Popravlja se ulagačka klima U portfelju Agencije za investicije sada je 110 aktivnih projekata, vrijednih oko 7,2 milijarde eura Veliki koraci za mali turizam Radi se nacionalni program za unapređenje obiteljskog smještaja na koji otpada čak 50 posto ukupnih kapaciteta Sramežljive reforme U Hrvatskoj se 60 posto BDP-a ostvaruje u javnom sektoru - uz prinos od jedan posto godišnje tema tjedna Str. 4-5 aktualno Str. 14 svijet financija Str. 29 2008 2009 2010 2010 2011 2012 3 8 4 8 60 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 13. listopada 2014. Godina LXI / Broj 3848. www.privredni.hr 1953 2013 privredni vjesnik izvoz piva u koreju / zlatne plakete u zadru / vodič za nekretnine / predstavljanja / regija / svijet financija Energetski sektor u 2013. Najveći dio potrošnje pokriva se iz domaćeg izvora Energetsku neovisnost mogu osigurati i nova nalazišta fosilnih goriva, ako ih se ne prepusti stranim koncesionarima >>16-17 Intervju: Ivan Pavlović Spremni smo za izlazak na tržište Srednje Europe, ali i regije, no zato nam je nužna prometna podrška u našem zaleđu, kaže predsjednik Uprave Luke Ploče >> 12-13 Hrvatska u zlatnoj sredini ICT je jedna od najpropulzivnijih djelatnosti i trebala bi postati jedna od strateških gospodarskih grana, kaže regionalna direktorica IDC Adriaticsa >> 20-21 DANI HRVATSKOG TURIZMA 2014. Dani hrvatskog turizma, središnji godišnji susret hrvatskih turističkih djelatnika, ove će se godine održati 16. i 17. listopada u kolijevci europskog i hrvatskog turizma – Opatiji, koja slavi 170 godina organiziranog turizma. Ovaj tradicionalni susret, koji organiziraju Ministarstvo turizma, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska turistička zajednica, okupit će oko 2000 turističkih djelatnika, a za vrijeme trajanja Dana hrvatskog turizma održat će se među ostalim: 14. Hrvatski turistički forum u organizaciji HGK-a na temu “Trendovi i digitalni izazovi u turizmu” (16. listopada od 12 do 14 sati) Prezentacija “Strateškog marketinškog plana turizma Hrvatske 2014.-2020.” (16. listopada od 10.30 do 11.15 sati) Prezentacija programa “Hrvatska 365” (16. listopada od 11.15 do 11.45 sati) Susret turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade RH (17. listopada od 12 do 13.30 sati) Završna dodjela nagrada “Čovjek – ključ uspjeha u turizmu 2014.” i “Hrvatska turistička nagrada” te završna dodjela nagrada akcije “18. Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2014.” (16. i 17. listopada 2014. od 18.30 do 20.30 sati) U akciji “18. Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2014.” dodijelit će se priznanja za najbolje destinacije, hotele, marine, kampove, plaže, te u kategoriji posebnog priznanja čime se potiče konkurentnost i podizanje razine kvalitete ponude proizvoda i usluga tvrtki te pojedinaca u turističkom sektoru hrvatskog gospodarstva. Akcija se tradicionalno provodi uz pomoć strukovnih udruga, Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Kamping udruženja Hrvatske, te Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Udruženja marina pri HGK-u i Ministarstva zaštite okoliša i prirode, a od prošle godine akciji ocjenjivanja destinacija pridružila se i Hrvatska turistička zajednica. UVOD www.privredni.hr Broj 3848, 13. listopada 2014. Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet? Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr Anka Mrak Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja: Odlično “prolazno vrijeme” Željela bih najprije naglasiti kako me danas, kad nema više toliko gradilišta kao nekad, posebno veseli obići neko novo gradilište. Posjet Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb predstavlja mi posebno zadovoljstvo zbog činjenice da Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja sudjeluje u cijelom projektu. Riječ je o vrlo zahtjevnom poslu izdavanja lokacijske i građevinskih dozvola na koji smo iznimno ponosni. Uzimajući u obzir kratke rokove u kojima je sve odrađeno i obim posla o kojem se ovdje radi, smatram da imamo odlično “prolazno vrijeme”. Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka: Promicanje bezgotovinskog plaćanja Hrvatska udruga banaka je uvijek bila aktivna u razvoju, pomaganju i promicanju bezgotovinskog plaćanja. Vjerujemo da će naši napori, u stvaranju okvira za napredak u propisima elektroničkog plaćanja i provedba kroz naše Odbore za platni promet i Kartično poslovanje, dovesti do značajnog povećanja bezgotovinskih transakcija i pridonijeti transparentnosti u poslovanju isto kao i naši napori u povećanju sigurnosti gotovine, kartica i cybersecurity i naše članstvo u Europskom vijeću plaćanja. Tea Martinčić, predsjednica Uprave Hypo Alpe-Adria-Bank: Poboljšanje poslovanja Hypo Alpe-Adria-Bank danas je peta banka po veličini u Hrvatskoj s tržišnim udjelom većim od sedam posto, stabilnom bazom klijenata i jasnom strategijom koja je prvenstveno usmjerena na sektor građanstva, ali i sustavnu potporu korporativnom i poduzetničkom sektoru. Tijekom proteklih mjeseci uspješno smo poboljšali ključne segmente našeg poslovanja i kvalitetu kreditnog portfelja. Nakon zaključenja procesa privatizacije nastavit ćemo ulagati u sebe, a naglasak će biti na dodatnom poboljšanju učinkovitosti i kvalitete usluge. 3 pvinfo G(H)OST KOMENTATOR: Viktorija Zadro-Huml, voditeljica poslovanja PharmaS Hrvatska Kud plovi ovaj brod? Teško je iščitati koje će mjere Vlada poduzeti kako bi se razvila farmaceutska industrija no što god to bilo, u koliziji je sa ciljevima HZZO-a F armaceutska industrija u Hrvatskoj je trenutačno pod velikim pritiskom pada cijena, a usporedimo li je s ostatkom EU-a nove molekule sporo i teško dolaze na listu HZZO-a. Farmaceutske kompanije teško održavaju postojeću razinu poslovanja, a velike multinacionalne korporacije prolaze kroz brojne reorganizacije i procese regionalizacije. Kamo će ploviti hrvatski farmaceutski brod ovisi o brojnim strategijama koje nemaju uvijek istu struju. Prema Vladinim smjernicama, farmaceutska industrija je jedno od ključnih strateških područja u razvoju gospodarstva i izlasku iz krize. Trenutačno je teško iščitati koje će mjere Vlada poduzeti kako bi se razvila domaća farmaceutska industrija no, što god to bilo, u koliziji je sa ciljevima koje si zadaje HZZO. U strateškim smjernicama za ovu godinu, HZZO navodi kao cilj sniženja cijene lijekova za dodatnih pet posto, što najviše pogađa domaće proizvođače kao predstavnike generičke industrije. Tako je, primjerice, prema kalkulaciji i obradi IMS podataka u srpnju tržište lijekova na recept palo pet posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Generički dio tržišta, koji predstavlja strateški važnu domaću industriju, nosi većinu tereta s padom od čak 12 posto. Dodatno opterećenje je i činjenica da se zakon o rokovima plaćanja ne primjenjuje i da industrija financira sustav opskrbe lijekova. Trenutačno je rok u kojem HZZO plaća svoje obveze za isporučene lijekove 270 dana što znači direktno negativan trošak financiranja od strane industrije od sedam do devet posto. Ovaj trošak financiranja je značajno viši kod do- Generički dio tržišta, koji predstavlja strateški važnu domaću industriju, pao je čak 12 posto maćih generičkih kompanija, nasuprot inovativnih stranih kompanija koje imaju ukupni godišnji trošak financiranja od jedan do dva posto zbog negativnih ili stimulativnih kamatnih stopa svojih središnjih banaka. Prema izvješću Europske udruge inovativne farmaceutske industrije (EFPIA), u Hrvatskoj je već sada udio generičkih lijekova veći od prosjeka zemalja u okruženju i iznosi 42,5 posto tržišne vrijednosti lijekova. U usporedbi sa susjedima, Hrvati troše ma- nju količinu lijekova koje dobivaju za manju cijenu. Za domaće proizvođače to znači da nemaju više puno prostora za rast i razvoj, a dodatna smanjenja cijena u postojećem portfelju, dugoročno ugrožavaju poslovanje i mogu dovesti u pitanje opskrbu tržišta određenim lijekovima. Kako bismo promijenili sliku industrije koju rado nazivamo strateškom i nacionalno važnom te osigurali održivi rast i razvoj, potrebno je u startu svesti rokove plaćanja lijekova na 60 dana. Potrebno je osigurati transparentnost, uslužnost i ubrzanje u procesu dobivanja regulatornih odobrenja od registracije do stavljanja proizvoda na listu lijekova HZZO-a. Potrebno bi bilo i smanjiti troškove samog regulatornog postupka i postupka kontrole kvalitete koji u nekim slučajevima zna biti i do 10 posto mjesečne bruto prodaje pojedinog proizvođača. Preporuka je da se lista, odnosno uvjeti ne mijenjaju više od dva puta godišnje kako bi se proizvođačima omogućilo investicijsko, odnosno ekonomsko planiranje. Potrebne su konkretne potpore i poticaji za domaće proizvođače koji nisu temeljeni na porezu na dobit, a poticali bi otvaranja proizvodnih mjesta u Hrvatskoj. Ujedno, status domaćeg proizvođača bi trebao podrazumijevati i poticaje ne bi li se potaknulo i pokojeg stranog proizvođača da stekne taj status, pokrene proizvodnju i zapošljavanje u Hrvatskoj. Domaća generička industrija ima višekratni pozitivni efekt na makroekonomska kretanja u zemlji i to prije svega jer supstituira uvoz, proizvodi za domaće potrebe, glavninu prihoda ostvaruje od izvoza roba i usluga, zapošljava visokoobrazovanu radnu snagu, koristi domaće dobavljače, plaća poreze te surađuje sa znanstvenom zajednicom. Sve to je dovoljno za poduzimanje konkretnijih mjera radi osiguranja opstanka i da se zaplovi u neke sretnije, prosperitetnije vode. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Lektura: Sandra Baksa Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru 4 TEMA TJEDNA Privredni vjesnik Broj 3848, 13. listopada 2014. ( 280,5 mil € ( 1066 radnika investirano u 10 dovršenih projekata dobilo zaposlenje zbog tih projekata Polagani pomaci u domaćoj investicijskoj klimi Više od 300 investicijskih pro se za poticaje za ulaganja U portfelju Agencije za investicije i konkurentnost trenutno je 110 aktivnih investicijskih projekata, čija se ukupna vrijedn projekata moglo bi se otvoriti 16.168 novih radnih mjesta Igor Vukić vukic@privredni.hr M inistarstvo poduzetništva i obrta zaprimilo je 266 prijava za stjecanje statusa nositelja poticajnih mjera za ulaganje. Vrijednost tih investicija je oko 9,7 milijardi kuna, a otvorile bi 5200 radnih mjesta. U Ministarstvo gospodarstva stigle su još 83 prijave, teške 7,7 milijardi kuna, s potencijalnih 5456 novih radnih mjesta. Povećani broj prijava za olakšice koje omogućava Zakon o poticanju investicija, pokazuje da se investicijsko okruženje mijenja u pozitivnom smjeru, ističu u Agenciji za investicije i konkurentnost (AIK). Njezin ravnatelj Damir Novinić upravo je nedavno skrenuo pažnju da je, unatoč prevladavajućim ocjenama u javnosti, došlo do pomaka u investicijskoj klimi, što se odrazilo i na broj prijava. Stvoreni su preduvjeti za lakše poslovanje, a tome u prilog ide i činjenica da tvrtke koje već godinama uspješno posluju u Hrvatskoj ulaze u novi investicijski ciklus, kažu u AIK-u. Pri tome ohrabruje što se uz investicije u tradicionalno atraktivni turizam, sve češće govori i o ulaganjima u proizvodnju i djelatnosti s visokom dodanom vrijednosti. Deset projekata realizirano Agencija se susreće sa sve više investitora koji su upravo Hrvatsku prepoznali kao mjesto za realizaciju investicije. Među kojima se nalaze i oni kojima Hrvatska do sad nije Uz investicije u turizam, sve češće se govori i o ulaganjima u proizvodnju bila u fokusu kao zemlja atraktivna za ulaganje. U portfelju AIK-a ukupno ima 110 aktivnih investicijskih projekata, dok je njihova ukupna procijenjena vrijednost oko 7,2 milijardi eura. Očekuje se da će otvoriti 16.168 no- vih radnih mjesta. Ti investicijski projekti se nalaze u različitim fazama realizacije. Od inicijalne faze koja obuhvaća i projekte u razdoblju prvotnog informiranja o namjeri investicije i one za koje se priprema analiza isplativosti. Zatim se pristupa izradi potrebne prostorno-planske dokumentacije i kreće u njezino ishođenje. Slijedi treća faza koja prati projekte koji su u fazi izdavanja potrebnih dozvola. Četvrta faza podrazumijeva početak gradnje odnosno instalaciju potrebne opreme, a peta obuhvaća projekte koji su uspješno realizirani. U toj, petoj skupini, nalazi se deset projekata u kojima je investirano 280,5 milijuna eura. Posao je dakle već našlo 1066 radnika. Gradnja objekata i instalacija opreme počela je u 19 investicijskih projekata vrijednih 686,1 milijun eura. Posao će ovdje naći 3571 radnik. Dozvole se ishode za 40 ulagačkih pothvata, vrijednih ukupno 4,7 milijardi eura, koji bi treba- li zaposliti 5045 ljudi, itd. Oko 30 posto tih investicija odnosi se na turizam, 29 posto na proizvodnju, devet posto na farmaceutiku, a ostalo su ulaganja u sektoru usluga, nekretnina i infrastrukture. Dozvole ipak stižu sve brže U AIK-u naglašavaju da to nisu svi investicijski projekti koji se realiziraju u Republici Hrvatskoj jer svi privatni investitori nemaju obvezu informirati AIK o planu ili realizaciji investicije. Da je Hrvatska na putu da postane poželjna investitorska destinacija svjedoče i podaci vezani uz tempo izdavanja lokacijskih i drugih dozvola za gradnju. AIK je ulagačima pružao svu potrebnu podršku, a dozvole su stigle u nekim slučajevima u čak trostruko kraćem vremenu od zakonski propisanog roka. Radi se o investicijskim projektima praonice radne i zaštitne odjeće te otirača tvrtke CWS-boco u Čakovcu, izgradnje tvornice za proizvodnju energetskih pločica Atlantic Multipower u Novoj Gradiški, izgradnji tvornice za šivanje kožnih proizvoda za interijer u auto i avioindustriji tvrtke Wollsdorf Components u Varaždinu te izgradnji tvornice za obradu stakla poljske tvrtke Press Glass, također u Varaždinu. Kako poboljšati Zakon o strateškim investicijama Ministarstvo gospodarstva do 22. listopada provodi savjetovanje s javnošću o izmjenama Zakona o strateškim investicijskim projektima, kako bi se uvela poboljšanja na temelju dosadašnjih iskustava. Uz ostalo, nastoji se ubrzati raspolaganje zemljištem koje je u vlasništvu države ili lokalnih jedi- nica. Budući da prijavljeni projekti često nemaju zatvorenu financijsku konstrukciju, omogućit će se ulagačima da financijsku sposobnost potvrde obrascima BON 1 i BON 2, godišnjim financijskim izvješćem te tromjesečnim izvješćem prije prijave projekta. Tijela poput Ministarstva gospodarstva, Centra za investicije ili Agencije za investicije ovlastit će se za pružanje stručne pomoći u pripremi projekata koji će biti upućeni Povjerenstvu za strateške investicije. U prijedlogu izmjena zakona predviđeno je da privatni investitor prije stupanja na snagu odluke Vlade o proglašenju strateškog projekta, a u roku od 60 dana, mora dostaviti Ministarstvu gospodarstva mjenicu, zadužnicu i dokaz o osiguranim izvorima financiranja u visini od 10 posto ukupne vrijednosti projekta. Kao osiguranje vrijedit će i novac deponiran u banci ili hipoteka u korist države na nekretnini u vlasništvu ulagača. 5 www.privredni.hr Broj 3848, 13. listopada 2014. ( 19 projekata u fazi je gradnje objekata i instalacije opreme ( do 70% prihvatljivih troškova sufinancirat će grad Potpora izvoznim aktivnostima jekata prijavilo ost procjenjuje na oko 7,2 milijarde eura. Realizacijom tih 2014., a potvrda je dobivena već 4. travnja. Tempo izdavanja često ovisi o lokaciji projekta: brže se dobivaju dozvole u uređenim poslovnim i gospodarskim zonama koje su i namijenjene za prihvat i realizaciju novih poslovnih pothvata. Javna uprava u sjevernijem dijelu Hrvatske nešto je ažurnija Dozvole se ishode za 40 ulagačkih pothvata, vrijednih ukupno 4,7 milijardi eura I Wollsdorf i Press Glass u Varaždinu su građevinske dozvole dobili samo za jedan dan. Rekordno izdavanje dozvole rezultat je izvrsne suradnje upravnog odjela, investitora, projektanta, ali i svih javnopravnih tijela koja izdaju posebne uvjete, rekao je tom prilikom Predrag Štromar, župan Varaždinske županije. Rok za izdavanje građevinske dozvole inače je 30 dana. I Atlantic je u Novoj Gradiški do- bio odličan poslovni servis u gospodarskoj zoni, o čemu je Privredni vjesnik već pisao. Atlantic je predao zahtjev za lokacijsku dozvolu 20. siječnja ove godine, a dozvola je izdana već 28. siječnja. Slično je bilo i s građevinskom dozvolom koja je stigla za 19 dana. Kompanija CWS-boco dobila je u Čakovcu lokacijsku dozvolu za 20 dana. Zahtjev za potvrdom glavnog projekta podnijeli su 27. ožujka u izdavanju dozvola, no ima dobrih i loših iznimaka i na sjeveru i na jugu. Dugopolje je, primjerice, mnogim jedinicama lokalne samouprave godinama pružalo primjer uspješnog privlačenja ulagača. Dosta toga ovisi i o investitoru. Kad predaju potpune zahtjeve za dozvole u nekoj od faza realizacije, onda i uprava reagira brže i izdaje potrebne dokumente, kažu u AIK-u. Od proizvodnje vijaka do vrhunskih hotela Agencija za investicije (AIK) svojim je uslugama pratila izvedbu Plivinog centra financijskih aktivnosti i izgradnju proizvodnog pogona. Investicija je bila vrijedna 53 milijuna eura, a zaposleno je 175 ljudi. Tu je i izgradnja logističko-distributivnog centra tvrtke TOP LOGISTICS, vrijedna 4,5 milijuna eura, u kojoj radi 10 zaposlenika. Samoborski DIV, kupac splitskog brodogradilišta, uložio je i u tvornicu za proizvodnju vijaka. Investicija je vrijedna 4,5 milijuna eura. Modernizacija pogona ljevaonice u Sisku koji je provela kompanija ABS bila je vrijedna 70 milijuna eura. Ondje radi 150 radnika. Podršku AIK-a imao je i Valamar pri obnovi hotela President u Dubrovniku, vrijednoj 20 milijuna eura. Zagreb daje 10 milijuna kuna malim i srednjim izvoznicima Program će trajati do 2017. godine, a cilj mu je povećanje izvoznih rezultata, podizanje konkurentnosti na međunarodnom tržištu te očuvanje ili stvaranje novih radnih mjesta Z a potporu izvoznim aktivnostima zagrebačkih malih i srednjih poduzeća, grad Zagreb izdvajat će godišnje 10 milijuna kuna, najavila je Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika Bandića. Program će trajati do 2017. godine, a cilj mu je povećanje izvoznih rezultata, podizanje konkurentnosti na međunarodnom tržištu te očuvanje ili stvaranje novih radnih mjesta. Najviši iznos pojedinačne potpore iznosit će 750.000, a najmanji 150.000 kuna, rečeno je na nedavnom predstavljanju ovog projekta, održanom u Komori Zagreb. Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, istaknula je da su potpore namijenjene osobito poduzetnicima koji se pripremaju za izlazak na strana tržišta, ali mogu ih dobiti i već postojeći izvoznici. Tvrtke koje se žele natjecati za ove potpore moraju imati sjedište na području Grada Zagreba, i ispunjavati određene financijske uvjete. Između ostalih, ne smiju biti u postupku predstečajne nagodbe ili stečaja te moraju imati podmirene obveze prema državi, gradu i zaposlenicima. Potpore se mogu koristiti za plaćanje savjetodavnih usluga (istraživanje tržišta, izrada izvoznog plana, pronalaženje izvoznih partnera, proces certificiranja ili priprema dokumentacije za izvoz). Zatim za marketinške aktivnosti, kao što su registracija zaštitnog znaka, priprema promotivnih materijala, nastup na sajmovima i slično. Za što može, za što ne Prihvatljivo je potporu utrošiti i za pripremu proizvoda kao što je prilagodba proizvoda ili usluge standardima i zahtjevima ciljnog tržišta, za izrada uzoraka ili za pravnu pomoć za pripremu ugovora, itd. Ovaj novac ne smije se ulagati u kupnju poslovnog prostora ili zemljišta, u najam vozila ili reprezentaciju. Grad će takvim potporama sufinancirati do 70 posto ukupno prihvat- ljivih troškova, dok je obveza korisnika potpore osigurati minimalno 30 posto vlastitih sredstava. Potpore će se dodjeljivati putem javnog natječaja, koji bi uskoro trebao biti raspisan i objavljen na www.zagreb.hr. Najviši iznos pojedinačne potpore iznosit će 750.000, a najmanji 150.000 kuna Zahtjevi će se podnositi Povjerenstvu za dodjelu potpora, u čijem sastavu će, uz resorne gradske urede, biti i predstavnici Ministarstva poduzetništva i obrta, HAMAG-BICRO-a, HBOR-a i Komore Zagreb. Sandra Švaljek istaknula je da se ovim projektom nadograđuje Program poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Gradu Zagrebu 2013.