Izvještaj s 17. Poslovnog sastanka HMZG Rab

IZVJEŠTAJ
17. JESENSKI POSLOVNI SASTANAK
HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA
Tuheljske Toplice, 25. – 27.10.2012.
PROGRAM 17. JESENSKOG POSLOVNOG
SASTANKA HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA
ČETVRTAK, 25.10.2012. – SUBOTA, 27.10.2012., TERME TUHELJ
ČETVRTAK, 25.10.2012., Hotel „Well“, Terme Tuhelj
14.30 – 15.00
Otvaranje poslovnog sastanka:
Gđa Sonja Borovčak, Županica Krapinsko-zagorske županije
Prof.dr.sc. Selma Šogorić, dopredsjednica HMZG
15.00 – 18.00
Prikaz modela dobre prakse (domaćini):
15.00 – 16.30
Aktivnosti Obiteljskog centra Krapinsko-zagorske županije,
Tanja Cujzek, prof. soc. pedagog, Obiteljski centar KZŽ
Centar za mlade i nezavisnu kulturu Zabok, Ivana Radanović,
Mreža udruga Zagor
Primjeri međusektorske suradnje Službe za prevenciju ovisnosti,
Svetislav Joka, dipl. psiholog, Zavod za javno zdravstvo KZŽ, Centar za
prevenciju i izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti
Zdravstvena ispravnost vode za piće u KZŽ, Irena Mikša, dipl.ing.
prehrambene tehnologije, Zavod za javno zdravstvo KZŽ
Razvoj izvaninstitucionalne skrbi za psihički bolesne odrasle osobe,
Karolina Martinuš, dipl. soc. radnica, voditeljica Odjela socijalnog rada i
psihosocijalne rehabilitacije
Patronažna djelatnost u lokalnoj zajednici Krapinsko-zagorske županije,
Marija Mirt, VMS, glavna sestra Doma zdravlja KZŽ
16.30 – 17.00
Pauza za kavu
17.00 – 18.00
Zabočka kuharica, univ. spec. Ružica Kotarski, prof.,
Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskog
„Zdravo i fino“ – projekt DND-a Zabok, Jasenka Borovčak,
Tajnica DND-a Zabok
18.30 – 20.00
Sastanak Predsjedništva Hrvatske mreže Zdravih gradova
2
PETAK, 26.10.2012., Hotel „Well“, Terme Tuhelj
9.00 – 11.00
Prezentacije strategija (gosti-nacionalno):
„Strateški plan razvoja javnog zdravstva Republike Hrvatske 2012. –
2015.“, dr.sc. Tamara Poljičanin, dr.med.
„Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012. – 2020.“, Ministarstvo
zdravlja RH, dr.sc. Dario Sambunjak, dr.med.
„Europska strategija Zdravlja za sve do 2020. godine“, prof.dr.sc. Selma
Šogorić
11.00 – 11.30
Pauza za kavu
11.30 – 13.00
Radionica: „Razvoj mehanizama za unapređenje suradnje vertikalno i
horizontalno) za implementaciju strategija“
Plenarna rasprava i zaključci, voditelji dr.sc. Aleksandar Džakula, gđa.
Sonja Grozić-Živolić
13.00 – 14.30
Pauza za ručak
14.30 – 19.00
Posjeti (domaćini):
Opća bolnica Zabok
Muzej Krapinskih neandertalaca, Krapina
20.00 – 22.00
Zajednička večera, Klet „Kozjak“, Sveti Križ Začretje
SUBOTA, 27.10.2012., Hotel „Well“, Terme Tuhelj
8.30 – 10.00
Tematski sastanak županije i gradovi:
„Ulaganje u rani razvoj – značaj predškolskog obrazovanja djece“ i
„Planovi za evaluaciju programa Zdrave županije, prof.dr.sc. Selma
Šogorić
10.00 – 10.30
Pauza za kavu
10.30 – 12.00
Izvještajna Skupština Hrvatske mreže Zdravih gradova, voditelj:
prof. dr.sc. Selma Šogorić, dopredsjednica HMZG
Dnevni red:
1. Izvještaj o radu HMZG u 2012. godini
2. Dogovor o aktivnostima u 2013. godini
3. Razno
3
17. JESENSKI POSLOVNI SASTANAK
HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA
Tuheljske Toplice, četvrtak, 25. listopada 2012.
17. jesenski poslovni sastanak Hrvatske mreže zdravih gradova okupio je sedamdesetak
koordinatora i političara iz hrvatskih zdravih gradova i županija. Otvaranje Poslovnog
sastanka bilo je kratko. Prisutnima su se obratile gđa Sonja Borovčak (o.d. župana –
zamjenica župana) u ime domaćina Krapinsko - zagorske županije i prof.dr.sc. Selma Šogorić
(nacionalna koordinatorica) u ime HMZG. U nastavku, tijekom poslijepodneva, predstavljeni
su modeli dobre prakse domaćina Krapinsko - zagorske županije. U prvom su dijelu prikazane
aktivnosti Obiteljskog centra Krapinsko - zagorske županije, Centra za mlade i nezavisnu
kulturu Zabok te Mreže udruga Zagor, aktivnosti međusektorske suradnje Službe za
prevenciju ovisnosti, Zavoda za javno zdravstvo KZŽ i aktivnosti na unapređenju zdravstvene
ispravnost vode za piće u KZŽ, Zavoda za javno zdravstvo KZŽ, zatim proces razvoja
izvaninstitucionalne skrbi za psihički bolesne odrasle osobe Doma za psihički bolesne odrasle
osobe Lobor-grad te Patronažna djelatnost u lokalnoj zajednici Doma zdravlja KZŽ. Iza pauze
za kavu predstavljeni su projekti „Zabočka kuharica“, Osnovne škole Ksavera Šandora
Gjalskog i projekt „Zdravo i fino“ DND-a Zabok.
4
Aktivnosti Obiteljskog centra Krapinsko zagorske županije predstavila je gđa Tanja
Cujzek, socijalni pedagog. U uvodnom dijelu
ukratko je upoznala prisutne s redovnom
djelatnošću Obiteljskog centra. Veći dio
izlaganja
posvetila
je
predstavljanju
univerzalnih preventivnih programa koji su
dopuna redovne djelatnosti. Prvi je program
„Baby fitnes“, namijenjen djeci do 12
mjeseci starosti i njihovim roditeljima čiji je
cilj poticanje rane stimulacije i ranog razvoja djeteta, kao i razvoj poticajnog roditeljstva.
Projekt „Rastimo zajedno“ namijenjen je roditeljima djece predškolskog uzrasta s ciljem
promicanja roditeljske odgovornosti, usvajanje znanja i vještina, osnaživanje roditelja i
jačanje njihovih roditeljskih kompetencija u prvim godinama života djeteta. Program
namijenjen roditeljima koji se nalaze na odsluženju kazne zatvora „Odgovorno roditeljstvo“
djelatnice Obiteljskog centra provode u kaznionici Lepoglava, u dva ciklusa sa po 8 radionica i
sa ukupno 28 polaznika. Projekt je osmišljen s ciljem promicanja roditeljske odgovornosti i
jačanja roditeljskih vještina. Projekt „Vjerujem u sebe“ usmjeren je na aktivnosti prevencije
vršnjačkog nasilja i drugih neprihvatljivih oblika ponašanja djece i mladih u KZŽ, a provodi se
već četiri godine zaredom. Obuhvaćene su gotovo sve škole na području KZŽ, tako da je u
2011. god. u radionicama sudjelovalo gotovo 8000 učenika, roditelja i nastavnika. Projekt je
usmjeren prema trima skupinama, i to djeci i mladima radi razvijanja socijalnih i
emocionalnih vještina, roditeljima s ciljem podrške i informiranja te stručnim radnicima u
školama s ciljem preventivnog djelovanja na pojavnost rizičnih ponašanja djece i mladih
(vršnjačko nasilje, poremećaji u ponašanju, ovisnosti).
