Rezultati istraživanja GfK

GfK Croatia
newsletter
ORANGE
GfK Centar za istraživanje tržišta | Zagreb, Draškovićeva 54 | www.gfk.hr | gfk@gfk.hr
broj 20 | ožujak 2011.
U OVOM BROJU DONOSIMO ...
Građani Hrvatske o nasilju
Svijest o ozbiljnosti problema nasilja u društvu postaje
sve veća. Preko 80 posto građana iskazuje da se danas
susrećemo s raznim oblicima nasilja u Hrvatskoj.
Njemačka: internet osvaja
kuhinju
GfK Panel Services proveo je analizu vezanu uz
kuharske recepte na Internetu i došao do saznanja
da se Internet dobro „uselio“ u njemačke kuhinje.
Raste informatička pismenost u
Hrvatskoj
Novi trendovi u rezervacijama
njemačkih turista
Dok svijet danas broji oko 2 miljarde Internet korisnika u
Hrvatskoj je to na razini od oko 2 milijuna osoba starijih
od 15 godina.
Najnoviji rezultati turističkih kretanja iz GfK Retail
and Technology pokazuju velike promjene planova
turista iz Njemačke u ovoj godini.
... I JOŠ MNOGO TOGA!
newsletter
GfK Croatia
ORANGE
Prihodi/troškovi u 2010. godini – jasna slika
daljnjeg pada standarda građana Hrvatske
Upravo završena analiza kretanja prihoda i troškova u kućanstvima Hrvatske u prošloj godini
ukazuje na nedostatne prihode kod gotovo osamdeset posto kućanstava.
U 2010. godini jedno prosječno hrvatsko kućanstvo
raspolagalo je mjesečno s oko 6.320 kuna ili na
razini godine to iznosi ukupno oko 75.836 kuna.
Prihodi su najviši u Zagrebu (oko 7.560 kuna / u 2009.
g. iznosili su 7.630 kuna), te Istri, Primorju i G. Kotaru
(7.180 kuna / u 2009. g. su bili su 7.630 kuna), a najmanji u Slavoniji (4.750 kuna / u 2009. g. bili su 5.360
kuna).
S druge strane, prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih troškova / potreba obitelji trebali bi iznositi u prosjeku mjesečno oko 8.660 kuna ili, na primjer, za četveročlanu
obitelj to iznosi čak oko 11.000 kuna mjesečno.
Razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda iznosi u
prosjeku oko - 2.340 kuna!
Ostvarene prihode u 2010. godini:
- veće od potrebnih ima samo oko 9% kućanstava (2009.=10%; 2008.= 12%)
- „točno koliko im treba“ ima oko 11% kućanstava (2009.=15%; 2008.g. 17%)
- ostvarene prihode niže od potrebnih ima
oko 77% kućanstava u 2010. g. (2009.g=
71% ; 2008.g. 68%)
- oko 3% ispitanika nije željelo dati odgovor.
Usporedi li se ostvarene i potrebne prihode kod kućanstava koja nemaju dovoljno, dolazi se do podatka da
bi u prosjeku njihova potrebna primanja trebala
2
ožujak 2011.
biti čak 67% veća od sada ostvarenih.
Najviša pojedinačna stavka u kućnom budžetu i
dalje otpada na hranu i piće – oko 32%. Doda li se
tome i troškove stanovanja proizlazi da 52% svojih
prihoda kućanstva troše na zadovoljenje egzistencijalnih potreba.
U odnosu na 2009. godinu smanjio se udio kućanstava koja su imala troškove za sve kategorije troškova
osim hrene i pića te ukupnih troškova stanovanja i fiksnog telefona. Posebno se pak smanjio broj kućanstava
koja imaju troškove odjeće i obuće (s 90 na 80%), manje kućanstava izdvaja za kulturu, rekreaciju i zabavu
(sa 60 na 51%), manje je izdvajalo za trajna potrošna
dobra ( s 51% na 35%) te na ostale troškove (sa 60 na
46%).
Promatra li se pojedinačni iznos troška zapaža se da su
iznosi za kredite porasli za 16%. Narasli su i izdaci za
stanovanje, prometni troškovi, obrazovanje...
Na drugoj strani, štedi se na hrani i piću, manje se daje
za odjeću i obuću , trajna potrošna dobra, cigarete, mobilni telefon ...
Razinu prosječno ostvarenih ukupnih prihoda kućanstava, potrebnih prihoda i ukupnih troškova
kućanstava pregledno ilustrira slijedeći prikaz od
2002. do 2010. godine (euri):
O istraživanju: prikazani podaci rezultat su istraživanja na reprezentativnom uzorku, slučajni odabir; osobni
intervju u kućanstvu; prosinac 2010.g.; cjeloviti rezultati
objavljeni su u posebnom izvještaju: PRIHODI I TROŠKOVI KUĆANSTAVA/prosinac 2010.
newsletter
GfK Croatia
ORANGE
Godišnji odmor i hrvatsko stanovništvo
(realizacija godišnjih odmora u 2010. i planovi za 2011. godinu)
Segment stanovništva koji koristi odlazak na višednevni odmor izvan mjesta stalnog boravka
(osobna putovanja, isključujući poslovna, u trajanju od najmanje 5 dana) i dalje pada u 2010.
godini. Iskazi ispitanika pokazuju da je realizacija
korištenja odmora u 2010. godini bila na razini od
oko 41%, što je pad od 5% u odnosu na godinu
dana prije, ali i dosta ispod željenih / planiranih
52% !
Realizirani broj putovanja na odmor – minimum 5
dana (u %)
preko 100 tisuća stanovnika (28%), ili visoko obrazovanih
(24%), te onih s prosječnim mjesečnim prihodima kućanstva preko 9.000 kuna (oko 35%).
Kada se analizira planove za odlazak na odmor u tekućoj
godini – 2010., izvan mjesta stalnog boravka, dobiva se
podatak o padu planova / želja u odnosu na prethodnu
godinu. Tj. segment onih koji planiraju / žele ići na odmor sada se kreće na razini od oko 51% (lani ih je bilo
58% !), ali na drugoj strani, čak oko 49% građana
uopće ne računa s odlaskom na odmor izvan mjesta
stalnog boravka!
Planirani broj putovanja na odmor – minimum 5 dana (%)
Dakle, na odmor je 2010. planiralo ići oko 52%
građana a realiziralo ga je oko 41%. Planovi
za ovu 2011. godinu su na razini od oko 51%
građana koji planiraju korištenje godišnjeg odmora (barem 5 dana) izvan mjesta stalnog boravka.
Za planirani odmor u 2011. godini nešto više od
prosjeka opredijelili su se:
- građani Zagreba s okolicom – 71%
Osnovne karakteristike korištenja odmora
izvan mjesta boravka u 2010. godini su:
- najviše odlazaka bilo je iz Zagreba s
okolicom (56%), kao i općenito iz naselja s
preko 100.000 stanovnika ( oko 66%)
- mlađa dobna skupina od 15 do 24 godine - najviše je išla na odmor (oko 64%)
a slijede starosne skupine od 25 do 44 godina (od 54 do 59%); među najstarijima,
65 i više godina, na odmor izvan mjesta
boravka otišlo ih je tek oko 22%
- osobe koje nisu u braku također su više od prosjeka
koristile odlazak na odmor – 54%, dok su oženjeni/udate
bili manje na odmoru (39%)
- s rastom stupnja obrazovanja značajno raste i korištenje odmora - kod osoba s najnižim obrazovanjem tek
ih je oko 9% išlo na odmor, dok oni s najvišom naobrazbom - u oko 61% slučajeva koristilo je godišnji odmor
izvan mjesta stalnog boravka
- naravno, visina mjesečnih prihoda kućanstava je
također vrlo bitna za odlazak na godišnji odmor - u kategoriji niskih prihoda oko 14% je putovalo na odmor dok
kod viših primanja / puno boljih od prosjeka - oko 58%
je išlo na odmor
- ili, osobe koje se svrstavaju u nižu klasu odlazak na
odmor koristile su tek u 19% slučajeva, kod srednje klase
je to oko 43%, dok je kod više klase oko 58% onih koji
su išli na odmoru izvan mjesta stalnog boravka.
