Zagreb, 21. ožujak 2014. godine ZBORU UDRUGE HRVATSKIH SUDACA Sukladno članku 34. točka 6. Statuta UHS-a predsjednik UHS-a podnosi izvješće o radu Upravnog odbora UHS-a i o svom radu za razdoblje od prethodnog Zbora do dana održavanja novog Zbora odnosno u konkretnom slučaju za razdoblje od 15. ožujka 2013. godine kada je održan Zbor UHS-a u Malinskoj do 25. travnja 2014. godine kada se održava Zbor UHS-a u Sv. Martinu na Muri. 1. Rad Upravnog odbora UHS-a Tijekom proteklog razdoblja održane su 2 sjednice Upravnog odbora UHSa dana 12. srpnja 2013. godine i dana 13. prosinca 2013. godine u Zagrebu. 1.1. Na sjednici 12. srpnja 2013. godine Upravni odbor UHS-a utvrdio je konačne tekstove Prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti pojedinih odredaba Zakona o sudovima i Zakona o Državnom sudbenom vijeću s Ustavom Republike Hrvatske, te je nakon održane sjednice od strane predsjednika UHS-a, zamjenika predsjednika UHS-a i dopredsjednika UHS-a, održana konferencija za tisak na kojoj su mediji upoznati sa prijedlozima za ocjenu ustavnosti Zakona o sudovima i Zakona o Državnom sudbenom vijeću s Ustavom Republike Hrvatske, a istog dana citirani prijedlozi dostavljeni su Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Na istoj sjednici provedena je rasprava u svezi Okvirnih mjerila za rad sudaca u dijelu koji se odnosi na sporove male vrijednosti, te u dijelu koji se odnose na rad trgovačkih i prekršajnih sudova, te je predsjednik UHS-a ovlašten da se u svezi provedene rasprave i donesenog zaključaka s prijedlogom za izmjenu Okvirnih mjerila za rad sudaca obrati Ministru pravosuđa. Na prethodno navedenoj sjednici također je Upravni odbor UHS-a dao suglasnost za osnivanje ogranka Trgovačkog i Upravnog suda u Zagrebu koji nastaje od sada postojećeg Ogranka Trgovačkog suda u Zagrebu kojem se pripajaju članovi UHS-a sa Upravnog suda u Zagrebu. 2 1.2. Na sjednici 13. prosinca 2013. godine Upravni odbor UHS-a proveo je raspravu o prijedlogu Zakona o plaćama u javnom sektoru, te se nakon sjednice obratio javnosti priopćenjem u kojem je navedeno da se Udruga hrvatskih sudaca protivi da se Zakonom o plaćama u javnom sektoru koji je pripremljen u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava uređuju plaće sudaca iz razloga što svi poznati međunarodni standardi traže da se plaće sudaca uređuju posebnim zakonom. U svezi prethodno navedenog također je predsjednik UHS-a zadužen da Ustavnom sudu Republike Hrvatske uputi požurnicu radi ubrzavanja odlučivanja o podnesenoj ustavnoj tužbi iz 2009. godine u svezi Zakona o plaćama sudaca, te je predsjednik UHS-a požurnicu dostavio Ustavnom sudu Republike Hrvatske svojim dopisom od 16. prosinca 2013. godine. Na sjednici 13. prosinca 2013. godine zaključeno je da će se predsjednik UHS-a obratiti Ministarstvu pravosuđa sa prijedlogom za izmjenu članka 4. Zakona o Državnom sudbenom vijeću na način da u sastav Državnog sudbenog vijeća budu izabrana 2 predstavnika specijaliziranih sudova i 1 predstavnik općinskih sudova za razliku od sadašnjeg teksta zakona koji u navedenom dijelu određuje 1 predstavnika specijaliziranih sudova i 2 predstavnika općinskih sudova, a sve uzimajući u obzir da su specijalizirani sudovi u sudačkom korpusu Republike Hrvatske zastupljeni u omjeru od 1/3 uzimajući u obzir broj sudaca specijaliziranih sudova i ukupni broj sudaca u Republici Hrvatskoj, dok su u Državnom sudbenom vijeću suci specijaliziranih sudova zastupljeni u omjeru od 1/7 uzimajući u obzir broj sudaca koji se biraju iz