Obiteljski centar već niz godina vodi i razna
savjetovališta: Savjetovalište za mlade,
Savjetovalište za roditelje u sklopu kojeg se
provodi i Škola za uspješno roditeljstvo,
Savjetovalište
za
buduće
roditelje,
Savjetovalište za osobe s invaliditetom. Niz
programa Centar provodi u suradnji s drugim
institucijama. U suradnji s PU krapinsko zagorskom provodi se projekt „Živim život
bez nasilja“, a u suradnji sa Vijećem Europe
kampanja „Jedno od pet“. Oba su programa
namijenjena prevenciji nasilja među djecom.
Projekt „Znam, hoću, mogu“ provodi se u suradnji s Centrom za prevenciju ovisnosti i
izvanbolničko liječenje Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko - zagorske županije. U 2012.
godini započelo se s novim programom „Jačanje profesionalnih kompetencija“
namijenjenom edukaciji stručnih radnika s ciljem poboljšanja znanja i kompetencija stručnih
radnika te uspostavljanju suradnje među ustanovama. Obiteljski centar tijekom godine
organizira i brojne druge edukativne radionice, javna predavanja i tribine, kao i prigodno
obilježavanje datuma relevantnih za rad obiteljskih centara. Osim već ranije navedenih
ustanova, u dosadašnjem radu Obiteljski centar je razvio i kontinuiranu suradnju s Krapinsko
5
- zagorskom županijom, JLS, sudovima, centrima za socijalnu skrb, vrtićima i školama,
udrugama mladih i udrugama osoba s invaliditetom, a po potrebi i s drugim ustanovama i
organizacijama. U nastavku izlaganja iznijeta je statistika savjetodavne djelatnosti iskazana
po broju i vrsti usluga i strukturi korisnika.
Gđa Ivana Radanović predstavila je rad Centra za mlade i
nezavisnu kulturu u Zaboku. Sam prostor u kojem Centar
djeluje dat je od strane Krapinsko - zagorske županije na
korištenje Mreži udruga Zagor - krovnoj organizaciji udruga
mladih koja djeluje na području županije. 2009. godine
započelo se s renoviranjem i uređenjem prostora te kupnjom
tehničke opreme, a financirano je sredstvima EU fondova te Krapinsko - zagorske županije. U
prostoru centra provode se različite aktivnosti: dnevni boravak, izložbe, koncerti, radionice i
volonterski kampovi. Mreža udruga Zagor određena ja za nositelja Županijskog programa za
mlade u čijem provođenju surađuje s brojnim subjektima: Krapinsko - zagorskom županijom,
organizacijama civilnog društva, Zavodom za javno zdravstvo KZŽ, Domom zdravlja KZŽ, MUP
- PU krapinsko - zagorskom i drugima. Aktivnosti Mreže udruga mladih uvrštene su i u
Strategiju Krapinsko - zagorske županije te županijski Plan za zdravlje.
Gosp. Svetislav Joka, psiholog predstavio je rad Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje
bolesti ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo KZŽ koji je Planom za zdravlje KZŽ određen kao
nositelj većine aktivnosti na prioritetu „Prekomjerno pijenje alkohola kod osnovnoškolske i
srednjoškolske populacije“. U svakodnevnom radu Centra većina korisnika dolazi zbog
zlouporabe alkohola, dok je manji broj ovisnika o opojnim drogama. U području primarne
prevencije ovisnosti, aktivnosti se provode u više smjerova: a) edukacija djece i mladih,
stručnih suradnika, nastavnika i roditelja, b) poticanje i organizacija aktivnosti kvalitetnog
provođenja slobodnog vremena kroz suradnju sa sportskim udrugama i udrugama mladih te
c) provedbom 5 specifičnih preventivnih programa: „Znam, hoću, mogu”, „Što znam o...”,
„Edukacija edukatora”, „Znanje daje prednost” i „Centar za prevenciju u zajednici”, dok je u
pripremi implementacija programa „Trening životnih vještina“. Navedeni programi provode
se u suradnji s Obiteljskim centrom KZŽ, MUP-om, osnovnim i srednjim školama, udrugama
mladih, Krapinsko - zagorskom županijom, centrima za socijalnu skrb, Gradskim društvom
Crvenog križa Krapina te uz kontinuiranu podršku medija. Razvijena je i suradnja s općinskim
i županijskim sudovima, državnim odvjetništvom, Županijskim povjerenstvom za prevenciju
ovisnosti, Županijskim vijećem za prevenciju kao i zajednicom klubova liječenih alkoholičara.
Centar je razvio i međunarodnu suradnju, sudjeluje u redovitim edukacijama relevantnih
institucija i tijela Europske unije te u projektu „Prevencija kriminaliteta s međunarodnim
iskustvom“ u okviru programa za cjeloživotno učenje Leonardo Da Vinci.
Gđa Irena Mikša, prehrambeni tehnolog iz Zavoda za javno zdravstvo KZŽ svoje je izlaganje o
aktivnosti Zavoda na provedbi prioriteta Zdravstveno neispravna voda za piće započela s
podacima o stanju vodoopskrbnog sustava prije početka rada na prioritetu. U to su vrijeme
(2003/04 godine) na području županije postojala 4 javna poduzeća za distribuciju vode i 200
lokalnih vodovoda, zbog čega je čak trećina stanovništva koristila vodu iz lokalnih vodovoda.
Kvaliteta i zdravstvena ispravnost takve vode, kao i stanje vodovodne mreže u lokalnim
6
vodovodima bili se nepoznati. Po definiranju prioriteta, imenovano je Povjerenstvo za očevid
lokalnih vodovoda te se za početak započelo s prikupljanjem podataka o točnom broju
lokalnih vodova na području svake pojedine JLS. Od 2006. godine pristupilo se i uzimanju
uzoraka, po četiri puta godišnje, radi analize. Dobiveni rezultati bili su zabrinjavajući: (1)
većina vodovoda bila je starija od 30 godina, u lošem stanju i neodržavana, njima su
upravljale (u najboljem slučaju) općine, vodovodni odbori ili grupe građana, (2) postojalo je
oko stotinjak vodovoda koji su opskrbljivali manje od 50 stanovnika dok je najveći broj
opskrbljivao 50-100 stanovnika ili 100-200 stanovnika. Manji broj vodovoda opskrbljivao je
vodom i do 4500 stanovnika, (3) analiza je pokazala da standardima udovoljava samo 5
vodovoda, da 30 samo uvjetno zadovoljava, a 87 je ocijenjeno kao vrlo loše. Od 553 izuzetih
uzorka čak 92 % bilo je zdravstveno neispravnih. Potaknuti tim rezultatima, 2007. godine, uz
kontinuiranu analizu vode iz lokalnih vodovoda, započeli su i edukaciju osoba koje se brinu o
vodovodima, uveli informiranje i edukaciju stanovnika te u škole s najlošijim rezultatima
analize vode postavili aparate s vodom za piće. Slijedeće godine aktivnosti su dopunjene i sa
edukacijom djece u osnovnim školama, sa dijeljenjem brošura te prikazivanjem crtanog
filma. Statistika Zavoda pokazala je da je sve navedeno dalo rezultate. Broj
nezadovoljavajućih uzoraka smanjio se od 92% u 2006. godine na 60% u 2011. godini.