Općenito se može reći da je višekratno korištenje odmora (dva ili više puta u toku godine – prosjek za cijelu
zemlju je 13%) posebno češće zastupljeno kod građana
Zagreba s okolicom (25%), kod građana iz naselja s
- općenito građani koji žive u gradovima s preko 100 000
stanovnika – 77%mladi od 18 do 24 godine – 74%
(suprotno - osobe s više od 65 godina samo u 24% slučajeva planiraju odlazak na odmor izvan mjesta boravka)
- osobe s najvišim obrazovanjem – 73%, te zatim sa završenom srednjom školom – 58%
- osobe s više od 11.000 kuna prosječnog mjesečnog
prihoda kućanstva – 83%.
Podaci iz istraživanja jasno pokazuju da je kriza i dalje
utjecala na odlazak na odmor u prošloj godini, ali i na
planove za godišnji odmor u tekućoj godini!
O istraživanju: prikazani podaci rezultat su istraživanja
na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih
od 15 godina (n= 1 000); osobna anketa u kućanstvu;
prosinac 2010.g.
ožujak 2011.
3
newsletter
GfK Croatia
ORANGE
Raste informatička pismenost u Hrvatskoj:
Internet koristi 58% građana starijih od 15 godina!
Dok svijet danas broji oko 2 miljarde Internet korisnika u Hrvatskoj je to na razini od oko 2 milijuna
osoba starijih od 15 godina.
Kako izgleda opremljenost kućanstava u Hrvatskoj osobnim računalima ?
Hrvatska – posjedovanje računala u kućanstvima
godina
%
2000
24
2002
29
2008
54
2009
66
2010
67
Proizvod koji posebno ukazuje na «suvremenu pismenost» je osobno računalo / kompjuter te je kao - stolni PC /
laptop / notebook prisutan u 67% ili oko 980 tisuća kućanstava - u prosjeku imamo 1,2 računala po kućanstvu (kod onih s najvišim primanjima – 1,4). Klasično stolno računalo nalazi se u oko 50% kućanstava (najviše u
Zagrebu - 67% i Dalmaciji - 61%), a prijenosno / laptop / notebook ima oko 26% kućanstava ( Zagreb - 38%,
Dalmacija - 30%; u kućanstvima s mjesečnim prihodima višim od 8 tisuća kuna - 44% a onima preko 11 tisuća kuna 60%). S druge strane, priključak na Internet ima 62% kućanstava (najviše Zagreb - 75% i Dalmacija – 72% a
najmanje u Slavoniji – 39%). Za pristupanje Internetu u zadnjih 6 mjeseci koristi se najviše ADSL (62%), te ostali
širokopojasni pristup (11%). Oko 12% koristi još uvijek „dial-up“ (modem ili ISDN) a dio korisnika nije znalo odgovoriti
na ovo pitanje. Krajem prošle godine navršilo se 18 godina kako je proradila prva Internetska veza iz Hrvatske prema
svijetu. U godini punoljetnosti Interneta imamo 58% građana starijih od 15 godina koji korite taj medij (54% od kuće,
15% na poslu, 7% u školi i još 8% s raznih drugih mjesta).
Korištenje Internetom u
populaciji 15+ godina
godina
%
1999
5
2000
12
2001
14
2002
15
2003
25
2004
34
2005
35
2006
36
2007
38
2008
47
2009
49
2010
58
Korisnici Interneta po SPOLU
muškarci 59%
žene 57%
Korisnici interneta prema
DOBI (15+)
godina
%
15-24
91
25-34
82
35-44
80
45-54
54
55-64
33
65+
11
Korisnici interneta
po REGIJAMA
Regija
Zagreb i okolica
Sjeverna Hrvatska
Slavonija
Lika, Kordun, Banovina
Istra, Primorje, Gorski Kotar
Dalmacija
%
61
54
48
45
70
65
Mjesta s kojih se NAJČEŠĆE koristi Internet (zadnjih 6 mjeseci)
lokacija
%
od kuće
86
na poslu
10
ostala mjesta
4
100
Najviše korisnika Interneta od kuće ima među građanima sjeverne Hrvatske (93%), kod dobne skupine preko 65 godina (94%) te kod mladih od 15 do 17 godina (90%). Kod većeg korištenja Interneta na poslu vode osobe s visokom
stručnom spremom (20%).
Uređaji s kojih se pristupa Internetu (zadnjih 6 mjeseci)
uređaj
%
stolno računalo
83
prijenosno računalo
37
mobilni telefon
10
ostalo
2
Korištenje stolnog računala nešto je više prisutno u dobnoj skupini od 45 do 54 godine (90%), dok prijenosno računalo iznad prosjeka koristi dobna skupina od 18 do 24 godine (49%). Pristup putem mobilnog telefona jače je zastupljen
kod mladih korisnika (u dobi od 15 do 24 godine - oko 18%).
4
ožujak 2011.
newsletter
ORANGE
Koliko često se koristi Internet (zadnjih 6 mjeseci)
učestalost
%
svaki / gotovo svaki dan
73 (gotovo 1,5
milijun osoba)
najmanje jednom tjedno
18
nekoliko puta mjesečno
7
jednom mjesečno ili rjeđe
2
100
Svakodnevno korištenje Interneta najviše je zastupljeno
god najmlađih (15 do 17 godina – 94% te kod 18 do 24
godine – 90%) i u Zagrebu s okolicom (79%), a najmanje
kod osoba preko 65 godina (35%).
Koliko se SATI, u prosjeku, TJEDNO
aktivno provede na Internetu
tjedno aktivno korištenje
%
do 5 sati
35
6 do 10 sati
29
11 do 20 sati
21
više od 20 sati
15
100
Manji tjedni intenzitet korištenja Interneta (do 5 sati)
više je prisutan sjevernoj Hrvatskoj (47%) i Istri s Primorjem (40%) a po velikom intenzitetu (više od 20 sati)
prednjače osobe s visokom stručnom spremom (19%),
korisnici u Zagrebu s okolicom (24%), te mladi od 18 do
24 godine (29%).
Kako korisnici sebe ocjenjuju
u radu s Internetom
samoprocjena
%
početnikom
27
dobrim poznavaocem
47
vrlo dobrim poznavaocem
20
ekspertom
6
100
Početnicima u korištenju Interneta, više od prosjeka, se
smatraju korisnici u Slavoniji (40%) te stariji od 55 godina
(između 55 i 59%). Građani Zagreba se nešto više smatraju dobrim poznavaocima (55%), dok mladi od 15 do 24
godine u preko 35% slučajeva smatraju da su vrlo dobri
poznavaoci kad se radi o Internetu.
