METODOLOGIJA PROVOENJA ENERGETSKOG PREGLEDA
GRAEVINA
Zagreb, studeni 2012.
Sadržaj
Sadržaj .............................................................................................................................. 2
1. Uvod ............................................................................................................................. 4
2. Provedbeni koraci u izradi energetskog pregleda graevine ........................................ 6
2.1.Priprema energetskog pregleda ............................................................................................... 7
2.2.Pregled stanja graevine ....................................................................................................... 11
2.3.Odreivanje energetskih funkcionalnih cjelina ....................................................................... 14
2.4.Provoenje kontrolnih mjerenja .............................................................................................. 17
2.5.Analiza tehnikih i energetskih svojstava graevine i analiza tehnikih sustava u graevini . 18
2.5.1. Analiza prakse gospodarenja energijom u graevini................................................ 19
2.5.2. Analiza toplinskih karakteristika vanjske ovojnice .................................................... 20
2.5.3. Analiza sustava za grijanje ....................................................................................... 22
2.5.4. Analiza sustava za hlaenje ..................................................................................... 23
2.5.5. Analiza sustava ventilacije i/ili klimatizacije .............................................................. 25
2.5.6. Analiza sustava pripreme potrošne tople vode ........................................................ 26
2.5.7. Analiza sustava opskrbe i potrošnje elektrine energije........................................... 26
2.5.8. Analiza specifinih podsustava ................................................................................ 28
2.5.9. Analiza sustava opskrbe vodom............................................................................... 31
2.5.10. Analiza sustava regulacije i upravljanja.................................................................... 31
2.5.11. Analiza alternativnih sustava za proizvodnju toplinske i elektrine energije ............ 32
2.6.Analiza potrošnje i troškova svih oblika energije energenata i vode – Energetska i
troškovna bilanca .......................................................................................................................... 33
2.6.1. Definiranje referentne potrošnje energije i vode....................................................... 34
2.6.2. Pokazatelji potrošnje energije i vode ........................................................................ 38
2.6.3. Bilanca potrošnje i troškova energije i vode ............................................................. 40
2.7.Prijedlog mjera poboljšanja .................................................................................................... 43
2.7.1. Popis mjera poboljšanja energetske uinkovitosti graevine ................................... 44
2.7.2. Popis potencijalnih mjera poboljšanja energetske uinkovitosti tehnikih
sustava ..................................................................................................................... 50
2.8.Energetsko, ekonomsko i ekološko vrednovanje predloženih mjera ..................................... 53
2.8.1. Energetsko i ekonomsko vrednovanje predloženih mjera ........................................ 54
2.8.2. Ekološko vrednovanje predloženih mjera i metoda prorauna emisija CO2 ............. 56
2.9.Sadržaj završnog izvješa o energetskom pregledu .............................................................. 56
3. Prilozi .......................................................................................................................... 58
3.1.Predložak izvješa o energetskom pregledu graevine ......................................................... 58
3.2.Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima stambenih zgrada ..................... 58
3.3.Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima nestambenih zgrada.................. 58
3.4.Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima industrijskih postrojenja ............. 58
3.5.Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima javne rasvjete ............................ 58
3.6.Vrijednosti koeficijenata potrebnih za izraun emisija CO2 izgaranjem fosilnih goriva u
Republici Hrvatskoj ....................................................................................................................... 58
3.7.Vrijednosti koeficijenata koji povezuju potrošnju elektrine energije ili toplinske energije iz
sustava daljinskog grijanja s emisijama CO2 u Republici Hrvatskoj .............................................. 60
3.8.Sadržaj plana aktivnosti na lokaciji i plana mjerenja u okviru energetskog pregleda
graevine
................................................................................................................................. 62
3.9.Predložak za ocjenu prakse gospodarenja energijom ........................................................... 63
3.10.
Ogrjevne vrijednosti.................................................................................................. 64
3.11.
Pretvorbeni faktori .................................................................................................... 65
3.12.
Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti za neke toplinsko izolacijske
materijale, usporedba relativnih troškova ...................................................................................... 66
3.13.
Vrste i tehnike karakteristike ostakljenja................................................................. 67
3.14.
Koeficijenti prolaska topline za karakteristine graevne dijelove............................ 68
2
3.15.
Uinkovitost elektromotornih pogona ....................................................................... 74
3.16.
Proraun potrebne kompenzacije jalove snage ....................................................... 74
3.17.
Sadržaj izvještaja o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja.................... 75
3.18.
Sadržaj izvješa o provedenom redovitom pregledu sustava mehanike
ventilacije/klimatizacije .................................................................................................................. 81
3
1. Uvod
Energetski je pregled graevine kljuan i nezaobilazan korak u analizi uinkovitosti
potrošnje energije i vode, kontroli potrošnje i smanjenja troškova i potrošnje energije, energenata
i vode u graevinama. Sastavni je dio energetskog pregleda identificiranje preporuka za promjene
naina rada postrojenja ili promjene ponašanja korisnika te preporuke za primjenu zahvata i
realizaciju mjera kojima se poboljšava energetska uinkovitost graevine bez ugrožavanja ili uz
poboljšanje radnih uvjeta, ugodnosti boravka, proizvodnog procesa ili kvalitete usluge u graevini.
Energetski pregled graevine podrazumijeva analizu tehnikih i energetskih svojstava
graevine i analizu svih tehnikih sustava u graevini koji troše energiju i vodu s ciljem
utvrivanja uinkovitosti i/ili neuinkovitosti potrošnje energije i vode te donošenja zakljuaka i
preporuka za poboljšanje energetske uinkovitosti.
Osnovni cilj energetskog pregleda graevine je prikupljanjem i obradom podataka o
graevini i svim tehnikim sustavima u graevini utvrivanje energetskih svojstava graevine
obzirom na:
¾ graevinske karakteristike u smislu toplinske zaštite i potrošnje energije,
¾ energetska svojstva sustava za grijanje, hlaenje, ventilaciju i klimatizaciju,
¾ energetska svojstva sustava za pripremu potrošne tople vode,
¾ energetska svojstva sustava potrošnje elektrine energije,
¾ energetska svojstva sustava potrošnje pitke i sanitarne vode,
¾ energetska svojstva pojedinih grupa trošila i ostalih tehnikih sustava u graevini,
¾ nain korištenja graevine i u njoj ugraenih energetskih sustava i sustava potrošnje
vode.
Na osnovi analize prikupljenih podataka odabiru se konkretne energetski, tehniki ekološki
i ekonomski optimalne mjere poboljšanja energetske uinkovitosti za graevinu te mjere nužne za
zadovoljavanje minimalnih tehnikih uvjeta.
U skladu s karakteristikama pojedinih graevina, pojedini koraci energetskog pregleda su
specifini. Vrste graevina za koje e biti dan poseban osvrt u sklopu ove Metodologije su:
¾ Zgrade za koje energetski pregled, uz identifikaciju mogunosti primjene mjera
poboljšanja energetske uinkovitosti, mora rezultirati i prikupljanjem svih potrebnih
podataka i informacija za provoenje postupka energetskog certificiranja zgrade;
¾ Javna rasvjeta;
¾ Industrijska postrojenja za koja je postupak energetskog pregleda i korake koji se provode
potrebno prilagoditi u ovisnosti o grani kojoj industrijsko postrojenje pripada i
tehnologijama koje se koriste. Energetski pregled zgrada industrijskog postrojenja koje
4
imaju obavezu energetskog certificiranja, uz identifikaciju mogunosti primjene mjera
poboljšanja energetske uinkovitosti, mora ukljuiti i sve potrebne informacije za
provoenje postupka energetskog certificiranja.
Svrha energetskog pregleda je:
¾ analiza stanja i mogunosti primjene mjera poboljšanja energetskih svojstava graevine i
poboljšanja energetske uinkovitosti u skladu s realnim uvjetima eksploatacije i uporabe
graevine,
¾ prikupljanje svih potrebnih podataka i informacija o zgradama za provoenje postupka
energetskog certificiranja zgrade i odreivanja energetskog razreda zgrade u propisanim
referentnim klimatskim podacima.
Ovom Metodologijom provoenja energetskog pregleda graevina (u daljnjem tekstu:
Metodologija) utvruje se provedba energetskih pregleda koja je propisana Pravilnikom o
energetskim pregledima graevina i energetskom certificiranju zgrada („Narodne novine“ broj
81/12) (u daljnjem tekstu: Pravilnik) kojim se ureuju zakonske obveze i zahtjevi za provedbu
energetskog pregleda graevina te obveze i postupak energetskog certificiranja zgrada.
Metodologija definira koncept i provedbene korake energetskog pregleda, nain prikupljanja
potrebnih ulaznih podataka, nain provoenja analiza i prorauna te izgled i sadržaj finalnog
izvješa o energetskom pregledu. Sastavni dio Metodologije je Algoritam za izraun energetskih
svojstava zgrada (u daljnjem tekstu: Algoritam), objavljen 20.09.2012. na internetskim stranicama
Ministarstva graditeljstva i prostornog ureenja (www.mgipu.hr) koji propisuje nain prorauna
svih potrebnih vrijednosti za izraun energetskog svojstva zgrade, te izrade energetskog
certifikata.
Algoritam ukljuuje:
x
Algoritam za izraun potrebne energije za grijanje i hlaenje prostora,
x
Algoritam za odreivanje energetskih zahtjeva i uinkovitost termotehnikih sustava u
zgradama (sustavi grijanja prostora i pripreme potrošne tople vode),
x
Algoritam za odreivanje energetskih zahtjeva i uinkovitost termotehnikih sustava u
zgradama (sustavi kogeneracije, sustavi daljinskog grijanja, fotonaponski sutavi),
x
Algoritam za proraun potrebne energije za primjenu ventilacijskih i klimatizacijskih
sustava kod grijanja i hlaenja prostora zgrade,
x
Algoritam za odreivanje energetske uinkovitosti sustava rasvjete u zgradama
(energetski zahtjevi za rasvjetu),
x
Prilog 2. s proraunom koeficijenata prolaska topline za stambeno-poslovnu zgradu.
