SAŽETAK IZVJEŠTAJA O
POTREBAMA ZA EDUKACIJOM TRI
LOKALNE AKCIJSKE GRUPE (LAG-a)
NA PODRUČJU SJEVEROZAPADNE
HRVATSKE I GORSKOG KOTARA
ODRAZ- Održivi razvoj zajednice
Lj. Posavskog 2/4
10 000 Zagreb, Hrvatska
Tel: + 385 1 4655 203
Fax: +385 1 4655 200
e-mail: odraz@odraz.hr
www.odraz.hr
Hrvatska mreža za
ruralni razvoj - HMRR
Lj. Posavskog 2/4
10 000 Zagreb, Hrvatska
Tel: + 385 1 4655 203
Fax: +385 1 4655 200
e-mail: koordinator@hmrr.hr
www.hmrr.hr
SMART – Udruga za razvoj
civilnog društva
Blaža Polića 2
51000 Rijeka, Hrvatska
Tel: + 385 51 332 750
Fax: +385 51 320 792
e-mail: gordana@smart.hr
www.smart.hr
Milieukontakt
International
P.O. Box 18185
1001 ZB Amsterdam,
Nizozemska
milieukontakt.net/en/
Ovaj project financira
Europska unija
Delegacija Europske
komisije u Hrvatskoj
Trg žrtava fašizma 6
10000 Zagreb, Hrvatska
Tel: +385 1 4896 500
Fax: +385 1 4896 555
UVOD U PROJEKT
ODRAZ-Održivi razvoj zajednice u partnerstvu s Hrvatskom mrežom za ruralni razvoj - HMRR,
Milleukontakt-om International i Udrugom za razvoj civilnog društva SMART provodi projekt
“Zajedno za održivi razvoj u Hrvatskoj”. Projekt se provodi od 1. ožujka 2011. do 28. veljače 2013.
Projekt sufinancira Europska unija kroz IPA 2008 (komponenta I)/ Razvoj kapaciteta organizacija
civilnog društva za sustavno praćenje i javno zagovaranje politika održivog razvoja i integriranih
pristupa upravljanju otpadom i vodom, transportom, regionalnim razvojem, održivom upotrebom
prirodnih resursa i sigurnosti okoliša. Cilj projekta je osnažiti utjecaj civilnog sektora u oblikovanju,
praćenju i vrednovanju provedbe održivog razvoja na lokalnoj, nacionalnoj i meñunarodnoj razini
kroz umrežavanje, meñusektorsko partnerstvo i razvoj sposobnosti.
U okviru projekta Udruga za razvoj civilnog društva SMART tijekom svibnja i lipnja 2011. provela je
procjenu potreba za edukacijom članova lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova), oformljenih i/ili u
formiranju, i njihovih ključnih dionika. Procjena potreba provedena je na području sljedećih
županija: Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Primorsko-goranska (područje Gorskog kotara) i
Krapinsko-zagorska županija.
CILJ PROCJENE POTREBA U OKVIRU PROJEKTA
Cilj procjene potreba bio je usmjeren na odreñivanje znanja i vještine koje su potrebne članovima
LAG-ova koji su uključeni u aktivnosti projekta “Zajedno za održivi razvoj u Hrvatskoj” i njihovim
dionicima kako bi što uspješnije ostvarili svoju misiju.
METODOLOGIJA
Informacije prikupljene kroz procjenu potreba dobivene su korištenjem sljedeće metodologije:
• Analiza dokumentacije,
• Polu-strukturirani intervjui s različitim dionicima,
• Grupni intervju.
OSNOVNE INFORMACIJE O LOKALNIM AKCIJSKIM GRUPAMA
Stvaranje lokalnih razvojnih partnerstava, nazvanih lokalne akcijske grupe (LAG), započinje
povezivanjem dionika iz sva tri sektora s područja više susjednih jedinica lokalne samouprave
Osnivanje LAG-a temelji se na LEADER pristupu koji je pokrenut od strane Europske unije s ciljem
razvoja ruralnih područja.
LAG PRIZAG
LAG PRIZAG (www.lag-prizag.hr) registriran je 7. siječnja 2010. i obuhvaća 11 jedinica lokalne
samopurave (JLS) na području triju županija. U to ulaze grad Novi Marof te općine Visoko, Breznica,
Breznički Hum i Ljubešćica - Varaždinska županija, Gornja Rijeka, Sveti Petar Orehovec i Kalnik Koprivničko-križevačka županija, Budinšćina, Konjšćina i Hrašćina - Krapinsko-zagorska županija,
pokrivajući površinu od 546,57 km² te 38.812 stanovnika prema popisu iz 2001. godine. Vizija LAG-a
je: “Zajednica sretnih i zadovoljnih ljudi u zdravom okruženju, koji svoj napredak temelje na
uvažavanju kulturnih i tradicionalnih vrijednosti te učinkovitom i uravnoteženom korištenju svih
raspoloživih ljudskih, prirodnih i gospodarskih potencijala”. Kao rezultat sudjelovanja u projektu
„Sudjelovanje stanovnika u održivom razvoju regije“, LAG PRIZAG ima definiranu Strategiju
održivog razvoj LAG-a PRIZAG.
