b
pr es
im pla
je tn
ra i
k
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Časopis za zdrav život
Broj 2 - ožujak 2014.
Diabetes
s l a t k i
ž i v o t
godišnji sponzor HSDU-a za 2014 godinu
Tema broja:
Virusi i bakterije
Bakterijske infekcije u osoba sa šećernom bolešću
Intervju s dr. sc. Mensurom Dražić:
Mreža civilnih udruga za bolji zdravstveni sustav
Impressum / Sadržaj
br. 2/2014
velika
Tjelovježba
36 Jogom po šećeru!
postignuća
HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)
1922. godine Marie Krogh je
uvjerila svog muža da započnu
proizvodnju inzulina u Danskoj
Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u
kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i
pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću,
one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i
popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke
za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se
izbjegle kronične komplikacije.
Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je,
a za one koji žele dostavu na kućnu adresu
naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn
koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 23600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj”
12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe).
Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na
fax: 01 4847 807 ili na diabetes@diabetes.hr
Za izdavača:
Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a
DR MARIE KROGH (1874–1943)
Liječnica i znanstvenica, Danska
Marie je imala dijabetes tipa 2
Tim znanstvenika u Kanadi, koji su predvodili Frederick Banting i John Macleod,
otkrio je inzulin 1921. godine. Kao liječnica koja je i sama imala dijabetes tipa 2,
Marie je shvatila važnost ovog otkrića. Za vrijeme posjeta Sjedinjenim Državama,
uvjerila je svog supruga Augusta Krogha, danskog nosioca Nobelove nagrade da
otputuju u Kanadu i zatraže dozvolu znanstvenika kako bi u Danskoj mogli početi
proizvodnju ovog važnog lijeka. Isto tako je uvjerila svog kolegu znanstvenika
Hansa Christiana Hagedorna da im se pridruži jednom kada budu imali dozvolu.
U travnju 1923., prvi bolesnici su primili inzulin proizveden u Danskoj.
Od tada, Novo Nordisk unaprijeđuje inzulinsku terapiju osoba
s dijabetesom.
Urednički savjet:
Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Nikica
Car, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.
dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić,
dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med.
/ Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni,
dr.med. / prof.dr.sc. Magda Kadrnka-Lovrenčić,
dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. /
mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / akademik, prof.
dr.sc. Zdenko Škrabalo, dr.med. / prim. Ana
Švast-Singer, dr.med.
Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja
tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži
se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu
s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i
postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika
HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život
boduju se s 2 boda po članku.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik
časopisa Diabetes/Slatki život.
Ponosni smo da već više od pedeset
godina djeca s dijabetesom imaju
priliku ići u kamp. Pratitite obavijesti
na web stranici HSDU-a ili saznajte
telefonom.
Također u ovom broju:
Izdavač:
Hrvatski savez dijabetičkih udruga
Uredništvo:
Glavna urednica:
dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem.
Medicinska urednica:
Kristina Blaslov, dr.med.
Prevencija:
prim. Ana Švast-Singer, dr.med.
Edukacija:
mr.sc. Manja Prašek, dr.med.
Prehrana:
Snježana Gaćina, dipl.ms.
Tjelesne aktivnosti:
Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša
fizioterapeutkinja
Djeca i mladi:
mr.sc. Marina Grubić, psihologinja
Grafičko oblikovanje i priprema:
Tatjana Dinter
Lektura/Redaktura:
Tonči Bonaći
Administracija:
Sandra Kerim, Štefica Dolčić
Tisak:
Tiskara Vjesnik
Tiskano: ožujak 2014., u 30 000 primjeraka
Ako do sada već niste vježbali jogu
ovaj će vam tekst biti poticaj!
Djeca i mladi
42 Dječji kamp ove godine u Premanturi
Diabetes/Slatki život
ISSN 1333-8404
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga,
broj 2/2014., godina izlaženja XXII.
Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991,
e-mail: presi@diabetes.hr
web: http://www.diabetes.hr
Izdanje: 01-22.02.2013.
GODINA MIJENJAMO DIJABETES
S adržaj:
4
Uvodnik
5
Događanja i akcije
10
Intervju
15
Tema broja
20
Medicina
24
Prehrana
29
Recepti
5
Događaji i akcije
32
Gastro putovanja
Sportski susreti u Termama Jezerčica
36
Tjelovježba
HSDU će u svibnju dati priliku
članovima udruga da u natjecanjima
dokažu da tjelesne aktivnosti
shvaćaju kao terapiju.
40
Djeca i mladi
42
Najava dječjeg kampa
44
Iz udruga HSDU-a
48
Predstavljanje udruga HSDU-a
50
Međunarodna iskustva
51
Nagradna križaljka
Medicina
20 Gripa ili influenca
Ako još nemate vlastita iskustva s
gripom ovdje sve piše što je korisno
znati i prepoznati kad vas zadesi.
5
Prehrana
26 Prava sezona berbe maslačka,
šparoga, kopriva i matovilca
Stiže šareno povrće - blagodat za
organizam i užitak za oči! Uz sve
napisane argumente sigurno ćete
uvažiti preporuke.
Diabetes
www.diabetes.hr
3
Događanja i akcije
Riječ urednice / Poruka predsjednika
br. 2/2014
br. 2/2014
RIJEČ UREDNICE
Dilema s gripom
S
vake godine dolaze dani kad se čini da je oko nas veći broj onih s virozom ali i drugim infekcijama.
Naravno, najveću pažnju privlači najava gripe, a onda smo zbunjeni dilemama i vrlo oprečnim argumentima treba li se cijepiti protiv gripe ili ne? Mnogi imaju i vlastita iskustva, prehlade su često
razlog da se ide u ambulantu i potraži savjet liječnika. A preporuka je vrlo često jednostavna – savjet je
da se ne izlazi, pogotovo da se ne dolazi nepotrebno u ambulantu i ne vozi tramvajem u vrijeme gužvi jer kontakt s inficiranim osobama sigurno nije poželjan. Kad se radi o virusima nema bolje metode za liječenje od čajeva, C-vitamina i mirovanja u kući. Ako nema
simptoma eventualnih vrlo često pratećih bakterijskih infekcija kad su ipak potrebni antibiotici, bolje je poštedjeti se svakog fizičkog
napora i kontakata.
Prenosimo neke tekstove iz drugih popularnih časopisa o toj „gnjavaži“ koju nam prave virusne infekcije, ali i intervju povodom obljetnice HSDU-a kao i uvijek uzbudljivo gastro-putovanje našeg stalnog suradnika Vedrana Obućine.
Ugodno vam čitanje, posebice ako niste izbjegli virusnu infekciju – dapače, najbolji je lijek mirovanje i čitanje.
Srdačno vaša,
Mensura (Seka) Dražić
Dijalog dijabetologa
o našoj budućnosti?
Š
RIJEČ PREDSJEDNIKA
to možemo predviđati u daljnjoj dostupnosti lijekova i medicinske obrade naših članova u dinamičnom mijenjanju ostvarenih prava i novih najava promjena HZZO-a i Ministarstva zdravlja? Činjenica
je da je Vlada donijela odluku o izdvajanju HZZO-a iz državne riznice u situaciji kada su HZZO-u
prihodi manji od rashoda za 1,3 milijarde kuna i kada je najavljena potreba nužnog daljnjeg smanjenje rashoda HZZO-a od 710 milijuna
kuna od čega 490 za lijekove.
Da li i za inzuline, oralne antidiabetike? Tko zna?
Ono što najviše, teško mi je reći, vrijeđa i ponižava, lakoća je odgovornih u najavama uz istovremeno neobjašnjavanje predviđenih
daljnjih metodologija u provedbi planiranog (odlučenog ili tek najavljenog?).
I sve to u situaciji stalnog pada BDP-a i predviđanja još lošijeg stanja državnih financija.
Hoće li se planiranim koordiniranim preraspodjelama sredstava iz HZZO-a u zdravstveni i socijalni sustav i obrnuto cilj postići izuzimanjem porodiljnih naknada, naknada za bolovanja i drugih velikih troškova koji izvorno, prema stavu HZZO-a, i ne spadaju pod troškove
koji se moraju financirati iz doprinosa za zdravstvo? Hoće li se istovremeno tim postupcima provesti najave ravnatelja HZZO-a gospodina Varge kako neće doći do smanjenja sadašnjeg nivoa zaštite pacijenata?
Previše je promjenjivih varijabli u ovom procesu na staklenim nogama s obje strane vage. S jedne strane vage racionalizacija sustava, a
s druge ostvarena medicinska zaštita i dostupnost lijekova pod uvjetom smanjenja rashoda za 710 milijuna kuna!?
Na vagu bi trebalo staviti i Masterplan racionalizacije bolničke mreže Hrvatske, usporedbu učinjenih i fakturiranih računa zdravstvenih
ustanova…
Uz najavljeni daljnji pad BDP-a u ovoj i u idućoj godini, odnosno pogoršanje stanja državnih financija, prejudiciramo kako sve to mora
voditi smanjenju kvalitete bolničkih i ambulantnih usluga stanovništvu, kao i dostupnost lijekova i za nas s dijabetesom.
Kako u Hrvatskoj imati predvidivu, a ne neizvjesnu budućnost?
Za početak, transparentnim planiranjem odgovornih i kvalitetnim međusobnim slušanjima - svih. Valoriziranjem iznesenih prijedloga
bez obzira čiji su djedovi bili partizani, a čiji ustaše!
Govorimo to danas, 2014., 73 godine poslije.
Može li postojati konstruktivni dijalog u Hrvatskoj? Politički još ne, očito, ali onaj stručni, iznad politike?
Na primjer dijalog dijabetologa, za početak?
Veseli i zdravi bili
Davor Bučević, prof.
4
Diabetes
www.diabetes.hr
Sportski susreti
u Termama Jezerčica
D
rugi vikend u
svibnju (od 9. do
11. svibnja) rezerviran je za sportsko
druženje i zabavu. U Termama Jezerčica okušat
ćemo se u sportskim natjecanjima i dobro provesti uz ugodno druženje.
Sportske igre su namijenjene svim dobnim skupinama, svatko se može
pronaći u jednom sportu
ili više njih.
Prijave za pojedini sport
vršit će se neposredno
prije svake igre kod voditelja određenog sporta.
Napominjemo da će se
broj natjecatelja, vremenski tijek odigravanja utakmica, raspored, broj grupa itd… raditi
se isključivo prema broju prijavljenih sudionika. Svatko može
sebi odabrati sportove u kojima želi sudjelovati u vremenskom
periodu koji mu odgovara. Način da osoba mijenja grupu/
sport jest da se prijavite kod voditelja određenog sporta, te će
voditelj osobu priključiti timu koji čeka slobodnog igrača.
Važno je shvatiti da su sportske igre namijenjene zabavi i dobrom druženju!
Raspored Sportskih igara
Petak, 9. svibnja 2014.
15,00 - 18,00 Dolazak sudionika u Terme Jezerčica u poslijepodnevnim satima, mogućnost kupanja do večere.
19,00 - 20,30 Večera
21,00 - 24,00 Kartaške igre - Turnir u igrama: bela, briškula,
trešete, texas hold'em poker, šah
21,00 - 21,30 Fitness dvorana - aerobik
HSDU
Subota, 10. svibnja 2014.
7,00 - 8,30
Doručak
9,00 - 9,30
Predavanje „Važnost fizičke aktivnosti/intenzitet kod osoba sa ŠB“
Unutarnji bazeni:
10,00 - 10,30h Aqua aerobik
Vanjske aktivnosti:
10,00 - 12,00 Mali nogomet
Odbojka na pijesku
Balote na travi
Badminton
10,30 - 12,00 Stolni tenis
12,30 - 14,00 Ručak
Vanjske aktivnosti:
15,00 - 15,15 Zajednička tjelovježba
15,30 - 17,00 „Igre bez granica“ – zabavne igre za sve sudionike
17,00 - 18,30 Odbojka na pijesku
17,00 - 18,30 Mali nogomet
17,00 - 18,30 Balote na travi
17,00 - 18,30 Badminton
17,00 - 18,30 Stolni tenis
Unutarnji bazeni:
18,00 - 18,30 Aqua aerobik uz stručnu vodstvo
19,30 - 24,00 Svečana večera uz glazbu i ples
Nedjelja, 11. svibnja 2014.
7,00 - 8,30
Doručak
9,00 - 9,45
Predavanje „Pravilna prehrana“
10,00 - 10,20 Zajednička tjelovježba
10,30 - 12,00 Mali nogomet
10,30 - 12,00 Odbojka na pijesku
10,30 - 12,00 Balote na travi
10,30 - 12,00 Badminton
10,30 - 12,00 Stolni tenis
10,20 - 11,00 Hiking - šetnja uz vodstvo
Unutarnji bazeni:
11,30 - 12,00 Aqua aerobik
12,30 - 14,00 Ručak, iza ručka odlazak iz Termi Jezerčica
Diabetes
www.diabetes.hr
5
Događanja i akcije
br. 2/2014
Projekt Hrvatskog saveza slijepih
Gorak okus šećera
Voditeljica projekta: Vinka Hrgovčić Cvetko, prof. def.
G
orak okus šećera“ naziv je
projekta Hrvatskog saveza slijepih
koji se provodi uz financijsku potporu Ministarstva zdravlja.
U Hrvatskoj se svake godine povećava broj slijepih dijabetičara. Na temelju jedinstvene baze
podataka
Hrvatskog
saveza slijepih dolazimo
do okvirnog zaključka da od 6.034 registriranih članova, oko
10% čine dijabetičari. Gubitak vida, kao i dijabetes, izaziva
snažan stres i traumu, a najčešće se događa neočekivano,
pa pogođene osobe zatekne nespremne za pravilan pristup
i postupanje.
Stres koji osoba doživljava otežava njezinu prilagodbu na
novo stanje, kao i daljnji ispravan tretman bolesti. Kako je
dijabetes kronična doživotna bolest, a gubitak vida kao posljedica dijabetesa trajno stanje, jasno je da je pogođenim
osobama uvelike otežan samostalan život, posebice nadzor
i kontrola bolesti u dugoročnom smislu, a česta je i depresija te nizak stupanj odgovornosti u pristupanju bolesti. Tako
se mnogim slijepim dijabetičarima događa da si, ukoliko
žive sami, daju previše inzulina te se već nakon nekoliko sati
mogu naći u stanju hiperglikemije ili hipoglikemije.
Uočivši navedeni problem i potrebu za njegovim rješavanjem, Hrvatski savez slijepih, kao krovna organizacija slijepih, osmislio je projekt čiji je cilj unapređenje zaštite zdravlja
populacije slijepih u Hrvatskoj. Navedeno se nastoji postići
psihosocijalnom podrškom, edukacijom o pravilnom postupanju pri održavanju zdravlja te putem pružanja pristupačnih
i praktičnih informacija kako bi se spriječile dodatne komplikacije slijepih dijabetičara.
6
Diabetes
www.diabetes.hr
Središnja aktivnost projekta, petodnevna edukacija o pravilnom tretmanu bolesti, realizirat
će se u Edukacijsko-rehabilitacijskom kampu slijepih koji se nalazi u slikovitom istarskom mjestu
Premantura, nedaleko
Pule. Edukaciju će provesti stručne osobe koje
u svakodnevnom poslu
susreću osobe oboljele
od dijabetesa (liječnici –
dijabetolozi, fizioterapeuti) te dijabetičari iz partnerske Udruge
Istarske županije – Pula. Edukacijom će se obuhvatiti sljedeće
teme: „Dijabetička prehrana na inzulinskoj terapiji, s osvrtom na
prehranu kod postojećih dijabetičkih komplikacija“, Dr. sc. Dario
Rahelić dr. med; „Detektiranje dijabetičkog stopala“, Dušan Todorov, med. teh.; „Samonadzor i samokontrola dijabetesa“, dr.
Danijela Fabris-Vitković, spec. dijabetolog-endokrinolog.
Organizirati će se i vježbe za slijepe dijabetičare koje će voditi
fizioterapeutkinja Snježana Mesić, a također će se održati i
prezentacije „Vlastita uloga u poboljšanju kvalitete života“,
Ana Vrbanić prof. psih. i „Dijabetes i njegove komplikacije u
našem životu“ , Vanja Mihalić.
Prije edukacije polaznici će ispuniti upitnike kako bi se saznalo koliko znaju o samoj bolesti te utvrdila njihova motiviranost za preuzimanje osobne odgovornosti u pravilnom pristupu i kvalitetnom
tretmanu bolesti. Očekuje se da će polaznici znanja i vještine
stečene edukacijom prenijeti ostalim članovima odnosno drugim
slijepim dijabetičarima u svojim temeljnim udrugama.
Valja spomenuti da će na projektu podršku korisnicima pružati vodeći asistenti, studenti Medicinskog Veleučilišta u Zagrebu. Za pomoć u daljnjem pravilnom pristupu dijabetesu,
korisnicima će na raspolaganju biti priručnik o prehrani u
audio obliku koji će biti izrađen u okviru aktivnosti projekta.
C
M
Y
CM
MY
CY
CMY
K
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 2/2014
br. 2/2014
UZ SVJETSKI DAN BOLESNIKA
ŠTO OČEKUJEMO OD STRATEŠKOG PLANA RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI 2014.-2016.
Uz bolesnika do posljednjeg daha
Što očekujemo od Strategije razvoja palijativne
skrbi i Nacionalnog programa za rijetke bolesti
Mensura Dražić, KUZ
K
oalicija udruga u zdravstvu (KUZ) povodom 11.veljače
2014., SVJETSKOG DANA BOLESNIKA, organizirala je
Konferenciju za medije na kojoj su prezentirane teme:
Što očekujemo od Strategije razvoja palijativne skrbi i Nacionalnog programa za rijetke bolesti
Na poziv KUZ-a, predstavnicima medija o ovim temama iz
Ministarstva zdravlja govorile su Sanja Predavec, dr.med. voditeljica Službe za primarnu zdravstvenu zaštitu i Dunja Skoko-Poljak, dr.med., voditeljica Službe za javno zdravstvo. Na
konferenciju su pozvani i predstavnici stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora pa je o Strategiji razvoja palijativne
skrbi u Republici Hrvatskoj govorila Vlasta Vučevac, dr.med,
predsjednica Hrvatskog društva palijativne medicine HLZ-a, a
Nacionalni program za rijetke bolesti predstavila je predsjednica Hrvatskog saveza rijetkih bolesti Vlasta Zmazek, članica
Izvršnog odbora KUZ-a.
Vjerujemo da će predstavnici medija koji su se u velikom broju odazvali pozivu prenijeti zainteresiranoj javnosti, građanima i bolesnicima, najzanimljivije podatke o sadašnjoj situaciji u realizaciji spomenutih dokumenata - Strateškog plana
razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj i Nacionalnog
programa za rijetke bolesti koji su već doneseni na državnoj
razini. Upravo je ovom prigodom uz Svjetski dan bolesnika informiranje javnosti o strateškim dokumentima koji se odnose
na ove posebne kategorije bolesnika bio osnovni cilj i zadatak
KUZ-a kao krovne organizacije civilnog društva pacijenata.
Rijetke bolesti na čekanju
Halo ministarstvo, što se čeka s programom?
Dok vrijeme prolazi oboljeli se i dalje susreću i nose s mnogim problemima koji uvelike smanjuju kvalitetu njihovih života
U povodu Dana bolesnika smatramo našom obavezom progovoriti u ime više od 200.000 oboljelih od rijetkih bolesti u Hrvatskoj.
U Europi od rijetkih bolesti boluje oko 30 milijuna stanovnika što je prepoznato kao javno zdravstveni problem još 2008. godine.
Hrvatska se također pridružila akciji 2010. godine kad je organizirana prva Nacionalna konferencija o rijetkim bolestima i kada je osnovano Povjerenstvo MIZ-a za donošenje i praćenje nacionalnog programa za rijetke bolesti. Povjerenstvo je na programu radilo dvije
godine te je program prvi puta prezentiran u javnosti za Dan rijetkih bolesti 2013.!
Program je veoma važan za sve oboljele od rijetkih bolesti i članove njihovih obitelji jer se jedino zajedničkim radom svih dionika može
poboljšati i unaprijediti cjelokupna skrb oboljelih od rijetkih bolesti a upravo to je i napisano u Nacionalnom programu 2013. -2018.
No, nakon što je program prezentiran u javnosti pokrenuta je javna rasprava i od tada čekamo da se program pošalje dalje u potrebnu
proceduru i konačnu primjenu.
Dok vrijeme prolazi oboljeli se i dalje susreću i nose s mnogim problemima koji uvelike smanjuju kvalitetu njihovih života.
Moto ovogodišnjeg međunarodnog Dana rijetkih bolesti je “Ujedinimo se zajedno za bolju skrb“.
Povodom Dana rijetkih bolesti biti će organizirane mnoge aktivnosti u 9 gradova RH. Za sada izdvajamo 3. Nacionalnu konferenciju
o rijetkim bolestima koja se organizira zajedno s 3. Simpozijem o rijetkim bolestima, u suradnji s Društvom za rijetke bolesti HLZ-a.
Vlasta Zmazek, predsjednica društva oboljelih od bulozne epidermolize DEBRA i Saveza za rijetke bolesti
8
Diabetes
www.diabetes.hr
Od dijagnoze neizlječive bolesti pa cijelim tijekom trajanja bolesti, pružamo palijativnu skrb u obimu i potrebi bolesnika, a najviše
pomažemo pri kraju života:
čuvamo dostojanstvo bolesnika, njegovu privatnost i osobnost, promičemo humanost i dobročinstvo
Svjetski dan bolesnika koji je utemeljio Papa Ivan Pavao II u svibnju 1992. želimo obilježiti podsjećanjem na PRAVA BOLESNIKA.
Na današnji dan želimo reći našim bolesnicima da će biti u središtu naše pažnje, nastojat ćemo zadovoljiti sve njihove potrebe – zdrastvene - tjelesne, ali i duševne i duhovne.
Zato je DAN BOLESNIKA u središtu pažnje našeg stručnog društva HDPM/ HLZ (Hrvatsko društvo palijativne medicine Hrvatskog liječničkog zbora).