redova sudaca specijaliziranih sudova i broj ukupnih članova Državnog sudbenog vijeća iz reda sudaca. U svezi prethodno navedenog zaključka inicijativa UHS-a za izmjenu članka 4. stavak 2. Zakona o Državnom sudbenom vijeću upućena je Ministru pravosuđa Republike Hrvatske dopisom predsjednika UHS-a od 08. siječnja 2014. godine. Na istoj sjednici također je usvojen tekst Primjedbi na predložene izmjene Ovršnog zakona koje su pripremljene od strane Općinskog suda u Rijeci, te su iste upućene na daljnji postupak Ministarstvu pravosuđa. U svezi javnog poziva Zaklade „dr. Jadranko Crnić“ za predlaganje kandidata za dodjelu priznanja Jadranko Crnić za 2013. godinu Upravni odbor UHS-a predložio je da se za nagradu „dr. Jadranko Crnić“ predlože Marin Mrčela i prof. Mirjan Damaška. 2. Rad predsjednika UHS-a 2.1. Aktivnosti UHS-a u svezi prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o sudovima i Zakona o Državnom sudbenom vijeću Od strane predsjednika UHS-a pripremljeni su nacrti Prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti pojedinih odredaba Zakona o sudovima i Zakona o Državnom sudbenom vijeću sa Ustavom Republike Hrvatske. Prijedlogom za ocjenu ustavnosti Zakona o sudovima zatraženo je preispitivanje ustavnosti odredbe koja se odnosi na imunitet sudaca, odredbe kojom se daje ovlast ministru pravosuđa da imenuje vršitelje dužnosti predsjednika sudova, odredbe kojom se određuje da pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici 3 Odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Upravnog suda Republike Hrvatske, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog Upravnog suda i županijskog suda je obvezna za sve suce pojedince i vijeća tog odjela, odredbe kojom se određuju uvjeti za osobu koja može biti izabrana za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odredbe kojom se utvrđuje obveza predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske da podnosi izvješće o stanju sudbene vlasti u protekloj godini, odredbe o prestanku dužnosti člana Sudačkog vijeća, odredbe u svezi primjerene naknade za suđenje u razumnom roku, odredbe o statusu suca koji bude imenovan na poslove u Ministarstvo pravosuđa, odredbe kojom se utvrđuje način ocjenjivanja rada sudaca i odredbe kojom se uređuje položaj sudskih savjetnika u sudovima. Prijedlogom za ocjenu ustavnosti Zakona o Državnom sudbenom vijeću zatraženo je preispitivanje ustavnosti odredbe kojom se utvrđuju uvjeti za imenovanje osoba za suce prekršajnog, općinskog, trgovačkog i upravnog suda, te suce viših sudova, odredbe kojom su propisani uvjeti za premještaj suca na drugi sud, odredbe kojom se propisuje kao stegovno djelo nepodvrgavanje prosudbi tjelesnih i duševnih svojstava radi ocjene sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti, odredbe kojom kod donošenja odluke o stegovnoj odgovornosti Državno sudbeno vijeće nije vezano prijedlogom podnositelja zahtjeva za vođenje stegovnog postupka, odredbe kojom Državno sudbeno vijeće može samostalno ili na prijedlog predsjednika suda odrediti da se sudac podvrgne liječničkoj prosudbi njegovih tjelesnih i duševnih sposobnosti, odredbe kojom je određeno da će se i od ministra pravosuđa zatražiti mišljenje o kandidatima za predsjednika suda, odredbe kojom se određuje kako će predsjednik suda biti razriješen dužnosti kad poslove sudske uprave obavlja protivno propisima, te odredbe kojom je propisano kako javnost ima pravo uvida u prijavu o imovini suca. Prethodno navedeni prijedlozi u cijelosti su prihvaćeni na sjednici Upravnog odbora UHS-a dana 12. srpnja 2013. godine, te upućeni Ustavnom sudu Republike Hrvatske. 