Na slici 1. prikazani su provedbeni koraci energetskog pregleda graevine, a u nastavku
su koraci detaljno opisani.
5
Slika 1:
Tijek provedbe energetskog pregleda graevine
2. Provedbeni koraci energetskog pregleda graevine
Osnovni provedbeni koraci energetskog pregleda graevine su:
1. priprema energetskog pregleda,
2. pregled postojeeg stanja graevine,
3. odreivanje energetskih funkcionalnih cjelina,
4. provoenje kontrolnih mjerenja,
5. analiza tehnikih i energetskih svojstava graevine i analiza tehnikih sustava u graevini,
6. analiza potrošnje i troškova svih oblika energije i vode – energetska i troškovna bilanca,
7. analiza i prijedlog mjera poboljšanja energetske uinkovitosti graevine,
8. energetsko, ekonomsko i ekološko vrednovanje predloženih mjera,
9. priprema izvješa o energetskom pregledu do razine projektnog zadatka za provedbu
identificiranih mjera poboljšanja energetskih uinkovitosti.
Za postojee zgrade, za koje se izdaje energetski certifikat obvezno se provodi energetski
pregled u kojemu se prikupljaju svi ulazni podaci i informacije o zgradi koji se koriste u postupku
energetskog certificiranja. Proraun energetskih svojstava graevine provodi se prema Algoritmu,
te se odreuje energetski razred zgrade. Potom se provodi prilagodba ulaznih podataka kako bi
6
se dobili stvarni eksploatacijski uvjeti prema referentnoj potrošnji te se provode ostali nužni
prorauni za analizu potrošnje i proraun mjera energetske uinkovitosti.
Energetsko certificiranje nove zgrade obvezno ukljuuje proraun energetskih potreba
zgrade, proraun potrebne godišnje specifine toplinske energije za grijanje i hlaenje za
referentne klimatske podatke, odreivanje energetskog razreda zgrade i izradu energetskog
certifikata.
Energetski certifikat nove zgrade izdaje se temeljem podataka iz glavnog projekta u
odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu, završnog izvješa nadzornog inženjera
o izvedbi graevine i pisane izjave izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima održavanja
graevine. Ako izvješe i/ili izjava ukazuju na odstupanja od glavnog projekta koja utjeu na
racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu, dodatni podaci za izradu energetskog certifikata
utvruju se uvidom u relevantnu dokumentaciju na gradilištu, te po potrebi oevidom na zgradi.
2.1. Priprema energetskog pregleda
Sve aktivnosti koje se obavljaju tijekom energetskog pregleda graevine moraju biti
pravovremeno isplanirane i predstavljene naruitelju.
Na slici 2. detaljnije su razraene aktivnosti po provedbenim koracima energetskog
pregleda graevine i prilikom energetskog certificiranja.
7
Slika 2:
Aktivnosti po provedbenim koracima energetskog pregleda graevine i
prilikom energetskog certificiranja zgrade
8
Prilikom zapoinjanja energetskog pregleda obavlja se inicijalni radni sastanak na kojem
se naruitelju predstavljaju sve aktivnosti koje e se provoditi.
Upitnik za prikupljanje podataka o potrošnji energije i vode te aktivnostima koje se
obavljaju u graevini dostavlja se naruitelju na prvom sastanku, nakon potpisivanja ugovora.
Primjeri upitnika za prikupljanje podataka o potrošnji energije i aktivnostima u graevini (zgrade,
javne rasvjete i industrijskog postrojenja) nalaze se u prilozima 3.2, 3.3, 3.4 i 3.5 ove
Metodologije. Ovi upitnici popunjavaju se od strane odgovornih osoba u graevini i ovlaštene
osobe koja provodi energetski pregled. Informacije i koraci opisani kroz tekst Metodologije
djelomino su uopeni za sve vrste graevina. Slinosti su mogue u sluaju zgrada i industrijskih
postrojenja, dok javna rasvjeta ukljuuje samo sustave potrošnje elektrine energije od mjesta
preuzimanja do krajnjeg potrošaa. Od naruitelja se prikupljaju kopije svih rauna za potrošene
sve oblike energije, energenata i vode u protekloj kalendarskoj godini te svim prošlim mjesecima
tekue godine. Ukoliko su dostupni, provodi se i analiza podataka o potrošnji energije i vode za
period od protekle 3 godine, no u tom sluaju potrebno je jasno utvrditi i sve uvjete u kojima se
pregledavana graevina tada nalazila, kao na primjer kretanje vanjske temperature i razina
aktivnosti u graevini u analiziranom periodu i slino. U nekim je sluajevima, kad naruitelj ima
više mjesta preuzimanja odreenih energenata, poželjno od njega zatražiti suglasnost kako bi
ovlaštena osoba koja provodi energetski pregled u njegovo ime izravno od dobavljaa energije ili
vode zatražila podatke o potrošnji. Na ovaj se nain ubrzava tijek energetskog pregleda.
Kad god je to mogue upitnik je potrebno naruitelju dostaviti u elektronikom obliku. Uz
upitnik je potrebno dostaviti i upute za popunjavanje te podatke o osobi koja e biti dostupna
naruitelju te mu kroz telefonske ili e-mail konzultacije pomoi pri popunjavanju upitnika.
Odgovornost i zadatak ovlaštene osobe koja provodi energetski pregled je da prikupi sve
potrebne informacije o nainima potrošnje energije i vode u analiziranoj graevini, te da uoi i
ispravi sve eventualne nepravilnosti.
Upitnik predstavlja samo jedan od alata za prikupljanje potrebnih podataka.
Dio upitnika koje naruitelj nije u mogunosti ispuniti prikuplja se kroz energetski pregled
graevine.
Upravitelj ili vlasnik graevine naješe raspolaže podacima o opim karakteristikama
graevine dok osoblje za održavanje vodi tehnike i radne podatke o opremi i sustavima. Podatke
o troškovima za energiju u nestambenim zgradama javne namjene potrebno je zatražiti u
raunovodstvu tvrtke ili ustanove.
Informacije koje ovlaštena osoba koja provodi energetski pregled mora imati nakon što je
u suradnji s naruiteljem došla do svih podataka traženih kroz upitnik su:
9
¾ podaci o potrošnji energije i vode po mjesecima minimalno za prethodnu kalendarsku
godinu te protekle mjesece tekue godine (predlaže se prikupljanje podataka o potrošnji
za 3 godine ali uz uvjet da su dostupni podaci o korištenju graevine u tom periodu),
¾ podaci o relevantnim aktivnostima koje se odvijaju u graevini u analiziranom periodu a
utjeu na potrošnju energije ili vode (ukljuujui promjene u režimu rada graevine,
promjene u upravljanju i regulaciji, nadogradnju i rekonstrukcije vanjske ovojnice i
tehnikih sustava, deinstalacija/instalacija opreme itd.),
¾ popis glavnih potrošaa energije i vode s naznakom njihovog vremena rada,
¾ sheme razvoda instalacija (ukoliko postoje),
¾ nacrt ili skica lokacije i svih graevina na lokaciji (ukoliko postoje),
¾ graevinski i arhitektonski podaci o graevinama,
¾ podaci o ugraenim ureajima za mjerenje potrošnje energije i vode,
¾ podaci o nainima i procedurama upravljanja sustavima i gospodarenja energijom i vodom
u graevini,
¾ podaci o nainu održavanja graevine i svih tehnikih sustava u graevini,
¾ eventualni specifini komentari tehnikog osoblja koje održava graevinu i upravlja
tehnikim sustavima u graevini.
Podatke prikupljene upitnikom potrebno je obraditi i upoznati se s graevinom koja se
pregledava, a nakon obrade podataka iz upitnika pristupa se planiranju posjeta lokaciji i
provoenju energetskog pregleda. Tijekom posjeta ovlaštena osoba razjašnjava sve nejasnoe iz
upitnika te se detaljno upoznaje s aktivnostima u graevini, energetskim sustavima,
gospodarenjem energijom, tehnikim karakteristikama graevine, te nainima voenja i
održavanja graevine. Tijekom posjeta je nužno održati sastanak s naruiteljem energetskog
pregleda kako bi se osigurala njegova potpora koja je kljuna u primjeni mjera poboljšanja
energetske uinkovitosti. Bez sustavnog pristupa i uspostave organizacijske strukture te odluke
menadžmenta za primjenu mjera energetske uinkovitosti nema niti garantiranog ostvarivanja
ušteda.
S obzirom da veliki broj postojeih graevina nema tehniku dokumentaciju ili ima
neažuriranu tehniku dokumentaciju, ovlaštena osoba na osnovu postojee dokumentacije i
fizikog pregleda (eventualna mjerenja, foto dokumentacije, vizualni pregled) graevine donosi
niz pretpostavki koje se koriste u provoenju analiza, u pripremi izvješa o energetskom pregledu
ili prilikom energetskog certificiranja zgrade. Kako bi sve pretpostavke što bolje odgovarale
stvarnom stanju graevine i kako bi se pripremilo što kvalitetnije izvješe o energetskom pregledu
neophodno je planiranje i izrada kvalitetne foto dokumentacije.
10
Sve relevantne prikupljene podatke o graevini potrebno je transparentno i jednoznano
prikazati u izvješu o energetskom pregledu.