Naš cilj je brinuti o najtežim, neizlječivim i terminalnim bolesnicima na najkvalitetniji mogući način kako bismo im omogućili dostojan
život do kraja.
U praksi palijativna skrb znači da više ne liječimo bolest, ali pomažemo u ublažavanju najčešće boli kao i drugih teških simptoma neizlječive bolesti. Umanjujući bol, mi umanjujemo bolesnikovu patnju i činimo život ugodnijim.
Od dijagnoze neizlječive bolesti, pa cijelim tijekom trajanja bolesti, pružamo palijativnu skrb u obimu i potrebi bolesnika, a najviše
pomažemo pri kraju života.
Kroz palijativnu skrb čuvamo dostojanstvo bolesnika, njegovu privatnost i osobnost, promičemo humanost i dobročinstvo.
Veliku pažnju posvećujemo komunikaciji s bolesnikom i obitelji. Poštujemo njegove želje i potrebe.
Bolesnik odlučuje o svom životu i liječenju.
Palijativnu skrb može pružiti samo interdisciplinarni tim stručnjaka posebno educiranih za palijativnu skrb i palijativnu medicinu, a to
su liječnik, medicinska sestra prvostupnica, fizioterapeut, radni terapeut, psihijatar/psiholog, duhovnik i socijalni radnik.
Gdje smo danas u planovima i ostvarenjima
Zadnje dvije godine -2012. i 2013. - putem Akcijskog plana razvoja palijativne skrbi Ministarstva zdravlja, radom Povjerenstva za palijativnu skrb Ministarstva zdravlja i radom Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, mnogo je toga učinjeno.
Strategiju razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.-2016. ministar zdravlja prof. dr. sc. Rajko Ostojić objavio je
u srpnju 2013., a u prosincu je Vlada RH prihvatila taj plan razvoja.
Ovaj značajan dokument daje nam organizacijske i pravne okvire za implementaciju palijativne skrbi u praksi, a istovremeno je temelj
novom interdisciplinarnom pristupu u skrbi palijativnog bolesnika.
Palijativnu skrb provodit ćemo na razini sekundarne zdravstvene zaštite (bolnički palijativni timovi, palijativni kreveti na odjelima,
dnevna bolnica i "brza linija" za palijativnog bolesnika) i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti: Dom zdravlja - Centar za koordinaciju palijatevine skrbi - obiteljski liječnik, patronažne sestre, sestre iz ustanova za zdravstvenu njegu u kući, po potrebi duhovnik i socijalni radnik,
ali isto tako će se organizirati specijalističke kućne posjete - psiholog/psihijatar, neurolog, onkolog i drugi specijalisti po potrebi, izvan
domene obiteljskog liječnika).
Reorganizacijom unutar zdravstvenog sustava i uz obaveznu edukaciju svih članova interdisciplinarnog tima nastojat ćemo osigurati
palijativnom bolesniku što kvalitetniju zdravstvenu zaštitu u kući, u obitelji.
U procesu smo izrade raznih dokumenata, propisa i preporuka za provođenje palijativne skrbi i u narednom periodu moramo izraditi
katalog specifičnih kompetencija i prijedlog mreže palijativne skrbi.
Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora i CEPAMET (Centar za palijativnu medicine, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) organizirat će i provesti edukaciju za sve članove interdisciplinarnog tima.
Posebnu pažnju ćemo posvetiti volonterima, jer su oni nezaobilazni stup palijativne skrbi. Razvojem volontiranja potičemo dobročinstvo i pridonosimo razvoju civilnog društva.
Na Prvoj nacionalnoj konferenciji o palijativnoj skrbi lani u Opatiji u studenome, prikazali smo naše uspješne aktivnosti, probleme na
koje nailazimo, ali i na modele dobre prakse kao što je istarski palijativni tim i još neke primjere diljem Hrvatske tako da imamo pokrenute razne modele palijativne skrbi po lokalnim specifičnostima i mogućnostima u 33 mjesta i grada u Hrvatskoj.
Ponosni smo da imamo Nacionalnu strategiju i vjerujem da ćemo u iduće dvije godine uspjeti puno napraviti za dobrobit palijativnih
bolesnika te da će palijativna skrb zaista zaživjeti u dnevnoj praksi.
dr Vlasta Vučevac, predsjednica HDPM/HLZ
Diabetes
www.diabetes.hr
9
Intervju
br. 2/2014
RAZGOVOR: Dr. sc. Mensura Dražić, predsjednica
Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ) i urednica časopisa Diabetes - Slatki život
MREŽA CIVILNIH UDRUGA ZA
BOLJI ZDRAVSTVENI SUSTAV
Utjecaj civilnih udruga u sustavu zdravstva nedovoljan je iako je i u tome dijabetes izuzetak jer imamo
tradiciju odlične suradnje s dijabetolozima, uspješne međunarodne kontakte i dobru komunikaciju s našom
administracijom. Istina, nastojanja HSDU-a ograničena su deficitom u zdravstvenim fondovima, ali
veliki problem je u neizgrađenom stavu da civilne udruge trebaju biti uključene u sustav. Želim stoga
naglasiti potrebu jačanja uloge civilnih udruga umrežavanjem radi borbe za njihova prava na zaštitu
zdravlja, za unapređenja sustava, za dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite i sigurnost pacijenata
Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić
U
drugom broju časopisa u 2014.
godini objavljujemo razgovor
s urednicom časopisa HSDU-a
Diabetes – Slatki život. Od umirovljenja 1991. godine dr. sc. Mensura Dražić
aktivno surađuje u organizacijama civilnog društva. Od 1994. do 1997. bila je
predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog
društva, od 1997. do 2005. predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, a od travnja 2004. predsjednica je
Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).
Prema vašem bogatom iskustvu koliki
utjecaj na donositelje odluka imaju organizacije civilnog društva u Hrvatskoj?
Nakon umirovljenja poseban doživljaj
mi je bio uključiti se u rad organizacija
civilnog društva, s jedne strane jer sam
10
Diabetes
www.diabetes.hr
već tada imala 20 godina dijabetičkog
staža, a s druge jer je zahvaljujući vrhunskoj diabetologiji u Hrvatskoj - prof.
Vuku Vrhovcu i njegovim nasljednicima
te akademiku prof. Zdenku Škrabalu i
njegovim suradnicima, već bilo prihvaćeno pravilo da o osobama sa šećernom
bolešću brinu dva liječnika – dijabetolog
i on/ona sami. Uz takvu definiciju osobe
sa šećernom bolešću bilo je opravdano
nastaviti i unaprijediti ono što je već prije
60 godina u Hrvatskoj započeto kroz rad
dijabetičkih društava u Hrvatskoj koja su
prva organizirana u tadašnjoj Jugoslaviji.
U Zagrebačko dijabetičko učlanila sam se
1991. i prvi zadatak bio je okupiti što više
novih članova jer bilo nas je malo. Našim prethodnicima pripisuje se zasluga
da su već 50-tih godina prošlog stoljeća,
zajedno s medicinskim osobljem, postigli
da su inzulin i drugi lijekovi za dijabetes
bili dostupni (besplatni) oboljelima od
šećerne bolesti što u to vrijeme nije bilo
moguće u velikom broju drugih država.
Dijabetičari u Hrvatskoj mogu biti sretni da je to tako ostalo i do danas uz sve
ono što se kasnije pokazalo neophodnim – dostupan pribor za samokontrolu
sa svim novim tehničkim unapređenejm
uključujući kasnije i inzulinsku pumpu
(naravno sada uz ograničenja koje dolaze
zbog recesije).
Sad se vraćam na pitanje – koliki je utjecaj civilnih udruga u sustavu zdravstva?
Na žalost nedovoljan iako je i u tome
dijabetes izuzetak upravo zbog toga što
dijabetička društva imaju tradiciju u suradnji s dijabetolozima kao i uspješne
međunarodne kontakte i dobru komunikaciju s administracijom u zdravstvu.
Nastojanja aktivista u više od 50 udruga
u cijeloj Hrvatskoj i HSDU–a, ograničena
su deficitom u zdravstvenim fondovima i
potrebama i drugih kategorija bolesnika.
Zaključno, odgovor je NE, utjecaj civilnih
udruga nije dovoljan ako se govori općenito o civilnom društvu, iako su civilne
udruge koje se bave ljudskim pravima,
ekologijom i sportom u bitno povoljnijem položaju u odnosu na one u području zaštite zdravlja i promocije zdravog
načina života kao prevenciji i zaštiti od
kroničnih nezaraznih bolesti. Nije, dakle,
riječ samo o deficitu u zdravstvu nego i
o neizgrađenom stavu da je potrebno
uključiti civilne udruge u sustav.
Predsjednica ste Nacionalnog povjerenstva za zaštitu i promicanje prava
pacijenata. Kakvom biste ocijenili razinu prava pacijenata u Hrvatskoj i u
kojim se segmentima ta prava najčešće
krše? Koliko su udruge pacijenata od
pomoći pacijentima u ostvarivanju njihovih prava?
Prema Zakonu o zaštiti prava pacijenata
građani Hrvatske mogli bi očekivati zadovoljavajuću razinu zdravstvene zaštite. Međutim, još nije unesena izmjena
čl. 35 prema odluci Ustavnoga suda za
postupak provedbe izmjene tog članka,
ali možda i drugih promjena zakona, a
još ne postoje ni konkretni dogovori
nadležnih institucija premda se organizacije civilnog društva često javljaju sa
sugestijama i zahtjevima. O tome je bilo
govora na sastancima Nacionalnog povjerenstva za promicanje i zaštitu prava
pacijenata tijekom 2011. i 2012. godine
kao i u prvoj polovici 2013. Povjerenstvo je prema zakonu savjetodavno tijelo u Ministarstvu zdravlja i najvažniji mu
je zadatak pomoć u radu županijskim
povjerenstvima. Upravo se od tih povjerenstava očekuje da pružaju pomoć
građanima koji smatraju da im se krše
zakonom propisana prava. No, u nekim
županijama ne postoje povjerenstva
ili članovi povjerenstava nisu dovoljno
kompetentni ili nisu dovoljno aktivni
jer to zakonom nije precizno definirano
baš kao ni postupak za ostvarivanje prava u skladu sa zakonom. Građani nisu u
potpunosti upoznati sa svojim pravima,
a zdravstvena administracija, u situaciji
kakva je sad, daje prednost rješavanju
drugih nedostataka sustava (akreditacije i racionalizacije bolničkog sustava
- Masterplan je trenutno u raspravi,
reorganizacije primarne zdravstvene zaštite). Stoga je nužno od administracije
na državnoj razini zahtijevati radikalne
promjene radi unapređenja brige o pravima pacijenata. Prema mojim iskustvima, pacijenti ne ostvaruju svoja prava
na zadovoljavajući način i upravo zato
ima mjesta za veći angažman civilnih
udruga u zdravstvu koje će u interesu
svog članstva i građana moći sudjelovati
u donošenju rješenja i poduzimati akcije za realizaciju njihovih zahtjeva.
Bili ste u Povjerenstvu za izradu Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012.
– 2020. Što je prema vašem mišljenju
najvažnije što je ugrađeno u strategiju
razvoja zdravstva u Hrvatskoj? S druge
strane, što je propušteno učiniti?
U pripremi dokumenta Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. – 2020.
što je trebalo biti izrađeno prije pristu-
panja Hrvatske Europskoj uniji, bila sam
od Ministarstva imenovana u povjerenstvo za područja zdravstvene zaštite
u kojemu su bili predstavljeni različiti
segmenti zdravstva (primarna zaštita,
bolnički sustav javnog zdravstva, obrazovne institucije). Rasprava je trebala
ukazati na probleme koji se javljaju u
pružanju zdravstvenih usluga i dati tumačenje zbog čega oni nastaju odnosno
kako se mogu riješiti. Iz pozicije aktiviste u organizaciji civilnog društva bila
sam u prilici komentirati da je zanemarena mogućnost uključivanja udruga u
neke od aktivnosti kojima se bavi javno
zdravstvo, u prvom redu informiranja i
edukacije građana za samonadzor i prevenciju u suradnji s medicinskom strukom. Vjerujem da je taj propust ispravljen u konačnom dokumentu.
Možete li nam kao dugogodišnja predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih
udruga opisati temeljne ciljeve saveza
i koliko su oni u dosadašnjem radu postignuti?
Temeljni ciljevi proizlaze iz ranije spomenutog principa da je dijabetičar partner svom liječniku i da se mora potruditi naučiti kako regulirati svoj dijabetes
i ustrajati u održavanju novostečenih
navika za život sa šećernom bolešću.
Diabetes
www.diabetes.hr
11
Intervju
Intervju
br. 2/2014
Konačni cilj je izbjeći pojavu i razvoj
komplikacija zbog sebe i svoje obitelji,
ali i zbog građanske odgovornosti jer liječenje komplikacija najviše košta. Zbog
toga je cilj svakog dijabetičkog društva
imati što veći broj članova kojima na taj
način edukacija postaje dostupnija, a
HSDU ima za cilj povećati broj aktivnih
društava. A to se tijekom ovih godina i
dogodilo: kada sam 1997. preuzela savez bilo je desetak društava, a sad ih je
52! Aktivnosti i sadržaje kojima se društva i Savez bave, članstvo osjeti kroz rad
svog društva tijekom godina, a oni koji
čitaju naš časopis koji je dostupan svima, pa i onima koji nisu članovi društava, imali su priliku informirati se o tome.
Možemo biti ponosni jer su brojne prigode kad se društva dijabetičara spominju kao uzor organiziranja u civilnom
društvu za promociju zdravog života i
zaštitu zdravlja.
Koliko su članice Saveza aktivne na
prevenciji bolesti i ostvarivanju prava
osoba sa šećernom bolešću i koliko im
u tome Savez daje "vjetar u leđa"?
Želim naglasiti potrebu jačanja uloge
civilnih udruga umrežavanjem jer je cilj
civilnih inicijativa da zastupaju što veći
broj građana, u našem slučaju boreći
se za njihova prava na zaštitu zdravlja,
za unapređenja sustava, dostupnost i
kvalitetu zdravstvene zaštite te sigurnost pacijenata. U tom smislu nastupajući u ime pacijenata uz slogan „glas
pacijenata mora se čuti“ sigurno je da
je pristupanje savezu „vjetar u leđa“ jer
društvima pruža pomoć pri usvajanju i
uspješnom provođenju novih sadržaja
rada. A savezima okrupnjavanje znači
veću prepoznatljivost i olakšava zagovaranje kroz promociju civilnih inicijativa.
HSDU putem časopisa Diabetes – Slatki život educira i informira prvenstveno
oboljele od šećerne bolesti, ali se tu
mogu naći i informacije koje interesiraju
i struku. Kao urednici časopisa, koji Vam
je cilj u njegovom daljnjem profiliranju?
U profiliranju časopisa sudjeluju i drugi
12
Diabetes
www.diabetes.hr
br. 2/2014
članovi uredništva koji su poimenično
navedeni u impresumu, ali veliku pomoć tome pružaju i naši čitatelji. Povremeno provodimo anketu na temelju
koje možemo otkriti i odabrati teme i
sadržaje zanimljive čitateljima. Sigurno
je da će časopis i dalje ostati u domeni edukacije i informiranja, ali inovacije u liječenju dijabetesa ili tumačenja
pojave bolesti koje donose znanstvena
otkrića predstavljaju neiscrpan izvor
novih tema. Zadovoljni smo što već duži
niz godina imamo rubriku vijesti iz naših
udruga što ih pišu članovi, a nekoliko
godina unazad uveli smo i rubriku „Civilno društvo“ u kojoj se nađu tekstovi
i iz drugih područja zdravstva uglavnom
usmjereni jačanju utjecaja građanskih
inicijativa kroz civilne udruge u službi
zdravstvenog prosvjećivanja. Tako povećavamo čitateljstvo, ali i dajemo mogućnost objavljivanja onim udrugama
koje nemaju mogućnosti za izdavanje
vlastitog glasila.
Zasigurno imate povratnih informacija
o tome koliko je časopis Diabetes- Slatki život koristan kao svojevrstan vodič
kroz bolest osobama oboljelima od šećerne bolesti.
Godinama objavljujući tekstove koje
nam pro bono pišu eksperti iz dijabetologije, ali i drugih specijalnosti ovisno
o temi broja, pomažemo čitateljima da
saznaju više o dijabetesu, ali i pratećim zdravstvenim tegobama. Poruke iz
tekstova najčešće upućuju na temeljito
praćenje regulacije šećera u krvi, naravno, ovisno o tipu šećerne bolesti i raspoloživom priboru za samokontrolu, ali
i promjeni načina života kao dodatnom
faktoru o kojemu ovisi razvoj bolesti.
Često nas komentiraju građani kojima je
časopis dostupan jer se može besplatno
dobiti u nekim trgovinama Konzuma što
je ujedno potvrda da je takvom distribucijom među čitateljima i relativno veliki
broj građana u prilici učiti o dijabetesu i
drugim kroničnim bolestima prije nego
što obole, a prevencija je sigurno ključni
faktor za zaštitu ugrožene populacije.
Je li sve veći broj osoba oboljelih od
dijabetesa direktna posljedica nemara
prema vlastitom zdravlju? Na koji način HSDU može utjecati na okretanje
takvih negativnih trendova?
Porast broja oboljelih od dijabetesa je
trend u svijetu i poduzete su mjere upozorenja na opasnost što prijeti čovječanstvu od dijabetesa. Među tim mjerama je bilo i 2007. godine proglašenje
14. studenog, Svjetskog dana šećerne
bolesti, Danom Ujedinjenih naroda. Ne
mogu odgovoriti na pitanje postoji li
znanstveno tumačenje za to, ali je sigurno da suvremeni način života i neadekvatna prehrana, posebice u onim područjima svijeta s niskim standardom,
u velikoj mjeri doprinose porastu broja
oboljelih. Ako prihvatimo činjenicu da
se ne radi samo o pojedincima nego i
o općim uvjetima života, ne možemo
okriviti samo oboljele za neodgovoran
odnos prema vlastitom zdravlju jer se
radi o povećanoj incidenciji, iako je sigurno da i to ne treba zanemariti. Možemo zbog toga reći da u Hrvatskoj ne
samo HSDU nego u prvom redu struka i
zdravstvene ustanove na svim razinama
kao i administracija u zdravstvu moraju
s više pozornosti pratiti epidemiološke
podatke i poduzimati mjere za zbrinjavanje povećane dijabetičke populacije.
Dok se nekim oboljelima mora prizna-
ti da svoju bolest drže pod dobrom
kontrolom, s druge strane ipak su sve
učestalije teže komplikacije šećerne
bolesti. Zašto?
U izvjesnoj mjeri to možemo tumačiti
neujednačenom dostupnosti medicinske
skrbi svima oboljelima.Trenutna situacija u zdravstvu mogla je u izvjesnoj mjeri
utjecati na kvalitetu medicinskog zbrinjavanja dijabetičkih bolesnika i pravovremene intervencije, ali isto tako životni
standard građana u Hrvatskoj može biti
dodatna otežavajuća okolnost zbog čega
oboljeli ne mogu na vrijeme obavljati
redovite kontrolne preglede kao uvjet
za pravovremene intervencije i spječavanje nastajanja komplikacija. Možemo
samo poželjeti da dođe kraj recesiji, da
se uspješne refome i racionalizacija u
zdravstvu čim prije provedu na dobrobit
ne samo dijabetičkih bolesnika nego sveukupnog građanstva Hrvatske.
Kažu da je edukacija presudna u održavanju dobrog stanja kod oboljelih od
dijabetesa. Koliko su naši sugrađani dobro (ili loše) educirani o svojoj bolesti?
Za osobu sa šećernom bolešću je presudno da se potrudi što više naučiti
i upoznati svoju bolest. Prema mom
iskustvu i kontaktima s velikim brojem
oboljelih, postoje neka opća pravila
za regulaciju dijabetesa koja trebamo
znati, ali ipak je svatko od nas „druga
priča“. Trebamo pažljivo pratiti učinke
svih elemenata o kojima ovisi šećer u
krvi (unos hrane, provođenje tjelesnih
aktivnosti, terapija) i priviknuti se da
iskustva i spoznaje svakodnevno i cijeli
dan primjenjujemo kako bi postigli dobru regulaciju kao rezultat postignute
ravnoteže u organizmu. Ipak moram
spomenuti poseban oblik edukacije kakav se provodi u Sveučilišnoj klinici Vuk
Vrhovac zadnjih petnaestak godina, a to
je dnevna bolnica koju vodi prim. mr. sc.
Manja Prašek sa suradnicima, iako vjerujem da ovaj ili sličan oblik edukacije
postoji i u drugim bolnicama i drugim
gradovima. Moje osobno iskustvo, ali i
rezultati o razini educiranosti pacijenata
koji su prošli takvu edukaciju, pokazuju
da je to sigurno najefikasniji način da
pacijenti nauče živjeti s dijabetesom.
Dnevna bolnica je ujedno i financijski
najpovoljniji pristup zbrinjavanju bolesnika gdje god je to moguće.
U svom radu HSDU je povezan sa Sveučilišnom klinikom Vuk Vrhovac koja
je referentni centar za dijabetes, regionalnim i županijskim centrima za dijabetes, domovima zdravlja, uredima
za zdravstvo lokalnih uprava diljem
Hrvatske. Niz javnozdravstvenih ustanova i zdravstvenog osoblja uključeno
je u rad Saveza – HZJZ, HZZO i Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar. Kakvom ocjenjujete tu suradnju, u čemu
se očituju eventualni problemi?
I takva suradnja na širokom planu i rezultati koji iz toga proilaze uvjetovani
su činjenicom da problem dijabetesa i
posljedice koje se javljaju ako nije pod
nadzorom, datiraju od vremena kad je
prof. Vuk Vrhovac u sadašnjoj Bolnici za
traumatologiju u Draškovićevoj osnovao prvu Ambulantu za šećernu bolest.