Smatraju li se korisnici
ovisnikom o Internetu
samoprocjena
%
da
15 (oko 30 tisuće osoba)
ne
85
100
Kao ovisnici o Internetu, više od prosjeka, smatraju se
građani Zagreba (23%), dobna skupina od 15 do 17 godina (29%) te oni između 18 i 24 godine (20%).
U koje se SVE SVRHE uglavnom koristi Internet
(u zadnjih 6 mjeseci)
svrha
%
slanje / primanje el. pošte
71
informiranje o dnevnim događajima
64
traženje informacija o proizv. / uslugama
60
korištenje društvenih mreža
57
informacije o zdravlju i prehrani
38
online igre, filmovi,muzika
37
pisanje poruka (news grupe, forumi, „chat“)
34
„upload“ teksta, slika – razmjena podataka
30
„download“ programa, aplikacija
27
GfK Croatia
internet bankarstvo
traženje zaposlenja, slanje ponuda
traženje informacija o obrazovanju i sl.
slušanje internet radija/gledanje TV-a
turističke informacije
telefoniranje putem interneta
kupovina putem Interneta
25
23
23
21
18
15
11
Aktivnost uz slanje i primanje elektronske pošte
općenito je najviše prisutna a posebno kod korisnika u
Zagrebu, kod dobne skupine od 25 do 34 godine, te osoba s visokim obrazovanjem (84%) a najmanje u Lici,
Kordunu i Banovini (76%) te kod dobne skupine preko 65
godina (43%).
U informiranju putem Interneta predvodi Zagreb,
Slavonija, Dalmacija, osobe starije od 65 godina (po oko
70%) a najmanje su zastupljeni građani Istre s Primorjem
(49%).
Za traženje informacija o proizvodima i uslugama
putem Interneta najviše su se izjasnili građani Zagreba
(77%) te osobe između 45 i 54 godine (70%), a najmanje osobe s najnižim obrazovanjem i u dobi od 15 do 18
godina (oko 40%).
Društvene mreže nalazi se na visokom četvrtom mjestu među svrhama korištenja Interneta (oko 1,1 milijun
osoba). U njihovom korištenju predvode mladi (15 do 17
godina – preko 90%; 18 do 24 godine – 84%) a slabije
su zastupljene starije osobe (45 do 54 godina - oko 29%;
od 54 do 64 – oko 21%; stariji od 65 godina oko 15%).
Blizu 40% korisnika na Internetu pretražuje informacije
vezane uz zdravlje i prehranu. Najviše takvih ima u Zagrebu (49%), među ženama (45%), dobna skupina od 35
do 44 godine (48%), te dobnoj skupini od preko 55 godina (preko 50%), ali i među visoko obrazovanima (44%).
Najmanje ih ima među najmlađima (10%) kao i kod onih
s najnižim obrazovanjem (13%).
Online igre, filmovi i muzika više su od prosjeka prisutni kod muškaraca (47%)
te u grupi najmlađih (15 do 17 godina – 72%; 18 do 24
godine – 60%).
Internet bankarstvo je prihvatila četvrtima korisnika
Interneta (oko 500 tisuća osoba), posebno nešto intenzivnije u Zagrebu (38%), dobna skupina od 25 do 34
godine (30%) ali i nešto starije dobne skupine sve više
korisnika ovoj vida bankarstva.
Turističke informacije korisnici Interneta sve više traže
putem mreže (u Istri i Primorju – 28%;dobna skupina
od 25 do 44 godine – oko 22%; visoka stručna sprema –
32%).
Telefoniranje putem Interneta je također napredovalo, posebno među građanima Zagreba i kod dobne skupine od 18 do 24 godine (preko 20%).
Kupovanje putem Interneta se nekako najsporije razvija i tek nešto više od 10% korisnika Interneta iskazuje
da kupuje i na taj način (više od prosjeka su to osobe
u Zagrebu, muškarci, dobna skupina od 24 d0 35 godina – svaki blizu 15%, te najviše visoko obrazovani – oko
22%).
O istraživanju: prikazani podaci rezultat su istraživanja
na reprezentativnom uzorku građana starijih od 15 godina (n= 1 000); osobna anketa u kućanstvu; prosinac
2010.
ožujak 2011.
5
newsletter
GfK Croatia
ORANGE
Trajna dobra u kućanstvima Hrvatske – 2010.
Opremljenost kućanstava trajnim dobrima vrlo je važna za organizaciju života ukućana. Proizvodi kao što je - telefon, kolor
televizor, hladnjak te perilica
rublja zaista su prisutni gotovo u
svim domovima. Najnoviji rezultati istraživanja (12/2010.) pokazuju daljnji lagani napredak (1
do 4%) u opremljenosti i nizom
drugih trajnih proizvoda.
Pokrivenost kućanstava telefonom
je na razini od 99%. Fiksnu kućnu
liniju ima ukupno oko 87% kućanstava. Oko 8% kućanstava ima
posebno i fax uređaj za primanje i
slanje fax poruka putem fiksnog telefona.
Posjedovanje mobitela se stabiliziralo na razini od oko 89% kućanstava u kojima postoji barem
jedan takav uređaj - najviše u Istri s
Primorjem (99%), te Zagrebu i Dalmaciji (po 95% kućanstava). Gotovo
sva kućanstva s mjesečnim prihodima
od 5.500 kuna i više imaju najmanje jedan mobitel. S rastom broja
članova kućanstva proporcionalno
se povećava posjedovanje mobilnih
uređaja (na oko 98%). Prosječan
broj mobitela po kućanstvu je
2,5 komada (u Zagrebu je 2,8 a kod
kućanstava s najvišim prihodima je
3,4). U trećini kućanstava danas se
već nalazi barem jedan smartphone
/ Blackberry / iPhone (kod kućanstava s preko 11 tisuća kuna mjesečnih prihoda posjedovanje pametnih
telefona iznosi oko 57% ).
Klasični prozor u svijet - TV prijemnik prisutan u gotovo svim kućanstvima (99%). Preko polovine
kućanstava (55%) ima TV prijemnik s ravnim ekranom/ plazma ili
LCD (kućanstva s najvišim prosječnim
mjesečnim primanjima od 11 tisuća
kuna ili više imaju i naviše televizora
s ravnim ekranom – 75%). Prosječan
broj TV prijemnika po kućanstvu je
1,5 (u Zagrebu -1,8 ili kod obitelji s
4 ili više članova - 1,9 te kod kućanstava s visokom primanjima 2,1).
Satelitskom antenom opremljeno
je 17% kućanstava a preko 14%
kabelskom televizijom.
Video rekorder/player ima oko
28% kućanstava. DVD player ili
snimač (priključen na TV) ima 56
kućanstava.
6
ožujak 2011.
Proizvod koji posebno ukazuje na
«suvremenu pismenost» je osobno
računalo / kompjuter te je kao stolni PC / laptop / notebook prisutan
u 67% kućanstava (u prosjeku
imamo 1,2 računala po kućanstvu;
kod onih s najvišim primanjima –
1,4). Klasično stolno računalo nalazi
se u oko 50% kućanstava (najviše
u Zagrebu - 67% i Dalmaciji - 61%),
a prijenosno / laptop / notebook
ima oko 26% kućanstava ( Zagreb 38%, Dalmacija - 30%; u kućanstvima s mjesečnim prihodima višim od
8 tisuća kuna - 44% a onima preko
11 tisuća kuna - 60%).