-2017. Nove mjere uklapaju se i u strateške ciljeve zacrtane u dokumentima ZagrebPlan 2020 i Razvojnoj strategiji Grada Zagreba. (I.V.) 6 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3848, 13. listopada 2014. turistima se toliko sviđa u Hrvatskoj “ Našim da vjerujemo da će ih privlačiti sve što podsjeća na Hrvatsku. ” Choung Chong Cheon, predstavnik kompanije CKB ( više od 15 mil $ investicija prikupili hrvatski startup projekti u zadnjih šest mjeseci Nema zlatnog pravila o tome u koji je segme Korejski turisti i kod kuće žele Ožujsko pivo Nazovi M za Pokušati zadržati ideju samo za sebe je najveća moguća greška. mogućih kupaca. Jer na koncu netko može reći: Stari moj, pet os Boris Odorčić odorcic@privredni.hr Žuja je zakon i u Koreji Ožujsko pivo bit će ponuđeno tržištu od 50 milijuna potrošača u lancima supermarketa i drugim trgovinama Izvoz piva mogao bi biti uvod u izvoz drugih proizvoda na korejsko tržište “I bit će ponuđeno s istom etiketom s kojom se prodaje u Hrvatskoj. Našim turistima se toliko sviđa u Hrvatskoj da vjerujemo da će ih privlačiti sve što podsjeća na Hrvatsku”, kaže Choung Chong Cheon, predstavnik kompanije CKB. Sergej Jeskov, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare nije želio otkriti kolika će biti vrijednost ugovora. Očekuje da će suradnja biti dugoročna, ali sve će ovisiti o reakciji potrošača u Koreji. Pravi trend u prodaji znat će se za oko godinu dana. mah je reagirala vrlo poslovno. I tako je taj broj 1 u svom segmentu na korejskom tržištu prošli tjedan u Zagrebu potpisao ugovor s vodećom kompanijom u sektoru na hrvatskom tržištu, Zagrebačkom pivovarom, o distribuciji Ožujskog piva na korejsko tržište. Ožujsko pivo bit će ponuđeno tržištu od 50 milijuna potencijalnih potrošača u lancima supermarketa, u trgovinama ostalih formata, restoranima, barovima... Uvod za veći i širi izvoz Prve pošiljke Ožujskog krenut će na istok za mjesec-dva, dok se ne riješe neke pravne predradnje. Korejski partner, CKB, provest će veliku promotivnu kampanju. “Učinit ćemo sve da promoviramo hrvatsko pivo i turiste podsjetimo na lijepe dane koje su ovdje proveli”, rekao je Cheon. Korejski veleposlanik u Hrvatskoj Hyungwon Suh ocjenjuje da bi posao s izvozom piva Igor Vukić vukic@privredni.hr B um dolaska korejskih turista u Hrvatsku ima još jednu popratnu posljedicu. Po povratku u Koreju, turisti su pitali u trgovinama može li se kupiti koje fino hrvatsko pivo koje su probali za vrijeme boravka u našoj zemlji. Kompanija CKB, veliki distributer pića, od- mogao biti uvod za izvoz i drugih kvalitetnih hrvatskih proizvoda na korejsko tržište. Zanimanje korejskih turista za Hrvatsku potaknuo je reality show Romantic in Croatia u kojem desetero mladih iz Koreje putuju po Hrvatskoj, od Zagreba do Dubrovnika preko Splita i Plitvica, dok gledatelji prate hoće li se među njima roditi ljubav. Turisti su zatim pohrlili da vide mjesta kojima su šetali zaljubljeni parovi. Zadarsku županiju su, primjerice, prošle godine posjetila 892 gosta iz Koreje. A ove godine, samo do svibnja čak - 9248! Zadnjih mjeseci učestali su i posjeti drugih poslovnih ljudi ih Koreje pa je nedavno u HGK-u održan i Poslovni forum na kojem se dogovarala suradnja među tvrtkama u metalnoj i srodnim industrijama. Potpisivanju ugovora između kompanija CKB i Zagrebačke pivovare prisustvovao je i Ismar Avdagić, pomoćnik ministra gospodarstva, koji je ocijenio da bi takvi poslovi trebali biti uzor svima u izvozno orijentiranim djelatnostima u Hrvatskoj. B ellabeat, Farmeron, Repsly i Rimac Automobili poznati su hrvatski startup projekti koji su u proteklih šest mjeseci prikupili više od 15 milijuna dolara investicija. Ivo Špigel, član Uprave informatičke tvrtke Perpetuum Mobile i suosnivač Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP), na nedavnom druženju s osnivačima tih startupa Nazovi M za Majstore startupa kazao nam je kako je vještine koje su pojedincu ili tvrtki potrebne za uspješan ulazak u poduzetničke vode ponajbolje podijeliti u dvije vrste - tehničke i poslovne. “Dakle, u startup timu, ako je to moguće, treba imati što bolje znanje tehnologije na kojoj se temelji proizvod. Potrebno je imati i poslovno znanje i vještine kako bi se pronašli investitori, kako bi se projekt prodao ne samo kupcima nego i članovima tima, te bi se trebalo biti u stanju pridobiti najkvalitetnije ljude za taj tim. Zato je najčešće važno da tim čini više osoba. Ponekad je dosta teško onim pokretačima koji su sami jer oni moraju objedinjavati sve ove vještine”, objašnjava on. Na početku poslovnog pothvata, smatra on, poduzetnici uopće ne bi trebali razmišljati o financijama. “Netko tko ima projekt, posebice ako je riječ o informatičkom, treba ga ponajprije ispro- gramirati, dakle krenuti i na početku ne brinuti previše o financiranju nego jednostavno o tome da se radi nešto što je ljudima vrijedno. Drugim riječima, to znači da treba što više razgovarati s potencijalnim kupcima. Naravno, osim kada je riječ o osobi koja ima vrlo jasnu i čistu sliku o tome što treba napraviti. No, često to nije slučaj jer iznimni su ljudi koji mogu zamisliti viziju i nametnuti je tržištu”, napominje Špigel. Bezvrijedna dobra ideja Stoga je za veliku većinu projekata ključno, smatra on, mnogo razgovarati u što ranijoj fazi projekta. Ako se, primjerice, radi o softveru ili cloud aplikaciji, važno je vrlo rano napraviti što jednostavniju Treba na sva usta govoriti o onome na čemu se radi, kaže Marko Linke upotrebljivu verziju. “Česta greška kod pokretača projekata jest ta da se zakopavaju u previše detalja, da predugo rade na presloženoj verziji koja ima sve moguće funkcionalnosti ovoga svijeta. Znamo puno projekata koji su tako dugo razvijani, izašli na tržište i nakon razgovora s kupcima morali su demontirati sve što su napravili te prijeći na nešto puno jednostavnije”, ističe Špigel. Špigel naglašava kako je na početku svakako važno imati dobru ideju. Međutim, dok se ne utjelovi u nekom proizvodu ona je potpuno bezvrijedna. “U tom smislu, pokušati zadržati ideju samo za sebe je najveća moguća greška. Naprotiv, ideju već na početku valja podijeliti sa što više prijatelja, poznanika i mogućih kupaca. Jer na koncu netko može reći: Stari moj, pet osoba u Francuskoj već radi na istoj stvari”, kaže. Zlatnog pravila o tome u koji je segment gospodarstva najbolje ući putem startup projekta - nema. “Hrvatska je mala i nije ni na koji način usmjerena na jedan segment. Važno je da se projekt temelji na nečemu što pokretača goni, da je on strastveno uz to vezan i da što bo- 7 www.privredni.hr Broj 3848, 13. listopada 2014. greška kod pokretača projekata jest ta “ Česta da se zakopavaju u previše detalja. ” Ivo Špigel, suosnivač ZIP-a Marina Zadar Stiglo pet ponuda za koncesiju nt gospodarstva najbolje ući putem startup projekta a majstore . Naprotiv, ideju već na početku valja podijeliti sa što više prijatelja, poznanika i soba u Francuskoj već radi na istoj stvari, kaže Ivo Špigel Za koncesiju na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene luke nautičkog turizma - Marine Zadar i u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra na dijelu katastarske općine Zadar pristiglo je pet ponuda koje su otvorene prošloga tjedna. Ponude su dostavili Tankerkomerc d.d. iz Zadra, zadarska Marina Signum d.d. i Olive Island d.o.o. iz Sutomišćice, opatijski ACI d.d., potom zadarska Belle Adria d.o.o. i konzorcij Porto Jadera 1177 (koji čine Belle Adria d.o.o., Noa Zrće d.o.o., Marina Hramina d.o.o., Netom ZD d.o.o., Boogie klub d.o.o., Gold partner d.o.o., Marina Nerezine d.o.o., Contra Regula d.o.o., Marina Zrće d.o.o., Netom d.o.o.), te Zajednica ponuditelja (Dogus marina upravljanje d.o.o., Marina Dalmacija d.o.o., Dogus Marine Croatia d.o.o., Dogus Holding A.S). Ponude s cjelokupnom dokumentacijom dostavit će se Stručnom tijelu za ocjenu ponuda za dodjelu koncesije na pomorskom dobru, koje sukladno članku 20. Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru nakon detaljne analize donosi nalaz i mišljenje, te predlaže davatelju koncesije donošenje odgovarajuće odluke, navodi se u objavi Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Javni poziv otvoren do 30. listopada 2014. Stipendije za kadrove u turizmu lje poznaje temu kojom se bavi”, smatra Špigel. Sandro Mur, suosnivač Bellabeata (bivši BabyWatch, uređaj koji prati rad djetetovog srca u trbuhu i podatke šalje budućoj majci na mobil- U startup svijetu se puno priča o nebitnim stvarima. A samo treba otići do klijenata svaki dan, kaže Kopić nu aplikaciju), ističe kako je na početku poduzetničkog pothvata vrlo bitno raditi ono u čemu je pojedinac dobar, a ne ono što voli, te upornost. “Ideja ne postoji u startup svijetu i svi ih imaju na milijune. Ono što se cijeni jest upornost i rad na određenoj ideji, dok je njena realizacija najteža stvar u startupu”, tvrdi on dodajući kako gotovo svi startupi odustanu odmah na početku i tako ne krenu s realizacijom vlastitih poslovnih ideja. Komunikacija s klijentima Marko Linke, suosnivač startupa Repsly (bivši Salespod, sustav za upravljanje prodajom na terenu) pak smatra kako dobru ideju valja dobro provjeriti na tržištu, a sve kako bi se pokušalo dobiti što bolju sliku o tome ima li uopće smisla ići u startup projekt. “To je za- pravo ključ da se krene dalje”, ističe on dodajući kako pritom nema mjesta strahu od krađe ideje. “Treba na sva usta govoriti o onome na čemu se radi”, naglašava on. Mate Rimac, osnivač i direktor tvrtke Rimac Automobili, dodaje kako se pojedinac ponajprije treba zapitati zašto nešto želi raditi. “Ako je to zbog novca, svima bih rekao da odustanu odmah na početku”, smatra on. Kada je određen proizvod ili usluga na tržištu, Matija Kopić, direktor i suosnivač Farmerona, aplikacije za praćenje i analizu učinkovitosti u poljoprivredi i stočarstvu, ističe kako je vrlo važno redovito komunicirati s klijentima. “U startup svi- jetu se puno priča o nebitnim stvarima. A samo treba otići do klijenata svaki dan. Nevjerojatno mi je da neki startupi i njihovi osnivači nisu u stanju napraviti tu malu stvar. Mi smo svašta radili, a ne samo instalirali nekakav softver na farmama. Tako smo s klijentima popravljali opremu za mužnju i čistili štale. To su priče kroz koje svaki novi zaposlenik mora proći jer u protivnom nema šanse da dobro shvati posao. To je možda i moja poruka svima onima koji se žele baviti startupima”, napominje on dodajući kako pritom treba biti potpuno iskren prema sebi, kolegama i klijentima te zapošljavati i okružiti se boljima od sebe. S ciljem motiviranja mladih za ugostiteljskoturistička zanimanja, podizanja standarda obrazovanja i kvalitete kadrova, Ministarstvo turizma raspisalo je javni poziv za program Stipendije u 2014. godini. Ministarstvo stipendije dodjeljuje od 2008. te je u proteklih šest godina stipendirano 630 učenika i studenata. Stipendije su namijenjene učenicima ugostiteljsko-turističkih škola i studentima za zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu, a dodjeljuju se u suradnji s privatnim sektorom i županijskim obrtničkim komorama. Ministarstvo turizma odobrava do 50 posto iznosa stipendije, i to najviše do 500 kuna po učeniku i 800 kuna po studentu. “Ljudski resursi jedna su od temeljnih karika za uspjeh u turizmu i upravo zato je vrlo važno ulagati u turističke kadrove već od školovanja”, istaknuo je ministar turizma Darko Lorencin. Inače, stipendije u omjeru od po 50 posto stipendiraju tvrtke zainteresirane za kadrove i Ministarstvo turizma. Zainteresirane tvrtke imaju obavezu odmah po završetku školovanja ili studiranja sa stipendistom sklopiti ugovor o radu na određeno ili ugovor o radu pripravnika, a nakon probnog rada ili stažiranja, ugovor na određeno vrijeme najmanje u trajanju stipendiranja. Stipendist, između ostaloga, mora maturirati ili diplomirati u roku te tijekom stručne prakse u objektima tvrtke uredno izvršavati obveze i zadatke. (J.V.) 8 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3848, 13. listopada 2014. ( za 22% manje nezaposlenih u Zadru (podaci za kraj kolovoza) ( ili 7000 manje nezaposlenih nego u isto vrijeme lani U Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Zadar dodijeljena priznanja najboljim tvrtkama Zlatna plaketa jamstvo uspješnosti Pag 91 HSTec Turisthotel Od 25 tvrtki koje su do sada dobile 48 Zlatnih plaketa HGK-a Županijske komore Zadar samo jedna više ne posluje, dok je jedna u stečajnom postupku, što pokazuje kako je kriterij izbora ispravan, kaže Dario Jurin Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr N a osnovu 21 kriterija Hrvatske gospodarske komore (HGK), predsjednik Gospodarskog vijeća HGK-a Županijske komore Zadar Dario Jurin dodijelio je Zlatnu plaketu u kategoriji malih poduzeća tvrtki Pag 91 iz Paga. Nagradu je, u ime tvrtke, preuzeo direktor Zdenko Oštrić. U kategoriji srednjih poduzeća nagradu je dobila tvrtka HSTec iz Zadra, a nagradu je preuzeo direktor Željko Goja. Za najbolju veliku tvrtku Zlatna plaketa dodijeljena je Turisthotelu iz Zadra, a nagradu je preuzeo direktor Frane Skoblar. Ova priznanja za poslovanje u 2013. godini dodijeljena su na sjednici Gospodarskog vijeća HGK-a Županijske komore Zadar u zadarskom hotelu Kolovare. Dario Jurin je istaknuo da od 25 tvrtki koje su do sada dobile 48 Zlatnih plaketa HGK-a Županijske komore Zadar samo jedna više ne posluje, dok je jedna u stečajnom postupku, što prema njegovim riječima pokazuje kako je kriterij izbora ispravan. Najveći broj priznanja u kategoriji velikih tvrtki pripao je Tankerskoj plovidbi koja je pet puta bila dobitnik. Govoreći o gospodarskim pokazateljima za Zadarsku županiju Jurin je naglasio dobar turistički promet te je posebno istaknuo broj zaposlenih. “Rezultati u gospodarstvu ove županije su relativno dobri u ovim teškim i složenim uvjetima. Zadnjeg dana kolovoza prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), broj nezaposlenih bio je 22 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine te je pao ispod 7000 što je prvi put od kada Zadarska županija prati te podatke. Usporedbe radi, na državnoj razini je manji za 7,5 po- sto. U našoj smo županiji za 48 zaposlenih premašili broj zaposlenih koji smo imali 2008. i 2009. godine. Usporedbe radi, Hrvatska je u posljednjih pet-šest godina izgubila 170.000 radnih mjesta”, istaknuo je Dario Jurin. većati prihode, a s obzirom na to da se već nekoliko godina pojavljujemo kao dobitnici ovog prizanja rast postaje naša obveza”, istaknuo je Frane Skoblar, predsjednik Uprave Turisthotela. Rast je obveza Tvrtka Turisthotel do sada je osvojila četiri Zlatne plakete. U sklopu ove tvrtke posluje Zaton Holiday Resort, prvi hrvatski kamp koji ima privilegij pripadati klubu od 32 europska vrhunska kampa i član je ekskluzivnog udruženja Leading Campings of Europe, zatim boutique hostel Forum smješten u samoj povijesnoj jezgri Zadra, a praonica rublja Turisthotela po svojoj je tradiciji, kapacitetu i tehnologiji vodeći objekt takve vrste u Hrvatskoj. Tvrtka u svome vlasništvu ima i tri ugostiteljska objekta u gradu Zadru te iskusnu TH catering ekipu. “Nije lako ostati uspješan i po- Zlatne plakete dobili su Pag 91 iz Paga te tvrtke HSTec i Turisthotel, obje iz Zadra Jedna od najuspješnijih i inovativnijih hrvatskih tvrtki, zadarski HSTec, specijalizirana je za razvoj, projektiranje i proizvodnju visokobrzinskih elektromotornih vretena, direktnih pogona i druge visokobrzinske tehnike, te za inženjering, projektiranje i automatizaciju specijalnih obradnih strojeva i sustava. Poznata je i po proizvodnji robota, a sada je drugu godinu za redom i dobitnik Zlatne plakete HGK-a. “Nagrada je zasluga i plod rada, za- laganja i znanja svih naših djelatnika. Ova nagrada nas posebno veseli jer time postajemo prepoznatljivi i u svojoj sredini, među ljudima s kojima svakodnevno živimo, lovimo ribu, …. Naime, HSTec kao dominantni izvoznik dosad je poznatiji u krugovima proizvođača alatnih strojeva i opreme izvan naših granica, u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji. Sam Zadar ima veliku ulogu u našem poslovanju, ne samo zbog tradicije metaloprerađivačke industrije Zadra poput Bagata i SASa, već i radi ljepote zbog koje ovamo jako vole dolaziti naši poslovni partneri iz inozemstva”, istaknuo je Željko Goja, direktor HSTec-a. Nagrada mnogo znači “Zato ova nagrada predstavlja jednu lijepu referencu i dokaz je našim partnerima da posluju s uspješnom tvrtkom. Priznanje tvrtki je priznanje svim našim zaposlenici- ma koji su velikim radom, znanjem i zalaganjem došli do jedne razine, prepoznatljive u Europi i svijetu. Drugim tvrtkama dajemo do znanja da se ulaganje u ljude i veliki rad isplate. Takvim određenjem i takvim pristupom možete postići dobre rezultate”, dodao je Goja. Tvrtka Pag 91 osnovana je 1991. godine sa sjedištem u Pagu. Djelatnosti tvrtke Pag 91 su prerada, distribucija i proizvodnja soli. “Nama ova nagrada dosta znači. Dobili smo je i 2010. godine pa nam je ovo drugi put. Imamo 40 zaposlenika, a kako dijelom ovisimo i o vremenskim uvjetima jer posipamo ceste u zimskom periodu, ukoliko bude normalna godina u Češkoj, Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj i drugim državama u kojima poslujemo, vjerovatno nećemo imati problema tako da bismo mogli ponoviti dobre rezultate”, kazao nam je Zdenko Oštrić, direktor tvrtke Pag 91. S MARKOVA TRGA www.privredni.hr Broj 3848, 13. listopada 2014. ( 1,9 mlrd kn Zračna luka Zagreb Gradnja terminala prema planu trošak petogodišnjeg programa restrukturiranja CA-a Sjednica Vlade Croatia Airlines ponovo traži strateškog partnera Prema pravilima Europske unije, novi strateški partner može dobiti većinsko vlasništvo samo ako dolazi iz EU-a. Investitori izvan Unije mogu steći najviše 49 posto dionica kompanije Igor Vukić vukic@privredni.hr H rvatski zračni prijevoznik Croatia Airlines (CA) treba strateškog partnera radi dokapitalizacije, širenja prometne mreže, obnove flote i novog razvoja. Vlada je na prošlotjednoj sjednici pokrenula postupak potrage za investitorom i osnovala povjerenstvo koje će odabrati najboljeg ponuđača. Prema pravilima Europske unije (EU), novi strateški partner može dobiti većinsko vlasništvo samo ako dolazi iz EU-a. Investitori izvan Unije mogu steći najviše 49 posto dionica kompanije. Vlada je ranije već nudila Croatia Airlines ulagačima po svijetu. Interes su pokazali prijevoznici iz Kine i Indonezije i drugih zemalja, ali pregovori nisu urodili konkretnim rezultatima. Sada Croatia Airlines ima veći potencijal za prodaju jer je u međuvremenu započet proces restrukturiranja. Vlada je pomogla da se reguliraju dugovi i postave temelji za održivo poslovanje. Program restrukturiranja ima rok od pet godina, s ukupnim troškom od 1,9 milijardi kuna. U 2015. godini predviđena je daljnja racionalizacija poslovanja, smanjenje troška zaposlenih i zatvaranje prodajnih jedinica u inozemstvu. Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić na sjednici Vlade citirao je i ocjene iz međunarodnih poslovnih časopisa koje potvrđuju da je sada bolja situacija za pronalaženja investitora. Zbog procesa restrukturiranja izvjesniji je povrat uloženog kapitala. Procjenjuje se također da će se lakše pronaći ulagač jer se sve više kompanija iz drugih krajeva svijeta namjerava proširiti na tržište Europske unije. Vlada želi da novi ulagač u CA ima značajno iskustvo u civilnom zrakoplovstvu kako bi u što kraćem roku osigurao uvođenje novih linija u domaćem i međunarodnom prometu i proširio flotu koja sada broji 12 zrakoplova. To će ujedno biti i potpora razvoju hrvatskih turističkih potencijala. Novosti za fondove Otvoreni investicijski fondovi i alternativni investicijski fondovi ubuduće će se morati više oslanjati na vlastite procjene rizika pri ulaganju u dužničke financijske instrumente, primjerice, državne ob- 9 veznice. Prema riječima Igora Rađenovića, zamjenika ministra financija, pravila se mijenjaju u skladu s novom direktivom Europske unije. Izbijanjem gospodarske krize uočeno je da se ulagači i društva za upravljanje Za prve korake u osnivanju Hrvatske Agronomske komore Vlada je iz proračuna izdvojila 100.000 kuna fondovima pri svojim odlukama previše oslanjaju na rejtinge koje utvrđuju agencije za kreditni rejting. Stoga će fondovi morati uvesti dodatne, vlastite tehnike za mjerenje i procjenu rizika. Njihove sustave mjerenja nadzirat će Hanfa i predlagati izmjene ako uoči nedostatke. Hanfa je inače u prošloj godini, u okviru svojih nadzornih nadležosti, podnijela 30 optuž- nih prijedloga sudovima za prekršaje. Kršenje pravila uočeno je u šest slučajeva na tržištu kapitala i u pet slučajeva kod upravljanja investicijskim fondovima. Zbog nepravilnosti na tržištu osiguranja podneseno je 17 optužnih prijedloga te dva u području leasinga. Podnesena je i kaznena prijava koja je obuhvatila četiri osobe. Riječ je bila o kaznenim djelima zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju te sklapanju štetnog ugovora. Prema izvještaju o radu Hanfe, koji je Vlada u cijelosti prihvatila, Agencija je lani primila 201 predstavku potrošača. Oko 75 posto bile su to žalbe fizičkih osoba. Najviše predstavki, 120 odonosilo se na na nepravilnosti na tržištu osiguranja. Hanfa je odgovarala na predstavke najkasnije za 30 dana, stoji u izvješću. Osnovana Agronomska komora Hrvatska je dobila još jednu komoru, a ta će zastupati interese agronoma. Svojim će članovima davati status ovlaštenih agronoma i voditi njihov popis. Zastupat će njihove interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Status ovlaštenog agronoma pomoći će članovima u dobivanju poslova na natječajima i korištenju fondova EUa. Za prve korake u osnivanju Hrvatske Agronomske komore Vlada je iz proračuna izdvojila 100.000 kuna. Anka Mrak Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja i Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, posjetili su gradilište novoga putničkog terminala Međunarodne zračne luke Zagreb. Joško Mikulić, predsjednik Uprave Viadukta, hrvatske građevinske tvrtke koja ima udio u konzorciju ZAIC, koncesionaru nad zagrebačkom zračnom lukom, objasnio je napredak vanjskih radova, uključujući ceste, parkirališta, stajanku, staze za vožnju, viadukt, podvožnjak, most i sustav odvodnje. Uz Viadukt, još su tri hrvatske građevinske tvrtke angažirane na projektu - Kamgrad za betonsku konstrukciju zgrade te unutarnje pregradne stijene, Zagreb Montaža Grupa za čeličnu konstrukciju krovišta i fasade te KFK Tehnika, kao izvođač ra- dova na krovištu. Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, istaknuo je kako mu je drago što je pri posjetu gradilištu novog putničkog terminala Međunarodne zračne luke Zagreb još jednom svjedočio tome kako se projekt odvija prema planu. “Izuzetno sam zadovoljan napretkom i dinamikom radova, ovo je primjer gradilišta na kojem se intenzivno počelo raditi odmah i to se jasno vidi”, naglasio je. Bruno Mazurkiewicz, predsjednik Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb, također je izrazio svoje zadovoljstvo napretkom radova. (B.O.) Kapaciteti koji osiguravaju rast Pharma Valley budućnost JGL-a Riječka farmaceutska kuća JGL realizira projekt Pharma Valley, najveću investiciju u povijesti poslovanja, koja će u velikoj mjeri odrediti budućnost tvrtke. Vrijednost investicije je 361 milijun kuna, od čega 232 milijuna kuna ide na ulaganje u zemljište i građevinske radove, a 129 milijuna kuna u opremu. Pharma Valley ima dva ključna cilja - osigurati uvjete i kapacitete u razvoju, proizvodnji i skladištenju te objediniti svoje proizvodno-tehnološke lokacije, i to naj- kasnije do kraja sljedeće godine. Kapaciteti novih pogona mjere se u milijunima proizvodnih jedinica. Ovisno o vrsti proizvoda, kapaciteti su sljedeći: tablete i kapsule - 13 milijuna komada; sterilne kapi - 29 milijuna komada; sterilni sprejevi - 28,7 milijuna komada; aerosoli - 6,9 milijuna komada (s mogućnošću rasta na 13,8 milijuna komada); polučvrsti oblici - 11 milijuna komada; nesterilne otopine - četiri milijuna komada. “Ovi kapaciteti osiguravaju nam rast najmanje za sljedećih 10 godina. Na istoj lokaciji moći ćemo se po potrebi modularno širiti što nam i u dugoročnoj perspektivi osigurava preduvjete za brzu prilagodbu zahtjevima tržišta i kupaca”, zaključuju u JGL-u. (B.O.) 10 PREDSTAVLJAMO Privredni vjesnik Broj 3848, 13. listopada 2014. ( oko 70% prihoda ( oko 3 mil kn Comminus ostvaruje od ino klijenata Comminus, Zagreb godišnji promet Procoma Procom, Opuzen Proboj u Veliku Britaniju i Njemačku Uzevši u obzir do sada odrađene projekte kao i ugovorene projekte koji se tek trebaju odraditi, u Comminusu očekuju rast prihoda od oko 30 posto u odnosu na prošlu godinu Iz hotela u berbu mandarina Z Uskoro će Procom investirati u dogradnju devet novih hotelskih soba za što namjerava povući i određena sredstva iz EU fondova agrebačka tvrtka Comminus osnovana je 2004. godine s ciljem pružanja visokostručnih IT usluga u području baza podataka i upravljanja podacima. Bio je to logičan nastavak uspješne konzultantske karijere osnivača tvrtke Krešimira Radoševića koji je, prateći globalne trendove, na vrijeme uočio mogućnosti i rastuće potrebe u tom tržišnom segmentu. Slobodan prostor na tržištu, Comminus je dobro iskoristio i ostvario brži rast u ukupnim prihodima i broju zaposlenika. Tvrtka danas zapošljava više od 35 stručnjaka informacijskih tehnologija raznih profila s iskustvom rada na složenim projektima. “Naša temeljna djelatnost je razvoj IT rješenja i pružanja usluga u domeni podrške odlučivanja tzv. Business Intelligence i Big Data, kao i specijaliziranih aplikativnih rješenja. IT rješenja se u pravilu dizajniraju i uvode prema mjeri svakog klijenta, uzimajući u obzir njegove potrebe, specifičnosti i podatkovno okruženje”, rekao je vlasnik Comminusa Krešimir Radošević. Dodao je kako zadnjih nekoliko godina u poslovnoj strategiji naglasak stavljaju na proboj na zapadnoeuropska tržišta, posebice Veliku Britaniju i Njemačku. Uspješnost te strategije potvrđuje i podatak da već sada oko 70 posto ukupnog prihoda dolazi od inozemnih klijenata. Comminus nastavlja jačati prisutnost na tržištima Velike Britanije i Njemačke, među ostalim, i otvaranjem lokalnih podružnica u tim zemljama. Domaće tržište u stagnaciji Govoreći o tekućoj poslovnoj godini, Radošević je istaknuo kako se već sada može ustvrditi IT rješenja se u pravilu dizajniraju i uvode prema mjeri svakog klijenta, kaže Krešimir Radošević da će ova poslovna godina biti uspješnija od prošle. Uzevši u obzir do sada odrađene projekte kao i ugovorene projekte koji se tek trebaju odraditi, u Comminusu očekuju rast prihoda od oko 30 posto u odnosu na prošlu godinu. Taj je rast najviše potaknut već novim projektima u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, i to za klijente iz financijskog sektora, ali i projektima za klijente u domeni online sportskog klađenja. Domaće IT tržište još je uvijek u krizi i potražnja za uslugama stagnira. No, u Comminusu predviđaju kako će do kraja ove godine i u našoj zemlji pokrenuti nekoliko značajnijih projekata. Srednjoročni planovi za budućnost tvrtke su prije svega usmjereni na razvoj odnosa s partnerima i klijentima te daljnje pozicioniranje na već prisutnim tržištima. “Želja nam je dodatno proširiti portfolio IT rješenja i usluga ulaskom u globalno rastući segment Big Data rješenja, gdje razvijamo kompetencije radeći na projektima prediktivne analitike i analize ponašanja potrošača”, rekao je Radošević. Naglasio je kako tvrtka ulaže u edukaciju zaposlenika kako bi Comminus i u budućnosti bio prepoznat kao IT tvrtka vrhunskih stručnih kompetencija, usmjerena na potrebe klijenata. (S.P.) P rocom iz Opuzena je tvrtka koja u svom vlasništvu ima Hotel Merlot s tri zvjezdice dok su mu sobe, prema riječima vlasnika Branka Provića, kategorizirane s četiri zvjezdice. “Naš hotel je trenutačno najkomforniji hotel u dolini Neretve. Tijekom sezone najzastupljeniji su nam gosti u tranzitu, a tijekom berbe mandarina grupe gostiju koje uz tu aktivnost traže i vrhunsku gastronomiju i zabavu”, ističe Branko Prović, vlasnik i direktor Procoma. Zbog svog položaja uz Jadransku magistralu koja povezuje Split s Dubrovnikom hotel je odabrano mjesto poslovnih ljudi te putnika koji odmaraju na proputovanju. Hotel Merlot je svoj dio dodatne ponude osigurao u suradnji s agencijama koje dovode turiste željne aktivnog odmora poput berbe mandarina, foto safarija, ribolova, ronjenja, windsurfinga te kitesurfinga. “Hotelski restoran spaja tradicionalne elemente neretvan- skog podneblja s modernim iskustvima, tako da se kod nas mogu, uz ostalo, kušati neretvanski specijaliteti”, naglašava Prović i dodaje da su gosti koji dolaze u berbu mandarina najčešće iz srednjoeuropskih zemalja. Procom zapošljava 11 radnika i ostvaruje godišnji promet od oko tri milijuna kuna. Hotel Merlot ostvaruje 4500 noćenja godišnje. Uskoro će Procom investirati u dogradnju devet novih hotelskih soba za što namjerava povući i određena sredstva iz EU fondova. Hotel povezan s vinarijom U sklopu hotela smješten je i vinski podrum gdje Prović proizvodi kvalitetna vina, ali vinarija posluje u sklopu druge Provićeve tvrtke. Inače, vinarija je povezana s hotelom tako da se kroz hotel može ući u vinski podrum. Vinogradi su smješteni u dolini Neretve na tlu koje je bilo pod morem prije 50 godina, tako da je tlo puno minerala što se odražava i u posebnoj kvaliteti vina. Na tržištu Prović nudi kupažu merlota i cabernet sauvignona te chardonnaya ko- Gosti koji dolaze u berbu mandarina su najčešće iz srednjoeuropskih zemalja jega je u Hrvatskoj prvi zasadio. “Nakon što smo uspješno posadili sortu merlot i dobili izuzetno kvalitetno grožđe, stručnjaci za vinarstvo i vinogradarstvo su odlučili tu sortu vinove loze ocijeniti kao preporučljivu za sadnju na ovom području. Ipak, zbog drugačije klime i samih karakteristika tla u dolini Neretve, grožđe dobiveno od te sorte ima malo drugačija svojstva nego na kontinentu. Naime, ima blaže kiseline i veće količine šećera”, pojašnjava Prović. Većinu vina, a proizvodi 15.000 litara, Prović plasira u hotelskom restoranu i u nekoliko zagrebačkih vinoteka. (J.V.) PRIČA S RAZLOGOM 11 www.privredni.hr Broj 3848, 13. listopada 2014. ( oko 2 mil kn težak projekt muzeja vinogradarstva i vinarstva ( 250 zadrugara okupljeno u PZ-u Putnikovići 103. obljetnica Poljoprivredne zadruge Putnikovići Vina na putu u Ameriku Uz muzej vinogradarstva i vinarstva uredili bi se i neki popratni sadržaji, pa bi tako Zadruga, u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, posadila ogledni vinograd u kojem bi bile sve hrvatske autohtone sorte vinove loze i njihov opis Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr O vogodišnju, 103. godinu postojanja Poljoprivredna zadruga Putnikovići trebala bi dočekati s definiranim projektom izgradnje muzeja pelješkog vinogradarstva i vinarstva koji bi, u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA, trebao povući sredstva iz fondova Europske unije. Muzej će biti smješten u prostorijama zgrade Poljoprivredne zadruge na dvije etaže, ukupne površine 800 me- Sve što ostvarimo uložimo ili u osuvremenjavanje svoje ponude ili u kvalitetu usluge, kaže Rabušić tara četvornih, gdje će se izložiti eksponati sačuvani kroz dugu povijest pelješkog vinogradarstva i vinarstva. Projekt je vrijedan oko dva milijuna kuna, a značajnim sredstvima potpomogla ga je Dubrovačko-neretvanska županija. Uz muzej vinogradarstva i vinarstva uredili bi se i neki popratni sadržaji, pa bi tako Zadruga, u su- radnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, posadila ogledni vinograd u kojem bi bile sve hrvatske autohtone sorte vinove loze i njihov opis. Teški uvjeti na tržištu, ali i razvoj Inače Poljoprivredna zadruga Putnikovići osnovana je 1911. godine kao štedno-kreditna zadruga, da bi se kasnije proširila na druge djelatnosti. Zadruga je potom imala i zastoje, ali je ponovno počela s radom 1946. godine i od tada neprekidno posluje. Zadruga je rasla i razvijala se, a prema riječima njena upravitelja Joze Rabušića, unatoč teškim uvjetima na tržištu razvija se i sada. Koliko je god zadovoljan razvojem situacije na projektu muzeja, upravitelj PZ-a Putnikovići nezadovoljan je teškim stanjem na tržištu vina i ovogodišnjom lošom berbom koja je direktna posljedica vremenskih neprilika kroz čitavu ovu godinu. PZ Putnikovići ima podrum kapaciteta 2200 litara. Prosječna godišnja prerada grožđa je između 950.000 i milijun kilograma grožđa. Sorti plavac pripada 80 posto proizvodnje, dok je ostatak bijela sorta maraština te zanemarivi udio nekoliko starih bijelih sorti. “Od tih crvenih sorti proizvodimo vino poput Plavca malog i Pelješca, a izabrani dio su vrhunska vina Lirica i Libertas. Kod bijelih imamo Maraštinu, Pelješko bijelo te vrhunsku Svetu Anu. Jozo Rabušić, upravitelj Poljoprivredne zadruge Putnikovići Svoje proizvode plasiramo na hrvatsko tržište i tržišta okolnih zemalja, a ohrabrujući signal stigao je iz SAD-a gdje se plasira dio vrhunskih vina, za sada nekoliko tisuća komada. S tog tržišta dobivamo signale da su naša vina, osim naših iseljenika, počeli prepoznavati i ostali potrošači iz SADa što ohrabruje. Nadamo se da ćemo uskoro udvostručiti količinu vina koje tamo izvozimo”, ističe Rabušić. Strogo po načelima zadrugarstva Zajedno sa 250 zadrugara okupljenih u ovu zadrugu, Rabušić radi prema načelima koje je propisao Međunarodni zadružni pokret, pri čemu u odlučivanju jedan zadrugar ima jedan glas, a funkcionira i otvoreni račun tako da svaki zadrugar u svakom trenutku zna stanje u kojem se zadruga nalazi. Zadrugari se isplaćuju prema konačnoj realizaciji. “Prema tim načelima zadruga ne smije biti profitabilna zajednica pojedinaca, nego mora funkcionirati po solidarnom i zajedničkom principu. Sve što ostvarimo uložimo ili u osuvremenjavanje svoje ponude ili u kvalitetu usluge i nema zadržavanja dobiti”, kaže Rabušić. Rabušić vjeruje u perspektivu zadrugarstva jer ona svugdje polučuje pozitivne rezultate. “Uništavanjem poljoprivrede uništena je i većina zadruga, a u malim sredinama zbog iseljavanja došlo je i do kadrovskih problema jer neke zadruge nema tko voditi. Školovani ljudi odlaze u velike sredine, dok mala mjesta ostaju bez najvitalnijeg dijela stanovništva. Teško je u ovakvim uvjetima koje stvara naše društvo poslovati, jer je veliki udio vina - a neke procjene kažu čak 50 posto - u ilegalnom prometu. To je javna tajna i vidljivo je iz površina zasađenih vinogradima i količine vina na tržištu. Svaki je vinograd snimljen satelitskim snimkama i uveden u Vinogradarski registar, a podaci se vode u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi”, kaže Rabušić. Upravitelj PZ-a Putnikovići kaže da je u svijetu normalno da se zadrugarstvo i poljoprivredna proizvodnja kreditiraju po posebnim i vrlo povoljnim uvjetima. “Nama bi takva podrška trebala u slučaju otkupa grožđa, od čega bi država imala veliku korist jer bi se s vinom prometovalo legalnim kanalima”, pojašnjava Jozo Rabušić. *vijesti Prvi let Rab - Zagreb Dočekom inauguracijskog leta Rab - Zagreb, zrakoplovnog prijevoznika European Coastal Airlines (ECA), Zagreb je postao prvi grad u Europi koji je hidroavionom povezan s otokom. ECA će dnevno letjeti na ruti Split - Rab - Zagreb. “Priprema za realizaciju projekta trajala je 14 godina. Ambicije su nam velike - od dosadašnjih ulaganja od 15 milijuna eura i 55 zaposlenih, planiramo nova ulaganja od dodatnih 20 milijuna eura te povećanje broja zaposlenih na 200 djelatnika”, rekao je Klaus Dieter Martin, izvršni direktor ECA-e. LAG-ovima 4,5 milijuna kuna Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do sada je isplatila gotovo 4,5 milijuna kuna za troškove poslovanja 40 lokalnih akcijskih grupa (LAG), čiji je posao informiranje i priprema ruralnog stanovništva za povlačenje novca iz fondova Europske unije. Najuspješniji u povlačenju sredstava su LAG Laura u Zadarskoj, LAG Podravina u Koprivničko-križevačkoj i LAG Adrion u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Pivovara ‘proizvodi’ bolju budućnost Karlovačka pivovara predstavila je peto izvješće o održivosti Proizvodimo bolju budućnost koje daje pregled napretka i postignuća u području održivosti u 2013. godini. Održiva strategija tvrtke usmjerena je na četiri područja: zaštitu izvora vode, smanjenje emisija CO2, održivu nabava te promicanje odgovorne konzumacije alkohola. Ulaganje u tehnologiju rezultiralo je značajnim uštedama u potrošnji vode i energije čime kompanija pozitivno utječe na okoliš. 12 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3848, 13. listopada 2014. Turistički rezultati u rujnu, ali i u prvih devet mjeseci ( 100 mil € ulaganja u gradnju dvaju terminala IVAN PAVLOVIĆ, predsjednik Uprave LUKE PLOČE Lorencin: Bolje nego lani Na Jadranu je u devet mjeseci ostvareno čak četiri posto više dolazaka i dva posto više noćenja, a i grad Zagreb bilježi izvanredan dvoznamenkasti rast prometa, istaknuo je ministar turizma Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr N a Jadranu i u Gradu Zagrebu u rujnu je zabilježeno 1,5 milijuna dolazaka i 8,8 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 0,23 posto u dolascima i dva posto u noćenjima. Bolji Sezona je vrlo izazovna, no vjerujemo da će i listopad opravdati očekivanja, kaže Lorencin rezultati nego lani zabilježeni su i kumulativno te je od siječnja do rujna ostvareno 12,1 milijuna dolazaka što je 4,2 posto više te 70,7 milijuna noćenja ili dva posto više, pokazuju podaci sustava turističkih zajednica koje je protekli tjedan predstavio ministar turizma Darko Lorencin na konferenciji za medije u Tuheljskim Toplicama. “U skladu s najavama mjesec rujan bio je vrlo dobar te na razini Hrvatske bilježimo porast u dolascima i u noćenjima. Sezona je vrlo izazovna, no vjerujemo da će i mjesec listopad opravdati očekivanja te da će posezona biti dobra, i što se tiče fizičkog prometa, ali i potrošnje. Ukupno gledajući, iza nas Rast novozaposlenih u turizmu gotovo 13 posto Lorencin se osvrnuo i na podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanja o zaposlenima u turizmu tijekom osam mjeseci 2014. godine. U tom je razdoblju u turističkim djelatnostima bilo 35.800 novozaposlenih, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od čak 12,6 posto. Udio novozaposlenih u turizmu u ukupnom broju novozaposlenih trenutačno iznosi 23,5 posto. Od siječnja do kolovoza najviše je zaposleno konobara, kuhara i sobarica koji čine gotovo trećinu svih novozaposlenih, s time da je broj novozaposlenih konobara povećan 12 posto, kuhara 15, a sobarica četiri posto. je uspješna špica sezone u kojoj smo se borili s mnogim izazovima, lošim vremenskim prilikama i lošim rasporedom praznika na našim glavnim emitivnim tržištima. Posebice raduju porasti s naših glavnih tržišta, ali i povećanje, primjerice turista s britanskog tržišta, koje se trenutačno nalazi na devetom mjestu”, istaknuo je Lorencin. Najbolji rezultati u Splitsko-dalmatinskoj županiji U prvih devet mjeseci ove godine sve su hrvatske županije, osim Kvarnera, ostvarile veći turistički promet nego u istom lanjskom razdoblju. Najbolje rezultate zabilježila je Splitsko-dalmatinska županija sa 2,2 milijuna dolazaka što je povećanje od 10,4 posto i 13,1 milijun noćenja ili šest posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Ukupno je na Jadranu u devet mjeseci ostvareno četiri posto više dolazaka i dva posto više noćenja nego lani. Strani su turisti u devet mjeseci ostvarili rast od 4,5 posto u dolascima (došlo ih je 11 milijuna) i dva posto u noćenjima (ostvarili su 64,76 milijuna noćenja). Turistički promet domaćih turista također je bio bolji nego lani te je zabilježeno 1,1 milijun dolazaka što je rast od 0,5 posto i šest milijuna noćenja, što je oko jedan posto više nego u istom razdoblju 2013. godine. “Nakon vrlo uspješne prošle turističke godine, 2014. nam donosi još bolje rezultate nego lani. Na Jadranu je u devet mjeseci ostvareno čak četiri posto više dolazaka i dva posto više noćenja, a i grad Zagreb na kontinentu bilježi izvanredan dvoznamenkasti rast prometa. Uvjeren sam kako će fizički i financijski rezultati na razini cijele godine biti pozitivni te će nam dati dodatni zamah za pripremu i realizaciju turističke 2015.”, zaključio je Lorencin. Novim terminal Glavnina našeg posla odvija se s BiH, iako mislim da Luka treba možemo tamo biti prisutni, i po položaju same luke i po kvaliteti podrška u našem zaleđu Ilijana Grgić grgic@privredni.hr L uka Ploče nastavlja s investicijama, a sve kako bi u bližoj budućnosti postala moderni logistički centar. Valja naglasiti da je Luka Ploče jedna od glavnih strateških luka u Hrvatskoj za prekrcaj gotovo svih roba u međunarodnom pomorskom prometu. Smještena je između Splita i Dubrovnika i predstavlja vrata u svijet prometnog koridora V.c. Nakon što se lani započelo s izgradnjom prve faze terminala za tekuće terete, ove godine radovi idu dalje. Predsjednik Uprave Luke Ploče Ivan Pavlović posebno je ponosan jer se ušlo u drugu fazu, odnosno izgradnju i opremanje terminala rasutih tereta i to po modelu javno-privatnog partnerstva. Koja je današnja pozicija Luke Ploče? - Luka Ploče stoji bolje nego što je prosjek hrvatskog gospodarstva. Una- toč tome, ona može biti i puno bolja. Luke u principu ne ovise samo o sebi. Tu prije svega treba vidjeti kakvo je okruženje, kakvo je ukupno stanje ekonomije u njihovom zaleđu i, naravno, kakva je infrastruktura koja ih prati. Mi u našem zaleđu imamo koridor V.c, na kojemu je najvažnija željeznica. I upravo ta željeznica u našem zaleđu vrlo loše funkcionira, bez obzira radi li se o HŽ Cargu ili o željeznicama u Bosni i Hercegovini, a tamo imate čak Mi kao luka smo konkurentni i efikasni, no problem nam stvara infrastruktura dva operatora - Željeznice Federacije BiH i Željeznicu Republike Srpske. Mi kao luka smo konkurentni i efikasni, no problem nam stvara infrastruktura. Ne treba zaboraviti da na koridoru V.c kroz BiH nije ništa bolje stanje kad je u pitanju cestovna prometna infrastruktura. Postoje li neke naznake da bi se nešto po tom pitanju moglo promijeniti? - Bez ulaganja u željeznice, bez drugačijeg vođe- Dionice Luke Ploče na javnoj dražbi Gotovo 20 posto dionica Luke Ploče, koje su u vlasništvu države i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, bit će ponuđeno na javnoj dražbi. Dražba će se održati 17. listopada putem trgovinskog sustava Zagrebačke burze. Početna cijena za 84.547 dionica ili 19,98 posto iznosi 48,36 milijuna kuna, objavio je Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP). Dionice će se prodavati u četiri paketa - tri paketa od po 21.137 dionica te jedan paket od 21.136 dionica, a početna cijena za svaki paket je oko 12,09 milijuna kuna. Korak za povećanje cijene svakog paketa je oko 30.225 kuna. CERP će zadržati pravo na korekciju početne cijene i korak povećanja cijene dionica. Pojedinačni paketi dionica prodaju se po načelu “sve ili ništa”. Vlasništvo nad ponuđenim dionicama mogu steći domaće i strane, pravne i fizičke osobe sukladno hrvatskim propisima, tako da ih na javnoj dražbi zastupa neki od članova Zagrebačke burze, prema vlastitom izboru. Kupac će biti dužan u roku od najviše četiri radna dana od dana održavanja dražbe potpisati ugovor o prodaji i prijenosu dionica, a u roku od dva radna dana od potpisivanja ugovora i uplatiti cijenu postignutu na javnoj dražbi. Prilikom sklapanja ugovora, trebat će priložiti potrebne podatke o identitetu, a u slučaju da je riječ o domaćoj pravnoj osobi dostaviti i izvornik ili ovjerenu presliku potvrde o plaćenim porezima i doprinosima koja ne smije biti starija od 30 dana od dana objave poziva. (I.G.) INTERVJU 13 www.privredni.hr Broj 3848, 13. listopada 2014. ( oko 3 mil t *vijesti ukupni godišnji pretovarni kapacitet luke lom do šireg tržišta izaći na tržište Srednje Europe gdje smo i prije bili, kao i na tržište Srbije. To je naš plan i mi usluga zbog terminala kojeg gradimo. Međutim, za sve to neophodna je adekvatna prometna trgovine i transporta koji je počeo 2005. godine uz sudjelovanje Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, Vlade, Luke Ploče i Lučke uprave Ploče koja je i davatelj koncesije za taj terminal i zadužena za razvoj infrastrukture. Mi opremamo terminal i vraćamo ulaganje države u njega. Koncesija je na 45 godina i s prometom od tri milijuna tona, koji već danas imamo, isplativ je i za nas i za državu. Smatram da taj terminal može raditi i puno više. nja željezničkih operatora, mislim da će do promjena teško doći. Glavnina našeg posla odvija se s BiH, iako mislim da Luka treba izaći na tržište Srednje Europe gdje smo i prije bili, kao i na tržište Srbije. To je naš plan i mi možemo tamo biti prisutni, i po položaju same luke i po kvaliteti usluga zbog terminala koji gradimo. Međutim, za sve to neophodna je adekvatna prometna podrška u našem zaleđu. Mi danas imamo ukupni godišnji pretovarni kapacitet luke oko tri milijuna tona, dok smo prije nekoliko godina imali pet milijuna tona. S terminalom koji gradimo te kapacitete možemo udvostručiti i doći na 10 milijuna tona, prije svega, rasutih roba, što je značajna količina. Međutim, problem je taj što tu robu treba negdje otpremiti. Mi to možemo pretovariti, ali željeznica to vrlo teško može otpremiti u BiH pa i dalje. Da se razumijemo, ta je željeznička infrastruktura izgrađena za puno veći promet, no željeznici u našem zaleđu ili nedostaju vagoni ili lokomotive ili je problem ljudski faktor poput štrajkova, bilo javnih ili tihih. Što je s izgradnjom i opremanjem terminala rasutih tereta? - To je po meni odličan primjer kako bi se inače trebali graditi terminali u Hrvatskoj, na žalost ne grade se na taj način, a to je javno-privatno partnerstvo. Lučka uprava gradi infrastrukturu, a mi nabavljamo opremu. Terminal rasutih tereta jedna je od najvažnijih investicija Projekta integracije Za opremanje terminala izbor je pao na veliku kinesku kompaniju? - Isporučitelj prekrcajne opreme je kineska tvrtka CNBM International Engineering Co. Ltd. iz Pekinga. Bez obzira na to što smo mi privatna kompanija koja kotira na Burzi, inzistirali na tome da više od 50 posto opreme koja će se ugrađivati bude iz Hrvatske, odnosno radit će je hrvatske kompanije. Samo dva osnovna stroja dolaze iz Kine, pa će, gledano u postocima, udio hrvatskih tvrtki biti otprilike 55 posto. Sve ono što se može raditi u Hrvatskoj - radit će hrvatske tvrtke. Koliko je ta kineska ponuda bila bolja od ostalih? - Mogu reći da je bila značajno bolja. U konačnici bolja je za tri milijuna eura. Oni su cjenovno bili najbolji, a isključili smo rizik u vezi s održavanjem i rezervnim dijelovima jer se sve bitne komponente rade u Hrvatskoj. Planovi Luke Ploče Planovi Luke Ploče kako bi postala vodeća luka i logistički centar za Srednju Europu: •Izgradnja dvaju novih terminala: terminal za rasute terete i kontejnerski terminal •Informatizacija lučkog sustava: trenutačno u fazi implementacije sustav upravljanja kontejnerskim poslovanjem; u budućnosti informatizacija cjelokupnog lučkog sustava •Kompletna logistička podrška (integriranje usluga sa drugim sudionicima u procesu) u cilju povećanja konkurentnosti transparentnog pravca preko Ploča Vrijednost ugovora je 29 milijuna eura, a kompanija CNBM za taj je posao odabrana na međunarodnom pozivnom natječaju između 12 kandidata kao najbolji ponuditelj. Kad se očekuje dovršetak izgradnje? - Dogovoreni rok dovršetka izgradnje je 24 mjeseca, no mislim da će biti gotovo za 18 mjeseci. Znače li ta ulaganja i nova radna mjesta u Luci Ploče? - Na žalost ne. Terminal čuva postojeća radna mjesta. Luka je puno efikasnija, može prihva- Mislim da hrvatske luke treba liberalizirati. Zakon o pomorskom dobru treba mijenjati. ćati puno veće brodove, a samim time imat će i šire tržište. Što se tiče brodskih vozarina, bit će konkurentna bez obzira na to bila ta roba iz Australije ili iz Indonezije, jer će vozarine biti niže nego što su danas. Mi bismo bez takvog terminala izgubili konkurentnu prednost koju imamo danas. Bez terminala ograničeni smo na brodove do 80.000 tona, a nakon što terminal bude završen primat ćemo brodove do 180.000 tona. Danas nam je dnevna norma iskrcaja 15.000 tona, a bit će povećana na 35.000 tona. Brodovi će se sve kraće zadržavati u luci. Kakva je po Vama budućnost luka u u Hrvatskoj ? - Ja mislim da budućnost hrvatskih luka treba gledati u nekom širem kontekstu. Mislim da hrvatske luke treba liberalizirati. Zakon o pomorskom dobru treba mijenjati. Treba preferirati privatna ulaganja, tako da sama država po tom pitanju nema nikakav rizik. Pobornik sam takve metodologije. Jer kad pogledamo u ovih zadnjih 15-20 godina, država je u pomorske luke uložila strašno puno bez vidnog povrata tog novca. To nije slučaj u luci Ploče. Aktualna ulaganja od 100 milijuna eura na izgradnji dvaju terminala su dugoročna i taj novac će se vratiti Lučkoj upravi kao državnoj ustanovi. Državi će ta ulaganja biti isplativa. Treći Končarev konvoj Slavoniji U Slavoniju je prošli tjedan stigao treći Končarev konvoj pomoći poplavljenim područjima. Tako je poplavljenim obiteljima u Račinovcima, Rajevom Selu i Posavskim Podgajcima donirano 50 kućanskih aparata. Područnoj školi u Strošincima Končar je, među ostalim, donirao dva školska ormara i ploče te pet računala. Ove, kao i ranije darivane stvari, prikupili su zaposlenici Končara dobrovoljnim prilozima. Ambienta na ZV-u Ambienta - 41. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije, održava se od 15. do 19. listopada na Zagrebačkom velesajmu. Na 20.000 četvornih metara u pet paviljona na Ambienti očekuje se oko 200 izlagača iz 18 zemalja svijeta u tri osnovne tematske cjeline - industrija, dizajn i outlet. Pokrovitelji sajma su Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva, Hrvatske šume, HGK, Hrvatski klaster konkurentnosti drvoprerađivačkog sektora i Hrvatski drvni klaster. Razvojni potencijali gospodarstva Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organiziraju 16. listopada znanstveni skup Razvojni potencijali hrvatskog gospodarstva. Namjera skupa je pokazati da Hrvatska još uvijek raspolaže dovoljnim potencijalima da samostalno pokrene dugoročni održivi razvoj. Na skupu će se govoriti o potencijalima poljoprivrede, industrijskoj politici, brodogradnji, energetskom i drvnom sektoru, prometu i, među ostalim, izazovima u javnome zdravstvu. 14 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3848, 13. listopada 2014. ( 60.000 domaćins Obiteljski smještaj u Hrvatskoj u Hrvatskoj pruža privatni smještaj turis Nedjeljko Pinezić, predsjednik Obiteljski sm turističku s Mali turizam napreduje velikim koracima U tijeku je izrada nacionalnog programa za unapređenje obiteljskog smještaja kojim će se definirati strateške i operativne smjernice, ključne mjere, aktivnosti i programi unapređenja konkurentnosti obiteljskog smještaja Sanja Plješa pljesa@privredni.hr O obiteljskom smještaju u posljednje se vrijeme sve više govori. Taj oblik smještaja, s gotovo 50 posto udjela u ukupnim smještajnim kapacitetima, jedan je od najperspektivnijih segmenata obiteljskog mikropoduzetništva. Na godišnjoj razini u tom obliku turizma ostvaruje se više od trećine ukupnih noćenja u Hrvatskoj. Još je prije 17 godina Hrvatska gospodarska komora (HGK) prepoznala važnost te vrste smještaja, pa je tako prva strukovna skupina obiteljskog smještaja osnovana u Primorsko-goranskoj županiji. Da je obiteljski smještaj vrlo važan u hrvatskom turizmu smatra Nedjeljko Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja i turizma HGK-a koji kaže kako je to ustvari stup mikroekonomije u našoj zemlji te oblik poduzetničkog inkubatora. Pojasnio je to time kako su poduzetnici “uložili vlastiti imetak i ušteđevinu kako bi sebi, svojoj obitelji, ali i nasljednicima osigurali egzistenciju”. Vrijednost uloženih sredstava u izgradnju i opremanje tih kapaciteta procjenjuje se na 20 milijardi eura. “Procijenjeni prihod na osnovu U izgradnju i opremanje obiteljskih smještajnih kapaciteta dosad je uloženo, procjenjuje se, čak 20 milijardi eura smještaja godišnje donosi pola milijarde eura, a još najmanje toliko gosti obiteljskog smještaja godišnje potroše u destinacijama u kojima se odmaraju, na kupovinu namirnica, odlaske u restorane i slastičarnice, na izlete, kupovinu rekvizita za more, ulaznice za muzeje... Dodatnih goto- vo 100 milijuna eura utrže razni posrednici između vlasnika obiteljskog smještaja i turista pri rezervaciji tog smještaja”, istaknuo je Pinezić. Forum obiteljskog smještaja Na razvitak obiteljskog smještaja osvrnuo se i ministar turizma Darko Lorencin koji je rekao kako je u tijeku izrada nacionalnog programa za unapređenje obiteljskog smještaja kojim će se definirati strateške i operativne smjernice, ključne mjere, aktivnosti i programi unapređenja konkurentnosti obiteljskog smještaja. Kako bi se na jednom mjestu susreli vlasnici obiteljskog smještaja i od mjerodavnih osoba iz državnih institucija pokušali dobiti odgovori na probleme s kojima su suočeni, u Opatiji se 15. listopada u organizaciji HGK-a te pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i Grada Opatije održava 1. nacionalni forum obiteljskog smješta- ja na temu Mali turizam napreduje velikim koracima. Taj se forum organizira uoči ovogodišnje manifestacije Dana hrvatskog turizma. “Taj forum obiteljskog smještaja ustvari je povijesni skup te turističke djelatnosti, a organizira se s ciljem kako bi se jednom godišnje okupili iznajmljivači privatnog smještaja. Osim samih vlasnika te vrste smještaja, na forumu će biti i vlasnici obrta i tvrtki jer se želi potaknuti umrežavanje s osobama iz pratećih djelatnosti povezanih s obiteljskim smještajem”, rekla je Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK-a. U sklopu 1. foruma obiteljskog smještaja, među ostalim, održat će se radionica o aktualnostima i potencijalu obiteljskog smještaja, a sudionici će saznati novosti u kategorizaciji te vrste smještaja, legislativi, brendiranju, marketingu i prodaji. Na forumu se očekuje od 500 do 1000 sudionika. Smještaj u domaćinstvu, kako se službeno na bile dostupne vlasnicima domaćinstava po po Sanja Plješa pljesa@privredni.hr O biteljski smještaj u Hrvatskoj oblik je turističkog mikropoduzetništva. U tom se obliku turizma godišnje ostvaruje više od 22 milijuna noćenja ili 35 posto ukupnih noćenja te uprihodi 1,3 milijarde eura. U svako se obitelj- Kod seoskih domaćinstava problem je prenormiranost uvjeta za poslovanje sko domaćinstvo - a u Hrvatskoj ih je registrirano oko 60.000 - na osnovno održavanje godišnje uloži u prosjeku 1500 eura, što u ukupnom zbiru daje 90 milijuna eura. Većinu od tih sredstava uprihode proizvođači namještaja, ličioci, proizvođači plahti i jastučnica, dakle svi oni koji nešto proizvode za privatni smještaj, rekao je Nedjeljko Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja i turizma Hrvatske gospodarske komore (HGK). Jesu li iznajmljivači u obiteljskom smještaju zadovoljni ovogodišnjom sezonom? - Turistička sezona je bila vrlo naporna i neizvjesna do samoga kraja, međutim konačni rezultati su dobri. Obiteljski smještaj je, možemo to slobodno reći, spasio turističku sezonu, djelomice i stoga što su tijekom kolovoza te do 15. rujna u jadranskim odredištima boravili turisti s nama važnih emitivnih tržišta. Ove je godine registrirano više od 30.000 novih smještajnih kapaciteta u obiteljskom smještaju, pa je i to utjecalo na povećanje turističkih rezultata u odnosu na prošlu godinu. Dakle, ukupno promatrajući, bez obzira na nešto lošije vremenske uvjete i nešto lošije turističke rezultate ostvarene u srpnju, fizički rezultati u obiteljskom smještaju su koncem rujna bili u plusu. Poznato je da obiteljski smještaj predstavlja oko 50 posto turističkih smještajnih kapaciteta Hrvatske. U kojim dijelovima zemlje ima najviše takvih kapaciteta? - Najjača županija ili regija po kapacitetima u obiteljskom smještaju je Splitsko-dalmatinska županija u kojoj se čak 75 posto svih ukupnih kapaciteta odnosi na obiteljski smještaj. U toj je vrsti smještaja oko 100.000 kreveta. Druga po obimu kapaciteta obiteljskog smještaja je Primorskogoranska županija u kojoj je registrirano oko 80.000 kreveta. Zatim slijede Zadarska, Šibensko-kninska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija. Zanimljivo je da velike stope rasta fizičkog prometa 15 www.privredni.hr Broj 3848, 13. listopada 2014. tava tima ( oko 250.000 ljudi radi u takvom obliku turizma Zajednice obiteljskog smještaja i turizma HGK-a mještaj je ove godine spasio sezonu aziva obiteljski smještaj, u našoj zemlji nije percipiran kao oblik poduzetništva. Ali on to jest. Kada bi neke kreditne linije ovoljnim uvjetima, to bi pokrenulo možda najveći investicijski ciklus u Hrvatskoj u obiteljskom smještaju u posljednje dvije godine bilježe gradovi, primjerice Zagreb, Rijeka, ali i Pula, Zadar i Šibenik. S kakvim se problemima suočavaju privatni iznajmljivači i koja su, prema vašem mišljenju, rješenja tih problema? - Možda je najveći problem u tome što u Hrvatskoj još uvijek obiteljski smještaj ili smještaj u domaćinstvu, kako se službeno naziva, nije percipiran kao oblik poduzetništva. Ali on to jest. U zemljama EU-a, apsolutno se svako poduzetništvo koje posluje na legalan način i plaća obveze državi tretira kao poduzetništvo. Iz tog razloga vlasnici smještaja u domaćinstvima do sada nisu mogli koristiti povoljne izvore financiranja. Kada bi neke kreditne linije bile dostupne vlasnicima domaćinstava po povoljnim uvjetima to bi pokrenulo možda najveći investicijski ciklus u Hrvatskoj. Nemogućnost dobivanja povoljnih kredita možda je naš najveći problem jer su postojeće komercijalne kamate ipak previsoke za ulaganja u obiteljski smještaj i to uzrokuje zastoj u daljnjem investiranju u taj oblik smještaja. Nadamo se da će upravo dobra volja Ministarstva turizma, koje je prvo probilo led i uvrstilo bespovratne poticaje za izgradnju bazena i građanima koji pružaju usluge smještaja u domaćinstvu, pokrenuti slične načine razmišljanja i u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, ali i na lokalnoj razini gdje bi županije, općine i gradovi sufinancirali dio kamata na plasmane komercijalnih banaka i to ciljano za unapređenje smještaja u domaćinstvu. Koriste li neke kreditne linije naši eko proizvođači koji imaju obiteljska gospodarstva i u njima pružaju usluge smještaja? - Oni koji su registrirani kao obrti ili trgovačka društva imaju mogućnosti za dobivanje povoljnijih kreditnih linija, pa tako i koriste ta sredstva. Međutim, moram napomenuti da postoje i tzv. seoska domaćinstva koja moraju ispunjavati niz još uvijek prezahtjevnih normi. Upravo ih te norme onemogućavaju u korištenju nekih kreditnih linija s prevelikim iznosima financiranja. Naime, mala seoska domaćinstva imaju malu proizvodnju, pa im zato ne odgovaraju takve vrste kredita. Konkretno, ta seoska domaćinstva su primjerice male sirane ili Nemogućnost dobivanja povoljnih kredita možda ja naš najveći problem jer su postojeće komercijalne kamate previsoke za ulaganja u obiteljski smještaj kušaonice meda u kojima se prozvode vrlo male količine. A ti su proizvođači suočeni s vrlo zahtjevnim sanitarnim propisima koji pak uvjetuju vrlo značajna ulaganja. Kada bi neki takvi “veliki” krediti bili i bez kamata, seoska gospodarstva i dalje ne bi mogla ispuniti prestroge zahtjeve. Znači, u tom dijelu nije problem u dostupnosti sredstava nego u prenormiranosti uvjeta za poslovanje. Smatramo da bi u sljedećem razdoblju trebalo pojednostaviti te uvjete kao što ih imaju primjerice Austrija, Francuska ili Njemačka. Također, mikropoduzetnici koji proizvode eko proizvode, a plasiraju ih, među ostalim, i u turističku djelatnost trebaju imati slične uvjete poslovanja kao i svi ostali mikropoduzetnici. Jeste li zadovoljni udjelom turizma u gospodarstvu Hrvatske i što bi, prema vašem mišljenju, trebalo učiniti da se turizam unaprijedi? - Turizam je jedna od najperspektivnijih djelatnosti u Hrvatskoj, međutim nismo zadovoljni zastuplje- nošću hrvatskih proizvođača u turizmu. I to svih, od proizvođača hrane, preko proizvođača opreme, pa do pružatelja usluga. Smatramo da upravo kroz HGK treba doći do veće interakcije, znači susreta na svim mogućim razinama između proizvođača i pružatelja raznih usluga, kao i nas u obiteljskom smještaju. Kada bi do toga došlo tada bi plasman tih proizvoda i usluga u Hrvatskoj kroz obiteljski smještaj mogao biti višestruko veći i on bi sigurno generirao i veći gospodarski rast. Ipak je riječ o 60.000 domaćinstava u privatnom smještaju te 250.000 ljudi koji rade u takvom obliku turizma. Osim toga, obiteljski smještaj godišnje ostvaruje 22 milijuna noćenja te 1,3 milijarde eura prihoda. 16 PV ANALIZA Privredni vjesnik Broj 3848, 13. listopada 2014. ( 12.799 GWh proizvodnja hrvatskog elektroenergetskog sustava u 2013. ( 11.264 GWh uvezeno iste godine Energetski sektor u 2013. Najveći dio potrošnje pokr Energetsku neovisnost mogu osigurati nova nalazišta fosilnih goriva, ukoliko ih se ne prepusti s infrastrukture i potrebnih rezervi za regulaciju u elektroenergetici Boris Odorčić odorcic@privredni.hr S ektor električne energije u 2013. obilježio je daljnji pad potrošnje. Uzrok tomu ponajprije je smanjenje gospodarskih - posebice industrijskih - aktivnosti. Zabilježen je i pad uvoza električne energije, u prvom redu zbog povećane proizvodnje u hidroelektranama, odnosno uslijed dobrih hidroloških uvjeta. Lani je došlo i do stvarnog otvaranja maloprodajnog tržišta električne energije u Hrvatskoj, premda su energetski subjekti iz HEP Grupe držali oko 80 posto ukupnog obujma trgovanja, pokazuju podaci iz izvora Saveza za energetiku Hrvatske. Ukupna proizvodnja hrvatskog elektroenergetskog sustava u 2013. iznosila je 12.799 GWh (gigavatsati) dok je uvezeno 11.264 GWh (od toga je 2518 GWh iz NE Krško). S obzirom na izvoz od 6773 GWh, u Savezu zaključuju kako je ukupna potroš- redom u kojoj se bilježi pad ukupne (bruto) potrošnje. Najveći dio ukupne potrošnje električne energije u 2013. pokriven je domaćom proizvodnjom. Uvozom je pak pokriveno 11 posto potreba kupaca. Udio uvoza u ukupnoj potrošnji znatno je manji nego u 2012. kada je, zbog nepovoljnih hidroloških uvjeta, iznosio 29 posto što pokazuje veliku osjetljivost proizvodnje struje iz elektrana o hidrološkim uvjetima. “Trenutačna razina sigurnosti opskrbe električnom energijom je zadovoljavajuća, ali se bez investiranja u nova proizvodna postrojenja može bitno pogoršati do 2020., jer će dotrajale termoelektrane tijekom toga razdoblja izlaziti iz pogona, dok će predviđeni gospodarski razvoj uzrokovati značajniji porast potrošnje”, kaže nam Tomislav Marjanović, predsjednik Saveza za energetiku Hrvatske i glavni urednik portala croenergo.eu. “Isključiva izgradnja postrojenja koja koriste obnovljive Isključiva izgradnja postrojenja koja koriste OIE, posebice vjetroelektrane, može pogoršati sigurnost opskrbe, kaže Tomislav Marjanović nja električne energije lani iznosila 17.290 GWh. Gubici prijenosa su u toj godini pak iznosili 2,2 posto. Valja naglasiti kako je 2013. već treća godina za izvore energije, posebice vjetroelektrane, može pogoršati sigurnost opskrbe električnom energijom ukoliko ne bude popraćena izgradnjom izvora energi- je čijom se proizvodnjom može upravljati. S jedne strane podržao bih nastojanja i borbu ekoloških udruga da se prilikom izgradnje novih energetskih postrojenja moraju poštivati najviši standardi zaštite okoliša, ali bih isto tako pozvao da energetski sustav ne promatraju iz perspektive osobnih uvjerenja već da pritom razumiju tehnološko-tehnička ograničenja za isključivi razvoj postrojenja na obnovljive izvore energije te konačnu cijenu električne energije o kojoj u velikoj mjeri ovisi konkurentnost industrijskog sektora”, ističe. Precijenjen rast potrošnje Krešimir Štih, tajnik Udruženja energetike HGK-a, kaže kako hrvatski energetski sektor postupno zastarijeva. “Svjedoci smo poteškoća vezanih uz rafinerije, a uskoro bi se slično moglo dogoditi i s termoelektroenergetskim sektorom. Strategija ener- getskog razvoja Hrvatske iz 2009. precijenila je rast potrošnje energije do 2020. godine. Ono što je Strategija dobro predvidjela jest izlazak iz pogona zbog dotrajalosti 1100 megavata kapaciteta u termoelektranama. Od 2007. od kada je na snazi regulativa za obnovljive izvore energije i kada je bio poznat problem prihvata kapaciteta distribuiranih izvora, ponajprije vjetroelektrana i velikih sunčevih elektrana, ni na prijenosnoj infrastruk- turi nije se napravilo ništa kako bi se prihvatni kapacitet podigao iznad 400 megavata. Stječe se utisak da se problem pokušava riješiti kroz ukidanje poticaja jer za ova dva izvora cijena, koju se može dobiti za isporučenu energiju, ima tek iznos referentne cijene energije što je nedostatno za potencijalne investitore”, objašnjava nam. Dobra strana, nastavlja on, svakako je činjenica da potrošnja već nekoliko godina za redom stagni- 17 www.privredni.hr Broj 3848, 13. listopada 2014. ( od toga 2518 GWh ( 6773 GWh iz Nuklearne elektrane Krško izvoz domaćeg elektroenergetskog sustava 2013. riva se iz domaćeg izvora stranim koncesionarima, te vlastiti izvori iz obnovljive energije uz izgradnju odgovarajuće ra, na žalost, kao posljedica općeg gospodarskog stanja. “Potrošnja prirodnog plina tako se dobrim dijelom osigurava iz vlastitih izvora i nema potrebe za značajnijim uvozom energenata. Na ruku idu i klimatske prilike posljednjih nekoliko godina koje osiguravaju vrlo izdašno korištenje hidropotencijala”, naglašava. Pored navedenog, Štih smatra kako postoje potencijali izgradnje terminala za ukapljeni plin i ogranak plinovoda istočnojadranskom obalom čime bi se popravila energetska sigurnost, ali ne i neovisnost. “Energetsku neovisnost mogu osigurati jedino nova nalazišta fosilnih goriva ukoliko ih se ne prepusti stranim koncesionarima te vlastiti izvori iz obnovljive energije uz izgradnju odgovarajuće prateće infrastrukture i potrebnih rezervi za regulaciju u elektroenergetici”, napominje on dodajući kako Hrvatska, zahvaljujući sta- gnaciji potrošnje, možda nehotično ispunjava ciljeve koje Europa postavlja. “Međutim, i u takvim se okolnostima događaju kašnjenja oko postavljenih rokova”, kaže Štih. Tako je jedan od značajnih rokova u kojem velike tvrtke trebaju imati verificirane energetske preglede do 5. prosinca 2015. cilj oko kojeg se još uvijek neke od njih nadaju mogućnosti odgode ili pregovora. Također, dodaje, pitanje formiranja energetske burze kasni u odnosu na najave prema kojima je ona trebala proraditi još početkom godine. Stoga je potrebno pokrenuti energetski sektor, prilagoditi strategiju i pripremiti plan njene provedbe. “Za to postoji veliki potencijal u domaćoj industriji. Na žalost, i dalje nedostaje upravo model dugoročnog planiranja energetike. Osim izgrađenih sporadičnih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, čini se da se hrvatska energetika još uvijek nalazi u fazi rasprave o energetskoj strategiji i ne može donijeti odluku o konkretnim potezima. Bez jasne strategije i plana provedbe teško je očekivati scenarij bitno drukčiji od onoga koji se upravo odvija u sisačkoj Rafineriji”, smatra on. Rekordan gubitak Na koncu 2013. u sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz OIE i kogeneracije bilo je ukupno 679 postrojenja, ukupne snage 310,3 megavata. Najviše je bilo sunčanih elektrana (156 sa snagom od 7,55 MW), ali je najveću ukupnu snagu imalo 15 vjetroelektrana (254,25 MW). Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) povlaštenim je proizvođačima za tu energiju u 2013. platio 553,27 milijuna kuna (bez PDV-a). Najveći iznos od 365,9 milijuna kuna (bez PDV-a) isplaćen je proizvođačima električne energije iz vjetroenergetskih postrojenja. Valja naglasiti kako je u fiskalnoj 2013. HROTE generirao rekordan gubitak u iznosu od vrtoglavih 115,96 milijuna kuna. Nastavi li se trend i bitno ne izmijeni iznos naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz OIE i kogeneracije, dobar dio proizvođača mogao bi ostati bez svojih prihoda. U području biogoriva razlikuje se proizvodnja, skladištenje te trgovina na veliko i malo. Za obavljanje tih djelatnosti dozvole su ishodila tri energetska subjekta, koji su u 2013. proizveli i distribuirali ukupno 33.435 tona biodizela, što je smanjenje proizvodnje od 15,3 posto u odnosu na 2012. godinu. Ukupni kapacitet proizvodnje biogoriva iznosio je 179 tona na dan. Potrošnja električne energije u Hrvatskoj 2010. 17.943 GWh 2011. 17.703 GWh 2012. 17.520 GWh 2013. 17.290 GWh Najveći udio u strukturi čini uljana repica sa 97,2 posto dok otpadno jestivo ulje čini samo 2,8 posto. U sektoru prirodnog plina u 2013. nastavljen je proces otvaranja tržišta kroz ulazak novih sudionika i jačanje konkurencije Hrvatska, zahvaljujući stagnaciji potrošnje, možda nehotično ispunjava ciljeve koje Europa postavlja, kaže Krešimir Štih uz smanjenje tržišne koncentracije. U veljači 2013. stupio je na snagu novi Zakon o tržištu plina, koji je usklađen sa 3. paketom energetskih propisa EUa, a koji je, između ostaloga, postavio nove okvire za promjene u organizaciji plinskog sektora u nas. Tijekom 2013. i u maloprodajnom segmentu tržišta plina ostvaren je zamjetan napredak u procesu otvaranja tržišta. U odno- su na 2012. stopa promjene opskrbljivača plinom u 2013. višestruko je porasla. Može se primijetiti da je kao posljedica razvoja tržišta plina u 2013. godini ostvareno i zamjetno smanjenje krajnjih cijena plina za industrijske kupce. Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata iz veljače na to je tržište uveo nekoliko bitnih promjena. Među njima ponajprije valja istaknuti utvrđivanje cijena naftnih derivata u skladu s pravilima kojima se uređuju tržišni odnosi, što znači da je tržište tekućih naftnih derivata i ukapljenog naftnog plina potpuno otvoreno u pogledu formiranja cijena. Najznačajnija promjena za sektor toplinske energije u 2013. pak je bila donošenje Zakona o tržištu toplinske energije. Ovaj zakon donio je značajne novine u uređenju, organizaciji i funkcioniranju tog sektora, s ciljem razvoja tržišta, poticanja novih investicija u toplinske sustave te stvaranja mogućnosti za kvalitetniji i učinkovitiji odnos između sudionika na tržištu toplinske energije, zaključci su iz Izvješća o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) za 2013., a čije su podatke dodatno analizirali i prokomentirali stručnjaci Saveza za energetiku Hrvatske. 