2.2. Pregled postojeeg stanja graevine
Pri obilasku graevine potrebno je provjeriti podatke prikupljene upitnikom te prikupiti
ostale bitne informacije i podatke koji nisu prikupljeni upitnikom ili se mogu prikupiti samo na
terenu (npr. karakteristike pojedinih tehnikih sustava). Neki od tipinih podataka o graevini koji
se provjeravaju ili prikupljaju na terenu su:
¾ ope karakteristike graevine kao što su površine prostorija, broj korisnika, detalji
graevnih dijelova vanjske ovojnice, orijentacija, opis elemenata vanjske ovojnice i drugo,
¾ detaljni opis namjene i režima korištenja,
¾ raspoloživa projektna dokumentacija iz koje su vidljive toplinske karakteristike vanjske
ovojnice te površine i raspored prostorija,
¾ ope tehnike karakteristike ureaja i sustava potrošnje energije i vode, uvjeti i parametri
korišteni pri projektiranju i pri njihovom radu.
Ako postoji obveza energetskog certificiranja zgrade, energetskim pregledom prikupljaju se svi
ulazni podaci potrebni za
proraun energetskog razreda i energetskog svojstva zgrade. Svi
podaci trebaju u izvješu o energetskom pregledu biti transparentno prikazani sukladno
Algoritmu.
Podaci koji se prikupljaju za zgrade i industrijska postrojenja sadrže specifinosti za pojedinu
vrstu graevine. Kod energetskog pregleda javne rasvjete ukljuuju se samo sustavi potrošnje
elektrine energije od mjesta preuzimanja do krajnjeg potrošaa.
Pri prikupljanju ulaznih podataka na terenu potrebno je prikupiti informacije o
karakteristikama pojedinih tehnikih sustava jer u njima esto leži veliki potencijal poboljšanja
energetske uinkovitosti.
Tijekom pregleda vanjske ovojnice zgrade potrebno je obratiti pažnju na sljedee elemente za
koje je potrebno prikupiti podatke:
¾ dimenzije vanjske ovojnice ukoliko ne postoji projektna dokumentacija,
¾ sastav vanjske ovojnice ukoliko ne postoji projektna dokumentacija,
¾ toplinsku izolaciju vanjske ovojnice,
¾ stanje vanjske ovojnice graevine,
¾ toplinske mostove,
¾ prodiranje vlage i ošteenja na vanjskoj ovojnici zgrade,
¾ stanje vanjske stolarije (tip, zasjenjenja od sunca, ošteenja, brtvljenje),
11
¾ stanje okova,
¾ visinu stropa.
Tijekom pregleda sustava grijanja i pripreme potrošne tople vode potrebno je obratiti pažnju na
sljedee elemente za koje je potrebno prikupiti podatke:
¾ stanje sustava grijanja graevine (izvor topline, ogrjevni medij),
¾ podaci o kotlovnici – smještaj i ventilacija,
¾ podatke o toplinskoj infrastrukturi – stanje instalacija, mreža, dislociranost opskrbe,
toplinska izolacija,
¾ ako je izvor toplinske energije kotao – navesti tip i vrstu kotla, godinu proizvodnje, nazivni
toplinski uin kotla i temperaturni režim grijanja, regulaciju uinka, korišteni izvor energije
te osnovne dimenzije i materijal izrade dimnjaka,
¾ ukoliko postoji parni kotao - navesti tip i vrstu kotla, godinu proizvodnje, instalirani
kapacitet i temperaturni režim (temperatura pare na izlazu i ulazu u kotao), tlak pare na
izlazu iz kotla, korišteni izvor energije te osnovne dimenzije, nain obrade kondenzata itd.,
¾ toplinska izolacija svih dijelova sustava od kotla, spremnika tople vode, razvoda do
ogrjevnih tijela,
¾ hidraulika izbalansiranost sustava,
¾ karakteristike toplinskih podstanica (ako su prisutne),
¾ podatke o mjerenju potrošnje toplinske energije,
¾ broj grana i regulaciju sustava grijanja (centralna i lokalna),
¾ odabrana ogrjevna tijela, njihov ukupni broj i instalirani ogrjevni uinak te smještaj u
prostoriji i regulacija,
¾ rad sustava pripreme potrošne tople vode (centralna priprema spojena na postojee
kotlove, posebni kotlovi za potrošnu toplu vodu itd.),
¾ raspoložive periodike karakteristike potrošnje toplinske energije – dnevna, mjesena,
godišnja, sezonske karakteristike, prema energentu,
¾ temperaturni režim sustava grijanja, režim rada sustava grijanja i sustava potrošne tople
vode, zone razliite temperature grijanja,
¾ režim i nain održavanja sustava,
¾ anomalije u sustavu – curenja i sl.
Tijekom pregleda sustava hlaenja, ventilacije i klimatizacije potrebno je prikupiti podatke vezane
na:
¾ stanje sustava klimatizacije,
¾ stanje klima komora i rashladnih agregata, te karakteristika klimatiziranih prostora za
sustave pune klimatizacije,
12
¾ ukupno instalirani broj rashladnih tijela i rashladni uin u graevini,
¾ karakteristike opreme – agregati, faktor hlaenja (eng.: Energy Efficiency Ratio EER),
instalacije sustava, godina proizvodnje,
¾ karakteristike prisutnog ventiliranja prostora – infrastruktura, kapaciteti, potrebe,
¾ radna tvar u sustavu hlaenja,
¾ raspoložive periodike karakteristike potrošnje rashladne energije – dnevna, mjesena,
godišnja, sezonske karakteristike,
¾ režim i nain održavanja sustava (zamjena filtera i sl.),
¾ sustav povrata topline (vrsta ugraenog sustava povrata topline, stupanj povrata topline u
%),
¾ anomalije u sustavu.
Tijekom pregleda sustava potrošnje elektrine energije potrebno je prikupiti podatke vezane na:
¾ provjeru svih mjesta preuzimanja energije prema podacima dobivenim iz rauna,
¾ znaajna pojedinana trošila i grupe trošila koje se nalaze u pojedinoj graevini (npr.
elektromotorni pogoni, rasvjeta, grijalice, klimatizacija, priprema komprimiranog zraka,
razliiti aparati itd.),
¾ opis i stanje tehnikih karakteristika trošila (npr. ukupna instalirana snaga pojedinih grupa
trošila, broj trošila po pojedinoj grupi),
¾ karakteristike elektroenergetskog prikljuka (naponska razina preuzimanja, prikljuna
snaga, broj i tip brojila i sl.),
¾ podatke
o
modelu
preuzimanja,
tarifnom
modelu
i
cijeni
elektrine
energije
(elektroenergetska suglasnost, ugovor s opskrbljivaem odnosno tarifni model),
¾ podaci o vlastitim elektrinim agregatima, ako postoje,
¾ raspoložive podatke o radu i optereenju pojedinih sustava – dnevna, tjedna, mjesena,
godišnja karakteristika potrošnje, dnevni dijagram optereenja i sl.
Tijekom pregleda svih drugih sustava prisutnih u graevini potrebno je prikupiti podatke vezane
na:
¾ podatke o stanju i starosti sustava, održavanju sustava, tipu i tehnikim karakteristikama
sustava, nazivnim snagama sustava, energentima koje ti sustavi koriste i sl.,
¾ podatke o radu opreme i sustava ukljuujui podatke iz mjerenih parametara: temperaturi,
tlaku, strujanju, radnim satima i druge,
¾ podatke o mjerama energetske uinkovitosti koje su ve primijenjene ili se planiraju,
¾ podaci o korištenim prirunicima za rad i upravljanje, testiranjima i naruenim
ispitivanjima.
13
Za svaku pregledavanu graevinu potrebno je navesti karakteristike lokacije te raspoložive
meteorološke podatke za lokaciju. Stvarni klimatski podaci utvruju se prema Prilogu E
Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti zgrada („Narodne novine“, broj
110/08 i 89/09) kojim su dani izmeu ostalog i broj stupanj dana grijanja SD [Kd/a], broj dana
sezone grijanja Z [d], te srednja vanjska temperatura u sezoni grijanja.
Dodatno, uz klimatske podatke, potrebno je navesti unutarnju projektnu temperaturu u
sezoni grijanja.
Kako bi se utvrdio stvarni režim korištenja i eksploatacije graevine u svrhu povezivanja i
usporeivanja proraunskih vrijednosti dobivenih Algoritmom i stvarnih vrijednosti (usporedba
proraunate potrebne toplinske energije i stvarne tzv. referentne potrošnje) potrebno je prikupiti
podatke o stvarnoj unutarnjoj temperaturi u sezoni grijanja i hlaenja (provesti kontrolna mjerenja
temperature kada je to mogue) te stvarnom režimu korištenja sustava (primjerice prekidi u
grijanju i hlaenju, smanjeni režim tijekom noi ili vikenda i slino).
Na temelju prikupljenih podataka izrauje se opis graevine koji sadrži kratki opis i ocjenu
opeg stanja graevine, opis namjene i naina korištenja graevine, broj osoba u graevini (broj
zaposlenih ili broj korisnika), uporabu tijekom dana (radno vrijeme u danu, tjednu i godini), godinu
izgradnje (tko su projektanti i izvoai), godinu i opis zadnje rekonstrukcije (što je obnovljeno),
kratak graevinski opis (orijentacija, oblik, broj etaža, površina, obujam, rekonstruirani dio,
zaštienost kulturnog dobra, specifinosti), informacije i podatke o korištenoj opremi i tehnikim
sustavima (grijanja, hlaenja, klimatizacije, ventilacije, rasvjete i pripreme potrošne tople vode izbaciti ili dodati ako graevina sadrži još nešto drugo kao npr. uporaba obnovljivih izvora
energije), popis svih mjernih mjesta potrošnje energije i vode u graevini (mjerna i kontrolna),
nain upravljanja potrošnjom i troškovima, nain financiranja troškova, sustav odluivanja o
investicijama u održavanje graevine te specifine opaske o graevini (npr. napomene korisnika).