S druge strane, priključak na Internet ima 62% kućanstava
(najviše Zagreb - 75% i Dalmacija –
72% a najmanje u Slavoniji – 39%).
Oko 32% kućanstava ima i pisač
uz računalo.
Video kameru (za snimanje) ima
10 % kućanstava. Tu je i digitalna kamera s oko 14% kućanstava (Zagreb – 19%).
Fotoaparat se nalazi u preko 55%
kućanstava ali digitalni foto aparat ima već 48% kućanstava –
prednjači Istra s Primorjem – 63% s
% kućanstava.
Samostalni radio prijemnik ima
49% kućanstava, a u okviru HiFi uređaja / CD playera - 45%.
Prijenosni „player“ ima 23% kućanstava.
Perilica rublja je također maksimalno prisutna u kućanstvima – 98%.
Dodatni aparat za sušenje
rublja ima pak samo 12% kućanstava (Zagreb – 17%).
Jedan od aparata koji bi svakako
dobro došao svima – stroj za
pranje posuđa – ima približno
33% kućanstava. Dosta iznad
prosjeka nalazi se u kućanstvima Istre s Primorjem – 61% te
Dalmacije – 48%.
Dok hladnjak (sa ili bez zamrzivača) posjeduje preko 98%
kućanstava, potrebno je naglasiti da 51% kućanstava ima još i
poseban uređaj – zamrzivač, koji
je više od prosjeka zastupljen upravo u naseljima do 2 000 stanovnika
– 64% i tako im osigurava stalnu
opskrbu određenim vlastitim proizvodima i zalihama drugih prehrambenih artikala budući im svakodnevno
kupovanje hrane nije «pri ruci».
Praktičnu mikrovalnu pećnicu ima
oko 52% kućanstava.
U novije vrijeme kućanstva su se
opremila i s klima uređajima pa
tako danas oko 28% kućanstava
ima takav uređaj (najviše u Dalmaciji
– 65% te u Istri s Primorjem – 48%).
Listu trajnih dobara može se još nadopuniti i osobnim automobilom
za kojeg blizu 76% kućanstava
navodi posjedovanje (prosjek je 1,2
automobila). Oko 9% kućanstava
ima motor/skuter. Bicikl posjeduje oko 55% kućanstava, najviše
u naseljima od dvije do deset tisuća
stanovnika – 62%, te do 2 tisuće
stanovnika – 59%.
Stan ili kuća su također dominantno u privatnom vlasništvu – preko
80% kućanstava. Vrt oko kuće
ima oko 59% kućanstava (najviše
- 82% u naseljima do 2 tisuće stanovnika, a 30% u gradovima preko
100 tisuća stanovnika).
Kuću za odmor / vikendicu posjeduje oko 13% kućanstava, najviše
onih iz gradova s preko 100 tisuća
stanovnika – 25%.
Registriran je i podatak o posjedovanju kućnih ljubimaca. Tako, oko
34% kućanstava ima psa (45% u
naseljima do 2000 stanovnika, a 19%
u velikim gradovima), 32% ima
mačku (45% u seoskim naseljima
i 14% u velikim gradovima), te još
9% kućanstava ima nekog drugog
kućnog ljubimca.
O istraživanju: prikazani podaci
rezultat su istraživanja na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske
starijih od 15 godina (n= 1 000);
osobna anketa u kućanstvu; prosinac
2010.g.
newsletter
GfK Croatia
ORANGE
Građani Hrvatske o nasilju
Svijest o ozbiljnosti problema nasilja u društvu
postaje sve veća. Preko 80 posto građana iskazuje da se danas susrećemo s raznim oblicima nasilja
u Hrvatskoj. Tome svakako pridonose informacije
koje svakodnevno prenose mediji. S druge strane,
zaštita prava i pružanje podrške žrtvama nasilja
nisu na potrebnoj razini. A kakva je (probuđena)
svijest o ozbiljnosti problema nasilja kod građana može se naslutiti iz GfK-ovog istraživanja koje
osvjetljava neke elemente i dimenzije problema
nasilja u našem društvu.
Žalosna je spoznaja da čak svaka peta osoba zna za neko
konkretno naselje u obitelji ili kod prijatelja, svaka četvrta
ima spoznaju o nasilju u susjedstvu, a oko deset posto ih
zna i za razne takve slučajeve na poslu.
Najraširenija je spoznaja o obliku nasilja koje čine sama
djeca na drugoj djeci (preko 70 posto ispitanih), zatim
ona što ih muškarci/muževi čine nad ženama, slijedi nasilje koje nad djecom čine odrasli, pa ona gdje djeca zlostavljaju svoje roditelje, a najmanje se spominje nasilje
žena nad muževima/muškarcima (oko trećine ispitanih).
Jeste li vi osobno čuli ili sami svjedočili nekim od
sljedećih oblika nasilja u Hrvatskoj?
N= 1000
DA
NE
djece /mladih od roditelja i/ili
drugih odraslih osoba
58
42
djece /mladih od same djece/mladih
73
27
žena od muškaraca
62
38
muškaraca od žena
35
65
roditelja od njihove djece
43
57
Spoznaju zlostavljanja roditelja/odraslih nad djecom (prosjek 58%) najviše su istakli ispitanici u Sjevernoj Hrvatskoj te Lici, Kordunu i Banovini (po 68%) a najmanje u
Istri s Primorjem i Gorskim Kotarom (samo 43%).
Najmlađa dobna skupina od 15 do 17 godina značajno
više (88%) od prosjeka (73%) iskazuje spoznaju nasilja djece/mladih nad djecom/mladima a to je također i
mišljenje osoba iz naselja s preko 100 tisuća stanovnika
(80%).
Nasilje suprotnog spola nad ženama (prosjek 62%) posebno više ističu u Sjevernoj Hrvatskoj te Lici, Kordunu,
Banovini ( oko 79%) ali i osobe starije od 65 godina
(68%).
Nasilje žena nad muškarcima ima najnižu spoznaju (prosjek 35%) a veći naglasak je ipak prisutan u Sjevernoj
Hrvatskoj (49%) te Dalmaciji (42%), ali daleko je najmanji u Istri, Primorju i Gorskom Kotaru (20%).
Svijest o zlostavljanju roditelja od djece ima zapaženu
dimenziju (prosjek 43%) a posebno je više istaknuta u
Sjevernoj Hrvatskoj (55%) te kod osoba starijih od 55
godina (oko 49%).
Kako ste čuli /od kuda saznali o raznim oblicima
nasilja u Hrvatskoj?
MOGUĆE VIŠE ODGOVORA
N= 800
(ispitanici koji navode da u HR ima nasilja)
(%)
preko televizije, radija, novina, časopisa
97
preko prijatelja
39
u okviru šire obitelji
15
na radnom mjestu
14
ostalo
11
Saznanja o nasilju stečena preko prijatelja posebno su
istaknuta u Zagrebu (54%), Istri s Primorjem i Gorskim
Kotarom (51%) kao i kod mladih od 15 do 24 godine
(50%). Šira obitelj je češće izvor saznanja o nasilju u
Zagrebu (21%), Istri, Primorju i Gorskom Kotaru (25%)
te kod osoba između 35 i 44 godine (24%). Spoznaju o
zlostavljanju na poslu istakli su najviše ispitanici u Istri,
Primorju i Gorskom Kotaru (31%) te dobnoj skupini od 35
do 44 godine (26%).