Kasnija nadogradnja strategije zbrinjavanja dijabetičkih bolesnika rezultirala
je dokumentom i u svijetu poznatom
kao Hrvatski model liječenja šećerne
bolesti na što možemo biti ponosni. U
svakoj od ustanova naš HSDU je dobrodošao kao sugovornik i partner u akcijama koje podrazumijevaju uključivanje
velikog broja stručnjaka nadležnih za
određenu tematiku, a dogovori i aktivnosti reflektiraju se na zdravstveno stanje velike populacije osoba oboljelih od
šećerne bolesti.
HSDU je, osim putem časopisa, aktivan
i u drugim vrstama edukacije pa tako
održava i redovne kongrese osoba sa
šećernom bolešću, sportske igre, susrete osoba sa šećernom bolešću. Koliko je
takva razmjena iskustva bitna oboljelima od dijabetesa i koliko je održavanje
kongresa važno stručnjacima?
Od prvog susreta u Dubrovniku 1997.
proteklo je već 17 godina! U početku
smo se kao savez sastajali svake godine, a kasnije svake druge što se može
smatrati racionalizacijom snaga i resursa. Velike čestitke zaslužuju organizatori HSDU i svi koji pomažu u stručnom
smislu jer je postignut izvrstan odaziv
članova društava, stručnog osoblja, gostiju iz drugih struktura zdravstvenog
sustava kao i onih iz drugih država, a zahvalnost svakako zaslužuju sponzori koji
izložbom svojih proizvoda participiraju
u financiranju, uz kotizaciju sudionika
kongresa. Nadam se da ne zvuči pretjerano ako kažem da je neprocjenjivo sve
ono što sudionici kongresa dobiju dolaskom, a savezu to pruža dodatni poticaj.
HSDU je članica International Diabetes
Federation (IDF) odnosno Međunarodne dijabetičke federacije, globalnim zastupnikom za prava osoba sa šećernom
bolešću i u uskoj je vezi sa Svjetskom
zdravstvenom organizacijom – WHO.
Kolika je korist od članstva u toj federaciji posebice u svjetlu najave porasta broja oboljelih tijekom narednih
20 godina sa sadašnjih 250 na više od
380 milijuna? Koliki je značaj svjetskih
udruga u tom koordiniranom djelovanju, a time i prevenciji bolesti?
Značaj je ogroman! Korist je i za struku i za laike –predstavnike dijabetičkih
udruga i HSDU-a jer je redovitim sudjelovanjima na stručnim i drugim manifestacijama kojima je u prvom redu cilj
unapređenje medicinskog zbrinjavanja
osoba sa šećenom bolešću, dakle liječenje, ali i razmjena informacija o organizaciji zdravstvene skrbi i primjeni iskustava drugih na srtučnoj i laičkoj razini,
ta korist praktički nemjerljiva! Svakako
je prednost sudjelovati, dakle potruditi se oko tog oblika kontakta u čemu
vidim veliki napredak od vremena mog
mandata na čelu HSDU-a. Došli su novi
ljudi s novim idejama i entuzijazmom
što je za pohvalu i opravdano je pružanje podrške novim aktivnostima koje
mogu biti predstavljene svijetu kao naš
doprinos zajedničkim ciljevima u borbi
s dijabetesom.
Diabetes
www.diabetes.hr
13
Tema broja
br. 2/2014
BAKTERIJSKE INFEKCIJE
U OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU
Organizmi koji prodiru u ljudsko tijelo nalaze se posvuda - u zraku, hrani, biljkama, u i na
životinjama, u tlu i vodi te na gotovo svakoj drugoj površini. Veličinom variraju od mikroskopskih
jednostaničnih organizama do parazitskih crva koji mogu narasti i do nekoliko desetaka centimetara.
Gotovo ni jedan od tih organizama ne izaziva bolest jer ih imunološki sustav čovjeka drži pod
kontrolom. Ali …
Kristina Blaslov, dr. med.,
Zdravstveno učilište, Zagreb
A
Sustav za mjerenje glukoze i ketona u krvi
ko imunološki sustav oslabi ili se suoči s organizmom
odnosno antigenom (proteinom na stanici mikroorganizma) na koji nije stvorena otpornost, može doći do
nastanka bolesti. Antigeni se mogu odstraniti iz organizma pomoću nespecifičnih (urođenih) i specifičnih (stečenih) mehanizama. Nespecifična otpornost djeluje i bez prethodnog dodira
organizma s određenim antigenom i usmjerena je protiv praktično svih antigena koji ulaze u organizam. Ona se temelji na brojnim mehanizmima kao što su npr. anatomska cjelovitost kože i
sluznice koja pruža mehaničku pregradu i kemijsku zaštitu, nespecifičnim topivim tvarima kao što su komplement, interferon,
lizozim i sl. u krvožilnom sustavu, te stanični mehanizmi, pretežno fagociti (stanice koje najjednostavnije rečeno uhvate, zarobe
i razgrade mikroorganizam). Nasuprot nespecifičnoj, specifična
imunost ima potpuno suprotna svojstva, vrlo je složena, lako se
kvari i može se na nju utjecati. Ona se temelji na limfocitima
koji se rađaju, obitavaju i djeluju unutar imunološkog sustava u
kojega je uključen niz limforetikularnih tkiva i organa raštrkanih
po cijelome tijelu. Organi uključeni u imunološki sustav mogu
se podijeliti na primarne i sekundarne. Primarni organi (npr. timus) imaju središnju ulogu u razvoju i kasnijem održavanju limfatičnog sustava. Oni osiguravaju mikrookolišne prilike u kojima
matične stanice koje su doputovale u fetalno doba iz žumanjčane vreće ili jetre, a nakon rođenja iz koštane srži, sazrijevaju
u limfocite T ili B. Obje populacije limfocita naseljavaju zatim
periferne limfatične organe. Nijh možemo podijeliti u inkapsulirane organe (slezena i limfni čvorovi), u limforetikularno tkivo
pridruženo probavnom, dišnom i genitourinarnom sustavu, pa
i koštanoj srži, seroznim šupljinama i jetri. U perifernim limfa-
tičnim organima limfociti obitavaju, recirkuliraju, međusobno
surađuju i djeluju.
Zahvaljujući bogatoj limfnoj i krvnoj mreži olakšano je seljenje
stanica unutar imunološkog sustava i omogućena je sveopća nazočnost izvršilaca imunosti na bilo kojem mjestu u tijelu.
Osnovni oblici specifične imunosti su humoralna i stanična imunost. Ulazak bilo kojeg antigena potiče stvaranje obaju oblika
imunosti, međutim često izrazito prevladava jedan oblik, ovisno
o antigenu i načinu imunizacije. Humoralna imunost je imunost posredovana protutijelima. Protutijela se stvaraju nakon
ulaska nekog antigena u organizam, bilo slobodnog topljivog ili
vezanog uz površinu neke čestice. Limfociti B sintetiziraju te glikoproteine i izlučuju ih u izvanstaničnu tekućinu, u plazmu i u
sekrete. One su izrazito bifunkcionalne molekule, koje djeluju
samostalno. Jedan dio molekule obavlja funkciju prepoznavanja, tj. veže se za strani antigen, a drugi dio uključuje nespecifične mehanizme za razaranje i odstranjenje antigena. Humoralna
imunost se može prenijeti u neimunu jedinku prijenosom specifičnog antiseruma. Stanična imunost je imunost posredovana
stanicama, pretežno limfocitima T i makrofagima. Ona se obično
javlja pri ulasku nekih unutarstaničnih bakterija, virusa, stanica
transplantata ili tumora. Osnovni izvršni mehanizam sastoji se
u izravnom citotoksičnom izvanstaničnom djelovanju limfocita
T ili djelovanju njihovih humoralnih produkata (limfokina) koji
na najrazličitije načine pridonose uništenju ciljnih stanica. Pored
limfocita T koji su nosioci stanične imunosti, u reakciji se uključuju i makrofagi pa i ostale stanice koje zadobiju sposobnost
lize, fagocitoze i/ili obuzdavanja rasta ciljnih stanica. Stanična se
imunost može prenijeti iz imune u neimunu jedinku samo lim-
Diabetes
www.diabetes.hr
15
Tema broja
Tema broja
br. 2/2014
br. 2/2014
focitima T, a ne serumom. Za dobro funkcioniranje imunološkog
sustava osim zdravog sustava limfatičkih organa potrebna je i
dobra opskrba krvlju te adekvatni mikrouvjeti unutar organizma te s toga postoji više razloga povećane osjetljivoti osoba sa
šećernom bolešću prema infekcijama od kojih mnogi još nisu
posve istraženi, ali su zasigurno reperkusije metaboličke kontrole osnovne bolesti (glukoregulacije) na koju se nadovezuje funkcionalnost mikrocirkulacije kao komplikacije osnovne bolesti te
funkcioniranja samih limfatičkih stanica.
Specifične infekcije kod bolesnika s dijabetesom
Specifične infekcije dijabetičara odnose se na urinarne infekcije, respiratorne infekcije, gastrointestinalne infekcije te infekcije
mekih česti.
Zašto su osobe sa šećernom bolešću pogodložnije infekcijama?
Uzevši u obzir posljednju rečenicu iz prethodnog paragrafa, čini
se da je na to pitanje naizgled lako odgovoriti. Ono što se „zdravorazumski” da zaključiti
jest da ukoliko osoba ima poremećenu mikrocirkulaciju (laički rečeno
„ p o što p a n o st”
malih krvnih žila)
onemogućena je
adekvatna opskrba tkiva
kisikom i ostalim hranjivim tvarima, ali i odnošenje štetnih tvari. I upravo
se tu dolazi gotovo do same srži problema koju
se premalo premalo napominje: u takvom stanju
je zapravo i onemogućen sam pristup stanicama
imunološkog sustava na mjesto infekcije. S druge
strane, brojne studije kažu da je kronična hiperglikemija (stanje povišene razine glukoze u krvi kroz
dulje razdoblje) uzrok disfunkcije samih limfocita
- tu se prvenstveno misli na oslabljeno privlačenje
i „priljubljivanje” mikrorganizama na fagocite i limfocite te poremećaj fagocitoze (uništenja mikroorganizama od strane fagocita). Dokazi za navedeno
još su u eksperimentalnoj sferi i nije posve jasno
koliku ulogu imaju u kliničkoj medicini.
Ono što je najbolje istraženo i što ima kliničih
reperkusija je poremećaj unutarstanične razgradnje (ubijanja)
fagocitiranih mikroorganizama unutar fagocita. Taj proces normalno u najvećoj mjeri ovisi o enzimu NADPH-oksidazi. Kod
hiperglikemije, višak glukoze koji ulazi u leukocit razgrađuje se
kroz enzimske sustave koji troše NADPH, smanjujući tako njegovu količinu potrebnu za učinak NADPH-oksidaze. Na taj se
način smanjuje sposobnost leukocita da razgradi fagocitirane
mikroorganizme. Budući da je fagocitoza temeljni obrambeni
proces protiv bakterija (poglavito stafilokoka) i gljivica, misli se
da je opisani poremećaj odgovoran za veću učestalost infekcija
spomenutim patogenima kod dijabetičara. Kod tipa 1 šećerne
bolesti situacija je još kompliciranija jer se genetske predispo-
Urinarne infekcije
Urinarne infekcije najčešće su kod osoba sa šećernom bolešću, posebno kod žena. Razloge tomu
možemo tražiti
u već opisanom slabljenju
imunološke
obrane, češćoj kolonizaciji urotrakta
bakterijama
i gljivicama
kod bolesnika
s loše reguliranim dijabetesom te poremećaju pražnjenja mjehura u sklopu autonomne neuropatije
jer u tom slučaju u mjehuru obično postoji određena količina rezidualnog (ostatnog) urina koji je
pogodan za razmnožavanje bakterija.
Uz uobičajene gram-negativne bakterije, najčešće Escherischiae coli, kod dijabetičara se
kao uzročnici često izoliraju zlatni stafilokok
(S. Aureus) te gljivice, napose Candida albicans.
Kliničku sliku takvih infekcija čine učestalo mokrenje, osjećaj nepotpuno ispražnjenog mjehura te bol
i pečenje pri mokrenju uz neugodan miris urina. Važno
je napomenuti da je isto tako veliki broj infekcija
asimptomatski. S obzirom na sve navedeno, pored
cistitisa (upale mokraćnog mjehura u užem smislu), neki klinički oblici uroinfekcija koji su mnogo češći kod dijabetičara su mnogo ozbiljnije prirode, a odnose se na
širenje infekcije iz mokraćnog sustava prema bubrežnom sustavu te tamo uzrokuju gnojnu upalu bubrega (pijelonefritis, intrarenalni apsces, perirenalni apsces itd). Navedene infekcije se uz
uobičajene laboratorijske pretrage krvi i urina te bakteriološke
obrade tih materijala dijagnosticiraju rentgenološki, ultrazvučno i CT-om ukoliko za to postoji klinička indikacija. Sve navedene
infekcije treba liječiti peroralno ili parenteralno (intravenski) antibioticima koji pokrivaju gram-negativne i anaerobne bakterije
(koamoksiklav ili metronidazol uz aminoglikozid ili cefalosporin
III generacije) najmanje dva tjedna. Terapija perirenalnog apsce-
16
Diabetes
www.diabetes.hr
zicije kod ovog tipa dijabetesa povezuju sa smanjenim količinama komponenata komplementa („topive” komponente imunološkog sustava) i pomoćničkih T-limfocita što bi također moglo
utjecati na obranu od mikroorganizama.
sa redovito je kombinirana, konzervativna i kirurška. Intrarenalni
apsces može se pokušati riješiti konzervativno, a u slučaju neuspjeha kirurški. Mišljenja o tretmanu asimptomatske bakterijurije kod dijabetičara uglavnom zagovaraju primjenu antibiotika
jer je ascenzija bakterija kod njih vjerojatnija, a infekcije teže i
kompliciranije.
Poseban problem predstavljaju gljivične infekcije urotrakta. Kod
njih je teško procijeniti radi li se o kolonizaciji (naime C.albicans
se može naći kao sastavni dio fiziološke flore sluznica) ili o pravoj
infekciji. Prosudba je tim teža što i pozitivna hemokultura (nalaz
Candide u krvi) ne mora značiti invazivnu mikotičnu bolest, a
kandidemični bolesnici ne moraju imati pozitivne hemokulture. Serološka dijagnostika invazivnih kandida infekcija posve je
nepouzdana. Najveći broj autora zagovara svakako mikološku
obradu krvi i urina, a antimikotičnu terapiju prepručaju u slučaju slabog kliničkog odgovora na antibiotsku terapiju. Terapijske
mogućnosti su azoli (flukonazol, itrakonazol i drugi) amfotericin
B i 5 fluocitozin (standardna kombinacija za invazivnu kandidijazu) te irigacija mjehura amfotericinom B kod trajno kateteriziranih bolesnika u topičkom obliku (kreme, masti) ukoliko je riječ o
blažoj infekciji odnosno peroralnoj ili parenteralnoj terapiji kod
težih slučajeva.
Respiratorne infekcije
Najveću kliničku važnost
među repiratornim infekcijama kod osoba sa
šećernom bolešću imaju
pneumonije, bez obzira
radi li se o bolničkoj ili
izvanbolničkoj infekciji.
Uz uobičajene uzročnike
(Streptococcus
pneumoniae, Haemophylus
influenzae),
uzročnici
pneumonija kod osoba
s dijabetesom češće su
i gram-negativne bakterije (Escherichia coli,
Klebsiella pneumoniae;
Pseudomonas kod bolničkih), potom Staphylococcus aureus, betahemolitički streptokok
serološke grupe B, te
gljivice mukor i kandida.
Uglavnom su to teške
infekcije koje zahtijevaju
bolničko liječenje. Ipak,
gljivične pneumonije kli-
nički mogu imati blaži tijek.
Gastrointestinalne infekcije
Orofarigealna kandidijaza ili infekcija usne šupljine i ždrijela
Candidom albicans češća je kod osoba s dijabetesom no u općoj
populaciji, a isto tako i periodontalne bolesti uzročene grampozitivnim aerobnim i anaerobnim bakterijama. Kod kahektičnih i dugo hospitaliziranih bolesnika opisuju se i supurativni
(uglavnom stafilokokni) sijaloadenitisi-upale žlijezda slinovnica. Kao poseban oblik karakterističan za dijabetičare navodi se
emfizematozni kolecistits - upala žučnog mjehura popraćena
određenom količinom zraka u stijenci žučnog mjehura koji vrlo
brzo završava gangrenom i perforacijom što dovodi do rasapa infekta po trbušnoj šupljini i najčešće završava fatalno. Uzročen je
miješanom aerobno-anaerobnom bakterijskom florom, a liječi
se visokim parenteralnim dozama cefuroksima, cefperazona ili
koamoksiklava i ranom kolecistektomijom - kirurškim odstranjenjem žučnog mjehura.
Infekcije mekih česti
Šećerna bolest je predisponirajući čimbenik za nastanak kako
1) površnih (furunkl, karbunkl, pioderma, hidradenitis) tako
i 2) teških nekrotizirajućih infekcija kože, potkožja i mišića, a
poseban i vrlo čest problem su 3) infekcije ulcerativno promijenjenog dijabetičkog
stopala.
1) Površinske infekcije
kože obuhvaćaju: piodermu, kožni apsces,
celulitis i ektimu. Pod piodermom podrazumijevamo impetigo (gnojna
upala površinskog dijela
kože) te folikulitis (upala
korijena dlake). Apsces
potječe od furunkla (više
upaljenih folikla i upala
perifolikularnog tkiva)
ili od hidradenitisa. Celulitis je širenje upale
na potkožje, a ako je
udruženo s površinskom
nekrozom, naziva se ektima. Uzročnici svih navedenih infekcija su, kao
i kod nedijabetičke populacije, pretežno grampozitivne bakterije, ali se
kod dijabetičara u većem
postotku kao uzročnik
Diabetes
www.diabetes.hr
17
Tema broja
br. 2/2014
može očekivati i Pseudomonas aeruginosa te Stenotrophomonas maltophylia. U liječenju navedenih infekcija treba kod težih
oblika i onih nastalih u bolnici, obavezno razmotriti upotrebu
antipseudomonasnih antibiotika.
Nekrotizirajuće infekcije mekih česti skupni je naziv za nekoliko kliničkih entiteta, klinički međusobno vrlo sličnih, a za koje
u literaturi postoji zbrka od nekoliko naziva i sinonima: nekrotizirajući fasciitis, sinergistička gangrena, krepitantni celulitis,
sinergistički celulitis, mionekroza, dermalna gangrena itd. Svima
njima je zajednička karakteristika brzoprogredirajuća nekrotizirajuća upala kože, potkožnog tkiva, te ponekad fascije i mišića.
Upala je, dakle, dublje smještena i puno ozbiljnija od običnog
nekompliciranog celulitisa. Ipak, iz didaktičkih razloga dobro
je posebno izdvojiti nekoliko entiteta: nekrotizirajuće infekcije
moraju se brzo dijagnosticirati i liječiti u bolnici parenteralno visokim dozama antibiotika. Uvijek treba konzultirati i kirurga jer
se konzervativna terapija gotovo uvijek mora kombinirati s kirurškom. Terapijske kombinacije uključuju cefalosporin III generacije + klindamicin ili cefalosporin III generacije + metronidazol.
Penicilin, amoksicilin ili aminoglikozidi manje se preporučuju u
tim kombinacijama zbog dvojbi oko slabog prodiranja penicilina
na mjesto infekcije, slabog djelovanja amoksicilina na gram-negativne bakterije uzročnike navedenih infekcija te slabog učinka aminoglikozida u anaerobnom miljeu. Iako se ponekad kao
uzročnik izolira i enterokok, posljednje smjernice ne zagovaraju
inicijalnu antienterokoknu terapiju, već se na temelju izolata
ili lošeg terapijskog učinka može dodati
ampicilin ili vankomicin.
Infekcije dijabetičkog stopala
Amputacije stopala kod dijabetičara 15
puta su češće nego u općoj populaciji.
Patofiziologija nastanka degenerativnih
promjena stopala kod dijabetičara je
kompleksna. Liječenje, pak, inficiranog
dijabetičkog stopala relativno je čest i
ozbiljan problem. Često je teško razlučiti
ulceracije koje su inficirane od onih koje
to nisu. Znaci infekcije su crvenilo oko
ulkusa, gnojenje dna ulkusa, krepitacije
okolnog tkiva i gnojno secernirajuće fistule. Klinički se infekcije dijabetičkog stopala dijele u dvije skupine: 1) infekcije koje
ne ugrožavaju stopalo i 2) infekcije koje
ugrožavaju stopalo.
1) Infekcije koje ne ugrožavaju stopalo
površne su infekcije bez sistemskih manifestacija, sa znacima celulitisa manjeg
od 2 cm oko ulaznog mjesta (ulkusa) i
bez znakova zahvaćanja kostiju i zglobo-
18
Diabetes
www.diabetes.hr
va. Ako je prisutan ulkus, ne proteže se cijelom debljinom kože.
Ove su infekcije u više od 50 posto monomikrobijalne (inficirane
samo jednim mikroorganizmom) s najčešćim izolatom zlatnog
stafilokoka i streptokoka. Terapijske preporuke : klindamicin,
kloksacilin, koamoksiklav, ili cefaleksin (svi kao monoterapija).
Moguća je peroralna primjena ovih antibiotika. Postoje i preporuke za primjenu fluoriranih kinolona, ali ne kao empirijaska
terapija, već na temelju izolata osjetljivih bakterija.
2) Infekcije koje ugrožavaju stopalo su duboke, s općim simptomima, i sa znakovima zahvaćanja kostiju i zglobova ili gnojnih
kolekcija (npr. plantarni apsces). Ako postoji ulkus, zahvaća cijelu
debljinu kože, a područje celulitisa oko njega je veće od 2 cm.
Obično su to miješane infekciije s uzročnicima G- bacilima (25%
izolata), zlatnim stafilokokom, streptokokima i enterokokom (po
20%), i anaerobnim bakterijama (40-80% izolata). Liječenje je
u pravilu hospitalno, a parenteralno se koriste : klindamicin +
gentamicin ili ciprofloksacin - koamoksiklav sa ili bez aminoglikozida – klindamicin + cefalosporin III generacije – klindamicin
+ ciprofloksacin Kod po život opasnih infekcija neki zagovaraju
upotrebu imipenema i vankomicina. Najkraće je trajanje terapije 14 dana. U dijagnostičke svrhe (razlučivanje od zahvaćanja
kostiju) koriste se RTG, CT i scintigrafija indijem.