Rad Doma za psihički bolesne odrasle osobe
Lobor-grad predstavila je gđa Karolina Martinuš,
socijalna radnica. Lobor-grad zbrinjava 300-ak
korisnika s područja cijele Hrvatske, a od 2011.
započelo se i s provođenjem izvaninstitucionalnih
programa skrbi (pomoći u kući) na području 7
jedinica lokalne samouprave te s programom
organiziranog stanovanja uz podršku stručnih
suradnika. Potonjim željelo se unaprijediti
kvalitetu života određenog broja korisnika
(smještenih u instituciji) njihovim smještanjem u manje stambene jedinice u lokalnoj
zajednici. Programom se željelo i senzibilizirati te utjecati na svijest ljudi u lokalnoj zajednici.
Provođenje organiziranog stanovanja provodi se kroz tri etape: a) Izdvajanje osoba u
samostalni stambeni objekt unutar Doma, b) Izdvajanje osoba u samostalni stambeni objekt
izvan Doma, c) Povratak osoba u matične sredine iz kojih su došli na smještaj. Kroz svoje
izlaganje gđa. Martinuš je naglasila kako je psihička bolest puno više od zdravstvenog
problema. Ona predstavlja i značajan socijalni problem, radi čega je i nužan
multidisciplinaran pristup osobi (no) i zajednici u kojoj osoba živi. Ako se kronično psihički
bolesnoj osobi omogući da ostane živjeti u svojem socijalnom miljeu i tu mu se pruži
potrebna podrška, može se postići kvalitetan i zdrav život. U ovom procesu Dom sebe vidi
kao inicijatora promjena i poticatelja procesa deinstitucionalizacije no ne u smislu potpunog
ukidanja ustanove. Ovim će se programom omogućiti kvalitetniji način zbrinjavanja duševnog
bolesnika i osigurati mogućnosti izbora samom bolesniku. Na kraju prezentacije predstavljen
je još jedan program Doma - Psihosocijalna rehabilitacija psihičkih bolesnika u obitelji
(patronaža) kao jedan od modela prevencije institucionalizacije. U najskorijoj budućnosti
Dom planira izgradnju još 9 kuća za samostalno stanovanje te otvaranje dnevnog boravka za
psihički bolesne odrasle osobe.
7
Patronažnu djelatnost u lokalnoj zajednici na
području Krapinsko - zagorske županije predstavila
je Marija Mirt, glavna sestra Doma zdravlja KZŽ.
Na početku svog izlaganja ukratko je predstavila
organizaciju patronažne djelatnosti i ulogu
patronažne sestre koju je nazvala „sestrom u
zajednici“. Naglasila je kvalitetan odnos i
intenzivnu suradnju uspostavljenu sa svim bitnim
akterima u lokalnoj zajednici: zdravstvenom
službom, lokalnom upravom, organizacijama
civilnog društva, vjerskim organizacijama i
medijima. Patronažne sestre, osim provođenja različitih preventivnih programa, aktivne su
članice različitih organizacija koje djeluju u lokalnoj zajednici u kojoj sestre žive i rade. Na
području županije patronažna služba provodi različite programe edukacije i podrške, pa tako
djeluje 8 grupa za potporu dojenja, provode se tečajevi za trudnice, zdravstveni odgoj u
vrtićima i školama, postoje savjetovališta za pacijente u svim većim jedinicama lokalne
samouprave. Patronažne su sestre angažirane i na aktivnostima u zajednici poput
organiziranja zdravog doručka, mjerenja krvnog tlaka i šećera te organiziranja općenitih
zajedničkih druženja povodom obilježavanja važnih datuma kao što su Dan bolesnika,
Međunarodni dan zdravlja, Svjetski dan bolesnika, Međunarodni dan starijih osoba i drugi.
Projekt Osnovne škole K. Š. Gjalskog „Zabočka
kuharica“ predstavila je gđa Ružica Kotarski, prof.
Pokretačka ideja projekta bilo je očuvanje
tradicije, razvoj humanitarnog i volonterskog rada,
izrada suvenira grada Zaboka te predstavljanje
škole i grada u Hrvatskoj i u svijetu. Projekt je
krenuo 2007. godine na inicijativu učenika
Martina Kotarskog. Ideja je bila da se tiskanjem
kuharice zaboravljenih tradicijskih zagorskih
recepata na kajkavskom narječju prikupe novčana
sredstva za učenika čija se obitelj nalazila u teškoj socijalnoj situaciji. Sredstvima prikupljenim
tiskanjem prvog izdanja u 1000 primjeraka, u suradnji s GD Crvenog križa Krapina i Centrom
za socijalnu skrb Zabok, podijeljeni su paketi hrane socijalno ugroženim obiteljima. Sam
projekt prešao je nacionalne granice kada je esej učenika Martina Kotarskog o ideji i
realizaciji projekta „Zabočka kuharica“ osvojio prvo mjestu na međunarodnom natječaju
UNESCO-a i GOI PEACE FOUNDATION-a te priznanje za najbolju kuharicu za 2009. u Hrvatskoj
(kategorija lokalnog izričaja i čuvanje tradicije) Gourmand Cookbook Awarda (sajam najboljih
svjetskih kuharica). „Zabočka kuharica“ uvrštena je u područje Fund Raising (kuharica
humanitarnog značaja) te je dobila pripadajući certifikat i naljepnice koje se smiju pridodati
publikaciji (Winners Certificates and Stickers). Ono po čemu je projekt poseban, jest da
polazi od učeničke inicijative, da je poduprijet od lokalne vlasti i udruga, usmjeren
promicanju ideje očuvanja tradicije te humanitarnog i volonterskog rada učenika. Posebnost
same kuharice je u tome da su recepti pisani na kajkavskom narječju, mjera je od oka,
izbjegavaju se namirnice s masnoćama i šećerima (redukcija), upotrebljavaju se sezonske
namirnice, količina pripremljene hrane mjeri se prema veličini obitelji, a sami obroci
simboliziraju i obiteljsko okupljanje uz blagovanje.
8
Posljednja prezentacija tog dana bila je
predstavljanje projekta „Zdravo i fino“ gđe
Jasenke Borovčak, tajnice Društva Naša djeca
Zabok. Na početku je predstavljena udruga DND
Zabok i njezini ciljevi. U organizaciji DND-a, u
Zaboku djeluje Logopedski kabinet čije usluge
mogu koristiti svi zainteresirani roditelji bez
uputnice nadležnog liječnika, Igraonica „Kutić
slikovnica” namijenjena djeci koja nisu uključena
u redovite vrtićke programe, Dječji zbor Zabočki
mališani, Dječji forum i Dječje Gradsko vijeće, a provode se i kreativne radionice. U sklopu
Akcije „Za osmijeh djeteta u bolnici“ uređen je prostor Odjela pedijatrije OB Zabok (oslikani
zidovi i uređen prostor za igru), a organiziraju se i različite aktivnosti za djecu smještenu na
Odjelu. Značajan dio aktivnosti usmjeren je na prevenciju pretilosti djece. Tako se unutar
Igraonice „Kutić slikovnica“ provodi promoviranje zdrave prehrane i organiziraju proslave
rođendana u zdravom tonu. Kroz projekt „Zdravo i fino“, Dječje gradsko vijeće u suradnji sa
Srednjom školom Zabok provodi niz aktivnosti namijenjenih promoviranju zdrave prehrane i
zdravih prehrambenih namirnica kod djece: radionice zdravog kuhanja namijenjene djeci i
roditeljima, posjet OPG-ima, savjetovanje „Prevencija pretilosti djece“ namijenjeno
predstavnicima škola i dječjih vrtića, a u planu je i izdavanje zdrave kuharice. Na kraju
izlaganja gđa Borovčak je naglasila kako je puno lakše mijenjati prehrambene navike djece
nego odraslih, te je stoga važno već u najranijoj dobi krenuti s usvajanjem zdravih
prehrambenih navika.
Nakon prezentacija održan je sastanaka Predsjedništva HMZG (o sadržaju rasprave i
zaključcima više u dijelu o Izvještajnoj skupštini).