18 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3848, 13. listopada 2014. ( do 50% sredstava za ovakve projekte moguće je dobiti iz EU-a *vijesti Dani hrvatskog turizma Dani hrvatskog turizma, središnji godišnji susret hrvatskih turističkih djelatnika, ove se godine održava 16. i 17. listopada u Opatiji. Ovaj susret, koji organiziraju Ministarstvo turizma, HGK i HTZ, okupit će oko 2000 sudionika. Za vrijeme događaja održat će se 14. Hrvatski turistički forum u organizaciji HGK-a na temu Trendovi i digitalni izazovi u turizmu, te, među ostalim, završna dodjela nagrada akcije 18. Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2014. 400 milijuna kuna iz IPARD-a ( 47 djelatnika zapošljava Rudan (od toga 39% visokoobrazovanih) Investicija tvrtke Rudan iz Žminja vrijedna 13 milijuna kuna Otvorena prva pasivna poslovna zgrada u Hrvatskoj Zgrada ima samoventilirajuću fasadu, pripremu tople vode solarnim kolektorima, dizalicu topline i sustav za rekuperaciju zraka, a koristi električnu energiju iz vlastite fotonaponske elektrane Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do sada je isplatila 400,7 milijuna kuna za 270 završenih IPARD projekata. Najbrojniji su bili oni iz sektora ruralnog turizma te voća i povrća, a najviše projekata dolazi iz Istarske i Osječko-baranjske županije. U okviru šest mjera programa IPARD, Agencija za plaćanja dosad je, nakon 22 natječaja, ugovorila 691 projekt. HUP-ova koordinacija za financijsko tržište U HUP-u je osnovana Koordinacija nebankarskih institucija na financijskom tržištu koja okuplja predstavnike leasinga, factoringa, kreditne posrednike i unije, fondove i srodne institucije. Osnivanje Koordinacije pokrenuto je s ciljem kvalitetnijeg organiziranja na tržištu, boljeg gospodarskog povezivanja s ostalim djelatnostima, ali i boljeg organiziranja unutar same grupacije. Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr S večano otvorenje prve pasivne poslovne zgrade u Hrvatskoj, u koju je tvrtka Rudan iz Žminja uložila 13 milijuna kuna, prigodno je označilo i obilježavanje 20. obljetnice uspješnog poslovanja ove tvrtke. Zgradu je otvorio predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, koji je upozorio na probleme emisija CO2 te iskazao nadu kako će graditeljski sektor u Hrvatskoj sve više uvažavati ovu opasnost i da ćemo u budućnosti imati više ovakvih zgrada. Zgrada je ukupne površine 802 četvorna metra, ima vrlo specifičnu arhitekturu, samoventilirajuću fasadu, pripremu tople vode solarnim kolektorima, dizalicu topline i sustav za rekuperaciju zraka, koristi električnu energiju iz vlastite fotonaponske elektrane, koristi suvremenu LED rasvjetu, ima moderan dizajn interijera i sustav upravljanja tzv. pametne kuće. Zgrada u Žminju je po mnogočemu jedinstvena, kako u Hrvatskoj, tako i na širem području regije jer je to prva pasivna poslovna zgrada. Projekt je od sa- ovog projekta nudit će na tržištu. “Tržište energetske učinkovitosti u Hrvatskoj je u razvoju. Uz postojeće domaće tvrtke odnedavno su na naše tržište ušle i dvije tvrtke koje imaju veliko poslovno iskustvo njihove klijente. “Ovakvi projekti danas mogu biti financirani sa 50 posto sredstava iz EU-a, tako da sam siguran kako će ih biti sve više”, kaže Gregorović, koji smatra da zaposlenici njegove tvrtke mogu pomoći poduzet- u Europskoj uniji”, istaknuo je Damir Gregorović, izvršni direktor tvrtke Rudan. nicima koji se odluče za ovakav oblik gradnje. Tvrtka Rudan danas zapošljava 47 djelatnika od kojih je 39 posto visokoobrazovanih. “To tvrtku čini spremnom preuzimati odgovornost za provedbu velikih i složenih projekata u području energetske učinkovitosti. Gregorović smatra da će se investicija isplatiti uštedom energije i organiziranjem edukacija mog početka, od idejnog koncepta, osmišljen s konačnim ciljem minimalne potrošnje energije. U ovoj poslovnoj zgradi implementirana su vlastita rješenja za nadzor i optimalno upravljanje energijom i vodom. U izgradnji je tvrtka angažirala svoje djelatnike u procesima implementacije suvremenih i složenih tehničkih rješenja u području energetske učinkovitosti. Znanje stečeno pri provedbi Iskustvo i znanje Gregorović tvrdi da će se investicija u poslovnu zgradu isplatiti uštedom energije i organiziranjem edukacija i treninga za Tvrtka namjerava domaća iskustva u budućnosti ponuditi i tržištima država u okruženju. Lider je na hrvatskom tržištu u području uštede vode prema ESCO modelu. Tvrtka danas svojim klijentima nudi rješenja za sustavno gospodarenje energijom i vodom, odnosno uspješno provodi projekte uštede energije i vode. Smanjujući troškove svojim klijentima, a naplaćujući se iz dijela ostvarene uštede, Rudan zapravo doprinosi i razvoju svojih klijenata”, ističe Damir Gregorović. Tvrtka Rudan je među prvima na tržištu ponudila i sustav za nadzor i upravljanje energentima putem usluge Energo Monitor kojom je moguće očitavanje potrošnje svih energenata i vode čak i u realnom vremenu. Osim energetskom učinkovitošću, dio tvrtke bavi se Facility managementom, odnosno pružanjem usluga održavanja u području tehničkih sustava klijenata. 19 www.privredni.hr Broj 3848, 13. listopada 2014. ( samo 5% državnog teritorija ima sređen imovinsko-pravni status (procjena) Vodič za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama u Hrvatskoj u provedbi projekata EU-a Još 900 godina za sređivanje zemljišnih knjiga!? Neriješeni imovinsko-pravni odnosi su omča oko vrata svim projektima financiranim iz EU fondova koji zbog toga neće moći povući sredstva ili će morati plaćati penale. Zanimljivo je i da od 1. siječnja 2015. stupa na snagu Načelo povjerenja u zemljišne knjige nakon čega će stanje u zemljišnim knjigama biti jedino mjerodavno Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr Neka penale plate oni koji kasne N eriješeni imovinsko-pravni odnosi, nesređeno stanje katastra i zemljišnih knjiga, ali i slabo educirane osobe u javnim komunalnim poduzećima, najčešći su razlozi zbog kojih investitori odustaju od projekata u Republici Hrvatskoj. Posebno se to odnosi na strane investitore i projekte financirane strukturnim ili kohezijskim fondovima Europske unije (EU) koji zahtijevaju striktno pridržavanje rokova za povlačenje sredstava. Upravo su ovi problemi bili osnovni razlog zbog kojih je Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Hrvatskim vodama krenulo u izdavanje Vodiča za rješavanje imo- Jedan od razloga nesređenih imovinskih odnosa jest i ranijih 50 godina društvenog vlasništva vinsko-pravnih odnosa na nekretninana u Hrvatskoj u provedbi projekata EU-a. Vodič je namijenjen svima koji se susreću s imovinsko-pravnim pitanjima, a svojom jednostavnošću i preglednošću svakom zainteresiranom daje mogućnost lakšeg snalaženja u šumi različi- Voditelj Službe za provedbu međunarodnih projekata Uprave vodnog gospodarstva Ministarstva poljoprivrede, Mijo Leko, napominje kako je Hrvatska od Svjetske banke povukla zajam za uređenje zemljišnih knjiga s ciljem rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, ali do danas veliki dio lokalnih samouprava i uprava to nisu riješile na adekvatan način. On smatra da se zbog takvog odnosa prema sredstvima zajma treba točno odrediti tko će snositi posljedice, odnosno da se treba definirati da penali idu na teret jedinica lokalne samouprave. “Svrha ovog Vodiča je da se osposobe ljudi koji rade u pripremi projekata jer tu nastaju problemi. Edukacijom ljudi u lokalnoj samoupravi i javnim komunalnim poduzećima mogu se ostvariti velike uštede izbjegavanjem skupih odvjetničkih servisa, a i rješavanje problema bi bilo puno efikasnije i brže”, kaže Leko. tih propisa i zahtjeva. Podijeljen je u 10 poglavlja u kojima je tekstualni dio potkrijepljen primjerima stručnih obrazaca te posebno naznačenim važnim i korisnim informacijama. Svrha mu je educirati djelatnike lokalnih samouprava i uprava koji rade na europskim projektima izgradnje infrastrukture, a nisu nužno pravne struke. Naime, kroz kratak pregled svakog koraka razjašnjava postupke pri rješavanju imovinsko-pravnih poslova te dovodi do bržeg i jednostavnijeg rješavanja svih potrebnih zadataka. Ikea čekala 15 godina Premijerno je Vodič prezentiran u Osijeku, u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) gdje su ga predstavili autori Damir Kontrec, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Ana-Marija Končić, voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Sesvetama i Franjo Končić, ovlašteni zemljišnoknjižni referent odjela Općinskog suda u Sesvetama sa stalnom službom u Dugom Selu. Oni su jedinstveni u ocjeni da su neriješeni imovinsko-pravni odnosi omča oko vrata svim projektima financiranim iz EU fondova koji zbog toga neće, ili moći povući sredstva, ili će morati plaćati penale. Projekt izgradnje trgovačkog centra Ikea, najbolji je primjer s koliko se problema strani investitori suočavaju kada žele investirati u Hrvatskoj. Ovoj švedskoj tvrtki je trebalo punih 15 godina da u potpunosti riješe sve knjižno-pravne probleme za otvorenje i gradnju objekta na današnjoj lokaciji. Stoga nije čudno, tvrde autori, što investitori zaobilaze našu državu. Zemljišne knjige zakon Jedan od autora Vodiča, Damir Kontrec, tvrdi da se u Hrvatskoj posljednjih 18 godina provodi reforma i sređivanje stanja zemljišnih knjiga i imovinskopravnih odnosa te da je prema nekim procjenama trenutačno sređeno samo pet posto državnog teritorija. “Jedan strani statističar izračunao je da bi nam, nastavimo li ovakvim tempom, za sređivanje svih knjiga trebalo gotovo 900 godina. Razlozi ovakvog stanja su s jedne strane objektivni - jer smo 50 godina prije toga imali društveno vlasništvo, ali i subjektivni razlozi - većini naših ljudi nije bilo bitno što za njihovu imovinu piše u evidenciji jer su tako ili izbjegavali plaćanje nekih poreza, katastarskih primjerice, ili nisu mogli ostvariti neke beneficije, kao što je dječji doplatak”, tvrdi Kontrec dodajući kako od 1. siječnja 2015. godine stupa na snagu Načelo povjerenja u zemljišne knjige nakon čega će stanje u zemljišnim knjigama biti jedino mjerodavno. On također smatra da je za provođenje svih postupaka nužna koordinacija katastra, suda i lokalne samouprave, te ako toga ima, infrastrukturni će projekti biti uspješniji i efikasniji. O nadležnostima katastra, zemljišnim knjigama, nji- hovom vođenju, postupcima parcelizacije, osnivanja, obnove i dopuna, izvlaštenju te sređivanju zemljišnih knjiga u parničnom postupku kao i upisu u zemljišne knjige cesta izgrađenih nakon stupanja na snagu Zakona o cestama i Zakona o strateškim investicijskim projektima, pojašnjenja su dali autori Vodiča Ana-Marija Končić i Franjo Končić. Svi pojmovi koji se spominju u Vodiču pojedinačno su opisani s ciljem da se približe osobama koje rade na projektima. Ako se na nekom konkretnom primjeru utvrdi zaista loše stanje evidencije, najbolje je krenuti s djelomičnom obnovom zemljišnih knjiga i to onoga dijela neophodnog za provođenje projekta jer će tako postupak rješavanja zemljišno-knjižnog stanja biti puno brže okončan, predlažu autori. 20 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3848, 13. listopada 2014. ( 250 $ per capita Nokia Roadshow IT potrošnja u Hrvatskoj u 2013. Ana Papež, regionalna direktorica IDC Adria Hrvatska u zl Svijet se okreće mobilnim platformama Udio naprednih korisnika, a to su oni koji se barem dva puta tjedno služe složenijim uslugama poput preuzimanja i slanja datoteka ili financijskih transakcija, u ovoj godini iznosi čak 69 posto U 2014. godini zadovoljstvo korisnika pruženom im uslugom pa samim tim i njihova lojalnost određenom operateru proizlaze iz nekoliko faktora – kvalitetne mreže i usluga, brige za korisnika te cijena i naplate. Rezultati su to Studije privlačenja i za- Očekuje se da će broj korisnika mobilnog broadbanda u Hrvatskoj porasti za čak 32 posto, kaže Nives Sandri državanja korisnika koju jednom godišnje provodi Nokia Networks. U ovogodišnjoj jubilarnoj, 10. po redu Studiji sudjelovalo je 12.000 korisnika iz 11 zemalja. Studija pokazuje da što se više svijet okreće u smjeru mobilnih platformi, to su korisnici napredniji i zahtjevniji. Naime, udio naprednih korisnika, a to su oni koji se barem dva puta tjedno služe složenijim uslugama poput preuzimanja i slanja datoteka, financijskih transakcija i internetskog pretraživanja, u ovoj godini iznosi čak 69 posto (na zrelim tržištima njihov udio raste na 75 posto). Kada se tomu priroda i činjenica da apetiti korisnika za aplikacijama iz godine u godinu rastu, jasno je gdje bi trebao biti fokus mobilnih operatera. Uostalom, čak 60 posto svjetskih korisnika iskusilo je probleme u služenju mobilnim podatkovnim uslugama i aplikacijama. Slijedom toga, 40 posto njih planira u sljedećih 12 mjeseci promijeniti svog pružatelja mobilnih usluga što je informacija koja bi trebala zabrinuti svakog iole ozbiljnog igrača na tržištu. Važnost brige za korisnika U svjetlu svih ovih spoznaja, Nokia Networks je propitala korisnike koji su preduvjeti koje operateri moraju ispuniti kako bi osigurali njihovu vjernost i evo što su kazali: 41 posto smatra da je obaveza operatera da im osigura vrhunsku kvalitetu mreže čak i ako ih to bude stajalo nešto više. Zatim, 75 posto korisnika drži da je pitanje sigurnosti također u nadležnosti operatera (u slučaju sigurnosnih problema 40 posto njih će potražiti alternativnog davatelja usluga), a cijene usluga i naplata najvažniji su pojedinačni parametar u procesu zadržavanja korisnika, osobito kada je riječ o rastućim tržištima. Također, briga za korisnika osobito je važna na razvijenim i tehnološki naprednim tr- žištima kojim dominiraju zahtjevni korisnici. Operateri koji žele profitirati od prelaska korisnika iz jedne mreže u drugu moraju voditi računa o tome da prilikom odabira novog operatera korisnici sve više vjeruju preporukama obitelji i prijatelja. Kao jedan od vodećih svjetskih isporučitelja suvremene telekomunikacijske infrastrukture i pratećih usluga, Nokia Networks je do ove godine implementirala gotovo 148 LTE (Long Term Evolution) mreža diljem svijeta. Među njima je i mreža četvrte generacije vodećeg hrvatskog mobilnog operatera Hrvatskog Telekoma, istaknuto je na tradicionalnoj konferenciji Nokia Roadshow u Zagrebu. “Između 2014. i 2018. godine očekuje se da će broj korisnika mobilnog broadbanda u Hrvatskoj porasti za čak 32 posto. S našim inovacijama u području mobilnog broadbanda, upravljanju zadovoljstva korisnicima i globalnom ekspertizom, Nokia Networks je apostrofirala spremnost da pomogne operaterima da se nose s izazovima eksponencijalnog povećanja mobilnog podatkovnog prometa koji ih uskoro očekuje”, kazala je Nives Sandri, regionalna direktorica Nokia Networksa za Hrvatsku. (B.O.) ICT je jedna od najpropulzivnijih djelatnosti te bi svakako trebala Tvrtke su svjesne funkcionalnosti i konkurentskih prednosti koje kontinuirane promjene u gospodarstvu ponekad upravo ICT pre Boris Odorčić odorcic@privredni.hr A nalitička tvrtka IDC ured u Hrvatskoj otvorila je u prosincu 2001. godine s ciljem promicanja informatičke industrije kao relevantne gospodarske strateške grane. IDC je također široj javnosti želio pružiti uvid o kvantifikaciji i kretanjima domaćeg ICT tržišta. Osim redovnih istraživanja i konzultantskih usluga, IDC je donio novitet – organizaciju neovisnih konferencija s aktualnim temama koje okupljaju vodeće globalne i lokalne ponuđače, ali i krajnje korisnike. Ured u Hrvatskoj trenutačno zapošljava šest zaposlenika. Ana Papež, regionalna direktori- Gospodarstvo pokazuje tek blagu spoznaju o nužnosti korištenja ICT alata u planiranju poslovanja ca IDC Adriaticsa, kaže kako lokalni tim također u svakom trenutku ima potporu više od 500 analitičara iz šire regije. Dodaje i to kako IDC kao globalni brend u 2014. slavi 50 godina postojanja te danas broji više od 1100 analitičara u više od 110 zemalja svijeta. Smatrate li hrvatsko tržište ICT proizvoda i usluga razvijenim ili ne? - Uspoređujemo li hrvatsko ICT tržište sa zemljama u regiji, možemo pri- mijetiti da se nalazimo u zlatnoj sredini. Slovenija kao jedna od najzrelijih zemalja u korištenju IT-a u Srednoj i Istočnoj Europi bilježi godišnju IT potrošnju po stanovniku nešto manju od 400 dolara. Hrvati su prosječno u 2013. godini trošili oko 250 dolara po stanovniku, dok je u Srbiji ta brojka još niža, svega 130 dolara per capita. Zrelost tržišta ogleda se i u omjeru potrošnje unutar glavnih komponenti, odnosno u razvijenijim europskim zemljama potrošnja na hardver zauzima manje od 50 posto vrijednosti tržišta. Na hrvatskom tržištu u 2013. godini i dalje isporuke hardvera bilježe više od 50 posto vrijednosti, a slijede IT usluge sa 31 posto i pakirani softver sa 16 posto. Domaće tvrtke svakako slijede globalne trendove te su mnoge od njih i značajni igrači u regiji. Tu ponajprije mislimo na naše proizvođače i izvoznike softvera te pružatelje IT usluga. Prepoznaju li tvrtke u Hrvatskoj, odnosno gospodarstvo u cjelini, prednosti korištenja ICT-a? - Gospodarstvo u cjelini pokazuje tek blagu spoznaju o nužnosti korištenja ICT alata u svakodnevnom i dugoročnom planiranju poslovanja. U prilog tome govori i činjenica da je domaće IT tržište u prošloj godini sudjelovalo uhrvatskom BDP-u samo sa 1,4 posto. Ako pribrojimo i telekom operatore govorimo o ICT tržištu i udjelu od 3,6 posto BDP-a. ICT je jedna od najpropulzivnijih djelatnosti te bi svakako trebala postati jedna od strateških hrvatskih gospodarskih grana. Tvrtke su svjesne funkcionalnosti i konkurentskih prednosti koje im donosi ICT te ako želite odgovoriti na dinamične i kontinuirane promjene u gospodarstvu ponekad upravo ICT predstavlja ključnu razliku. Imamo li dovoljno ICT stručnjaka i je li dobar obrazovni sustav za njih? - Za domaće potrebe imamo dovoljan broj ICT stručnjaka. Međutim, dosta mladih informatičara odlazi nakon studija u inozemstvo gdje im se pružaju kvalitetniji radni uvjeti, inovativno okru- 21 www.privredni.hr Broj 3848, 13. listopada 2014. ( više od 50% Siva ekonomija vrijednosti tržišta lani otpadalo na isporuke hardvera ticsa latnoj sredini postati jedna od strateških hrvatskih gospodarskih grana. im donosi ICT te ako želite odgovoriti na dinamične i dstavlja ključnu razliku tanata bila niža i konkurentnija zemljama u regiji. Jesu li se globalne ICT kompanije dobro prilagodile hrvatskom tržištu? - Većinom jesu. Velik broj njih prisutan je na domaćem tržištu već dugi niz godina i s te strane članstvo u EU-u neće donijeti značajne promjene. Ako U Hrvatskoj u 2014. godini predviđamo blagi rast ukupnog ICT tržišta ženje, bolja primanja i perspektivniji napredak. Unutar našeg obrazovnog sustava djeluje nekoliko fakulteta i visokih učilišta koji odgovaraju na potrebe tržišta i stvaraju preduvjete njihova obrazovanja kao iznimno svjetski konkurentnog. Stoga i ne čudi činjenica kako su upravo naši ICT stručnjaci prepoznati u svijetu. Čini li država dovoljno za razvoj tog sektora? - Država je učinila početni korak, a to je nova nacionalna industrijska strategija koja ICT predstavlja, barem deklarativno, kao jednu od strateških industrija. Strategija je napravila mali pomak za prepoznavanje domaćih proizvođača i izvoznika softvera, ali smatram da se neke podjele unutar različitih profila ICT ponuđača ipak moraju dodatno klasificirati. Nije nepoznanica da država, tj. državna uprava i administracija, sektor školstva i zdravstva, komunalne tvrtke te javna poduzeća predstavljaju oko pola godišnje ICT potrošnje u državi. Budući da su trenutačno na snazi sveprisutne mjere štednje, ne čudi nedostatak velikih projekata i natječaja koji bi pridonijeli snažnom rastu hrvatskog ICT tržišta. Je li postojeći zakonodavni okvir dobar za razvoj ICT sektora? - Država bi svakako trebala smanjiti određene namete koji usporavaju poduzetnike, a samim time bi i cijena rada naših konzul- gledamo njihove udjele, poznato je da su na tržištu hardvera skoro isključivo strani ponuđači. Kad je riječ o ponuđačima softvera, domaće tvrtke pokušavaju snažno konkurirati globalnim igračima i naši ICT stručnjaci snažni su inovatori. Nedostaje im kapitala i katkad teže plasiraju svoje proizvode i usluge na tržištu od globalnih korporacija. Kojem dijelu ICT sektora u nadolazećem razdoblju predviđate rast, kojem pad, a kojem stagnaciju? - U 2014. godini u Hrvatskoj predviđamo blagi rast ukupnog ICT tržišta. Najbržom stopom rast će isporuke tableta i pametnih telefona, dok će ispisni uređaji, pakirani softver i IT usluge rasti nešto blažom stopom. S druge strane, prodaja računala, uređaja za pohranu podataka i dio tržišta servera iskazat će pad. Hrvatska u društvu Rumunjske, Litve i Letonije Siva ekonomija, česta pojava u Europi, u Hrvatskoj iznosi 28 posto (13 milijardi eura) ukupnog BDP-a. Hrvatska se prema veličini sive ekonomije nalazi u klubu s državama poput Rumunjske, Litve i Letonije, pokazuje istraživanje o sivoj ekonomiji i njezinoj povezanosti s elektroničkim Postoji jasna korelacija između veličine sive ekonomije i broja elektroničkih plaćanja, tvrdi se u istraživanju plaćanjima koje su proveli konzultantska tvrtka A.T. Kearney i Friedrich Schneider, jedan od najvećih stručnjaka u području sive ekonomije, uz potporu Visa Europe. U istraživanju se ističe kako postoji jasna korelacija između veličine sive ekonomije i broja elektroničkih plaćanja. Primjerice, u zemljama u kojima se naširoko koristi elek- troničko plaćanje, kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo, siva ekonomija je znatno je manja nego u zemljama kao što je Bugarska gdje elektronička plaćanja nisu širom prihvaćena. Vrlo blagi pad Gorana Perišić Kranjčec, Visa Europe, Country Manager za Hrvatsku, istaknula je kako istraživanje ukazuje na veličinu sive ekonomije u Hrvatskoj u odnosu na BDP pa je tako 2008. ona iznosila 29,6 posto. Izbijanjem svjetske financijske krize 2009. porasla je na 30,1 posto, a od tada bilježi postojani, no vrlo blagi pad. “Tako je 2010. siva ekonomija pala na 29,8 posto, a 2012. na 29 posto. Rad na crno i niža stopa prijavljivanja posebice u graditeljstvu, trgovini i turizmu najviše pridonose veličini sive ekonomije u Hrvatskoj”, napomenula je. U Europi je siva ekonomija značajna i ima ozbiljne posljedice za gospodarstvo, uključujući izgubljene porezne prihode, nižu produktivnost i u konačnici sporiju stopu rasta. Graditeljstvo, trgovina robom i uslugama te ribarstvo zajednički su sektori u kojima gotovo sve zemlje bilježe najveći prostor za sivu ekonomiju. Ukupan obujam sive ekonomije u Europi procjenjuje se na 18,5 posto, odnosno nešto više od dva bilijuna eura. (B.O.) 9. konferencija U susret cirkularnoj ekonomiji Reciklaža kao poticaj gospodarstvu U Gospodarskoj zbornici Slovenije u Ljubljani prošli tjedan održana je 9. međunarodna konferencija U susret cirkularnoj ekonomiji. Sudionici konferencije bili su predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, industrije te znanstvene i poslovne zajednice Hrvatske i Slovenije. Gordana Pehnec Pavlović, tajnica Udruženja industrije plastike i gume HGK-a, rekla je kako je cilj konferencije poticanje osnaživanja nacionalne platforme na međunarodnoj razini i ispunjenje nacionalnih ciljeva reciklaže. “To pod- ručje iz godine u godinu dobiva na popularnosti i postaje jedna od mogućnosti poticanja gospodarstva na domaćoj razini. Gospodarstvo i Udruženje žele biti proaktivni u području zbrinjavanja plastike i gume, a ovogodišnja tema konferencije povezuje više aktivnosti koje mi, kao industrija plastike, vidimo kao ala- te za ekonomski isplativo odlaganje plastike odnosno da ona postane dostupna tvrtkama i pojedincima koji se bave reciklažom”, rekla je Pehnec Pavlović. Konferenciju su organizirali Udruženje industrije plastike i gume HGK-a, Gospodarska zbornica Slovenije, GIZ Grozd Plasttehnike Slovenija te Europsko udruženje proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope. Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša Hrvatske i Ministarstva gospodarstva Slovenije. (B.O.) 22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Za gradnju objekata obnovljive energije 200 milijuna KM Umjesto dosadašnjih ugovora o isporuci struje elektroprivredama u BiH vlasnici 28 minielektrana, vjetroparkova i solarne elektrane u Federaciji BiH i osam u srpskom entitetu bit će zamijenjeni i struju će isporučivati novoosnovanom operatoru za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju. U izgradnju objekata za proizvodnju obnovljive energije investirano je 200 milijuna KM, a gradi se još 30 elektrana od kojih će svaka u prosjeku stajati 2,5 milijuna KM. Predsjednik Asocijacije proizvođača energije obnovljivih resursa BiH Emir Avdić je izjavio kako je BiH jedna od malobrojnih država u Europi koja ima zaokružen sustav izgradnje objekata za proizvodnju obnovljivih izvora energije. Pad izvoza u Federaciji, rast u Republici Srpskoj U osam mjeseci ove godine Republika Srpska ostvarila je vanjskotrgovinsku razmjenu od 3,43 milijarde KM i pokrivenost uvoza izvozom od 56 posto. Od ukupne razmjene na izvoz otpada 1,7 milijardi KM što je rast od 4,5 posto, a na uvoz 3,1 milijardu KM uz rast od 9,1 posto na godišnjoj razini. Trgovinski deficit iznosio je 1,3 milijarde KM, a najviše je roba izvezeno u Italiju i Srbiju. Istodobno, Federacija BiH bilježi izvoz od 3,7 milijardi KM uz pad od 0,1 posto i uvoz od 6,7 milijardi KM uz rast od 4,1 posto. Najviše se izvozilo u Njemačku i Hrvatsku, a najviše uvozilo iz Hrvatske i Njemačke. Razmjena FBiH bilježi negativan saldo od tri milijarde KM. Pad izvoza opravdava se vremenskim nepogodama ovog proljeća uz višednevne prekide željezničkog i cestovnog prometa. Na štednim računima građana 8,69 milijardi KM Prema zadnjim podacima Centralne banke BiH, ukupni depoziti građana u BiH iznosili 8,59 milijardi KM. Uz očitu ekonomsku krizu i siromaštvo umirovljenika i nezaposlenih, te probleme poljoprivrednika koje su izazvale učestale poplave, depoziti građana bilježe snažan porast. U 2013. godini su imali rast od 9,2 posto, a potkraj lipnja ove godine taj je rast iznosio 10 posto. Ukupni depoziti u komercijalnim bankama iznose 14,522 milijarde KM, dok su protekle godine iznosili 14,249 milijardi KM. Sarajevo osiguranje među najvećima u JIE Sarajevo osiguranje, lider na tržištu osiguranja u BiH, jedino je osiguravateljsko društvo iz BiH koje se nalazi na 43. mjestu od 50 najvećih u Jugoistočnoj Europi po rangiranju agencije SeeNews, neovisnog svjetskog prezentatora poslovnih vijesti i informacija. U osam mjeseci ove godine ova osiguravateljska kuća zadržala je, sa 45,5 milijuna KM ostvarene premije, vodeću poziciju u BiH. U tom razdoblju Sarajevo osiguranje isplatilo je 18,6 milijuna KM šteta, po čemu je također na prvom mjestu. Privredni vjesnik Broj 3848, 13. listopada 2014. ( 70 mil € vrijednost radova na prvoj autocesti u Hercegovini Bosna i Hercegovina povezana s hrvatskom Dalmatinom Počela gradnja novih 80 kilometara autoceste Puštanjem u promet 10 kilometara autoceste Međugorje-granica Hrvatske, te 20 kilometara sarajevske zaobilaznice i dionice Vlakovo-Tarčin, u prometu su ukupno 92 kilometra koridora V.c Zdravko Latal latal@privredni.hr P rva dionica od 11,5 kilometara autoceste od Jošanice do Podlugova puštena je u promet sad već daleke 2002. godine, a prošle i ove godine su radovi na koridoru V.c, dugom 330 kilometara, intenzivirani. Nedavno je u promet pušteno i 10 kilometara dionice autoceste Međugorje-Granični pri- Split je sada od Međugorja udaljen 148 kilometara, a od Makarske 70 kilometara jelaz Bijača, čime je Bosna i Hercegovina prvi put povezana s hrvatskom autocestom Dalmatinom te dalje s mrežom europskih brzih cesta. Split je sada od Međugorja udaljen 148 kilometara, a od Makarske do poznatog svetišta ima 70 kilometara i putuje se, uz carinske formalnosti, nepun sat vremena. Kako su predstavnici investitora, Autocesta Federacije BiH priopćili, za sada se na ovoj dionici cestarina neće naplaćivati. Radovi na prvoj autocesti u Hercegovini počeli su u lipnju 2012. godine, a vrijednost projekta iznosila je 70 milijuna eura. Ova sredstva su osigurana kreditom kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a na izgradnji je bilo angažirano više od 1000 radnika tvrt- ki iz BiH. U realizaciji projekta uštedjelo se sedam milijuna konvertibilnih maraka, oko 3,5 milijuna eura, i ta sredstva su uložena u rekonstrukciju ceste Čitluk-Čapljina. Ovih dana će Autoceste FBiH raspisati natječaj za izbor izvođača radova na sljedećoj dionici od Međugorja do Počitelja, čime zapravo počinje ciklus gradnje novih 80 kilometara na koridoru V.c. Na tom dijelu trase gradit će se i najduži most preko Neretve kod Počitelja. I na sarajevskoj zaobilaznici bez cestarine U promet je upravo puštena i građevinski izuzetno teška dionica autoceste od Vlakova do Tarčina duga 20 kilometara, izjavio je direktor Autocesta FBiH Ensad Karić. O složenosti gradnje govori i podatak da je gradnja 20 kilometara autoceste stajala 310 milijuna eura i to bez PDV-a. Radovi na završetku sarajevske zaobilaznice bili su povjereni turskoj kom- paniji Cengiz koja je u poslove uključila i 60 domaćih tvrtki. Privremeno, ni na ovoj dionici neće biti naplaćivana cestarina. Investicijski ciklus gradnje novih 80 kilometara autoceste nastavljen je također prošlog tjedna otvaranjem radova na zeničkoj zaobilaznici, Zenica sjever-Zenica jug. Ugovori s izvođačima, tvrtkama Hering Široki Brijeg i Divel Sarajevo, ranije su potpisani i početak gradnje zapravo predstavlja nastavak radova u pravcu sjevera do Svilaja i mosta preko Save, gdje se BiH autocesta uključuje u mrežu hrvatskih autocesta. Ugovorom je dogovoreno da radovi budu okončani za 30 mjeseci. Najteži objekti na ovoj dionici su, kažu građevinari, vijadukti Perin han i Klopče te most Drivuša. Na proljeće iduće godine počinje i gradnja nove dionice do Donje Gračanice. Do kraja godine planiran je i završetak radova na najsjevernijoj dionici koridora V.c od Svilaja do Odžaka. Skupo ili ne Predstavnici konkurentskih političkih stranaka pred opće izbore u BiH 12. listopada u žestokoj predizbornoj kampanji dohvatili su se i koridora V.c, čiji je menadžment postavio vladajući SDP BiH, uz optužbu da su autoceste u BiH najskuplje u Europi. Pojedine stranke tvrde da je u protekle četiri godine za radove potrošeno 200 miliijuna eura više od planiranih iznosa. Iz Autocesta FBiH pak tvrde da su neke dionice autoceste u BiH građene za manje novca po kilometru nego u Sloveniji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji i Slovačkoj. Jedino Danska gradi jeftinije autoceste. Investitor je, također, potvrdio kako cijena gradnje kilometra autoceste raste iz godine u godinu, ali da na to utječu činjenice da su prvo građene jednostavnije i jeftinije dionice, zatim da na cijenu utječe inflacija, rast cijena čelika, nafte i rada, zatim zasićenost tržišta, povećani troškovi eksproprijacije te građenje u skladu s većim zahtjevima zaštite okoliša. 23 www.privredni.hr Broj 3848, 13. listopada 2014. ( 57.637 obveznika ( 498,02 € ove će godine platiti porez na kamate *vijesti prosječan iznos poreza koji će platiti depozitari U Sloveniji porez na kamate nije takvo svetogrđe kakvim se prikazuje u Hrvatskoj Oporezivanje kamata je apsolvirana tema Financijska uprava u Sloveniji bez ikakvog problema razrezala je za 2013. godinu 27,3 milijuna eura poreza na 167,4 milijuna eura prihoda od kamata. Poreza su pošteđeni samo štediše čije kamate nisu premašile 1000 eura Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr O pet se javila potreba za nešto pojačanim gledanjem preko susjedovog plota, što u odnosima Hrvatske i Slovenije nije pojava koju bi krasila recipročnost. Slovenci su “radoznaliji”. Stalno motre na susjeda i uvijek znaju što ima za objed. Hrvati su u tom pogledu znatno ležerniji. Sada se susjedi pojačano mjerkaju preko poreznih špranja. Opet neujednačenim intenzitetom. Zagovornici većeg poreznog reda u Sloveniji ne propuštaju niti jednu priliku, a da vladu ne bocnu Linićem i njegovim fiskalnim blagajnama u Hrvatskoj. Bivša vlada Alenke Bratušek nije bila za odlučnije promjene. Pobornicima veće financijske discipline popustila je utoliko što je odgo- varajući zakon dopunila odredbom kojom se zabranjuje prepravljati izdane račune. Tri stranke nove koalicije, međutim, obvezale su se da će uvesti fiskalne blagajne. Tko je za oporezivanje kamata? Hrvati trenutačno međusobno licitiraju brojkama i anketama koliko bi građana podržalo oporezivanje kamata, a koliko Slovenski rekorder koji je lani dobio 407.273 eura kamata platit će 101.598 eura poreza bi njih s tim oblikom redistribucije kapitala pričekalo neka bolja vremena. U tome je najglasnija stranka unutar vladajućih čiji utjecaj – kažu ankete – znatno nadilazi povjerenje što ga ima u javnosti. Da se iz Hrvatske istim žarom motri na praksu u Sloveniji, kao što s druge strane motre sve u Hrvatskoj, bilo bi jednostavno spoznati da oporezivanje kamata nije ni približno tako veliko svetogrđe kakvim se prikazuje u Hrvatskoj. Pritisak Europske komisije na Sloveniju da sredi svoje javne financije rezultirao je dogradnjom zakona o dohodnini kojim se uz ostalo uređuje i sustav oporezivanja četiri skupine dohodaka – kamata, kapitalske dobiti, dividende i dohodaka od imovine u najmu. Izuzeti oni s kamatama do 1000 eura Financijska uprava u Sloveniji bez ikakvog problema razrezala je za 2013. godinu 27,3 milijuna eura poreza na 167,4 milijuna eura prihoda od kamata što su ih banke pripisa- le depozitima slovenskih građana. Toliko poreza na kamate platit će 57.637 obveznika – svaki prosječno po 498,02 eura. Iz oporezivanja izuzeti su deponenti kojima slovenske banke i banke iz EU-a nisu pripisale više od 1000 eura kamata. Pripis veći od 2000 eura imala su 26.283 obveznika, a veći od 4000 eura – 9111 obveznika. Opipljivije iznose poreza platit će 1891 obveznik s više od 10.000 eura pripisa te 543 obveznika koji su na depozite dobili više od 20.000 eura kamata. Deset najvećih depozitara primilo je kamate u rasponu od 167.094 eura do slovenskog rekordera koji je tako posložio svoje depozite da je na njih u 2013. godini dobio 407.273 eura kamata. Taj će slovenske javne financije nadograditi sa 101.598 eura poreza. Peter Frankl: Slovenija zdravija, Hrvatska – feudalnija Frustriran lamentacijama “ljevičarskog nacionalslovenstva” koje nikako ne može prežaliti što Mercator nije preuzeo Agrokor nego se dogodilo obrnuto, Peter Frankl, glavni urednik i direktor poslovnog dnevnika Finance, u redovitom tjednom komentaru upustio se u zanimljive usporedbe dokazujući da Slovenija i nakon prepuštanja Mercatora još uvijek ima više investicija u Hrvatskoj nego što ih Hrvatska ima u Sloveniji. Trenutačno je stanje u milijardama eura 1,3:1 u korist Slovenije. Taj odnos može se promijeniti uspije li hrvatska tvrtka Liburnia Riviera Hoteli u namjeri da kupi portoroške hotele Bernardin, kao i kupi li, kako se nagađa, hrvatski Adris reosiguravatelja Savu. Glavni urednik Financi uzeo je na nišan i slovenska gunđala koja stalno prigovaraju da je Slovenija zatirala svoje bogataše za razliku od Hrvatske koja je svoje podupirala. Bogataši u obje zemlje poprilično se razlikuju, piše Frankl, navodeći da Igor Bavčar, Boško Šrot i Bine Kordež nisu bili poduzetnici nego su do svojih položaja u gospodarstvu došli preko politike koja je kreditima podupirala njihova tajkunska preuzimanja. U Hrvatskoj poduzetnici nisu bili političari. Doduše, uz pomoć politike došli su do prvih cekina, ali su dalje rasli zahvaljujući svojim poduzet- ničkim sposobnostima. Boško Šrot, nekadašnji općinski računovođa koji je postao takorekuć car Slovenije, nešto je sasvim drugo nego Ivica Todorić. Šefu Agrokora najsličniji je u Sloveniji Sandi Češko. Sadašnji predvodnik ešalona slovenskih moćnika nije do imetka došao preko politike. No, Peter Frankl vidi veliku razliku između trenutačno najbogatijih ljudi u Hrvatskoj i Sloveniji. Deset naj Slovenaca ima čiste imovine za 1,4 milijarde eura, a 10 naj Hrvata oko 1,6 milijardi. Bogataši se bitno razlikuju u poslovnom usmjerenju. Slovenski bogataši međunarodno su usmjereni poduzetnici. Slovensku elitu čine izvoznici, dok je elita u Hrvatskoj zagospodarila domaćim tržištem. Važan dio hrvatske poslovne elite čini dijaspora koja je pokupovala turističke kapacitete. U tom kontekstu Frankl drži da je Slovenija zdravija. Za njega Hrvatska je – feudalnija. Loš nastup Alenke Bratušek Alenka Bratušek nije impresionirala zastupnike EU parlamenta na putu do utjecajnog mjesta potpredsjednice EK-a za energetiku. Štoviše, njezin nastup pred nadležnim odborima bio je tako blijed da se u prvim vijestima koje su stigle u Sloveniju spominjala i mogućnost njezine zamjene boljim kandidatom. Istovremeno s neugodnom viješću iz EU parlamenta, u Sloveniji je bez posebne pompe objavljena i vijest o zainteresiranosti Slovenije za sudjelovanje u projektu plinskog terminala na Krku kao važnog supstituta za sve nesigurnije dobave plina iz Rusije. Prodaje se Cinkarna Jedini slovenski proizvođač titanovog dioksida, Cinkarna Celje, koja je polugodište završila sa 88,3 milijuna eura prihoda od prodaje i s osam milijuna eura čiste dobiti, ipak ide na prodaju i to kao kolateralna žrtva propalog crkvenog holdinga Zvon. Dionice što ih je crkveni holding založio za kredite koje ne može vratiti jer je završio u stečaju, treba prodati, stajalište je vlade. Naime, banke vjerovnice time poboljšavaju svoj financijski položaj, a pridonosi se i očuvanju stabilne financijske strukture Cinkarne. Otkazi u Heliosu Na 120 već otpuštenih radnika, domžalski Helios u čijem sastavu djeluje i Chromos, do kraja godine otpustit će još 70 radnika. Prodaja Heliosa pala je u 2013. na 315,8 milijuna eura, a pada i cijelu ovu godinu, čak i u ljetnim mjesecima koji su za proizvođače premaza bili uvijek izdašni. Slovenski mediji nisu dobili odgovor na pitanje ima li sličnih otpuštanja i u austrijskom Ringu, koji je već godinu dana vlasnik Heliosa. 24 TURIZAM Privredni vjesnik Broj 3848, 13. listopada 2014. ( samo 4% turista *vijesti dolazi na odmor u Hrvatsku motivirano kupnjom Okrugli stol: Kako potaknuti turističku potrošnju? AZTN odobrio spajanje Plave lagune i Istraturista Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je spajanje turističkih tvrtki Plave lagune i Istraturista. Tim će spajanjem Plava laguna postati jedna od vodećih turističkih tvrtki u Istarskoj županiji, ali i u cijeloj Hrvatskoj te preuzeti to mjesto od Riviere Adrie. Spajanjem Plave lagune i Istraturista udružit će se i smještajni kapaciteti u hotelima, apartmanima i kampovima na području Istarske županije, grada Dubrovnika i Dubrovačke rivijere. Za novu marinu 60 milijuna kuna Predstavnici tvrtke ACI Opatija, koja posluje sa 21 marinom koje se protežu od Umaga do Dubrovnika, proteklog su tjedna potpisali Ugovor s odabranim izvođačima, zajednicom ponuditelja, tvrtkama Pomgrad inženjering i Lavčević i to za izgradnju kopnenog dijela nove, 22. po redu ACI marine, koja će se graditi u uvali Slano. Izgradnja nove ACI marine prvi je kapitalni projekt tvrtke ACI nakon dugoga niza od 24 godine. Ukupna investicija izgradnje nove marine iznosi 60 milijuna kuna, od čega se 40 milijuna kuna izdvaja za izgradnju njena kopnenog dijela. Biograd Boat Show Biogradski jesenski nautički sajam – Biograd Boat Show održat će se od 23. do 26. listopada. To je mjesto gdje nautičari, ali i svi ostali mogu dobiti informacije vezane uz plovidbu, sklopiti poslove i sudjelovati na stručnim skupovima. Inače, u lipnju ove godine Biograd Boat Show je primljen u Međunarodnu udrugu organizatora nautičkih sajmova (International Federation of Boat Show Organisers – IFBSO). Malo turista motivira kupovina Treba povezati trgovinu, destinacijski marketing i destinacijske menadžment organizacije kako bi zajedno poticali turiste na kupnju za vrijeme njihova boravka u nekom odredištu, istaknula je Sanda Čorak, ravnateljica Instituta za turizam Sanja Plješa pljesa@privredni.hr K upovina ili šoping važna je aktivnost svakoga turista. U neka odredišta turisti dolaze isključivo zbog kupnje, pa je zbog toga ona često glavni motiv turističkog putovanja, rečeno je na prošlotjednom okruglom stolu pod nazivom Kako potaknuti turističku potrošnju?, održanom u zagrebačkom Arena Centru. Okrugli stol održan je povodom istraživanja Svjetske turističke organizacije (UNWTO) o učincima šopinga na turističku djelatnost. Tom je prigodom rečeno kako tzv. šoping turizam kao fenomen sve više privlači pažnju istraživača i poslovnih ljudi. Ravnateljica zagrebačkog Instituta za turizam Sanda Čorak istaknula je da se u istraživanju UNWTO-a navodi kako kupnja nije popratni sadržaj nekog turističkog putovanja nego ima velike ekonomske učinke na destinacije. “Treba pove- zati trgovinu, destinacijski marketing i destinacijske menadžment organizacije kako bi zajedno poticali turiste na kupnju za vrijeme njihova boravka u nekom odredištu”, istaknula je Sanda Čorak. Pritom je dodala kako u istraživanju Tomas pod nazivom Kupnja kao dio turističkog doživljaja koji je prije dvije godine proveo Institut za turizam naglašeno kako je kupnja zapravo relativno slab motiv dolaska turista u hrvatske turističke destinacije. “Zapravo samo četiri posto turista koji dolaze na odmor u Hrvatsku motivirano je kupovinom. Nešto je veći postotak motiviranih kupnjom kod onih gostiju koji posjećuju glavni hrvatski grad”, rekla je Sanda Čorak. Hrvatski proizvodi su nedovoljno dostupni izvan svoje sredine, pa ih treba promovirati na bolji način, istaknuo je Stevens Kreirati izvorne zagrebačke predmete Govoreći o strukturi turističke potrošnje u našoj zemlji, ona je naglasila kako se za kupnju izdvaja od 11 do 14 posto, a najviše tj. 27 eura troše oni koji su u jednodnevnoj po- sjeti Zagrebu. Usporedbe radi, u Beču hotelski gosti na kupnju prosječno dnevno troše 265 eura dok je u cijeloj Austriji prosječna dnevna turistička potrošnja 181 euro. No, još uvijek nije pozna- to koliko se od toga odnosi samo na šoping. U izvješću UNWTO-a stoji kako turisti u velikim svjetskim gradovima na kupovinu troše od 20 do 25 posto svoje ukupne potrošnje. Govoreći o ponudi za šoping u Hrvatskoj, Terry Stevens, profesor na Sveučilištu Metropolitan iz Walesa je istaknuo kako treba kreirati izvorne zagrebačke predmete za šoping tj. nešto što će Zagreb izdvojiti od ostalih gradova oslanjajući se pritom na autentičnost i kvalitetu lokalnih proizvoda i dizajne- ra. “Hrvatski proizvodi su kvalitetni i autentični, ali nedovoljno dostupni izvan svoje sredine, pa ih treba promovirati na bolji način”, istaknuo je Stevens. Dodao je kako se slika klasičnog potrošača mijenja. “Turisti na putovanju prestaju biti klasični, pasivni potrošači i preuzimaju aktivnu ulogu. Aktivna potrošačka uloga podrazumijeva da su kupci otvoreni za kupovinu, ali i prema sudjelovanju u određenim aktivnostima koje im omogućuju da i sami kreiraju vlastito iskustvo na putovanju”, rekao je Stevens. Potražnju stranih turista za kvalitetnim šopingom u Zagrebu prepoznao je Arena Centar jer se u trgovinama u tom centru, među ostalim, nude i domaći autohtoni proizvodi. “Pokušavamo promovirati hrvatske brendove i zajedno s našim zakupcima omogućiti turistima da im kupovina ostane u lijepoj uspomeni”, rekla je Sanja Vladović, direktorica marketinga Arena Centra. Hrvatske tvrtke na međunarodnom susretu putničkih agencija pustolovnog turizma Predstavljene pješačke ture, ronjenje, rafting... Na međunarodnom susretu turističkih agencija koje se bave pustolovnim ili avanturističkim turizmom Adventure Travel World Summit održanom proteklog tjedna u irskom Killarneyu, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) - Županijske komore Split nastupilo je i pet hrvatskih agencija. Taj je susret okupio turističke agencije specijalizirane za sve oblike pustolovnog turizma poput biciklizma, ronjenja i penjanja. Na Summitu je svoju ponudu predsta- vilo više od 700 agencija iz 66 zemalja. Adventure Travel World Summit svake se godine održava u drugom gradu, a to je odlična prilika za promociju destinacije - do- maćina susreta te razgovore i razmjenu iskustava turističkih agencija s poslovnim partnerima. U organizaciji ŽK-a Split na tom susretu predstavile su se hrvatske agencije - Meridien Ten Split, Aktivni odmor Croactive holidays Split, Fiore Tours Poreč, Viator Travel Dubrovnik i VMD Adventure Travel Zagreb. U sklopu Adventu- re Travel World Summita hrvatske su tvrtke predstavile sve mogućnosti koje nude agencije za aktivni i pustolovni turizam u Hrvatskoj. Tom su prigodom predstavljene pješačke ture, biciklizam, ronjenje, penjanje i rafting. Sljedeći Adventure Travel World Summit održat će se 2015. godine u Puerto Varasu u Čileu. (J.V.) HRWWWATSKA 25 www.privredni.hr Broj 3848, 13. listopada 2014. ( oko 70.000 € ( 85% troškova ukupna cijena izrade aplikacije *vijesti pokrila Europska unija Novi elektronički alati Online uštimavanje poslovne klime Cilj aplikacija je uključiti poduzetnike, obrtnike, zadrugare i građane, koji predstavljaju više od 99,7 posto poduzeća u Hrvatskoj, u prikupljanje što više kvalitetnih informacija u procesu donošenja novih zakona i propisa Boris Odorčić odorcic@privredni.hr varu ili bilo gdje i od tamo pokušati utjecati na politike”, ističe. U sklopu projekta Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice BIZimpact II razvijeni su elektronički alati za savjetovanje te bolju i izravnu komunikaciju između Ministarstva poduzetništva i obrta te poduzetnika. Osim bolje povezanosti, alati pružaju priliku gospodarstvu, ali i cjelokupnoj javnosti, da iznesu mišljenja o novim zakonima i, primjerice, propisima te tako su- Aplikacije su prilagođene pametnim telefonima, tabletima, prijenosnim i osobnim računalima djeluju u njihovoj izradi ili pak izmjeni. Hrvoje Renka, istraživač