Svi ovi podaci dobivaju se iz ispunjenog upitnika, u koji se ovisno o graevini (vrsti, namjeni,
lokaciji) mogu ukljuiti i drugi specifini podaci, i obilaska graevine.
Prilikom energetskog pregleda postojee graevine (zgrade) potrebno je da svaka
ovlaštena osoba koja provodi pregled u dijelu svoje struke pregleda graevinu (zgradu) u odnosu
na ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu te da mišljenje o tome priloži u Izvješe o
energetskom pregledu.
2.3. Odreivanje energetskih funkcionalnih cjelina
Što je energetska funkcionalna cjelina - ETC?
14
ETC je zasebna funkcionalna i energetska cjelina za koju je mogue mjeriti pripadajuu potrošnju
energije i vode te parametre koji utjeu na potrošnju.
Tijekom analize podataka u sklopu pripreme za energetski pregled a da bi se dobila
kompletna energetska slika graevine ili skupine graevina koje se pregledavaju potrebno je
odrediti funkcionalne cjeline koje se energetskim pregledom promatraju. Ove funkcionalne cjeline
nazivamo energetskim funkcionalnim cjelinama (u daljnjem tekstu: ETC) i predstavljaju zasebne
funkcionalne i energetske cjeline za koje je mogue mjeriti pripadajuu potrošnju energije i vode
te parametre koji utjeu na potrošnju.
Odreivanje ETC-a u graevini koja se analizira te postavljanje jasnih granica
promatranog sustava i definiranje svih bitnih veliina koje ulaze i izlaze iz sustava provodi se u
cilju jasne analize svih tokova energije u graevini koja se pregledava. Granice sustava se
odreuju uzimajui u obzir slijedee:
¾ Promatrana graevina, skup graevina ili dio graevine mora biti funkcionalna cjelina.
¾ U odabranoj funkcionalnoj cjelini mogue je mjeriti pripadajuu potrošnju energije i vode.
¾ U odabranoj funkcionalnoj cjelini mogue je mjeriti parametre koji utjeu na potrošnju
energije i vode.
U skladu s gore navedenim smjernicama za identificiranje ETC-a, graevina koja je predmet
energetskog pregleda može se podijeliti u više ETC-a.
Svrha odreivanja ETC-a na taj nain omoguuje tono odreivanje bilance stvarne (referentne)
potrošnje energije i vode po energentu te po svakoj grupi trošila.
Za mjerenje potrošnje energije i vode u ETC-u treba koristiti obraunska brojila instalirana
od strane dobavljaa, ali mogua su i mjerenja u granicama pojedinog ETC-a sa zasebno
instaliranim mjernim ureajima.
U praksi se može naii na razliite sluajeve funkcionalnih cjelina koje su osnove za
definiranje ETC-e, a neki od najuobiajenijih su sljedei:
CJELOVITA GRAEVINA KAO JEDINSTVENI ETC
Podaci o potrošnji energije i vode preuzimaju se s
obraunskih brojila koja su postavljena od strane dobavljaa
energije/energenata i vode, a koja obuhvaaju cijelu graevinu.
Dodatna brojila za detaljniju rašlambu potrošnje ne
postoje. Ukoliko su poznati svi podaci o analiziranoj graevini
Slika 3:
Cjelovita
graevina kao jedinstveni
15
ETC
ovako definirane granice promatranog sustava daju najkvalitetnije izlazne podatke nakon
provedene analize potrošnje.
SKUPINA GRAEVINA (KOMPLEKS) KAO ETC
Skupinu graevina (kompleks) ine sve graevine koje imaju barem jedno zajedniko
brojilo potrošnje. Nije mogue mjerenje potrošnje za svaku pojedinu graevinu unutar kompleksa.
Granice promatranog sustava obuhvaaju
više graevina koje su spojene na zajedniku
energetsku i vodovodnu mrežu.
Preporuani
postupak
u
ovakvim
sluajevima je analiza potrošnje kompleksa kojeg
promatramo kao jedinstvenu cjelinu.
Slika 4:
Kompleks zgrada kao ETC
Nakon analize kompleksa kao cjeline,
potrebno je rezultate prikazati i za svaki zasebni
dio kompleksa (npr. svaku pojedinu graevinu). Za svaki zasebni dio kompleksa potrebno je
izraunati/procijeniti, prikazati i analizirati potrošnju energije i vode. Procjena ili izraun udjela u
ukupnoj potrošnji radi se prema mjernim ureajima koji postoje na zasebnim dijelovima
kompleksa ili se definiraju izraunom bilance potrošnje u skladu sa karakteristikama pojedinog
dijela i potrošaa u njemu.
Primjer koji opisuje jednu ovakvu specifinu situaciju ilustriran je slikom 4 na kojoj se
promatrani kompleks graevina (ETC) sastoji od etiri zasebna dijela – etiri graevine. U sklopu
kompleksa postoje etiri mjerila potrošnje elektrine energije (za svaku graevinu posebno), etiri
mjerila potrošnje vode (za svaku graevinu posebno) i jedno mjerilo potrošnje prirodnog plina za
cijeli kompleks (ETC). Prvo je potrebno napraviti analizu kompleksa kao ETC-a, a nakon toga je
za svaki zasebni dio kompleksa potrebno napraviti analizu potrošnje elektrine energije i vode
prema raunima te analizu potrošnje prirodnog plina prema izraunatoj bilanci potrošnje.
DIO GRAEVINE KAO ETC
Granica promatranog sustava obuhvaa dio graevine (na
primjer jedan kat zgrade) koji se definira kao ETC. U praksi se
javlja problem jer veinom ne postoje instalirana individualna
pojedinana brojila kojima se mjeri potrošnja predmetnog ETC-a.
Potrošena energija u ovakvim sluajevima naješe se
plaa paušalno, ovisno o udjelu površine promatranog ETC-a u
ukupnoj površini graevine, jer su energetski sustavi zajedniki za
Slika 5:
Dio
graevine kao ETC 16
cijelu graevinu. Podaci o utrošku energije i vode dobiveni na ovaj nain naješe ne odgovaraju
stvarno potrošenim koliinama te se prilikom analize dobivaju vrlo upitni rezultati. U opisanom
sluaju analiza potrošnje energije i vode provodi se naješe izraunom bilance potrošnje.
2.4. Provoenje kontrolnih mjerenja
U sklopu analize provode se kontrolna mjerenja koja mogu ukljuivati:
¾ osnovna
mjerenja
elektrinih
veliina
(potrošnja
radne
i
jalove
energije,
optereenje/angažirana elektrina snaga, faktor snage) za cijelu graevinu ili pojedinu
grupu trošila ili samog trošila ukoliko su mogua,
¾ mjerenja temperature prostorija grijanog i hlaenog dijela graevine zavisno o sezoni i
režimu grijanja i hlaenja,
¾ mjerenja osvijetljenosti tipinih prostorija graevine.
Mjerenja koja se provode smatraju se jednostavnim kontrolnim mjerenjima te nisu nikako provjera
minimalnih tehnikih uvjeta i zadovoljavanje važeih propisa, nego služe kao smjernica radi
pravilnog izbora mjera energetske uinkovitosti, prepoznavanja ponašanja korisnika u graevini,
režima rada trošila i slino.
Energetskim pregledom prikupljaju se i izvješa o redovitim pregledima sustava grijanja te
sustava hlaenja i klimatizacije te se rezultati redovitih pregleda koriste u energetskom pregledu
graevine.
Mjerenja parametara rada sustava grijanja te sustava hlaenja i klimatizacije u sklopu redovitih
pregleda mogu provoditi osobe koje su akreditirane ili ovlaštene prema posebnom propisu za
obavljanje tih poslova.
Primjeri izvješa redovitih pregleda dani su u prilogu 3.17.- Sadržaj izvješa o provedenom
redovitom pregledu sustava grijanja iu prilogu 3.18.- Sadržaj izvješa o provedenom redovitom
pregledu sustava hlaenja i klimatizacije ove Metodologije.
Kada postoji opravdana sumnja u tonost prikupljenih ulaznih podataka potrebnih za izraun i
analizu energetskih svojstava graevine i tehnikih sustava, podaci se mogu prikupiti i potvrditi
dodatnim kontrolnim mjerenjima. Neka od tih mjerenja su:
¾ identifikacija mjesta toplinskih gubitaka kroz vanjsku ovojnicu korištenjem infracrvene
termografije,
¾ mjerenje zrakopropusnosti graevine (eng. Blower Door Test),
¾ mjerenje toplinskog otpora graevnog elementa,
¾ mjerenja tehnikih karakteristika u sustavima grijanja, hlaenja, ventilacije i klimatizacije,
¾ mjerenje parametara vodovodnog sustava primjerice protoka, tlaka u sustavu itd.
17
Prije pregleda graevine i mjerenja obavezno se pristupa izradi plana aktivnosti i mjerenja prema
prilogu 3.8. ove Metodologije. Sadržaj plana aktivnosti na lokaciji i plana mjerenja u okviru
energetskog pregleda graevine prilaže se izvješu o energetskom pregledu.
