FOTOmag
vaš praktièni vodiè kroz svijet fotografije
br. 1. 2002. • 29 kuna
»asopis izlazi 10-og u mjesecu
FOTOtest
Minolta DiMAGE F-100
Olympus C-220 Z
Epson SF-895
Fuji FinePix 602
Olympus C-4040
Minolta DiMAGE X
Fuji FinePix 2600 Z
FOTOinfo
Konica Centuria
Foveon FV3
Fuji S-2 pro
HP photosmart
Tema broja
MAKROFOTOGRAFIJA
Makro
fotografija
DIGIškola
Škola digitalne fotografije
INTERview
Lupino
FOTOreport
World Press Photo 2002
01/2002
ISSN 1333-705X
9 771333 705009
DODATAK: najveći cjenik foto opreme i popis foto studija
SADR@AJ
6 FOTOinfo
novosti iz svijeta fotografije
56 DIGIškola
Škola digitalne fotografije
Epson stylus photo 895
Fuji FinePix 2600
Olympus C-4040 Z
Minolta DiMAGE F-100
12 FOTOreport
62TEST
18 SLOBODNI STRIJELCI
64 TEST
24 TEMA BROJA
68 TEST
34 INTERVIEW
72 TEST
38 TEST
76 FOTOsavjeti
42 PUTOPIS
80 POPIS FOTOstudija - partnera
46TEST
82 NAJAVA slijedeæeg broja
World Press Photo 2002 report
izbor najboljih pristiglih fotografija
Makro fotografija
Lupino
Olympus C-220 Zoom
Madagaskar, 1. dio
Fuji FinePix 602
DiMAGE X
52 TEST
FOTOmag 01/2002
www.fotomag.net
tel/fax: +385 1 3640112
desk@fotomag.net
GLAVNI UREDNIK: Igor Leskovar
SURADNICI: Nikolina Silla, Ivona Denk, Darko
Horvatiæ. Damir Tiljak
SKENIRANJE I IZRADA FOTOLITA:
RT 2000 d.o.o.
IZDAVAÈ: RT 2000 d.o.o.
Fallerovo Šetalište 70
tel/fax + 358 1 3012-615
rt2000@rt2000.hr
LEKTURA: Rajna Golubiæ
MARKETING: Plavi Lotus d.o.o.
Prisavlje 2
plavi-lotus@zg.hinet.hr
PRELOM: Damir Vrebac, Robert Brkiæ
FOTO NA NASLOVNICI: Damir Tiljak,
TAJNICA REDAKCIJE: Nina Lièina
Dijapozitiv za dnevno svjetlo sniman je s nitraphot rasvjetom
i razvijen kao negativ. Fotografija nije digitalno obraðivana.
3
Poštovani èitatelji,
pred vama je prvi broj FOTOmag-a, èasopisa o fotografiji i
fotografskoj tehnici.
FOTOmag je podijeljen na dva dijela. Prvi se bavi fotografijom kao
umjetnošæu ili zanatom: tu æete naæi izvještaje sa znaèajnijih
svjetskih i hrvatskih izložaba, natjecanja i sajmova, male savjete,
reportaže, inteviewe, putopis. Rubrika slobodni strijelci namijenjena
je vama: oèekujemo mnoštvo vaših radova, u digitalnom ili kemijskom
obliku – svejedno je. Rubrika MONOkut takoðer objavljuje vaše
radove, ovoga puta napravljene ili prilagoðene monokromatskoj
tehnici. Napominjemo da æe svi objavljeni radovi biti nagraðeni, ovisno
o formatu reprodukcije.
Drugi dio èasopisa bavi se fotografskom tehnikom. Tu æete naæi
testove digitalnih foto-aparata, printera, a s vremenom i klasiènih
foto-aparata, objektiva, filmova i skenera. Neki æe nam zamjeriti što
u prvom broju dajemo prednost digitalnoj tehnici i prikazujemo
testove iskljuèivo digitalnih foto-aparata. Moram priznati da je
digitalija puno pomogla, da ne kažem omoguæila da se jedan ovakav
èasopis uopæe pojavi na našem tržištu. Uostalom, ne zanimaju nas
oni kojima je bitno èime se fotografira; pravim ljubiteljima fotografije
bitna je fotografija.
Od sljedeæega æemo broja uvesti i testove dijela aktualne analogije.
Prvih nekoliko stranica svakoga broja bit æe posveæeno rubrici
FOTOinfo, gdje æemo u crticama iznijeti novosti na polju fotografske
tehnike u zadnjih mjesec dana. Na kraju svakoga broja naæi æete
aktualni cjenik foto-opreme nabavljive kod nas. Napominjemo da on ne
sadrži službene cijene niti jednog uvoznika ili prodavaèa, pa one u
trgovini mogu odstupati od navedenih.
Sve u svemu, poruka je da nije bitno èime fotografirate, nego kako
fotografirate i da – bez obzira koristite li kemijski ili digitalni medij –
iza vas stoje dobre fotke. Mi smo tu da vam pomognemo, kako kod
izbora opreme, tako i praktiènim savjetima. S nadom da je ovo
poèetak dugoga druženja, do sljedeæega broja 10. rujna pozdravlja
vas ekipa FOTOmag-a.
Igor Leskovar,
glavni urednik
Poziv na suradnju
Ako ste vièni fotografiji, i imate volje svoje znanje i umijeæe podijeliti s drugima, pozivamo Vas na
suradnju. Javite se na mail ileskova@fotomag.net i iznesite svoje ideje i primjedbe. Ako niste
internetizirani, javite se na tel 01 3640-112 i ostavite svoje podatke, adresu i broj kontakt
telefona. Javiti æemo vam se èim uzmognemo.
Šaljite nam svoje fotografije za rubriku SLOBODNI STRIJELCI, kao i za temu broja. Tema slijedeæeg
broja je fotografiranje krajolika. Sve objavljene fotografije biti æe nagraðene.
Pretplata
Ako ste zainteresirani za pretplatu, javite se na mail fotomag@fotomag.net,
ili na broj telefona + 385 1 3640 112
Niti jedan dio ovog èasopisa ne smije biti reproduciran u bilo kojem obliku bez pismenog odobrenja izdavaèa. Ne odgovaramo za istinitost podataka o autoru fotografija.
Ne odgovaramo za kupnju ostvarenu na bazi informacija iz FOTOmag-a. Ne odgovaramo za materijale ošteæene prilikom dostave. Pristigle materijale ne vraæamo, osim
uz izrièit zahtjev i frankiranu kovertu za povrat. Za rubriku FOTOinfo korišteni su foto materijali slijedeæih proizvoðaèa: Nikon, Hesselblad, HP, Rollei, FujiFilm, Leica,
Kodak, Foveon, SIgma, Kamio, Ky ocera. U sve cijene navedene u èasopisu uraèunat je PDV, osim ako nije navedeno drugaèije.
4
FOTOnews
AF Zoom-Nikkor 28-100
f/3.5-5.6G
Damir Tiljak
Pri dizajniranju ovoga kompaktnoga
zoom objektiva Nikonovi inženjeri uzeli
su u obzir i klasiène i digitalne fotoaparate. Objektiv je dizajniran
specifièno za nove Nikon SLR ureðaje
oba tipa, koji imaju opciju "SubCommand Dial" za kontrolu otvora
zaslona. Objektiv podržava i Nikonovu
"Distance Technology" za prenošenje
informacije o udaljenosti snimanog
objekta i precizniji izraèun punog i
djelomiènog osvjetljenja bljeskalicom u
sprezi s prisutnim dnevnim svjetlom. U
objektiv je ugraðeno 8 optièkih
elemenata, rasporeðenih u 6 grupa,
navoj filtra je promjera 62 mm, a
težina iznosi 260 grama.
Centuria Super filmovi
Konica je razvila novu "Multi-Coated
Crystal" (MCC) tehnologiju proizvodnje
filmova u boji koja, kako tvrde njezini
tvorci, daje slike izvrsne kvalitete,
prirodnih boja i vrlo sitnoga zrna. No
nova tehnologija se ne oèituje samo u
kvaliteti slike. Stabilnost emulzije
znatno je poveæana, pa filmovi puno
duže zadržavaju optimalne
karakteristike, a poveæana im je i
otpornost na povišenu temperaturu,
vlagu i prirodno zraèenje. Tako æe
neodgovarajuæe uskladišteni filmovi, pa
èak i filmovi koji su prošli kroz kontrolne
ureðaje u zraènim lukama, ipak dati istu
kvalitetu slike. Na tržištu æe se uskoro
pojaviti 5 razlièitih Centuria Super
filmova, koji æe pokriti cijeli spektar
osjetljivosti – od ISO 100 do 1600.
Recenzentima i medijima veæ su stigli
prvi primjerci za testiranje koji pokazuju
izvrsne rezultate, barem što se tièe
kvalitete slike. Opsežne je testove
meðu prvima napravio francuski èasopis
Chasseur d’Images. Paralelni test
filmova Centuria Super i Fuji Superia
pokazao je da je Konica s novom
serijom filmova stala uz bok najboljima.
Tako su u rangu osjetljivosti od ISO
100 do 800 i Fuji i Konica dobili najveæe
moguæe ocjene, no kod usporedbe
filmova osjetljivosti ISO 1600 Fuji je još
uvijek bolji.
Fuji S2 Pro
Raduje vijest da se u vrijeme kad
digitalna tehnologija osvaja tržište
proizvode novi crno-bijeli filmovi.
Francuska kompanija "Guilleminot
Bergger", koja veæ 137 godina proizvodi
fotografski materijal, nedavno je u
prodaju pustila novi pankromatski film.
Osjetljivost ovoga sitnozrnatoga filma
je ISO 200, a proizvoðaè tvrdi da je
idealan za kolor separacije, za rad s
"Dye transfer" i "Ultrastable" tehnikom,
te sa sustavom zona i paltinotipijom.
Emulzija je nanesena na poliesternu
bazu debljine 175 mikrometara s anti
halo slojem na poleðini. Proizvoðaè
takoðer tvrdi da film odlièno podnosi
odstupanje ekspozicije i ima dobru
rezoluciju, ali ne navodeæi konkretne
vrijednosti, a zanimljivo je da za
snimanje s Nitraphot rasvjetom
preporuèuje filtar. Novu seriju filmova
proizvodi i naša "Fotokemika". Uz IR
820c, koji u cijelom svijetu prodaje
njemaèka kompanija Maco, tu je i novi
IR film spektralne osjetljivosti do 750
nm, te TP 64c – super sitnozrnati
tehnièki film osjetljivosti ISO 64.
S2 Pro je novi profesionalni digitalni
foto-aparat kompanije Fujifilm.
Utemeljen je na nedavno najavljenoj
treæoj generaciji Super CCD-a, koji sa
6,17 megapiksela na èipu daje sliku
rezolucije 12,1 megapiksela. Aparat
koristi kuæište nikona F80/N80, što
proširuje asortiman objektiva koje može
koristiti, a ujedno mu daje i veæu
robusnost u odnosu na S1. Zbog velike
ezolucije slike S2 zahtijeva i velike
6
Centuria Super 1600 pokazao se
odliènim za snimanje u uvjetima lošega
svjetla. Tolerancija na razlièite vrste
rasvjete je vrlo dobra, zasiæenje boje
izvrsno, kontrast dobar.
Puširan na 3200 zadržava veæinu
dobrih karakteristika, no kontrast je
pojaèan, a zrno vidljivo veæ na formatu
fotografije 10 x 15 cm.
kapacitete medija za pohranu, jer
nekomprimirana slika ima velièinu od 36
MB, a neobraðena sirova slika u obliku
16-bitnog TIFF-RGB-a èak 72 MB.
Korisnici æe imati pogodnost upotrebe
tri medija za pohranu: SmartMedia i
CompactFlash Type II kartice ili IBM
Microdrivea kapaciteta 1 GB. Test
ovoga foto-aparata objavit æemo veæ u
sljedeæem broju našega magazina.
Nikon 24-85mm f/3.5-4.5G
AF-S Zoom-Nikkor
Ovaj novi zoom objektiv pokriva podruèje
koje se proteže od izrazito širokokutnih
do blagih teleobjektiva. U njega je
ugraðen novi "Silent Wave" motor koji,
uz iznimno tihi rad, pospješuje
preciznost i brzinu automatskog
izoštravanja. Asferiène leæe,
proizvedene iz stakla vrlo niske
disperzije, presvuèene su "Super
Integrated" antirefleksnim slojem.
Ovakva kombinacija daje vjernu
reprodukciju boje uz minimalne interne
refleksije, a izvedena je s 15 elemenata
u 12 grupa. Navoj filtra je 67 mm, a
težina 435 grama. Konstrukcija
objektiva podržava nove Nikon SLR
ureðaje koji imaju opciju "Sub-Command
Dial" za kontrolu otvora zaslona i
"Distance Technology", koja prenosi
informacije o udaljenosti snimanog
objekta preciznijim izraèunom
osvjetljenja bljeskalicom.
brata daje kristalno èiste fotografije,
dobro zasiæenje boje i sitniju
granulaciju.
Kakvima su se pokazali filmovi koje smo
mi dobili na testiranje? I bez posebno
dizajniranih testova poboljšanje je
vidljivo veæ i kod malih formata
fotografija, osobito kod filma Centuria
Super 800, koji u odnosu na starijega
Novi crno-bijeli filmovi
Leica M7
Kodak najavio digitalna leða
rezolucije 16 milijuna piksela
Ovo je oèito godina intenzivnoga
proboja digitalne fotografije na podruèje
u kojem su dosad suvereno vladali
analogni sustavi. Tako je Kodak najavio
poboljšanu verziju digitalnih leða za
foto-aparate srednjeg i velikoga
formata. Krajem 2000. Kodak je izbacio
na tržište KAF-16801CE digitalni CCD
senzor. Zahvaljujuæi dobrim
karakteristikama i rezuluciji od 16
megapiksela, èak ga je šest
proizvoðaèa ugradilo u digitalna leða
koja su nudili uz svoje proizvode. Novi
senzor – KAF-16802CE ima istu
rezoluciju kao prethodnik, no najavljena
su sljedeæa poboljšanja: veæi dinamièki
opseg, manji šum, veæa radna
frekvencija, te, sukladno tomu,
moguænost snimanja više slika u jedinici
vremena. Takoðer je smanjena
potrošnja elektriène energije, što
olakšava neovisnost ureðaja o vanjskom
napajanju, omoguæujuæi bolju
pokretljivost. Senzori su osjetljiviji, a
reprodukcija boje poboljšana.
Registracija boje bit æe izvedena s 12
bita po kanalu, a ISO ekvivalent
osjetljivosti je od 100 do 400. Prvi se
primjerci oèekuju na tržištu krajem
godine. Cijena nije najavljena.
U najnoviju M seriju Leica foto-aparata
ugraðen je niz noviteta, a zadržane su
sve tradicionalne vrijednosti. M7 je
prekinuo tradiciju mehanièkih aparata,
jer je Leica prvi put u foto-aparat
ugradila elektronsku kontrolu
zatvaraèa, koji je i dalje zadržao
izuzetno tih rad, po kojem je dosad bio
èuven. Automatika s prioritetom
otvora zaslona kontrolira brzinu
platnenoga zavjesnog zatvaraèa sve do
ekspozicije od 32 sekunde, no zadržane
su i dvije mehanièki kontrolirane brzine:
1/60 i 1/125 sekunde. M7 ima
automatsko èitanje DX kodova, a u
kombinaciji s bljeskalicom Metz 54
MZ3 podržava HSS (High-Speed
Synchronization) opciju, koja
sinkronizira bljeskalicu sve do brzine
zatvaraèa od 1/1000 sekunde.
Kašnjenje zatvaraèa nakon pritiska na
okidaè je samo 12 milisekundi, a u
tražilu se vide 33 razlièita oèitanja. Svi
dosad objavljeni testovi puni su
hvalospjeva, no kad je Leica u pitanju
ništa drugo nismo ni oèekivali.
osjetljivosti je od 100 do 400. Mjerenje
svjetla i histogram ekspozicije dio su
ureðaja, a oèitavaju se na ugraðenom
LCD ekranu dovoljno kvalitetnom da
posluži i za kontrolu izoštravanja.
Kodak digitalna pozadina za
6 x 4.5 foto-aparate
Kodak, jedan od vodeæih svjetskih
proizvoðaèa foto-opreme, izbacio je
nedavno na tržište dvije nove verzije
digitalnih pozadina "Kodak Professional
DCS Pro Back" – modele 645C i 645M.
Ova digitalna leða projektirana su
specijalno za modele Contax 645, te
Mamiya 645AF i 645AFD. Navedene
tehnièke specifikacije izrazito su dobre,
što ne zaèuðuje, buduæi da su oba
modela izgraðena na osnovi KAF16801CE senzora. Registracija boje
izvedena je s 12 bita po kanalu, iako je
izvorno bilježenje signala prije obrade
(tzv. sirovi format) izvedeno u 16
bitnom linearnom sustavu, a takvu je
sliku moguæe i pohraniti u 96 Mb
"tešku" RGB datoteku. Može se snimiti
5 fotografija u nizu pri brzini od 1,63
sekunde po fotografiji. ISO ekvivalent
7
Novi Hasselblad objektivi
Prvi 6x6 fotoaparat s
automatskim izoštravanjem
CFE 120mm, 180mm i 250mm
objektivi
Tvrtku Rolleiflex najèešæe povezujemo s
dvookim refleksnim foto-aparatima.
Manje je poznato da u svom
proizvodnom programu ova kompanija
ima digitalne fotoaparate, aparate za
izravno promatranje i jednooke
refleksne foto-aparate srednjega
formata. Nedavno je ova kompanija
napravila još jedan iskorak u izradi
sustava srednjega formata. Njihov novi
proizvod – Rolleiflex 6008AF prvi je
foto-aparat formata 6x6 s
automatskim izoštravanjem.
Hasselblad je poboljšao CF objektive od
120, 180 i 250 mm, te ih unaprijedio u
CFE seriju. CFE su moderniji objektivi
kod kojih je dodatno slovo "E" u nazivu
oznaka za elektronièku vezu koju
objektiv ostvaruje s kuæištem fotoaparata. Tom vezom objektiv prenosi
podatke sustavu mjerenja, te s fotoaparatima koji imaju moguænost
elektronske komunikacije automatski
sinkronizira bljeskalicu i zatvaraè.
Izveden je i niz konstrukcijskih
poboljšanja u dizajnu, a u proizvodnji se
koriste novi materijali otporniji na
trošenje, koji jamèe dulji vijek trajanja i
precizniji rad objektiva. Od optièkih
poboljšanja naglasak je stavljen na nove
antirefleksne slojeve koji æe dati
dodatnu kvalitetu kontrastu slike.
Novi Novi proboj digitalne
tehnologije!
Kalifornijska tvrtka Foveon Inc.
proizvela je novi tip senzora koji æe
donijeti revoluciju u kvaliteti digitalne
slike. X3 senzor njegovi su konstruktori
proglasili najveæim tehnološkim
probojem u podruèju digitalne
fotografije od izuma CCD èipa. Taj novi
senzor temelji se na pojavi da crveno,
zeleno i plavo svjetlo uslijed razlièite
energije fotona prodire do razlièitih
dubina u silikonskom èipu. Foveon X3
postao je tako prvi video senzor koji
sadrži tri sloja fotodetektora na istom
èipu, te poput filma u boji daje potpunu
informaciju o boji svjetla koja je pala na
pojedini piksel. Klasièan CCD èip je
zapravo neosjetljiv na boju, te se
informacija o boji dobiva preko filtra u
obliku mozaika. X3 ima jedinstvenu
sposobnost registracije sve tri boje na
lokaciji jednoga piksela – stoga ima
veæu rezoluciju, oštriju sliku i, buduæi da
nije potrebna softverska interpolacija,
prirodnije boje s èistim prijelazima.