na projektu BIZ impact, kaže nam kako su razvijena dva web alata: aplikacija za e-savjetovanje i ona za savjetovanje s poduzetnicima. “Prva je namijenjena izravno za savjetovanja s javnošću, i putem nje svaki građanin može online komentirati i predlagati zakone i propise. Druga, koju smo nazvali BTPBusiness Test Panel, cilja isključivo na mišljenja poduzetnika”, objašnjava on. Cilj aplikacija, koje neki nazivaju i društve- nom mrežom, jest uključiti poduzetnike, obrtnike, zadrugare i građane, a koji predstavljaju više od 99,7 posto poduzeća u Hrvatskoj, u prikupljanje što više kvalitetnih informacija u procesu donošenja novih zakona i propisa. Elektronički alati utemeljeni su na procjeni ekonomskih učinaka (PEU) i Zakonu o procjeni učinaka propisa koji je usvojen 2012. godine i koji jasno definira kako sva ministarstva tijekom donošenja novih propisa i zakona moraju provoditi javna savjetovanja, napominje Renka dodajući kako su na Ustavnom sudu zbog neprovođenja savjetovanja već pala dva zakona. Virtualna decentralizacija Na ideji o aplikacijama počelo se raditi u rujnu 2013. godine. “Ponajprije smo izradili specifikacije kako bismo bili sigurni da je sve napravljeno kako treba. Nakon toga smo raspisali natječaj na koji je bilo pozvano više od 20 tvrtki. Javilo se, ako se ne varam, njih pet, a moram reći kako je uvjerljivo pobijedila tvrtka IN2. Potom smo krenuli s daljnjim razvojem. Aplikacija je stajala otprilike 70.000 eura. Od toga oko 60.000 eura otpada na razvoj aplikacije, a ostatak proračuna uključen je u njeno održavanje u sljedeće dvije godine”, kaže Hrvoje Renka. Financijska sredstva za razvoj e-alata namaknuta su iz pretpristupnih fondova. Drugim riječima, Ministarstvo poduzetništva i obrtništva pokrilo je 15 posto, a Europska unija 85 posto troškova. Važno je naglasiti kako aplikacije nisu vezane za određene platforme poput Androida i slično, već im se vrlo jednostavno pristupa putem web pretražnika. “Aplikacije su testirane na svim većim pretražnicima poput Googlea, Firefoxa i drugima, te su prilagođene pregledavanju na pametnim telefonima, tablet uređajima, prijenosnim i osobnim računalima”, ističe Renka. Nove elektroničke alate, kao i druge web aplikacije te online proizvode i usluge, poduzetnici, obrtnici, zadrugari i građani mogu koristiti bilo kada i bilo gdje. Ricardo Pinto, voditelj projektnog tima, ističe kako je sjedište polovice tvrtki u Zagrebu i okolici. “Također, gotovo sve ključne institucije nalaze se na tome području. A što je s ostatkom države? Naravno, može se doći u Zagreb i pokušati utjecati na neke stvari, ali to iziskuje dodatno vrijeme i novac. Upravo zahvaljujući ovim elektroničkim alatima, oni mogu biti u Dubrovniku, Vuko- Nevjerica pa oduševljenje U početku su poduzetnici bili prilično skeptični u pogledu stvarne koristi od tih aplikacija. “Međutim, kada smo im predstavili alate, uvidjeli su potencijal koji im mogu pružiti, a posebice u tome kako s njima mogu utjecati na politike te su stoga bili iznimno oduševljeni. A nije lako oduševiti malu tvrtku”, smatra on. Alati su, za sada, razvijeni za jedno ministarstvo. Međutim, oni se mogu koristiti i u drugim područjima. “Ono što radimo za jedno ministarstvo, može se vrlo jednostavno proširiti i na druga ministarstva. Na tome trenutačno radimo. Već smo vodili različite razgovore s tri ključna tijela koja su odgovorna za moguće šire korištenje alata, a to su Ministarstvo uprave, Ured predsjednika Vlade i Ured za udruge. Oni su pogledali naše alate i bili su prilično oduševljeni njima te je započeo razgovor o tome kako ih uspostaviti u cijeloj Vladi”, napominje Pinto. Inače, glavni korisnici projekta su, uz Ministarstvo poduzetništva i obrta, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatski savez zadruga te, među ostalim, Hrvatska udruga poslodavaca. Suradnja Googlea i ZET-a Google u suradnji sa Zagrebačkim električnim tramvajem na hrvatskim domenama svojih karata pruža besplatne informacije o autobusnim i tramvajskim linijama. Ova inicijativa dio je Googleove misije da svoje karte učini još obuhvatnijima, točnijima i korisnijima milijunima ljudi u svijetu koji do svog sljedećeg odredišta putuju autobusima, vlakovima ili tramvajima. Novi timovi u ZIP-u Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP) primio je 11 novih timova u 6. generaciju svog startup programa. To su: Colomb. io, Legaltie, MAAP, PocketBeep, RentaShopper, SnapTap, SportRoola Rule your sport, Thorium A+, Tourism4me, Tradee poslovni koncept i TutoTod Tutorials for Toddlers. U iduća tri mjeseca timove će educirati osobe iz ZIP mentorske mreže, a novoprošireni prostor ZIP. Factory bit će im središnje mjesto za rad. Društveno korisne aplikacije Završen je deveti krug javnih nadmetanja za izradu društveno korisnih aplikacija u sklopu HAKOM-ovog Programa potpora te su odabrani najbolji ponuditelji. Ideje odabrane za izradu time ulaze u završnu fazu i njihovo puštanje u rad očekuje se u sljedećoj godini. Podsjećamo, HAKOM je u srpnju pokrenuo javno nadmetanje za izradu šest aplikacija - eNovorođenče, Programske eusluge Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Cro112, Volonteri za civilnu zaštitu, Sustav za prikupljanje podataka o resursima zaštite i spašavanja te Hrvatski crveni križ (HCK) – Mobilna tehnologija u službi humanosti. 26 PST! KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić Božidar Brezinščak Bagola U sjeni ljepote Alfa Autor znanom povijesno-činjeničnom “kosturu” dodaje literarno “meso”, a narativna linija kronološki prati Kovačićev život, od rođenja i krštenja do umjetnikove smrti. Dakako, ne treba naglašavati kako je zbilja romansirane biografije ponajprije pripovjedačev subjektivni doživljaj. Ali, ono što krasi ovo djelo je činjenica da se u njemu jasno i autorski prepoznatljivo odražava osobna sudbina velikana hrvatske arhitekture, preko koje je posve razvidan i duh vremena. Josip Sanko Rabar LUDILO I OBRAĆENJE Naklada Pavičić Mladi intelektualac, neuspjeli zagrebački student fizike i uspjeli student filozofije i sociologije, pjesnik i esejist se, kao i nesretni Kamovljev Aleksa Bitanga, nađe u paklu ludila. Za Bitangu Kamov nije našao izlaz, za svoga protagonista Rabar ga nalazi (a nalazi ga u vlastitome životu, jer roman je pisan na osnovi osobnog iskustva) u obraćenju i vjeri u Boga. Na psihijatriju na Rebru Rabarov junak ulazi kao borbeni ateist koji se razbolio, a izlazi kao iskreni vjernik koji je ozdravio. Privredni vjesnik Broj 3848, 13. listopada 2014. PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Strojevi za poljoprivredu i uzgoj stoke Lusna Makine, Selcuklu, Turska, www.lusna.com. tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik strojeva za poljoprivredu, farme i uzgoj stoke (ratarska prskalica, vrtna prskalica, pumpe i upravljački ventili za prskalice, prijenosni strojevi za mužnju i rezervni dijelovi). Kontakt: info@ lusna.com.tr, +90 332 3598 585. Tiskarske usluge Šimrak usluge, Zagreb. Tiskara - kompletna usluga, proizvodi komercijalnu ambalažu (kutije za lijekove, čajeve, kavu i druge vrste) te ambalažu za vinarstvo (pakiranja 1, 2, 3 i 6 boca), reklamni materijal, ogledne kartone (samostojeće i viseće), samoljepive etikete, letke, blister pakiranja i drugo. Kontakt: Ermin Terzić, Simrak-grafika@zg.tcom.hr, +385 1 3470 431, +385 91 2098 257. Tiskarske usluge Sami Michael Aida Fraktura Zaki Dali želi biti posljednji Židov u Bagdadu u Sadamovoj eri, a Nazar al-Sayed, šef tajne službe Mukhabarata, njegov je najbolji prijatelj. Jednog jutra, Zaki na svojem pragu pronalazi polumrtvu ženu, koju uz pomoć svoga rođaka, prevrtljivog veterinara Jalila, uspije vratiti u život. Nakon zvjerstava koja je preživjela mlada je Kurdinja ostala bez dara govora, a Zaki joj nadjene ime Aida te oni s vremenom razvijaju povezanost, koju neće poremetiti čak ni ženidba na koju on biva prisiljen da spasi živote drugih… Rhidian Brook U kući drugih Znanje Hamburg, 1946. britanskom pukovniku Lewisu Morganu povjereno je da nadgleda obnovu Hamburga i denacifikaciju domaćeg stanovništva. U vili koju dobiva na korištenje, uskoro mu se pridružuju supruga i jedini preživjeli sin. No, umjesto da vlasnike kuće, Herr Luberta i njegovu kći Fredu, prisili da napuste dom, on ustraje na tome da obitelji žive zajedno. U napetom i tjeskobnom ozračju svatko od njih mora se suočiti s demonima prošlosti, a neprijateljstvo i tugovanje preobrazit će se u strast i izdaju… Želimir Periš MIMA I KVADRATURA DUGA Algoritam Mima je sistemski inženjer bez stalnog zaposlenja, a s prijateljem na internetu vodi tajnu trgovinu. Problemi počinju kad ga policija unajmi da otkrije tko se krije iza virtualnog identiteta Dodola. Tražeći Dodolu Mima otkriva da oko njega postoji cijeli svijet paralelnih struktura koje nam rade o glavi i o pravima. Prijetnje pa okrutna ubojstva bliže se Mimi, a sve to kulminira kad on i Dodola razotkriju svrhu tajanstvenog baznog sustava i kriminalno-totalitarne nadgradnje. Tiskara Vidić, Požega, www.tiskara-vidic.hr: Tvrtka nudi uslugu tiska i izrade svih vrsta grafičkih proizvoda, a najkonkurentniji su na području samokopirnih papira (blokovi, setovi, tiskanice, beskonačni obrasci s dotiskom i sl.). Svoje proizvode i usluge izvoze i na područje EU-a. Kontakt: Tihomir Vidić, tihomir@ tiskara-vidic.hr, +385 34 272 43, +385 98 211 109. Suradnja Ekopoz, Owinska, Poljska, www.ekopoz.pl. Tvrtka nudi usluge u području: 1. Gospodarenja drvnim otpadom iz drvne industrije, industrije namještaja, transporta i logistike te otpadom nastalim tijekom izgradnje i održavanja zelenih površina, izgradnje cesta i autocesta, kao i otpadom nastalim rušenjem; 2. Specijaliziranih strojeva - usluge usitnjavanja i sortiranja otpada i materijala mobilnim strojevima, utovarivačima, bagerima itd. Zainteresirani su za ostvarivanje poslovne suradnje s proizvođačima i/ili posjednicima drvnog otpada (tvornice namještaja, pilane, stolarske radionice, tvrtke koje se bave poslovima rušenja, građevinske tvrtke, komunalna poduzeća, odlagališta otpada, industrijski pogoni, špediterska i logistička poduzeća). Kontakt: Piotr Rosinski, p.rosinski@ekopoz.pl, +48 61 8126 500. Namještaj Ancona grupa, Đakovo, www.ancona-grupa. hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju modernog namještaja i kuhinja, opremanje i uređenje hotelskih i uredskih prostora. Također, odrađuju mnogo projekata vezanih za opremanje hotela, studentskih i staračkih domova. Kontakt: Vedrana Ivaković, vedrana.ivakovic@ancona.hr, +385 31 840 860. Suradnja Pilana T4, Kuršanovec. Tvrtka traži strateškog partnera za prodaju drvenih vrtnih i vikend kuća, te ulagača u proizvodnju tih ili sličnih proizvoda. Kontakt: Dalibor Tasić, pilana.t4@gmail.com, 099 7839 178. IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Fotokopirni uređaji Hrvatski sabor nabavlja usluge najma, isporuke i instaliranja fotokopirnih uređaja. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 600.000 kuna. Rok dostave ponuda je 23. listopada. Uredski stolci Ministarstvo financija, Carinska uprava nabavlja uredske stolce. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 430.000 kuna. Rok dostave ponuda je 22. listopada. Izgradnja spomenika Grad Vukovar nabavlja radove na izgradnji spomen obilježja sotinskim žrtvama. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 560.000 kuna. Rok dostave ponuda je 24. listopada. Stolna i prijenosna računala Ministarstvo obrane RH nabavlja stolna i prijeno- sna računala. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 12. studenoga. Video projektori Hrvatska radiotelevizija nabavlja video projektore. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 250.000 kuna. Rok dostave ponuda je 28. listopada. Tepisi Hrvatska lutrija nabavlja tepihe. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 500.000 kuna. Rok dostave ponuda je 27. listopada. Regija Foto filmovi Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nabavlja foto filmove. Rok dostave ponuda je 28. listopada. Poštanske torbe Hrvatska pošta u Mostaru nabavlja poštanske torbe. Rok dostave ponuda je 4. studenoga. Odbojna ograda Ceste Mostar nabavljaju odbojnu ogradu za redovno održavanje cesta Federacije BiH. Rok dostave ponuda je 3. studenoga. Tahografi GRAS Sarajevo nabavlja tahografe i rezervne dijelove za tahografe. Rok dostave ponuda je 21. listopada. Police za skladištenje Agencija za zaštitu životne sredine u Podgorici nabavlja police za skladištenje. Rok dostave ponuda je 20. listopada. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr 27 www.privredni.hr Broj 3848, 13. listopada 2014. Sajamski vodič STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE Ambienta Prodaje se nogometno igralište Poslovni prostor, ukupne površine 21,96 četvornih metara, Sesvete, Zagreb, procijenjene vrijednosti 16.148,77 kuna. Dražba se održava 14. listopada u 11.20 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Kuća i dvorište, ukupne površine 394 četvorna metra, Koprivnica, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 242.408,65 kuna. Dražba se održava 15. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Garaža, ukupne površine 20,62 četvorna metra, Pula, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 80.738,80 kuna. Dražba se održava 16. listopada u 10 sati na Općinskom sudu u Puli. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela 098 902 000. Šuma, ukupne površine 5000 četvornih metara, Ston, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 132.000 kuna. Dražba se održava 16. listopada u 10 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela 091 5164 792. Zgrada i dvorište, ukupne površine 5564 četvorna metra, Zabok, Krapin- sko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 1,609.911,32 kune. Dražba se održava 17. listopada u 9 sati u prostorijama javnog bilježnika Sanje Barbarić, Ivana Šibla 13, Zagreb. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 40.000 kuna. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela 091 4222 547. Apartman sa spremištem, vrtom i parkirališnim mjestom te dva lokala u roh-bau izvedbi, ukupne površine 347 četvornih metara, Malinska, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 663.247,58 kuna. Dražba se održava 15. listopada u 11.20 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vrijednosti. Razgledavanje moguće uz prethodnu najavu na broj mobitela 099 2185 006. Stambeno-poslovna zgrada i dvorište, ukupne površine 338 četvornih metara, Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 6,989.557,76 kuna. Dražba se održava 20. listopada u 9.15 sati na Općinskom sudu u Daruvaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Tri zgrade, nogometno igralište (stadion), oranica i gospodarsko dvorište, ukupne površine 56.034 četvorna metra, Velika, Požeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 33,369.996 kuna. Dražba se održa- Međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije od 15. do 19. listopada, Zagreb Ovogodišnji sajam odvijat će se u tri segmenta: industrija, dizajn i outlet. Ambienta je važno mjesto susreta proizvođača i trgovaca namještajem, poslovnih ljudi, stručnjaka i medija. Ugledni stručnjaci i znanstvenici na stručnim će skupovima prenijeti svoja iskustva i znanja. Mystic Međunarodni sajam alternative, zdravog života i graničnih područja znanosti od 15. do 19. listopada, Zagreb va 17. listopada u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodnu najavu na broj telefona 034 254 800 ili mobitela 098 1777 216. Cilj je ukupnim izlagačko-programskim sadržajem predstaviti postojanje mogućnosti odabira. Nizom tema utječe na shvaćanje upitnosti konvencionalnih postavki, predrasuda i stereotipa te podiže svijest na višu razinu. Okvir izlagačkog sadržaja čine ORGANICA, KrONOPLJA i ALTERNA. Kuća, gospodarske zgrade i dvorište, ukupne površine 683,36 četvornih metara, Duga Resa, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 752.324,29 kuna. Dražba se održava 20. listopada u 8.45 sati na Općinskom sudu u Karlovcu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina u iznosu 10 posto od vrijednosti nekretnine potrebno je uplatiti na račun Općinskog suda Karlovac, broj IBAN HR 202 3900011300000592, poziv na broj 1177-12-2. od 15. do 18. listopada, Zagreb Pašnjak i šuma, ukupne površine 1003 četvorna metra, Ičići, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 500.000 kuna. Dražba se održava 21. listopada u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet posto od vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela 091 1711 707. ARCA Međunarodna izložba inovacija Dvanaesta međunarodna izložba inovacija održat će se u Boćarskom domu. Očekuje se značajan broj inovacija koje su rezultat stvaralaštva pojedinaca i timova, dok je poseban naglasak na inovacijama koje su rezultat znanja i inventivnosti mladih iz obrazovnog sustava. Pula Boat Fair Međunarodni sajam brodske opreme i brodova od 15. do 18. listopada, Pula Brodograditelji, inženjeri, dizajneri i vlasnici brodova imaju priliku pregledati najbolje nautičke proizvode i usluge na tržištu, a posebna se pažnja posvećuje tehničkim i tehnološkim inovacijama, premijerama novih proizvoda i stručnim predavanjima. Fokus sajma je i na obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti. Hand made fest Festival ručnih izrada, maštovitosti i dizajna od 17. do 19. listopada, Pula Festival širokog spektra mašte, vrijednog rada i truda što ruke stvaraju. Posjetitelji i izlagači kažu da je to trodnevni praznik za oči i dušu. Na festivalu se predstavljaju rukotvorci, obrtnici, hobisti, umjetnici, proizvođači suvenira i ukrasa, tradicijske i proizvodne udruge... Svima je zadatak nešto izrađivati na licu mjesta te izlagati isključivo ručno rađene proizvode. Podatke sakupili: Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) www.sajmovi.eu www.privredni.hr 28 SVIJET FINANCIJA ( za 205,5 mil € PV TJEDNI REPORT U tjednu od 29. rujna do 5. listopada ukupno je bilo 148 stečajnih postupaka, 20 postupaka više u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu uložena su 24 prijedloga te je jednako toliko postupaka zaključeno. Odbijeno je 20 prijedloga. Izbrisana su 363 subjekta, što je 44 posto manje nego prethodni tjedan. Osnovana su 254 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (109), zatim Rijeka (30), na Trgovačkom sudu Osijek osnovana su 24 trgovačka društva, a slijedi ga Split sa 23 novoosnovana poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (162), te ukupno 92 d.o.o.-a. STEČAJEVI Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka 28 18 3 7 0= 0 0 23 23 97 24 10 20 19 24 BRISANI SUBJEKTI Brisani subjekti 363 363 1 1 0 Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA Poslovni subjekti 254 92 162 0 d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak 4 8 4 24 15 30 0 Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb 9 23 3 22 3 109 REJTING TJEDNA KONČAR - DISTRIBUTIVNI I SPECIJALNI TRANSFORMATORI d.d. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene Privredni vjesnik Broj 3848, 13. listopada 2014. povećan ino dug opće države u prvih 6 mjeseci 2014. Komentar Hrvatske gospodarske komore na objavljene podatke o bruto inozemnom dugu Bruto inozemni dug 46 milijardi eura Do kraja godine ne očekuju se znatnije promjene u tendenciji kretanja bruto inozemnog duga, što bi moglo rezultirati stagnacijom ili blagim padom njegova udjela u bruto domaćem proizvodu u odnosu na prošlu godinu B ruto inozemni dug Hrvatske je potkraj lipnja iznosio 46 milijardi eura što je 1,4 posto manje nego u svibnju, a što je gotovo ista razina duga kao lanjskoga lipnja. Pritom je u drugom kvartalu ove godine, u odnosu na prvi kvartal, zabilježeno smanjenje razine bruto inozemnog duga što je Udio opće države u bruto inozemnom dugu povećan je na 23,3 posto na kraju prvog polugodišta 2014. posljedica nastavka nepovoljnih gospodarskih kretanja koja, uz istodoban izostanak investicijske aktivnosti, umanjuju potrebu za inozemnim zaduživanjem. U takvim okolnostima bilježi se razduživanje nefinancijskih privatnih i javnih poduzeća, a pri posustaloj kreditnoj aktivnosti banaka prema poduzećima i stanovništvu razdužuju se i kreditne institucije. Zbog potrebe financiranja visokog proračunskog deficita država postaje bitna determinanta kretanja razine inozemne zaduženosti zemlje. Naime, udio opće države u ukupnom bruto inozemnom dugu povećan je tijekom krize sa 11,8 posto koliko je iznosila potkraj 2008. na čak 23,3 posto na kraju prvog polugodišta ove godine. Smanjenje ino duga kreditnih institucija U prvih šest mjeseci ove godine, inozemni je dug opće države povećan za 205,5 milijuna eura što je velikim dijelom rezultat inozemnog izdavanja obveznice u svibnju u iznosu od 1,25 milijardi eura. S druge strane, istodobno je smanjen bruto ino- Hanzl: Dinamičan rast vanjskog duga Sam vanjski dug koji se mjeri u udjelu u BDP-u sam po sebi nije visok, no zabrinjava trend koji, uz nas, imaju i neke druge tranzicijske zemlje. Rast vanjskoga duga nam je izrazito dinamičan. Još više nas zabrinjava ekonomska situacija u kojoj se nalazi Hrvatska, odnosno pad gospodarstva koji je prisutan praktično od 2009. godine. O procjenama investitora i njihovom interesu kao i procjenama agencija koje dodjeljuju kreditne rejtinge ovisit će koliko ćemo se, kako i hoćemo li se uopće moći zaduživati u budućnosti, istaknuo je Željko Hanzl, savjetnik u Odjelu za makroekonomske analize HGK-a. zemni dug kreditnih institucija za 187,5 milijuna eura. Do kraja godine ne očekuju se znatnije promjene u tendenciji kretanja bruto inozemnog duga, što bi moglo rezultirati stagnacijom ili blagim padom njegova udjela u bruto domaćem proizvodu (BDP) u odnosu na prošlu godinu. Međutim, dijelom to ovisi i o odluci države hoće li do kraja godine i u kojem opsegu izaći na inozemno financijsko tržište s novim izdanjem obveznice koja bi, slično kao i prethodne godine, bila u funkciji predfinanciranja obveza koje dospijevaju početkom naredne godine. S obzirom na nastavak provedbe ekspanzivne monetarne politike u SAD-u i EU-u te stoga još uvijek niske troškove zaduživanja na financijskom tržištu, realno je očekivati takvu odluku. Uostalom, i dio drugih zemalja (poput Rumunjske, Turske, Srbije, Poljske i Slovačke) razmatra mogućnost zaduživanja potkraj ove ili početkom naredne godine. HGK: Neodrživ rast duga opće države I u prvom polugodištu ove godine nastavljena je tendencija visokog i dugoročno neodrživog rasta duga opće države. Krajem lipnja on je dosegao razinu od 224,6 milijardi kuna što je 26,9 milijardi kuna ili 13,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Potreba financiranja visokog proračunskog deficita, kao i refinanciranja dospjelih zaduženja, rezultirala je visokim rastom obje komponente duga: inozemne koja je na godišnjoj razini porasla za 16,6 posto i domaće koja je porasla za 12 posto. I nadalje dominantnu ulogu u formiranju duga opće države ima središ- nja država sa 97,7 posto ukupnoga duga, na lokalnu državu otpada tek 2,3 posto dok je dug fondova socijalne sigurnosti u tim okvirima praktički zanemariv (0,6 milijuna kuna). Na godišnjoj razini, u lipnju je dug središnje države povećan za 13,3 posto, dug lokalne države za 26,6 posto, dok je dug fondova socijalne sigurnosti smanjen za 53,3 posto. Od početka 2009. godine, dakle, u recesijskim okolnostima, dug opće države kreće se neodrživom putanjom, koju su i u posljednjih godinu dana obilježavale dvoznamenkaste međugodišnje stope rasta. Procedure ve- zane uz obuzdavanje prekomjernog proračunskog manjka mogle bi ublažiti pritiske na daljnji rast duga opće države, ali još uvijek ne u tolikoj mjeri da bi zaustavile njegov rast. Naime, ni u EU-u još se ne reflektiraju pozitivni efekti smanjivanja proračunskog manjka, u smislu da se ne zaustavlja rast udjela duga opće države u BDP-u, koji se postupno kreće prema razinama višim od 88 posto. Udio duga opće države u BDP-u u nas dodatno će povećati primjena statističke metodologije ESA 2010 s obzirom na to da ona širi obuhvat subjekata koji ulaze u obračun duga opće države. 