2.5. Analiza tehnikih i energetskih svojstava graevine i analiza
tehnikih sustava u graevini
Cilj analize prikupljenih podataka o tehnikim i energetskim svojstvima graevine je
dobivanje svih potrebnih informacija koje e omoguiti identifikaciju mjesta nepotrebne ili
neuinkovite potrošnje energije, prijedlog i analizu mjera za poboljšanje energetske uinkovitosti
te izraun i pripremu svih podataka koji su potrebni za energetsko certificiranje zgrada.
Podaci koji se prikupljaju za zgrade i industrijska postrojenja su slini uz naznaku
specifinosti za pojedini tip graevine. U sluaju javne rasvjete ukljuuju se samo sustavi
potrošnje elektrine energije od mjesta preuzimanja do krajnjeg potrošaa.
U postupku provoenja energetskog pregleda graevine provode se analize koje se odnose na:
1. nain gospodarenja energijom u graevini,
2. toplinske karakteristike vanjske ovojnice,
3. sustav grijanja,
4. sustav hlaenja,
5. sustav ventilacije i klimatizacije,
6. sustav za pripremu potrošne tople vode,
7. sustav napajanja, razdiobe i potrošnje elektrine energije,
8. sustav elektrine rasvjete,
9. specifine podsustave (komprimirani zrak, elektromotorni pogoni i dr.),
10. sustav opskrbe vodom,
11. sustav mjerenja, regulacije i upravljanja,
12. alternativne sustave za opskrbu energijom.
Takoer, u svakoj navedenoj kategoriji potrebno je ukljuiti analizu sustava regulacije i
upravljanja istog.
18
Analiza tehnikih i energetskih svojstava javne rasvjete obuhvaa:
1.
analizu mjesta preuzimanja elektrine energije, razvoda, razvodnih ormara i
transformatorskih stanica,
2.
analizu specifinih zona javne rasvjete,
3.
analizu tipova izvora svjetlosti koji se koriste,
4.
analizu svjetiljki u kojima se nalaze izvori svjetlosti,
5.
analizu sustava regulacije i upravljanja javne rasvjete.
U nastavku su dane specifine potkategorije prema prikazanom popisu. Analiza pojedinih
sustava provodi se u skladu sa stvarnim potrebama graevine, važeim tehnikim propisima,
stvarno dostupnim resursima na lokaciji te prema stvarnoj potrošnji pojedinog sustava. Ocjena
stanja sustava, struno mišljenje te sama ocjena energetske uinkovitosti sustava nužna je za
ocjenu pravilne dimenzioniranosti sustava, pravilnog održavanja i korištenja te u konanici pravilni
izbor i proraun mjere za poboljšanje energetske uinkovitosti.
2.5.1.
Analiza prakse gospodarenja energijom u graevini
Gospodarenje energijom odnosi se na sustavan pristup k osiguranju kontinuirane brige o
uinkovitosti potrošnje energije i vode, a time i brige o zaštiti okoliša.
Gospodarenjem energijom daju se odgovori na pitanja:
¾GDJE se energija i voda troši,
¾KAKO se energija i voda troši,
¾KOJI se energenti/vrste energije troše,
¾KOLIKO se energije i vode troši.
Ova analiza predstavlja uvod u obveznu mjeru. Koraci provedbe gospodarenja energijom i vodom
u graevini prikazani su u poglavlju 2.7.1. Analiza i prijedlog mjera poboljšanja energetske
uinkovitosti graevine.
Prikupljaju se i ocjenjuju sljedei podaci:
¾ sustav za gospodarenje energijom/informacijski sustav za gospodarenjem energijom,
¾ razina gospodarenja energijom i vodom
-
ponašanje korisnika, odgovornost, zateeno stanje u graevini, kontrola rauna
energije i vode i slino,
-
postojanje sustava edukacijsko - motivacijskih aktivnosti i podizanja svijesti o
potrošnji energije i vode krajnjih korisnika prostora graevine,
-
organizacijska struktura - postojanje gospodarenja energijom na upravljakoj,
operativnoj i/ili pogonskoj razini,
19
-
postojanje planova i programa energetske uinkovitosti u graevini,
-
provedene i planirane mjere za poboljšanje energetske uinkovitosti,
¾ imenovana osoba za gospodarenje energijom i vodom te koje su dodijeljene odgovornosti
i zaduženja,
¾ sustav za redovno mjerenje potrošnje energije i vode te sustav za izraun i analizu
pokazatelja potrošnje energije i vode,
¾ sustav javne nabave/nabave opreme – ukljuenje „zelenih“ kriterija u javnoj nabavi/nabavi
opreme,
¾ sustav za zaštitu okoliša (sustav za recikliranje, tretiranje i razvrstavanje otpada i slino).
Zakljuak ove analize prikazuje se ocjenom prakse gospodarenja energijom metodom opisanom
u prilogu 3.9 ove Metodologije.
2.5.2.
Analiza toplinskih karakteristika vanjske ovojnice
Ako za graevinu ne postoji tehnika dokumentacija, podatke i informacije o vanjskoj
ovojnici i njenom sastavu prikupljaju se uvidom na terenu i uvažavanjem pretpostavki i
karakteristika graevnih elemenata u skladu sa standardima koji su važili u vrijeme izgradnje
graevine. U skladu s time izraunavaju se koeficijenti prolaska topline U, za sve karakteristine
graevne dijelove (kao informativna podloga dani su prilozi 3.12, 3.13 i 3.14).
Tijekom prikupljanja podataka o graevnim dijelovima openito te analizi prikupljenih
podataka ukoliko se radi o zgradi za koju je propisana obveza energetskog certificiranja dodatno
se prikupljaju ulazni podaci koji su nužni za provoenje energetskog certificiranja. Isti koraci nužni
su za sve zgrade industrijskog postrojenja koje se griju. Postupak energetskog certificiranja i
sastavni koraci propisani su Pravilnikom i Algoritmom.
Pri analizi vanjske ovojnice potrebno je prikupiti sljedee podatke:
¾ oplošje grijanog dijela zgrade, A [m2],
¾ orijentacija, nagib i pripadajua površina elemenata vanjske ovojnice zgrade (neprozirnih i
prozirnih dijelova),
¾ obujam grijanog dijela zgrade, Ve [m3],
¾ ploština korisne površine zgrade, AK [m2],
¾ pretpostavljeni/izraunati gubici otvora uslijed ventilacije i infiltracije,
¾ podaci o elementima za zaštitu od insolacije,
¾ ueše ploštine prozora u ukupnoj ploštini proelja, f [m2/m2],
¾ oplošje hlaenog dijela zgrade, A [m2],
¾ obujam hlaenog dijela zgrade, Ve [m3],
¾ ploština hlaene površine zgrade,
¾ obujam zgrade obuhvaen ventilacijom/klimatizacijom, [m3].
20
Potrebna toplinska energija za grijanje ovisi o:
¾ toplinskim gubicima kroz vanjsku ovojnicu (neprozirne i prozirne dijelove),
¾ gubicima uslijed provjetravanja i/ili ventilacije,
¾ linijskim toplinskim mostovima,
¾ tokastim toplinskim mostovima,
¾ toplinskim gubicima prema tlu,
¾ toplinskim gubicima prema negrijanim prostorijama,
¾ toplinskim gubicima kroz ostakljene prostorije,
¾ toplinskim dobicima od Sunca i unutarnjih izvora.
Ukoliko se iz postojee dokumentacije i pregleda graevine na terenu ne može sa
sigurnošu odrediti sastav graevnih dijelova vanjske ovojnice, kao pretpostavka se mogu uzeti
graevni dijelovi vanjske ovojnice karakteristini za razdoblje gradnje i pripadajui koeficijenti
prolaska topline (prilog 3.14.). Takoer ukoliko postoje sumnje u sastav graevnog dijela mogue
je provesti dodatna mjerenja (primjerice infracrvena termografija) kako bi se pretpostavka ispitala
i potvrdila te otkrile eventualne nepravilnosti graevnih dijelova koje mogu utjecati na prijedlog
mjera za poboljšanje energetske uinkovitosti.
Kod odreivanja mjera za poveanje energetske uinkovitosti vanjske ovojnice potrebno je
usporediti koeficijente prolaska topline pojedinih graevnih dijelova vanjske ovojnice s
maksimalno dozvoljenim koeficijentima prema važeem tehnikom propisu. Primjer tablice dan je
u nastavku. Za ostvarivanje vee razine energetske uinkovitosti potrebno je smanjiti toplinske
gubitke kroz vanjsku ovojnicu odnosno dodatno smanjiti vrijednosti koeficijenta prolaska topline u
odnosu na propisane minimalne vrijednosti.
Tablica 1:
Primjer tablice - toplinske karakteristike graevnih dijelova vanjske ovojnice
[m2]
Koeficijent
Dozvoljeni
koeficijent
prolaska
prolaska topline prema
topline U
TPRUETZZ* [W/m2K]
2
[W/m K]
Parapetni zid
390,0
1,23
0,60 / 0,45
Zabatni zid
352,0
2,35
0,60 / 0,45
Ravni krov
1.300,0
0,67
0,40 / 0,30
Pod na tlu
1.300,0
0,7
0,50
Pod kata iznad otvorenog
97,0
prostora
2,07
0,40 / 0,30
Drveni prozor s izo-staklom
577,5
2,50
1,80
eline stijene izo staklo
36,15
3,50
1,80
Graevni dio
Površina
21
* Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti zgrada (Narodne novine br. 110/08 i
89/09)
Pri analizi vanjske ovojnice potrebno je analizirati sve graevne dijelove vanjske ovojnice
prema vanjskom ili negrijanom prostoru, te prema tlu. Takoer, svi graevni dijelovi moraju biti
podijeljeni prema orijentaciji i prema kategoriji i tipu (primjerice mogu je sluaj vanjskoga zida s
razliitog sastava s više razliitih koeficijenata prolaska topline). Ukoliko se tijekom pregleda
ustanovi da su toplinski mostovi od velikog utjecaja na potrebnu toplinsku energiju za grijanje te
su bez toplinske zaštite, potrebno je odrediti toplinski most i izraun provesti prema važeim
propisima. Isto tako potrebno je analizirati ostakljene elemente proelja, zaštitu od sunca,
izloženost vjetru i zasjenjenost okolišem.