2.2. Aktivnosti UHS-a u svezi izmjene i dopune Okvirnih mjerila za rad sudaca Sukladno zaključku sa sjednice Upravnog odbora UHS-a od 12. srpnja 2013. godine predsjednik UHS-a uputio je prijedlog ministarstvu pravosuđa da se usklade Okvirna mjerila za rad sudaca sa definicijom spora male vrijednosti prema Zakonu o parničnom postupku, te da se u Okvirnim mjerilima za rad sudaca općinskih i trgovačkih sudova broj sporova male vrijednosti koje suci moraju riješiti u jednoj kalendarskoj godini promijeni na način da umjesto 400 predmeta treba stajati 300 predmeta. Također je određeno da se u Okvirnim mjerilima u dijelu koji se odnosi na trgovačke sudove uzmu u obzir sudske i predstečajne nagodbe, te je zaključeno da će se predložiti u svezi prekršajnih sudova da se uzmu u obzir predmeti postupanja povodom izjavljenih žalbi kada o žalbi odlučuje prvostupanjski sud i kada odlučuje drugostupanjske sud. Nacrt Okvirnih mjerila za rad sudaca iz ožujka 2014. godine dostavljen je ograncima UHS-a radi provođenja rasprave i dostave primjedbi i prijedloga, a sve kako bi se isti proslijedili Ministarstvu pravosuđa na daljnje postupanje. 4 2.3. Aktivnosti UHS-a u svezi prijedloga Reorganizacije pravosudnog sustava U svezi prijedloga Reorganizacije pravosudnog sustava koje je pripremilo Ministarstvo pravosuđa Republika Hrvatska u siječnju 2014. godine ogranci UHS-a obaviješteni su o razmatranju mogućnosti održavanja sjednice Upravnog odbora UHS-a radi rasprave o istom prijedlogu, no kako od strane većine ogranaka nije predloženo održavanje iste sjednice, svi ogranci UHS-a pozvani su da primjedbe i prijedloge u svezi Reorganizacije pravosudnog sustava dostave Tajništvu UHS-a, te su potom iste dostavljene Ministarstvu pravosuđa. 2.4. Sastanak izaslanstva Udruge hrvatskih sudaca sa ministrom pravosuđa Republike Hrvatske Orsatom Miljenićem Dana 06. ožujka 2014. godine izaslanstvo Udruge hrvatskih sudaca u sastavu Đuro Sessa, predsjednik UHS-a, Marin Mrčela, zamjenik predsjednika UHS-a i Damir Kontrec, dopredsjednik UHS-a, održalo je sastanak s ministrom pravosuđa Republike Hrvatske Orsatom Miljenićem i pomoćnicom ministra pravosuđa Gordanom Klarić. Na navedenom sastanku razmatrana je reorganizacija mreže sudova, donošenje Pravilnika o dežurstvima sudaca i Okvirnih mjerila za rad sudaca, te plaće sudaca. U svezi reorganizacije mreže sudova izaslanstvo UHS-a iznijelo je primjedbe koje su ranije pismenim putem dostavljeni Ministarstvu pravosuđa uz napomenu da se radi o projektu koji bi trebalo opreznije provoditi, te su izložene sve primjedbe pojedinih ogranaka i sudova na predloženu reorganizaciju. Tom prilikom ministar je ponovio već iznesene teze i argumente za donošenje novog Zakona o područjima i sjedištima sudova, ponovno je pokrenuto pitanje Visokog kaznenog suda i specijalizacije pojedinih žalbenih sudova, zaključeno je da će stvarna primjena ovisiti o proračunskim mogućnostima, te da realizacija reforme neće biti niti brza, a niti laka. Od dogovora za održavanje sastanka do njegove realizacije Ministarstvo pravosuđa donijelo je novi Pravilnik o dežurstvima sudaca i državnih odvjetnika (NN 29/14), a ministar je motive za donošenje novog Pravilnika objasnio potrebom za proračunskim uštedama zbog kojih je ukinuto pravo na naknadu za tzv. pasivno dežurstvo. Izaslanstvo UHS-a usprotivilo se ukidanju tzv. pasivnog dežurstva iz razloga što isto sucima nameće obvezu izvan radnog vremena