LITERATURA......
1. C.L.W. Johnston: Infection and diabetes mellitus, in Textbook of diabetes,
J Pickup and G. Wiliams (editors), sec. ed., Blackwell Science, 1997.
2. C. Richard Magnussen: Skin and soft-tissue infections, in A Practical
approach to Infectious Diseases, Richard E. Reese and Robert F. Betts (editors),
fourth ed., Little, Brown and Co. 1996.
3. Mandell, Douglas and Bennet s Principles and Practice of infectious
diseases, fourth ed., Churchill Livingstone Inc. 2000.
4. A.K.Kour et al: Hand Infections in Patients With Diabetes, Clin.Orthop.
and Related Res., 331(1996.); 238-244.
5. Nancy F. Ray et al: Hospitalization and Expenditures for the Treatment of
General Medical Conditions among the U.S. Diabetic Population in 1991.,
J.of Clin. Endocr. and Met., 10(81); 3671- 3679.
6. B. Vrhovac i suradnici: Interna medicina, Naprijed, Zagreb, 1991.
Šećerna bolest, str 1308-1332.
7. D.W.Foster: Diabetes mellitus in Harrison s principles of internal medicine,
12th edition, McGraw-Hill, NY, 1991. str 1739-1759.
8. G.A. Filice: Infection in the Immunocompromised Host, in Infectious
Diseases, Hoeprich, Jordan, Ronald (eds.), J.B. Lippincott Co., Philadelphia, 1994.
Medicina
Medicina
br. 2/2014
br. 2/2014
Gripa ili influenca
Mirjana Žagar-Petrović, dr. med., spec. epidemiolog
portal Zdravo budi
Komplikacije i liječenje gripe
Gripa ili influenza je akutna, lako prenosiva zarazna bolest
dišnog sustava uzrokovana virusima influence tipa A, B i C.
Od davnina je poznata po svojim epidemijama i pandemijama, koje mogu zahvatiti veliki dio pučanstva pojedinih zemalja i kontinenata.
U tipičnom obliku, gripa se očituje kao opća, kratkotrajna febrilna bolest, sa slabo izraženim kataralnim promjenama u
dišnom sustavu. Početak bolesti je nagao, a inkubacija kratkotrajna od 1 do 2 dana.
Gripa je ozbiljna respiratorna bolest koja uzrokuje brojne
komplikacije koje mogu imati i smrtni ishod. S dolaskom
hladnijih dana prema predviđanjima broj oboljelih od pandemijske gripe svakim je danom sve veći, a nova je gripa nažalost odnijela i prve žrtve.
Svake godine u epidemiji sezonske gripe prema procjenama
Svjetske zdravstvene organizacije oboli između 3-5 milijuna
ljudi, a 300 000 do 500 000 umire. Od teških komplikacija
ove bolesti osobito su ugrožene osobe starije od 65 godina,
djeca ispod dvije godine života, bolesnici s kroničnim bolestima, trudnice i osobe s prekomjernom tjelesnom težinom,
osobito ekstremno pretile osobe. Prema podacima Svjetske
zdravstvene organizacije čak 80% osoba koje su pretrpjele
komplikacije gripe imale su kroničnih zdravstvenih problema.
Komplikacije gripe
Komplikacije u tijeku gripe mogu se podijeliti na:
• plućne komplikacije
• izvanplućne komplikacije
Plućne komplikacije
Od plućnih komplikacija, najvažnija je upala pluća (pneumonija), bilo da se radi o sekundarnoj bakterijskoj pneumoniji,
koja je češća ili primarnoj virusnoj influenca pneumoniji, koja
je obično vrlo teškog tijeka i sa čestim smrtnim ishodom.
Primarna virusna pneumonija prvi puta je opisana u tijeku
epidemije gripe 1957/58. godine. Pretpostavlja se da je bila
20
Diabetes
www.diabetes.hr
glavni uzrok smrti među mladima zdravim osobama u epidemiji gripe 1918/19. godine. Danas od primarne virusne pneumonije najčešće obolijevaju bolesnici sa srčanom greškom,
osobito mitralnom stenozom, kroničnim plućnim bolestima,
trudnice, alkoholičari i druge osobe sa smanjenom otpornošću organizma. Teška klinička slika ovog oblika pneumonije i
takva struktura bolesnika s primarnom virusnom pneumonijom razlog je njene velike smrtnosti. Upala zahvaća intersticij, vezivo između plućnih alveola i obično zahvaća oba plućna krila. Ovaj oblik pneumonije razvija se odmah na početku
bolesti i praćen je suhim, podražajnim kašljem.
Sekundarna bakterijska pneumonija obično nastaje kao posljedica sekundarne bakterijske infekcije u tijeku akutne faze
gripe ili neposredno nakon akutnih simptoma, u tijeku rekonvalescencije. Najčešći uzročnici su: Streptococcus pneumoniae i Haemophilus influenzae. Glavno obilježje bakterijske
upale pluća nakon gripe je ponovna pojava temperature dva
do tri dana nakon poboljšanja tijeka bolesti. Najveći rizik za
razvoj sekundarne bakterijske pneumonije imaju srčani bolesnici ili oboljeli od kroničnih plućnih bolesti. Upala zahvaća
plućne alveole, kašalj je obilan i produktivan, tzv.vlažni kašalj
s iskašljajem. Ovaj oblik pneumonije ima bolju prognozu jer
na bakterije djeluju antibiotici.
Najteži i vrlo često podmukao oblik pneumonije posljedica
je istodobne virusne i bakterijske infekcije, kada već u akutnoj fazi gripe dolazi do pojave bakterijske upale pluća. Ovom
obliku upale pluća sklone su mlađe osobe, djeca i muškarci
srednje dobi, alkoholičari i osobe s drugim oblicima smanjene otpornosti prema infektu.
Kod djece je pneumonija rjeđa u odnosu na pojavu bronhiolitisa i krupa u ovoj dobi. Procjenjuje se da se akutni bronhitis
javlja u 10-30% mladih zdravih ljudi kao komplikacija gripa.
Nadalje, upala srednjeh uha je u male djece u 35% slučajeva
komplikacija gripe. Primarna virusna ili sekundarna bakterijska pneumonija zabilježena je u različitim studijama oboljelih
od gripe u rasponu od 5 do 38%.
Izvanplućne komplikacije
Izvanplućne komplikacije mogu biti:
• na mišićnom sustavu – u obliku upale mišića (miozitisa) i
mioglobinurije;
• na srcu – u obliku upale srčanog mišiće (miokarditisa) i
upale srčane ovojnice (perikarditisa);
• na središnjem živčanom sustavu – u obliku upale mozga
(encefalitisa) i Guillain-Barre-ovog sindroma.
Jedan od najznačajnijih komplikacija gripe je Reyeov sindrom, prvi puta opisan 1963. godine, kao encefalopatija
zbog edema mozga i žutica zbog masne degeneracije jetre u
dojenčadi zaražene virusom gripe tipa B (češće virusom tipa
B nego A). Ovaj sindrom najčešći je kod djece u dobi između
2. i 16-te godine života s visokim mortalitetom od 10 do 40%.
Prva dva dana bolesti praćeni su mučninom i povraćanjem
nakon čega se razviju simptomi zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava. Simptomi uključuju psihičke poremećaje od
pospanosti (letargije) do potpunog gubitka svijesti (kome).
Ponekad se javljaju grčevi (konvulzije) i delirij. Evidentna je
povezanost uzimanja acetilsalicilne kiseline (aspirina ili andola) kod djece do 18. godine života sa velikom učestalošću
Reyevog sindroma. Stoga se djeci ne preporuča davanje acetilsalicilne kiseline, nego paracetamola.
U tijeku epidemije gripe povećana je smrtnost , te je još
1847. William Farr u tijeku epidemije gripe u Londonu uveo
pojam tzv. viška smrtnosti. Pojam «viška smrtnosti»označava
da broj umrlih u epidemijskim godinama premašuje broj
umrlih u interepidemijskom razdoblju.
Smjernice za novu gripu
Od nove gripe A(H1N1)v najčešće obolijevaju mladi između
10 do 40 godina života. Većina do sada oboljelih imala je
blagu do umjerenu kliničku sliku bez komplikacija. Kako broj
oboljelih iz dana u dan raste Stožer za pandemijsku gripu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbe RH donio je nove smjernice o postupanju za sprječavanje i suzbijanje nove gripe.
1. Oboljeli s kliničkom sumnjom na novu H1N1 gripu ne
odlaze u bolnicu, nego se javljaju svom obiteljskom liječniku
ili pedijatru ako se radi o djetetu. Ako oboljela osoba nema
komplikacije na početku bolesti ostaje u dobrovoljnoj kućnoj izolaciji koja prestaje 24 sata nakon prestanka simptoma.
Njihovi kućni kontakti primjenjuju opće mjere za smanjenje
širenja infekcije (prozračivanje, pranje ruku, ako nije nužno
držanje na udaljenosti od 1 metra i ako je moguće boravak
oboljelog u zasebnoj prostoriji).
Na razini primarne zdravstvene zaštite terapiju antivirusnim
lijekovima dobit će oboljele osobe s komorbiditetom: bolesnici s kroničnim bolestima pluća (uključujući astmu), srčanožilnim bolestima (osim hipertenzije), kroničnim bubrežnim
bolestima, kroničnim jetrenim bolestima, hematološkim,
neurološkim, neuromuskularnim ili metaboličkim bolestima (šećerna bolest), bolesnici s imunodeficijencijom, osobe
mlađe od 19 godina na dugotrajnoj terapiji salicilatima zbog
pojave Reyevog sindroma, te osobe s patološkom pretilošću.
Liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti oboljele osobe prijavljuje nadležnoj epidemiološkoj službi na temelju tjednih
zbirnih prijava po dobnim skupinama.
2. Kod teške kliničke slike, pojave komplikacija na početku
bolesti ili pojave komplikacije gripe u razdoblju oporavka bolesnik se upućuje u bolnicu. U bolnici se (zarazni odjeli bolnica) provodi terapija antivirusnim lijekovima.
Za liječenje i profilaksu gripe postoje dva antivirusna lijeka
(inhibitora neuroaminidaza):
- oseltamivir ( Tamiflu) i
- zanamivir ( Relenza).
Oseltamivir se primjenjuje u obliku kapsula od 30, 45 i 75 mg
u pakiranju od 10 komada, a zanamivir u obliku inhalacija.
Oba lijeka učinkoviti su ako se primjene u prvih 48 sati od
početka bolesti. Oseltamivir je registriran za liječenje i profilaksu gripe kod djece starije od 12 mjeseci i odraslih. Budući
Medicina
velika
br. 2/2014
Indikacije za terapiju antivirusnim lijekovima
Terapiju antivirusnim lijekovima potrebno je provesti kod:
• bolesnika s komorbiditetom,
• bolesnika s imunodeficijencijom,
• osoba mlađih od 19 godina koji su na dugotrajnoj
terapiji salicilatima,
• osoba s patološkom pretilošću,
• trudnica u trećem trimestru trudnoće,
• osoba starijih od 65 godina i
• zdravstvenih djelatnika.
Terapija oseltamivirom (Tamiflu)
Za djecu mlađu od 12 mjeseci dnevna terapijska doza Tamiflua je 2-3 mg/kg tjelesne težine, dva puta dnevno tijekom
pet dana.
Za djecu u dobi od godinu do 12 godina preporučena dnevna
terapijska doza Tamiflua je ovisna o tjelesnoj težini djeteta:
- 2 x dnevno po 30mg za djecu ispod 15 kg tjelesne težine,
- 2x dnevno po 45 mg za djecu >15 – 23 kg,
- 2x dnevno po 60mg za djecu > 23- 40 kg,
- 2x dnevno po 75 mg za djecu > 40 kg tjelesne težine,
tijekom pet dana.
Za djecu stariju
od 12 godina i
odrasle dnevna
terapijska doza
je dva puta
dnevno po 75
mg Tamiflua.
Terapija se provodi pet dana.
Terapija zanamivirom (Relenza)
Zanamivir (Relenza) primjenjuje se u liječenju gripe kod
odraslih i djece starije od 5 godina. Dnevna terapijska doza
Relenze je dva puta dnevno po dvije inhalacije (jedna inhalacija je 5 mg zanamivira) u trajanju od pet dana.
Zanamivir je lijek izbora kod bolesnika s oštećenom funkcijom bubrega i kod bolesnika na hemodijalizi. Oprez je nužan
kod osoba koje su sklone bronhospazmu, budući da zanamivir može izazvati pojavu bronhospazma. Nadalje, zanamivir
se preporuča u terapiji i profilaksi gripe kod zdravstvenih
djelatnika budući da će oni lakše ovladati tehnikom primjene
lijeka u obliku inhalacija.
postignuća
GODINA MIJENJAMO DIJABETES
1930. godine, Novo i Nordisk u
Danskoj osnivaju bolnice za
dijabetičare kako bi unaprijedili skrb
Indikacije za postekspozicijsku kemoprofilaksu gripe – kućni
kontakti oboljele osobe od nove gripe dobit će antivirusne lijekove samo ako se radi o imunokompromitiranim osobama kod:
• teške imunodeficijencije kao posljedica aktivne maligne bolesti,
• hematološke maligne bolesti i solidnih tumora na
kemoterapiji i zračenju,
• dugotrajne imunosupresivne terapije (≥2 tjedna
primjene prednizona u dozi ≥ 20mg ili 2mg/kg TT ili
ekvivalentna terapija)
• kongenitalne imunodeficijencije,
• HIV pozitivnih osoba u stadiju teške
imunokompromitiranosti.
Profilaksa Tamifluom
Doza Tamiflua za postekspozicijsku profilaksu gripe kod djece
mlađe od godinu dana je 2-3 mg/kg tjelesne težine jednom
dnevno tijekom 10 dana. Postekspozicijsku profilaksu gripe
kod djece mlađe od godine dana treba ograničiti samo na
djecu koja su izuzetno teško imunokompromitirana.
Za djecu u dobi od jedne do 12 godina života preporučena je
jednokratna dnevna doza u profilaksi ovisno o tjelesnoj težini
djeteta:
- 30 mg dnevno za djecu ≤15 kg TT,
- 40 mg dnevno za djecu > 15- 23 kg TT,
- 60 mg dnevno za djecu >23-40 kg,
- 75 mg dnevno za djecu težu od 40 kg.
Za starije od 12 godina i odrasle dnevna profilaktička doza
Tamiflua je 75 mg tijekom deset dana.
Profilaksa Relenzom
U profilaksi gripe dnevna doza zanamivira je jednom dnevno
dvije inhalacije, tijekom deset dana. Relenza je namijenjena
za odrasle i djecu iznad pete godine života prema gore navedenim kriterijima.
EDITH DANIELSEN (1904-2002)
Glavna sestra, Hvidøre Diabetes Sanatorium, Danska
Podučavanje dječaka s dijabetesom
1932. godine, Nordisk je osnovao bolnicu Steno Memorial. Šest godina kasnije,
Novo je osnovao Hvidøre Diabetes Sanatorium. Glavna sestra u Hvidøre,
Edith Danielsen, bila je predvodnik u promicanju zdravog života kao ključnog
faktora regulacije dijabetesa. Zahvaljujući vlastitim bolnicama, ove dvije tvrtke su
ponudile specijaliziranu brigu za dijabetičare u Danskoj, dok su istovremeno skupljale
saznanja o potrebama bolesnika. 1992. godine, Steno i Hvidøre su spojene u jednu
ustanovu stvorivši Steno Diabetes Center.
Novo Nordisk nastavlja rast na holističkom pristupu liječenja dijabetesa koji je
primjenjivan u Steno i Hvidøre centrima. Noviji primjer je DAWN2™ studija
(Diabetes Attitudes, Wishes and Needs), koja stremi prema novim saznanjima i
iskustvima osoba s dijabetesom, njihovih obitelji i drugih učesnika.
Izdanje: 01-22.02.2013.
da je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju gripe Europska agencija za lijekove odobrila je primjenu
oseltamivira za profilaksu i terapiju kod djece mlađe od 12
mjeseci. Svaka primjena oseltamivira kod djece mlađe od 12
mjeseci i trudnica mora se prijaviti Agenciji za lijekova i medicinske proizvode na propisanom obrascu „Obrazac za obavijest o propisivanju lijekova Tamiflu i Relenza“.
Prehrana
Prehrana
br. 2/2014
br. 2/2014
Proljetni podsjetnik
na zdravu prehranu
dr. sc. Irena Colić Barić, izv. prof.
Zvonimir Šatalić, dipl. ing.
Laboratorij za Kemiju Hrane i Prehranu, Prehrambeno-biotehnološki fakultet
''Mornari snažni svi smo bili,
Prehlade se nismo bojali,
Od svih bolesti pošteđeni smo ostali
Zahvaljujući dobrom kapetanu
Koji nam je na moru davao svježu hranu''
O
vu pjesmu je prije više od dvjesto godina napisao
T. Perry, jedan od članova posade komandnog
broda ''Resolution'' čiji je kapetan bio James Cook.
Perry je očito znao za učinak svježe hrane, ali i danas moramo podsjećati na važnost prahrane radi očuvanja zdravlja i
stabilnog stanja organizma.
Dobar prehrambeni status jača otpornost organizma na infekcije pa se stoga preporuča uravnotežena prehrana koja će
osigurati adekvatnu količinu nutrijenata za očuvanje dobrog
prehrambenog statusa i prevenciju manjka vitamina i minerala. Tri ili više obroka i međuobroka dnevno osiguravaju
nutrijente potrebne za snažan imunološki sustav. Poznato je
da manjak pojedinih vitamina i minerala oštećuje imunološki
odgovor. Ukoliko je unos prehranom nedovoljan, poželjno je
koristiti suplemente ali uvijek je bolja opcija osigurati nutrijente pravilnom prehranom.
Pored prehrane, za očuvanje jakog imuniteta također su značajni redovna tjelesna aktivnost i dovoljno sna.
Slobodni radikali imaju utjecaj na imunitet. Izvor slobodnih
radikala su metabolički procesi, različiti oblici zagađenja, pušenje cigareta, a nastaju i izlaganjem sunčevom svjetlu. Imu-
nološki
sustav
koristi slobodne
radikale u obrani od bakterija
i virusa. Međutim, ukoliko slobodnih
radikala ima viška
uzrokuju oštećenja
stanice. Antioksidansi su prirodna zaštita organizma i obično
su sposobni ukloniti većinu tih reaktivnih molekula. Najsnažniji antioksidansi su vitamini A, C, E, β-karoten i selen. Važno
je osigurati adekvatan unos voća i povrća koji su bogati antioksidansima.
Smatra se da steroli jačaju tjelesni obrambeni mehanizam.
Steroli moduliraju funkcije T-stanica (stanice koje kontroliraju i reguliraju imunološki odgovor) poti čući njihovu diobu i
izlučivanje važnih faktora koji se nazivaju limfokini. Aktivnost
ovih stanica je od velike važnosti u obrani od bolesti uzrokovanih virusima i od bolesti uzrokovanih bakterijama koje žive
unutar stanice (npr. tuberkuloza).
pir, cjelovite žitarice, svježe i suho voće, mahunarke, orašasti
plodovi, sjemenke, jetra i mršavo meso mladih životinja.
Vitamin C
Vitamin C je u vodi topljiv vitamin koji se također ne može
skladištiti u tijelu i potrebno ga je uključiti u svakodnevnu
prehranu. Stresne situacije povisuju potrebe za ovim vitaminom. Potreban je za otpornost na infekcije a posebno je
važan u procesu zacjeljivanja rana. Kao jak antioksidans štiti
od djelovanja slobodnih radikala. Dobri izvori su svježe voće,
posebno južno voće i crni ribiz, voćni sokovi i svježe povrće.
Cink
Cink je potreban zbog njegove uloge u otpornosti na infekcije
i u procesu zacjeljivanja rana. Istraživanja pokazuju da cink
inhibira umnožavanje nekih virusa. Zanimljivo je spomenuti
da muškarci sjemenom gube cink, kao što žene menstrualnim krvarenjem gube željezo. Dobri izvori cinka su jetra, crveno meso, žumanjak, mliječni proizvodi, cjelovite žitarice i
plodovi mora - posebno kamenice.
Stoga, važniji nutrijenti za imunološki sustav su vitamini topljivi u vodi (vitamini B skupine i vitamin C) te minerali cink
i magnezij.
Magnezij
Magnezij je posebno važan zbog svoje uloge u metabolizmu
glukoze. Također je potreban imunološkom sustavu. Psihološki stres povisuje potrebe za njim. Magnezij dobivamo iz
školjki i rakova, haringi, jetre, mahunarki i mlijeka.
Vitamini B skupine
Vitaminima B skupine pripada 8 vitamina koji su u međusobno povezani s obzirom na svoje djelovanje. Topljivi su u vodi
pa tijelo nije u mogućnosti stvarati zalihe, dakle potrebno ih
je svakodnevno unositi. Dobri izvori su zeleno povrće, krum-
I ove se godine treba pripremiti za proljeće. Svakodnevno
konzumiranje raznolikog svježeg voća i povrća bit će od velike
pomoći. Osigurat će ne samo potrebne vitamine i mineralne
tvari već i mnoge nenutritivne komponente koje imaju različite funkcionalne uloge u organizmu.
KUPON ZA NAGRADNU KRIŽALJKU 2/2014
Traženi pojam je
Ime i Prezime
God. rođenja
Dijabetičar od
Adresa

Kako ojačati imunološki sustav
izreži i pošalji na adresu redakcije
Prehrana
Prehrana
br. 2/2014
br. 2/2014
Proljeće na tanjuru
Tamno obojeno voće i povrće odraz je većih koncentracija
hranjivih tvari od blijedih.
Prava sezona berbe maslačka,
šparoga, kopriva i matovilca
Iskoristite blagodati samoniklog bilja!
Snježana Gaćina, dipl. med. techn.
KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac
Crveno je boja likopena, fitonutrijenta koji se nalazi u rajčici,
l u b e - nici, crvenom grejpu (ali ne i u trešnjama i jagodama).
Antioksidativna funkcija likopena podrazumijeva
zaštitu stanice i staničnih struktura od štete
izazvane djelovanjem slobodnih radikala. Bioraspoloživost likopena
značajno je bolja kada je rajčica
kuhana nego kada je sirova. Koncentracija likopena može biti i do
50 puta veća u koncentratu rajčice. Apsorpcija likopena se
povećava kada se rajčica kuha s malim dodatkom masnoće s
obzirom da je likopen topiv u mastima.
Žuto-narandžasta je boja betakarotena. Papaja, marelica, mrkva, dinja, kruška i slatki krumpir bogati su izvori betakarotena. Manje je poznato da i zeleno
povrće: brokula, blitva, špinat i začinska paprika sadržavaju ovaj fitonutrijent. Najpoznatiji je
po funkciji provitamina A koji organizam pretvara u vitamin. Njegova je funkcija zaštita
kože i sluznice ali i stimulacija obrambenih
snaga organizma te stvaranje pigmeta melanina.
Zeleno je boja klorofila čiji je izvor špinat, kelj, šparoge. Klorofil regenerira naše tijelo na molekularnom i staničnom nivou, pomaže u čišćenju organizma, borbi protiv infekcija, zacjeljivanju rana
i ojačavanju imuniteta. Pretjerano dugotrajno
kuhanje uništava klorofil te se preporuča jesti
svježe zeleno povrće, sokove sirovog povrća ili
kratkotrajno kuhanje (do sedam minuta).
M
ožda je baš ovo trenutak u kojem se treba podsjetiti da buduće zdravlje leži u prevenciji, da je prošlo vrijeme kada smo se mučili različitim dijetama i
ograničenjima kako bismo popravili stanje tijela. I da budućnosti pripada vrijeme u kojemu će se zdravlje poticati dobrim
odabirom zdravih namirnica.
Proljeće je sigurno najbolje vrijeme za početak s novim stilom
života jer je duga zima usporila naš um i tijela. Zima nas potiče
26
Diabetes
www.diabetes.hr
koristiti nešto masniju hranu koja nas grije u hladnim danima
pa je sada potrebno jedno pošteno proljetno „čišćenje“.
Plavo-ljubičasta je boja antocijanina. Obilje antocijanina je u borovnicama, patlidžanu, grožđu,
malinama i naru. Antocijanini su jaki
antioksidansi koji se smatraju zaslužnima za prevenciju srčanih
bolesti i raka. Oni daju crnom vinu
predivnu tamno crvenu boju.
Hrana koju u proljeće stavljamo na stol treba biti bogata hranjivim tvarima kako bi održavala tijelo i um maksimalno funkcionalnim, a da istovremeno potiče zdravlje i čisti tijelo od
nagomilanih toksina (i možda kojeg kilograma).
Proljetni tanjur neka bude što šareniji! Više boja znači više
zdravlja zbog veće koncentracije fitonutrijenata.
Zašto moramo svaki dan jesti povrće?
 Povrće je izvor vitamina koji su topivi u vodi (ne mogu se
spremiti u depo) pa se zato mora uzimati svaki dan
 Spovrće je siromašno kalorijama
 Nova studija USDA pokazuje da osobe čiju prehranu sačinjava 55 posto ugljikohidrata iz voća, povrća i cjelovitih žita-
rica, unose 200-300 kcal dnevno manje od američkog načina
prehrane
 Preporuke o dnevnom unosu povrća je 400 g (ovdje se ne
ubraja škrobno povrće!) ili 600 g voća i povrća zajedno
Kako održati zdravu proizvodnju energije u proljeće?
 Potaknite zdravu probavu unosom biljnih vlakana
 Jedite hranu srednjeg i niskog glikemijskog indeksa
 Rafinirane namirnice zamijenite integralnim
 U svaki obrok uključite dobar izvor bjelančevina (riba,
jaja, meso divljači, soja)
 Osigurajte jednostruko nezasićene masti (potiču zdravlje
stanične membrane): bademi, orasi, lan, sezam, bundeva,
suncokret i njihova ulja
 Osigurajte hranu bogatu antioksidansima: vitamin E (pšenične klice i njihovo ulje), vitamin C (brokula, paprika)
 Izbjegavajte konzervanse, aditive i boje jer se povezuju s
oštećenjem stanične membrane i mutacijom DNK
Sinergijska uloga hrane
Sinergijski spoj hranjivih tvari je poznat između vitamina, minerala, vlakana, masnih kiselina i sl. Aktivnosti svih namirnica
zajedno ima veći učinak nego zbroj svakog učinka pojedinačno.
Voće, povrće, integralne žitarice, mahunarke, orašasto voće i
sjemenke sadrže više od 800 poznatih fitonutrijenata kao što
su karotenoidi, flavonoidi i izoflavoni (pretpostavlja se da ih
ima oko 40 000).
Primjer: flavonoidi iz kožice badema
udružuju se s E vitaminom iz mesa
badema udvostručujući antioksidativni učinak na LDL
kolesterol.
Protektivni učinak hrane od
kardiovaskularnih bolesti
 DART studija je provedena nad 2033 muškarca koji su
se oporavljali nakon akutnog infarkta miokarda. Podjeljeni su u dvije
grupe, jednoj je savjetovano da se pridržava tri bitna faktora
ishrane: smanjenje uzimanja masnoća i povećanje omjera
polinezasićenih u odnosu na zasićene masnoće, povećanje
unosa masne ribe i povećanje unosa žitarica. Drugoj grupi
ovo nije savjetovano.
 Lyon Heart (za 70 posto smanjila se opasnost od smrti
uzrokovane kardiovaskularnim bolestima 27 mjeseci nakon
pridržavanja jednostavnih smjernica: povećati unos povrća,
voća, cjelovitih žitarica i mahunarki, jesti zdrave masti iz maslina, orašastog voća i sjemenki, smanjiti zasićene masti)
Diabetes
www.diabetes.hr
27
Prehrana
br. 2/2014
 DASH – smanjenje opasnosti i smrtnosti od KVB cjelovitim
namirnicama
 British Medical Journal (postmenopauzalne žene koje su
konzumirale 10 kom voća i povrća smanjile su opasnost od
srčanog udara za 40 posto).
Zašto su rezultati tako dobri?
 Zob, mahunarke, orašasto voće bogato topivim vlaknima
smanjuje LDL kolesterol
 Vlakna iz cjelovitih namirnica snižavaju trigliceride, Na i
Mg tog porijekla snižava tlak, a vitamin E (antioksidans) štiti
kolesterol od slobodnih radikala
 Biljna prehrana obiluje argininom (esencijalnom aminokiselinom) kojom se koristi tijelo za proizvodnju dušikova oksida
koji je vazodilatator (širi krvne žile i tako snižava krvni tlak).
Cjelovite namirnice štite od raka
 Folna kiselina (lisnato povrće) smanjuje opasnost od karcinoma debelog crijeva
 Brokula i ostale kupusnjače (glukozinolati potiču proizvodnju enzima koji su zaduženi za detoksikaciju od kancerogenih supstanci)
 Antocijanini iz borovnica prodiru u stanične membrane
AROMATIČNA SALATA S BOSILJKOM
SALATA S VOĆEM, PILETINOM I RIŽOM
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - O Ž UJ A K 2014
DIA B E TE S / S L ATK I ŽI VOT - O ŽU JAK 2 0 1 4
ŠOPSKA SALATA
VOĆNA SALATA SA ZOBENIM PAHULJICAMA
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - O Ž UJ A K 2014
DIA B E TE S / S L ATK I ŽI VOT - O ŽU JAK 2 0 1 4
i antioksidativnim djelovanjem štite stanicu,
smanjuju razinu upale,
smanjuje oštećenje DNK
 Likopen iz rajčice smanjuje
opasnost od karcinoma prostate
Hrana „štiti“ od dijabetesa
Ove namirnice pridonose kontroli inzulinske rezistencije koja
karakterizira šećernu bolest tipa 2
 Antioksidansi i fitonutrijenti smanjuju štetu koju bi visoka
glukoza napravila
 Odličan su izvor vlakana koji usporavaju probavu, smanjuju potrebu za inzulinom, doprinose boljoj kontroli glukoze
i kolesterola.
Izađite van, prošetajte prirodom i iskoristite blagodati samoniklog bilja koje je lijek koliko i hrana. Predlažem prve mlade
koprive, maslačak, matovilac i šparoge. Uživajte berući ih,
udahnite punim plućima i smislite najdraži način da ih pripremite i blagujete u dobrom društvu.
SALATA S VOĆEM, PILETINOM I RIŽOM
AROMATIČNA SALATA S BOSILJKOM
ZA 4 OSOBE
ZA 4 OSOBE
170 g integralne riže
360 g bijelog pilećeg mesa
30 g oraha
100 g očišćene naranče
50 g oguljenog kiwia
50 g očišćenog ananasa
150 g kiselog vrhnja (s manje masnoće)
90 g majoneze light
1 jušna žlica nasjeckanog peršina
sol, papar
430 g kuhane kratke tjestenine (šerafići, leptirići i sl.)
200 g cherry rajčica
150 g svježe crvene paprike
150 g sira mozzarella
60 g luka
120 g narezanih crnih maslina
40 g sjemenki bundeve
30 g djevičanskog maslinovog ulja
2 jušne žlice balzamičkog ili jabučnog octa
2 jušne žlice usitnjenog bosiljka
sol, papar, začini po ukusu
Skuhajte bijelo pileće meso i izrežite ga na kockice. Naranču,
kiwi i ananas izrežite na komadiće. Integralnu rižu skuhajte u
slanoj vodi, pazite da se ne raskuha i dobro ocijedite. Narežite
peršin i orahe na sitne komadiće. Pomiješajte rižu, meso i
voće, posolite, popaprite i dodajte im vrhnje pomiješano s
majonezom, peršinom i orasima.
Tjesteninu skuhajte u kipućoj slanoj vodi po uputama na
pakiranju. Rajčice izrežite na polovice, papriku i mozzarellu na
kockice, a luk usitnite. Sve pomiješajte, dodajte ulje, ocat i svježi
bosiljak i ostavite oko 30 min na hladnom.
KNJIGE I PRIRUČNICI U IZDANJU
HRVATSKOG SAVEZA DIJABETIČKIH UDRUGA
C
K
A
A
J
I
Darja Lovšin
Veliki kuharski vodič za dijabetičare
• tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran
• prvi takav na Hrvatskom tržištu
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 60,00 kn
(+ troškovi poštarine)
od 20. ožujka do 20. svibnja 2014.
Energetska vrijednost jedne porcije: 136 kcal
ugljikohidrata 11 g, bjelančevina 7,7 g, masti 6,7 g
Recepti preuzeti iz knjižice Čarobna kuhinja - Lakše s dijabetesom
Salate
Energetska vrijednost jedne porcije: 136 kcal
ugljikohidrata 12,1 g, bjelančevina 5,1 g, masti 7,4 g
Recepti preuzeti iz knjižice Čarobna kuhinja - Lakše s dijabetesom
Salate
VOĆNA SALATA SA ZOBENIM PAHULJICAMA
ŠOPSKA SALATA
ZA 2 OSOBE
ZA 2 OSOBE
100 g zobenih pahuljica, 50 g sjeckanih oraha, 50 g
sjeckanih badema, 80 g jabuke, 80 g kruške, 80 g kiwija,
80 g banane, 80 g jagoda, 30 g sjeckanih suhih šljiva, 30
g grožđica, 30 g suhih marelica, 15 g suhih brusnica, 60 g
cijeđenog narančinog soka, tekući zaslađivač po želji, cimet,
muškatni oraščić
200 g rajčice
200 g zelene paprike
200 g svježih krastavaca
70 g luka
100 g mekog bijelog sira (s 25% m.m.)
ljuta papričica po ukusu
sol
U 2,5 dl kipuće vode dodajte malo tekućeg sladila i prokuhajte
kratko zobene pahuljice, maknite ih s vatre, te ih ostavite 1 min
da nabubre. Procijedite i sačuvajte malo vode u kojima su se
kuhale. Svježe i suho voće izrežite na komadiće i pomiješajte
s pahuljicama. Dodajte sjeckano orašasto voće i narančin sok,
vodu od pahuljica, cimet i muškatni oraščić, te još zasladite po
želji. Ostavite oko 30 min u frižideru i poslužite.
Isprobani recepti za:
• predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice
• Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti
Hrvatski zbor nutricionista u suradnji s
Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga predstavlja priručnik
Jelovnici pravilne prehrane
Rajčicu, papriku i krastavac narežite na kockice, usitnite luk,
a sir usitnite vilicom ili namrvite rukom u krupnije komade.
Povrće pomiješajte, posolite i pospite sirom. Po želji dodajte
ljutu papričicu.
• spiralni uvez • jelovnici po kalorijskim vrijednostima
• bogato ilustriran • birajte i izračunajte sami dnevni jelovnik
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 25,00 kn
(+ troškovi poštarine)
• glavni obroci • međuobroci • izračuni kalorijskih i jediničnih vrijednosti
Energetska vrijednost jedne porcije: 165 kcal
ugljikohidrata 18,8 g, bjelančevina 4,76 g, masti 7,9 g
Recepti preuzeti iz knjižice Čarobna kuhinja - Lakše s dijabetesom
Salate
Energetska vrijednost jedne porcije: 46 kcal
ugljikohidrata 3,3 g, bjelančevina 5,3 g, masti 1,3 g
Recepti preuzeti iz knjižice Čarobna kuhinja - Lakše s dijabetesom
Salate
Gastro putovanja
Gastro putovanja
br. 2/2014
br. 2/2014
Gastroskitnja
Štajerska:
tako lijepa,
tako blizu
Vedran Obućina
H
rvatima je austrijska Štajerska, posebno ona južna,
dobro poznata. Mnogi
Zagrepčani su godinama
posjećivali Leibnitz i Graz
kako bi obavili jeftini shopping u trgovinama mahom specijaliziranim za
hrvatske i slovenske kupce. Autobusa za Leibnitz
ima sve manje ali to nije
razlog da se ne posjeti
ova južna austrijska pokrajina. Napokon, gotovo
nitko nije ni shvatio da se
nalazi u jednoj od gastronomski najzanimljivijih krajeva zemlje kulture i planina.
Romantične ceste, bučino ulje i dobro vino stari su znakovi
štajerske provincije. Gotovo kao u Hrvatskom zagorju. Središte ovog kraja je Graz (Gradec), jedan od rijetkih gradova njemačkog izvorišta koje nosi slavensko ime. Nije ni čudo, Graz je
uvijek bio važno kulturno i političko središte Slovenaca. Bio je
i Europski grad kulture 2003., pa je od tada središte mnogih
događanja u Austriji i šire. Godine 2008. proglašen je i Gradom
kulinarskih delicija, što je posebnno dobar znak za gastronaute. Njegova konkurencija sjevernom i hladnom Beču odvija
32
Diabetes
www.diabetes.hr
se uz imidž daška Sredozemlja i lagodnosti. Ipak, i
ovdje se osjeća rezerviraniji austrijski duh iako se
radi o studentskom gradu
sa šest sveučilišta. Graz je
danas drugi po veličini austrijski grad, a osim što je
na listi UNESCO-a kao dio
svjetske kulturne baštine,
na toj listi se od 2010. nalazi i dvorac Eggenberg,
barokna palača na zapadnom dijelu Graza.
Nad gradom dominira
utvrda Schlossberg s gradskom urom, simbolom Graza. Do njega vodi upinjača, ali i stepenice. Uz gotičku katedralu većina
zanimljivih objekata u Grazu čine gradske palače i umjetničke
galerije. Ne valja otići u Graz a ne posjetiti Muzej moderne umjetnosti, kao ni Murinsel, umjetni otok na Muri, oba sagrađena
za Europski grad kulture. Živahno je i na tržnici gdje se mogu
pronaći odlični proizvodi iz svih krajeva Štajerske.
No, što se približavamo austrijsko-slovenskoj granici, klasični austrijski duh sve je manje vidljiv. Potrebno je samo stati
u bilo kojem mjestašcu i naći ćete na natpis „Weinkeller“ ili
„Buschenschank“, što će biti znak da se nalazite na mjestu
dobrog južnoštajerskog vina i odlične hrane. Lokalne ceste
povezuju gradiće Vogau, Strassen, Ehrenhausen, Schlossberg,
Leutschenach. Od Leibnitza do Graza očuvani su dvorci, kurije
i stare obrtničke ulice. Za one koji nemaju mnogo vremena,
preporuča se odlazak u dvorac Seggau, odmah nadomak Leibnitza. Ovaj nadbiskupski dvorac poznat je po svojoj ljepoti i odličnom vinskom podrumu. Krajolik je blag, s valovitim i suncem
okupanim brdima, uz koja se lješkaju jezera skrivena među lugovima pažljivo kultiviranim za ugodnu šetnju.
Štajerska je prilagođena i sportskim entuzijastima koji ne
vole previše napora. Ovdje je sve nekako „taman“: nema
previsokih vrhova i predugačkih staza, nema pretjeranih biciklističkih uspona niti pregolemih jezera. Nakon fizičke aktivnosti Štajerci će ponuditi bogat stol, a moderna vremena
zahtijevaju što zdraviju prehranu. Većina seoskih gospodarstava ima pogled na zelene brežuljke, a čuje se i zvuk klopoteca koji se okreće na vjetru. Nije čudo stoga da je ovo kraj
gdje se blagost prirode odražava na hrani i ljudima. Nemojmo zaboraviti onu izreku da jesmo ono što jedemo, a da se
naš identitet još više otkriva u načinu kako jedemo.
A u Štajerskoj se jede carski. I to ne slučajno. Habsburški monarh, kralj i car Franjo Josip II. u svoje je vrijeme izdao odredbu prema kojoj svi seljaci mogu slobodno prodavati svoje
poljoprivredne proizvode. Ta je odredba bila začetak suvremenih obiteljskih gospodarstava kojima Štajerska obiluje.
Time je ovaj kraj odavno postao ugledan po svom seoskom
turizmu i visokokvalitetnim proizvodima. U Štajerskoj se nazivaju Buschenschank, dok se u cijeloj Austriji uobičajeno ta
gospodarstva nazivaju Heurige. U cijeloj pokrajini ima ih 364
i nude uobičajen težački jelovnik.
Sigurno se u svakome mogu naći slanina, svinjsko pečenje,
kobasice, paštete, zapešt, dimljena svinjetina, šunke, salame, liptauer namaz, sirevi
poput glundenera, organski
maslac, sir s vlascem, mast
od pečenja, svinjska mast,
kuhana šunka s hrenom,
govedina i slično. Svinjetina
prevladava, kao što se može
i primjetiti, ali stare kuharice daju bogatu lepezu drugih jela, ponajviše od teletine i govedine. Ono čime se
Štajerska posebno diči jest
da se radi o strogo primje-
njivanim pravilnicima kvalitete i nadzora porijekla hrane. Sva
je hrana domaća, a postoji sve izraženija skonost organskoj
hrani. Tako se u Štajerskoj pojavio Lebenskraft Menu, odnosno jelovnik za podizanje vitalnosti i energije. Kao rezultat
tako pomno razrađene ponude, Štajerci se mogu podičiti Gault Millauovim kapicama koje su vrlo cijenjene u gastronomskom svijetu. Nemojte se preplašiti tih kapica jer su cijene
sasvim pristojne za Austriju.
Štajerska provincija ima neke svoje čuvene specijalitete. Bučino ulje, poznato kao crno zlato, jedno je od obilježja štajerskog stola. Svjež, orašast okus bučinog ulja, savršen je
za salate kao i za hladna jela. Najbolje je kad se samo malo
ugrije, ili kad se doda par kapi u juhu. Ovo je ulje bez kolesterola, bogato masnim kiselinama i vitaminom E. Za litru ulja
potrebno je oko 2,5 kilograma sušenih bučinih sjemenki, što
znači da je potrebno 30-35 buča za litru ulja.
Štajerska polja nemaju samo buče nego i hren. Nezaobilazan
je kod mnogih hladnih jela, a ljudi ga od pamtivijeka koriste
kao lijek. Razlog tomu je što hren ima dvostruko više vitamina C od citrusa te je odlična prevencija prehladi. U Štajerskoj
hren je uvijek prisutan na tradicionalnom Brettljause – selekciji šunki, pašteta i kobasica posluženim na drvenom pladnju.
Također, dio je Osterjausea, odnosno uskršnjeg doručka, baš
kao i u našoj zemlji.
Treća najpoznatija namirnica je Käferbohne, veliki crveni
grah koji raste na poljima oko gradova Bad Radkersburg,
Feldbach, Weiz, Hartberg i Fürstenfeld. Način skladištenja i
čuvanja ovoga graha posebno je čuvana tajna, a sam proizvod je izvor proteina, karbohidrata i ima vrlo malo masnoće. Štajerci ga koriste u mnogim jelima, a posebno je voljena
grah salata s bučinim uljem.
Iako je Austrija mnogima sinonim za pivo, Štajerska je
poznata po bijelim vinima.
Južna Štajerska je posebno
znana enoljupcima koji tepaju ovom kraju imenom
austrijska Toscana. Ovdje
vladaju svježa, mirisna vina
od sorti sauvignon blanc,
muškat i chadonnay. Sauvignon je postigao znatnu
zapaženost na štajerskom
Diabetes
www.diabetes.hr
33
Gastro putovanja
br. 2/2014
terroiru, kombinacijom dobre zemlje i značajno više sunčanih sati godišnje od ostatka zemlje. Biljna aroma u mirisu i
okusu sauvignona stavio je ovu insku regiju u svjetsku razinu.
Osim toga, mogu se pronaći odlični Schilcher (rose), pinot
bijeli, rizling, a posebnost vinskoj karti Štajerske daju i bogati traminci. Voćni okusi traminca posebno se odražvaju u
tradicionalno najdražom sortom među štajerskim vinima,
Welschrieslingu, koji sadrži karakteristični okus jabuke. Pivoljupci se ne trebaju brinuti - u Štajerskoj je i lijepa pivovara
Steier Brau, koja proizvodi lokalno pivo.