9
Tuheljske Toplice, petak, 26. listopada 2012.
Centralna tema 17. Jesenskog poslovnog sastanka bila je suradnja. Kroz prezentacije gostiju
dr.sc. Tamare Poljičanin, dr.med., ravnateljice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i dr.sc.
Daria Sambunjaka, dr.med., savjetnika u Ministarstvu zdravlja RH prikazane su nacionalne
strategije razvoja zdravstva i javnog zdravstva dok je prof.dr.sc. Selma Šogorić, dr.med. sa
Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
prikazala Europsku strategiju razvoja zdravlja do 2020. godine. Nakon prezentacija održana je
radionica kojom su se trebali definirati mehanizmi suradnje (vertikalno i horizontalno) kojima
će se omogućiti implementacija spomenutih strategija.
„Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva 2012. – 2020.“ s naglaskom na ključne aspekte
suradnje tijekom izrade i u sadržaju strategije, prezentirao je dr. sc. Dario Sambunjak, dr.
med., savjetnik za strateško planiranje u Ministarstvu zdravlja. Iako je izrađena u relativno
kratkom roku, broj i kvaliteta suradnika uključenih u njenu izradu stalno su se povećavali, od
užih radnih grupa – povjerenstava (do 20-tak stručnjaka) zaduženih za specifična pitanja,
preko konferencije sa stotinjak sudionika, do javne rasprave i konzultacija s drugim
ministarstvima. Naglašavanje „zdravlja u svim politikama” (health in all policies) i „zdravlja
kroz cijelu vladu” (whole-of-government) naglašavaju predanost međuresorskoj suradnji. U
samoj strategiji, suradnja s drugim sektorima i društvom u cjelini, jedno je od prioritetnih
područja aktivnosti, i to opisana kao: međuresorna suradnja, suradnja s lokalnom i
regionalnom samoupravom, suradnja s organizacijama civilnog društva i medijima.
Strategijom je definirano pet strateških razvojnih pravaca: Poboljšanje povezanosti i
kontinuiteta u zdravstvu, Ujednačavanje i poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite,
Povećanje učinkovitosti i djelotvornosti zdravstvenog sustava, Povećanje dostupnosti
zdravstvene zaštite te Poboljšanje pokazatelja zdravlja. Kao prioritetna područja aktivnosti
do 2020. godine označeni su: Razvoj informatizacije i eZdravstva, Jačanje i bolje korištenje
ljudskih resursa u zdravstvu, Jačanje upravljačkih kapaciteta u zdravstvu, Reorganizacija
ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova, Poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti, Jačanje
preventivnih aktivnosti, Očuvanje financijske stabilnosti zdravstva te Suradnja s drugim
resorima i društvom u cjelini.
Dr. sc. Tamara Poljičanin, dr. med., ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izložila
je „Strateški plan razvoja javnog zdravstva Republike Hrvatske 2012. – 2015.“. Suradnja u
okviru sustava zdravstva kao i intersektorska suradnja istaknute su kao posebne vrijednosti
već u samoj Misiji ovog dokumenta, a dr. Poljičanin istaknula je i neke teškoće u provedbi
suradnje, kao npr. pitanje jurisdikcije (nadležnosti nad drugim resorima), nedostatne
komunikacije i uvida u stanje (resursa i/ili prioriteta na lokalnim razinama). Prioriteti koje
naglašava strategija su: Promicanje zdravlja, Prevencija bolesti i upravljanje preventivnim
aktivnostima, Utjecaj okoliša i rada na zdravlje, Informatizacija javnozdravstvenog sustava,
Razvoj analitičkih javnozdravstvenih kapaciteta, Reorganizacija sustava uz uspostavu
funkcionalne mreže javnozdravstvene djelatnosti te Razvoj zdravstvene komponente sustava
za rano uzbunjivanje i djelovanje na prijetnje zdravlju (EWRS). Shodno odabranim
prioritetima, postavljena su i područja za mjerenje očekivanih postignuća kao npr.
uspostavljen integralni informacijski sustav mreže zavoda za javno zdravstvo povezan s
CEZIH-om i adekvatno ustrojenim informacijskim sustavima drugih sektora; smanjenje udjela
10
rizičnih ponašanja u populaciji vezano uz pušenje, pijenje alkohola, pretilost i tjelesnu
neaktivnost; povećanje obuhvata ciljnih populacija nacionalnim programima ranog
otkrivanja raka dojke na 70 %, i raka debelog crijeva na 45 % pozvanih na testiranje, odnosno
započet program ranog otkrivanja raka vrata maternice, uspostavljen sustav upravljanja
preventivnim aktivnostima te uspostavljen Fond za promicanje zdravlja itd.
Primjer uspješne suradnje u izradi strategije, kao i najznačajnije ciljeve i smjernice „Europske
strategije Zdravlja za sve do 2020. godine“ prikazala je prof.dr.sc. Selma Šogorić. Prof.
Šogorić je naglasila da je cilj rada međunarodne skupine eksperata bio oblikovati europski
okvir zdravstvene politike kojom će se podržati aktivnosti suradnje između različitih sektora
vlade i društva s ciljem dostizanja boljeg zdravlja i blagostanja u zemljama članicama.
Dokument „Zdravlje 2020.“ navodi četiri prioritetna područja djelovanja: ulaganje u zdravlje
tijekom cjelokupnog života i jačanje ljudi (programi promicanja zdravlja u okruženju u kojem
ljudi žive, rade ili se školuju); izazovi vezani uz vodeće nezarazne i zarazne bolesti (koje
uzrokuju najveće breme bolesti u populaciji); jačanje sustava zdravstva okrenutog ljudima (i
novonastalim zdravstvenim potrebama) te jačanje otpornosti zajednica (za izlaženje na kraj
sa problemima uzrokovanim naglim i negativnim promjenama u okruženju).
Radionica: „Razvoj mehanizama za unapređenje suradnje (vertikalno i horizontalno) za
implementaciju strategija“ pokazala je da se suradnja deklarativno često propagira, no u
praksi se ne dovoljno (kvalitetno) implementira. Hrvatska mreža zdravih gradova, kao i neki
zdravi gradovi/zdrave županije pojedinačno dobar su primjer umrežavanja institucija i/ili
pojedinaca sličnih interesa, ali i u tom su okviru naše spoznaje o suradnji uglavnom na razini
(jednostranih) opažanja, dok objektivniji opis stanja suradnje ne postoji. Sudionici radionice
iznijeli su niz specifičnih teškoća u uspostavljanju suradnje, posebno vertikalne, a kao
barijere isticali su nedovoljnu komunikaciju ili odsutnost komunikacije, stalne promjene u
sustavu, ograničene resurse… Upravni odjeli za zdravstvo imaju niz specifičnih zadatak
vezanih uz različite nacionalne programe (posebice izvještavanja) koje značajno ometaju
razvoje projekata i iscrpljuju postojeće resurse. Komunikacija županija i gradova sa
Ministarstvom je slaba, što blokira mnoge projekte, ali i izvršavanje postojećih dogovorenih
projekata. Zaključak je radionice da je potrebno unaprijediti komunikaciju i definirati ciljeve
koji bi unaprijedili horizontalnu i vertikalnu suradnju, da je nužno utjecati na količinu poslova
(izvještavanje, administriranje,…) koji onemogućavaju odvijanje redovitih aktivnosti ili
značajno smanjuju kapacitet lokalne uprave te da treba razmotriti mogućnost pokretanja
projekta za unapređenje vertikalne suradnje (s MZ) te ideju da se u Ministarstvu zdravlja
imenuje osoba koja bi koordinirala suradnju sa županijama.