Veæ smo spomenuli da se informacija o
boji dobiva preko filtra u obliku mozaika.
Za to se u skoro svim digitalkama
koristi Bayer RGB mozaik. U njemu na
svaki plavi i crveni mikrofiltar dolaze dva
zelena. Mozaik ima mikrofiltre u boji,
tako da svaki piksel prima informaciju o
samo jednoj od tri osnovne boje:
crvenoj, zelenoj ili plavoj (RGB). Ako na
neko podruèje padne samo svjetlost
crvene boje, tek 25 % piksela æe
detektirati signal, dva zelena i jedan
plavi ostat æe potpuno neaktivni.
Vidimo, dakle, da je stvarna rezolucija u
ovom sluèaju èetiri puta manja od
specificirane. Ostale piksele, kao i neku
drugu boju koja nije crvena, zelena ili
plava, manipulacijom koja se zove
interpolacija generirat æe softver. To je
proces u kojem se na osnovi podataka
koji dolaze od susjednih piksela
izraèunava "stvarna" boja odreðenoga
podruèja. Ovakav naèin rada ne samo
da stvara piksele koji ne postoje, nego i
smanjuje ionako malu osjetljivost èipa
na svjetlo – u našem je primjeru
iskorištena tek èetvrtina svjetla koje je
palo na neko podruèje, èak tri èetvrtine
ostale su apsorbirane u filtrima.
LCD ekran koji pokazuje operativni
status svih funkcija aparata. Na
aparatu je i serijski port, koji služi za
potpunu kontrolu digitalnih leða i
povezivanje s raèunalom. U tom je
sluèaju, uz pomoæ specijalno
dizajniranoga programa, moguæa
potpuna kontrola foto-aparata
raèunalom i programiranje svih njegovih
funkcija.
Fujifilm "Luma II Digital back"
senzor velièine 3,6 x 2,4 cm rezolucije
3072 x 2048
piksela. Nova verzija digitalnih leða
"Luma II" koristi Phillipsov CCD iste
velièine, ali gotovo dvostruko veæe
rezolucije. Osim u rezoluciji, koja iznosi
impresivnih 11 megapiksela, "Luma II"
donosi poboljšanje i u ostalim
parametrima. Dinamièki raspon iznosi
12 koraka zaslona, a registracija boje
izvedena je s 14 bita po kanalu. Uz
poboljšane karakteristike ide i veæa
cijena: dok je Luma koštala 14 000
amerièkih dolara, Luma II prodaje se za
20 000 dolara. Osim na Fujifilm modele
GX680 i GX680II, može se montirati na
sve Hasselblad foto-aparate, te na
Mamiya R867/RZ serije i sve kamere 4
x 5 formata.
Iako je elektronika u potpunosti nova,
mehanika aparata Rolleiflex 6008AF
utemeljena je na modelu-prethodniku
"Rolleiflex 6008 integral", pa je novi
aparat zadržao kompletnu
funkcionalnost dizajna serije 6000. To
znaèi da 6008 AF može koristiti sve
objektive dizajnirane za foto-aparate
serije 6000, ukljuèujuæi SLX seriju
objektiva iz 1976. Upotrebom starih
objektiva korisnik se vraæa na ruèno
izoštravanje, no pokazatelj izoštrenosti
ostaje aktivan, pa fotograf ima dodatnu
pomoæ pri izoštravanju. Za potpuno
automatsko izoštravanje potrebni su
novi AF objektivi, naèinjeni posebno za
ovaj aparat, To su tri SchneiderKreuznach objektiva: 180 mm f/2.8
AF-Tele-Xenar HFT; 60–140 mm f/4.6
AF-Variogon HFT i 80 mm f/2.8
AF-Xenotar HFT.
Foveon X3 senzor ima tri nezavisna
sloja fotodetektora. Buduæi da silikonski
èip apsorbira razlièite boje na razlièitim
dubinama, svaki je sloj sposoban
reagirati na drugu boju. Zajedno daju
kompletnu informaciju o boji svjetla koja
je pogodila pojedini piksel, a iskorištenje
površine i energije svjetla je 100 %.
Prvi digitalni foto-aparat koji æe
koristiti X3 èip – Sigma SD9 oèekuje se
uskoro na tržištu.
Foto-aparati srednjega formata èesto
imaju spremište za film kojeg je po
potrebi moguæe mijenjati. Ti izmjenjivi
spremnici imaju razlièite nazive,
najèešæe se u kolokvijalnoj upotrebi
koristi direktan prijevod s engleskoga –
leða. Proizvoðaèi digitalnih ureðaja za
fotografiju stoga ne moraju brinuti o
digitalnim foto-aparatima srednjega i
velikoga formata. Dovoljno je proizvesti
digitalne pozadine koje je moguæe na
aparat montirati umjesto spremnika za
film. Tako je Fujifilm za svoj
multiformatni sustav GX680III proizveo
"Luma digitalna leða". Taj ureðaj, koji se
mogao koristiti na veæini popularnih
aparata srednjega formata, imao je CCD
Novi sustav osvjetljenja za
makrofotografiju
Tvrtka Kino Flo izbacila je na tržište
"Kamio", novi sustav osvjetljenja za
snimanje iz blizine i makrofotografiju.
Sustav koji je prvenstveno namijenjen
kinematografskom snimanju može se
koristiti i za fotografske potrebe, a po
izgledu je vrlo slièan prstenastoj
bljeskalici samo što umjesto bljeskalice
koristi prstenasto oblikovano
kontinuirano svjetlo s moguænošæu
promjene temperature (dnevno ili žarna
nit) i potpune regulacije intenziteta.
Konstrukcija na kojoj se nalazi
8
Iskorak u nove moguænosti nije
napravljen samo u funkciji automatskog
izoštravanja. Rolleiflex 6008AF
omoguæuje kompletnu automatsku
postavu, koja ukljuèuje kontrolu
ekspozicije i bljeskalice, te "trap" sustav
snimanja u kojem aparat sam okida
onoga trenutka kad se u
predodreðenom podruèju dubinske
oštrine pojavi neki objekt. Novost je i
prstenasta svjetiljka takoðer služi kao
usmjerivaè svjetla, sjenilo, "matte box"
(ureðaj za izvedbu jednostavnih efekata
s maskama i višestrukim
ekspozicijama), te kao kuæište za
staklene i gel filtre. Cijela konstrukcija
koja je teška 450 grama postavlja se
na objektiv uz pomoæ adaptera.
Napajanje je akumulatorsko, a
frekvencija svjetiljke iznosi 25 kHz, tako
da se bez titranja slike može koristiti i
za snimanje video kamerama koje
koriste CCD èip. Adapteri se za sada
izraðuju samo za Zeiss, Canon, Fujinon
i Cooke objektive.
9
Prva digitalka s 24 x 36
mm senzorom
Kyocera je proizvela novi digitalni fotoaparat "Contax N Digital" - prvi svjetski
SLR model s površinom CCD senzora
jednakom filmu od 35 mm! Osnovni
problem digitalnih foto-aparata iz pro
serija svih vodeæih proizvoðaèa je
velièina èipa koja je zbog male površine
pretvarala njihove standardne objektive
u teleobjektive. Najmanji je umnožak
žarišne duljine od 1.3 do sada imao
Canon. To znaèi da je EOS-1D
pretvarao širokokutnik od 30 mm u
objektiv žarišne duljine 45 mm, što je
vrlo blizu standardnom objektivu. Stoga
ne treba èuditi da je kompanija Kyocera
odgaðala proizvodnju digitalnog fotoaparata pro kvalitete sve do pojave èipa
površine jednake onoj što je ima 35 mm
film. Naime, jedan od najjaèih aduta
njihovih Contax foto-aparata su
izuzetno kvalitetni Carl Zeiss T*
objektivi. Contax je do sada èinio
apsolutno sve da bi na svojim novim
kuæištima omoguæio korištenje tih
objektiva u njihovom nepromijenjenom
obliku. Tako je u odnosu na konkurenciju
poprilièno zakasnio s pojavom aparata
koji ima moguænost automatskog
izoštravanja. Tek kad su proizveli
sustav koji ima AF opciju ugraðenu u
tijelo, a ne u objektiv izbacili su na
tržište Contax AX, aparat koji može
koristiti bilo koji od sedam Carl Zeiss
T* objektiva u rangu od 15 do 500 mm,
u modalitetu automatskog izoštravanja.
Ista se prièa ponovila s digitalnim pro
aparatom.
Ovaj put konstruktori su otišli korak
dalje u kompatibilnosti. Ne samo da je
N Digital zapravo digitalna verzija
klasiènog Contax N1 foto-aparata sa
istim rasporedom osnovnih funkcija, veæ
je uz sve objektive s Contax 35 mm
foto-aparata, upotrebom adaptera
"NAM-1", dodatno omoguæeno
korištenje osam objektiva Contax 645
sistema. Na taj naèin vlasnici Contax
645 sistema mogu koristiti "Contax N
Digital" bez troškova za još jedan set
objektiva.
N Digital ima sve što od aparata pro
klase možete oèekivati: rezoluciju od
6.13 MP, brzinu snimanja od 3 slike u
sekundi, brzinu zatvaraèa do 1/8000
sekunde, višestruke moguænosti
mjerenja svjetla, posebne sustave
autofokusa s pet senzora u
dijagonalnom rasporedu i sl. Za
pohranu slika koristi Compact Flash
kartice i IBM Micro Drive. Cijena
kuæišta iznosi oko 7000 USD.
Novi Photosmart modeli
Tvrtka Hewlett-Packard predstavila je
tri nova HP Photosmart digitalna fotoaparata, modele: 320, 620 i 720.
Model HP Photosmart 320 ukupne
razluèivosti 2.1 megapiksela, isporuèuje
se s 8 MB interne memorije, a zasebno
dobavljivo HP Photosmart 8881
postolje omoguæuje jednostavno
punjenje baterija, prebacivanje snimaka
na PC ili Mac, te njihovo pregledavanje
na TV prijamniku. Foto-aparat je
opremljen jedinstvenom HP Instant
Share tehnologijom, a može snimati i
video isjeèke, što korisniku omoguæava
da svoje uspomene ovjekovjeèi i u
kontinuitetu. HP Instant Share je
softver, jednostavan za upotrebu i
opremljen intuitivnim HP ikonama i
izbornicima, a brine se za dijeljenje
digitalnih fotografija s prijateljima i
obitelji pomoæu jednog jedinog pritiska
tipke. Dovoljno je snimiti fotografiju i
odabrati jedno od 14 unaprijed
definiranih odredišta (adrese e-pošte,
pisaèi ili osobna raèunala) nakon èega
æe fotografije biti automatski poslane,
ispisane ili prebaèene pri prvom
sljedeæem povezivanju s odgovarajuæim
ureðajem.
HP Photosmart 620 vrlo je slièan
modelu 320, no uz razluèivost od 2.1
megapiksela ima i trostruki optièki
zum, a 8 MB interne memorije moguæe
je poveæati vanjskom jer ovaj model ima
ugraðen utor za Secure Digital karticu.
Najstarija fotografija
Canon izbacio dodatak za
poboljšanje automatskog
izoštravanja
Tvrtka Canon je omoguæila korisnicima
digitalnih foto-aparata A10, A20, A30 i
A40 da poboljšaju djelotvornost
automatskog izoštravanja. Za to je
potreban software kojeg u aparate
treba uèitati preko Compact Flash
10
kartice. Nakon što korisnik unese
program u aparat i pokrene ga, on æe
izvršiti podešavanje automatskog
izoštravanja i poboljšati njegovu
funkcionalnost, pogotovo kod upotrebe
zoom objektiva pri veæim žarišnim
duljinama. Program je moguæe pronaæi
na svim znaèajnijim Internet
stranicama koje se bave digitalnom
fotografijom.
koji vodi konja i Niepceovo pismo s
potpunim objašnjenjem postupka kojim
je napravljena. Taj je nalaz proglašen
povijesnim otkriæem koje æe promijeniti
službenu verziju povijesti fotografije.
Heliogravura i pismo prodani su u
kompletu za cijenu od 443.220 dolara.
Kupac je bila francuska vlada koja je taj
komplet proglasila nacionalnim
blagomte ga je nakon kupovine darovala
Nacionalnoj biblioteci. Obitelj Jammes
ušla je pak u povijest po tome što je
ostvarila rekordnu dobit prodaje neke
osobne kolekcije umjetnina. Na njihov
se raèun prelio iznos veæi 10 milijuna
dolara.
Nove Kodakove baterije
Poèetkom mjeseca Kodak je najavio da
æe na tržište uskoro izbaciti nove
baterije AA velièine. U seriji testova
izvedenih na “Kodak EasyShare DX
3600 Zoom Digital” foto-aparatu nove
baterije su u usporedbi sa standardnim
AA alkalnim baterijama omoguæile
fotografiranje do tri puta više
fotografija. Dok su standardne baterije
ispraznile svoju zalihu energije nakon
40 do 50 fotografija, ovisno o tipu i
proizvoðaèu, “Kodak Max Digital
Camera Baterry” izdržale su 150
snimanja. Napominjemo da su to
nepunjive alkalne baterije za
jednokratnu upotrebu. Do sada su
takav kapacitet meðu nepunjivim
baterijama imale samo litijske baterije
koje su bitno skuplje od alkalnih. Nove
Kodakove baterije cijenom æe biti u
rangu vrhunskih alkalnih baterija.
Prema navodima Kodaka, taj tip
baterija odgovara gotovo polovini
digitalnih kamera na svijetu. Ako
odgovara i vašoj dobro je imati ih u foto
torbi kao rezervu.
Poveæan kapacitet Secure
Digital kartica
Kompanija “I-O Data” najavila je nove
Secure Digital kartice kapaciteta 256 i
512 MB. Time je dosadašnji kapacitet
udvostruèen odnosno uèetverostruèen.
Ovo je dokaz da se SD kartice polako
poèinju nametati kao novi standard
pohrane u digitalnim fotoaparatima.
U eri sve veæe minijaturizacije
proizvoðaèi su ih ponajviše ugraðivali
zbog malih dimenzija, a tek potom zbog
velike brzine kojom pohranjuje podatke,
robusnosti i trajnosti. Jedna od
najveæih mana ove kartice bio je upravo
njezin ogranièeni kapacitet. Nove
kartice koje æe se uskoro pojaviti bez
sumnje æe promijenit odnos prema
ovom najmlaðem standardu za pohranu.
Još jedna dobra vijest je da su nove
kartice od 256 i 512 MB u potpunosti
kompatibilne s dosada proizvedenim
SD/MMC utorima i èitaèima.
11
Zadnje vijesti
Izumiteljima fotografije službeno se
smatraju Daguerre i Talbot, a 1839.
godinom kad je izumljena fotografija.
Poznato je da je Joseph Nicephore
Niepce veæ 1826. napravio, uvjetno
reèeno, prvu fotografiju. On je svoj
postupak koji nije direktno povezan s
procesom fotografije zvao Heliogravura.
Slika je nastajala na bakrenoj ploèi
premazanoj otopinom asfalta u
lavendulovom ulju. Buduæi da je odbio
objasniti detalje procesa nije dobio
registraciju pronalaska. Tako je nedavno
Niepceova heliogravura krajolika iz
1826. podvrgnuta znanstvenim
istraživanjima kako bi se otkrio
tajanstveni kemijski proces kojem je
ona nastala. Potvrðeno je da sliku tvore
sitne èestice bitumena te da je po toj
karakteristici slika sliènija ispisu iz
pisaèa buduæi da nema kontinuiranih
tonova, kao na fotografiji.
Samo nekoliko dana nakon što su
objavljeni rezultati analize pojavila se
slika koja je godinu dana starija i koja je
proglašena prvom slikom nastalom bilo
kojim oblikom fotografskog procesa.
Radi se heliogravuri koja je kopija
crteža tušem, a pronaðena je nakon
što je obiteljska kolekcija povijesnih
fotografija obitelji Jammes stavljena na
dražbu preko aukcijske kuæe Sotheby's.
Kad je kolekcija došla u ruke struènjaka
u njoj je pronaðena heliogravura djeèaka
Najkvalitetniji je model 720. Krasi ga
ukupna razluèivost od 3.3 megapiksela,
trostruki optièki zum i moguænost
snimanja audio i video isjeèaka. On se
isporuèuje sa 16 MB interne memorije
i utorom za Secure Digital karticu. Kao
i kod svih drugih HP-ovih digitalnih fotoaparata, Photosmart 720 omoguæuje
ureðivanje, stvaranje i ispis fotografija,
a pomoæu priloženog HP Photo and
Imaging programa isto možete èiniti sa
stranicama iz foto-albuma.
Preporuèena maloprodajna cijena za HP
Photosmart 720 iznosi 449 Eura.
REPORT
World Press
Photo 2002
Igor Leskovar
Oude Kerk, Amsterdam
World Press Photo 2002.
World Press Photo je nezavisna
neprofitna organizacija osnovana u
Nizozemskoj 1955. godine. Ideja
projekta je podrška i meðunarodna
promocija novinskih fotografa.
Tijekom godina World Press Photo
se razvio u nezavisnu platformu za
fotonovinarstvo i slobodnu razmjenu informacija. Organizacija radi
pod patronažom Njenog
Kraljevskog visoèanstva
Nizozemske Princeze Bernarde.
Svake godine World Press Photo
organizira najveæe i najprestižnije
svjetsko natjecanje novinskih fotografa. Na natjecanje je na primjer
tokom prošle godine pristiglo
49.235 fotografija od 4.171 fotografa, iz 123 zemlje.
12
Više od polovice radova (55,7%)
pristiglo je u digitalnom formatu
(to ne znaèi da su snimljene digitalnim fotoaparatom) nasuprot
27,5% 2001. godine. Ove godine
je komisija zasijedala u
Amsterdamu, i dodijelila nagrade u
devet kategorija fotografima iz 18
zemalja. Radovi nagraðenih autora
se sakupe u putujuæu izložbu koju
svake godine posjeti više od milion
ljudi u 35 zemalja. World Press
Photo je sponzoriran od Canon-a,
KLM Royal Dutch Airlines i Kodak
Professional-a. Imali smo priliku
posjetiti jednu od niza izložbi
održanu u Oude Kerk u centru
Amsterdama, i prenosimo vam
nekoliko nagraðenih fotografija
Erik Refner, Danska, za Berlingske Tidende, World Press Photo godine
The Arts, Shobha, Italy, za Agenzia Contrasto/Focus, druga nagrada, prièe
The Arts, Fernando Marcos Ibanez, Spain, za Compania Nacional de Danza, 3. nagrada pojedinaène fotografije
General News, Tom Stoddart, UK, za IPG,
2. nagrada, prièe
Spot News, Luc Delahaye, France, Magnum Photos za Newsweek, 1. nagrada, pojedinaène fotografije
Daily Life, Mike St Maur Sheil, Ireland, Black Star
za Anty Slavery International, 1. nagrada pojedinaène
fotografije
Daily Life, Francesco Zizola, Italy, Agenzia
Contrasto za Max, 2. nagrada, prièe
Aleksander Nordahl, Norway, Dagbladet, World Press Photo nagrada za fotografiju djece
15
Sports, Craig Golding, Australia, za Sydney Morning Herald, 2. nagrada prièe
Portraits, Jodi Bieber,
South Africa, Network
Photographers,
1. nagrada pojedinaène
fotografije
Portraits, Tim
Hetherington, UK,
Network Photographers,
1. nagrada , prièe
16
SLOBODNI STRIJELCI
Mihajlo Filipoviæ, Zagreb
18
Igor Leskovar, Zagreb
19
Nikolina Silla, Zagreb
Igor Kralj, Zagreb
Igor Kralj, Zagreb
20
Nikolina Silla, Zagreb
21
Damir Tiljak, Zagreb
22
23
TEMA BROJA
MAKROFOTOGR AFIJA
piše: Damir Tiljak
Èesto fotografijom želimo snimiti neki detalj tako da njegova velièina na
negativu bude jednaka onoj u prirodi ili veæa. Svrha poveæanja detalja može
biti znanstvena, obrazovna ili tehnièka potrebe, npr. snimci insekata, dijelova
biljaka ili vrlo sitnih mehanizama. Poriv može biti i umjetnièki – snaga detalja,
njegova apstraktnost, egzotiènost i sl. Takva tehnika snimanja naziva se
makrofotografija.