Inicijativa "Izvor"
U siječnja 2011. godine provedeno je potpisivanje sporazuma o osnivanju Lokalne akcijske grupe na
području Podravine i Zagorja. Ovu neregistriranu inicijativu za osnivanje LAG-a na području
Varaždinske i Koprivničko-Križevačke županije podržale su sljedeće jedinice lokalne samouprave:
Grad Ludbreg, Grad Varaždinske Toplice, Općina Beretinec, Općina Gornji Kneginec, Općina
Jalžabet, Općina Mali Bukovec, Općina Martijanec, Općina Sveti ðurñ, Općina Sveti Ilija, Općina
Trnovec Bartolovečki, Općina Veliki Bukovec i Općina Rasinja. U tijeku je proces izrade elemenata
Lokalne razvojne strategije područja LAG-a.
LAG GORSKI KOTAR
Lokalna akcijska grupa Gorski kotar (http://www.lag-gorskikotar.info/) registrirana je 23. veljače
2009. i ima 23 člana iz svih jedinica lokalne samouprave Gorskog kotara, te iz svih sektora društva.
LAG obuhvaća područje gradova Vrbovsko, Delnice i Čabar te općine Brod Moravice, Fužine, Lokve,
Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad. Naime, na području od nekih 1275 km2 prostora izuzetno bogatog
šumom, vodom te povijesnim i tradicijskim naslijeñem, živi prema popisu stanovništva iz 2001.
godine nešto više od 26 000 ljudi, nejednoliko rasporeñenih na šest općina i tri Grada, uz prosječnu
gustoću naseljenosti od 20,5 stanovnika/km2. U LAG-u su i predstavnici Hrvatskog zavoda za
poljoprivrednu savjetodavnu službu iz Delnica (HZPSS), Centra za brdsko - planinsku poljoprivredu,
Nacionalnog parka Risnjak i Regionalne razvojne agencije PORIN1. LAG Gorski kotar ima definiran
Strateški plan održivog razvoja Gorskog kotara.
LEADER U HRVATSKOJ
Osnovni elementi provedbe LEADER-a u Hrvatskoj odreñeni su IPARD programom - Planom za
poljoprivredu i ruralni razvoj podudarno propisu EU-a. Usprkos kašnjenju u donošenju odgovarajućeg
provedbenog propisa (Pravilnika o provedbi mjere 202 - Priprema i provedba lokalnih strategija
ruralnog razvoja, kraće Pravilnik LEADER), kojim će se propisati kriteriji i način sufinanciranja
izdataka lokalnih razvojnih partnerstava, praktična provedba pristupa LEADER uvelike je
uznapredovala na području Hrvatske.
U promoviranju, pojašnjavanju i zagovaranju pristupa LEADER naglašenu ulogu imaju organizacije
civilnog društva, posebno Hrvatska mreža za ruralni razvoj i njene članice. Mreža je još 2006.
organizirala Prvu hrvatsku konferenciju o ruralnom razvoju na kojoj je okupila predstavnike sva tri
sektora iz čitave Hrvatske, uz nekoliko ministarstava u čijoj je nadležnosti ruralni razvoj i/ili
njegove bitne komponente. Okupljanje i registracija LAG-ova u Hrvatskoj, aktivnije je započeta
kroz partnerske projekte poput projekata "Održiva budućnost ruralnih područja Hrvatske",
"Sudjelovanje stanovništva u održivom razvoju regije". U Hrvatskoj je od 2009. godine do srpnja
2011. registrirano 222 LAG-a.
Od 2014. očekuje se veća uloga MPRRR i Uprave za ruralni razvoj u području provedbe LEADER
programa kao i Mreže za ruralni razvoj RH, koja bi bila izvor informacija, znanja i vještina te
platforma razmjene iskustva. Iako će se primjenjivati revidirani pristup LEADER koji će Europska
komisija donijeti u novoj Uredbi o ruralnom razvoju, uloga će LAG-ova ostati ista. LAG-ovi će imati
zadatak identificirati i implementirati lokalnu razvojnu strategiju, te provoditi različite projetke i
programe. LAG-ovi kao službeno registrirane udruge (u Republici Hrvatskoj u skladu s važećim
Zakonom o udrugama) predstavljat će interese različitih skupina ruralnog stanovništva.
ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA DALJNJE AKTIVNOSTI U OKVIRU PROJEKTA „ZAJEDNO ZA
ODRŽIVI RAZVOJ U HRVATSKOJ“
Jačanje kapaciteta i podizanje svijesti
Za inicijativu ("Izvor") važno je planirati daljnje jačanje njihovih kapaciteta i podizanje svijesti,
edukaciju, participiranje i mobilizaciju lokalnog stanovništva za identificiranje snaga i slabosti
područja, te kontinuirano prikupljati informacije pri definiranju lokalne razvojne strategije, i u
1
Regionalna razvojna agencija osnovana je 1996. godine od kada se neprestano razvija kao potporna institucija za razvoj
malog i srednjeg poduzetništva, a od 2004. godine kao razvojna agencija.PORIN pokriva regionalni razvoj na području
Primorsko-goranske županije i šire u Hrvatskoj. Osnovana je da bi davala sustavnu potporu u pokretanju i daljnjem razvitku
Primorsko-goranske županije te njenim gospodarskim subjektima.
2 Prema evidenciji Hrvatske mreže za ruralni razvoj.
konačnici, kao i za ostala dva LAG-a - PRIZAG i Gorski kotar, uspostavljanje jasnih kriterija za
selekciju adekvatnih aktivnosti (projekata) na lokalnoj razini koje će iznijeti strategiju.
Kroz procjenu potreba općenito se pokazalo da je najkritičnija potreba za znanjima i vještinama u
području cijelog projektnog ciklusa: formulacija projektne ideja, pisanje projekta, provedba
projekta, evaluacija projekta (unutarnja i vanjska). Ta su znanja esencijalno potrebna da bi se
osiguralo financiranje iz domaćih i fondova EU. Teme koje su u prvoj fazi važne za Lokalnu akcijsku
grupu PRIZAG i inicijativu "Izvor" su: Osnove pisanja projektnog prijedloga i Pisanje projekta prema
zahtjevima EU fondova, ali jednako tako izrazito potrebne teme za funkcioniranje LAG-ova su
Projektni menadžment, Financijsko poslovanje, Izrada proračuna. S obzirom na podjednake potrebe
za edukacijom u području pisanja projekta (osnove pisanje projekata i pisanje projekata prema
zahtjevima EU) te projektnog menadžmenta preporuča se organizacija edukacija u kojoj će
zajednički sudjelovati predstavnici LAG-ova i inicijative uključenih u projekt. Time će se ujedno
omogućiti razmjena iskustava, ideja i potaknuti umrežavanje osnovanih LAG-ova. Preporuke za
edukaciju Lokalne akcijske grupe Gorski kotar jesu prije svega Projektni menadžment i Pisanje
projekata prema zahtjevima EU fondova, a sekundarno Strateško planiranje, Zagovaranje i
lobiranje, Administrativno poslovanje i Financijsko poslovanje. U svjeverazapadnom dijelu
Hrvatske, ali i Gorskom kotru preporuka je da LAG-ovi u svoje operativno planiranje uključe
aktivnosti promocije kroz koje će pojasniti ulogu i važnost LAG-ova. Pojašnjavanjem svrhe i
djelovanja LAG-a široj javnosti jednostavnim rječnikom, važan je dio ostvarivanja misije i svrhe
LAG-a te dio ostvarivanja prepoznatljivosti i stvaranje kredibiliteta u zajednici.
Koristiti sve mogućnosti za financiranje projekata
Svi nalazi upućuju na to da LAG-ovi i inicijativa prije svega čekaju na akreditaciju Uprave za ruralni
razvoj/Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa te donošenja Pravilnika o provedbi mjere
LEADER. Njihova usmjerenost i očekivanja financiranja isključivo od tijela državne uprave, naime
utječu na njihovu trenutnu nisku ili potpuno nedostatnu aktivnost u zajednici te smanjenje
motivacije i predanosti pojedinaca/članova u LAG-u. Preporuka je da bi s postojećim kapacitetima
registrirani LAG-ovi trebali razmotriti mogućnost osnivanja projektnih timova koji bi ciljano bili
osposobljeni za pripremu i izradu projektnih prijedloga unutar LAG-a te samostalno ili u partnerstvu
razvijali projekte i prijavljivali ih na izvore financiranja kao što su Nacionalna zaklada za razvoj
civilnoga društva, natječaji poslovnih subjekata-Zagrebačka banka, Erste banka, Holcim, INA te
europski izvori financiranja kao što su dostupne grant sheme iz IPA IV Ljudski potencijali i IPA
programi prekogranične suradnje u RH - IPA porgrami s članicama EU (Slovenija, Mañarska), IPARD
program.