2.5.3.
Analiza sustava za grijanje
U sklopu analize energetskih svojstava sustava grijanja potrebno je analizirati sustav od
mjesta preuzimanja energije do krajnjih potrošaa ukljuujui stanje sustava, energetsku
uinkovitosti, održavanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim podacima:
¾ opis sustava:
-
izvori toplinske energije (kotlovi, dizalice topline, elektrine grijalice, toplana i drugo) –
navesti ime proizvoaa, tip, starost, nosioca topline, energenti koje sustavi koriste,
stupanj korisnosti, režim rada, toplinska izolacija sustava i slino,
-
ukupni nazivni toplinski uin izvora topline [kW] – (nalazi se na natpisnoj ploici kotla
odnosno u tehnikoj dokumentaciji),
-
sustav razvoda i ogrjevna tijela – opisati nain prijenosa topline, temperaturni režim
polaznog i povratnog voda i medij, termoizolaciju sustava,
-
vrsta, ukupno instalirani broj i toplinski uin pojedine vrste ogrjevnih tijela [kW] definirati vrste ogrjevnih tijela, instalirani broj ogrjevnih tijela prema vrstama, instalirane
uine prema vrstama ogrjevnih tijela (npr. radijatori, ventilokonvektori, kaloriferi itd.),
-
nain regulacije – opisati regulaciju sustava grijanja sa svim karakteristikama, posebno
regulaciju izvora topline (npr. voenje po vanjskoj temperaturi), i posebno regulaciju
ogrjevnih tijela (npr. sobni termostati, termostatski ventili),
¾ unutarnja projektna temperatura zraka u prostoriji u sezoni grijanja – navesti podatak iz
tehnike dokumentacije ili preuzeti iz važeih propisa za navedenu vrstu grijanog prostora,
¾ srednja vanjska temperatura zraka u godini – za referentne klimatske podatke preuzeti iz
Pravilnika, a za stvarne klimatske podatke preuzeti iz Priloga E Tehnikog propisa o
racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama („Narodne novine“, broj 110/08
i 89/09),
22
¾ broj dana grijanja tijekom godine – isti izvor kao i srednja vanjska temperatura,
¾ broj stupanj-dan grijanja – isti izvor kao i srednja vanjska temperatura,
¾ ope stanje i uinkovitost izvora toplinske energije – vizualnim pregledom ocijeniti ope
stanje izvora toplinske energije, te potražiti podatke o mjerenju izvora toplinske energije
(npr. u sluaju kotla nazivnog uina veeg od 100 kW potrebno je tražiti posljednje
izvješe o mjerenju i analizi emisija oneišujuih tvari u zrak iz stacionarnog izvora, za
sluaj kotla nazivnog uina manjeg od 100 kW navedena mjerenja ne postoje, pa se
stupanj djelovanja može odrediti prema podacima u normi HRN EN 15316-4-1),
¾ stvarna temperatura zraka prema namjeni tipinih prostorija (u sklopu kontrolnih mjerenja
temperature radnih prostora u režimu grijanja graevine, ne kao provjera minimalnih
tehnikih uvjeta i zadovoljavanje važeih propisa, nego kao smjernica radi pravilnog
prepoznavanja režima rada sustava, regulacije i ponašanja korisnika u graevini),
¾ podaci o stvarnom režimu korištenja sustava (primjerice prekidi u grijanju, smanjeni tzv.
„štedni“ režim tijekom noi ili vikenda i slino),
¾ nain održavanja sustava,
¾ izraun bilance potrebne toplinske energije za grijanje prema stvarnim uvjetima korištenja
graevine (svoenje rezultata prorauna na stvarne tzv. referentne vrijednosti).
Potrebno je prikupiti podatke provedenih radnji u sklopu redovitog pregleda, rezultate mjerenja,
usporedbe s tehnikim specifikacijama proizvoaa te prijedlog mjera za poboljšanje energetske
uinkovitosti sustava. Redoviti pregledi sustava grijanja definirani su Pravilnikom a predložak
izvješa istoga dan je u prilogu 3.17.
2.5.4.
Analiza sustava za hlaenje
U sklopu analize energetskih svojstava sustava za hlaenje koji se prikazuje tablino s
detaljnim opisom sadržaja te naina izrauna, potrebno je analizirati sustav od mjesta
preuzimanja energije do krajnjih potrošaa ukljuujui stanje sustava, energetsku uinkovitost,
održavanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim podacima:
¾ opis sustava hlaenja:
-
vrsta sustava (centralni ili lokalni),
-
energent,
-
instalirana elektrina snaga i rashladni uin sustava,
-
za lokalne sustave hlaenja potrebno je navesti radi li se o split sustavima, multi-split
sustavima, kompaktnim prozorskim ureajima, drugome; potrebno je navesti broj
jedinica (za eventualne multi-split sustave broj unutrašnjih i vanjskih), instalirani
23
rashladni uin, te pojedinane rashladne uine, da li pored hlaenja imaju i mogunost
grijanja te prosjean faktor hlaenja/grijanja (eng. Energy Efficiency Ratio, EER) i
faktor grijanja (eng.: Coeffcient of Performance, COP),
-
za centralne sustave hlaenja potrebno je navesti ukupno instalirani rashladni uin
centralnog sustava, vrstu rashladnog agregata (rashladni agregat s kompresorom ili
apsorpcijski rashladni ureaj) te tip, broj i snage (elektrine i rashladne) agregata,
njihovu starost, korišteni izvor energije (elektrina energija za kompresore, druga
goriva i mediji za apsorbere), korišteni medij (voda, zrak, drugo) te nain razvoda
(dvocijevni ili etverocijevni), da li postoji mogunost grijanja pored hlaenja, prosjeni
faktor hlaenja/grijanja, broj i smještaj rashladnih tornjeva, da li postoji akumulator
rashladne energije („banka leda“) i koliki mu je uin, da li se primjenjuju naela povrata
toplinske energije iz povratnog zraka (rekuperatori ili regenerator topline); potrebno je
navesti broj, tipine snage i ukupnu instaliranu rashladnu snagu terminalnih jedinica
(ventilokonvektora ili drugih), te radnu tvar u sustavu hlaenja,
-
nain regulacije, za centralne sustave opisati sustav regulacije rada rashladnih
agregata i terminalnih jedinica, da li se izvodi prema unutarnjoj i vanjskoj temperaturi,
da li je izvedena podjela razvoda na zone u graevini (krila, etaže, itd.),
¾ srednja vanjska temperatura zraka u godini,
¾ unutarnja projektna temperatura zraka u prostoriji u sezoni hlaenja,
¾ razdoblje hlaenja tijekom godine (ako je raspoloživ, broj stupanj-dana hlaenja),
¾ stvarna temperatura zraka prema namjeni tipinih prostorija (u sklopu kontrolnih mjerenja
temperature radnih prostora u režimu hlaenja graevine, ne kao provjera minimalnih
tehnikih uvjeta i zadovoljavanje važeih propisa, nego kao smjernica radi pravilnog
prepoznavanja režima rada sustava, regulacije i ponašanja korisnika u graevini),
¾ podaci o stvarnom režimu korištenja sustava (primjerice prekidi u hlaenju i slino),
¾ režim i nain održavanja sustava,
¾ izraunati bilancu godišnje potrošnje energije (elektrine i rashladne) prema instaliranim
sustavima za hlaenje i prema stvarnim uvjetima korištenja graevine (svoenje rezultata
prorauna na stvarne tzv. referentne vrijednosti),
¾ godišnja potrebna energija za hlaenje,
¾ godišnji gubici sustava hlaenja.
Potrebno je prikupiti podatke provedenih radnji u sklopu redovitog pregleda, rezultate mjerenja,
usporedbe s tehnikim specifikacijama proizvoaa te prijedlog mjera za poboljšanje energetske
uinkovitosti sustava. Redoviti pregledi sustava hlaenja i klimatizacije definirani su Pravilnikom a
predložak izvješa istoga dan je u prilogu 3.18.
24
2.5.5.
Analiza sustava ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije
U sklopu analize energetskih svojstava sustava ventilacije koji se prikazuju tablino s
detaljnim opisom sadržaja te naina izrauna, potrebno je analizirati sustav od mjesta
preuzimanja energije do krajnjih potrošaa ukljuujui stanje sustava, energetsku uinkovitost,
održavanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim podacima:
¾ vrsta sustava (centralni ili lokalni),
¾ opis sustava (da li sustav ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije zraka radi s
konstantnim protokom zraka ili varijabilnim; da li ima odreen sustav povrata topline, pa
ako ima koja je vrsta i koliko je stupanj povrata topline/vlage),
¾ opis i veliina, u [m3], prostora koji se ventiliraju (npr. kuhinja, sportska dvorana itd.) te
zahtjevi za izmjenom zraka (izraun obujma ventiliranog prostora u [m3] nije obvezan),
¾ opis i veliina, u [m3], prostora koji se potpuno klimatiziraju te zahtjevi za kvalitetom
(temperatura, vlažnost i slino) i izmjenama zraka,
¾ ukupna
instalirana
elektrina
snaga
[kW]
i
kapaciteti
[m3/h]
sustava
ventilacije/klimatizacije, udio vanjskog zraka, broj i tip klima komora, izvedenost povrata
toplinske energije iz otpadnog zraka,
¾ uin grijaa [kW], uin hladnjaka [kW], snaga ventilatora [kW], tip i uin ovlaživaa [kg/h],
¾ izraunati bilancu godišnje potrebne energije prema instaliranim sustavima za ventilaciju i
njihovom vremenu rada u stvarnim uvjetima (podataka od korisnika),
¾ režim i nain održavanja sustava,
¾ izraun bilance godišnje potrebne energije prema instaliranim sustavima za ventilaciju i
njihovom vremenu rada prema projektnim uvjetima za osiguravanje minimalnih tehnikih
uvjeta (Iznimka su specifini uvjeti gdje je uoen odmak od korištenja opreme prema
projektiranim vrijednostima – primjerice ventilacija kafia. Ovaj odmak od minimalnih
tehnikih uvjeta je potrebno jasno naznaiti i provesti mjerenja ukoliko je to mogue),
¾ godišnja potrebna energija za ventilaciju.