suda i stoga takvo dežurstvo zavrjeđuje određeni oblik naknade, makar ista bila određena u paušalnom iznosu. U pogledu navedenog predloženo je da se eventualne primjedbe i prijedlozi ogranaka UHS-a dostave kako bi se razmotrili i eventualno doveli do izmjene Pravilnika. U pogledu Okvirnih mjerila za rad sudaca izaslanstvo UHS-a upoznato je s tim da se pripremaju nova Okvirna mjerila za rad sudaca, te je od strane UHS-a istaknuto da je prije svega potrebno uskladiti klasifikaciju u e-spisu sa Okvirnim mjerilima, osigurati ravnomjernu dodjelu spisa u rad, te statistiku sudova uskladiti s espisom i Okvirnim mjerilima. Ministar pravosuđa smatrao je da je potrebno 5 preispitivanje oslobađanja od rada sudaca na predmetima, i osnovu za takvo oslobađanje, iz razloga što je po toj osnovi 180 sudaca oslobođeno od rada. S obzirom da je u svezi plaća sudaca u vrijeme održavanja sastanka već bila donesena odluka nije se provodila posebna rasprava, a ministar pravosuđa izrazio je neslaganje s izjavom predsjednika UHS-a koju je isti dao za Večernji list u pogledu iste problematike. 2.5. Druge aktivnosti predsjednika UHS-a a. Dopisima predsjednika UHS-a od 17. travnja 2013. godine i 28. svibnja 2013. godine upućenima Jutarnjem listu UHS je reagirao na objavljeni članak od 16. travnja 2013. godine pod naslovom „Biznis plan na sudu - Ana Garačić uz plaću sutkinje na godinu zaradi 170.000,00 kn“, i članak od 13. svibnja 2013. godine pod naslovom „Jesu li honorari sutkinje Garačić od 217.792,00 kn baš bezazleni prihod“. Reagiranjem je radi pravilnog obavještavanja javnosti istaknuto da sudac može pisati stručne i javne radove, objavljivati sadržaj pravomoćnih sudskih odluka, sudjelovati kao predavač na Pravosudnoj akademiji, te kao nastavnik ili suradnik u nastavi iz područja prava na sveučilišnom i stručnom studiju sudjelovati u radu stručnih ili znanstvenih skupova i povjerenstava, kao i u pripremanju nacrta propisa, te za navedeni rad primati naknadu. b. Dopisom predsjednika UHS-a od 25. srpnja 2013. godine upućenom Jutarnjem listu u svezi komentara novinara Mladena Plešea koji sadrži tezu da suci i sudstvo imaju zadatak destabilizirati aktualnu vlast zatražen je ispravak pogrešnih činjenica koji su navedeni u komentaru, te je pri tome istaknuto da Ustavni sud nije dio sudbene vlasti kao niti dio izvršne ili zakonodavne vlasti, pa se stoga odluke Ustavnog suda ne mogu sudstvu pripisivati niti kao zasluga niti kao teret, uz to bez obzira kako bilo tko vrednuje odluku u predmetu „Franak“ u tom sporu stranke nije država već banka, te je istaknuto da je upravo Europska komisija inzistirala da se u Republici Hrvatskoj ustanovi sustav izbora i odgovornosti sudaca koji će biti neovisan od utjecaja drugih dviju vlasti. c. Dopisom predsjednika UHS-a od 04. listopada 2013. godine upućenom Večernjem listu UHS je reagirao na članak pod naslovom „Vrhovni suci zgranuli Vladu“ u kojem se govori o odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske u kojima se primijenio Zakon o europskom uhidbenom nalogu u konkretnim pravnim stvarima. Pri tome je istaknuto da su prije svega glede pravne analize konkretnih predmeta čitatelji istog članka ostali uskraćeni za obrazloženje obje spomenute odluke, a da je to učinjeno bilo bi jasno da se u oba predmeta ne radi o istim pravnim i činjeničnim okolnostima, te je komentar rada Vrhovnog suda u navedenom članku ocijenjen kao narušavanje jednakosti i ravnoteže tri samostalne vlasti u Republici Hrvatskoj. d. Priopćenjem za javnost predsjednika