Iza pauze za ručak domaćini su organizirali obilazak Opće bolnice Zabok te posjet Muzeju
Krapinskih neandertalaca u Krapini. Prekrasno zajedničko druženje bilo je organizirano uz
večeru u Kleti „Kozjak“ u Svetom Križu Začretje.
11
Tuheljske Toplice, subota, 27. listopada 2012.
Prva aktivnost posljednjeg dana bila je zajednički tematski sastanak gradova i županija na
temu „Ulaganje u rani razvoj - značaj predškolskog obrazovanja djece“. Naime, poznato je da
temelji zdravlja u odrasloj dobi leže u prenatalnom životu i ranom djetinjstvu. Spori rast i
manjak emocionalne podrške za vrijeme ovog razdoblja donosi rizik za loše tjelesno zdravlje
tijekom života i smanjuje tjelesno, spoznajno i osjećajno funkcioniranje. „Jadne” socijalne i
ekonomske okolnosti predstavljaju najveću prijetnju rastu djeteta, i „lansiraju" dijete u nisku
društvenu i obrazovnu putanju (začarani krug siromaštva). U procesu izrade Europske
strategije „Zdravlje 2020“ kroz izvještaj radne grupe „Rano djetinjstvo, obrazovanje i obitelj“
dobili smo i neosporne akademske dokaze koji potkrepljuju naše dosadašnje spoznaje o
značaju ranog djetinjstva i važnosti intervencije u predškolsko doba.
Vezano uz ulaganje u rani razvoj djeteta, tri elementa vode dobrom edukacijskom ishodu:
poticajno okružje u obitelji, kvalitetno predškolsko obrazovanje (dugotrajnije) i kvalitetno
osnovno obrazovanje. Djeca sa sva tri elementa imaju bolji edukacijski ishod od one se dva,
ona sa dva bolji od one s jednim, ona sa jednim bolje od onih koji nemaju ništa… Temeljem
dokaza cijelog niza do sada provedenih longitudinalnih studija, učinkovito predškolsko
obrazovanje dokazano čini razliku u budućim postignućima djeteta. Pri tome je pet područja
od posebne važnosti: kvaliteta verbalne interakcije odrasli - dijete, znanje i razumijevanje
gradiva, znanje o procesu učenja kod male djece, podrška odraslih djeci kod razrješavanja
konflikta i pomoć roditeljima da podrže učenje djeteta kod kuće. Kako je predškolska razina
obrazovanja u ingerenciji gradova, svakako je potrebno razmotriti mogućnosti osnaživanja
potencijala za zdravlje djece provođenjem ciljanih intervencija u najranijoj dobi.
Na završetku tematske radionice kratko je predstavljen plan provođenja regionalnih
evaluacijskih radionica vezano uz evaluaciju Programa Zdrave županije.
12
HRVATSKA MREŽA ZDRAVIH GRADOVA
ZAPISNIK S IZVJEŠTAJNE SKUPŠTINE
održane 27. listopada 2012. u Tuheljskim Toplicama
Na kraju Poslovnog sastanka održana je Izvještajna skupštine HMZG. Prisutni su bili
predstavnici gradova Poreča, Rijeke, Vinkovaca, Zaboka, Zagreba i Labina te županija
Istarske, Primorsko - goranske, Krapinsko - zagorske, Međimurske, Bjelovarsko - bilogorske,
Vukovarsko - srijemske, Požeško - slavonske, Zadarske i Zagrebačke.
Dnevni red je obuhvatio:
1. Izvještaj o radu HMZG u 2012. godini
2. Dogovor o aktivnostima u 2013. godini
3. Razno
Ad 1) Izvještaj o provođenju aktivnosti Mreže u 2012. godini prezentirala je prof.dr.sc. Selma
Šogorić, nacionalna koordinatorica Mreže. U skladu s prihvaćenim programom rada
Predsjedništva, predstavnici gradova i županija zastupljeni u Predsjedništvu HMZG počeli su
preuzimati značajnije veće obveze u provođenju redovitih aktivnosti Mreže. Vinkovci imaju
potpunu samostalnost u organizaciji i provođenju Sajma zdravlja, Istarska županija i gradovi
Poreč i Labin u organizaciji tečajeva Motovunske ljetne škole te gradovi Vinkovci i Poreč u
predvođenju tematske grupe Zdravo urbano planiranje (edukacija urbanista i ostalih
inženjerskih struka koje sudjeluju u procesu oblikovanja prostora). Prevođenjem ključnih
dokumenata Eu SZO nastalih u procesu izrade Zdravlja 2020. i oblikovanjem (na dokazima
temeljenih) smjernica, predstavnici gradova Vinkovaca i Poreča priredit će materijale koje će
moći koristiti urbanisti svih drugih hrvatskih gradova. Sukladno „predviđenoj
decentralizaciji“, Suportivni centar će donekle zadržati svoju koordinacijsku ulogu (posebno
vezano uz horizontalno i vertikalno umrežavanje s drugima), ali značajno smanjiti izvršnu.
Ključni dio djelovanja Suportivnog centra biti će uvođenje spoznaja akademskog javnog
zdravstva u svakodnevnu praksu lokalne samouprave no pri tom će biti jasno razlučeno što je
dio paketa vezan uz članstvo u Mreži (i članarinu), a koje se „usluge“ ugovorno plaćaju preko
Fakulteta.
Tijekom 2012. godine značajan je naglasak stavljen na međunarodnu suradnju Mreže sa
regionalnim i Europskim partnerima. Od 21. do 23.03.2012. godine, hrvatska je Mreža bila
domaćin edukacijske radionice za nacionalne koordinatore Mreža zdravih gradova Europe.
Tijekom sastanka u Dubrovnik (Babin kuk, Hotel „La Croma“) članovi HMZG bili su u mogućnosti
čuti iskustva drugih nacionalnih mreža vezano uz suradnju s drugim partnerima i vezano uz
projekte jačanja socijalne kohezije. Selmina pozicija nacionalne koordinatorice za zdravlje, u
Mreži za zdravlje jugoistočne Europe (imenovanjem Ministra Ostojića u proljeće 2012. godine)
koja okuplja visoku razinu donositelja odluka deset zemalja regije, omogućava nam učinkovitiji
pristup (u davanju podrške) susjednim zemljama u razvoju projekta Zdravi grad i provođenju
procesa akreditacije (BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Kosovo, Albanija, Bugarska,
Rumunjska, Moldova).
13
Vezano uz provođenje istraživanja potreba jedno-roditeljskih obitelji, u 2012. godini održane
su dvije velike edukacijske radionice. Uvodna radionica za članove gradskih istraživačkih
timova održana je početkom svibnja 2012. Sudjelovali su predstavnici gradova Dubrovnika,
Poreča, Rijeke, Labina i Zagreba. Radi troškova putovanja, dogovoreno je da sastancima
prisustvuje gradski koordinator istraživanja sa manjim brojem članova lokalnog tima.
Sudionici radionica kod kuće će prenijeti informacije širem gradskom istraživačkom timu koji
treba uključivati predstavnike gradskih odjela (zdravstvo, socijalna skrb, obrazovanje),
obiteljski centar i centar za socijalnu skrb, dom zdravlja (patronažne sestre, pedijatre,
liječnike obiteljske medicine), zavod za javno zdravstvo (liječnici školske medicine, psiholozi,
socijalni pedagozi) i zainteresirane nevladine udruge. U istraživanju će se koristi strategija
namjernog uzorkovanja „informacijama bogatih“ ispitanika, jedino ograničenje biti će dob
djeteta (ispod 7 godina) i dob majke/oca (ispod 35 godina). Kao podloga za vođeni intervju
služit će nekoliko grupa pitanja vezanih uz obilježja roditelja (dob, obrazovna struktura,
zaposlenost, razlozi jedno-roditeljskog statusa, gdje i s kime žive, financijska situacija),
podršku koju imaju u brizi oko djeteta (podrška ili odsustvo podrške obitelji, uključenost
drugog roditelja u obaveze oko djeteta, psihološka i socijalna pomoć, pomoć prijatelja,
pomoć od institucija), zdravlje i kvalitetu života (prehrana, zadovoljene potrebe za slobodnim
vremenom, kulturom, odnos prema vlastitom i djetetovom zdravlju), provođenje vremena s
djetetom, potrebe (osobne i u odgoju djeteta). Intervju će voditi (za tu priliku posebno)
educirane patronažne sestre. Vođeni intervju biti će sniman i prepisan za obradu. Druga
radionica, edukacije intervjuera održt će sa početkom prosinca 2012. u ŠNZ „A. Štampar“, a
gradovi do tada trebaju definirati uzorak (pronaći 15/20 roditelja spremnih na razgovor) i
naći patronažne sestre koje se žele educirati i provesti vođeni intervju s roditeljima.