Kad se pomisli na vremena odlaska u masovnu kupovinu u
Leibnitz, teško se oteti dojmu da je Štajerska toliko blizu, a
opet toliko daleko mnogim Hrvatima. Međutim, ova austrijska pokrajina svakako zahtjeva mnogo više pažnje naših gastroputnika.
Recepti:
Namaz od bučinog ulja
Sastojci za 4 osobe:
250 g krem sira
3 žličice bučino ulje
2 žličice nasjeckanog bučine sjemenke
sol
papar
Priprema:
Pomiješajte svježi sir s bučinim uljem. Dodajte nasjeckane
sjemenke bundeve. Začinite sa soli i paprom.
"Steirisches Wurzelfleisch"
(svinjetina s povrćem)
Sastojci za 4 osobe:
450 g svinjetine
1/8 l octa
3 lovora
5 zrna crnog papra
5 borovica bobice
2 češnja češnjaka
1 glavica luka
60 g mrkve
60 g korijena celera
60 g korijena peršina
mažuran
sol
34
Diabetes
www.diabetes.hr
Priprema:
Kuhajte svinjetinu, lovor, papar, borovnice, češnjak, mažuran
i sol u litru vode oko 45 minuta. Izrežite mrkvu, celer i peršin
trake, dodajte mesu i kuhajte dok ne omekša. Izvadite meso
iz juhe i narežite na tanke ploške.
Poslužite na tanjur s povrćem.
Štajerski gulaš od bundeve
Sastojci za 4 osobe:
800 g ribane buče
100 g luk, sitno nasjeckan
0,2 l goveđe juhe
1 žličice paprike
2 žlice kiselog vrhnja
1 žlica bučino ulje
2 žlice sjemenki bundeve
papar
maslac
sol
Priprema:
Nasolite bundeve, pustite da stoje 20 minuta, ocijedite i osušite kuhinjskom krpom. Stavite maslac u tavu i popecite luk.
Dodajte bundevu i goveđu juhu. Pokriti i pirjati oko 10 minuta na srednje jakoj vatri.
U međuvremenu, smeđe sjemenke bundeve popržite u tavi
bez korištenja ulja. Začinite bundeve s paprikom i paprom.
Umiješajte kiselo vrhnje. Na kraju dodajte sjemenke bundeve s bučinim uljem.
Edukacija + kontrola +
odmor = uspješna formula
očuvanja zdravlja
Rehabilitacijski odmor za udruge dijabetičara u Termama Krka
U Termama Krka ponosni smo na više od 15 godina suradnje sa udrugama dijabetičara.
Kod nas se odmaralo više od 10.000 gostiju dijabetičara, a samo u ovoj godini 26 grupa iz cijele Slovenije.
Program odmora ukljućuje:
• prilagođene tjelesne aktivnosti: hidrogimnastiku i vodnu aerobiku, različite aerobne aktivnosti:
kardio vježbe, nordijsko hodanje, vođene šetnje, vježbe disanja i opuštanja…
• edukacijske radionice o zdravoj prehrani, koje izvodimo i u obliku praktičkog tečaja kuhanja
• zdravstveni odgoj: predavanja liječnika, fizioterapeuta ili nutricionista
• mogućnost mjerjenja krvnog šećera svako jutro
• smještaj: puni pansion (doručak, ručak, večera, 2x dnevno mini užina s dijabetičarima
prilagođenom ishranom) u dvokrevetnoj sobi hotela 4*
• termalni i wellness užici: neograničeno kupanje u unutarnjim ili vanjskim termalnim bazenima,
noćno kupanje petkom i subotom, 1x slobodan ulaz u svijet sauna
• animacijski program: svečana večera, plesni večeri sa živom glazbom, društvene igre
Programe za dijabetike izvodimo u Termama Šmarješke
i Dolenjske Toplice (samo 1 sat vremena iz Zagreba),
koje imaju dugu tradiciju liječenja.
Za dodatne informacije kontaktirajte vašu udrugu
ili šaljite mejl na terme@terme-krka.si.
www.terme-krka.si
Tjelovježba
Tjelovježba
br. 2/2014
br. 2/2014
Sve je dobro što pomaže u prevenciji ili regulaciji dijabetesa
Jogom po šećeru
Ovaj tekst rezultat je čiste želje da se svima približe beskrajne mogućnosti joge i njezine moći da nam
pomogne osvijestiti i iskoristiti sve pozitivne strane onoga što u organizmu već posjedujemo
Ivana Zrno, viši fizioterapeut; Zdravstveno učilište, Zagreb
Kristina Blaslov, dr. med., Zdravstveno učilište, Zagreb
U
skladu s rastućim nezdravim životnim stilom koji podrazumijeva sve nekvalitetniju prehranu,
sve veći nedostatak tjelesne aktivnosti
i svakodnevni stres raste i broj oboljelih
od šećerne bolesti koja poražavajućom
brojkom zahvaća sve mlađu populaciju.
Ohrabruje poznavanje rizičnih faktora u
razvoju dijabetesa, ali kako loša glukoregulacija dovodi često i do smrtnih posljedica, izuzetno je važno da se oboljeli
upoznaju sa svim oblicima borbe s ovim
moćnim neprijateljem.
Vježbanje joge za početak će vas naučiti pravilnom disanju. Tako će i najmanji
dijelić tijela dobiti dozu kisika i hranjivih
tvari i svi procesi u organizmu će se ubrzati. Većinom dišemo plitko i površno
te tako sami sebi uskraćujemo energiju
potrebnu
za rad svih
stanica. Povećavajući plućni
kapacitet, postupno će se povećavati i
izdržljivost, a istovremeno dobivamo na
snazi mišića i fleksibilnosti.
Taj drevni indijski sustav osobnog razvoja i napretka uma duha i tijela najstariji
je na svijetu. S obzirom na brojne znanstvene studije i opstanak kroz povijest
36
Diabetes
www.diabetes.hr
ne čudi sto zanima sve više svjetske populacije.
Rizični faktor br.1
Stres
U današnje vrijeme stalno slušamo kako
je stres uzročnik gotovo svih bolesti. Što
se to točno događa u organizmu?
Davno je još Hans Selye ukazivao na tri
glavna stadija svake stresne situacije.
Prvi, u kojem kao odgovor na stresnu
situaciju simpatički dio živčanog sustava aktivira endokrini sustav, posebno
nadbubrežne žlijezde i hipofizu. Drugi,
tijekom kojega se produžavaju živčane
i endokrine reakcije sve dok stresna situacija ne prođe, i treći koji predstavlja
stanje iscrpljenosti kada
tijelo naprosto vapi za
odmorom. Ne pružimo li mu taj odmor,
posljedice stresne situacije se gomilaju i
uništavaju organizam. Hormonalna oluja
praćena burnim emocijama u tim situacijama predstavlja, fiziološki gledano,
posve nepotreban ali pogubni mehanizam kojim razaramo svoje tijelo i svoj
duh.
Upravo taj simpatikus kojemu ponekad
nije ni vrijeme ni mjesto da se „uključi“,
vježbanjem joge se stabilizira. S obzirom
da svaki sat joge završava meditacijom i
opuštanjem, djelujemo na inhibiciju simpatikusa, te posljedično na smanjenje
nervoze, depresije, tjeskobe, nesanice.
Parasimpatikus, pak, kao dio vegatativnog živčanog sustava kojeg zovemo „rest
i digest“ (odmor i probava) i koji je odgovaran sa smanjenje pulsa, smanjenje
f re k ve n c i j e
disanja, bolju
probavu, postaje aktivniji na
račun simpatikusa koji nam radi upravo
sve suprotno.
Tokom sata joge koncentriramo se na dah i
pravilno izvođenje pokreta. Barem nakratko otklanjamo probleme, uzročnike stresa
te smanjujemo lučenje hormona kortizola
povezanog s depresijom, visokim krvnim
tlakom i otpornošću na inzulin.
Znajući da tok limfe direktno ovisi o pulsiranju okolnih arterija, kontrakciji mišića, dahu i njegovom utjecaju na tlak u
medustaničnom prostoru, postaje jasno
da će joga svojim trima glavnim načelima
(vježba, meditacija i dah) utjecati na limfni tok. Stimulacija limfnog toka dovodi
do bržeg otklanjanja štetnih produkata
metabolizma, uzročnika bolesti i svega
što opterećuje naš imunološki sustav,
glavni štit u obrani protiv bolesti i stresa.
Stvara se i povećani broj limfocita, bijelih
krvnih stanica odgovornih za blokiranje
uzročnika bolesti.
Rizični faktor br.2:
Obiteljska predispozicija dijabetesa
Poremećaj metabolizma glukoze nastaje
uslijed manjkavog djelovanja inzulina, a
ono je posljedica ili poremećaja u izlučivanju inzulina ili poremećaja njegovog
djelovanja, ili je kombinacije navedenog.
Djelovanjem stresa gušterača luči i glukagon koji povećava razinu glukoze u krvi.
Joga može pomoći u djelovanju na unutarnje organe tako da kroz razne položaje (asane) te duboki udah i izdah "izmasiramo" i na taj način stimuliramo funkciju
unutarnjih organa i žlijezda. Najviše pozicija je u savijenom položaju u kojima se
unutarnji organi doslovno pritišću jedno
o drugo, jetra i gušterača između crijeva,
te se dahom „masiraju“ i na taj način
stimuliraju i potiču
na bolji rad.
Konkretno, stimuliramo gušteraču da
proizvodi inzulin postoje i znanstveni
dokazi da su ljudi
prestali koristiti inzulin što i ne čudi jer
kako kaže dr. Balorda, gotovo 50 posto
oboljelih spriječi ili
potpuno
zaustavi
razvoj bolesti pravilnom ishranom i pravilnim vježbanjem.
Rizični faktor br.3
Visoki krvni tlak i srčane bolesti
Prakticiranje joge smanjuje razinu kolesterola što dovodi do smanjenog stvaranja plaka na stijenkama krvnih žila.
Samim time dolazi do regulacije krvnog
tlaka, smanjivanju još jednog u nizu rizičnih faktora u nastanku dijabetesa. Povećava se razina hemoglobina koji omogućuje bolji transport kisika u tkivima
što rezultira da uz manje napora imamo
puno više energije.
Položaji u jogi poput svijeće, omogućavaju da se bar jednom u danu potpomogne antigravitacijskom tijeku venske
krvi i limfe. Oslabljena venska cirkulacija
zbog proširenih vena ili insuficijencije
zalisaka poboljšat ce rad i na račun kontrakcije okolnih mišića.
Rizični faktor br.4
Fizička neaktivnost i sedetarna zanimanja
Joga nije lagana, naprotiv, u kratkom
vremenu dolazi do jačanja muskulature,
napose onih malih mišića stabilizatora trupa a kao posljedicu imamo lagan,
dugotrajan i kvalitetan dah koji ostaje
ne samo za vrijeme vježbanja nego i tijekom cijeloga dana. Na taj način teško
može doći do lošeg metabolizma u mišićnom tkivu tako da gotovo ne postoji
mogućnost zakašnjele mišićne boli, općeg umora organizma i iscrpljenosti nakon vježbanja.
Povećana mišićna masa u mirovanju će
trošiti više energije pa se učinak vježbanja produljuje, a tako i razina glukoze u
krvi. S povećanjem mišićne kontrakcije,
pogotovo ekcentričnih mišićnih skupina,
dobivamo na elastičnosti.
Statička i dugotrajna kontrakcija koja
je specifična u jogi omogućava bolju
prehranu hrskavice te sprječava pojavu
osteopenije ili osteoporoze.
Rizični faktor br.5
Pretilost i pušenje
Vježbanjem masno tkivo mijenja se u mišićno, a normalizacija tjelesne težine ili
kontroliranja postojeće uglavnom ovisi
o pravilnijem izboru namirnica. Nakon
vježbanja osjećat ćete se bolje, kao da
ste disali punim plućima, kao da vam je
tijelo dobilo sve sto je potrebno, i zaljubit ćete se u taj osjećaj čistoće pa će se
i prehrana polako usmjeriti na svježiju,
kvalitetniju i nemasniju.
Dobro je poznato da razvijeni mišići za svoj
rad trebaju manje inzulina, a što je manje
masnoga tkiva, treba i manje inzulina.
Vježbanje dovodi do lakšeg, nesvjesnog
oslobađanja od lošijih navika poput pušenja. Svježa krv obnavlja stanice potičući ih na brži rad čime se smanjuju tegobe
jetre, bubrega i reproduktivnog sustava.
Promjena stava tijela poboljšava peristaltičke kontrakcije i pomaže dobroj eliminaciju štetnih tvari iz crijeva.
Vježbe joge primjenjive su za svakoga, za
svaku dob.
Ovaj tekst rezultat je čiste želje da se svima približe beskrajne mogućnosti joge i
njezine moći da nam pomogne osvijestiti
i iskoristiti sve pozitivne strane onoga što
u organizmu već posjedujemo.
I dok nam se čini potpuno nemogućim
da nam samo nekoliko sati tjedno može
puno pomoći, nadamo se da ćete čitajući
ovaj članak poželjeti već danas napraviti
nešto za sebe.
Diabetes
www.diabetes.hr
37
Tjelovježba
Tjelovježba/Kolumna
br. 2/2014
br. 2/2014
Ambasadorica
Vesna Mimica
P
ročitala sam nedavno u jednim
od naših dnevnih novina da su se
u zagrebačkoj galeriji Velvet okupile poznate Hrvatice i podijelile s javnošću tajnu njege svojih stopala. U toj
je informaciji, molim lijepo, još pisalo
da imamo i ambasadoricu firme koja
proizvodi sredstva za njegu stopala.
Ambasadoricu za stopala!?
Dobro, sama sam si kriva što čitam te
bedastoće ali bilo je to slobodno jutro,
mirna kava, pa malo apsurda ne šteti.
Ali, ipak ne!
Ta je vijest bila samo dvije stranice dalje
od one da se neki lijekovi sele na B listu
i od sada se plaćaju pa tako i inzulin!
E, tu mi je para proparala kroz uši. Ne-
koliko ljepotica je razglabalo o stopalima
jer, zamislite, mnogo stoje pa ih bole!
Ne bih ja tu na prvu reagirala, jer zbog
ravnoteže u svijetu svjesni smo da postoje različitosti i da nije sve crno i bijelo, da
se novine moraju prodavati, da vijesti ne
moraju biti nužno samo loše...
Ipak, koliko smo točno socijalno osjetljivi?
Drago mi je što će stopala poznatih Hrvatica biti njegovana ali mi nije svejedno hoće li biti povećan broj amputiranih stopala ili nekih drugih posljedica
promjene terapije kod dijabetičara.
I samo detalj: nemam dijabetes, mogla
bih mirno čitati priloge o njezi stopala ali
me je ovo baš izbacilo iz jutarnjeg mira.
Kako bi bilo da je ta ista firma ponudila
udruzi dijabetičara, HZZO-u, komu već,
dijelom participirati u ovome trošku?
Tako da sva stopala budu lijepa a ne
samo od 10 divnih poznatih Hrvatica?
Da, znam, bezveze. Svijet ne funkcionira tako. Ali, samo na trenutak sam
pomislila kako se mnoge stvari koje
izgledaju administrativno krute i glupe, mogu relativno lako riješiti. A opet,
su svi na dobitku.
Moje je stopalo relativno poznato! Štitim ga i njegujem zbog prirode posla,
ali to mi nije teško. Čak mi je i zadovoljstvo.
Pitanje je kakvo je to zadovoljstvo onima koji to ne rade samo iz kozmetičkih
razloga?
1. vježba može se izvoditi u ležećem i stajaćem položaju.
Jedan dlan položimo ispod desnog rebra, a drugi ispod lijevog rebra u
području slezene i gušterače.
Na taj način stimuliramo jetru i gušteraču na pravilan rad.
Dlanovima lagano masiramo kružnim pokretima 36 puta jetru i gušteraču.
2. vježba može se izvoditi u sjedećem i stajaćem položaju.
Dlanovi se stave na prednju stranu ramena i rade se široki
krugovi laktovima također 36 puta čime potičemo lakši rad
srca, produbljujemo disanje i pročišćavanje dišnih organa te
pojačavamo efekt i snagu prethodne vježbe.
Nives Pandža je voditeljica programa Um / duh / tijelo - Gombalište.
Nives Panđa je zdravstvena radnica koja 30 godina aktivno sudjeluje u kreiranju
treninga za rekreaciju. Njezin Um/duh/tijelo - Gombalište, centar je zdravog života
i mješavina stilova i svatko može naći primjeren trening baš za sebe. Ima tu plesa,
aerobica, pilatesa, joge, ali i savjeta za zdrav život i prehranu.
No kao da to nije sve, Nives je potaknula događanja "Budućnost u nama" reviju plesa, rekreacije i sporta za djecu svih uzrasta, ali i za djecu s posebnim
potrebama.
Kada vježbate s Nives nalazite se u sigurnim rukama i ugodnom okruženju, jer
kako nam je rekla jedna njezina učenica: "uvijek mislim kako mi je dosta i umorna
sam, a kada idem kući mislim kako ću ponovno doći!"
Evo njezin prijedlog vježbi.
38
Diabetes
www.diabetes.hr
3. vježba može se raditi u sjedećem i stajaćem stavu.
Dlanove položimo uzduž križa, na lumbalni dio kralješnice, prstiju
okrenutih prema trtici. Malo jače cijelim dlanom masiramo 12-16 puta
stimulirajući bubrege na lakši rad i izbacivanje toksina putem mokraće.
Nakon toga lagano stisnemo obje šake i lupkamo uzduž kralješnice
prema struku oko 25 puta.
Na ovaj način može se čak izbaciti i pijesak putem mokraće.
Vježba je također dobra i za ljude koji imaju problema s išijasom i
križoboljom (lumbalni sindrom).
4. vježba može se raditi u sjedećem i stajaćem stavu,
na stolici, na podu ili krevetu.
Dlanove položimo na prednji dio ramena, laktove opustimo uz tijelo,
kralješnica uspravna, držanje što pravilnije i lagano krećemo kružiti
gornjim dijelom tijela od struka prema glavi 32 puta. Donji dio tijelo
je opušten i miran. Udah provodimo kroz 5 laganih kružnih pokreta, a
izdah također kroz 5 laganih kruženja. Kada završimo ciklus u jednom
smjeru, isto ponavljamo u drugom smjeru. Ova vježba stimulira sve
organe trbušne šupljine i olakšava probavu.
Diabetes
www.diabetes.hr
39
Djeca i mladi
Djeca i mladi
br. 2/2014
br. 2/2014
PRAVA DJECE OBOLJELE OD DIJABETESA I NJIHOVIH
RODITELJA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI
Lea Puljčan
Grupa za zaštitu prava pacijenata Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu
... nastavak iz broja 1/2014 časopisa Diabetes
3. ZAKON O DOPLATKU ZA DJECU
Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena ZDD-om, radi potpore uzdržavanja i odgoja djece. ZDD-om
propisani su uvjeti i postupak za ostvarivanje doplatka koji vrijede za sve
korisnike koji podnose zahtjev za svoje dijete, odnosno za djecu uz malene iznimke koje postoje za korisnike koji podnose zahtjev za dijete s oštećenjem zdravlja te posebne uvjete za korisnike koji podnose zahtjev za
dijete s utvrđenim težim oštećenjem zdravlja.
Uvjeti za stjecanje prava na doplatak za djecu su sljedeći:
- da podnositelj zahtjeva ima hrvatsko državljanstvo ili status stranca
s odobrenim stalnim boravkom, te da ima prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje 3 godine prije podnošenja zahtjeva;
- da ima status azilanta, stranca pod supsidijarnom zaštitom ili status
člana njihove obitelji prema propisima o azilu, bez uvjeta u pogledu državljanstva i duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području
Republike Hrvatske;
- da ukupni dohodak12, ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini, po
članu kućanstva, mjesečno ne prelazi 50% proračunske osnovice13, odnosno iznos od 1.663,00 kn;
- da podnositelj zahtjeva živi u kućanstvu s djetetom.
Postupak ostvarivanja prava na doplatak za djecu pokreće se podnošenjem zahtjeva. Zahtjev se podnosi nadležnoj područnoj službi Zavoda za
mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva.
Zahtjevi se mogu dostaviti osobno ili poštom.
Pod uvjetima utvrđenim ZDD-u pravo na doplatak za djecu može ostvariti
roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je na
temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi dijete povjereno na čuvanje i odgoj za svu djecu koju uzdržava. Korisnik doplatka za
djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom
školovanju. Doplatak za djecu pripada za svu djecu koju korisnik stvarno
uzdržava, i to za vlastitu djecu, posvojenu djecu ili postorčad, za uzdržavanu unučad i drugu djecu bez roditelja.
Doplatak za djecu pripada do navršene 15. godine života djeteta, odnosno do
kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina života. Ako je razlog pohađanja osnovne škole nakon 15. godine života kasniji upis u prvi razred osnovne škole ili gubitak razreda iz zdravstvenih razloga,odnosno duže bolesti, pravo
na doplatak za djecu pripada i nakon navršene 15. godine života djeteta.
Doplatak za dijete koje nastavi srednjoškolsko obrazovanje pripada do završetka tog školovanja, ali najduže do kraja školske godine u kojoj dijete
navršava 19 godina života. Izuzetak je predviđen za djecu s oštećenjem
zdravlja, utvrđenim prema propisima iz socijalne skrbi, za koju doplatak
pripada i nakon navršene 19. godine, ali najduže do 21. godine života. Doplatak za djecu pripada i za vrijeme dok je dijete zbog bolesti spriječeno
redovito pohađati srednju školu.
Svote doplatka za djecu određene su u skladu s cenzusnim grupama14 i
iznose15:
- ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi
543,14 kn, doplatak se određuje u svoti 299,34 kn;
- ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 543,14
kn, a ne prelazi 1.119,53 kn, doplatak se određuje u svoti od 249,45 kn;
- ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 1.119,53
kn, a ne prelazi 1.663,00 kn, doplatak se određuje u svoti od 199,56 kn.