Ovakav naèin snimanja dijeli se u tri
kategorije, ovisno o poveæanju koje
postižemo na negativu. Snimanje iz
blizine (close-up photography) termin je
kojega koristimo kad je poveæanje na
negativu od jedne desetine do jedan. To
znaèi da objekt koji je u prirodi dug
primjerice 3 cm na negativu ima dužinu
od najmanje 0,3 cm, a najviše 3 cm.
Makrofotografija, za koju se ponekad
koristi naziv i fotomakrografija, pokriva
poveæanja od jedan do deset.
Mikrofotografija ili fotomikrografija je
termin kojega koristimo kad je
poveæanje veæe od deset puta. Nemojte
se iznenaditi ako naiðete na drukèije
definicije, u ovome podruèju fotografije
terminologija se koristi vrlo slobodno,
pa neki autori fotomakrografijom
nazivaju snimanje u kojem je poveæanje
na negativu od 10 do 50, a
mikrofotografiju definiraju poveæanjem
veæim od 50. U praksi se najèešæe i
poveæanja manja od jedan nazivaju
makrofotografijom. Za to su krivi
proizvoðaèi koji su, da bi privukli kupce,
na objektive koji postižu poveæanja od 1
: 4 do 1 : 2 stavili oznaku makro, pa
mnogi autori smatraju da
makrofotografija poèinje upravo kod
poveæanja 1 : 4!
Za makrofotografiju se koriste posebni
objektivi. Kod aparata srednjeg i
velikoga formata to su najèešæe
objektivi vrlo kratkih žarišnih duljina,
koji nisu širokokutni, jer ih koristimo s
velikom izvlakom. Buduæi da se korekcija
objektiva izvodi prema njegovoj namjeni,
ti su objektivi osobito pogodni za takva
snimanja. Naime, korekciju aberacije
moguæe je u potpunosti izvesti samo
za jednu udaljenost snimanja, a na
foto: Igor Leskovar
prihvatljiv naèin za mali raspon
udaljenosti. Kod objektiva za opæu
upotrebu korekcija je najèešæe izvedena
tako da najbolje rezultate daju na
beskonaènoj udaljenosti (200 ili više
žarišnih duljina objektiva) ili na znatnoj
udaljenosti od objektiva. Kvaliteta
takvog objektiva neæe biti
zadovoljavajuæa na malim udaljenostima
potrebnim za makrofotografiju, stoga
su za takva snimanja konstruirani
posebni objektivi. Uz korekciju aberacije
podešenu na male udaljenosti takvi
objektivi imaju i moguænost veæe
izvlake. Naime, da bi slika onoga što
snimamo na negativu bila velika,
moramo priæi što je moguæe bliže
objektu snimanja, no tada nastaje
problem s izoštravanjem: foto-aparati
izoštravaju projiciranu sliku pomicanjem
objektiva u odnosu na ravninu u kojoj
leži film. Što smo bliže objektu
snimanja, objektiv mora biti udaljeniji od
filma. Kod aparata s mijehom izvlaka
može biti vrlo velika, no kod aparata
malog i srednjega formata objektivi
postižu izvlaku pomicanjem sustava
leæa unutar cijevi èija je dimenzija
ogranièena. Makroobjektivi su
konstruirani tako da omoguæuju veæu
izvlaku. Najèešæe imaju manji
maksimalni otvor zaslona, jer je uz
veliki otvor zaslona teško izvesti dobru
korekciju aberacije za izoštravanje na
malu udaljenost. Takoðer imaju vrlo
malen minimalni otvor zaslona,
najèešæe f/32. Što smo bliže objektu
snimanja, manje je podruèje dubinske
oštrine. Prigodom izoštravanja na
objekt udaljen samo nekoliko
centimetara od objektiva podruèje
dubinske oštrine iznosi tek nekoliko
milimetara. U tom je sluèaju, da bi cijeli
objekt snimanja bio oštar, ponekad
neophodno imati vrlo mali otvor
zaslona. Makroobjektivi su najèešæe
konstruirani tako da kvaliteta slike –
osim kod najmanjih otvora, kad dolazi
do difrakcije svjetla – ne ovisi o otvoru
zaslona s kojim snimamo. To je
razlogom da mnogi profesionalni
fotografi kupuju takve objektive za
svakodnevni rad, a tek kod snimanja
krajolika, kad je potrebno izoštravanje
na velike daljine, koriste standardne
objektive. Za razliku od makroobjektiva,
25
kod standardnih objektiva dolazi do
osjetnoga pada kvalitete pri snimanju s
ekstremnim vrijednostima otvora
zaslona.
Kvalitetni makroobjektivi vrlo su skupi,
èak do triput skuplji od standardnih
objektiva. Stoga nam proizvoðaèi nude
niz pomagala koja omoguæuju
makrosnimanje obiènim objektivima. To
su: dodatni mjehovi, predleæe,
makroprstenovi i preobratni prstenovi.
Dodatni mjehovi i makroprstenovi
najèešæe su u upotrebi kod aparata
malog i srednjega formata, buduæi da
aparati za veæe formate imaju ugraðen
mijeh.
Predleæe
foto: Igor Leskovar
nekorigiranog elementa, kao što je
jednostavna predleæa, treba na objektiv
postaviti optièki korigirani element
sliène funkcionalnosti, a to je okrenuti
objektiv. Sve što nam za to treba je
odreðeni prilagodni element – adapter.
Takvim se sustavom mogu dobiti vrlo
velika i izuzetno kvalitetna poveæanja.
Ovaj sustav najbolje radi u kombinaciji
kratkožarišni (širokokutni) – dugožarišni
(tele) objektiv. Objektiv veæe žarišne
duljine treba postaviti na foto-aparat.
Na njega se zatim postavlja okrenuti
objektiv kraæe žarišne duljine.
Teleobjektiv ne treba biti svjetlosno jak,
f/4 je sasvim dovoljna jaèina. Svjetlosno
jaki teleobjektivi imaju veliku prednju
leæu, koja æe vrlo vjerojatno biti
uzrokom nepotrebnih refleksija i
vinjetiranja, a zaslon je ionako
preporuèljivo smanjiti na f/16. Razlozi
su standardni: poveæanje dubinske
oštrine i korištenje središnjega dijela
optièkoga sustava, koji je u pravilu i kod
najjeftinijih objektiva dobro korigiran.
Okrenuti objektiv koristimo pri punom
otvoru zaslona i on ne utjeèe na radnu
vrijednost zaslona sve dok je njegov
otvor veæi od onoga na primarnom
objektivu. Kao prednji objektiv, kojega
montiramo u okrenutom položaju,
naroèito su dobre rezultate dali
objektivi aparata za poveæavanje. U ovoj
kombinaciji treba koristiti samo
primarne objektive fiksnih žarišnih
duljina. Zoom objektivi na bilo kojoj
poziciji ili, što je još gore, u
meðusobnoj kombinaciji znatno æe
smanjiti kvalitetu slike.
Poveæanje ovako postavljenog optièkoga
26
sustava lako je izraèunati: jednostavno
podijelimo žarišnu duljinu objektiva koji
je montiran na foto-aparat sa žarišnom
duljinom okrenutog objektiva koji je na
njega postavljen. Ako je na aparatu
teleobjektiv od 200 mm, a na njega je
prièvršæen objektiv od 50 mm
poveæanje je 200 : 50 = 4 puta.
Kombinacija objektiva ima niz prednosti.
Najveæa je postizanje velikih poveæanja
uz izuzetno dobru kvalitetu slike i
zadržavanje svih automatskih funkcija
foto-aparata. Druga velika prednost je
moguænost rada na daljinu. To
omoguæuje snimanje plašljivih stvorenja
poput leptira. Takoðer rješava problem
rasvjete, jer pribor za snimanje i
fotograf ne stvaraju sjenu na subjektu
snimanja.
Jedini problem koji se u ovoj kombinaciji
može javiti, osim poveæane težine
cijeloga sustava, jest vinjetiranje. Ono
se najèešæe javlja kad kao predleæu
koristimo izrazito širokokutni objektiv.
Teoretski je moguæe kombinirati
objektive od 200 i 20 mm, te dobiti
poveæanje od 10 puta. U praksi se
najboljom pokazala kombinacija koja daje
poveæanje do 4 puta. Sve više od toga
poèinje utjecati na kvalitetu slike.
Telekonverter u kombinaciji
s makroprstenovima
Telekonverter je optièki sklop koji
multiplicira žarišnu duljinu objektiva.
Najèešæe vrijednosti multiplikacije su
1,4 i 2. To znaèi da æe objektiv od 100
mm s 2x telekonverterom postati
objektiv od 200 mm. Djeluje idealno,
stoga su mnogi fotografi nabavili
telekonverter kako bi u svoj arsenal
optike na pristupaèan naèin dodali
super teleobjektiv i uglavnom su ostali
razoèarani kvalitetom slike. Krivcem za
tako što je, naravno, proglašen
telekonverter. No to baš i nije tako
jednostavno. Istina je da telekonverter,
kao i sve drugo što postavimo na
optièki put slike, unosi neka svoja
izoblièenja, no je dobro korigirana
negativna (konkavna) leæa koja poveæava
odreðeni dio slike što je objektiv
projicira na ravninu filma. Prilikom
poveæanja slike poveæa i sve greške koje
je u nju unio objektiv. Stoga se
telekonverter isplati koristiti samo s
vrlo kvalitetnim objektivima. Druga mu
je mana da smanjuje kolièinu svjetla
koja pada na film. To je vezano uz naèin
rada. Raširivši sliku on je istu kolièinu
svjetla koja bi pala na neki dio filma
rasporedio na veæu površinu. Stoga su
mnogi fotografi nezadovoljni dobivenim
rezultatima telekonverter spremili u
ladicu i prestali ga koristiti, ne znajuæi
da je on idealan za makro fotografiju.
Naime taj isti telekonverter, razdvojimo
li ga od objektiva makro prstenom ili
mijehom, od multiplikatora žarišne
duljine postaje vrlo kvalitetan
multiplikator poveæanja. Prednost takve
kombinacije je porast poveæanja bez
potrebe primicanja objektu snimanja.
Prilikom upotrebe makro objektiva nije
potrebno razdvajati telekonverter i
objektiv te je moguæe dobiti bolje
poveæanje bez približavanja objektu
snimanja i uz zadržavanje svih
automatskih funkcija fotoaparata.
Prvobitna namjena predleæe bila je
promjena žarišne duljine objektiva.
Danas predleæe koristimo kao dodatni
element koji omoguæuje makrosnimanje.
Iz iskustva je poznata èinjenica da se
širokokutnim objektivima može snimati
iz veæe blizine nego s teleobjektivima.
Postavljanjem sabirne leæe ispred
objektiva skraæuje se njegova žarišna
duljina i tako se postiže moguænost
izoštravanja pri manjem razmaku bez
promjene izvlake. Predleæe se izraðuju
u raznim jaèinama dioptrije. Moguæe je
snimanje s kombinacijama više
predleæa, no treba uzeti u obzir da
predleæe narušavaju optièki sustav
objektiva. To se donekle može
nadoknaditi upotrebom manjeg otvora
zaslona, kako bi se koristio samo
središnji dio sustava koji je u pravilu
najbolje kompenziran na razlièite vrste
optièkih pogrešaka. Koristimo li dvije ili
više predleæa, zaslon ne bi trebalo
otvarati više od f/16. Osnovna
prednost predleæa je što ih možemo
koristiti na foto-aparatima na kojima se
ne može mijenjati objektiv. To je ujedno
i razlogom da vlasnici veæine digitalnih
foto-aparata nemaju drugog izbora ako
žele snimati makrofotografije.
Makroprstenovi
Makroprstenovi su jednostavni dodaci
kojima se mehanièkim putem postiže
veæa izvlaka. U odnosu na predleæe
imaju nekoliko prednosti, ali i
nedostataka. Dok su predleæe
nekorigirani optièki element koji
narušava precizno podešenu
konstrukciju objektiva, makroprstenovi
ne sadrže leæe, pa objektivu ne
mijenjaju optièke karakteristike. Tu je
velika prednost makroprstenova –
kvaliteta slike je beskompromisna. S
druge strane, makroprstenovi
zahtijevaju komplicirane izraèune
produžetka ekspozicije kod aparata koji
nemaju TTL sustav mjerenja. Èak i kod
nekih aparata koji imaju TTL mjerenje
mijenjaju karakteristike sustava.
Predleæe ne uzrokuju gubitak svjetla, te
svjetlomjer i sustav automatskog
izoštravanja u potpunosti ostaju
funkcionalni.
objektivi s velikom prednjem leæom tu
prolaze najslabije. Kod njih otvor
zaslona izgleda znatno manjim kad ga
gledamo s prednje strane objektiva, jer
je smješten duboko u objektivu. Kod
okrenutog objektiva tako smješten
zaslon imat æe efektivno vrlo malen "f"
broj, pa æe do izražaja doæi ogib, što je
nepovoljno za kvalitetu slike, a zbog
slabe vidljivosti možemo oèekivati i
probleme s izoštravanjem i vinjetiranje
slike. Objektivi aparata za poveæavanje
u okrenutom položaju u pravilu daju
najbolju kvalitetu slike, osobito u
kombinaciji s mijehom ili
makroprstenovima. Nedostatak je
potpuni gubitak svih automatskih
funkcija osim TTL mjerenja.
Predleæe i makroprstenovi djeluju na
dva razlièita naèina i moguæe ih je
koristiti u kombinaciji.
Mijeh
Mijeh je zapravo fleksibilan
makroprsten. Umjesto krutog ureðaja
fiksnih dimenzija, mijeh æe nam
omoguæiti podešavanje izvlake na
optimalnu duljinu. No mijeh ima i drugih
prednosti – na njega je lakše prièvrstiti
okrenuti objektiv ili objektiv s aparata
za poveæavanje.
Okrenuti objektiv i objektiv
aparata za poveæavanje
Bez zalaženja u znanost optike i naèine
formiranja slike, pojednostavljeno
možemo reæi da su objektivi za fotoaparate konstruirani tako da veliku
scenu koja uz širinu ima i dubinu
pretvore u malu sliku koju æe projicirati
na ravnu površinu filma. Okrenemo li
takav objektiv, promijenili smo mu i
funkcionalnost. On sada mali predmet
projicira kao veliku sliku. U tome su još
bolji objektivi aparata za poveæavanje,
koji su prilagoðeni za poveæanja do 20
puta, a neki èak i za poveæanja do 40
puta. Logika izlaganja kazuje nam da su
za ovakvu upotrebu najbolji širokokutni
objektivi, jer oni imaju najveæi odnos
"velike slike" ispred objektiva i "male
slike" iza objektiva. U teoriji je to tako,
no u praksi su najbolji objektivi
simetriène konstrukcije. To su objektivi
kojima otvor zaslona izgleda jednako
veliko gledamo li kroz prednju ili
stražnju stranu objektiva. Širokokutni
Objektiv – okrenuti objektiv
Postoji jedna ne tako èesto spominjana
kombinacija koja daje vrlo dobre
rezultate u primjeni makrofotografije.
To je okrenuti objektiv postavljen na
objektiv. Osnovna ideja je vrlo
jednostavna: umjesto optièki
foto: Igor Leskovar
Zaslon i "f" broj
Maksimalnu kolièinu svjetla koja prolazi kroz objektiv odreðuje promjer
objektiva, no – kako je u praksi potrebno kontrolirati propusnost svjetla kroz
objektiv – u njih su ugraðeni zasloni. Zaslon, dijafragma, iris ili blenda je
mehanizam sastavljen od tankih metalnih listiæa smješten unutar objektiva,
gdje kontrolira kolièinu svjetla koju propušta objektiv.
Buduæi da je prigodom mjerenja kolièine svjetla koja prolazi kroz objektiv važno
imati standardne jedinice koje možemo usporeðivati kad radimo s razlièitim
objektivima, u fotografiji ne koristimo apsolutne vrijednosti otvora zaslona –
praktiènije je koristiti relativnu vrijednost. Izražavamo je tzv. "f" brojem koji se
izraèunava dijeljenjem žarišne duljine objektiva s promjerom otvora. Na taj je
naèin dobivena standardna jedinica neovisna o pojedinom objektivu i stvarnoj,
fizièkoj velièini otvora. Ovakvom definicijom dobili smo obrnuto proporcionalni
odnos velièine "f" broja i kolièine svjetla koja prolazi kroz objektiv. Što je "f"
broj manji, objektiv propušta više svjetla. Zatvaranjem zaslona efektivno se
smanjuje promjer objektiva. Najmanji "f" broj nekog objektiva oznaèava njegov
najveæi otvor ili, kako to još nazivamo, njegovu svjetlosnu jaèinu. No odnos
kolièine svjetla i "f" broja nije jednostavan, on je takav da se promjenom "f"
broja za dva, kolièina svjetla mijenja za faktor 4. Razlog tomu je što za
raèunanje "f" broja koristimo dijametar, a kolièina propuštenoga svjetla ne
ovisi o promjeru nego o površini otvora kroz koji prolazi. Buduæi da se promjer
i površina odnose kao kvadrati, smanjenje promjera 2 puta smanjuje svjetlo 4
puta. Stoga su "f" brojevi izraženi kao umnožak korijena iz 2. Tako svaki "f"
broj oznaèava duplu promjenu intenziteta svjetla.Serija "f" brojeva izgleda
ovako:
0,7
1
1,4
2
2,8
4
5.6
8
11
16
22
32
Dakle, svaki put kad zaslon zatvorimo za jedan "f" broj prepolovili smo kolièinu
svjetla koja pada na film.
27
Zaslon
U pionirskim danima fotografije zaslon je bio jednostavna limena ploèica s
otvorom odgovarajuæe velièine koju je trebalo umetnuti u objektiv. Kasnije
konstruiran irisni zaslon, sastavljen od tankih listiæa, omoguæio je brzu
promjenu velièine otvora okretanjem prstena na objektivu. Taj precizan i
osjetljiv mehanizam smješten je unutar objektiva ne samo zbog zaštite od
mehanièkih ošteæenja i prašine, nego i stoga što listiæi irisa zauzimaju
odreðeni prostor, pa je maksimalni promjer otvora zaslona uvijek manji od
promjera objektiva. Buduæi da svi objektivi koje koristimo u fotografiji imaju
konvergentne prednje leæe, što znaèi da snop svjetla koji ulazi u objektiv
sužuju u konus, zaslon unutar objektiva može biti manjeg otvora, ali æe
efektivno propustiti istu kolièinu svjetla kao da mu je promjer jednak promjeru
objektiva. Tu se prigodom makrosnimanja okrenutim objektivom javlja problem:
što je zaslon bliže ravnini filma, on fizièki može biti manji, no – kad okrenemo
objektiv – takav zaslon smanjuje kolièinu svjetla koja dolazi do filma, ponekad
èak i za pet vrijednosti "f" broja.