Što mislite koliko je danas prisutno nasilje u našem društvu / u Hrvatskoj ?
%
jako prisutno
72
donekle prisutno
25
nije baš prisutno
1
gotovo uopće nije prisutno
0
ne zna / ne može ocijeniti
2
Svijest o velikom prisustvu nasilja u zemlji posebno više
iskazuju ispitanici u Slavoniji (87%), Lici, Kordunu i Banovini (81%) te osobe starije od 55 godina (78%).
Što mislite koji oblici nasilja su najviše/najčešće
prisutni u našem društvu danas?
MOGUĆE VIŠE ODGOVORA
%
psihičko maltretiranje
15
fizičko nasilje
42
seksualno zlostavljanje
33
prijetnje raznih oblika
87
ograničenja slobode i sl.
75
Prijetnje su najviše zastupljene a iznad prosjeka ih ističu
ispitanici u Slavoniji te Lici, Kordunu, Banovini (po 92%).
Na drugom mjestu je ograničenje sloboda koje se posebno naglašava u Zagrebu i sjevernoj Hrvatskoj (po oko
80%).
Treću poziciju ima fizičko nasilje i posebno ga više ističu
ispitanici u Istri, Primorju i Gorskom Kotaru (61%), te
najmlađi (od 15 do 17 godina – 58%). Slijedi seksualno
zlostavljanje koje je nešto više naglašeno u Istri, Primorju
i Gorskom Kotaru, u Dalmaciji te u Lici, Kordunu, Banovini ( po oko 38%). Oblik psihičkog maltretiranja navodi
najmanje ispitanika a malo je više istaknut u Dalmaciji
ožujak 2011.
7
newsletter
GfK Croatia
ORANGE
%
(19%).
Prema Vašem mišljenju koji su razlozi za pojavu
nasilja ?
%
alkoholizam
DA NE Ne zna
96
4
0
droga
89
9
1
loš odgoj
87 10
3
nezadovoljstvo
79 15
6
netolerancija prema različitostima
76 15
9
nezaposlenost
75 20
5
siromaštvo / socijalna isključivost
71 23
6
osobe su i same bile izložene nasilju
66 22
12
mentalno bolesne osobe
53 33
14
genetska predispozicija prema nasilju
51 33
16
mediji
51 37
12
dosada
46 39
15
nizak stupanj obrazovanja
39 48
13
religijska vjerovanja
27 59
14
drugo
28 29
43
vlada
27
policija
65
pravosudni organi
48
medicinske službe
10
socijalne službe
61
religijske organizacije
3
volonterske organizacije
4
mediji
5
obitelj i prijatelji
Ispitanici najviše pomoći očekuju od policije (posebno u
Slavoniji i Istri s Primorjem - 76/79%) i socijalnih službi ali i pravosudni organi kao i sama obitelj imaju važnu
poziciju (posebno u Zagrebu - 56% i sjevernoj Hrvatskoj
- 52%)..
Što mislite kakva je danas razina stvarne zaštite
osoba izloženih nasilju u našoj zemlji ?
%
primjerena / uspješna
Kao vodeće razloge za pojavu nasilja (preko 80%) ispitanici navode alkoholizam, drogu i loš odgoj. Dok je alkoholizam kod svih gotovo jednako visoko istaknut drogu, više
od prosjeka, ističu ispitanici u Dalmaciji, Istri, Primorju i
to oko 95%. Loš odgoj posebno više navode ispitanicu u
Zagrebu te Istri, Primorju i Gorskom Kotaru (oko 92%) ali
i najmlađi (15 do 17 godina – 96%).
Drugu grupu razloga ( spomenute od 50 do 79%) čine
nezaposlenost, siromaštvo, nezadovoljstvo, netolerancija, ranije zlostavljani, mentalno bolesni, oni s genetskim
predispozicijama za nasilje, te mediji. Nezaposlenost kao
veliki razlog ističi više u Slavoniji, sjevernoj Hrvatskoj te
Isti, Primorju, G. Kotaru (od 80 do 84%).
Siromaštvo kao uzrok nasilju posebno navode u Istri, Primorju i G. Kotaru (81%).
Pojava nasilja kod osoba koje su i same ranije bile izložene nasilju posebno je više istaknuta u Zagrebu (74%) te
u Istri s Primorjem (83%)....
Jesu li, prema Vašem mišljenju, neki oblici nasilja
nad drugima ...
%
prihvatljivi u svakom pogledu
0
prihvatljivi u određenim okolnostima
3
neprihvatljivi
28
neprihvatljivi i strogo kažnjivi zakonom
69
ne znam
25
prilično neuspješna
46
potpuno neuspješna
27
ne zna
8
ožujak 2011.
2
Postojeća razina zaštite od nasilja ocijenjena je dosta loše
jer čak 73% ispitanika navodi manju ili meču neuspješnost (posebno veće nezadovoljstvo je iskazano u Zagrebu
te Istri s Primorjem).
Znate li vi osobno za neki slučaj nasilja/poznajete
li neku osobu koja je žrtva nasilja (bliska osoba,
susjed, znanac, kolega i sl.)
%
DA
NE
u okviru obitelji / prijatelja
20
73
u susjedstvu ili znanac
26
65
9
8
81
11
na poslu
Ne zna
7
U Zagrebu (34%) i općenito u naseljima preko 100 tisuća
stanovnika (32%) najviše ispitanika navodi da zna za neki
konkretan slučaj nasilja u okviru obitelji/prijatelja.
Da ste Vi osobno svjedok nekog nasilja, kako biste
se u tom slučaju ponašali?
osobno bi pomogao
Prema vašem mišljenju tko bi morao najviše pomoći osobama izloženim nasilju/žrtvama nasilja?
NAJVIŠE 3 MOGUĆA ODGOVORA
0
samo djelomično uspješna
0
Za vrlo strogo kažnjavanje nasilnika posebno su se više
opredijelili ispitanici u Lici, Kordunu, Banovini, Istri, Primorju i G. Kotaru (od 74 do 80%), ali i stariji od 55 godina ( oko 74%).
47
pozvao bi u pomoć policiju
ne bih reagirao
ne znam
%
26
59
3
12
Osobno bi više od prosjeka pomogli ispitanici u Slavoniji,
muškarci i dobna skupina od 25 do 34 godine ( po oko
33%). Pomoć policije bi pak više tražile žene i osobe
preko 65 godina (po 64%).
newsletter
GfK Croatia
ORANGE
Bojite li se Vi osobno da i sami možete biti žrtvom
nekog od oblika nasilja?
da
%
43
ne
44
ne zna / ne može se izjasniti
13
realnoj dimenziji problema nasilja u Hrvatskoj najviše su
pridonijeli mediji. Nasilje ne smije ostati obiteljska ili neka
druga tajna već o toj temi treba javno govoriti, treba
problem osvijestiti, treba senzibilizirati društvo i institucije
koje bi se time trebale intenzivno baviti. Treba osnažiti
žrtve, izazvati potrebu za primjerenom reakcijom ...
Strah da mogu biti žrtvom nasilja nešto više su iskazali
građani Zagreba (51%), žene i mladi od 15 do 17 godina
( po 53%). Suprotno, najmanje se boje nasilja stanovnici
Slavonije (53%) i Dalmacije (50%) te općenito muškarci
(52%).