3.1. Ostvarivanje doplatka za djecu po povoljnijim uvjetima
Zakonom o doplatku za djecu propisani su posebni uvjeti za stjecanje prava na doplatak za djecu s utvrđenim oštećenjem zdravlja te za djecu s
utvrđenim težim oštećenjem zdravlja.
1. Za korisnike koji ostvaruju pravo za djecu s težim oštećenjem zdravlja
prema propisima o socijalnoj skrbi, sukladno članku 22. ZDD-a svota doplatka iznosi 831,50 kn, neovisno o ukupnom dohotku po članu kućanstva
mjesečno. Djetetu s težim oštećenjem zdravlja, utvrđenom prema posebnim propisima pripada doplatak za djecu do kraja kalendarske godine u
kojoj navršava 27 godina života.
2. Za dijete s oštećenjem zdravlja prema članku 21. ZDD-a, korisniku
pripada doplatak za djecu u 25% većoj svoti od pripadajuće svote doplatka (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn)16.
Oštećenje zdravlja djeteta, na osnovi kojeg se ostvaruje doplatak po
povoljnijim uvjetima, utvrđuje se nalazom i mišljenjem nadležnog tijela
vještačenja. Kao dijete s težim oštećenjem zdravlja, prema posebnim propisima smatra se dijete kojem je nalazom i mišljenjem utvrđeno potpuna
i trajna nesposobnost za samostalan život i rad, teže tjelesno ili mentalno
oštećenje, teža psihička bolest ili teže promjene u zdravstvenom stanju. U
postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu, postojanje težeg oštećenja zdravlja djeteta može se dokazivati:
a) nalazom i mišljenjem tijela vještačenja pri centru za socijalnu skrbi odnosno
nalazom i mišljenjem nadležnog vještaka Zavoda za zdravstveno osiguranje,
b) rješenjem donesenim u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi o
12
U članku 19. ZDD-a propisano je što se sve smatra ukupnim dohotkom. Prema ZDD-u ukupni dohodak kućanstva jest zbroj oporezivih dohodaka prema propisima o porezu na dohodak i drugih primitaka određenih odredbama ZDD-a koje ostvari korisnik i članovi njegovog kućanstva. Pod ukupnim dohotkom članova
kućanstva, u smislu ZDD-a, podrazumijeva se dohodak svih članova kućanstva i drugi primitci svih članova kućanstva, umanjeni za iznos obveznih doprinosa
iz primitka, poreza i prireza prema posebnim propisima. Drugi primitci u smislu ZDD-a su: mirovine ostvarene u tuzemstvu i inozemstvu, plaća ostvarena kod
poslodavca za rad u inozemstvu, naknade ostvarene zbog njege i skrbi o djetetu, naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad, naknade zbog nezaposlenosti, naknade zbog profesionalne rehabilitacije.
13
Proračunska osnovica za 2013. godinu iznosi 3.326,00 kn.
14
Cenzusne grupe:
- prva - ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 16,33% proračunske osnovice (543,14 kn)
- druga - ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 16,33% (543,14 kn), a ne prelazi 33,66% (1.119,53 kn) proračunske osnovice i
- treća - ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 33,66% (1 119,53 kn), a ne prelazi 50% (1.663,00 kn) proračunske osnovice. Podaci o iznosima cenzusnih grupa preuzeti su sa službene internetske stranice HZMO-a, http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=100
15
Korisniku uz utvrđeni iznos doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kn za treće i četvrto dijete. To znači da se, uz određenu ukupnu svotu doplatka određenu rješenjem, korisniku dodaje 500,00 kn ako koristi doplatak za troje djece, odnosno 1 000,00 kn mjesečno, ako koristi doplatak za troje i više djece.
16
Iznosi svote doplatka za djecu s težim oštećenjem zdravlja i djecu s oštećenjem zdravlja preuzeti su sa službene internetske stranice HZMO, http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=100
40
Diabetes
www.diabetes.hr
pravu na osobnu invalidninu,
c) rješenjem nadležnog tijela Zavoda za zdravstveno osiguranje o pravu
roditelja na dopust do osme godine života djeteta, o pravu na rad s polovicom punoga radnog vremena zbog njege djeteta s težim smetnjama
u razvoju.17
4. ZAKON O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA
U ZRRP-u propisana su među ostalima i pravo na rad s polovicom punog
radnog vremena zbog pojačane njege djeteta (čl. 16. st. 1.) do navršene treće godine djetetova života i pravo na dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (čl. 23.).
4.1. Rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta
U čl. 16. st. 1. ZRRP-a propisano je da jedan od zaposlenih roditelja ili
samozaposlenih roditelja ima pravo na rad s polovicom punog radnog
vremena do navršene treće godine djetetova života ako su kumulativno
ispunjeni sljedeći uvjeti:
- da je djetetu prema nalazu i ocjeni izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i nadležnog liječničkog povjerenstva Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje zbog njegova zdravlja i razvoja potrebna pojačana
briga i njega,
- da je prethodno iskorišteno pravo na roditeljski dopust na koje zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo u trajanju od 8 ili 30 mjeseci, ovisno o
broju rođene djece i načinu njegova korištenja (čl. 14. st. 1. ZRPP-a) ili pravo
na rad s polovicom punog radnog vremena koje se ostvaruje u dvostrukom
trajanju neiskorištenog roditeljskog dopusta (čl. 15. st. 4. ZRPP-a).
U čl. 16. st. 2. ZRRP-a propisano je da će ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra nadležnog za obitelj pravilnikom propisati uvjete i postupak
stjecanja prava na rad s polovicom punog radnog vremena, radi potrebne
pojačane brige i njege djeteta do njegove navršene 3. godine života.18
Prema Pravilniku o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane brige i njege djeteta, pravo na rad u
skraćenom radnom vremenu radi potrebne pojačane njege i brige djeteta
do njegove navršene 3. godine života zaposleni i samozaposleni roditelj
može ostvariti nakon što je za dijete, za koje traži pravo na rad u skraćenom radnom vremenu, u cijelosti iskorišteno pravo na roditeljski dopust.
Pravilnikom je u članku 3. propisano u slučajevima kojih bolesti, odnosno
stanja djeteta se smatra da je djetetu potrebna pojačana briga i njega, a
među kojima se izrijekom navodi i šećerna bolest.
Pravilnikom je određeno da pravo na rad u skraćenom radnom vremenu
radi pojačane brige i njege djeteta roditelj ne može ostvariti dok koristi
pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena ili pravo na rad u skraćenome radnom vremenu po nekoj drugoj osnovi utvrđenoj ZRRP-om te
za vrijeme dok je dijete stalno ili tjedno smješteno u zdravstvenoj ustanovi ili ustanovi socijalne skrbi, odnosno ako je dijete smješteno u predškolskoj ustanovi u kojoj ima smještaj svakodnevno duže od osam sati.
Potrebu pojačane brige i njege djeteta kao i dužinu trajanja pojačane brige i njege, sukladno odredbama Pravilnika, utvrđuje nadležno liječničko
povjerenstvo Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na temelju prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite djeteta. Na osnovi podnijetog pisanog zahtjeva roditelja i donesenog nalaza,
mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva roditelju djeteta izdaje se u
područnom uredu HZZO-a, nadležnom prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta roditelja rješenje u prvostupanjskom upravnom postupku.19
4.2. Prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s
težim smetnjama u razvoju
Nakon isteka prava na rodiljni dopust ili u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust, a na temelju nalaza i mišljenja nadležnog
liječničkog povjerenstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, je-
dan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama
u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene osme
godine djetetova života. Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja
pravo na dopust za njegu djeteta može koristiti i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena te nastaviti njegovo korištenje i nakon
navršene osme godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na
temelju nalaza i mišljenja nadležnog liječničkog povjerenstva Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje.
Na temelju čl. 23. st. 8. ZRRP-a određeno je da će ministar nadležan za
obitelj, uz mišljenje ministra nadležnog za zdravstvo, pravilnikom propisati uvjete i postupak za stjecanje prava na dopust za njegu djeteta, odnosno prava na rad s polovicom punog radnog vremena. U primjeni je (stari)
Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili
samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust
ili rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta.20
Težim smetnjama u razvoju djeteta prema odredbama tog Pravilnika podrazumijevaju se teža tjelesna ili mentalna oštećenja ili teže psihičke bolesti zbog kojih dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene
djetetovoj dobi te ovisi o pomoći druge osobe kod:
- oblačenja i svlačenja,
- obavljanja osnovnih životnih potreba (hranjenje, kontrola mokrenja i
stolice),
- pokretanja tijela jer to nije moguće ni uz pomoć ortopedskih pomagala,
- hranjenja putem sonde ili gastrosome,
- samostalnog korištenja lijekova o kojima ovisi održavanje života,
- samostalnog korištenja posebne dijete koju, s obzirom na dob i na pokretljivost, moraju pripremati i davati zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj,
- obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti, zbog promjene osobnosti
u ponašanju i u reakcijama s progresivnim oštećenjem u intelektualnom,
emocionalnom i socijalnom funkcioniranju.
Težinu tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili psihičke bolesti utvrđuje nadležno liječničko povjerenstvo nadležne ustrojbene jedinice, Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje. Uvjeti za ostvarivanje ovog prava kao i
pretpostavke za njegov prestanak propisani su u člancima 4. do 6. navedenog Pravilnika.
Postupak za ostvarivanje prava na dopust za njegu djeteta i prava na rad
s polovicom punog radnog vremena pokreće se na osnovi pisanog zahtjeva zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja. O zahtjevu odlučuje
rješenjem nadležna ustrojbena jedinica Zavoda za zdravstveno osiguranje
na čijem području zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prebivalište ili odobreni stalni, odnosno privremeni boravak, a na temelju
nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva nadležne ustrojbene
jedinice Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Pravo na dopust za njegu djeteta i pravo na rad s polovicom punog radnog vremena pod uvjetima utvrđenim ZRRP-om i ovim Pravilnikom ima i
posvojitelj djeteta.
Za sva daljnja pitanja stojimo Vam na raspolaganju.
Pravna klinika
Tkalčićeva 48-50, 10 000 Zagreb
Broj telefona (svakim radnim danom od 10 do 12 h,
srijedom i četvrtkom od 17 do 19 h):
01/4811-311, 01/4811-320
E-mail: klinika@pravo.hr
Pravna pomoć može se zatražiti i osobnim dolaskom bez prethodne
narudžbe utorkom od 10 – 12 h
i četvrtkom od 17 – 19 h na gore navedenoj adresi.
17
Podaci o dokumentaciji kojom se dokazuje postojanje težeg oštećenja zdravlja djeteta pri ostvarivanju prava na dječji doplatak preuzeti su sa službene internetske stranice HZMO, http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=98
18
Kada je ZRRP donesen 2008. godine (NN 85/08), u čl. 16. poznavao je rad u skraćenom radnom vremenu do treće godine djetetova života. Temeljem te verzije
zakona, donesen je pravilnik koji je detaljnije određivao kako se to pravo ostvaruje - Pravilnik o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad u skraćenom radnom
vremenu radi pojačane njege i brige djeteta (NN 25/09). Međutim, novelom ZRRP iz 2011. godine (NN 34/11) to je pravo (odnosno, njegov naziv) zamijenjeno radom
s polovicom punog radnog vremena. Predmetnom novelom (čl 39. st. 2.) bilo je određeno i da će nadležni ministar u roku od 45 dana od njenog stupanja na snagu
uskladiti navedeni pravilnik s promjenom (naziva) prava. Budući to nije učinjeno, u primjeni je i dalje (stari) pravilnik, koji koristi izraz „skraćeno radno vrijeme“.
19
O žalbi protiv rješenja rješava Direkcija HZZO-a na temelju nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
20
NN 18/09, NN 25/09
Diabetes
www.diabetes.hr
41
Djeca i mladi
br. 2/2014
Ljetni kamp za djecu i mlade
sa sećernom bolesću
Hrvatskog saveza dijabetickih udruga
28. lipnja – 7. srpnja 2014.
Pakirajte se – uskoro će ljeto i vrijeme za
kamp!
Pripremite badiće, kupaće gaće i tenisice: vrijeme je za prijavu u ovogodišnji Ljetni kamp
za djecu i mlade sa šećernom bolešću Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga!
Ljetni kamp za djecu i mlade nije samo neko
obično ljetovanje s roditeljima i društvom. 
Ovo je prilika za klince s dijabetesom da upoznaju puno drugih sličnih njima!
U deset dana druženja, pod stručnom kontrolom iskusnog medicinskog osoblja, uz mnoštvo
zabave i druženja, požurite s
prijavama jer je broj mjesta u
kampu ograničen!
Kamp ove godine organiziramo od 28. lipnja do 7.
srpnja u Premanturi kod
Pule.
Kamperi se uvijek dobro
zabavljaju, puno učeći i stječući nova
poznanstva i znanja. U cjelodnevnoj
brizi za
njih
sudjeluje tim liječnika, medicinskih sestara,
psihologa, voditelja tjelesne aktivnosti i animatora. Ovakav tim će vam pružiti dovoljno
edukacije da se nakon povratka kući osjećate
samostalniji i osposobljeniji za bolju kontrolu
svog dijabetesa.
Točni rezultati za Vašu sigurnost
Cijena:
Za članove udruga HSDU-a: 1.500,00 kn
Za ne-članove: 4.000,00 kn
Rok za prijave: 23. svibnja, odnosno do popunjenja prijava
(požurite - broj mjesta je ograničen!)
Sve informacije i prijave pročitajte na:
www.diabetes.hr/djecji-kamp
www.facebook.com/diabetes.hr
Telefon ured Ilica 01 4847 807
Jedva čekamo ponovno
nezaboravno druženje s vama! 
Roche d.o.o.
Ul. grada Vukovara 269a
10 000 Zagreb
Besplatni telefon: 0800 60 00 60
Experience what’s possible.
42
Diabetes
www.diabetes.hr
Iz udruga Hsdu-a
Iz udruga Hsdu-a
br. 2/2014
br. 2/2014
Iz udruga
Redovna godišnja skupština u Popovači
Završena još jedna u nizu radionica
Katja Šćurla
TROGIR
gir, kroz ožujak će se zaprimati nove
prijave za slijedeću radionicu.
U
organizaciji Dijabetičkog društva Trogir održana je još jedna u nizu radionica, koja je po
programu firme Roche kroz pet susreta obradila kompletan program edukacije dijabetičara.
Polaznici su od voditelja dr. Merima
Bezdrova imali priliku naučiti kako živjeti s dijabetesom i tom su prilikom
istaknuli da će se njihov život usmjeriti
u potpuno drugom pravcu. Promijenit
će dosadašnji način prehrane posebno
pazeći na unos ugljikohidrata, na raspored tjelesne aktivnosti i posebno na
osobnu higijenu.
Kada promijenite način prehrane, riješit ćete brojne zdravstvene probleme,
posebice one vezane za dijabetes i kardiovaskularne poremećaje, kazao je
između ostalog dr. Bezdrov.
Prijave za još jednu u nizu radionica
koja će se održati u travnju zaprimaju
se u prostoriji Udruge u Šubićevoj 3,
od 8 do 13 sati radnim danima, osim
srijede kada je radno vrijeme od 13 do
18 sati, te na broj društva 021 643 932
i na mob. 091 5361939 i 098 9289328.
Započela je 06. veljače i trajala je do
27. veljače, a kako navodi Katja Šćurla
predsjednica Dijabetičkog društva Tro-
Aktivni Splićani
Branko Lulić
U
spješno smo priveli kraju ciklus
edukacije-radionica koncem
prošle godine koji je završilo
16 polaznika. Svečano uručivanje potvrdnica obavila je zamjenica gradonačelnika Splita Aida Batarelo u pratnji
pročelnice za zdravstvo i socijalu dr
Romane Škrabić.
44
Diabetes
www.diabetes.hr
SPLIT
Također, realiziran je tradicionalni „Božićni program za djecu sa šećernom
bolešću“ uz učešće 250 sudionika, gdje
smo uz bogat kulturno-umjetnički program podijelili 63 lijepa dara djeci do
14. godine. Tradicionalna „Večer slatkih“ održana je 20.12.2014.godine uz
učešće 86 sudionika, gdje smo uz osvrt
na rad i djelovanje u 2013. godini lijepo večerali te uz dobru pjesmu i ples
dočekali rane jutarnje sate.
Sudjelovali smo na reaktiviranju Omiškog dijabetičkog društva 07.02.2014.
godine.
Realizirali smo sastanak naših roditelja djece sa šećernom bolešću s pred-
stavnicama Regionalnog ureda HZZO-a
Split (dr Radman i dr Farkaš).
Također u veljači, bili smo na tradicionalnom izletu na ski-odredište Blidinje
u BiH, gdje je naših 48 članova imalo
prekrasan dan uživanja u ljepotama
netaknute prirode, lijepoj gastronomskoj ponudi, pjesmi i vicevima.
Pripremamo se za odlazak na XV Koordinaciju udruga i Susreta dijabetičara Dalmacije u Zadru 26. travnja te
odlazak na Sportske igre dijabetičara
Hrvatske u „Terme Jezerčica“ u Donjoj
Stubici 09.-11.svibnja.
Gordana Lacković
U
druga dijabetičara općine Popovača održala je 22. veljače 2014.
redovnu Godišnju skupštinu. Ova
Skupština bila je od posebnog značaja za
Udrugu, obilježili smo 10. godišnjicu rada
i djelovanja Udruge.
Prije službenog početka Godišnje skupštine Udruge, KUD „Jelenčanka“ Gornja Jelenska spletom pjesama i plesova Moslavine i Gornje Jelenske predstavio se gostima
i članovima Udruge i na taj način uveličao
Godišnju skupštinu Udruge dijabetičara.
Osim podnošenja Izvještaja o radu i Financijskog poslovanja za proteklu godinu,
Udruga je usvojila prijedlog Izmjena i dopuna Statuta Udruge, koja od 22. veljače
2014. glasi UDRUGA DIJABETIČARA GRADA
POPOVAČA sa sjedištem na adresi Sisačka
40, 44317 Popovača.
Tijekom 2013. godine Udruga je ispunila
Plan rada u potpunosti: 5 članova Udruge sudjelovalo je na Kongresu i Skupštini
HSDU-a u Dubrovniku, šetnjom do Moslavačke Slatine obilježena je 10. godišnjica
šetnji pod nazivom Križni put, prekontrolirano je cca 2000 naših sugrađana i to besplatno, održano je 10 mjesečnih predavanja, sudjelovali smo u Sportskim igrama
djece i mladih dijabetičara u Ivanić Gradu,
kao i u svim druženjima udruga, društava i
klubova dijabetičara susjednih općina, gradova i županija, suradnja između udruga,
društava i klubova dijabetičara podignuta
je na višu razinu osnivanjem Koordinacije
Središnje Hrvatske koja obuhvaća 4 županije: Zagrebačku, Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju,
sudjelovali smo u aktivnom kreiranju rada
HSDU-a i još mnoge druge aktivnosti koje
smo mogli financijski pokriti.
POPOVAČA
Ponosni smo i na činjenicu da je članica i
tajnica Udruge dijabetičara grada Popovača Gordana Lacković izabrana za članicu
IO Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
za razdoblje 2013 – 2017., te predstavlja
udruge Središnje Hrvatske u IO HSDU-a.
Tijekom 2013. godine uspjeli smo osigurati
sredstva za sve naše aktivnosti koje smo planirali i odradili u 2013. godini. Sredstva smo
osigurali iz više izvora: članarine, donacija
pravnih osoba, proračuna grada Popovača,
sa stanovišta javnog poziva UO za zdravstvo
Sisačko-moslavačke županije i vlastitih sredstava koja smo uspjeli ostvariti racionalnim
korištenjem novaca iz predhodnih godina.
Koristit ćemo i mogućnosti koje nam otvara
ulazak Hrvatske u EU, odnosno sredstva EU
fondova namjenjenih NGO-ima te sredstva
iz Socijalnog fonda EU.
Plan rada i Financijskog poslovanja uvelike će ovisiti o prikupljenim sredstvima
za 2014. godinu. Svoje aktivnosti nastojat
ćemo proširiti i na predškolsku i školsku
populaciju jer smatramo da, kad je posrijedi dijabetes, treba što je više moguće djelovati preventivno.
Za što bolji i kvalitetniji rad Udruge od
velike važnosti je i prostor za rad Udruge. Nadamo se da ćemo to pitanje riješiti
u suradnji sa gradom Popovača, Domom
zdravlja Kutina i drugim relevantnim subjektima koji mogu pomoći u rješavanju
ovog pitanja. Moramo napomenuti da
nam prostor nije nužan samo za kontrolu
GUK-a i tlaka nego i za održavanje sastanaka IO Udruge, u bližoj budućnosti mogli bi
u tom prostoru organizirati i savjetovalište
o dijabetesu gdje bi se svi oboljeli i zdravi
mogli adekvatno informirati o svim aspektima dijabetesa, prostor nam je potreban i
zbog pohranjivanja i čuvanja dokumentacije i opreme koju Udruga posjeduje. Ovom
prilikom zahvaljujemo se predsjedniku
Udruge branitelja g. Ljubomiru Fridrihu na
inicijativi: da uz dogovor sa Udrugom branitelja, Udrugama umirovljenika grada Popovača i „Zlatna dob“ Popovača dobijemo
na korištenje prostor stare čitaonice i knjižnice Popovača u Domu kulture Popovača
za kontrole GUK-a i tlaka.
Po završetku službenog dijela Skupštine,
upriličena je dodjela Zahvalnica svima koji
su svojim radom pridonijeli uspješnom
radu Udruge tijekom 10 godina postojanja. Na taj način smo se zahvalili svima
koji su doprinjeli radu Udruge: utemeljiteljima i pokretačima inicijative za osnivanje
Udruge dijabetičara u Popovači: dr. Anici
Badanjak i g. Ivanu Vukoviću, liječnicima
obiteljske medicine u Popovači: dr. Zvjezdani Brodarić, dr. Vladimiru Goliku i dr.
Marijanu Merzelu, specijalistima Klinike V.
Vrhovec, OB „Ivo Pedišić“ Sisak, NPB „dr.