Ogib ili difrakcija
U fotografiji je opæe poznata èinjenica da smanjenjem otvora zaslona dolazi
do poveæanja dubinske oštrine. Kako je dubinska oštrina kod makrosnimanja
izuzetno mala, nameæe se zakljuèak da je uputno raditi s najmanjim otvorom
zaslona. No kruti se zakoni fizike suprotstavljaju takvoj logici. Kad svjetlo
prolazi kroz male otvore dolazi do pojave poznate kao ogib ili difrakcija. Što je
otvor zaslona manji, pojava je izraženija. Ne ulazeæi u suštinu pojave, možemo
je objasniti jednostavnom analogijom: svjetlo se lomi na rubovima listiæa koji
se skupljaju kako bi smanjili otvor zaslona. Taj lom svjetla uzrokuje zamuæenje
odnosno gubitak oštrine. Što je promjer zaslona manji, nepovoljniji je odnos
kolièine svjetla koje je prošlo netaknuto prema svjetlu koje se ogiba na
rubovima listiæa. Postoji li neka vrijednost zaslona koja daje optimalan odnos
dubinske oštrine i ogiba? Dakako da postoji, ali je za svaki objektiv treba naæi
metodom pokušaja i pogreške.
Malo matematike
Moæ razluèivanja optièkog
instrumenta može se izraèunati
jednadžbom:
X/mm = 1,22 A l/d A x
X je moæ razluèivanja
l je valna duljina svjetla
d je promjer objektiva
x je udaljenost od objektiva do
predmeta
Fotografiramo li neki objekt s
udaljenosti od 25 mm, otvorom
zaslona promjera 2 mm, objektiv
s dobrom optikom trebao bi
razluèiti dvije toèke ako su one
meðusobno udaljene 1/100 mm.
Na udaljenosti od 250 mm
razluèivost pada na 1/10 mm.
Želimo li je vratiti na 1/100 mm,
moramo poveæati otvor zaslona
na 20 mm, što nas opet dovodi u
poziciju da smo žrtvovali dubinsku
oštrinu. Promjer otvora zaslona
možemo izraèunati tako da
žarišnu duljinu objektiva podijelimo
"f" brojem. Tako makroobjektiv od
50 mm pri otvoru zaslona f/22
ima promjer zaslona od 2,27 mm,
no ako je žarišna duljina objektiva
200 mm, f/22 daje promjer
zaslona od 9 mm.
MAKRO savjeti
Makro na daljinu
Predleæe
Koristimo li dvije ili više predleæa treba
obratiti pažnju na redoslijed kojim ih
stavljamo na objektiv. Najprije treba
staviti jaèu, zatim slabiju, a najslabiju
predleæu uvijek treba staviti zadnju.
Snimanje s više od tri predleæe nije
preporuèljivo, zato ih je u setu
najèešæe tri. Prigodom snimanja s
jednom predleæom zaslon treba
zatvoriti barem na f/11, ako su na
objektivu dvije – na f/16, a ako su
postavljene sve tri – na f/22. Kod
makro snimanja s predleæama
preporuèuje se koristiti sjenilo.
Predleæe imaju konveksnu površinu
(ispupèene su), tako da u sustav ulazi
i boèno svjetlo koje dolazi na prednji
element, što uzrokuje izražene interne
refleksije i drastièno smanjuje
kvalitetu dobivene fotografije. Predleæu
je moguæe kombinirati s filtrima. U
tom sluèaju filtar treba postaviti
preko predleæe. No predleæe velikih
dioptrija toliko su ispupèene da to
fizièki nije moguæe – tada nema druge
moguænosti nego filtar postaviti na
objektiv, prije predleæe.
Poveæanje
Pri upotrebi makro prstenova dva
èimbenika odreðuju poveæanje: duljina
prstenova i žarišna duljina objektiva.
Poveæanje je jednako ukupnoj duljini
prstenova podijeljenoj sa žarišnom
duljinom objektiva. Tako prstenovi
duljine 25 mm s objektivom žarišne
duljine 50 mm daju poveæanje od 1:2.
Ti isti prstenovi æe s objektivom
žarišne duljine 100 mm dati poveæanje
1:4.
Direktno oèitanje poveæanja
Iako svi dodaci za makro snimanje
služe kako bi omoguæili približavanje
objektiva objektu snimanja, odnosno
izoštravanje na maloj udaljenosti.
Postoji naèin makro snimanja i na
udaljenostima od nekoliko metara.
Takvu moguænost dobivamo s
kombinacijom dugožarišnih objektiva i
makro prstenova. Želite li npr. makro
snimku cvijeta na drvetu ili u neèijem
vrtu takva je kombinacija jedina
moguænost. Priložene fotografije
snimljene su jednom takvom
kombinacijom. Zanimljiv podatak može
biti da je za snimanje korišten film od
ISO 800, iako je bio sunèan ljetni dan.
Fotografiranje iz ruke s objektivom od
200 mm u kombinaciji s makro
prstenovima od 50 mm zahtijevalo je
brzinu zatvaraèa od 1/1000. Zbog
potrebne dubinske oštrine zaslon je
bio postavljen na f/22, a postojao je i
gubitak svjetla zbog makro prstenova.
Film visoke osjetljivosti pokazao se
optimalnim rješenjem. Eto zašto je
dobro u foto-torbi uvijek imati filmova
razlièitih osjetljivosti.
U nizu moguæih kombinacija prstenova,
predleæa i telekonvertora ponekad je
teško izraèunati poveæanje. Koristite
li za makro snimanje digitalni aparat,
SLR aparat ili aparat za direktno
promatranje, vrlo jednostavno možete
oèitati poveæanje. Pred objektiv
stavite centimetarsku skalu školskoga
trokuta ili metalnoga metra. Na LCD
displeju, u tražilu ili na mutnom staklu
možete direktno vidjeti dužinu u
milimetrima. S tom dužinom podijelite
dužinu negativa ili CCD senzora i dobili
ste poveæanje koje daje vaš
fotoaparat. Evo primjera. Velièina
negativa kod 35 mm formata iznosi
24 x 36 mm. Ako u tražilu vidite dio
skale ravnala u dužini od 18 mm,
poveæanje vašeg objektiva iznosi
36:18 = 2:1.
Normalni objektiv, 50mm
Savjeti za snimanje
Kod makro snimanja dubinska je
oštrina minimalna, zato treba
precizno izoštravati i pobrinuti se da
ne doðe do pomaka foto-aparata
nakon izoštravanja. Za tu svrhu
neophodan je kvalitetan stativ. Pomak
najèešæe nastaje pri okidanju; kako
bismo ga izbjegli preporuèuje se
upotreba nekog sustava za daljinsko
okidanje ili samookidaèa ugraðenog u
tijelo foto-aparata. Ako vam aparat to
omoguæuje, dubinsku oštrinu uvijek
kontrolirajte zatvaranjem zaslona na
vrijednost koju æete koristiti prigodom
fotografiranja. Izoštravajte
pomicanjem foto-aparata: na prstenu
za izoštravanje objektiva postavite
zonu oštrine na najmanju moguæu
udaljenost, a fotoaparat pomièite
naprijed-natrag, sve dok dobijete
oštrinu na objektu snimanja. Pazite na
rasvjetu! Buduæi da smo vrlo blizu
objektu snimanja, postoji velika
moguænost da æemo foto-aparatom
zakloniti svjetlo i napraviti sjenu. Za
one koji se misle èesto baviti ovim
tipom fotografije preporuèujemo
nabavu prstenaste bljeskalice.
Normalni objektiv i jedan makro prsten
Normalni objektiv i dva makro prstena
Telekonverter 2x i makroprstenovi
foto: Damir Tiljak
Normalni objektiv (50 mm) i 2x telekonverter
foto: Igor Leskovar
Normalni objektiv (50 mm), 2x telekonverter i
predleæa
foto: Damir Tiljak
28
29
MAKRO FOTOGRAFIJA
Karton kao pozadina
Kišobran može biti od
koristi
SASVIM JEDNOSTAVNO
Tekst i fotografije:Nikolina Silla
Nemojte misliti da je makrofotografija, iako impresivna, nedostižna i
komplicirana. Ovo može biti jednostavno podruèje fotografije i svakomu dati
lijepe rezultate. Velika prednost snimanja malih predmeta ili biæa je mala
površina potrebnoga prostora, a subjekt može biti gotovo sve što nas
okružuje. Pogledajte svijet oko sebe kao izvor makroprizora.
Kišobran æe djelovati poput softboxa, ublažit æe
grube sjene.
Donja strana fotografije je izravno osvijetljena,
te je motiv kontrastan i "prekuren". Gornja je
strana pod kišobranom, sjene su ublažene i
tonovi ujednaèeniji.
Što sve ponijeti na
makrosnimanje?
Eksperimentirajte sa razlièitim bojama kartona
Žièani okidaè
Nosite li stativ, ni žièani okidaè neæe
biti višak u foto-torbi. Ako nemate
Obavezno ponesite stativ
Bit æe vam potreban, osobito ako
radite s teleobjektivom, a treba uzeti u
obzir i male otvore blende, te,
sukladno tomu, duže ekspozicije. Ako
Cvijet snimljem u prirodi s kartonom kao
pozadinom
aparat, upotrijebite funkciju
automatskog okidanja. Na taj naèin
neæete zatresti aparat i saèuvat æete
oštrinu snimka.
Kišobran može biti od
koristi
Bijeli može poslužiti kao reflektirajuæa
ploha i ublažiti sjene. Još djelotvornije
Karton kao pozadina
Karton je, dakako, preporuèljivija
pozadina od kišobrana, kada vam ona
prirodna narušava kompoziciju. Buduæi
da je rijeè o sitnim predmetima, karton
može biti i A4 formata. Ponesite
nekoliko kartona u razlièitim bojama i
isprobajte kako koji djeluje u kombinaciji
s motivom. Hoæe li to biti neka
neutralna, pozadinska boja, ili æe biti
komplementarna boji motiva i tako
stvoriti kontrast na fotografiji? Svoju
priruènu pozadinu možete pojaèati
prièvršæivanjem letvice sa stražnje
strane kartona.
30
Džepno ogledalo kao
rasvjeta
Korištenje ogledala bit æe potrebno kad
želite izravnije usmjeravanje svjetla.
Ono je nešto poput zamjenskoga
reflektora i njime možete kontrolirati
smjer svjetla što pada na motiv.
Kapi vode
Ne morate èekati kišu da biste uhvatili
kapljicu vode obasjanu suncem na latici.
Na snimanje ponesite raspršivaè
(mnogi proizvodi za èišæenje, kao i
Frontline pakirani su u boce sa špricom) i raspršite kapi vode po cvijetu.
To æe pridonijeti zanimljivosti motiva.
Problemi i kako ih
riješiti
je cvjetak skloniti s izravna svjetla pod
S obzirom na konstrukciju
makroobjektiva susrest æete se s
nekim problemima, no kao i svi drugi i
ovi su rješivi.
kišobran. Ova varijanta æe prizoru
podariti poseban ugoðaj, a cvijetu
Biljka poprskana vodom
Oštrina u dubinu
Posebnu pažnju obratite na otvor
blende. Velik otvor blende (oko 2, 2.8, a
kod nekih makroobjektiva i veæi)
omoguæit æe izdvajanje predmeta od
pozadine, tako što æe objekt snimanja
biti oštar, a sve u pozadini neoštro.
Slièno je s ljudskim okom. Kad
usmjerimo pogled na odreðeni predmet,
ostatak slike je neoštar. Što je
predmet udaljeniji, njegova æe oštrina
biti manja. Stoga pri velikom otvoru
blende kod snimanja s makroobjektivom
moguænost montiranja okidaèa na foto-
nježnost i mekoæu. Isti, ili još bolje – u
nekoj boji može poslužiti kao pozadina
Ogledalom možete svjetlo usmjeriti na jedan
dio motiva
se
malo pomaknete ili vam se ruka
neprimjetno zatrese, motiv æe na
fotografiji biti mutan. To u ovom sluèaju
nikako nije poželjno.
kad je ona stvarna, primjerice, ograda
koja odvlaèi pažnju oka od objekta
snimanja. Drška kišobrana èini tu
improviziranu pozadinu samostojeæom.
31
obratite osobitu pozornost na podruèje
na kojem æete izoštravati – veæ koji
centimetar dalje slika æe izgubiti na
oštrini. Sjetimo se da može zapuhati
lagani vjetriæ i zanjihati cvijet, ili se
životinjica može pomaknuti i tako izaæi
iz fokusa. Slika više neæe imati oštar
dio i pogled se neæe imati na èemu
zadržati. Korištenjem malog otvora
blende to se može izbjeæi, a uz
djelovanje makroobjektiva pozadina æe
ipak ostati zamuæena.
Vrijeme osvjetljavanja
Sljedeæi problem je vrijeme
osvjetljavanja koje je èesto duže nego
kod snimanja s normalnim ili
širokokutnim objektivom. Razlog tomu
je konstrukcija makroobjektiva i njegovih
zamjena. Makroobjektivi su prilagoðeni
fotografiranju motiva s vrlo male
udaljenosti, a to zahtijeva veæu
udaljenost sistema leæa od površine
filma, pa dolazi do gubitka svjetla. Da
biste tomu doskoèili, ponesite film od
400 ASA, èak i kad je predivan, sunèan
dan.
Motiv u protusvjetlu
Svjetlo i kompenzacija
ekspozicije
Flash savjeti
-Obavezno koristite stativ.
-Eksperimentirajte s kutom snimanja.
-Uðite u detalje i napravite apstraktnu
fotografiju. Neka intrigira
neprepoznatljivošæu subjekta.
-Igrajte se reflektiranim svjetlom od
ogledala kako biste osvijetlili motiv. Dat
æe zanimljive rezultate i uvid u kreativne
moguænosti svjetla.
32
Ovo je snimljeno na prozoru. Kao pozadina poslužio
je crni papir zalijepljen na prozor. Sunce je
obasjavalo cvijet odozgo pod kutom od 45°, a bilo je
iza cvijeta. Kao dodatno osvjetljenje korišteno je
ogledalo.
-Cvijet možete poprskati vodom. Kapi na
makrofotografiji pridonijet æe zanimljivosti.
-Ako snimate teksturu, svjetlo treba
dolaziti sa strane kako bi ju naglasilo.
-Popunite kadar slike. Motiv æe imati veæu
snagu.
-Poigrajte se kontrastnim bojama u
kreiranju prizora, npr. žuti narcis na
ljubièastoj pozadini.
33
PUTOPIS
MADAGASKAR
kontinent za sebe
Madagaskar, velièinom èetvrti otok na svijetu, smjestio se u
Indijskom oceanu, istoèno od afrièkoga kopna razdvojen oko 400 km
širokim Mozambijskim kanalom. Iako danas zemljopisno pripada Africi,
Madagaskar je odvajanjem od kontinenta vrlo brzo postao izdvojenom
cjelinom i krenuo posve neovisnim razvojnim putem.
Veæinu biljnog i životinjskoga
svijeta vrlo je teško naæi igdje
drugdje na svijetu, tako da
uglavnom govorimo o endemskim
vrstama, a zbog tih specifiènosti
Madagaskar s punim pravom nosi
i naziv osmi kontinent.
Madagaskar
je
postojbina
majmunolikih životinjica lemura –
od tridesetak vrsti 90 % su
endemi Madagaskara. Slièno je i s
mnogim vrstama žaba, kameleona
i drugim životinjama.
Vjerojatno ste èuli ili negdje
proèitali o èudnovatom drvetu
koje raste naopako i nosi isto
tako neobièno ime – baobab.
Niste znali da ga možete vidjeti
na Madagaskaru? On je, uz
lemura, postao simbolom otoka.
Baobab je od velikoga znaèenja za
život lokalnoga stanovništva, koje
ga koristi na razlièite naèine:
listovi i plodovi mogu se kuhati i
jesti, služe za izradu papira i
tkanine, a unutar debla mogu se
naæi i deseci tisuæa litara vode.
Baobab se koristi i pri gradnji
kuæa, iako rjeðe, jer su njegovi
bunari vode predragocjeni da bi
se posjekao.
Kult predaka još uvijek
dominira životom ljudi
Stanovništvo
Madagaskara
zanimljiva je mješavina Azijata i
Afrikanaca. Veæina starosjedilaca
potjeèe iz Indonezije i jugoistoène
Azije, dok su ostali došli iz istoène
Afrike. Doselili su na otok prije
1500 i 2000 godina. Kasnije
pristigli afrièki robovi, Arapi,
indijski i portugalski trgovci,
europski pirati i francuski
kolonijalisti miješali su se s
domorocima i danas tvore 18
plemena. Zanimljiv je osjeæaj
hodati po zemlji koja kao da ne
pripada niti jednom kontinentu,
koja je mješavina utjecaja s istoka
i sa zapada i zapravo tvori
kontinent za sebe.
Gotovo
polovicu
stanovnika
Madagaskara èine djeca (na jednu
ženu u prosjeku dolazi više od
šestero djece), od kojih veæina
nikada ne završi nikakve škole, niti
nauèi pisati. Od malih nogu ih uèe
životu; nije rijetkost sresti
13-godišnju djevojèicu kojoj se
pod skutima motaju djeèica, a
sluèajni prolaznik neæe moæi sa
sigurnošæu ustvrditi jesu li joj
braæa ili im je ona majka.
Malgežani su vrlo otvoren i
srdaèan narod, iako se to razlikuje
utjecajima. Naðete li se u nekom
od domorodaèkih sela zacijelo
æete pobuditi veliku znatiželju –
možda ste prvi bijelac kojega su
ugledali u životu. Bez obzira na
predio u kojem žive, stanovnici
Madagaskara još uvijek poštuju
plemenske obièaje. Fady – sistem
lokalnih tabua vezanih za pretke i
održavanje veze s precima – ima
vrlo velik utjecaj na život obitelji.
Kad èlan obitelji umre, obitelj ne
iskljuèuje tu osobu iz svojega
života; ona i dalje ostaje duhovno
prisutna, kako bi je u raznim
situacijama pitali za savjet. Svaki
sluèajan ili namjerni posjetitelj
najprije bi trebao upoznati
seoskoga starješinu. Seoski
starješina u nekom od zabaèenih
sela æe vrlo vjerojatno, prije nego
dopusti ulazak posjetioca u selo,
upitati pretke za mišljenje.
Najveæa sveèanost – Famadihana
je svetkovina kad se konzultiraju
preci i prireðuje slavlje njima u
èast, da bi se prizvala dobra
sreæa u obitelji. Èitava sela
okupljaju se na obrednom vaðenju
kostiju predaka, koje se zatim
premotavaju i obredno ponovno
zakopavaju u zemlju.
Iako je polovica stanovnika
prihvatila
kršæansku
vjeru,
životom još uvijek dominiraju
obièaji povezani s drevnim
vjerovanjima.
Dva su jezika službena: francuski,
koji se uglavnom upotrebljava u
poslovne i administrativne svrhe,
i malgeški, koji se govori svugdje i
u svim prigodama. U mnogim
krajevima domoroci znaju samo
malgeški, a zanimljivo je da se taj
jezik smatra jezikom s najdužim
rijeèima na svijetu.
Iskonska ljepota
Danas je priroda Madagaskara
prilièno uništena sjeèom šuma i
pretjeranim spaljivanja stepa
kako bi se dobile obradive površine.
Unatoè tomu, a zahvaljujuæi
neprohodnosti terena, saèuvani
su predjeli gdje je malo èija noga
kroèila. Zemlja je to ogromnih
suprotnosti, nepoznatih ljepota i
gotovo djevièanski netaknutih
44
predjela. Ovdje priroda još uvijek
vlada – odnosi kuæe i mostove, a
donosi novi život. Sve to èini kao
da želi pokazati svoju snagu,
nepobjedivu i jedinstvenu. Ovdje
se pjev ptica i tupo udaranje
lemura o koru drveæa šire zrakom
tako snažno da to gotovo para
uši jer nema nièega što bi moglo
nadjaèati taj izvorni zvuk prirode.