UHS-a od 18. listopada 2013. godine povodom Izvješća Pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru za 2012. godinu Udruga hrvatskih sudaca energično je protestirala zbog iznesene metode i izričaja povodom izvješća, u kojem se ističe da se iz rada pučkog pravobraniteljstva stječe dojam da je „Hrvatsko pravosuđe netransparentno, 6 neučinkovito i korumpirano“. Za neutemeljenost takve ocjene UHS istaknuo je više razloga, a posebno: 1.Na razini elementarne logike kako je moguće na temelju 416 pritužbi izvesti takav zaključak ako se zna da se godišnje pred hrvatskim sudovima odlučuje oko 2.500.000 predmeta. Dakle, Pučka pravobraniteljica na uzorku od 16 promila donosi tako dalekosežan i razarajući zaključak i to pod uvjetom da je svih 416 pritužbi utemeljeno. 2.Izvješće Pučke pravobraniteljice od ukupno 117 stranica pravosuđu posvećuje 31 redak i iz tako „opsežne analize“ donosi se za pravosuđe poražavajući zaključak. 3.Iz samog izvješća slijedi da podnositelji pritužbi ne podnose dokaze za korupciju, ali takva konstatacija ne priječi Pučku pravobraniteljicu da optuži pravosuđe za „netransparentnost, neučinkovitost i korumpiranost“. e. Dopisom predsjednika UHS-a upućenom Novom listu od 12. siječnja 2014. godine UHS je reagirao na članak pod naslovom „Fušeri i nogometaši u sudskim klupama“ koji je obavljen 11. siječnja 2014. godine. U svezi predmetnog članka istaknuto je da sudstvo nije rak rana društva kako se to pokušava prikazati u istom članku, već upravo suprotno jer se isključivo naporom sudaca broj predmeta u radu pred sudovima smanjuje, istaknuto je da se neprimjereni pojedinačni ekscesi nekog sudskog ekscentrika (kojih ima u svim profesijama) ne mogu koristiti za tezu o nekompetentnosti sudaca, te je zaključno ocjenjeno da je teza o skandalu i tobožnjem pokazatelju totalne nekompetencije sudaca i sudova pretjerana, pogrešna i maliciozna. f. Dopisom predsjednika UHS-a od 11. siječnja 2014. godine u svezi članaka „Hrvatin ne može kontrolirati dio Vrhovnog suda“ i „Zemlja pravne nesigurnosti“ koji su objavljeni u Jutarnjem listu UHS je reagirao zbog članaka u kojima se iznose tvrdnje i ocjene koje ne odgovaraju pravom stanju stvari i šalju pogrešne informacije čitalačkoj javnosti. Temeljito je pogrešno predstavljati predsjednika Vrhovnog suda ili bilo kojeg predsjednika suda u Republici Hrvatskoj kao osobu koja bi trebala kontrolirati način odlučivanja sudaca ili sudskih vijeća u sudu iz razloga što predsjednik suda nema niti formalan niti stvaran utjecaj na odlučivanje u konkretnim predmetima, te isto jest dokaz da predsjednik suda i suci obnašaju svoju dužnost sukladno Ustavu. Također je istaknuto da se suci ne protive komentiranju njihovih odluka i kritika, ali ta kritika mora biti utemeljena, mora argumentima odgovarati na argumente presude, mora biti na određen način educirajuća, a ne navijačka i jednostrana, upravljena često osobno na suca ili stranku. g. Dopisom predsjednika UHS-a od 25. siječnja 2014. godine u svezi članka „Ujedinjena fronta sudaca protiv Vlasti“ koji je obavljen u Jutarnjem listu predsjednik UHS-a reagirao je u svezi članka u kojem se iznosi teza prema kojoj su se suci ujedinili u borbi protiv vlasti. Pri tome je u reagiranju istaknuto da je nejasno što autor smatra vlašću, da li je to Vlada Republike Hrvatske, Sabor Republike Hrvatske, Ured predsjednika Vlade ili sam autor članka, te je istaknuto da je svakom razumnom apsurdno da se govori o sucima kao jednoj političkoj fronti, već je ponovno istaknuta ustavna uloga sudaca da sude na temelju činjenica koje su im predočene, na temelju Ustava, međunarodnih ugovora i zakona u okviru zahtjeva stranaka pred sudom. 