I ovakvo „površno“ istraživanje jasno je pokazalo da je
nasilje u Hrvatskoj ozbiljan problem kojem se ne posvećuje potrebna pažnja. Broj ljudi koji poznaju žrtve ili nasilnike velik je. Građani su se izjasnili o postojanju nekih
oblika nasilja (lista nasilja može biti i mnogo šira) ali i da
se nasilje ne smije tolerirati, a žrtvu treba zaštititi. Dakle,
općenito svako nasilje je neprihvatljivo, društvena anomalija, i mora biti zakonski kažnjivo. Širenju spoznaje o
O istraživanju : prikazani podaci rezultat su istraživanja
na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od
15 godina (n= 1 000); osobna anketa u kućanstvu; prosinac 2010. g.
Slane grickalice (GfK Panel kućanstava)
U kinu, kod kuće, na poslu... Grickalice predstavljaju sitno zadovoljstvo koje dolazi kao pratnja bilo
na putu bilo dok sjedimo pred televizorom i gledamo omiljenu seriju. Bez obzira na razne napise
i članke koji govore o ne baš zdravim svojstvima
grickalica i propagiraju zdraviji način života odn.
zamjenu spomenutih voćem ili povrćem teško je
za povjerovati da će to ikada postati pravilo.
GfK ConsumerTracking podaci pokazuju da su, pod
utjecajem recesije, određene kategorije na HR maloprodajnom tržištu zabilježile pad. To se pogotovo odnosi
na kategorije koje ne spadaju u osnovne prehrambene
namirnice. Međutim, slane grickalice ne gube nego
upravo suprotno rastu i količinski i
vrijednosno. Broj kupaca prati isti
pozitavn trend i rast. Na to je donekle
sigurno utjecala i smanjena cijena u
odnosu na 2009. god..
jnih peciva a ostale grickalice i krekeri su manje značajni.
Među glavnim igračima na analiziranom tržištu u 2010.
god. su i dalje, već etablirani proizvođači kao što su
Franck, Koestlin i Podravka, međutim ono što je zanimljivo je da su se trgovačke robne marke uspjele probiti
u sam vrh. Pri tome su daleko najznačajnije trgovačke
marke Lidl, Konzum i Kaufland. Slane grickalica i inače
spadaju u kategorije s visokim udjelom trgovačkih robnih
marki a u 2010. godini taj udio je dodatno narastao.
Količinski udio u 2009 narastao je sa 44% na čak 51%.
Vrijednosni udio je niži ali isto bilježi značajan rast; s 33%
u 2009. na 40% u 2010. god.
Segmenti od kojih je generiran navedeni rast kategorije slanih grickalica
i to osobito što se tiče količinske
prodaje su čipsevi i flipsevi. U isto
vrijeme krekeri, koktel slana peciva i ostale grickalice bilježe pad
kako količinske tako i vrijednosne
potrošnje.
Iz prikaza se vidi da su čipsevi
najznačajniji segment u kategoriji
slanih grickalica. U 2010. god. flipsevi
su pruzeli drugo mjesto od koktel traožujak 2011.
9
GfK Croatia
Primjetno je da vodećih 9 igrača na trištu slanih grickalica
drži većinu. Naime u 2010 oni drže je 68% količinskog
udjela i 67% vrijednosnog udjela cijele kategorije. Isto
tako upada u oči i značaj već spomenutih trgovačkih
marki kao i porast udjela Lidla. Franck i dalje ostaje
vodeći igrač na analiziranom dijelu tržišta, barem što se
tiče vrijednosne prodaje dok je u količinskoj prodaji titulu
vodećeg preuzeo Lidl.
Iz svega navedenog proizlazi da na tržištu grickalica
nema nekih dramatičnijih promjena u odnosu na 2009.
godinu. Za pretpostaviti je da će kategorija slanih grickalica nastaviti isti trend i ostati ono sitno zadovoljstvo koje
si možemo priuštiti bez obzira na recesije, poskupljenja i
10
ožujak 2011.
newsletter
ORANGE
slične nepogode koje vrše udar na poluprazne novčanike
potrošača.
O istraživanju: GfK Panel kućanstava je kvantitativno,
kontinuirano istraživanje tržišta temeljeno na praćenju
potrošačkih navika kućanstava na tržištu robe široke
potrošnje. Kupovine kućanstava se prate kroz dulje
vremensko razdoblje uz primjenu stalne istraživačke
metode. U Hrvatskoj se ova vrsta istraživanja provodi od
2000 godine. Osim standardnih analiza u istraživanju
se radi i cijeli niz specijalnih analiza koje su primjenjive
kako na praćene kategorije (njih 70ak) tako i na lance na
hrvatskom tržištu.
newsletter
ORANGE
GfK Croatia/GfK GRUPA
U današnje vrijeme, oglašivači djeluju u marketinškom i oglašivačkom okružju koje se neprestano mijenja, pri čemu se
njihove marke suočavaju sa sve većim brojem (digitalnih) točaka dodira s potrošačima. Nove točke dodira predstavljaju nove marketinške mogućnosti, no ujedno doprinose sve većoj kompleksnosti marketinške komunikacije.
Klasični pristupi praćenju oglašavanja temelje se na ad hoc mjerama – kampanje se ocjenjuju nakon što su završile,
povratne informacije nisu pravodobne i ne pružaju mogućnost optimizacije kampanje dok ona još traje. Dodatno, uvid
se pokušava dobiti kroz odvojene studije (test reklame, istraživanje gledanosti, post-buy analiza, kontinuirano praćenje
marke).
Po čemu je GfK Daphne.dx različit?
Daphne.dx podrazumijeva kontinuirano (dnevno) praćenje svih relevantnih mjera na jednom izvoru - pri čemu se
kombinira istraživanje gledanosti i istraživanje efikasnosti komunikacije. Podaci o medijskom ponašanju, evaluaciji
kreative i efektima kampanje prikupljaju se na razini pojedinačnog ispitanika.
GfK Daphne.dx mjeri na koji je način – i koliko dobro – klijentova kampanja u mogućnosti proizvesti porast različitih
mjera vezanih uz klijentovu marku (primjerice, poznatost marke, imidž, namjera kupovine...), određuje se i izloženost
ciljne skupine pojedinom mediju te jesu li kampanje postigle zadane ciljeve. I sve to dok kampanja još traje. Kako?
Korištenjem end-to-end pristupa koji omogućuje online izvještavanje već 48 sati nakon mjerenja, uključujući online
izvještaje (u koje se mogu uključiti i podaci iz drugih izvora, primjerice panel podaci, podaci o prodaji...) i toolbox koji
klijentu omogućuje vlastite analize.
Dostupnost rezultata unutar 48 sati omogućuje klijentu pravovremeno reagiranje na neželjene efekte i ispravljanje
eventualnih pogrešaka u komunikaciji. Dodatno, izvještaji i podaci dostupni su 24/7 (online pristup) i mogu se jednostavno prebaciti u Excel, PowerPoint, PDF.
Koje su još prednosti GfK Daphne.dx? Nabrojimo samo neke:
•
•
•
•
•
kontinuirano mjerenje, iako su moguće i ad hoc mjere (jedan val)
online ili telefonsko (CATI) istraživanje
fleksibilan pristup prilagođen klijentovim potrebama
mogućnost praćenja svih medija (TV, radio, print, online...) i analiza njihove sinergije
automatsko generiranje različitih benchmark-a kako bi se klijentovi rezultati mogli usporediti s prosjekom tržišta
ožujak 2011.