Za ocjenu sustava ventilacije i/ili klimatizacije potrebno je usporediti i ocijeniti vrijednosti u
stvarnim uvjetima i prema projektnim uvjetima za osiguravanje minimalnih tehnikih uvjeta.
Potrebno je prikupiti podatke provedenih radnji u sklopu redovitog pregleda, rezultate mjerenja,
usporedbe s tehnikim specifikacijama proizvoaa te prijedlog mjera za poboljšanje energetske
uinkovitosti sustava. Redoviti pregledi sustava hlaenja i klimatizacije definirani su Pravilnikom a
predložak izvješa istoga dan je u prilogu 3.18.
25
2.5.6.
Analiza sustava pripreme potrošne tople vode
U sklopu analize energetskih svojstava sustava pripreme potrošne tople vode potrebno je
analizirati sustav od mjesta preuzimanja energije do krajnjih potrošaa ukljuujui stanje sustava,
energetsku uinkovitost, održavanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim
podacima:
¾ nain zagrijavanja potrošne tople vode (protono, akumulacijski, navesti izvor energije),
¾ vrsta sustava pripreme potrošne tople vode (centralni, decentralni ili pojedinani),
¾ obujam spremnika (nalazi se na natpisnoj ploici spremnika odnosno naveden je u
tehnikoj dokumentaciji),
¾ toplinska izolacija sustava – spremnika i razvoda,
¾ temperatura na koju se zagrijava potrošna topla voda, [°C] – ukoliko nema mjerenja
temperature, potrebno je procijeniti (trebala bi iznositi do 45 °C, zagrijavanje vode na višu
temperaturu poveava gubitke u spremniku i razvodu sustava),
¾ ukupna instalirana toplinska snaga sustava za pripremu potrošne tople vode, [kW] oznaka se nalazi na samom ureaju, ili podatak uzeti iz tehnike dokumentacije,
¾ udio izvora energije korištenih za pripremu potrošne tople vode – ukoliko nije provediv
precizniji nain odreivanja, izraunati udio iz ukupne koliine potrošenih energenata
pomou potrebne toplinske energije za pripremu potrošne tople vode, ogrjevne vrijednosti
izvora energije i uinkovitosti sustava (izraun nije obvezan),
¾ izraun bilance godišnje potrebne energije prema instaliranim sustavima za pripremu
PTV-a u stvarnom tzv. referentnom režimu rada (podataka od korisnika),
¾ godišnja potrebna toplinska energija za zagrijavanje potrošne tople vode.
2.5.7.
Analiza sustava opskrbe i potrošnje elektrine energije
U sklopu analize sustava opskrbe i potrošnje elektrine energije potrebno je prikupiti
ulazne podatke za elektrinu rasvjetu (unutarnju i vanjsku) te sve grupe trošila a koja nisu
navedena u poglavljima 2.5.1 do 2.5.11 (primjerice alati, specifini strojevi ili elektromotorni
pogoni, medicinski ureaji ili slino).
ANALIZA SUSTAVA ELEKTRINE RASVJETE (UNUTARNJE I VANJSKE)
U sklopu analize energetskih svojstava sustava elektrine rasvjete (unutarnje i vanjske)
potrebno je analizirati sve elemente sustava ukljuujui svjetiljke (armature), predspojne naprave,
izvore svjetlosti te stanje sustava, energetsku uinkovitost, održavanje i voenje/regulaciju
sustava prema prikupljenim ulaznim podacima:
¾ opis sustava:
26
-
izvori svijetlosti (podaci o izvorima svjetlosti/žaruljama) – navesti tip i nazivnu snagu,
-
svjetiljke/armature u kojima se nalaze izvori svijetlosti – navesti vrste svjetiljki prema
tipu i uinkovitosti koje se koriste uz naznaku stanja istih (svjetiljke s mlijeno bijelim
pokrovom, otvorene svjetiljke bez odsijaa i pokrova, zatvorene stropne svjetiljke,
svjetiljke s parabolinim odsijaem i rasterom i slino),
-
nain regulacije – opisati regulaciju sustava sa svim karakteristikama,
¾ namjena sustava (u kojim tipinim uvjetima i namjeni se koriste koji tipovi elektrine
rasvjete),
¾ popis elektrine rasvjete (popis izvora svjetlosti po vrstama svjetiljki, broj izvora svjetlosti
po specifinom tipu svjetiljke i slino),
¾ radno vrijeme pojedinih podskupina elektrine rasvjete,
¾ ope stanje i uinkovitost sustava – vizualnim pregledom ocijeniti ope stanje sustava,
¾ stanje osvijetljenosti radnih prostora prema namjeni tipinih prostorija (u sklopu kontrolnih
mjerenja osvijetljenosti radnih prostora, ne kao provjera minimalnih tehnikih uvjeta i
zadovoljavanje važeih propisa, nego kao smjernica poradi pravilnog izbora mjera
energetske efikasnosti,
¾ izraun bilance godišnje potrebne elektrine energije za rasvjetu u stvarnom tzv.
referentnom režimu rada po tipu izvora svjetlosti, predspojne naprave (ukoliko postoji) i
svjetiljke.
ANALIZA OSTALIH SUSTAVA POTROŠNJE ELEKTRINE ENERGIJE
Potrebno je prikupiti ulazne podatke za analizu sustava potrošnje elektrine energije s
ciljem ustanovljavanja potrebne godišnje elektrine energije za sve specifine grupe trošila a koja
nisu navedena u poglavljima 2.5.1 do 2.5.11 (primjerice alati, specifini strojevi ili elektromotorni
pogoni, medicinski ureaji ili slino).
U okviru analize definira se instalirana oprema po grupama i tipu, po trajanju rada u
satima (npr. prosjeno za svaku grupu), ukupnu instaliranu snagu po grupi i za cijelu graevinu te
troškove održavanja (životni vijek) i sl.
Definiraju se nazivne veliine snage svake od spomenutih grupa, razdoblje rada, broj
dnevnog/mjesenog korištenja i sl. kako bi se mogli utvrditi udjeli u energetskoj bilanci i u vršnoj
angažiranoj snazi (modeliranom ili mjerenom dnevnom dijagramu optereenja).
Kako bi se odredio prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava graevine, kod
prikupljanja podataka u svrhu izrauna bilance potrebne (i troškova) elektrine energije svih
sustava i potrošaa energije koji imaju znaajan udjel u ukupnoj potrošnji energije graevine,
potrebno je utvrditi najmanje sljedee:
27
¾ tehnike karakteristike, karakteristike rada i stanje sustava (nazivna snaga, faktor snage,
životni vijek, uinkovitost, režim rada, tip regulacije i sl.),
¾ sve energetske i ekonomske parametre (potrošnja i troškovi elektrine energije u višem i
nižem dnevnom tarifnom razdoblju (VT i NT), angažirana vršna radna snaga, tarifni model
i uvjeti zakupa snage (ugovor s opskrbljivaem), vrsta prikljuka, prekomjerno preuzeta
jalova energija/cos , i sl.,
¾ sve potrebne elemente potrošnje energije koji se mogu dobiti iz provedenih
elektroenergetskih mjerenja (ukoliko su instalirana brojila sa snimanjem dijagrama
optereenja podaci se mogu zatražiti i od HEP - Operatora distribucijskog sustava d.o.o.),
¾ sustave nadzora i upravljanja (nadzorni i upravljaki sustav potrošnje elektrine energije,
kompenzacija jalove snage (prekomjerno preuzete jalove energije), upravljanje vršnim
optereenjem, upravljanje elektromotornim pogonom – brzina vrtnje, regulacija tlaka i sl.),
¾ izraunati bilancu godišnje potrebne energije prema potrošaima i specifinim
podskupinama u stvarnom tzv. referentnom režimu rada (podataka od korisnika ili
utvreno mjerenjem).
2.5.8.
Analiza specifinih podsustava
U sklopu analize specifinih podsustava obrauju se sustavi navedeni u nastavku ovog poglavlja i
svi ostali specifini sustavi.