Ta je ista priroda oblikovala teško
savladive krajolike, kao da ih je
željela saèuvati samo za oèi
odabranih.
od plemena do plemena. Od
ujedinjenja u 18. stoljeæu, pleme
Merina je držalo vlast u svojim
rukama, pa su njegovi pripadnici i
danas zadržali povlašten položaj u
društvu. Na istoku zemlje
dominiraju plemena azijatskoga
porijekla, naviknutija na dolazak
stranaca, dok su crnaèka plemena
na zapadu zemlje, sakrivena u
dubinama kontinenta, bila mnogo
manje
izložena
vanjskim
45
TEST
Fuji FinePix S-602 zoom
Novi
Superaš
Zadnji i trenutaèno najjaèi
aparat u ponudi Fujijevog odjela
neprofesionalnih kamera vrijedan je pažnje, stoga smo ga
odabrali za predstavljanje.
Veæ pomalo klasièan izgled ovdje
je nastavak Super CCD tradicije,
koja je poèela modelom FinePix
4900. U odnosu na prethodne
modele ponešto je izmijenjena
drška i položaj nekih tipki, cijeli je
aparat dobio na dimenzijama,
masi, ali ne i osjeæaju èvrstoæe.
Bitno je da je vrlo dobra optika
širokoga raspona zooma iz
prethodnih modela ostala
nepromijenjena.
Krenimo redom i pogledajmo
aparat sa svih strana. S gornje
strane su prekidaèi za mod rada,
te ukljuèivanje i iskljuèivanje
aparata. Tu još nalazimo tipke za
mod bljeskalice, korekciju
ekspozicije i mod okidanja. Važno
je napomenuti da je na gornoj
strani standardni kontakt za
klasiènu bljeskalicu, što æe vas
poštedjeti troška kupovine skupe
sistemske bljeskalice. Ispred
kontakta je ugraðena bljeskalica
dometa 3 do 5 metara, ovisno o
kutu. S lijeve strane je tipka za
odabir makro moda, info tipka,
shift tipka i prekidaè ruènog ili
automatskoga fokusa. Tu se još
nalaze prikljuèak za vanjsko
napajanje, zvuènik, te USB i video
prikljuèci, skriveni iza plastiènih
vratašaca. S desne strane su
vratašca koja skrivaju
smartmedia i compact flash
utore. Drago nam je da su oba
utora tu: jedan zbog veæega
kapaciteta CF-a i kompatibilnosti
s 1 Gb microdriveom, a drugi
zbog starih Fujijevih korisnika,
koji možda imaju i nekoliko SM
kartica.
Sa stražnje strane nalazimo
veliki LCD, te mali LCD koji glumi
tražilo i ispred kojeg je
korigirajuæa leæa s odabirom
dioptrije. Buduæi da zoom
nažalost nije ruèni, èemu sam
osobno skloniji, napravljen je
golem pomak u odnosu na
prethodne modele: tipke za
upravljanje zoomom preseljene su
na stražnju stranu, ispod palca
desne ruke. Na stražnjoj strani
su i tipke za navigaciju po
izbornicima, te korisna tipka za
poveæavanje prigodom ruènog (by
wire) izoštravanja. S donje
Sprijeda: bljeskalica, objektiv
Odozgo: dugme okidaèa, dugme za
ukljuèivanje, biraè moda rada,
vruæi kontakt za bljeskalicu
Odozdo: navoj za stativ
Straga: tražilo, kurzorske tipke za
kretanje po menijima, selektor moda
rada, funkcijske tipke, kontrola zooma
strane je navoj za stativ (u osi
objektiva) i poklopac za èetiri
standardne AA baterije ili,
dakako, NiMh akumulatora.
Takoðer pozitivan pomak u
odnosu na prethodnike. Sve u
svemu – vrlo jednostavno i jasno.
Ruèka za držanje je prevelika,
preduboka, iako moram priznati
da sam se nakon nekog vremena
priviknuo. Sljedeæa je zamjerka
nemoguænost pode-šavanja nekih
bitnih parametara bez
pretraživanja po izbornicima.
Doduše, postoje dvojake funkcije
nekih tipki koje se aktiviraju
tipkom shift, ali nisu naznaèene
na kuæištu, pa ih treba pamtiti, ili
prièekati prikaz kratica na LCD-u
nakon pritiska na tipku shift. Nije
najsretnije rješenje, ali je opet
pomak na bolje u odnosu na
prethodne modele.
Na raspolaganju su nam sljedeæi
modovi: automatski, automatski
s programima za portret,
krajolike, sport, noænu i crnobijelu foto-grafiju, te – nama
najzanimljivije – sva moguæa
ruèna podešavanja, prioritet
blende ili ekspozicije, korekcija
ekspozicije, korekcija bijele toèke,
tri razine pooštr-avanja, odabir
osjetljivosti od ISO 160 do ISO
1600. Važno je upozoriti da su
dva najosjetljivija moda, ISO 800
i 1600, na raspolaganju samo
prigodom reducirane rezolucije,
odnosno na rezoluciji 1280 x
960 piksela. Svjetlo se može
mjeriti u više toèaka, prosjeènim
mjerenjem i spot mjerenjem. Kod
autofokusa je moguæe odabrati
izmeðu 49 toèaka mjerenja, što
je više nego dovoljno. Ovaj je
aparat pravi biser kad je rijeè o
video snimanju. U stanju je
snimati zvuk i video na rezoluciji
640 x 480 bez ogranièenja
trajanja. Jedino ogranièenje je
velièina memorijske kartice. Tako
æete na 1 Gb microdrive moæi
spremiti otprilike 15 minuta
video zapisa rezolucije 640 x
S obzirom na temu broja, posebnu pažnju smo posvetili makro modu. Obratite
pažnju na oštrinu dlaèica, te vrlo dobre, saturirane boje.
Sa strane: biranje naèina
izoštravanja, tipka makro moda, shift
tipka, info tipka i sva sila prikljuèaka
47
480, ili 37 minuta zapisa
rezolucije 320 x 240, a na 64
Mb karticu otprilike 2 minute u
nižoj ili malo ispod minute u višoj
rezoluciji. Nezgodno je što je
korištenje zooma za vrijeme
snimanja blokirano, tj. namjestite
željeni kut snimanja i pokrenete
snimanje, a nema zumiranja do
sljedeæega prekida. Oèito je
konstrukcija objektiva takva da
se mijenjanjem žarišne duljine
mijenja oštrina, pa je potrebno
naknadno izoštravanje. Buduæi da
bi uzrokovala duga razdoblja
mutne snimke, ta je moguænost
ogranièena. Kod Fujijevih starijih
modela to je bilo riješeno
digitalnim zoomom, jer se za
snimanje videa koristi samo jedan
mali dio CCD-a. Ovdje to oèito
nije bilo moguæe izvesti zbog
brzine procesiranja, tj. zapisa
video streama izravno na karticu
ili disk u realnom vremenu. U
modu kontinuiranog okidanja Fuji
postiže zavidnu brzinu od 5 slika
u sekundi pri maksimalnoj
rezoluciji. Zanimljiva je novina
takozvani "Last 5" mod koji
omoguæuje da pratite objekt
neprekidno okidajuæi, a kad
pustite okidaè na raspolaganju
vam je zadnjih pet slika.
Interesantno u situacijama u
kojima je teško predvidjeti kraj
akcije, koji nam je bitan.
Kad je rijeè o brzini rada, 602 je
prosjeèan – potrebne su otprilike
4 sekunde od ukljuèivanja do
prvog okidanja. Dobra, dapaèe
odlièna toèka je brzina
autofokusa, koji je jedan od
najbržih u klasi; spojimo li ga s
modom kontinuiranog okidanja –
evo veselja.
Kvaliteta slike
Kod svakoga je foto-aparata
najbitnija kvaliteta slike. A to je,
vjerovali ili ne, relativna stvar.
Naime, ako poveæanje nije veæe
od 10 x 15 cm, tada nam jedan
golem broj megapiksela (tj.
novca) iscuri u prazno. Osim
toga, nije rezolucija jedina bitna
stvar. Bitna je i vjernost
reproduciranih boja, izoblièenje
objektiva i mnogi drugi èimbenici.
Zapravo vam želim naglasiti da
okorjelom profesionalcu nikad nije
dovoljno rezolucije, brzine, otvora
blende i, dakako, vjernih boja koje
nije potrebno naknadno i
mukotrpno korigirati. Sklon sam
reæi da je 602 svim zadanim
parametrima pri vrhu u svojoj
klasi. Jedini problem je u koju ga
klasu svrstati. Fuji svojim Super
CCD-om i interpolacijom njegove
stvarne rezolucije stvara zbrku.
Tako možemo reæi da je 602
vjerovatno najbolja 3 Mp kamera,
a u klasi 6 Mp mu pomalo
nedostaje sape. Da ne bismo
trošili previše rijeèi na ono u što
je najbolje uvjeriti se osobno,
pogledajte testne snimke,
usporedite ih s drugima i odluèite
sami – nama ostaje da vam
poruèimo: odluèite li se za
FinePix 602, neæete pogriješiti.
Balans bijele boje
Tehnièki podaci
Dnevna rasvjeta, balans
dnevne rasvjete
Dnevna rasvjeta, automatski
balans
Tungsten rasvjeta, balans
tungsten
Tungsten rasvjeta, automatski
balans
Vlastita bljeskalica, podeksponirano, solidna rasprostranjenost
Što je u kutiji?
•kamera
•SM memorijska
kartica 16 mb
•USB kabel
•video kabel
•priruènik
•instalacijski CD
Minus
• Dugo vrijeme startanja (ali potpuno
primjereno klasi)
• Lagana izoblièenja objektiva pri ekstremnim
žarišnim dužinama
• Velika izoblièenja pri super macro modu
• Nema zumiranja za vrijeme snimanja videa
• Loš autofokus u uvjetima lošega svjetla
• Nema pomoæne lampice za AF
• Spori pregled slika u "PLAY" modu
• Možda predugaèka i prevelika drška
Plus
Ponovo pohvala oštrini fotografije i dinamici boja.
48
• Dobar objektiv, vrlo širokoga raspona
• Do važnijih funkcija moguæe je doæi pomoæu
shift tipke.
• Odlièno mjerenje svjetla
• Vrlo žive i saturirane, ne prejake boje
• Vrlo dobar makro mod
• Najbolje dosad viðeno snimanje videa na
digitalnim fotoaparatima
• Mala potrošnja struje
• Korištenje standardnih baterija
• Prikljuèak za vanjsko napajanje
• Standardni klizaè za vanjsku bljeskalicu
• Standardni prikljuèak za vanjsku rasvjetu
• Odlièna brzina okidanja
• Jedinstven "last 5" mod rada
• Vrlo brz AF u uvjetima dobroga svjetla
• Širok spektar ruènoga podešavanja
• Odabir 49 toèaka AF-a
• Compact flash i smartmedia utori za kartice
• Podržava microdrive
49
MONOkut
Sven Gorjanc Fabiæ, Zagreb
Nikolina Silla, Zagreb
Sven Gorjanc Fabiæ, Zagreb
50
Sven Gorjanc Fabiæ, Zagreb
51
TEST
MINOLTA DiMAGEX
Mo`e li
manje?
Ako je došlo vrijeme
minijaturnih high tech
aparata koji æe plijeniti
svojim moguænostima,
kvalitetom izrade i,
naravno, kvalitetom
slika koje produciraju,
Minoltin DiMAGE X
trebao bi biti pravi
Punjaè za baterije je vanjski, što
znaèi da kupnjom druge baterije
možete jednu puniti, a drugu za
to vrijeme koristiti u aparatu.
Ispod baterije je prostor za
memorijsku karticu i tu je još
jedna od “kvaka”, tj. danak
minijaturizaciji. DiMAGE X koristi
prilièno
slabo
raširene
i
kapacitetom ogranièene (128
mb) MMC kartice odnosno SD
kartice.
Napominjemo kako je SD kartica
bitno brža, stoga uporabu MMC
kartice
ne
preporuèujemo.
Iznimka je jedino ako veæ nemate
jednu iz nekog od MP3 playera ili
nekog drugog multimedijskog
ureðaja (kao, na primjer, mobitel
Siemens SL-45)
Izvana
Dimenzije od samo 84x72 mm,
20 mm debljine i 150 g mase su
brojke kojih se ne bi postidio ni
neki od ne tako davno proizvedenih
high
tech
mobitela.
Valja
napomenuti
da
ukljuèenjem
ureðaja nikakav dio ne izlazi iz tih
gabarita, ne izlijeæe objektiv,
bljeskalica ili nešto slièno. Samo
se bešumno odmakne metalna
ploèica koja štiti prednju leæu
objektiva. Svakako je važno
napomenuti kako je cijelo kuæište
napravljeno od metala što
pridonosi èvrstoæi i robusnosti.
Uza sve to, ovo èudo snima slike,
video sa zvukom, ima 3x optièki
zoom i služi kao diktafon. Više
nikada neæete imati ispriku da
niste ponijeli neki od navedenih
ureðaja zato što vas optereæuju.
Kako je to moguæe?
Deèki iz Minolte dosjetili su se da
bi objektiv mogli smjestiti vertikalno u aparat, a na vrhu tog
sklopa postavili su prizmu. Da bi
vam bilo jasnije o èemu pišemo,
prilažemo ilustraciju koja æe Vam
razjasniti o èemu se tu zapravo
radi. Prednosti je nekoliko, a
bitnije su da nema poveæane
potrošnje struje prilikom paljenja i
gašenja, vrijeme ukljuèenja je
kraæe, a objektiv je kompletno
zatvoren i zaštiæen od prašine.
Žalosno je to da je takva konstrukcija ponovno kompromis i da
sve pozitivne stvari za sobom
vuku i neke negativne, a glavna je
da kompletna svjetlosna informacija prolazi kroz prizmu, a to
nije idealna varijanta.
Pogledamo li aparat sprijeda,
vidimo leæu objektiva, bljeskalicu i
leæu optièkog tražila. Bljeskalica
ima domet 2.9 metara na širokom
kutu i 2.3 m na uskom kutu (tele).
Straga je optièko tražilo, LCD,
W/T kontrola, zvuènik i nekoliko
sistemskih gumba.
X je pogonjen vlastitom nestandardnom baterijom, što uvijek
smatramo manom, ali s obzirom
na mjere i masu možemo mu to i
oprostiti. Dakle, baterija (akumulator LiIon) je veoma mala, tanka i
lagana. Za pohvalu je da X ima
prikljuèak za vanjsko napajanje (ne
dolazi uz aparat). USB prikljuèak
je standard i zajednièki s AUDIO/
VIDEO OUT prikljuèkom, tako da ih
ne možete koristiti istodobno.
Radi!
Ukljuèite li aparat, ništa se
spektakularno neæe dogoditi.
Upali se LCD, odmakne se pokrov
objektiva i to je to. Ono što je
važno jest kako se to brzo dogodi,
za nešto više od jedne sekunde.
Pritisnemo li okidaè napola,
aktivirat æemo AF mehanizam koji
æe za cca 1 sekundu izoštriti.
Prilièno brzo, toga se vremena ne
bi postidjeli ni malo veæi
fotoaparati. Pritiskom na okidaè
do kraja aparat æe vrlo brzo
(trenutaèno) okinuti sliku. Raduje
nas da je kašnjenje u okidanju,
inaèe karakteristièno za tu klasu
aparata, korigirano i svedeno na
minimum. Mana je prilièno sporo
mijenjanje iz širokog u uski kut,
što traje 2-3 sekunde.
Brzina spremanja na karticu je
zadovoljavajuæa ako upotrebljavate SD kartice.
52
Sprijeda: bljeskalica, senzor
bljeskalice, tražilo, poklopac objektiva
Odozgo: dugme okidaèa, dugme za
ukljuèivanje
Odozdo: navoj za stativ
Straga: tražilo, kurzorske tipke za
kretanje po menijima, selektor moda
rada, funkcijske tipke, zvuènik
Na presjeku vidimo smještaj objektiva, CCD-a i ostatka elektronike. Sredinom
dominira kondenzator bljeskalice
Sa strane: A/V - USB prikljuèak,
prikljuèak za vanjsko napajanje,
prostor za memorijsku karticu i
bateriju
53
Kvaliteta slike
U naèelu sliku možemo okarakterizirati kao solidnu, a primjedbe
možemo uputiti na oštrinu i
lagano vinjetiranje (zatamnjenje
rubova slike). Reprodukcija i
vjernost boja su zavidni pri
dnevnom svjetlu: pri umjetnoj
rasvjeti primjeæujemo lagana
odstupanja u balansu bijele boje.
Da rezimiramo, ako je velièina
slike, tj. fotografije koja Vam
treba u konaènici cca 13x18 cm
ili manja, tada su vam 2 Mp
dovoljna. Dakle, ako je to vaš
konaèni doseg i ako tražite malenu
i robusnu kameru, našli ste je.
Ako su vam ciljevi viši, uvijek se
morate zapitati neæe li vam
kvalitetniji i perfomansama bolji
aparat predstavljati teret za
zaista stalno i svakodnevno
nošenje. Na to se nadovezuje
vjeèito pitanje je li možda bolje ne
snimiti fotografiju ako za to
nemamo savršene uvjete, tj
opremu.
Balans bijele boje
Tehnièki podaci
Dnevna rasvjeta, balans
dnevne rasvjete
Dnevna rasvjeta, automatski
balans
Tungsten rasvjeta, balans
tungsten
Tungsten rasvjeta, automatski
balans
Makro mod je dostupan na svim žarišnim duljinama, bez posebne tipke ili prekidaèa
Dio testne ploèe, uveæan radi usporedbe rezolucije
Što je u kutiji?
•kamera
•baterija
•punjaè
•SD memorijska
kartica 8 mb
•USB kabel
•video kabel
•priruènik
•instalacijski CD
Minus
• Upotreba prilièno slabo rasprostranjenih
kartica za pohranu
• Upotreba nestandardne baterije
• Slabašno fokusiranje u uvjetima lošeg svjetla
• Slaba bljeskalica, neravnomjerno pokriva
format pri širokom kutu
• Nakon svakog brisanja kartice numeracija
fotografija poèinje iz poèetka
• Zbog specifiènog color space-a, slike je
potrebno prebacivati pomoæu priloženog
programa
• Vanjski punjaè baterija
Plus
•
•
•
•
•
•
•
Ima prikljuèak za vanjsko napajanje
Vrhunska kvaliteta izrade
Metalno kuæište
Iznimno mala masa
Automatski poklopac objektiva
Vrlo kratko vrijeme startanja
Moguænost snimanja kratke zvuène poruke
uz svaku sliku
• Služi kao diktafon
exp:1/300 - f:7 - ISO:100 - bez naknadne korekcije boja
54
55
Veæ godinama nisam samostalno razvio crno-bijeli film.
Neposredno uoèi pisanja prvog nastavka ove škole odluèio
sam to uèiniti. Poèeti digitalnu fotografiju s filmom
odlièan je poèetak. Namjerno izbjegavam rijeè analogno
jer fotografija na filmu nije analogna, nego obièan filmski,
kemijski zapis. Pod kemijski podrazumijevam da je
proizvedena na emulziji životinjskog podrijetla.
Napisao Darko HORVATIÆ, akademski snimatelj
Praktièki i nema bitne razlike
izmeðu digitalne i kemijske
fotografije: obje koriste one iste
bitne, tehnièke osnove, a to su
objektiv ili optièki sustav, tubus ili
tijelo, i nešto na što se snima:
film, CCD, asfaltna podloga. Tom je
osnovom radio i Ibn Al Haitman
1053. godine kada je prema
povjesnièarima otkrio "cameru
obscuru" ili ono što mi nazivamo
preteèom fotografije. Prema
povjesnièarima iz Europe, ali
zapravo su to Kinezi koristili davno
prije njega. Nakon njega ništa bitno
nije otkriveno niti može biti
otkriveno u svezi sa snimanjem.