11
newsletter
GfK GRUPA
„Dioxin skandal“
- samo jedan od 4
građana Njemačke ima povjerenja
u kontrolu hrane!
ORANGE
organskog podrijetla te pokazuju
sumnju u i kvalitetu hrane koja se
prodaje / konzumira u restoranima i
sličnim objektima.
O istraživanju: GfK istraživanje o
„Povjerenje potrošača i dioxin krizi“;
1.400 telefonskih intervjua s osobama starijim od 14 godina; 13. do 17.
siječanj 2011 - nacionalni omnibus.
Novi trendovi u
rezervacijama
njemačkih turista
Najnovije istraživanje u „GfK
Marktforschung“ pokazalo je
drastičan pad povjerenja potrošača u Njemačkoj u instituciju
kontrole hrane. Tek ih četvrtina
misli da su prehrambeni proizvodi dovoljno kontrolirani i da nisu
štetni za zdravlje.
Veliko nepovjerenje pokazuju posebno osobe starije od 50 godina i oni s
visokim stupnjem obrazovanja.
Stoga i ne čudi da potrošači sada sve
veću pažnju posvećuju kupnji jaja i
mesa organskog podrijetla. Četvrtina
ih se opredijelila na buduću kupnju
samo proizvoda organske proizvodnje
i tu prednjače upravo osobe starije
dobi i višeg obrazovanja.
Suprotno, kada se ocjenjuje kupovinu
/ konzumaciju hrane u restoranima,
pabovima, snek barovima, pekarnicama oko 35% potrošača u Njemačkoj
vjeruje da ti objekti koriste isključivo
nekontaminirane prehrambene sirovine. Ovakvo povjerenje prisutno je
prvenstveno kod mlađih potrošača i
onih sa srednjim obrazovanjem.
Ipak, u velikim gradovima potrošači posebno traže više informacija o
hrani, zainteresirani su više za hranu
12
ožujak 2011.
Njemačka:
Internet osvaja
kuhinju
Najnoviji rezultati turističkih
kretanja iz GfK Retail and Technology pokazuju velike promjene planova turista iz Njemačke
u ovoj godini. Politička previranja na sjeveru Afrike posve su
promijenila početne trendove u
rezervacijama godišnjih odmora.
Do sada su, uz Španjolsku i Tursku, Egipat i Tunis bile izrazito
popularne destinacijske ture.
Ranijih godina gotovo trećina ukupne
godišnje prodaje putovanja u Egipat
rezervirala su se upravo u siječnju
mjesecu. Sada pak Nijemci koriste
pogodnost besplatne promjene rezervirane destinacije, koju po novom
nude putničke agencije, pa Egipat
uglavnom mijenjaju za Tursku i Španjolsku koje su pokazale rast između
35% i 45% u prvih nekoliko tjedana
tekuće godine.
Kao ostala alternativna odredišta
javlja se Italija i Cipar ali posebno i
Bugarska i Hrvatska. Sveukupno prvi
pokazatelji turističke potražnje Nijemaca su ohrabrujući.
Primjetan je rast rezervacija od 24%
u odnosu na isto razdoblje prošle
godine.
O istraživanju: ova analiza GfK
Travel Insights, Gfk Retail and
Technology´s Tourism Distribution
Panel, zasniva se na podacima o rezervacijama prikupljenim od 1.200
vodećih putničkih agencija u Njemačkoj.
GfK Panel Services proveo je
analizu vezanu uz kuharske recepte na Internetu i došao do
saznanja da se Internet dobro
„uselio“ u njemačke kuhinje.
Najpopularniji web portal s receptima za kuhanje svaki mjesec
registrira više od pet milijuna
posjeta. Dvije trećine posjetitelja su žene i to pretežno one s
visokim stupnjem obrazovanja.
Nijemci vole raznoliku prehranu a
vole i eksperimentirati s novim receptima. To potvrđuje i veliku bum
raznih programima za kuhanje na
televiziji i brojne knjige o kuhanju
koje se izdaju svake godine. Sada
taj trend potvrđuje i popularnost
stavljanja recepata na Internet. Online kolekcije recepata pružaju tisuće
prijedloga raznih menija koje isprobavaju i ocjenjuju korisnici Interneta.
Tako, na primjer, „chefkoch.de“ ima
čak oko 700 raznih varijanti prijedloga recepta za lazanje koje se može
brzo sortirati prema najpopularnijim
sastojcima.
Neizmjerno mnoštvo kuharskih stranica natječe se za pažnju kuharskih
amatera a najveća popularnost
pripada upravo „chefkoch.de“ koju
svaki mjesec posjeti oko 12% korisnika Interneta u Njemačkoj dok
ostale stranice posjećuje tek po oko
1 do 2% „internauta“. Razlika je i u
dužini posjeta jer na „chefkoch.de“
posjetitelji borave po oko 15 minuta
mjesečno dok se boravak na drugim/
konkurentskim web stranicama svodi
na tek oko 5 minuta mjesečno.
Za web recepte prvenstveno su zainteresirane žene – dvije trećine, te
newsletter
GfK GRUPA
ORANGE
općenito osobe s višim stupnjem
obrazovanja ali i oni koji žive sami !
približno pola korisnika su iz srednje
dobne skupine dok osobe mlađe od
18 godine ne pokazuju gotovo nikakvo zanimanje za ove sadržaje.
Časopisi koji inače objavljuju recepte
ne moraju se bojati konkurencije s
Interneta jer su osobe koje pretražuju online recepte ujedno iznad
prosječni kupci ženskih i obiteljskih
magazina. Internet im samo pomaže
u brzim pretragama mogućih opcija,
a sadrži i ocjene / komentare drugih
korisnika. Dodatni bonus je mogućnost selekcioniranja recepta prema
sastojcima koje trenutno imaju u
kućanstvu što nije moguće kod recepata u printanoj verziji (obično nedostaje neki od sastojaka iz
recepta).
O istraživanju: ova se analiza
zasniva na rezultatima „GfK Media
Efficency Panel-a“ od 15 tisuća kućanstava u Njemačkoj ( kontinuirano
se promatra njihovo ponašanje u
praćenju medija te kupovanje putem
Interneta i u prodavaonicama).
Približno polovina građana se slaže
da Turska treba ostati članica NATO-a
dok ih jedna četvrtina nema stava
a druga četvrtima misli da bi trebali
odustati od članstva.
Posebno je istaknuto nezadovoljstvo
građana Turske prema dijelu zemalja zapadne Europe i SAD-u. Negativno mišljenje se prvenstveno odnosi
na SAD, V. Britaniju i Francusku i
nešto manje na Njemačku, Italiju i
Španjolsku.
Građani Turske u velikoj mjeri (preko
50%) ocjenjuje da je ekonomska situacija u njihovoj zemlji loša i ne čini
im se da će u narednih pet godina
postati puno bolja. Gotovo svi (93%)
smatraju da su danas nezaposlenost i
terorizam veliki problemi u zemlji.
O istraživanju: AP-GfK istraživanje
u Turskoj proveo je GfK Roper Public Affair&Corporate Comminication
zajedno s filijalom GfK-a u Turskoj
(između 01.11.2010. i 11.12.2010.) a
uz financijsku pomoć GfK Assoviationa-a. U tom reprezentativnom istraživanju učestvovalo je 1.200 ispitanika
starijih od 18 godina.
pulacijom u Austriji. Suprotno, HTC
je izrazito preferirana marka kod
muškaraca. Marka Apple je negdje
na prosjeku i različito ju prihvaćaju
pojedine generacije. Stari iPhone -3G
model više koriste žene a novi iPhone
4 imaju uglavnom muškarci (75%).