Umrežavanje i suradnja s drugim zajednicama i organizacijama
Iako LAG obuhvaća različite dionike sa šireg geografskog područja, jedna od ključnih preporuka
procjene potreba je jačanje kapaciteta u području suradnje, umrežavanja LAG-ova u zemlji, ali i
šire u EU. Umrežavanje bi trebalo uključiti razmjenu dostignuća, iskustava i know-how izmeñu LAGova, ruralnih područja, vlasti i organizacija uključenih u ruralni razvoj unutar RH i EU. Ono se
takoñer odnosi na transfer dobre prakse, širenje inovativnih ideja i razvijanje na temelju znanja
stečenog na lokalnom ruralnom razvoju. Kako bi stekli iskustvo, preporuka LAG-ovima je da u fazi
dok se ne počne provoditi LEADER, jačaju kapacitete kroz edukaciju i savjetovanje, prijavljuju se na
natječaje donatora u zemlji i izvan nje (npr. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva) i kroz to
steknu iskustvo u voñenju projekata.
Preporuka Mreži za ruralni razvoj RH je da zauzme ulogu stručne podrške te poduzme praktične
aktivnosti kao što su pripremanje publikacija o različitim aspektima ruralnog razvoja, organiziranje
seminara, analiziranje aktivnosti ruralnog razvoja u cilju identificiranja dobre prakse,
identificiranje trendova razvoja u ruralnim područjima, voñenje internet stranica i pomaganje LAGovima u traženju potencijalnih partnera, te objavljivanje projekata suradnje. Jednako tako
sudionici procjene potreba očekuju od nacionalne mreže kontinuiranu aktivnost u Europskoj mreži
koja takoñer djeluje kao mjesto susreta nacionalne mreže i vlasti u svakoj državi članici u svrhu
prenošenja iskustva te povezivanja sa LAG-ovima na Europskoj razini.
Preporuka LAG-ovima je sudjelovanje u neformalnim mrežama ili udruženjima na lokalnoj,
regionalnoj ili nacionalnoj razini u nekim državama članicama kao i na europskoj razini, koje
stvaraju veze izmeñu ljudi, projekata i ruralnih područja te tako mogu pomoći smanjiti izolaciju s
kojom su suočene neke ruralne regije.
Održivost LAG-ova
Održivost LAG-ova svakako leži u kombinaciji rada prije svega u zajednici i redovitom prikupljanju
informacija o problemima i potrebama kroz procjenu potreba u zajednici, a onda i prioritiziranju
istih te strateškom i operativnom planiranju aktivnosti te njihovom monitoringu i evaluaciji. Ključni
element održivosti LAG-a je u osvještavanju i izgradnji identiteta svakog LAG-a kao jedinstvene
organizacijske pravne osobe s jasnim ciljem/vizijom razvoja samog LAG-a. Do sada su se LAG-ovi
poistovjećivali s izrañenom lokalnom razvojnom strategijom, dok im je u potpunosti nedostajao
durogoročni/strateški plan razvoja samog LAG-a kao udruge. Preporuka je stoga da se potaknu
članovi/Upravni odbor LAG-a (PRIZAG i Gorski kotar) da razmotre tu mogućnost te da im se u okviru
projekta „Zajedno za održivi razvoj u Hrvatskoj" kroz tehničku podršku/konzultacije pruži stručna
podrška kroz facilitiranje procesa izrade strateškog plana. Ujedno, u okviru strateških planova
svakog pojedinačnog LAG-a potrebno je izraditi konkretan/jasan operativni plan aktivnosti LAG-a za
razdoblje od godine dana.
Profesionalizacija
Kroz procjenu potreba predstavnici svih LAG-ova isticali su, kao osnovni izazov, oslanjanje članova
LAG-a isključivo na volonterski doprinos, bez jasno definiranih opisa poslova i uloga u operativnom
dijelu funkcioniranja LAG-a. Kako bi se doprinjelo većoj stabilnosti i kontinuitetu rada i jačanju
održivosti LAG-ova preporuča se svim osnovanim LAG-ovima da ispitaju mogućnosti korištenja
poticajnih mjera zapošljavanja koje pruža Hrvatski zavod za zapošljavanje3.
srpanj 2011.
3
http://www.hzz.hr/default.aspx?id=5968
© Copyright 2024 Paperzz