Nakon deset godina provođenja došlo je vrijeme za zaokruživanja projektnog ciklusa
Programa „Rukovođenje i upravljanje za zdravlje“ (Zdrave županije). Prof. Vuletić, Aco i
Selma su (na prethodno održanoj radionici sa županijama) predložili proces i instrumente za
evaluaciju. Tijekom studenog i prosinca 2012. održat će se četiri jednodnevne evaluacijske
radionice (po regijama) sa županijskim timovima za zdravlje.
Od ostalih značajnih aktivnosti u 2012. posebno je dobro obilježen Svjetski dan zdravlja 2012.
posvećen starima, održane su četiri edukacijske radionice sa širim timom projekta Zagreb –
zdravi grad, održan je prvi tjedan preventive i savjetovanje županija na temu Palijativne skrbi.
Tim za zdravlje Istarske županije samostalno je proveo evaluaciju te na konsenzus konferenciji
odabrao nove županijske prioritete za zdravlje.
Ad 2) Dogovor o aktivnostima Mreže u 2013. godini
Redovite aktivnosti Mreže u 2013. godini biti će maksimalno obojane temom naše 25.
Obljetnice, tako da ovoga puta idemo na „koncentriranje obilježavanja“ na tri četiri termina,
a vezano uz centralna događanja Mreže (nemamo snage ni resursa za Kampanju sličnu onoj
iz 2008.)
17. Sajam zdravlja održat će se od 19. do 21. travnja 2013. u Vinkovcima (ne više na prostoru
Lenije nego) u centru grada - u Hotelu Slavonija (i okolici). Uz već tradicionalne aktivnosti i
Forumeovoga puta napravit ćemo promociju novog broja Epohe zdravlja i organizirati tzv.
Slavonski zdravstveni forum.
14
Dan zdravih gradova, 20. svibnja 2013. obilježit će se lokalnim tiskovnim konferencijama na
lokalnim/regionalnim medijima s temom npr. Što je projekt Zdravi grad donio našem gradu?
(po čemu je naš grad bolji, isti, drugačiji nakon 5, 10, 15…godina lokalnog razvijanja
projekta). Gradovi i županije mogu prirediti individualni program (na punktovima Zdravog
grada), ali bismo preporučili povezivanje gradova u županijama (i sa županijama) oko 20.
svibnja kako bi se demonstriralo povezivanje horizontalnog i vertikalnog (o kojoj smo govorili
u Tuhelju). Selma će istražiti mogućnost nacionalne promocije 20. svibnja u tiskanim i
elektronskim medijima. Svakako je važno da informacije o događanjima obilježavanja Dana
zdravih gradova barem mjesec dana ranije javite Suportivnom centru da se može oblikovati
jedinstveni nacionalni promotivni pristup.
20. Motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja održavla bi se krajem lipnja i početkom
srpnja 2013. godine u Grožnjanu (Mediji i zdravlje, možda Zdrave radne organizacije),
Motovunu (Zdravstvena politika ili Sustav zdravstva), Poreču (Zdravo urbano planiranje i
Dječje filmsko stvaralaštvo), Labinu (Škole demokracije) i možda nekim novim lokacijama u
Istri.
18. Poslovni sastanak HMZG održao bi se od 3. do 5. listopada 2013. u Biogradu i domaćini bi
mu bili grad Biograd na moru i Zadarska županija. Domaćini su potvrdili gostoprimstvo,
centralna tema još nije dogovorena.
Epoha zdravlja bila bi pregledni broj u kojem će gradovi i županije, članovi Mreže, prikazati
najznačajnije (najuspješnije) aktivnosti/događaje iz protekle tri godine. Uvodnik će biti prikaz
Europske strategije Zdravlje 2020 (Selma) u kojoj Zdravi gradovi imaju vrlo značajnu ulogu,
dok bi druge relevantne strategije (nacionalna razvoja zdravstva i javnog zdravstva) bile
prikazane u drugom dijelu teksta. Duško će odmah iza Nove godine poslati poziv za priloge
koji će se prikupljati do kraja veljače 2013. Tiraža Epohe biti će 5.000 komada i biti će tiskana
do Sajma zdravlja.
U aktivnostima obilježavanja 25 godina Zdravih gradova koristit ćemo već postojeći logo s
jabukama koji smo imali za 20 godina. Mreža će pomoći da se u postojećim materijalima
naprave grafičke izmjene i priprema, a gradovi i županije će sami (uz dozvolu Mreže)
napraviti plakate, majice, bedževe i ostalo te prepoznatljive logo tipove staviti na web
stranice gradova uz medijske članke i događanja tijekom godine.
Sve naslovnice Epoha zdravlja mogu biti napravljene kao kaširane fotografije pa izložene
povodom 25. godišnjice rada (Selma će se raspitati koliko to može koštati) pa tko želi može
koristiti i taj oblik promocije.
Preostao je značajan broj starijih brojeva Epohe zdravlja (pa i knjiga) koje članovi mogu
preuzeti i podijeliti suradnicima i građanima tijekom lokalnih događanja (nazvati Anu Petrić
na ŠNZ).
Ostale nacionalne aktivnosti Mreže u 2013.
Tijekom 2013. slijedi terenski dio provođenja istraživanja potreba jedno-roditeljskih obitelji.
Odabrane su i educirane patronažne sestre koje će provoditi intervjue. Uzorak roditelja će
biti formiran do kraja siječnja, a intervjui provedeni i prepisani (u elektronski format) do
kraja veljače 2013. godine. Prve rezultate očekujemo krajem svibnja kada će se organizirati
slijedeća radionica na kojoj će se raspraviti rezultati i razmotriti intervencije. Sa odabranim
(zajedničkim) intervencijama krenut će se početkom jeseni.
15
Rezultati evaluacije programa Zdrave županije biti će dostupni krajem travnja pa Evaluacijsku
konferenciju možemo organizirati prije ili tijekom Motovunske ljetne škole.
Suradnja HMZG sa županijama i gradom Zagreb nastavit će se ciljano (definirani međusobni
ugovori) vezano uz pomoć u evaluaciji programa, pokretanju novog ciklusa planiranja za
zdravlje (novi prioriteti) i u organizaciji funkcionalnog modela Palijativne skrbi.
Međunarodne aktivnosti Mreže u 2013.
Osim već najavljenih događanja vezanih uz Europsku mrežu zdravih gradova SZO Edukacijskog sastanka nacionalnih koordinatora u Kopenhagenu od 13. do 15. ožujka 2013. i
Tehničke konferencije Zdravih gradova EU SZO u Izmiru od 20. do 22. lipnja 2013.,
očekujemo vrlo intenzivnu suradnju sa susjedima kroz Mrežu za zdravlje jugoistočne Europe
(SEEHN) a tako i intenzivniju suradnju sa međunarodnim agencijama partnerima
(EuroHealthNet, Bolnice koje promiču zdravlje, HOPE, Međunarodna organizacija za
migracije, Europski Parlament i druge …)
Izvještajna skupština završila je s radom u 12.00 sati te je time zatvoren program 17.