Ivan Barbot“ Popovača i ravnateljici NPB
prim.dr. Marini Kovač, glavnoj sestri NPB
Popovača gđi. Adeli Matušin, djelatnicima
Patronažne službe: aktivnim i u mirovini,
općini/gradu Popovača, gradonačelniku g.
Josipu Miškoviću i njihovim djelatnicima:
gdi. Meliti Pavlić i gđici. Sandri Horvat,
Sisačko-moslavačkoj županiji, farmaceutskim tvrtkama i njihovim predstavnicima
kao što su: Salvus iz Ivanić Grada i gđi. Ini
Mužina, Johnson&Johnson, Roche d.o.o. iz
Zagreba, gđi. Fedori Krsnik, INA-i d.d. Zagreb, DVD-ima Popovača i Moslavačka Slatina, župniku Mati Draganoviću, srodnim
Udrugama u Popovači, Udrugama, Društvima i Klubovima dijabetičara susjednih
općina, gradova i županija: Kutinskom dijabetičkom društvu, Klubu osoba oboljelih
od dijabetesa Ivanić Grad, Udruga dijabetičara Dugo Selo, VG Dijabetičar, Dijabetičko
društvo Jastrebarsko i Dijabetička udruga
Garešnica, volonterima i članovima Udruge dijabetičara općine/grada Popovača.
Po završetku dodjele Zahvalnica, uslijedio
je nastavak druženja na domjenku uz ples
i glazbu.
Diabetes
www.diabetes.hr
45
Iz udruga Hsdu-a
br. 2/2014
Nova predsjednica u Velikoj Gorici
Milka Vitez
VELIKA GORICA
D
ana 4. veljače 2014. godine
održana je 4. Izvještajno-izborna skupština udruge VG Dijabetičar u prostorijama Dobrovoljnog
vatrogasnog društva u Velikoj Gorici.
Podnijeto je izvješće o radu Udruge za
2013. godinu te plan rada Udruge za
2014. godinu. Jedna od točaka dnevnog reda bila je i razrješenje dosadašnjeg rukovodstva i prijedlog kandidata
novog rukovodstva. Nova predsjednica udruge je Milka Vitez koja je zami-
jenila dosadašnjeg predsjednika Ivu
Ferjančića. Završetak Izvještajno-izborne skupštine začinili su druženje i
domjenak uz najraspjevanije goste iz
vokalnog ansambla „Danice“.
Novi predsjednik u Slavonskom Brodu
Zoran Bujišić
N
a redovnoj izvještajnoj i izbornoj skupštini BDU Slavonski
Brod u Domu za starije i nemoćne osobe jednoglasno su usvojeni
SLAVONSKI BROD
izvješće o radu u 2013. godini i program rada za ovu godinu.
Izabran je novi Izvršni i Nadzorni odbor, a za predsjednika udruge izabran
je Zoran Bujišić.
Skupštinu je pozdravila dopredsjednica HSDU-a Sandra Bršec Rolih, a bili su
nazočni i predstavnici udruga iz Slavonije i Baranje te farmaceutskih kuća.
Sjednica skupštine bila je dobra prigoda da prof.dr.sc.Marica Jandrić Balen
upozna sve prisutne s novim lijekovi-
ma i inzulinima te načinom rada dnevne bolnice u Slavonskom Brodu.
Pozivnica u Zadar
P
Serđo Mičić
ZADAR
ozivamo vas na 15. Koordinaciju
udruga – susret dijabetičara u
Zadru, 26. travnja 2014. Hostel
Zadar (Puntamika)
Preliminarni program:
do 10.00 sati - dolazak sudionika uz tople napitke – dobrodošlica sudionicima
10.00 sati - pozdrav domaćina i gostiju
10.30 sati - odlazak sudionika susreta
na poluotok (centar Zadra autobusima)
10.45 sati - turistički obilazak znamenitosti Zadra uz stručne vodiče (tri grupe)
12.45 sati - povratak iz Zadra (autobusima) do Hostela Zadar
13.00 sati - ručak u Hostelu Zadar
14.-16.00 sati - radionica za mlade dijabetičare – voditelj dr. Neven Milić,
specijalist dijabetolog (OB Zadar) –
akutne komplikacije šećerne bolesti –
pokrovitelj Salvus
14.30-16.00 sati – prezentacija dija-
betičkih pomagala uz prigodno predavanje - Komplikacije šećerne bolesti dobra regulacija šećerne bolesti. Gost
predavač dr. Vesna Mišković, specijalist dijabetolog (OB Zadar) - pokrovitelj
NovoNordisk i drugi distributeri dijabetičkih pomagala.
16.00-17.00 sati – Radna sjednica 15.
Koordinacije udruga dijabetičara Dalmacije - zaključci
Diabetes
www.diabetes.hr
47
Predstavljanje udruga Hsdu-a
Predstavljanje udruga Hsdu-a
br. 2/2014
br. 2/2014
Predstavljanje udruga HSDU-a
SLATKI ŽIVOT, Udruga djece oboljele od dijabetesa i njihovih roditelja
Ime udruge:
SLATKI ŽIVOT, Udruga djece oboljele od dijabetesa i njihovih roditelja
Adresa i poštanski broj:
Iva Račića 5, 20000 Dubrovnik
e-mail: slatki.zivot@du.t-com.hr
web stranica: www.udruga-slatki-zivot.hr
Uredovno vrijeme:
Nemamo uredovno vrijeme, već prema aktivnostima
Odgovorna osoba (Predsjednik udruge):
Željko Jaković, predsjedniK
Predviđeno za 2014. godinu:
1. Zadati ciljeve dobre kontrole glikemije i
regulacije šećerne bolesti u svrhu prevencije komplikacija dijabetesa kod djece i
mladih (kroz radionice);
2. U ostvarenju zadanih ciljeva potaknuti na
potrebu provedbe redovne samokontrole
glikemije i kontrole hemoglobina (HbA1c);
3. Primjena svakodnevnih fizičkih aktivnosti u liječenju šećerne bolesti;
4. Obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti
5. Organiziranje i sudjelovanje u edukativnorekreativnim kampovima za djecu i roditelje i
sudjelovanje na Koordinaciji udruga i Susreta
dijabetičara Dalmacije (jedini u Republici Hrvatskoj organiziramo kampove za djecu oboljelu od dijabetesa i njihove roditelje).
Dijabetičko društvo Jastrebarsko
Ime udruge:
Dijabetičko društvo Jastrebarsko
Adresa i poštanski broj:
Vlatka Mačeka 2, 10450 Jastrebarsko
e-mail: diabetes.jaska@gmail.com
Telefon: 091 7505 600
Uredovno vrijeme:
Srijeda: 10:00 do 11:00 (KD Krašić)
Četvrtak: 9:00 do 12:00 (DDJ Jastrebarsko)
Petak: 9:00 do 10:00 (KD Klinča Sela)
Odgovorna osoba (Predsjednik udruge):
Velimir Mirt, predsjednik
Naši volonteri preko cijele godine, u uredovnim vremenima na tri lokacije tjedno
provode planirane aktivnosti. Otvoreni
smo za preventivna mjerenja svih građana,
uz savjete o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i
samokontroli ŠUK.
Organiziramo predavanja s dijabetolozima
i ostalim kompetentnim stručnjacima sa
klinika za dijabetes i endokrinologiju.
Organiziramo posjete našim članovima slabijeg imovnog stanja i zdravstvenog statusa.
Predviđeno za 2014. godinu:
Kao dokazani domaćini i u 2014. planiramo
Susret dijabetičara Zagrebačke županije.
Prigodom obilježavanja Svjetskog dana
Šećerne bolesti, uz preventivna mjerenja
za sve građane u gradskim i općinskim sjedištima plavim svijetlom svijetlom ukrasiti
ćemo zgradu Državne uprave u Jastrebarskom gdje se nalazi sjedište Dijabetičkog
društva Jastrebarsko.
Odgovorna osoba (Predsjednik udruge):
Ivica Martinčević, predsjednik
Predviđeno za 2014. godinu:
- šetnjom do zdravlja - travanj i svibanj
2014. godine
- akcija po 14-i put "Slatki na Papuku"
(jezero 14.6.2014. godine)
- kontrola šećera u krvi i krvnog tlaka u gradu i prigradskim naseljima kao i za Svjetski
dan dijabetičara 14.11.2014. godine
- akcija pečenja pekmeza od šljiva
23.8.2014. godina
Predviđeno za 2014. godinu:
Druženje se održava svaki prvi utorak u te-
48
Diabetes
www.diabetes.hr
Odgovorna osoba (Predsjednik udruge):
Jadranka Radojković, predsjednica
kućem mjesecu od 18-19 sati u iznajmljenom prostoru DVD Velike Gorice.
Svakog petka od 9-11 mjerimo šećer i tlak,
svim građanima Velike Gorice i to besplatno. Odaziv je velik i onda one sa povišenim
šećerima šaljemo kod obiteljskog liječnika.
Redovno održavamo predavanja s doktorima
klinike Vuk Vrhovec o šećernoj bolesti ili drugih
specijalnosti ovisno o interesu naših članova.
Planiramo edukaciju članova kroz radionice 4-6 puta godišnje i to:
- Edukaciju o samoj bolesti
- Djelovanje inzulina-pravilna prehrana
Predviđeno za 2014. godinu:
Mjerenje šećera u kapilarnoj krvi, tlaka te kolesterola (tj. za dijabetičare 2 puta godišnje),
vaganje, savjetovalište održava dr. Svjetlana
Benčić-Colarić.
Akcije besplatnog mjerenje guk-a i tlaka za
građanstvo (zajedničke akcije) u tjednu Crvenog križa i solidarnost na djelu, GDCK Poreč i
Dijabetička udruga Tar-Vabriga.
Akcije mjerenja HbA1c za dijabetičare provodi dr. Svjetalana Benčić-Colarić, besplatno
mjerenje vitamina i minerala podupiru dona-
tori (Općina Tar-Vabriga, tvrtka Salvus d.o.o.
iz Donje Stubice).
Radionice i druženja mladih dijabetičara vodi
Valentino Munda.
Obilježavanje Svjetskog dana dijabetesa s
učenicima OŠ Tar-Vabriga, dijabetičarima
i volonterima u formiranju plavog kruga u
školskom dvorištu.
Predavanja – Živjeti s dijabetesom te pravilna
prehrana.
Udruga malih dijabetičara "Madi"
Ime udruge:
Udruga malih dijabetičara "Madi"
Adresa i poštanski broj:
Voćarska 3, 31000 Osijek
e-mail: renata@ma-di.hr
renatabockovac@gmail.com
web stranica: http://www.ma-di.hr
Telefon: 091 581 2396
Uredovno vrijeme:
svaka druga subota u mjesecu 14-16 sati,
Ime udruge:
Udruga dijabetičara Cres - Lošinj
Adresa i poštanski broj:
Vladimira Gortana 32/I, 51550 Mali Lošinj
Telefon: Ivan Vlašić, predsjednik, 051 232 774,
098 644 050, ivica.vlasic@outlook.com
Nenad Pavešić, potpredsjednik, 051 232 384,
098 293 458, npavesic47@gmail.com
Uredovno vrijeme:
utorkom od 17,00 - 19,00
četvrtkom od 10,30 - 12,30
Odgovorna osoba (Predsjednik udruge):
Ivan Vlašić, predsjednik
Vg dijabetičar
Ime udruge:
Vg dijabetičar
Adresa i poštanski broj:
Zagrebačka 3, 10410 Velika Gorica
e-mail: vgdijabeticar@gmail.com
Telefon: 098 137 9160
Uredovno vrijeme: svaki prvi utorak u tekućem mjesecu od 18-19 sati
Odgovorna osoba (Predsjednik udruge):
Milka Vitez, predsjednica
Ime udruge:
Dijabetička udruga Tar Vabriga
Adresa i poštanski broj:
Istarska 8, 52465 Tar
e-mail:
dijabeticka.udruga.tar.vabriga@gmail.com
Telefon/Fax: 052 443 188
Uredovno vrijeme:
svaki 1. četvrtak u mjesecu od 9-11 sati
mjesni odbor Sjenjak
Odgovorna osoba (Predsjednik udruge):
Renata Bockovac, predsjednica
Predviđeno za 2014. godinu:
Gost predavač gosp. Vedran, dijabetičar sa
35-ogodišnjim iskustvom suživota sa dijabetesom podijelit će svoja iskustva sa roditeljima i djecom.
Održavanje radionice sa psihologom za
djecu i roditelje.
Edukacija o važnosti zdrave prehrane u suradnji s udrugom VAGA
Predavanje o važnosti ugljikohidrata u prehrani i računanju ugljikohidratnog odnosa
u namjernicama koje koristimo.
Obilježavanje svjetskog dana dijabetesa
"AKTIVNOŠĆU DO ZDRAVLJA" jednodnevno kupanje na bazenima.
Udruga dijabetičara Cres - Lošinj
Dijabetička udruga Orahovica
Ime udruge:
Dijabetička udruga Orahovica
Adresa i poštanski broj:
S. Radića 13, 33515 Orahovica
e-mail: vlatkahrcan@gmail.com
Telefon:
Uredovno vrijeme: ponedjeljak od 10-12h
Dijabetička udruga Tar Vabriga
- Vježbe za stopala i njega, te važnost tjelesne aktivnosti.
Planiramo 2-3 edukativna izleta tijekom proljeća i jeseni uz posjete drugim udrugama.
Surađujemo sa Domom zdravlja VG i lokalnom samoupravom.
Za dan šećerne bolesti i tjedan zdravlja
imamo akcije na više lokacija u Velikoj Gorici i ostalim općinama.
Prošle godine imali smo oko 3000 mjerenja.
Surađujemo dobro sa farmaceutskim tvrtkama, a ove godine ćemo vise raditi sa školama
da uključimo što više mladih u našu Udrugu.
Udruga je osnovana 22. veljače 2003. go-
dine i kontinuirano je radila s više ili manje
uspjeha, a nedavno je imala krizni period,
koji je zaustavljen izvanrednom skupštinom udruge, na kojoj je došlo do promjene
dijelova statuta i predsjedništva.
Predviđeno za 2014. godinu:
Aktivnosti planirane za 2014. godinu će na
predstojećoj redovnoj Skupštini vjerojatno
trebati reducirati zbog osjetno smanjenih
financijskih sredstava iz gradskog proračuna.
besplatna, preventivna i edukativna akcija
„trećeg ponedjeljka u mjesecu mjerimo tlak
i šećer u krvi“ je kontinuirana već četvrtu
godinu, pa ju zbog interesa stanovništva treba i dalje na isti način provoditi. Edukativna
predavanja i radionice treba opet vratiti na
barem šest puta godišnje, a na neka privoliti predavače izvan otoka s temama koje su
prikladne i za dijabetičare, ali i za one koji to
nisu. Obilježavanje Svjetskog dana šećerne
bolesti (14. studeni) i dalje provoditi raznovrsnim bogatim sadržajima. Uključiti (ovisno o
mogućnostima) barem dio članova u aktivnosti koje organizira HSDU. Intenzivno raditi na
povećanju broja članova udruge s plaćenom
članarinom, te u dogovoru s članstvom dogovoriti stalni termin mjesečnog okupljanja
odnosno radnog druženja. Nastojati provoditi programe tipa „Šetnjom i rekreacijom do
zdravlja“, te educirati i primjenjivati „Nordijsko hodanje“ (sa odgovarajućim štapovima).
Udruga oboljelih od dijabetesa Krapina
Ime udruge:
Udruga oboljelih od dijabetesa Krapina
Adresa i poštanski broj:
Trg Ljudevita Gaja 12, 49000 Krapina
Telefon: 049 370 393
Uredovno vrijeme:
Svakog četvrtka u mjesecu do 9-11 sati i
ostale dane po potrebi.
Odgovorna osoba (Predsjednik udruge):
Marko Štefanko, predsjednik
Rad udruge prvenstveno se bazira na samozbrinjavanju i samokontroli članova.
vezane uz šećernu bolest, jednom mjesečno (predavači: dijabetolog i internist).
Organizacija druženja i odlazak u prirodu.
Informiranje o pravima na liječenje, lijekove i pomagala i još informiranja putem
tiska i radija.
Predviđeno za 2014. godinu:
Organiziranje predavanja na aktualne teme
Diabetes
www.diabetes.hr
49
Međunarodna iskustva
Križaljka
br. 2/2014
br. 2/2014
ZDRAVSTVO U
EUROPSKOJ UNIJI
– „Kako funkcionira?“
Snježana Ivčić, univ. spec. oec.
U
ovom broju nastavit će se s predstavljanjem institucija
koje djeluju u području zdravstva u Europskoj uniji, a
institucija koju ćemo predstaviti je Europski parlament
i odbor koji djeluje unutar Parlamenta pod nazivom Odbor za
Okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.
EUROPSKI PARLAMENT
Europski parlament je tijelo Europske unije (EU), a zajedno sa Vijećem ministara čini zakonodavnu vlast Europske unije. Na čelu Europskog parlamenta je predsjednik, a sadašnji predsjednik Martin
Schulz, izabran je 2012. na mandat od dvije i pol godine. Parlament
je jednodoman, a njegovih 766 članova biraju izravno građani EU-a
iz 28 država članica na obnovljivi mandat od 5 godina.
Europski parlament je najdemokratičnija institucija EU-a obzirom da je jedina institucija čije članove biraju izravno glasači u
državama članicama, no mali broj građana EU-a zna čime se on
bavi, a građani nisu uspostavili isti tip psihološke veze s Europskim parlamentom kao sa svojim nacionalnim. Unatoč svojim
ograničenjima Parlament mudro koristi svoje ovlasti kako bi
igrao aktivniju ulogu u vođenju EU-a te je poduzetan kad je riječ
o predlaganju novih zakonodavnih akata i politika Komisiji.
Tri su bitne funkcije Europskoga parlamenta: zakonodavna funkcija, nadzor nad Europskom komisijom i usvajanje proračuna EU.
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane / Environment,
Public Health and Food Safety (ENVI) Committee
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane ima 71 člana što
ga čini najvećim zakonodavnim odborom u Europskom parlamentu. Odborom predsjeda Matthias Groote, a važno za napomenuti je da u radu odbora sudjeluju i dvije hrvatske zastupnice;
Biljana Borzan i Dubravka Šuica.
Odbor je odgovoran za:
•
Okolišnu politiku i okolišne zaštitne mjere
•
Javno zdravlje
•
Sigurnost hrane
Zgrade Parlamenta nalaze se u tri grada: sjedište je u Strasbourgu, administrativne službe smještene su u Luksemburgu, a parlamentarni odbori zasjedaju u Briselu.
Ova tri područja usko su povezana jer međusobno utječu jedan
na drugi, a svaki od njih, ali i zajedno, utječu na ljudsko zdravlje.
U polju okolišne politike Odbor se bavi regulacijom toksičnih kemikalija kako bi se očuvala europska bioraznolikost, problemima
onečišćenje zraka, tla i vode te problemima otpada i recikliranja.
U polju javnog zdravlja Odbor nastoji predložiti rješenja za probleme povezane sa zdravstvom te u svrhu toga provodi programe i akcije povezana sa zaštitom javnog zdravlja. Odbor se bavi
sigurnošću farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda, provodi borbu protiv krivotvorenih lijekova te se bavi zaštitom prava pacijenata. Odbor se bavi i sigurnošću hrane, posebice prehrambenih
proizvoda. Inzistira na boljoj regulaciji informacija namijenjenih
potrošačima te jasnom označavanju hrane kako bi ona bila sigurna za krajnjeg potrošača.
Poput većine nacionalnih parlamenata i Europski parlament ima
stalne i ad hoc odbore koji se sastaju u Briselu. Odbori često
imaju vlastitu hijerarhiju koja održava snagu parlamentarnog
utjecaja na različita područja javnih politika, a za područje zdravlja zadužen je Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.
Više informacija možete pronaći na:
www.europarl.europa.eu
www.europarl.europa.eu/committees/hr/envi/members.
html#menuzone
50
Diabetes
www.diabetes.hr
Nagrađeni iz broja 1/2014: Ankica Đuričić, Garešnica; Dragica Roso, Ploče;
Božena Babić, Županja; Ksenija Štivičić, Nova Gradiška; Stjepan Dumbović, Sesvetski Kraljevec
Diabetes
www.diabetes.hr
51
velika
postignuća
GODINA MIJENJAMO DIJABETES
Kako se pandemija dijabetesa
nastavlja, svijet treba
više velikih postignuća
Dijabetes
Otkriveni
Dobivaju
skrb
Postižu
ciljeve
liječenja
Postižu
željene
ishode
Pravilo polovice
Već 90 godina tvrtka Novo Nordisk je definirana presudnim uspjesima koji su rezultirali
bitnim poboljšanjima u životima ljudi s dijabetesom, hemofilijom i drugim
ozbiljnim kroničnim stanjima. Danas tvrtka Novo Nordisk ima tisuće
zaposlenika u cijelom svijetu koji sa strašću, znanjem i predanošću stvaraju nova
velika postignuća.
Koje će biti vaše veliko postignuće?
Izdanje: 01-22.02.2013.
Danas 371 millijuna ljudi ima dijabetes. Do 2030. godine ta brojka bi mogla narasti,
na više od 550 millijuna. U cijelom svijetu, nedostatak svijesti o dijabetesu, nezdrav
način života ili nedostatan pristup skrbi znače da će milijuni ljudi ostati bez vida,
biti podvrgnuti amputacijama ili će prerano umrijeti zbog komplikacija vezanih uz dijabetes.

planirani projekti hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kroz 2015

ovdje - FotoGard

Privremena lista za financiranje_prioritetno područje 1.2.1

Pravila online natječaja za foto i kratke video uratke „NEKA SE

ZAMOLBA ZA PRIJEM U ČLANSTVO Naslovu podnosim ovu

IZVJEŠĆE O RADU U 2014. GODINI I USLUGE KOJE PRUŽAMO II

Izvješće s konferencije povodom Međunarodnog

Popis projekata koji su dobili sredstva možete pogledati ovdje.

Sadržaj godišnjeg izvješća za 2014. godinu

Udruga za promicanje i zaštitu ljudskih prava “SMS – sve možeš