Muškarci također puno brže prelaze
na uređaje nove generacije.
Dob korisnika pametnih telefona također igra važnu ulogu. Dok je Samsung Galaksy S preferiran u dobi do
30 godina, fokus za Samsung Omnia
seriju je među građanima u dobi od
40 do 50 godina ali i Blackbarry je
njihov izbor. Posebno Blackberry
Bold model preferiraju osobe s visokim primanjima a zaposleni u javnim
servisima vole koristiti Nokia N-Services. U kućanstvima s prihodima preko 4.200 eura najviše su zastupljeni
Nokia E-Services modeli.
U istraživanju se iskristalizirala još
jedna karakteristika, pa tako Apple
iPhone OS i Blackbary RIM operativni
servis ima najviši udio među akademskim građanima (28%), dok Android
zajedno s Symbian and Windows prihvaća tek petina tog segmenta.
Pristupanje EU
O istraživanju: rezultati GfK Online
Neke zanimljive
Access Panela u Austriji na uzorku od
podržava polovina
6.000 korisnika mobitela
razlike u posjedograđana Turske
vanju “smartpho- Rast prodaja Blune-a“ u Austriji
ray sektora u Europi i Japanu
Krajem prošle godine GfK je u
Turskoj proveo reprezentativno
istraživanje o raspoloženju građana vezano uz pristupanje Europskoj Uniji. Polovina građana
je ZA ulazak, dok ulazak u EU ne
podražava približno trećina građana a oko 12% nema određeno
mišljenje.
Protivljenje ulasku u EU više je izraženo kod osoba starijih od 50 godina,
odnosno među njima ima više onih
koji se ne mogu odrediti.
Nedavno veliko istraživanje u
vezi posjedovanja pametnih telefona u Austriji pokazalo je zanimljive informacije u individualnom odabiru modela telefona.
Žene preferiraju LG i duže koriste
odabrani „smartphone“. LG je jedini
proizvođač pametnih telefona koji
zaista dominira među ženskom po-
Najnoviji rezultati praćenja prodaje iz „Media control GfK Internetioanal“
pokazuju rast prodaje Blu-ray
sektora u Europi za čak 76%.
Općenito, za prošlu je godinu
video tržište pokazalo sve bolje
rezultate i to posebno u Njemačkoj, Francuskoj i Finskoj.
Istovremeno, u Japanu se tržište
videa stabiliziralo upravo na
jakom rastu Blu-ray sektora (+
120% prodanih jedinica).
O istraživanju: Media control GfK
International je lider u prikupljanju
podataka na globalnom tržištu kontinuiranog praćenja medija i servisa
zabave – industrije zabave.
ožujak 2011.
13
GfK GRUPA
newsletter
ORANGE
2011 – uspon potrošnje u Njemačkoj
Ovaj je mjesec GfK pripremio analizu lanjskog kretanja privatne potrošnje u Njemačkoj i dao naznake
kretanja za tekuću godinu. Prošle je godine već došlo do rasta privatne potrošnje na razini od 0,5% a
prognoze govore da će oporavak u ovoj godini biti na zapaženih 1,5% što će dati dobar impuls daljnjem
razvoju cijele ekonomije u pozitivnom smjeru. Usporedba s drugim zemljama Europe pokazuje da su
Nijemci potrošači daleko najveći optimisti.
Dok je Njemačka u 2009. godini osjetila najveću recesiju od drugog svjetskog rata, oporavak se počeo osjećati već od
ljeta prošle godine a imao je pozitivan učinak na tržište rada, što je pak utjecalo na rast povjerenja potrošača (stabilnije osobne financije i sigurnija profesionalna budućnost). Pojavila se ponovno veća spremnost na kupovanje/trošenje
koje je i onako na stabilnoj visokoj razini.
Prema izračunima u GfK-u dva sektora koja su već prošle godine imala rast su trgovine hranom i kemikalijama (rast
od 1,2%) ali tu su i segmenti koji se odnose na električne proizvode, tekstil, namještaj i uradi sam proizvode (2,6%).
Tehnička potrošačka roba koja, između ostalog, uključuje potrošačku elektroniku, IT sektor, telekomunikacijske proizvode, segment foto uređaja i kućanskih aparata zabilježila je čak rast od 8%.
Već je prošla godina ukazala na potrošačko kretanje prema traženju više kvalitete, a ne samo fokus na solidne cijene.
Jedan od primjera je segment tekstila gdje je vrijednosni volumen rastao po stopi od 2,4% dok je količinski došlo čak i
do malog pada. I dalje se nastavlja trend potražnje za kvalitetnijim proizvodima.
Njemački potrošački optimizam dalje raste i na početku 2011. godine a potaknut je pozitivnom perspektivom na tržištu
rada, što daje potporu novom zamahu domaće ekonomije. Promatrano na razini Europe jedino je Njemačka imala pad
nezaposlenosti ako se usporedi s stanjem iz 2007. godine. Najveću nezaposlenost imale su baltičke zemlje (gdje se
nezaposlenost utrostručila) a tu su npr. i Irska te Španjolska ...
Pozitivna kretanja u Njemačkoj imaju više različitih uporišta. Jedno su strukturne reforme vezane uz „Agenda 2010“
koje su osigurale zemlji međunarodnu kompetitivnu poziciju. Osim toga, zbog krize u 2009. godini uvedena je tranzicija prema fleksibilnosti radnog vremena, što je osiguralo veće mogućnosti skraćenog radnog vremena i manje potrese na tržištu rada.
I dok su Nijemci već prošle godine osjetili pozitivne pomake kod Francuza je došlo do ozbiljnijih redukcija u razini životnog standarda. Slično je i s V. Britanijom gdje je javni sektor velik i gdje je došlo do zamrzavanja plača, visoke stope inflacije, pada životnog standarda. Talijanski su potrošači također postali više pesimistični. Njihov ekonomski rast je
bio nizak već prije financijske krize a deficit i nezaposlenost dalje rastu. To je posebno osjetila talijanska srednja klasa
koja je smanjila potrošnju i postala vrlo osjetljiva na cijene. Velik potres je nastao i u Španjolskoj gdje je uz ostalo
došlo i do većeg rezanja socijalnih prava i do rasta poreza (npr. PDV je povećan sa 16 na 18%). U svim tim ekonomskim kriznim previranjima iznimka je Poljska gdje je u prošloj godini došlo do rasta BDP-a od 3,5%. Ostale zemlje istoka Europe dobro su osjetile posljedice krize i posebno je kod većine porasla nezaposlenost. Grčka i Rumunjska vode
tešku borbu za oporavak a blizu im je i Portugal.
Komparacija s ostalim zemljama u Europi pokazuje da je Njemačka zaista u izuzetno povoljnoj situaciji koja daje novi
impuls kompanijama ali i potrošačima.
Jer, dok su se još nedavno Nijemci ponašali kao panični štediše i izrazito cjenovno osjetljivi potrošači, sada su fokusirani na kvalitetu i spremni su dalje trošiti - postali su vodeći optimisti u Europi.
GfK. Growth from Knowledge
14
ožujak 2011.

Download Report