Tako je i s digitalnom fotografijom.
Da bi se uopæe zainteresirali za
fotografiranje digitalnim aparatom,
možda æemo koristiti rijeè kamera
koja je èešæa u literaturi i ne treba
je miješati s videom ili filmom,
moramo ponoviti što je bitno kod
kemijske fotografije i to prenijeti
na movi medij. Upoznavanje s
kemijskom fotografijom je važno
zato što su iste tržišne grupe
postavljene u oba oblika i vrlo
teško možemo razumijeti jedno ako
ne poznajemo drugo.
Oblici digitalne fotografije dostupni
"obiènim smrtnicima" spadaju u
oblike konzumnih proizvoda koji su
dostupni svima i nisu predviðeni za
zaraðivanje i posao uopæe. To što
mi nastojimo nešto kupiti kako
bismo time zaraðivali naš je
problem. Tipovi fotoaparata koji su
donedavno bili na tržištu dijele se
prema formatima na mali ili leica
format, srednji ili 120 format i
veliki format. Digitalni aparati s
kojima se susreæemo uglavnom
pokrivaju najjeftiniju varijantu
maloga formata. Ta se klasa
aparata zove i "point-and-shot"
aparati i u kemijskoj varijanti
rijetko prelaze 500 eura. U
digitalnoj varijanti njihova je cijena
od 500 do 1500 eura. Bez obzira
na cijenu, karakteristike klase su
iste, najvažnija karakteristika klase
koja èesto iritira fotografa jest
kašnjenje s okidanjem od pola do
sekunde.
Sljedeæa klasa fotoaparata u
navedenoj najjeftinijoj kategoriji su
jednooki refleksni ili SLR, single
lens reflex, dakle aparati kojima je
moguæe promijeniti objektiv i kod
kojih gledamo kroz objektiv. U
kemijskoj su to varijanti
reporterski aparati tvornica Nikon,
Canon, Minolta i Pentax, a u
digitalnoj za sada se proizvode
samo Canoni i Nikoni. Cijene
kemijskih aparata su 500 do 2500
eura, a digitalnih od 2000 do
10.000 eura. Ti aparati ne kasne s
okidanjem i robusnije su izrade,
moguæe je mijenjati objektive, èak
je moguæe koristiti objektive od
kemijskih aparata. Mana im je da je
velièina fotografije kod najboljih
aparata ove serije ista kao i kod
najboljih ranije, pa je moguæa
zamjena i zabuna. Ovi su aparati
ipak predviðeni za profesionalan
reporterski posao.
Za srednji i veliki format aparata
danas se koriste digitalne pozadine
ili "backovi" koji se ugraðuju na
stražnju stranu aparata. Bit je da
su ti aparati najskuplji i èesto su
im i u kemijskoj varijanti izmjenjivi
"backovi" za film. Cijena tih
"backova" je opet viša od ranije
klase aparata, s time da morate
imati i ostali dio aparata.
Vrijednost jednog takvoga kompleta
je kao automobil srednje klase. Za
razliku od prve dvije klase ovi
aparati moraju biti spojeni
pupèanom vrpcom s raèunalom. Mi
æemo se u ovoj školi digitalne
fotografije ipak baviti onom prvom
klasom aparata koji su nam
najdostupniji.
Zajednièko je svim aparatima, osim
objektiva i CCD-a, posjedovanje
memorijske kartice. Ima ih èetiri
vrste, a tip kartice èesto odluèuje
o namjeni i kategoriji aparata. One
CompactFlash ili skraæeno CF
smatraju se najozbiljnijima, dok se
MultiMediaCard ili MMC smatraju
rekvizitom tehnoloških frikova. O
velièini kartica u školi æe još biti
rijeèi, ali je sada važno da prilikom
kupnje dobivamo vrlo malu karticu
koja nam je dovoljna za probu
aparata. Za korištenje je mudro
nabaviti dodatnu karticu koja ne bi
trebala imati manje memorije od
128MB. Za profesionalnu uporabu
to je tek poèetak.
Za razliku od kemijskih, svi digitalni
aparati imaju i famozni LCD koji
nam omoguæava da vidimo sliku
neposredno nakon što smo je
snimili. Dobra stvar je da radi, ali
je loša da ta spravica troši dosta
struje, pa nam može onemoguæiti
duži rad. Takoðer, èesto se dogaða
da se slika u LCD-u razlikuje od
slike koju vidimo na monitoru
raèunala ili konaèno na ispisu
pisaèa ili osvjetljivaèa. Kako bismo
izbjegli neugodnosti dobro je
baždariti aparat i monitor. Vrlo je
velika greška poèetnika da
ekspoziciju i blendu odreðuju prema
slici u LCD-u. Važno je zapamtiti
da treba mjeriti svjetlo, ponajbolje
vanjskim, ruènim svjetlomjerom.
Tada i jedino tada možemo uskladiti
ono što smo snimili s onim što
smo dobili.
Problem kemijskih aparata jest da
za svaku snimku moramo kupovati
film, plaæati razvijanje i izradu slika.
Kod digitalnih se to prividno
izbjegava, ali to je ona skupoæa
aparata, a moramo imati i
raèunalo. Zapravo ga i ne moramo
imati, možemo fotografije s kartice
odnijeti izravno fotografu u
laboratorij da nam napravi slike.
Tada je cijena pojedine slike nešto
viša, a nedostaje nam i moguænost
manipulacije i izbora. Slike koje
nam se ne sviðaju možemo odmah
u aparatu izbrisati, ali je bolje da
to uèinimo kasnije raèunalom.
Kad smo nabavili digitalni aparat,
suoèeni smo s velièinama
fotografija koje nam on nudi,
velièinama kompresija i konaèno da
li snimati nekompresirano. Rješenje
nije moguæe izreæi paušalno, važno
je znati koliko æemo snimati i za
što nam trebaju te slike, tek æemo
tada u kombinaciji s podatkom o
velièini naše memorijske kartice
odluèiti kakve æemo fotografije
snimati. Velika je greška snimati
prevelike ili premale fotografije. Ako
snimate za potrebe tiska,
obavezno se posavjetujte s
dizajnerom koji æe vam objasniti
kakve su mu fotografije potrebne
da bi se uklopile u ostatak
tiskovine.
Vjerojatno ste primijetili da još
nismo spomenuli famozne piksele,
odnosno megapiksele. To je u našoj
školi nebitna stvar jer mi želimo
nauèiti snimati i nešto o fotografiji,
a ne šminkati se na tulumu s
aparatom koji ima veæi broj piksela.
Za našu informaciju: broj piksela
oznaèava broj informacija koje naš
aparat može snimiti, to je nešto
slièno broju zrna na kemijskoj
fotografiji. Još veæa sliænost je s
našim okom koje može gledati kao i
oko muhe u toèkicama, a mozak
kasnije (savršenije od muhe) te
slike spaja u jednu. Svijet se,
dakle, sastoji od piksela, nije
kontinuirani. Brojevi piksela su
trgovaèki problem i zamka, a
govore o klasifikacijama aparata.
Tako dijelimo 1,3 milijuna piksela ili
najjeftinije aparate s
najednostavnijim funkcijama, 2,0
milijuna piksela ili napredni aparat
sa složenijim funkcijama. Najviša
kategorija je donedavno bila 3,3
milijuna, a sada je zamijenjena s
èetiri, dok je najviša kategorija pet
milijuna. Ove èetiri i pet milijunske
kamere koriste se i za ozbiljnije
poslove, ali zapamtimo da je cijena
i namjena tih aparata niska i da
nisu za profesionalnu "heavy-duty"
uporabu.
Prije svakog snimanja, pa i onoga s
digitalcem, važno je pripaziti na
kadar, ekpoziciju i blendu, a
tehnologija digitalija ili kemija
marginalne su tvari. Bitno je
snimanje bilo: ono u pikselima ili
ono u zrnima.
Klase aparata
Skupina aparata od 1.3 megapiksela
U najnižu klasu spadaju aparati oko 1,3
megapiksela, najjeftiniji su i najviše im je pala
cijena. Glavni predstavnik te klase je Olympus, èiji
modeli C1, C2, C100 i slièni zadovoljavaju
osnovne potrebe veæine fotoamatera koji su se
odluèili za digitalce. Karakteristike tih aparata su
malo kuæište, nezaobilazni LCD, punjive baterije,
vrlo mali èip, senzor – dakle jedinica koja stvara
sliku. Taj mali èip omoguæuje veliku dubinsku
oštrinu i relativno jeftiniji objektiv. Kuèište je
obièno plastièno, a ugraðena bljeskalica može se
po potrebi iskljuèiti. Takoðer je prisutan sustav
protiv crvenih oèiju. Veæina, a èesto i sve funkcije
su automatske, što amaterima olakšava
snimanje. Digitalni sustav opremljen LCD-om
pomaže pregledati snimljene fotografije. Moguæe
ih je brisati i saèuvati mjesto na memorijskoj
kartici.
Memorijske kartice su zasebno poglavlje,
57
donedavno su bile ogranièena na 64 MB, a sada
su poveæane na 128 ili više, ovisno o tipu.
Najperspektivniji je tip kartice Compact Flash
Type II. Ova najniža klasa aparata isporuèuje se s
4 ili 8 MB karticama, pa je potrebno dokupiti
memorije do 64 MB. Velièina
fotografija od oko 1MB u
najveæoj rezoluciji jpg
kompresije omoguæava
snimanje izleta i obiteljskih
sveèanosti. Želite li snimati
godišnji odmor potrebno je
možda i više, no ako
reduciramo snimanje tijekom
dva tjedna odmora najbolje
fotografije stat æe na 64 MB.
Kod ovakva fotografiranja ne
treba biti rasipnik, pa snimati sve, misleæi kako
više ne moramo plaæati filmove.
Èesta funkcija ovakvih aparata je i pokretni,
movie mpeg zapis na memorijsku karticu, koji
možda potroši više prostora. Smatram da ga,
nakon što ga isprobamo, možemo rjeðe koristiti.
Drugim rijeèima, nije neophodan. Kod ove klase
kamera moramo voditi brigu o
baterijama – moraju biti
punjive, kako ne bismo stalno
kupovali nove. Najbolje su litijionske i, ponašamo li se u
skladu s uputama
proizvoðaèa, dugo æe nam
vjerno služiti.
Niska cijena ovih aparata
omoguæava nam da ne
koristimo raèunalo, ako ga
nemamo; karticu jednostavno možemo odnijeti
fotografu, koji æe nam napraviti fotografije
velièine 10 x 15 po cijeni obiènih fotografija, a
može nam ih pohraniti i na CD. Ove male
fotografije možemo poslati i e-mailom, ali ih je
tada, ako je rijeè o uspomeni, dobro smanjiti na
otprilike 100 KB.
Zakljuèimo: ovi aparati glume
nekadašnje "idiote"; cijena im
je veæa, ali – raèunamo li da
inaèe trošimo mjeseèno jedan
film sa 36 snimaka i dajemo
raditi fotografije velièine 10 x
15 cm – nakon godinu dana
ekonomski nam je svejedno
èime slikamo. Cijena ovih
aparata je oko 200 eura i
postoje male razlike izmeðu
modela i tipova. Glavna razlika
na koju moramo obratiti pozornost su tipovi
memorijskih kartica.
Bitno je naglasiti da je za potrebe novinskoga
tiska kvaliteta ovih aparata sasvim dostatna, èak
je potrebno i smanjivati fotografije. Problem je
što su ti aparati gotovo iskljuèivo automatski, a,
bavimo li se fotografijom ozbiljnije, èesto smo u
nešto neobiènijim uvjetima, kad automatiku
58
treba zavarati.
Skupina foto-aparata oko 2,1
megapiksela
Ovu skupinu nazivamo i naprednom jer odaje da
vlasnici nisu poèetnici, ali nemaju osobite
profesionalne pretenzije. Zašto 2,1 mega?
Jednostavno zato jer je na tržištu potrebno
napraviti neku razliku izmeðu najjeftinijih i nešto
skupljih aparata. Najvažnija je karakteristika ove
skupine aparata da se vrlo èesto ukljuèuju
manualne komande, te moguænost prikljuèivanja
vanjske bljeskalice. Problem s manualnim
komandama je sljedeæi: kao i kod prethodne
skupine tvornice žele naplatiti moguænost ruènog
upravljanja kamerom, a buduæi da je ova kamera
veæ skuplja od 1,3 mega, nudi
se ponekad i ta moguænost.
Jasno je da æe veæina
korisnika (ipak su to manje
zahtjevni korisnici)
upotrebljavati automatiku, ali
u približno 20 % korištenja
kamere bit æe ukljuèena
manualna opcija.
Korištenje vanjske bljeskalice
je zaseban problem. Riješimo
ga: onaj mali fleš koji nam proizvoðaè nudi
dovoljan je za snimanje portreta s najviše dva
metra udaljenosti. Ako želimo fotografirati
predmete, obièno ga gasimo i ukljuèujemo neko
svjetlo – stropnu žarulju, luster, fluorescentsku
rasvjetu… balansiramo kameru na bijeli papir i
snimamo kod dugih ekspozicija 1/4, 1/8 sekunde.
Negdje u ormaru leži naš zaboravljeni Metz 45 ili
neki Vivitar. Potrebno je spojiti te velike i jake
bljeskalice, balansirati na dnevno svjetlo,
usmjeriti ih od nekoga bijelog papira ili
reflektirajuæe površine i – fotografija je tu.
Blenda koja se koristi obièno
nije manja od 8. Ako imamo i
studijski fleš, još je bolje. Ako
aparat nema kontakt za
bljeskalicu, možemo nabaviti
senzor, pa mali fleš na
aparatu namjestimo na
najslabiju vrijednost, dovoljno
da aktivira senzor.
Ova skupina takoðer ima
moguænost izbora balansa
svjetla. Najbolje je balansirati
svaki put prije snimanja u nekom prostoru. Dobro
je koristiti i ranije namještene vrijednosti –
preset. Najlošija varijanta je automatski balans,
koji ponekad nije moguæe zaobiæi. Kod važnijih
snimanja automatskim balansom dobro je
provjeriti kako je to aparat “mislio”, da se ne bi
dogodilo da mi mislimo drukèije od njega.
Bivša kraljevska klasa od 3,3
megapiksela
Zašto je to bivša klasa? Do ljeta 2001. godine
veæina digitalnih profesionalnih fotografija
snimljena je upravo ovom klasom. Uvoðenjem
standarda 4.0 mega i više pomaknute su
granice. Bit ove klase jest da, ako snimite
fotografiju punom snagom,
nekompresiranu, dobivate
TIFF velièine oko 9 MB, što je
dovoljno za stranicu èasopisa
A4 formata. To ne znaèi da
æete biti omiljeni grafièarima,
koji vole izrezati nešto što
smeta, a fotograf to nije
zamijetio, ili ako sliku treba
prilagoditi formatu, ostaviti
mjesto za zaglavlje, naslov…
Karakteristike ove klase su
gotovo iskljuèivo moguænost manualnih komandi,
prikljuèak za bljeskalicu, navoj za stativ, vrlo
èesto moguænost savijanja ekrana ili dijela
aparata, èime se omoguæuje prilaženje objektima
iz drugih kutova ili snimanje iz zasjede. Cijena je
ovih aparata oko tisuæu eura, što tvornièari
smatraju jeftinim, pa èesto “zasole” neke
amaterske funkcije koje morate stalno
iskljuèivati, primjerice ukljuèivanje fleša kad
ukljuèite aparat.
Primjena ove klase je veoma velika, praktièno je
izbacila fotografiranje
predmeta za kataloge na film,
gotovo svi èasopisi, koriste
ove digitalce za fotografiranje
predmeta testiranja.
Moderne razglednice,
albumi… Zgodno je što se
puna snaga malo kad koristi,
datoteke su obièno JPEG oko
2 MB za tisak na
"kunstdrucku" u boji ili 300
KB za novinski tisak. Bitno je
naglasiti da je veæ 20 % snimanja ovim aparatom
punom snagom dovoljno da se isplati kupnja.
Mane ove klase su relativno sporo spremanje
snimljenih slika na karticu, relativno spor sustav
za automatsko izoštravanje, autofokus… One
prisiljavaju ozbiljne korisnike na kupnju najbolje
klase aparata, onih koji izgledaju kao obièni
nekadašnji SLR, a cijenom su nekoliko puta iznad
današnjih. O njima kasnije.
Skupina malih aparata iznad 3,3
megapiksela
Ova nova klasa, nastala
2001. godine, nastoji uvesti
standarde u digitalnu
fotografiju. Poèetnih 4,1
mega odlièno služi grafièarima
jer sliku predviðenu za cijelu
stranicu poveæava tako da se
može pristojno izrezivati.
Dakako, i dalje æe se koristiti
manje rezolucije, ali æe se sve
èešæe raditi i fotografije u
punom koloru i ljepoti TIFF-a. Veæina ovih
kamera podržava standarde
microdrivea od 1GB, ako
koriste Compact flash
memoriju, ili 512 MB ako
koriste neke druge memorije.
Izuzetak je Sony koji stagnira,
ne zadugo, na svojoj Memory
Stick kartici i maksimalnih
120 MB. Moramo znati da se
pikselima poveæava i potrošnja
kartica, no prigodom kupnje digitalca dobro je
kupiti i karticu od barem 128 MB. Ova klasa
zahtijeva i više, no to æete vidjeti tijekom
uporabe.Sve bitne funkcije praktièno nastavljaju
standarde ranije klase, ali su
još uvijek prisutne i navedene
mane.
Klub profesionalaca
Vrlo èesto na konferencijama
za novinare možete vidjeti
fotografe koji nakon snimanja
svake fotografije gledaju u
leða aparata. To je èudno jer
aparati im izgledaju poput
onih obiènih, koji koriste film.
Varate se – to su isti nikoni i canoni, ali
unutrašnjosti promijenjene do
neprepoznatljivosti, pa su sada postali kiborzi.
Zbog visoke cijene i moguænosti kao kod
normalnih leica SLR-a, neæu
ih detaljno opisati, ali
možemo napomenuti da su
praktièno veæ postali
standard u reporterskoj
fotografiji. Najveæa im je
prednost štedljivost: jednoj
novinskoj redakciji isplati se
takav aparat za manje od 6
mjeseci. Zapamtite da nema
troškova za filmove, razvijanja
i slièno – samo TIJELO aparata i raèunalo.
Kupujete, dakako, samo tijelo jer objektive veæ
imate od prijašnjih nikona i canona.
I prilagodba fotografa traje samo dan ili dva,
treba samo prihvatiti èinjenicu da je film sada
kartica i da aparat treba
balansirati na nešto bijelo.
Ova je klasa kod izoštravanja i
spremanja slika na disk mnogo
brža od svih ranijih. Problemi
nastaju pri korištenju klasiènih
objektiva: dijagonala slike je
sada manja od one kod 35 mm
fotografije – ono što nam je
donedavno bilo jaèe
širokokutno sada postaje
manje širokokutno. Znamo li da su objektivi
manjih žarišnih dužina, širokokutnici skupi, to æe
nam možda predstavljati dodatni trošak. Da
bismo snimali kao nekad s 24 mm moramo
nabaviti objektiv od 17mm.
59
Vrste memorijskih kartica
CompactFlash
CompactFlash karticu je na tržište poslala tvornica
SanDisk godine 1994. Godine 1995 ustanovljena je
CompactFlash Association koja se brine o razvoju
standarda. Kartice su velièine 43x36mm i debljine
3,3 (type 1) odnosno 5,5mm (type 2). Ovu vrstu
kartica koriste fotoaparati Nikon i Canon. Nije
poznato korištenje u DV kamerama. Kapacitet
kartica je od 8MB do 1GB.