Jesenskog poslovnog sastanka HMZG.
Izvještaj pripremili: Martina Gregurović Šanjug, Sonja Grozić - Živolić, Aleksandar Džakula i
Selma Šogorić
16
Popis sudionika
17. JESENSKI POSLOVNI SASTANAK
HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA
Tuheljske Toplice, četvrtak, 25. listopada 2012.
1. Barlović Ferenčak Željka
Bjelovarsko-bilogorska županiija
7. Božić Krešimir, dipl.iur.
Ravnatelj
Zavod za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske
županije
M.Crikvenca 1, Krapina
Tel: 049 373 411
Fax: 049 373 413
kresimir.bozic@kzz.hr
2. Basanić Čuš Nataša, psihologinja
Koordinatorica
Zdravi grad Poreč, Grad Poreč
M.Gioseffi 4, Poreč
Tel: 052 452 335
Fax: 052 428 077
fond-zdravi-grad@pu.t-com.hr
8. Božić Tončica, dipl.psiholog
Psiholog
Centar za socijalnu skrb Krapina
D.Domjanića 6, Krapina
Tel: 049 492 108
Fax: 049 371 649
tonka_centarkr@net.hr
3. Bernaca Ljiljana
Tajnica
Zdravi grad Poreč, Grad Poreč
M.Gioseffi 4, Poreč
Tel: 052 452 335
Fax: 052 428 077
fond-zdravi-grad@pu.t-com.hr
9. Buzjak Katica, dipl.MS
OB Zabok
Bračak 8, Zabok
Tel: 049 204 372
Fax: 049 204 382
katica.buzjak@bolnica-zabok.hr
4. Bijelić Lidija, dr.med.
Pročelnica
Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu zaštitu i
nacionalne manjine, Međimurska županija
R.Boškovića 23, Čakovec
Mob: 099 7358 586
Fax: 040 374 177
lidija.bijelic@medjimurska-zupanija.hr
10. Ceronja Ivana, dr.med.
Voditelj službe za javno zdravstvo i socijalnu
medicinu, Zavod za javno zdravstvo
Bjelovarsko-bilogorske županije
Matice Hrvatske 15, Bjelovar
Tel: 043 247 245
043 247 204
iceronja@gmail.com
5. Borovčak Jasenka
Tajnica DND-a
DND Naša djeca Zabok
Mob: 098 933 2055
jasenka.borovcak@kr.t-com.hr
11. Cerovec Duško, dr.med.
Ravnatelj
Specijalna bolnica za medicinsku
rehabilitaciju Krapinske Toplice
Lj.Gaja 2, Krapinske Toplice
Mob: 099 3173 1414
Fax: 049 232 140
dusko.cerovec@sbkt.hr
6. Borovčak Sonja
Županica
Krapinsko-zagorska županija
Magistartska 1, Krapina
Tel: 049 329 212
Fax: 049 329 211
sonja.borovcak@kzz.hr
17
12. Crkvenčić Zlatko, dr.med.
Krapinsko-zagorska županija
19. Franjčec – Capar Zorica, dipl.iur.
Pročelnica
Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrv,
udruge i mlade, Krapinsko-zagorska županija
Magistartska 1, Krapina
Tel: 049 329 078
Fax: 049 329 079
zorica.capar@kzz.hr
13. Cujzek Tanja, prof.soc.pedag.
Obiteljski centar Krapinsko-zagorske
županije
F.Galovića 1C, Krapina
Tel: 049 317 193
obiteljskicentar-kzz@kr.t-com.hr
20. Gađe Okić Tatjana, dr.med.
Zavod za javno zdravstvo Krapinskozagorske županije
I.G.Kovačića 1, Zlatar
Tel: 049 502 146
zzjz-kzz@kr.t-com.hr
14. Čačić Krunoslav Josip
Zavod za javno zdravstvo Vukovarskosrijemske županije
15. Čuljak Ksenija, prof.defektologije
Pročelnica
Zagrebačka županija
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb,
Zagrebačka županija
Ulica grada Vukovara 72/V, Zagreb
Tel: 01 6009 430
Fax: 01 6009 432
k.culjak@zagrebacka-zupanija.hr
21. Goluban Danica, MS
Zavod za javno zdravstvo Krapinskozagorske županije
I.G.Kovačića 1, Zlatar
Tel: 049 502 146
zzjz-kzz@kr.t-com.hr
22. Gregurović Šanjug Martina, dipl.soc.radnik
Viša stručna suradnica za socijalnu skrb
Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb,
udruge i mlade
Magistratska 1
49 000 Krapina
Tel: 049 329 078
Fax: 049 329 079
martina.gregurovic@kzz.hr
16. Deže Starčević Irena, prof.
Voditelj projekta Rijeka – zdravi grad
Grad Rijeka,
Korzo 16, Rijeka
Tel: 051 209 624
Fax: 051 543 4502
irena.deze-starcevic@rijeka.hr
17. Dogan Nada, dr.med.
Ravnateljica
Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije
M.Crkvenca 1, Krapina
Tel: 049 371 324
Fax: 049 371 418
dom.zdravlja.kzz@kr.t-com.hr
23. Grozić-Živolić Sonja, prof.psihologije
Pročelnica
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb,
Istarska županija
Flanatička 29, Pula
Tel: 052 372 155
Fax: 052 372 154
sonja.grozic-zivolic@istra-istria.hr
18. Džakula Aleksandar, dr.sc., dr.med.
Hrvatska mreža zdravih gradova
Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“,
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Rockefellerova 4, Zagreb
Tel: 01 4590 185
Fax: 01 4684 441
adzakula@snz.hr
24. Horvat Dunja
Obiteljski centar Krapinsko-zagorske
županije
F.Galovića 1C, Krapina
Tel: 049 317 193
obiteljskicentar-kzz@kr.t-com.hr
18
25. Horvatek Ivana, dr.med.
Voditelj službe
Specijalna bolnica za medicinsku
rehabilitaciju Krapinske Toplice
Lj.Gaja 2, Krapinske Toplice
Mob: 091 3173 440
ivan.horvatek@kr.t-com.hr
31. Karlić Mladen, dr.med.
Gradonačelnik, Grad Vinkovci
Bana Jelačića 1, Vinkovci
Tel: 032 337 201
Fax: 032 332 624
gradonacelnik@vinkovci.hr
32. Koražija Nataša, dipl. soc. radnica
Ravnateljica
Centar za socijalnu skrb Samobor
Zagorska 1, Samobor
Mob: 095 900 1960
nataskoprivat@gmail.com
26. Hriberski Zrinka, MS
Zavod za javno zdravstvo Krapinskozagorske županije
I.G.Kovačića 1, Zlatar
Tel: 049 502 146
zzjz-kzz@kr.t-com.hr
33. Kordić Vesna, dipl.iur.
Pročelnica
Upravno odjel za društvene djelatnosti,
socijalnu skrb i zdravstvo, Grad Poreč
Obala maršala Tita 5/I, Poreč
Tel: 052 451 099
Fax: 052 434 868
vesna.kordic@porec.hr
27. Jadan Tomislav, dipl.oec.
Ravnatelj
Zavod za javno zdravstvo Krapinskozagorske županije
I.G.Kovačića 1, Zlatar
Tel: 049 467 425
Fax: 049 467 152
zzjz-kzz@kr.t-com.hr
34. Kotarski Ružica
OŠ Ksavera Šandora Gjalskog
Mob: 099 516 3671
Tel: 049 226 582
rosakota@gmail.com
28. Joka Svetislav, dipl.psiholog
Zavod za javno zdravstvo Krapinskozagorske županije
I.G.Kovačića 1, Zlatar
Tel: 049 373 767
Fax: 049 371 213
prevencijakrapina@zzjzkzz.hr
35. Kovačević Jasmina
Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske
županije
29. Josipović Iva, mr.sc.
Viša savjetnica
Upravni odjel za zdravstvenu zaštitu i
socijalnu skrb,
Primorsko-goranska županija
Slogin Kula 2, Rijeka
Tel: 051 351 926
iva.josipovic@pgz.hr
36. Krajnović Franka, prof. pedagogije i
sociologije
Savjetnica
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb,
Zadarska županija
B.Petranovića 8, Zadar
Tel: 023 350 417
zdravstvo-krajnovic@zadarska-zupanija.hr
30. Juraga Pavlinec Dunja, dipl.oec.
V.d. ravnateljice
Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke
županije
Ul.grada Vukovara 77, Zagreb
Tel: 01 3319 109
dunja.juraga@gmail.com
37. Krešić Kata, dr.med.
Ravnateljica
Zavod za javno zdravstvo Vukovarskosrijemske županije
Zvonarska 57, Vinkovci
Tel: 032 370 428
Fax: 032 369 271
kata.kresic@zzjz-vsz.hr
19
38. Lukšić Erik
Pročelnik
Upravni odjel za društvene djelatnosti,
Grad Pula, Forum 1, Pula
Tel: 052 371 930
Fax: 052 215 380
erik.luksic@pula.hr
44. Milotti Ašpan Sandra, psihologinja
Psiholog-terapeut
Zdravi grad Poreč, Grad Poreč
M.Gioseffi 4, Poreč
Tel: 052 452 335
Fax: 052 428 077
fond-zdravi-grad@pu.t-com.hr
39. Maras-Tkačuk Davorka, dipl.oec.
Pomoćnica pročelnice
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb,
Istarska županija
Flanatička 29, Pula
Tel: 052 372 152
Fax: 052 372 154
davorka-maras-tkacuk@istra-istria.hr
45. Mirt Marija, VMS
Glavna medicinska sestra
Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije
M. Crikvenca 1
Mob: 098 227 818
Fax: 049 301 418
dom.zdravlja.kzz@kr.t-com.hr
46. Modrušan Eni, dipl.iur.
Zamjenica gradonačelnika
Grad Labin
Titov trg 11, Labin
Tel: 052 8520 731
eni.modrusan@labin.hr
40. Martinuš Karolina, dipl.soc.radnica
Voditeljica odjela socijalnog rada i
psihosocijalne rehabilitacije
Dom za psihički bolesne odrasle osobe
Lobor-grad
Markušbrijeg 131, Loborgrad
Tel: 049 430 087
karolina.martinus@lobor-grad.hr
47. Mužar Sertić Miljenka, dipl.soc. radnica
Viša stručna suradnica za socijalnu skrb
Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrv,
udruge i mlade, Krapinsko-zagorska županija
Magistratska 1, Krapina
Tel: 049 329 078
Fax: 049 329 079
miljenka.mužar@kzz.hr
41. Mavar Mladen, dr.sc., dr.med.
Ravnatelj
Psihijatrijska bolnica Ugljan
Otočkih dragovoljaca 42, Ugljan
Mob: 091 2320 046
Fax: 023 288 183
mladen.mavar@gmail.com
48. Perhat Ankica, dipl.oec.
Pročelnica
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb,
Grad Rijeka
Korzo 16, Rijeka
Tel: 051 209 626
ankica.perhat@rijeka.hr
42. Mikulčić Tihana, socijalna pedagoginja
Savjetnica
Upravni odjel za društvene djelatnosti,
socijalnu skrb i zdravstvo, Grad Poreč
Obala maršala Tita 5/I, Poreč
Tel: 052 451 099
Fax: 052 434 868
tihana.mikulcic@porec.hr
49. Petrić Ana, dr.med.
Zadarska županija
43. Mikulec Mikac Dušanka, psihologinja
Stručni suradnik
Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i
javne potrebe, Grad Zabok
Zivtov trg 10, Zabok
Tel: 049 587 750
Fax: 049 587 757
dusanka@zabok.hr
50. Pletikosa Marija, mag.soc.rada
Ravnateljica
Dom za odrasle osobe sv.Frane Zadar
Fra Donata Fabijanića 6, Zadar
Tel: 023 250 480
domzadar@inet.hr
20
51. Poljičanin Tamara, dr.sc., dr.med.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Rockefellerova 7, Zagreb
ravnateljica@hzjz.hr
59. Sugnetić Verica, mag.soc.rada
Ravnateljica
Centar za socijalnu skrb Zlatar Bistrica
Tel: 049 462 197
Fax: 049 461 805
czss-zlatarbistrica@kr.t-com.hr
52. Popović Ksenija
Viši stručni suradnik, Grad Pula,
Forum 1, Pula
Tel: 052 371 930
Fax: 052 215 380
ksenija.popovic@pula.hr
60. Šogorić Selma, prof.dr.sc., dr.med.
Nacionalna koordinatorica Hrvatske mreže
zdravih gradova
Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“,
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Rockefellerova 4, Zagreb
Tel: 01 4590 132
Fax: 01 4684 441
ssogoric@snz.hr
53. Puščenik Danko, dr.med.
Ordinacija obiteljske medicine
Mob: 098 754 112
danko0009@gmail.com
54. Radanović Ivana
Koordinatorica Mreža udruga Zagor
Trg D. Domjanića 6, Zabok
Mob: 098 183 1380
ivana@zagor.info
61. Švajger Ivan, dr.med.
Ravnatelj OB Zabok
Bračak 8, Zabok
Tel: 049 204 011
Fax: 049 204 019
martina.kovac@bolnica-zabok.hr
55. Sambunjak Dario, dr.sc., dr.med.
Savjetnik, Ministarstvo zdravlja RH
Ksaver 200 a, Zagreb
Tel: 01 4559 211
Fax: 01 4559 216
dario.sambunjak@miz.hr
62. Tucak Jasna, dipl.ing.prehrambene
tehnologije
Koordinator projekta Zagreb zdravi grad
Gradski ured za zdravstvo i branitelje, Grad
Zagreb
Trg S.Radića 1, Zagreb
Tel: 01 6101 245
jasna.tucak@zagreb.hr
56. Sanković Mandica, dipl.ing.arh.
Pročelnica
Upravni odjel za prostorno uređenje,
gradnju i zaštitu okoliša, Grad Vinkovci
Kralja Zvonimira 1, Vinkovci
Tel: 032 493 314
Fax: 032 493 312
mandica.sankovic@gmail.com
63. Vučić-Marasović Vlatka
Pomoćnica pročelnika Ureda župana,
glasnogovornica
Zadarska županija
B.Petranovića 8, Zadar
Tel: 023 350 331
Fax: 023 350 322
informiranje@zadarska-zupanija.hr
57. Srebačić Damir, lab.teh.
OB Zabok, Bračak 8, Zabok
Tel: 049 204 025
damir.srebacic@bolnica-zabok.hr
64. Žunec Snježana, dipl.iur.
Voditeljica Odsjeka za zdravstvo UO za
zdravstvo i socijalnu skrb
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb,
Zagrebačka županija
Ulica grada Vukovara 72/V, Zagreb
Tel: 01 6009 477
Fax: 01 6009 432
s.zunec@zagrebacka-zupanija.hr
58. Stanković-Gjuretek Marina, dr.med.
Voditeljica Odjela za soc. medicinu i javno
zdravstvo, Zavod za javno zdravstvo
Krapinsko-zagorske županije
I.G.Kovačića 1, Zlatar
Tel: 049 502 144, Fax: 049 502 480
msgjuretek@gmail.com
21

Download Report