7 h. Dopisom predsjednika UHS-a od 25. siječnja 2014. godine u svezi članka „Perković sve govori o sudstvu“ koji je obavljen u Večernjem listu UHS je reagirao na članak kojim se iznose netočne i nestručne teze koje se odnose na sudstvo. U reagiranju je istaknuto da sudstvo nije sustav koji je sam sebi dovoljan i kojem nitko ništa ne može, već suci odgovaraju za svoj rad na više razina nego itko u Republici Hrvatskoj. Odgovaraju stegovno u postupcima koje može između ostalog pokretati i izvršna vlast (Ministar pravosuđa), o stegovnoj odgovornosti odlučuju između ostalog i dva saborska zastupnika (zakonodavna vlast), suci su i kazneno odgovorni (osobito sada nakon praktički potpunog ukidanja imuniteta), odgovaraju i za štetu koju namjerno počine svojim radom, a odgovaraju i po Kodeksu sudačke etike. Iz tog razloga suci nisu nedodirljivi već upravo suprotno. i. Dopisom predsjednika UHS-a od 10. veljače 2014. godine u svezi članka „Znam da dio sudaca ne primjenjuje hrvatske zakone, ali ja im ne mogu ništa“ koji je objavljen u Jutarnjem listu UHS je reagirao na razgovor s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem koji je objavljen u istom listu 08. veljače 2014. godine. U reagiranju se ističe da naslov ne odražava vjerno ono što je premijer Milanović rekao odgovarajući na pitanje o tzv. slučaju „Perković“, ali zbog poruke koju naslov šalje javnosti kao i zbog stava iznesenog u članku od strane UHS-a ponovno je istaknuto: „1.Sudovi tumače i primjenjuju zakone i ako to rade suprotno očekivanju izvršne vlasti to ne znači da suci krše zakone. Tko, kada i kako krši zakon može reći samo viši sud, odnosno najviši sud, a to je Vrhovni sud Republike Hrvatske. 2.Trodioba vlasti u suvremenoj demokraciji znači da premijer ne smije naređivati sucima kako suditi niti predsjednik Vrhovnog suda smije članovima Vlade naređivati kakve odluke donositi na Vladi. 3.U nekim situacijama, kada to pravne okolnosti predmeta traže, suci ne primjenjuju hrvatske zakone, već međunarodne ugovore i druge propise koji su po Ustavu Republike Hrvatske iznad zakona. 4.Za našu demokraciju i naše građane, bilo bi najbolje da naši političari ne komentiraju sudske odluke, baš onako kako naši suci ne komentiraju političke odluke Vlade.“ 3. Ostale aktivnosti 3.1. Uz sudjelovanje predstavnika UHS od 05. do 10. listopada 2013. godine u Jalti održana je Skupština Međunarodne udruge sudaca koja je prihvatila Rezoluciju kojom se podržava proširenje ovlasti Visokih sudbenih vijeća imajući u vidu da samo sudstvo može biti odgovorno za pitanje u kojima se odlučuje, naglašeno je da bi Visoka sudbena vijeća trebala štiti suce od nedopuštenih vanjskih ili unutarnjih pritisaka, a ne da budu sredstva za takve pritiske, te da ista ne smiju nikada biti politizirane institucije pogotovo glede njihovog sastava i aktivnosti. Tijekom izvještajnog razdoblja Tajništvo UHS-a i predsjednik UHS-a odgovorili su na više predstavka građana koji su se obratili UHS-u, sve u skladu sa ovlastima određenima Statutom UHS-a. Uz niz drugih aktivnosti krajem 2013. godine za sve članove Udruge hrvatskih sudaca osigurani su zidni kalendari UHS-a za 2014. godinu. 