SmartMedia
SmartMedia odlikuje velièina, odnosno manjina jer je
manja od CompactFlasha, takoðer još nema
primjene u DV kamerama, diktafonima. Tvornice koje
je koriste su Olympus i Fuji. Problem je kapacitet
koji je samo 128MB. Upotreba se tako smanjuje
samo na news fotografije i uz to se preporuèa
korištenje prenosnog raèunala.
Memory Stick
MultiMediaCard
MultiMediaCard
MultiMediaCard je najmanja kartica, a zastupljena
je i kod DV-a, palmova i nekih mobitela.
Interesantno je da je prvotno bila predviðena za
korištenje u mobitelima treæe generacije. Danas se
koristi i u fotoaparatima. Postoji razvoj ove kartice i
do 4GB koji se komercijalno oèekuje oko 2004.
godine Trenutno je najveæi kapacitet 512MB. Od
ljeta 2001.godine kako je Canon poèeo u svoje DV
kamere ugraðivati memorijske kartice, napravljena
je iznimka i Canon je uz CompactFlash (za
fotoaparate) ugradio MMC karticu. Sam naziv MMC
duguje višestrukoj moguænosti uporabe ove kartice.
Velièina je 3x2cm.
SmartMedia
Memory Stick
Memory Stick je Sony-ev produkt, trenutaèno u
slijepoj ulici iako dobro zamišljeno. Naime svi Sony
proizvodi koji imaju potrebe za karticama koriste
MS. Problem je klasièan jer ne podržava veæi
kapacitet od 128MB. Praktièna primjena je izvrsna
jer ako imate fotaparat, palm, DV i prijenosnik ove
tvornice treba vam samo MS i podaci putuju. Od
nedavno ove kartice proizvode i druge tvornice kao
što je SanDisk i Lexar. Vrlo mala i praktièna kartica
nije zastupljena izvan Sony-a.
Microdrive
Microdrive je zapravo izum Velikog Plavog IBM-a i
odgovara karticama CompactFlash type 2. Bitno je
znati da svi ureðaji koji podržavaju CompactFlash ne
podržavaju i Microdrive, te prije kupnje treba
pogledati… Prvi su probili granicu od 1GB, a ovoga
ljeta je najavljeno još dalje. Brzina pristupa je daleko
veæa od klasiènh tvrdih diskova, a cijena je bitno
niža od konkurentnih kartica. Mana je, ako je to
mana, veæ navedeno da ga ne podržavaju svi ureðaji.
Uskoro oèekujemo poveæanje do 2GB i više. Korist u
fotografiji je neizmjerna jer vam omoguæuje pohranu
velikog broja nekompresiranih slika što je u
reklamnom i arhivskom poslu od neizmjerne
prednosti. JPEG u toj ligi nije ni na klupi. Opasnost
kod korištenja je velika potrošnja struje, to je ipak
disk koji se vrti.
60
CompactFlash
Èemu zapravo digitalac?
Dobro je postaviti si ovo pitanje pri kupnji
digitalca, kao i "koliko novca mogu dati za
igraèku?". Kupujemo li aparat samo zbog šminke u
društvu, nije nam potreban neki gadget; ako nam
je potreban za rad, uvijek je dobro kupiti “broj
veæi”, nešto što æe nam trebati tek u buduænosti,
a mi æemo koristiti 60 % njegovih moguænosti.
Tako æemo se izvježbati i na onom dijelu koji æe
nam trebati kasnije. Uz digitalca, osim onih
najmanje skupine, neophodno je imati i raèunalo,
pržilicu, te solidan monitor.
Programi koje možete trebati dijele se na
browsere, preglednike i programe za obradu slike.
Trebate ih sve. Nije neophodno za kuænu uporabu
kupovati Adobe Photoshop 6.0, nemojte ga ni
krasti kopirajuæi CD. Dovoljno je za malo novca
registrirati odliène varijante sharewarea s CD-a
informatièkih magazina. Veæ godinama koristim
ACDsee i PSP u raznim varijantama i zadovoljan
sam.
TEST
Epson Stylus Photo 895
Šesterac
s kormilarom
O kvaliteti ispisa Epsonovih pisaèa
ne treba previše govoriti, ali
spomenimo osnovne elemente.
Rezolucija ispisa je 2880x720 dpi.
Šestobojni ispis pomaže proširiti
spektar boja koje pisaè može
reproducirati, a istovremeno
smanjuje vidljivost toèkice pri
svijetlim tonovima. Sve u svemu,
kvaliteta ispisa je izvrsna, boje su
odliène, odlièno se razaznaju i
najmanja odstupanja u tamnim i u
svijetlim tonovima. Samo pri boljem
zagledavanju vidjet æete razliku
izmeðu ispisa na sjajnom papiru i
fotografije. Osim toga, 895
posjeduje i PIM tehnologiju (Perfect
Image Matching), koja u sprezi s
kompatibilnim digitalcima daje
fotografijama dodatnu kvalitetu i
kalibriran ispis. Iz svega
navedenoga možemo zakljuèiti da je
Nakon trenda
rastereæenja printera i
prebaèaja rasteriranja
na resurse raèunala,
dolazi nov trend
pametnih i jeftinih
printera koji ne da samo
rasteriziraju i printaju,
nego i korigiraju boje,
rasporeðuju slike na
stranicu i rade još
895 vrlo dobar printer, kojem su
mane relativno sporo procesiranje i
nemoguænost odvojenog mijenjanja
spremnika za boju. Buduæi da je
dobrih strana mnogo više, mislim
da vas ne treba puno nagovarati.
Epson Stylus Photo 895 spada u
novonastalu kategoriju printera s
vlastitim procesorom i
moguænošæu printanja bez
raèunala. Time je stvorena zgodna
moguænost da svoja fotografska
remek-djela isprintate na lak i
jednostavan naèin, bez ukljuèivanja
raèunala, prebacivanja slika u
raèunalo i raznolikih natezanja s
driverima.
S prednje strane nalazi se PCMCIA
slot, u koji utaknete istoimeni
adapter, a koji je opet kompatibilan
s memorijskom karticom vašega
digitalca. Uz to, 895 ima
moguænost printanja od ruba do
ruba papira, a koristi boje koje ne
blijede dvadeset godina. Za ispis
se rabi šest boja, od kojih je pet
smješteno u jedan spremnik, a
crna u drugi. To je jedan od
nedostataka ovoga printera:
nemoguæe je ravnomjerno potrošiti
sve boje, pa možemo pretpostaviti
da æemo ostati bez jedne boje i
pritom morati baciti dragocjen
sadržaj ostalih spojenih spremnika.
S obzirom da Epson koristi
tehnologiju kod koje su same glave
nemjenjive, odnosno ne mijenjaju se
zajedno sa spremnicima, nadamo
se da æe ta èinjenica utjecati na
povoljniju cijenu ispisa po stranici.
Pogledajmo ukratko koje su nam
funkcije i moguænosti za
samostalan ispis na raspolaganju.
Na gornjoj strani pisaèa je veliki
LCD, na kojem možemo vidjeti
mnoge informacije vezane uz ispis.
Tu možemo podesiti vrstu i velièinu
papira, kvalitetu ispisa, naèin
slaganja na stranicu i izabrati koje
slike s kartice želimo ispisati.
Zgodno je što možemo utjecati i
na svjetloæu slike.
Kako to izgleda u praksi, opisat
æemo vam u sljedeæih nekoliko
reèenica. Najprije umetnemo
PCMCIA adapter u PCMCIA slot, a
zatim u adapter umetnemo
karticu. Uz printer dobivamo
adapter za Compact Flash kartice.
Nakon toga na LCD-u podesimo
naèin isprinta, vrstu papira,
velièinu papira, raspored slika na
stranici, broj slike koju želimo
ispisati, broj kopija, kvalitetu, te
želimo li PhotoEnhance mod rada ili
ne. Pritiskom na tipku print
zapoèinje procesiranje i netom
nakon toga pisaè poèinje ispis.
Pretpostavljamo da zbog
ogranièene memorije, a i brzine
ispisa, pisaè ne procesira cijelu
sliku, nego njezin manji dio koji
netom šalje na ispis. Cijela
procedura s dvije slike ukupne
velièine 24 Mb u maksimalnoj
rezoluciji na sjajnom papiru traje
toèno deset minuta.
Lijeva strana
Dena strana: gumb za odmicanje glave od papira
Straga: prikljuèak za napajanje, USB prikljuèak i
izlaz za vlastiti monitor
Komandni pult, tu možete podesiti vrstu i velièinu
papira, layout, kvalitetu ispisa, izabrati slike koje
želite isprintati i još mnogo stvari
Kao što vidite, dvije su grupe spremnika: u jednom je crna boja, a u
drugom cijan, magenta, žuta, svijetli cijan i svijetla magenta
62
63
TEST
Fuji FinePix 2600-Z
Mali
bucmasti
Fuji FinePix 2600 zoom
spada u klasu jeftinijih i
širokim masama ljudi
pristupaènijih digitalnih fotoaparata. Klasièan kompaktan
izgled malog debeljuce
dopadljiv je veæini. S cijenom
znatno ispod 4000 kuna, 2
megapiksela CCD-om,
zoomom raspona 38 do
114 mm, solidnom opremom
i moguænostima bit æe
zanimljiv mnogima.
Što je gdje
Odozgo je prekidaè za biranje
naèina rada, tipka za okidanje i
tipka za ukljuèivanje i
iskljuèivanje. S lijeve strane
aparata je konektor za vanjsko
napajanje i USB konektor. S
desne strane je samo kopèa za
remen. Sa stražnje su strane
LCD i tipke za navigaciju po
izbornicima, koje su ujedno i tipke
za kontrolu zooma. Iznad LCD-a
je optièko tražilo, u èijem je kutu
informacijska lampica (LED):
svijetlit æe zeleno kad je aparat
spreman za okidanje; treperit æe
zeleno ako aparat nije uspio
izoštriti, te svijetliti naranèasto
kad aparat zapisuje na karticu. S
donje strane je navoj za stativ i
poklopac ispod kojega su
smještene dvije standardne AA
baterije ili akumulator i
SmartMedia memorijska kartica.
S prednje se strane nalazi
objektiv zaklonjen kliznim
poklopcem, prednja leæa
optièkoga tražila i mala
bljeskalica.
Kako radi
Aparat dobro leži u ruci, èemu
pridonosi i njegova poveæa
dubina. Pritiskom na tipku power,
aparat æe ispustiti nježan zvuk i
na zaslonu ispisati poruku "!LENS
COVER". Laganim pokretom
desne ruke pomaknut æemo klizni
poklopac s objektiva, poklopac
naèini klik u svom novom ležištu i
... ništa se nije dogodilo! Na
zaslonu je i dalje poruka "!LENS
COVER". Pokušavamo ponovno
drugim redoslijedom – i opet
ništa, ponovno ista poruka na
zaslonu. Sada veæ lagano
iživcirani, pokušavamo poklopac
maknuti još malo dalje i – dogodi
se èudo: poklopac uleti u novo,
treæe ležište uz nešto energièniji
"klik", poruka s ekrana nestaje i
aparat je spreman za rad.
Zanimljivo je da nikomu od
desetak ljudi koji su pokušali
ukljuèiti aparat to nije uspjelo
bez nekoliko ponavljanja.
Neobièna pogreška koja, kad se
jednom savlada, postaje posve
nebitnom, ali prvi put zada dosta
muke. Poruka gospodi iz Fujija:
Sprijeda: bljeskalica, senzor
bljeskalice, tražilo, poklopac objektiva
Odozgo: dugme okidaèa, dugme za
ukljuèivanje
Odozdo: navoj za stativ,
poklopac baterija
Straga: tražilo, kurzorske tipke za
kretanje po menijima / kontrola
zooma, funkcijske tipke, LCD
neka stave naljepnicu s tekstom
"poklopac objektiva povucite
snažno i zbilja do kraja". No
preðimo na lijepe stvari. Mališan
je pogonjen s dva standardna
NiMh akumulatora, koje dobivate
uz aparat, zajedno s punjaèem.
Pohvalno je što je i SmartMedia
kartica kapaciteta 16 Mb
takoðer u kutiji, a taj kapacitet je
mnogima standard uz 4 Mp
kamere. Zaista lijepa gesta i
pohvala proizvoðaèu. Dobro je
što aparat ima i prikljuèak za
vanjsko napajanje. Loše je što
nema video izlaza. Zoom je
solidnoga raspona, bljeskalica
slabašna, dometa otprilike 3
metra (kao i kod veæine aparata
te klase). Dobro je i to što
aparat nije veliki potrošaè, te što
normalno radi i s dvije alkalne
baterije. Razlikujemo ruèni i
automatski naèin rada. Nemojte
se prerano veseliti, ruèni naèin
rada daje vam jedino moguænost
da sami podesite balans bijele
boje i napravite generalnu
korekciju ekspozicije (+1,5 -1,5
EV). Na raspolaganju vam je 7
vrsta balansa bijele boje:
automatski, dva za dnevno
svjetlo, tri za fluorescentnu
rasvjetu i jedan za tungsten.
Kontrolu nad stvarnim
vrijednostima ekspozicije i blende
nemate. Nemate èak ni ispis
njihovih izmjerenih vrijednosti, no
to ne èudi jer je potpuno u skladu
sa standardima cijele te klase. U
automatskom modu rada aparatu
je prepušteno sve, osim odabira
makro moda i odabira moda
bljeskalice, a njih ima èetiri:
automatska bljeskalica,
otklanjanje crvenih oèiju, forsirani
rad bljeskalice i iskljuèena
bljeskalica. Na izbor su nam i tri
rezolucije s tri, odnosno dvije
razine kompresije. Aparat nema
nikakav meðuspremnik izmeðu
CCD-a i memorijske kartice, pa
nema moguænosti slikanja dok
prethodnu sliku ne spremi na
Sa strane: USB prikljuèak, prikljuèak
za vanjsko napajanje
Vrlo izražajne boje nisu uspjele prezasititi senzor - za pohvalu
64
65
karticu. Samim tim ne postoji ni
mod kontinuiranog okidanja. Kod
snimanja videa, dolazi sljedeæe
iznenaðenje – nema snimanja
zvuka. Leæa je fiksna na najširem
kutu zbog najveæe dubinske
oštrine, auto fokus je blokiran, a
zoom je digitalan i radi solidno,
te ne utjeèe na kvalitetu zbog
niske rezolucije video zapisa.
Brzina odnosno frame rate video
zapisa je oko 10 slièica u
sekundi.
Vrijeme od aktiviranja do okidanja
prve slike je solidne 3,5 sekunde,
a izmeðu dvije slike 2 do 3
sekunde, ovisno o rezoluciji i
razini kompresije. Autofokus je
solidan i brz pri umjerenom
svjetlu, a problematièan pri lošoj
rasvjeti. Zgodno je što aparat
želi okinuti sliku, iako nije
izoštrio; taj se problem
izoštravanja može umanjiti ako u
takvim uvjetima slikate širim
kutem zooma, odnosno manjom
žarišnom dužinom. Tako se
poveæava dubinska oštrina i
smanjuje osjetljivost na
preciznost AF sistema. Mjerenje
ekspozicije je vrlo dobro, s
težištem na sredinu slike.
možebitno živciranje prigodom
prvog ukljuèivanja, sjetimo li se
što sve dobivamo u paketu za
relativno malo novca, te tome
dodamo vrlo dobru sliku i solidnu
brzinu, s malim debeljucom
možemo biti vrlo zadovoljni.
Kvaliteta slike
Kvaliteta slike je u skladu s
klasom i onim na što smo od
Fujija navikli. Dakle, oštra i
detaljima bogata slika, s bogatim
bojama dobroga balansa.
Zanimljivo i bitno je da æe AUTO
mod rada dati dobre rezultate u
veæini sluèajeva. FinePix 2600
Zoom definitivno nije aparat
kojega æe koristiti profesionalci,
ali to nije ni cijela njegova toliko
spominjana klasa tj. konkurencija.
Takoðer nije aparat koji æe
plijeniti svojim ekstravagantnim
izgledom, iako æe se mnogima
èiniti simpatièan njegov bucmasti
look. Zaboravimo li (a moramo)
Balans bijele boje
Tehnièki podaci
Dnevna rasvjeta, balans
dnevne rasvjete
Dnevna rasvjeta, automatski
balans
Tungsten rasvjeta, balans
tungsten
Tungsten rasvjeta, automatski
balans
uveæan dio testne ploèe
vlastita bljeskalica
Što je u kutiji?
•kamera
•2 AA baterije
•brzi punjaè
•SM memorijska
kartica 16 mb
Minus
•USB kabel
•priruènik
•instalacijski CD
• Nepotrebno “petljanje” s kliznim poklopcem
objektiva
•Aparat se zapravo ukljuèuje tipkom, a ima
aktivni poklopac.
• Zbunjujuæi ruèni (manual) mod rada s
premalo kontrole nad kljuènim parametrima
• Ne postoji video izlaz
• Ne snima audio
• Slaba bljeskalica
• Nemoguæe je promijeniti memorijsku karticu
ili baterije dok je aparat na stalku.
• Navoj za stalak nije u osi objektiva
Plus
•
•
•
•
Odlièno leži u ruci
Radi na standardne akumulatore
Akumulatori i punjaè èine dio kompleta
Dio kompleta je i dovoljno velika 16 Mb
kartica.
• Prikljuèak za vanjsko napajanje
• Zavidna brzina za tu kategoriju
• Digitalni zoom radi za vrijeme snimanja videa
• Dobre, izražajne boje
• Vrlo dobra oštrina za 2 Mp
odlièan makro mod
66
67
TEST
Olympus C-4040 Z
BLACK
BOX
Iako je u proizvodnom
programu Olympusa
odnedavno izgledom nešto
moderniji, a
karakteristikama gotovo
identièan model C-40
Zoom, klasièan dizajn i
svjetlosno jak objektiv
dovoljno su jaki atributi
modela C4040 Zoom.
bljeskalice i odabir makro načina
snimanja.
Najvažnije tehničke specifikacije
stanu u nekoliko redaka: CCD
rezolucije 4,1 milijun piksela,
najveći otvor zaslona f/1,8,
trostruki optički zoom (35 do
105 mm), matrično i multispot
mjerenje svjetla, izbor svih
potrebnih opcija kontrole
ekspozicije (ručno i tri
automatska načina), automatsko
i ručno izoštravanje, osjetljivost
od ISO 100 do 400, mogućnost
spajanja vanjske bljeskalice i
brzina snimanja od 2 slike u
sekundi u maksimalnom nizu od 8
slika.
Dovoljno za svakoga. Onima koji
vape za ogromnom količinom
različitih podataka možemo
napomenuti da postoje čak 22
opcije za pohranu slike, da
ekspoziciju možemo postaviti na
prioritet zaslona, prioritet
zatvarača, potpuno ručni odabir
ili programsku automatiku. I još –
kompenzacija ekspozicije moguća
je u rasponu od ± 2 EV u
koracima od 1/3 EV. Automatski
bracketing snima 3 ili 5 slika s
različitim ekspozicijama u
koracima od ± 1/3, ± 2/3 ili ± 1
EV. Spot mjerenje svjetla
omogućuje do 8 različitih spot
očitavanja. Balans bijeloga može
se podešavati u 14 koraka,
postaviti na neku od prije zadanih
vrijednosti, automatiku, ili ga je
moguće ručno kalibrirati na
svjetlosne uvjete u kojima
snimamo. ISO osjetljivost
možemo birati sami ili dopustiti
automatici da to učini. Kontrast i
oštrina slike mogu se podešavati
u aparatu. Ugrađena je i
automatska funkcija smanjenja
šuma kod dugih ekspozicija.