29 www.privredni.hr Broj 3848, 13. listopada 2014. ( 0,5% pad BDP-a ( 1,6% u 2015. rast inflacije u idućoj godini Macroeconomic Outlook 2015.-2016. Sramežljive reforme U Hrvatskoj se još uvijek 60 posto BDP-a ostvaruje u javnom sektoru. Na tu se veliku imovinu ostvaruje prinos od jedva jedan posto godišnje. U privatnim rukama skrb za tu vrijednost i njeno povećanje sigurno bi bila veća, smatra Hrvoje Stojić Igor Vukić vukic@privredni.hr P rivatizacija državne imovine i poduzeća sigurno bi pozitivno utjecala na stanje državnih financija i ubrzala oporavak gospodarstva, ustvrdio je Hrvoje Stojić, direktor Odjela za ekonomska istraživanja Hypo banke u Hrvatskoj. Na prošlotjednom predstavljanju publikacije Macroeconomic Outlook 2015.-2016., koju izdaje Hypo banka, Stojić je ocijenio da slijedi još jedna recesijska godina, u kojoj će BDP pasti 0,5 posto. U 2016. prognozira tek blagi rast od 0,6 posto. Niske kamate odgađaju reforme? U Hrvatskoj se još uvijek 60 posto BDP-a ostvaruje u javnom sektoru. Na tu se veliku imovinu ostvaruje prinos od jedva jedan posto godišnje. U privatnim rukama skrb za tu vrijednost i njeno povećanje sigurno bi bila veća, zaključio je Stojić. Upozorio je i da bi niske kamate na svjetskim tržištima mogle biti iskorištene kao razlog za odgađanje neophodnih reformi. A promjene su nužne jer kad kamate uskoro opet porastu, zemlje sa starim gospodarskim modelom naći će se u problemima. U Hrvatskoj se, prema Stojićevoj ocjeni, reforme provode sramežljivo, posebice u usporedbi s drugim zemljama. Radno zakonodavstvo je nedovoljno fleksibilizirano, nije dovoljno rasterećena cijena rada, a pravni sustav i dalje je spor i kompleksan. Privatizacija državne imovine i poduzeća ubrzala bi oporavak gospodarstva Minus u gospodarskom rastu u idućoj godini dogodit će se i zbog provođenja procedure prekomjernog deficita, razduživanja privatnog sektora i rasta nezaposlenosti. Zbog izbjegavanja deficita rezat će se investicije javnog sektora, a inozemna potražnja usporava zbog manjih investicija u eurozoni i sankcija nametnutih Rusiji. Investicije privatnog sektora ograničene su i nepovoljnom poslovnom klimom, niskom profitabilnošću Hrvoje Stojić Stefan Schneider kompanija i povlačenjem dobiti inozemnih tvrtki. Stoga ne bi trebalo ograničavati pravo na oslobađanje od poreza za reinvestiranu dobit. čaka u Stojićevoj analizi. Uz nove kupce u Europskoj uniji, zadržani su i oni stari iz Cefte. Pojačana je i uvozna konkurencija, no zbog slabije domaće potražnje pokrivenost uvoza izvozom porasla je na najvišu razinu u posljednjih 20 godina. Dobri trendovi su i u turizmu pa bi u idućoj godini trebao biti ostvaren i novi rast godišnjeg prihoda. Prigušen i nestabilan oporavak bit će i u Europi, ustvrdio je Stefan Schneider, glavni eko- Svijetla točka - izvoz Stojić smatra da na privatnu potrošnju neće osobito utjecati najavljeno smanjenje poreza na dohodak. Višak novca stanovnici će iskoristiti da vrate dugove, a uvođenje poreza na kamate poništit će dio poreznog rasterećenja. Sumornu makroekonomsku sliku neće promijeniti ni banke. Kreditiranje će biti ograničeno produženim trajanjem predstečajnih nagodbi. Ne treba zaboraviti ni visoku razinu teško naplativih kredita što će dodatno zaoštrititi kreditne kriterije. Jedini generator kreditiranja opet će biti država, zbog rasta javnog duga. Izvoz je jedna od rijetkih svjetlijih to- nomist Deutsche Banka. Pravi oporavak nastupio je zasad u SAD-u koji će iduće godine ostvariti rast od 3,5 posto. Amerikanci se osjećaju sve bogatije i sve više troše. Schneider je konzervativan, ali precizan prognozer, pa očekuje da će Njemačka umjesto 1,8 posto, rasti 1,5 posto, a Italija 0,4 posto. Konkurentnost Njemačke ugrozit će visoke cijene energije (prelazak na obnovljive izvore umjesto nuklearki), rast minimalne plaće i dodaci za mirovine dogovoreni u vladajućoj koaliciji. I Schneider smatra da bi moglo biti problematično što guverner Mario Draghi tako nisko spušta kamate i najavljuje da će učiniti sve da podupre euro. Jeftini krediti mogli bi odgoditi reformske poteze u nekim zemljama, a potaknuti i moralni hazard kod banaka. Inflacija će rasti iduće godine Niska inflacija zadnjih mjeseci rezultat je kombinacije neočekivanog pada cijena energenata i hrane, kasnijeg datuma Uskrsa i izraženijih ljetnih rasprodaja. Pojeftinila je i uvozna roba zbog ulaska u EU, dok je rast plaća bio nizak, istaknuo je Hrvoje Stojić. U 2015. godini očekuje rast inflacije pod utjecajem niske baze, normalizacije cijena energenata i hrane te snažnijeg dolara. No pritisak će biti nizak, jer će biti još otpuštanja i razduživanja kućanstava. Inflacija bi tako mogla porasti na 1,6 posto godišnje. *vijesti Skupština Croatia Airlinesa Na izvanrednoj glavnoj skupštini Croatia Airlinesa, koja je održana prošli tjedan, odlučivalo se o podjeli redovnih i ukidanju povlaštenih dionica ove zrakoplovne tvrtke. Tako se prema odluci Skupštine jedna redovita dionica, čija je nominalna vrijednost 20 kuna, dijeli na dvije, pojedinačne nominalne vrijednosti u iznosu od 10 kuna. Ukupan broj redovnih dionica tvrtke time je sa 13,87 milijuna porastao na 27,74 milijuna. Temeljni kapital tvrtke nakon promjena iznosi 277,88 milijuna kuna. Pad gospodarskih aktivnosti Međunarodni monetarni fond (MMF) u jesenskim je prognozama objavio kako će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini zabilježiti pad aktivnosti za 0,8 posto. U 2015. godini pak, MMF očekuje rast tih aktivnosti za 0,5 posto. Valja istaknuti kako je MMF u odnosu na svoje proljetne prognoze povećao procjenu pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini sa 0,6 na 0,8 posto. Također, blago je korigirao procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2015. sa 0,4 na 0,5 posto. Milijuni za otpremnine Uprava Ine je na prošlotjednoj sjednici donijela jednoglasnu odluku o Programu zbrinjavanja. U sklopu provedbe programa, kompanija razmatra model otpremnina koji trenutno, sukladno Kolektivnom ugovoru, iznosi 60 posto prosječne mjesečne plaće radnika po godini rada, a bez ograničenja iznosa otpremnine. Očekuje se da će kompanija za otpremnine izdvojiti preko 100 milijuna kuna te da će u prosjeku otpremnine za branitelje iznositi oko 300.000 kuna neto, a za ostale oko 220.000 kuna, također neto. 30 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3848, 13. listopada 2014. Tržište novca Zagreb Niske kamatne stope i veliki viškovi Kretanje na Tržištu novca Zagreb Jelena Drinković P očetak prošloga tjedna obilježio je kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve. Budući da je prošle srijede bio praznik, novo razdoblje održavanja obvezne pričuve započelo je u četvrtak. Zbog obilne likvidnosti depozitnih institucija, početak razdoblja održavanja nije utjecao na odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama nije značajnije porasla, dok je ponuda ipak nešto suzdržanija. Kamatna stopa i dalje se drži na minimalnoj razini. U petak je za- u mil. kn Potražnja Ponuda Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet 2 300 1,5 200 1 100 0,5 0 6.10.2014. 7.10.2014. 8.10.2014. počela redovita mjesečna isplata mirovina pa je država u bankarski sustav pustila dodatnu likvidnost čime je pojačano ionako visoko stanje njihovih računa. Ministarstvo financija nije održalo aukciju 9.10.2014. 0 10.10.2014. trezorskih zapisa, a aukcija nije najavljena ni za ovaj tjedan. Vjerojatno će sljedeća aukcija trezorskih zapisa biti raspisana tek krajem mjeseca. Niske kamatne stope i veliki viškovi omogućuju državi vrlo povoljno kratkoročno 6.10. - 10.10.2014. 29.9. - 3.10.2014. u% 400 ponedjeljak utorak zaduživanje kroz emisiju trezorskih zapisa, a interes sudionika je na gotovo svakoj aukciji iznimno visok. Iako je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, okolnosti trgovanja sudionika na srijeda četvrtak u godini u kojem tradicionalno jača potražnja za novcem. Da bi trgovanje postalo življe, potreban je rast potražnje kojega može potaknuti opća promjena okolnosti na ukupnom financijskom tržištu. Više puta smo naglasili da je novčano tržište potpora ostalim segmentima financijskog tržišta, osobito tržištu kapitala. Iznimno visoka ponuda novca uz povoljnu kamatnu stopu važan su oslonac za njegovo oživljavanje. petak novčanom tržištu nisu se značajnije promijenili. I dalje je ponuda kuna dominantna, a kamatne stope bilježe minimalne razine. Slične okolnosti ostat će do daljnjega, bez obzira na činjenicu što je započeo posljednji kvartal Hrvatsko devizno tržište Mirovinski fondovi Kuna ojačala u odnosu na dolar Pad vrijednosti Mirexa Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je na tjednoj razini u odnosu na američki dolar Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B prošli tjedan iznosila je 203.3204 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad od 0,2 posto. Na koncu prošloga tjedna vrijednost Mirexa A iznosila je 101,8385 bodova, a Mirexa C 101,6697 bodova. valuta EUR Srednji tečaj za devize AUD australski dolar 5,259597 CAD kanadski dolar 5,386009 JPY japanski jen (100) 5,595833 CHF švicarski franak 6,319085 GBP britanska funta 9,696319 USD američki dolar 6,032738 EUR euro 7,641669 7.650 USD doblju oslabjela za 0,09 posto. 6.08 CHF 6.33 7.645 6.06 6.32 7.640 6.04 6.31 7.635 6.02 6.30 7.630 6.00 6.29 7.625 5.98 6.28 MIREX - mjesečni primjena od 11. listopada 2014. 4.10. Izvor: HNB nosu na švicarski franak za 0,02 posto. Također, kuna je u usporedbi s eurom u promatranom raz- ojačala za 0,3 posto. S druge strane, vrijednost domaćeg platnog sredstva umanjena je u od- 7.10. 8.10. 9.10. 10.10. 4.10. 7.10. 8.10. 9.10. 10.10. 4.10. 7.10. 8.10. 9.10. 10.10. MIREX - tjedni 1,2% 0,1% 0,8% 0% 0,4% -0,1% 0% -0,2% 9.9. Međunarodno tržište kapitala 19.9. fond 30.9. 9.10. datum 5.10. vrijednost (kn) 6.10. 7.10. 8.10. 9.10. promjena (%) 2014 (%) 1.84 Obvezni mirovinski fondovi - OMF OMF - kategorija A Loš tjedan za burzovne indekse Ulagači na svjetskim burzama prošloga tjedna bili su na oprezu zbog primjetnog pada industrijske proizvodnje u Njemačkoj. Obeshrabrio ih je i Me6650 6580 FTSE 100 đunarodni monetarni fond (MMF) koji je treći put u ovoj godini snizio prognozu rasta svjetskog gospodarstva. Optimizam im je izostao i zbog iščekivanja kvartalnih poslovnih rezultata kompanija. Tek nakratko nadu su im vratili, među ostalim, dobri podaci s američkog tržišta rada. Naime, u SAD-u je u rujnu 17100 4500 17000 Dow Jones 4460 6510 16900 4420 6440 16800 4380 6370 16700 4340 6300 16600 4300 6.10. 4350 4300 7.10. 8.10. 9.10. 10.10. 6.10. 9300 CAC40 9200 7.10. 8.10. 9.10. 10.10. 6.10. 16300 DAX 16060 4250 9100 15820 4200 9000 15580 4150 8900 15340 4100 8800 15100 6.10. 7.10. 8.10. 9.10. 10.10. 6.10. 7.10. 8.10. 9.10. 10.10. NASDAQ 7.10. 8.10. 9.10. 10.10. NIKKEI 225 6.10. 7.10. 8.10. 9.10. 10.10. otvoreno 248.000 novih radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti pala je sa 6,1 na 5,9 posto. Stoga su vrijednosti promatranih burzovnih indeksa umanjene na tjednoj razini. Tako je indeks pariške burze CAC40 bio manji za 4,6 posto, a londonske burze FTSE za 3,1 posto. Pad vrijednosti zabilježio je i frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju oslabio za 4,5 posto, te tehnološki indeks Nasdaq za 3,2 posto. Također, američki Dow Jones bio je manji za 2,06 posto, kao i indeks tokijske burze Nikkei za 3,7 posto. MIREX A 09.10 101,8385 -0.05 AZ - A 09.10 101,6220 0.08 1.62 Erste Plavi - A 09.10 102,0220 -0.17 2.02 PBZ CO - A 09.10 101,8946 -0.38 1.89 Raiffeisen OMF - A 07.10 102,2697 -0.15 2.27 MIREX B 09.10 203,3204 -0.10 10.06 AZ - B 09.10 207,9307 -0.05 9.94 Erste Plavi - B 09.10 206,6980 -0.58 8.30 PBZ CO - B 09.10 186,7203 -0.14 9.56 Raiffeisen OMF - B 07.10 204,8515 -0.18 11.33 OMF - kategorija B OMF - kategorija C MIREX C 09.10 101,6697 0.07 1.67 AZ - C 09.10 100,8744 0.05 0.87 Erste Plavi - C 09.10 101,9270 0.10 1.93 PBZ CO - C 09.10 101,3096 0.07 1.31 Raiffeisen OMF - C 07.10 102,5960 0.03 2.60 12.78 Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 07.10 198,6761 -0.19 AZ Profit 09.10 234,1367 -0.19 7.80 Croatia osiguranje 08.10 146,5166 -0.05 8.30 AZ Benefit 09.10 215,5204 0.23 9.06 Erste Plavi Expert 09.10 171,2735 -0.20 8.00 Erste Plavi Protect 09.10 173,3124 0.14 6.86 31 www.privredni.hr Broj 3848, 13. listopada 2014. BURZA UKUPAN TJEDNI PROMET: 206.693.429,14 kn Primjetno manji dionički promet 57 milijuna manje nego u tjednu ranije, tj. pad od 56 posto. S tjednim padom od 2,4 posto, Crobex je pao ispod granice od 1.900 bodova i tjedan završio na 1.880,97 bodova. Najlikvidnija je bila Vala- Iztok Likar www.hrportfolio.hr R edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi prošli tjedan iznosio je 44 milijuna kuna, što je Top 10 po prometu Valamar Riviera d.d. Adris grupa d. d. (povl.) HT d.d. Jadranska banka d.d. Petrokemija d.d. Podravka d.d. Atlantska plovidba d.d. Zvijezda d.d. Končar - elektroindustrija d.d. SN holding d.d. tjedna promjena -9,75% -3,37% -2,07% 0,00% -22,27% -3,85% -9,66% +3,00% -1,37% +3,16% zadnja cijena 20,17 340,15 162,13 1.000,00 27,51 324,00 346,00 3.090,00 749,58 260,00 promet 14.652.091,40 10.687.158,33 2.459.547,76 1.502.850,00 1.328.542,53 1.307.737,59 1.193.315,54 1.115.424,11 1.074.158,89 1.043.481,86 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 44.239.488,76 kn mar Riviera, s prometom od 14,7 milijuna kuna uz tjedni pad cijene od 9,75 posto, na 20,17 kune. Dobitnik tjedna je 10. najlikvidniji, SN Holding, s rastom od 3,16 posto, na 260 kuna, uz promet od 10 dionica s najvećim rastom cijene Jadran d.d. Turbos WTI nafta short 8 Turbos DAX short B Turbos DAX short A Turbos zlato long 6 Suncani hvar d.d. Turbos H. HUB GAS short 5 Turbos E-mini S&P 500 short 7 OT - Optima Telekom d.d. ZAIF Breza d.d. milijun kuna. Gubitnik proteklog tjedna je Petrokemija s padom od 22,27 posto, na 27,51 kunu, uz ostvareni promet od 1,3 milijuna kuna. Među najlikvidnijima, pak, značaj- tjedna promjena +112,50% +66,75% +54,71% +46,37% +36,60% +35,29% +20,37% +18,10% +17,30% +16,48% zadnja cijena 85,00 103,05 151,00 123,10 64,20 23,00 6,50 12,40 6,44 23,89 promet 167.416,85 38.529,35 89.911,20 68.910,20 26.873,60 122.304,17 12.239,00 7.356,50 3.141,72 48.434,00 INVESTICIJSKI FONDOVI index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr zadnja vrijednost 1.880,9700 1.077,4700 105,2869 136,1268 niji tjedni pad cijene još bilježe već spomenuta Valamar Riviera s minusom od 9,75 posto i Atlantska 10 dionica s najvećim padom cijene Turbos WTI nafta long 7 Turbos DAX long D Pounje d.d. Turbos H. HUB N. GAS long 4 Apartmani Medena d.d. Turbos E-mini S&P 500 long 8 Hidroelekta niskogradnja d.d. Petrokemija d.d. Imunološki zavod d.d. Turbos H. HUB N. GAS long 5 plovidba koja je pala za 9,66 posto na 346 kuna uz promet od 1,2 milijuna kuna. tjedna promjena -64,86% -63,09% -51,43% -33,33% -31,20% -28,05% -22,73% -22,27% -19,96% -16,98% zadnja cijena 13,00 22,00 0,68 1,40 70,24 5,90 17,00 27,51 60,03 4,40 promet 191.486,70 1.040.903,00 103,36 142.782,20 185.091,20 2.655,00 14.072,92 1.328.542,53 2.401,20 23.976,40 *vijesti Dobitnik tjedna je Ilirika BRIC Protekloga tjedna od 72 aktivna otvorena investicijska fonda, njih 41 je poraslo. Od 32 dionička fonda, njih devet je poraslo. Dobitnike predvodi Ilirika BRIC s rastom od 3,63 posto čime je postao i dobitnik tjedna među svim fondovima. Ukupno je pet dioničkih fondova poraslo preko jedan posto, a 23 dionička su pala. Najviše, za 2,71 posto, drugi tjedan uzastopno, pao je fond KD Energija. Kod mješovitih fondova u proteklom tjednu prevladavali su negativni rezultati te je šest od ukupno 10 fondova palo. Najviše je porastao fond HPB Global za 0,64 posto. U grupi mješovitih fondova najveći pad bilježi Allianz Portfolio s minusom od 1,34 posto. Svih osam obvezničkih fondova je poraslo. Najveći rast, treći tjedan uzastopno, bilježi NETA Emerging Bond (+0,89 posto). Kod novčanih fondova je- dino je HPB Euronovčani pao (-0,004 posto), dok su ostali porasli. Među novčanim fondovima najuspješniji eurski novčani fond bio je Agram Euro Cash s rastom od 0,04 posto. Kunske novčane fondove s rastom od 0,03 posto predvodi Locusta Cash. (I.L.) OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 2.10. do 9.10.2014. godine HI-balanced € 11,5382 *Tjedna promjena [%] -0,15 KD Victoria kn 20,1111 -1,33 ICF Balanced kn 117,5040 -0,45 HI-growth € 9,6820 -0,17 HPB Global kn 84,8485 0,64 Raiffeisen World € 128,6100 -1,48 OTP uravnoteženi kn 113,0337 0,47 ZB euroaktiv € 123,8257 -1,72 KD Balanced kn 8,5386 -1,11 ZB trend $ 176,8597 -1,60 Agram Trust kn 51,4865 -0,04 FIMA Equity kn 74,3624 -0,80 Allianz Portfolio kn 145,0315 -1,34 € 101,7700 0,02 Naziv(fond) tjedna promjena -2,40% -2,18% -0,02% +0,05% Valuta Vrijednost udjela *Tjedna promjena [%] DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela KD Prvi izbor kn 12,7825 -0,25 Raiffeisen Harmonic Ilirika JIE € 126,3264 -0,64 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS Raiffeisen New Europe € 54,1700 -0,79 ZB bond € 178,5689 0,21 PBZ Equity fond € 10,4894 -0,76 HI-conservative € 13,3837 0,03 HPB Dionički kn 92,9698 0,49 Raiffeisen Bonds € 164,8200 0,22 Erste Adriatic Equity € 83,6000 0,31 PBZ Bond fond € 119,0537 0,22 NETA Global Developed kn 101,4645 -0,46 Capital One kn 194,2332 0,20 146,8004 0,10 ZB aktiv kn 114,4953 1,36 HPB Obveznički € Capital Two kn 89,4606 -0,03 NETA Emerging Bond kn 72,6304 0,89 Ilirika Azijski tigar € 43,4713 1,13 Erste Adriatic Bond € 108,7700 0,29 PBZ I-Stock € 7,3095 1,67 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS Platinum Global Opportunity $ 14,4236 -0,87 PBZ Novčani fond kn 142,0494 0,01 KD Nova Europa kn 6,0278 -0,30 ZB plus kn 173,9219 0,01 0,02 OTP indeksni kn 41,8489 -1,72 ZB europlus € 149,3330 Platinum Blue Chip € 91,5741 -1,32 PBZ Euro Novčani € 137,9967 0,02 NETA Frontier kn 564,8294 -0,29 Raiffeisen Cash kn 155,9400 0,03 OTP MERIDIAN 20 € 91,1337 -0,50 Erste Money kn 149,5800 0,02 A1 kn 81,9200 -1,21 HI-cash kn 149,9316 0,02 0,02 NETA US Algorithm kn 158,1258 -1,73 PBZ Dollar fond $ 129,3393 NETA New Europe kn 77,6768 0,37 HPB Novčani kn 141,9818 0,01 Ilirika BRIC € 74,8902 3,63 OTP novčani fond kn 131,6734 0,02 CROBEX10 (VB CROBEX10) kn 104,5828 -1,40 Money One (VB Cash) kn 127,4861 0,03 KD Energija kn 9,6494 -2,71 Agram Euro Cash € 12,1324 0,04 ZB BRIC+ € 95,6756 1,21 Allianz Cash kn 117,2889 0,02 Raiffeisen Dynamic € 119,2100 0,13 Erste Euro-Money € 114,3800 0,02 Allianz Equity € 138,9178 -1,44 Auctor Cash kn 108,6352 0,03 Raiffeisen euroCash € 105,0000 0,03 Smart Equity (VB SMART) € 98,9818 -0,30 HPB Euronovčani € 105,7173 0,00 Raiffeisen zaštićena glavnica € 100,4800 0,14 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 146,3283 -0,16 PBZ Global fond € 13,1535 0,19 Locusta Cash kn 1323,8370 0,03 NETA MultiCash kn 106,4781 0,02 OTP euro novčani € 102,1849 0,01 Sve više loših kredita U drugom kvartalu došlo je do nastavka rasta udjela loših kredita, pri čemu je taj rast u sektoru stanovništva djelomično usporen. Ukupan omjer loših kredita u drugom je kvartalu bio na razini od 16,4 posto, objavljeno je, među ostalim, u listopadskoj publikaciji Hrvatske udruge banaka HUB Pregled. S obzirom na dubinu i trajanje krize, omjer loših kredita pozicioniran je logično i u međunarodnoj usporedbi: uz bok Cipra, Bugarske, Italije te Bosne i Hercegovine. Nova kampanja Sberbanke Sberbank svojim klijentima nudi posebnu ponudu za štednju u sklopu kampanje 3...2...1...ŠTEDI! Banka tako postojećim, ali i klijentima koji tek planiraju štedjeti, nudi fiksnu kamatnu stopu od 3,21 posto na nova oročenja u eurima, na rok preko 12 mjeseci i za iznose već od 500 eura. Kamatna stopa jednaka je za sve iznose depozita. Efektivna kamatna stopa jednaka je nominalnoj. Tako Sberbank želi zajedno s klijentima obilježiti i Svjetski dan štednje koji se slavi 31. listopada. Posebna ponuda traje do kraja godine. Okrugli stol Solventnost II U organizaciji Hrvatskog aktuarskog društva (HAD) održan je okrugli stol na temu Solventnost II. Događaj je okupio pedesetak članova HAD-a, a posebni gost bio je Esko Kivisaari, zamjenik direktora Saveza finskih financijskih usluga i predsjednik Odbora za osiguranja pri Europskom aktuarskom udruženju (AAE). Raspravljalo se o ulozi aktuarske funkcije u novoj regulativi, principu proporcionalnosti i potrebnim kvalifikacijama za obnašanje aktuarske i funkcije upravljanja rizicima. Nastavak pada kreditne zaduženosti U kolovozu je ponovno vrijednost kredita prema privatnom sektoru pala (-0,5 posto), uz veći pad vrijednosti kreditne zaduženosti sektora nefinancijskih trgovačkih društava (za 1,03 milijuna kuna) i slabiji kod sektora stanovništva (za 248 milijuna kuna). Na godišnjoj razini se vrijednost kreditne zaduženosti privatnog sektora nastavlja kretati opadajućom krivuljom, koja se proteže još od sredine 2012. godine: kod stanovništva trenutno na razini od -0,9 posto, a kod trgovačkih društava na razini od -4,7 posto. Sektor država i dalje jedini realizira pozitivne stope godišnjeg rasta, u kolovozu na razini 1,7 posto, priopćeno je iz Službe za komunikacije i izdavaštvo HGK-a. Tjedni gospodarski TV magazin Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: Vinkovačka televizija SBTV Slavonski Brod POLJOPRIVREDNA TV Požega SRCE TV Čakovec TV4R TV ŠIBENIK TV NOVA Pula RI TV Rijeka VOX Zadar TV ŠIBENIK TV JADRAN Split Osječka televizija
© Copyright 2024 Paperzz