8 4. Aktivnosti ogranaka UHS-a U pogledu aktivnosti pojedinih ogranaka UHS-a potrebno je izdvojiti slijedeće: 4.1. Ogranak UHS-a Dubrovnik dana 12. travnja 2013. godine zajedno s predsjednikom UHS-a objavio je reagiranje u svezi članka pod naslovom „Niko Prkačin – žele mi oteti 13,15 hektara“ koji je objavljen 11. travnja 2013. godine u Dubrovačkom listu. U reagiranju je istaknuto da g. Niko Prkačin na vrlo neprimjeren način komentira tek započeti parnični postupak na način što unaprijed insinuira kako će sud biti pristran u tom predmetu gdje je on zainteresirana strana. Ovakav nastup ocijenjen je kao pritisak na sud i klevetu, te je od Dubrovačkog lista zatraženo da objavi reagiranje sukladno Zakonu o medijima. 4.2. Ogranak UHS-a Trgovačkog suda u Zagrebu dana 23. srpnja 2013. godine zajedno s predsjednikom UHS-a objavio je priopćenje za javnost u svezi izjave ministra financija Slavka Linića kojim isti iznosi neprimjeren komentar u svezi sudske odluke Trgovačkog suda u Zagrebu. Ocjenjeno je nedopustivo i necivilizirano da se ministar s pozicije može bez zadrške očitovati o sucu koji je donio odluku u konkretnom predmetu, te je naglašeno da se odluka sudaca može preispitivati samo u konkretnom predmetu i samo za to predviđenoj proceduri. 4.3. Ogranak UHS-a Rijeka dana 06. studenog 2013. godine u suradnji sa Pravnim fakultetom sveučilišta u Rijeci organizirao je edukaciju na temu „Građansko procesno pravo EU“, te je edukacija održana uz sudjelovanje profesora Pravnog fakulteta u Mariboru, Pravnog fakulteta u Zagrebu i članova Slovenskog sodniškog društva. 4.4. Ogranaka UHS-a Pula održao je u svezi smanjenja plaće sudaca sastanak Upravnog odbora dana 12. ožujka 2014. godine, te su tom prilikom doneseni slijedeći zaključci: „1.Predlaže se Upravnom odboru Udruge hrvatskih sudaca da se na predstojećem Zboru UHS-a pod posebnom točkom dnevnog reda izloži plan aktivnosti udruge u smislu zaštite materijalnog položajna sudaca, te ukaže javnosti kakav je materijalni položaj sudaca. 2.Predlaže se uputiti otvoreno pismo Vladi u kojem će se ukazati na loš materijalni položaj sudaca. 3.Predlaže se zakazati konferenciju za novinare na kojoj će se javnosti na transparentan način prikazati materijalni položaj sudaca. 4.Predlaže se zatražiti podrška predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. 5. Predlaže se izvršiti analizu plaće sudaca s plaćama i drugim primanjima dužnosnika, službenika u javnom sektoru (dipl. iur.), lokalnoj samoupravi, gospodarstvu i plaćama sudaca u zemljama EU. 6.Predlaže se o materijalnom položaju sudaca izvijestiti i zatražiti podršku Međunarodne udruge sudaca, te, po mogućnosti, institucija Europske unie. 7.Predlaže se uputiti zahtjev Vladi Republike Hrvatske za izradu plana rokova u kojima će se plaće sudaca vratiti na primjerenu razinu.“ 9 Prethodno navedeni zaključci dostavljeni su svim ograncima UHS-a kako bi se isti razmotrili, te uvrstili na dnevni red zakazanog Zbora UHS-a za dan 25. travnja 2014. godine. 4.5. Pojedini ogranci za članove UHS-a organizirali su stručne izlete i studijska putovanja, te je između ostalog Ogranak UHS-a Zadar organizirao studijsko putanje u Rim dana 19. travnja 2013. godine uz posjet pravosudnim tijelima Republike Italije, dok je ogranak UHS-a Split organizirao stručni izlet u Austriju i Njemačku uz posjet pravosudnim tijelima u Nűrnbergu od 04. do 08. listopada 2013. godine. U pogledu svih aktivnosti UHS-a iste je moguće detaljno pratiti putem web. stranice UHS-a, a na istoj stranici kao novost moguće je pratiti što tiskani i elektronski mediji pišu o sudstvu i pravosuđu uopće. Ostale aktivnosti od sastavljanja ovog izvješća do dana Zbora biti će iznesene na samom Zboru. PREDSJEDNIK UHS-a : Đuro Sessa
© Copyright 2024 Paperzz