Postoji mogućnost snimanja za
velike formate. Ta opcija daje sliku
od 7,7 milijuna piksela. Aparat
podržava različite slikovne efekte,
snimanje videa sa zvukom (mono)
i 7 mogućnosti načina rada
bljeskalice.
Na kraju testa se sve svodi na
dvije najosnovnije karakteristike –
ergonomičnost, odnosno lakoću
upotrebe, i kvalitetu slike.
Sprijeda: bljeskalica, senzor
bljeskalice, tražilo, objektiv
Odozgo: dugme okidaèa, dugme za
ukljuèivanje, kontrola zooma,
prekidaè moda rada
Odozdo: navoj za stativ,
poklopac baterija
Straga: tražilo, kurzorske tipke za
kretanje po menijima, funkcijske
tipke, LCD
Smještaj komandnih tipaka i
ostalih elemenata klasično je
ustrojen. Zaklonite li LCD TFT
zaslon na stražnjoj strani,
C-4040 Zoom djelovat će
poput nekog analognoga fotoaparata. S gornje strane
nalazi se LCD zaslon, koji će
korisniku pokazati odabrane
parametre, prekidač izbora
načina rada, okidač i kontrola
zooma.
pretinca za baterije. U aparat
idu 4 AA baterije.
S donje strane smješteni su
navoj za stativ i poklopac
Na zadnjoj strani nalazi se
širokokutni LCD TFT zaslon od
68
Na lijevoj strani su USB port,
ulaz vanjskoga napajanja, AV
izlaz i konektor za vanjsku
bljeskalicu.
Na desnoj strani su smještena
vratašca iza kojih je utor za
SmartMedia kartice kapaciteta
do 128 MB.
niskotemperaturnih polisilikata,
koji služi za pregledavanje
izbornika, pregled snimljenih
slika ili kao kontrolni ekran za
kadriranje prigodom snimanja.
Tu je i optičko tražilo s
dioptrijskom korekcijom i
optičkim pokazateljima statusa
izoštrenosti i rada bljeskalice,
te gumbi za izbor postava
poput brzine zatvarača, otvora
zaslona ili kompenzacije
ekspozicije. Na zadnjoj strani
su i tipke za navigaciju po
izbornicima, kontrolu rada
Izražajne boje, odlièna dinamika
Sa strane: poklopljeni USB prikljuèak,
prikljuèak za vanjsko napajanje i A/V
izlaz, konektor za bljeskalicu,
poklopac memorijske kartice
69
Ispunjava li foto-aparat ova dva
uvjeta dobro će služiti svom
budućem vlasniku.
Olympus-C4040 Zoom spada u
kategoriju digitalnih foto-aparata
koji bez sumnje ispunjavaju oba
uvjeta. Aparat je vrlo
jednostavan za upotrebu, pa
ćete, ako imate bar malo
iskustva, u par minuta savladati
sve najvažnije funkcije, a – ako
postanete vlasnik “četrdesetice”
– imat ćete dovoljno vremena za
detaljno upoznavanje ostalih.
Izuzetno ergonomičan, malen i
kompaktan, ovaj je aparat ipak
dovoljno velik da se ugodno
smjesti u ruci. Sve fotografske
funkcije su logične i lako
dostupne, a osobito je ugodno
raditi s komandom za zumiranje,
koja je smještena uz tipku
okidača. Automatsko
izoštravanje je brzo i precizno, a
za pohvalu je i ono najvažnije:
kvaliteta slike. Slika nije
agresivno oštra i kontrastna kao
kod FujiFilm foto-aparata, ali ni
onoliko prigušeno pastelna kao
kod Minolte – zlatna sredina.
Balans bijele boje
Tehnièki podaci
Dnevna rasvjeta, balans
dnevne rasvjete
Dnevna rasvjeta, automatski
balans
Tungsten rasvjeta, balans
tungsten
Tungsten rasvjeta, automatski
balans
uveæan dio testne ploèe
vlastita bljeskalica
Što je u kutiji?
•kamera
•SM memorijska
kartica 16 mb
•USB kabel
•video kabel
Minus
•daljinski upravljaè
•priruènik
•instalacijski CD
•izuzetno "brzi" objektiv
•daljinski upravljaè
•moguænost rada s vanjskom bljeskalicom
•moguænost zadavanja svih parametara ruèno
•odvojeni gornji LCD za osnovne postavke
•jednostavnost upotrebe
•radi na standardne baterije
•solidno izoštravanje pri lošem svjetlu
Plus
•adapter za filtre blokira opticko tražilo
•navoj za stativ nije u osi objektiva
•vrlo izbacen LCD na zadnjoj strani je sklon
grebanju
•koristi samo SmartMedia kartice
•za vecinu podešavanja je potrebno ulaziti u
izbornik
vrlo dobar makro mod
70
71
TEST
DIMAGE X F-100
U moderan trend metalnih
moænih i nadasve malih
digitalaca na velika zvona
se ukljuèila pomalo usnula
Minolta, i èini se solidno
prodrmala tržište.
Proèitajte test i
provjerite zašto
Full
Metal
Jacket
Za svoje redakcijske potrebe
koristimo prilièno glomazan
digitalni aparat, težak i velik
E-10. Moram priznati da smo ga
– kad nam je na testiranje stigao
DiMAGE F-100, skoro manji od
drške našeg E-10, a pritom sa
sliènim perfomansama – gledali
veoma sumnjièavo. Aparat je
prekrasno napravljen, kuæište je
metalno, osim dva poklopca – za
baterije i memorijsku karticu.
Memorijska kartica je SD/MMC,
što ga èini sliènim mlaðem bratu,
DiMAGE X. Minolta je F-100
najavila kao nositelja novih
tehnologija ne samo u ovoj, nego
i u drugim klasama. Tako F-100
nosi atribut prvoga digitalca s
fiksnim objektivom, koji ima
moguænost praæenja
automatskog objekta
autofokusom unutar 5 AF zona.
U praksi to znaèi da – ako aparat
izoštri na objekt koji je u lijevom
kvadrantu, a objekt se potom
preseli u srednji kvadrant i,
primjerice, približi – aparat
svojom umjetnom inteligencijom
shvaæa da je to isti objekt i
ponovno izoštri na njega.
Uobièajen aparat s autofokusom
u više toèaka zapamtio bi samo
toèku u kojoj je prvi put mjerio i
u toj istoj toèci ponovno
fokusirao prema nastaloj
situaciji. Drugi bitan novitet jest
da aparat i onu poèetnu toèku
autofokusa može sam odrediti –
prigodom našega testiranja
otkrili smo da nepogrešivo izdvaja
osobu od udaljene pozadine, bez
obzira gdje se ta osoba u kadru
nalazila. Treæa novost jest da
F-100 na temelju analize slike
zakljuèuje o kakvom je motivu
rijeè, pa ovisno o situaciji odredi
je li u pitanju slikanje portreta,
krajolika, sportsko slikanje, noæni
snimak, zalazak sunca. Svima
kojima to nije bitno, moramo reæi
da F-100 ima potpunu ruènu
kontrolu nad blendom,
ekspozicijom, korekcijom bijele
toèke, osjetljivosti i mnogim
drugim stvarima.
Razgledajmo aparat sa svih
strana. S prednje strane je
objektiv koji se aktivacijom
Sprijeda: bljeskalica, senzor
bljeskalice, tražilo, objektiv
Odozgo: dugme okidaèa, dugme za
odabir moda rada
Odozdo: navoj za stativ
Straga: tražilo, kurzorske tipke za
kretanje po menijima / kontrola
zooma, funkcijske tipke, LCD
ureðaja impozantno izvuèe,
otvarajuæi pritom automatski
poklopac leæe. U gornjem redu
prednje strane su: indikatorska
lampica samookidaèa, infracrveni
senzor daljinskoga kontrolera,
bljeskalica i prednja leæa
optièkoga tražila. Najveæi je
domet bljeskalice 3 metra. S
gornje je strane veliki gumb za
odabir moda rada (aparat
ugašen, automatski mod, ruèni
mod, play mod, snimanje videa,
snimanje zvuka i setup). U sredini
toga velikog gumba je okidaè. S
desne su strane dvoja vratašca:
jedna skrivaju prostor za
memorijsku karticu, druga za
dvije standardne AA baterije,
odnosno akumulator. Sa zadnje
strane je LCD, optièko tražilo s
dvije pomoæne lampice, kursorske
tipke, koje ujedno služe kao
kontrola zooma, i ruèna kontrola
toèke autofokusa. Tu je takoðer
šest dodatnih tipki za ulaz u
izbornik, kontrolu bljeskalice,
makro mod, korekciju ekspozicije
i odabir naèina rada displayja.
LCD i optièko tražilo su lagano
uvuèeni i obrubljeni zaštitnom
gumiranom plastikom, što je
veoma pohvalno. U donjem
desnom kutu zadnje strane je
video izlaz i konektor za vanjsko
napajanje. S donje strane je
samo navoj za stativ.
Ukljuèivanjem aparata na glavnom
gumbu iz kuæišta izlazi objektiv
raspona 38 do 114 mm (leica
ekvivalent) i zaustavlja se na
Doba cvata i tema broja su ostavili danak na izbor fotografija
72
Sa strane: poklopac USB prikljuèka,
poklopac akumulatora
73
otprilike tri centimetra.
Ukljuèivanje traje prilièno dugih
šest sekundi. Opæenito je rad
objektiva (zoom) dosta spor, što
je ponekad loše (kad brzom
promjenom kuta pratimo neku
brzu radnju), a ponekad dobro
(kad trebamo vrlo precizno
kadrirati i u kadar smjestiti
objekte tako da ništa ne gubimo
naknadnim izrezom). Nakon nekog
vremena otkrili smo da iz aprata
kod svake promjene kadra dopiru
zvuci pogona autofokusa. To
objašnjava prilièno brz odaziv i
fokusiranje pri pritisku okidaèa do
pola. Tajna je u tome što je
aparat, bez da smo dodirnuli
okidaè, prethodno veæ izoštrio na
vrijednost blizu konaènoj, te da
pritiskom na okidaè do prvoga
koljena AF sistemu ostaje samo
zadaæa finoga podešavanja (fine
tuning) fokusa. Dobro rješenje,
iako ostaje pitanje potrošnje
akumulatora, odnosno habanja
cijeloga mehanièkog sklopa.
Uzmemo li u obzir da je ostatak
aparata i više nego solidno
napravljen, s trajnošæu
unutarnjih mehanièkih dijelova ne
bi smjelo biti problema, a funkcija
se ionako dade iskljuèiti u ruènom
modu rada.
Ostavimo li aparat u
automatskom modu, on æe
pametnim odabirom i
prepoznavanjem kadra postaviti
željene parametre onako kako
njegova elektronika misli da bi
trebalo. Moram priznati da smo
tu ideju prihvatili s priliènom
dozom nepovjerenja, krenuvši
višestruko testirati kako to radi.
Isto tako moram priznati da smo
bili iznenaðeni kako to dobro radi!
U gotovo 80 posto sluèajeva
aparat je pogodio o kakvoj je
sceni rijeè i korektno podesio
parametre. Neki æe reæi da 80
posto nije dovoljno, te da sami
možemo podesiti parametre sa
100-postotnom toènošæu. To je
istina govorimo li o naprednim
korisnicima, ili profesionalcima
koji to podrazumijevaju, ali za njih
ta funkcija i nije predviðena. Ona
je namijenjena fotografskim
laicima koji uz upotrebu takve
moguænosti mogu drastièno
poveæati kolièinu uspjelih
fotografija. Èini li to od njih
trajne neznalice koje, zahvaljujuæi
takvim moguænostima aparata
kasnije ne žele, a do neke mjere i
nemaju potrebu za širenjem
svojih fotografskih vidika, nije cilj
naše prièe. Bitno je da se
poveæava kolièina dobrih i
korektnih fotografija. Ponovno
napominjemo da nam ostaje mod
prioriteta blende ili ekspozicije,
te ruèni mod u kojem sve
parametre zadajemo ruèno. Pa
tko voli, nek’ izvoli! Što se tièe
potrošnje, i tu nas je F-100
iznenadio u pozitivnom smislu. Za
cijelo testiranje, igranje s
autofokusom, praæenjem objekata
i automatskim odabirom
parametara dostajala su dva
para "AA" NiMh akumulatora.
Balans bijele boje
Tehnièki podaci
Dnevna rasvjeta, balans
dnevne rasvjete
Dnevna rasvjeta, automatski
balans
Tungsten rasvjeta, balans
tungsten
Tungsten rasvjeta, automatski
balans
uveæan dio testne ploèe
O najbitnijem – kvaliteti slike
dosta možete prosuditi sami, iz
testnih snimaka. Odlièna
reprodukcija boja, dinamièna slika
neobièno bogata detaljima
odagnala nam je nedoumicu o
ozbiljnosti ovog ureðaja. Jedinu
bitnu primjedbu možemo uputiti
predpodešenim vrijednostima za
korekciju bijele toèke kod
snimanja s umjetnom rasvjetom
na bazi žarne niti (tungsten).
Snimate li pri takvoj rasvjeti,
preporuèujemo da u priruèniku
proèitate opisan postupak
ruènoga mjerenja i podešavanja
bijele toèke. Svim
karakteristikama, osim prilièno
baèvastog izoblièenja objektiva
pri najširem kutu, moramo dati
vrlo visoku ocjenu, iako nam nije
obièaj ocjenjivati aparate – više
volimo da sami donesete ocjenu
na temelju iznesenih èinjenica i
testnih fotografija koje gledate.
vlastita bljeskalica
Što je u kutiji?
•kamera
•SD memorijska
kartica 16 mb
•USB kabel
•video kabel
•priruènik
•instalacijski CD
Minus
•
•
•
•
•
•
Dugo vrijeme startanja
Spori rad zooma
Dugo vrijeme iskljuèivanja
SD/MMC kartice za pohranu
Pomalo nespretno ležanje u ruci
Problemi s balansom bijele boje pri tungsten
rasvjeti
• Prilièno baèvasto izoblièenje objektiva pri
najširem kutu
• Nedostatak prikljuèka za vanjsku bljeskalicu
Plus
•
•
•
•
•
Odlièna kvaliteta izrade, metalno kuæište
Metalni navoj za stativ
Ugraðen poklopac objektiva
Gumeni obrub štiti LCD od ogrebotina
Vrlo koristan full auto mod za "friške"
fotografe
• Brz autofokus i vrlo brzo okidanje
• Prilièno upotrebljiv autofokus i pri relativno
slabom svjetlu
• Vrlo oštra, detaljima bogata slika
• Vrlo kratko vrijeme izmeðu dva okidanja
• Moguænost ruènoga podešavanja svih
parametara
odlièno mjerenje svjetla
74
75
MALIsavjeti
Pokušajte s
dijagonalama
Predmet koji æete snimati
možete promatrati na razlièite
naèine; kao oblik, odnos svjetla i
sjena ili kao linije. Posvetimo se
ovaj put linijama ili preciznije
dijagonalama.
Dok vodoravne i okomite linije
djeluju mirno i statièno,
dijagonale stvaraju dojam
dinamike i napetosti. Samim time
one postaju oku zanimljive.
Promatrajmo imaginarnog
èovjeka na izložbi. Neke od
izloženih fotografija prikazuju npr.
obzorja i ravnice, odnosno
prizore pune vodoravnih linija, tj.
horizontala. Druge fotografije
prikazuju pokretne stepenice,
zgradu ili, kao na slici, papriku
postavljene u dijagonalu. Èovjek
æe preko prvih fotografija
preletiti pogledom, jer su
statiène, veæ viðene i ništa se na
njima ne dogaða. Kod drugih æe
se zadržati, jer su ga
zaintrigirale svojom dinamikom,
dojmom kretanja i kreativnošæu
autora.
Dijagonale mogu služiti u
stvaranju neobiène kompozicije,
kreativne i otkaèene fotografije.
Navikli smo, pa èak se i trudimo
graðevinu postaviti paralelno s
ostalim linijama, a sve su one
vodoravne. Takvih je fotografija
Tekst i foto: Nikolina Silla
mnogo. No, postavite li graðevinu
(što æe posebno odgovarati
onima modernije arhitekture)
dijagonalno u kadar, fotografija
æe izgledati u najmanju ruku
neobièno.
Kakav stativ kupiti?
Ako se mislite pozabaviti makro
fotografijom, a i mnogim drugim
podruèjima (npr. noæna
fotografija), razmislite o kupnji
stativa.
Ono što vam treba je èvrst i
stabilan stativ. No, uzmite u
obzir da potrebna težina stativa
raste s težinom vašeg
fotoaparata. Ako imate
kompaktni, idiot fotoaparat biti
æe dovoljan laganiji, pa èak i
stolni stativ, SLR æe zahtijevati
veæu stabilnost, a srednji i veliki
formati fotoaparata glomazniji
metalni stativ.
Što je više izvlaka to æe biti manji
i spretniji za nositi, no i
nestabilniji s obzirom na to da su
izvlake sve tanje prema dnu.
Neki stativi imaju moguænost
preokretanja središnjeg stupa,
te tako omoguæavaju postavljanje
fotoaparata na nisku poziciju.
Tako objekt snimanja možete
staviti na pod ili neku podlogu, a
aparat prièvršæen na stativ
postaviti iznad njega. Ako vas
zanima makro fotografija, ovo je
za vas vrlo korisna funkcija
stativa.
Visina se obièno kreæe od 1,6 do
maksimalne izvlake 1,8.
Obratite pažnju na njegovu
funkcionalnost, pogotovo izvlaka i
glave stativa. Koliko ste spremni
izvaditi iz džepa, ovisi o vama.
Ustanite rano!
Izlazak sunca, kao i zalazak na
svoj naèin, tvori posebnu
atmosferu i fotografu pruža
jedinstveno osvjetljenje. Sunce je
nisko i daje oštre sjene. U zoru
je nekako svjetlo "najèišæe",
difuzno a opet oštro. Izmaglica
može pridonijeti jutarnjem
ugoðaju. Plavi filtar æe pojaèati
njen efekt. Sunèano jutro idealno
je za snimanje struktura i motiva
u protusvjetlu. Sitni detalji tada
æe doæi do izražaja. Odjeveni u
toplu sunèevu svjetlost i išarani
sjenama, tvorit æe zanimljiv
prizor. Cvjetovi æe se otvoriti i
biti spremni za poziranje.
Ustanite ranije, prošeæite
gradom ili nekim krajolikom i
promatrajte kroz tražilo aparata
kako izgleda svijet na izlasku
sunca.
Jutarnje svjetlo daje fotografijama posebnu èar
76
MONOkut
78
78
foto: Nikolina Silla
r
m
a
a
p
g
g
p
a
a
m
r
t
O
t
O
n
T
n
T
e
r
O
e
r
O
i
F
i
F
p a r t n e r i
F O T O m a g
U sljedeæem broju:
TEMA BROJA: Krajolici
TEST:
Sony DSC-P9
Hasselblad X-PAN
Sigma SD-9
Fuji S-2 PRO
i mnogi drugi
Šaljite nam Vaše radove za slobodnu temu, kao i za temu broja krajolici, Objavljeni radovi biti æe nagraðeni.
Adresa redakcije je FOTOmag, Fallerovo Šetalište 70, 10000 Zagreb. desk@fotomag.net, www.fotomag.net
Informacije o pretplati: +385 1 3640-112, e-mail pretplata@fotomag.net
82

FOTOmag br. 2

10. veljače 2014 – Seizmika koju nije trebalo snimati

za pozivnicu - Fotografija.hr

i putna fotografija! - DigitalFoto magazin

Preuzmi cjenik

pisma Jeana Vaniera

Prijavnica za statiste

Nova cool generacija

SMX 2733 KARIfiTIRICI - produktinfo.conrad.com