ANALIZA SUSTAVA PRIPREME PARE
U sklopu analize energetskih svojstava sustava pripreme pare potrebno je analizirati sustav
od mjesta preuzimanja energije do krajnjih potrošaa ukljuujui stanje sustava, energetsku
uinkovitost, održavanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim podacima:
¾ opis sustava:
-
izvori toplinske energije (podaci o parnim kotlovima) – navesti ime proizvoaa, tip,
starost, energenti koje sustavi koriste kod pripreme napojne vode i slino,
-
instalirani kapacitet parnih kotlova [t/h],
-
plamenici sustava – navesti ime proizvoaa, tip, starost i maksimalnu snagu
plamenika [kWth],
-
sustav distribucije – opisati nain prijenosa topline, temperaturu na izlazu i na ulazu u
parni kotao, tlak pare na izlazu iz kotla,
-
nain regulacije – opisati regulaciju sustava grijanja sa svim karakteristikama, i
posebno regulaciju krajnjih potrošaa,
-
koliina vode dodana u sustav [m3/god.],
-
temperatura napojne vode na ulazu u kotao,
28
¾ namjena sustava (povezanost sustava sa sustavom grijanja, namjena sustava u
industrijskom procesu i slino),
¾ radno vrijeme kotla (sezonski ili cijelu godinu) te radno vrijeme kotla u satima u godini
(h/god.),
¾ ope stanje i uinkovitost sustava – vizualnim pregledom ocijeniti ope stanje sustava, te
potražiti eventualne podatke o mjerenju uinkovitosti kotla,
¾ povrat kondenzata i nain obrade,
¾ izraun bilance potrošnje ogrjevnog energenta (kod pripreme napojne vode) te potrebne
toplinske energije prema stvarnim eksploatacijskim uvjetima i režimu korištenja graevine
(u stvarnom tzv. referentnom režimu rada).
ANALIZA SUSTAVA KOMPRIMIRANOG ZRAKA
U sklopu analize energetskih svojstava sustava komprimiranog zraka potrebno je analizirati
stanje sustava, energetsku uinkovitost, održavanje i voenje/regulaciju sustava prema
prikupljenim ulaznim podacima:
¾ opis sustava:
-
proizvoa i tip kompresora – navesti ime proizvoaa, tip, starost i slino,
-
broj instaliranih kompresora,
-
ukupan kapacitet i kapacitet po kompresoru [nm3/min],
-
radni tlak u mreži, zadani tlak opreme [kPa ili bar] i radni parametri kompresora,
-
instalirana elektrina snaga elektromotora po kompresorima [kW],
-
broj i volumen spremnika komprimiranog zraka [m3],
-
nain regulacije – opisati regulaciju sustava sa svim karakteristikama,
-
koliina vode dodana u sustav [m3/god.],
-
temperatura napojne vode na ulazu u kotao,
-
nain hlaenja kompresora (primjerice vodom hlaeni),
-
temperatura zraka na ulazu,
¾ namjena sustava (primjerice proizvodni proces u kojem se koristi i slino),
¾ radno vrijeme sustava i kompresora,
¾ ope stanje i uinkovitost sustava – vizualnim pregledom ocijeniti ope stanje sustava,
¾ izraun bilance potrebne elektrine energije po pojedinim kompresorima u stvarnom tzv.
referentnom režimu rada.
29
ANALIZA KUHINJSKE OPREME
U sklopu analize energetskih svojstava kuhinjske opreme potrebno je analizirati stanje
sustava, energetsku uinkovitost, održavanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim
ulaznim podacima:
¾ kuhinjski ureaji – navesti grupe i tipove ureaja, broj ureaja, instalirane nazivne snage i
energente koji sustavi koriste,
¾ nazivne
veliine
snage
svake
od
spomenutih
grupa,
razdoblje
rada,
broj
dnevnog/mjesenog korištenja i sl.,
¾ tehnike karakteristike, karakteristike rada i stanje sustava,
¾ ope stanje i uinkovitost sustava – vizualnim pregledom ocijeniti ope stanje sustava,
¾ izraun bilance potrebne energije prema potrošaima i specifinim podskupinama u
stvarnom tzv. referentnom režimu rada (podataka od korisnika ili utvreno mjerenjem).
ANALIZA PRAONICE RUBLJA
U sklopu analize energetskih svojstava praonice rublja potrebno je analizirati stanje
sustava, energetsku uinkovitost, održavanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim
ulaznim podacima:
¾ izvori energije,
¾ ureaji u praonicama rublja (sušilice, perilice i slino) – navesti grupe i tipove ureaja, broj
ureaja, instalirane nazivne snage i energente koji sustavi koriste,
¾ nazivne veliine snage svake od spomenutih grupa, razdoblje rada, primjerice profil
dnevnog/mjesenog rada, broj dnevnog/mjesenog korištenja, broj opranih setova rublja i
sl.,
¾ tehnike karakteristike, karakteristike rada i stanje sustava,
¾ ope stanje i uinkovitost sustava – vizualnim pregledom ocijeniti ope stanje sustava,
¾ izraun
bilance
godišnje
potrebne
energije
prema
potrošaima
i
specifinim
podskupinama i njihovom vremenu rada (podataka od korisnika ili utvreno mjerenjem) u
stvarnom tzv. referentnom režimu rada.
ANALIZA UREDSKE OPREME
U sklopu analize energetskih svojstava uredske opreme potrebno je analizirati stanje
sustava, energetsku uinkovitost, održavanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim
ulaznim podacima:
¾ uredski ureaji – navesti grupe i tipove ureaja, broj ureaja, instalirane nazivne snage,
30
¾ nazivne
veliine
snage
svake
od
spomenutih
grupa,
razdoblje
rada,
broj
dnevnog/mjesenog korištenja i sl.,
¾ tehnike karakteristike, karakteristike rada i stanje sustava,
¾ ope stanje, održavanje i regulacija te uinkovitost sustava – vizualnim pregledom ocijeniti
ope stanje sustava,
¾ izraun bilance godišnje potrebne elektrine energije prema potrošaima i specifinim
podskupinama u stvarnom tzv. referentnom režimu rada (podataka od korisnika ili
utvreno mjerenjem).
2.5.9.
Analiza sustava opskrbe vodom
Potrebno je analizirati i definirati potencijal ušteda u sustavu opskrbe vodom. Potrebno je
ukljuiti svu vodu koja dolazi u graevinu koja ne mora nužno biti samo pitka voda – pojam pitke
vode odreen je Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie, („Narodne novine“ br.
47/08). Potrebno je prikupiti ulazne podatke za ustanovljavanje ukupne godišnje potrošnje vode:
¾ definirati tip, koliinu, profil rada izljevnih mjesta; - potrebno je navesti sve izljeve prema
tipu (slavine, tuševi, WC kotlii, pisoari, i sl.), broju, nainu korištenja (koliina vode po
korištenju – prosjek) i broju korištenja u vremenskom razdoblju (dan/mjesec/godina).
Potrebno je navesti i eventualnu potrošnju vode u tehnikim sustavima (rashladni tornjevi,
ovlaživanje i sl.),
¾ definirati sustav opskrbe pitkom vodom (vodovod i slino) - nain opskrbe, eventualni
gubici, mogunost uporabe kišnica, stanje sustava i razvodne mreže, nedostatak sustava
za regulaciju tlaka, evidentirati neželjena curenja i sl.,
¾ ispitati stanje hidrantske mreže (ukoliko je prisutna) i ustanoviti eventualne gubitke vode,
¾ godišnja potrošnja i troškovi vode, (m3/a; kn/a) - iz ovih podataka mogu se dobiti podloge
za sve pokazatelje vezane uz bilancu potrošnje i troškova za pitku vode na mjesenoj i
godišnjoj razini,
¾ izraun bilance godišnje potrebne vode prema izljevnim mjestima.
2.5.10.
Analiza sustava regulacije i upravljanja
Potrebno je prikazati podatke koji se prikupljaju prilikom analize svih elemenata za
upravljanje tehnikim sustavima u graevini. Opisati centralni sustav regulacije i upravljanja
energijom, ukoliko je izveden za cijelu graevinu ili za pojedine cjeline.
Pod tim sustavima podrazumijevamo sustave upravljanja rasvjetom, unutarnjom i
vanjskom, automatske klimatizacijske sustave, sustave grijanja, hlaenja, klimatizacije, ventilacije
(npr. reguliranje prema izmjerenoj temperaturi), alarmne sustave, sustave za video nadzor i
31
druge. Razliiti podsustavi mogu se automatizirati integracijom raznih tehnikih sustava u jednu
funkcionalnu jedinicu, sa sueljem jednostavnim za uporabu.
Prema podsustavima, preporuljivo je reguliranje:
¾ temperature,
¾ tlaka,
¾ protoka,
¾ vlažnosti zraka,
¾ rasvjete,
¾ vršnog optereenja.
Prema tipu regulacije razlikuje se:
¾ runa regulacija
-
stalna kontrola,
-
povremena kontrola,
¾ centralna on/off regulacija,
¾ automatska regulacija,
¾ prema unutrašnjoj temperaturi,
¾ prema vanjskoj temperaturi,
¾ po zonama graevine (razdvojeni cirkulacijski krugovi), npr.
-
krila zgrade,
-
etaže,
-
dijelovi zgrade prema orijentaciji (strane svijeta),
¾ prema sezonskim karakteristikama,
¾ dimabilna/fotosenzibilna regulacija (rasvjeta),
¾ regulacija s vremenskim zatezanjem (npr., stubišni automati, elektromotorni pogon),
¾ lokalna regulacija
-
po prostorijama – manji raspon temperature,
-
termoregulacijskim ventilima.
2.5.11.
Analiza alternativnih sustava za proizvodnju toplinske i elektrine
energije
Ukoliko se u sustavu grijanja koriste alternativni sustavi opskrbe energijom (utvreni
Pravilnikom), koji uz postojei sustav grijanja djeluju kao dodatni sustav, potrebno je uz podatke o
primarnom sustavu navesti i podatke o tome. Ova analiza je izmeu ostalog potrebna kako bi se
dobio udio obnovljivih izvora energije u potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje (druga stranica
energetskog certifikata stambenih i nestambenih zgrade).
Ako se elektrina energija proizvodi iz obnovljivih izvora ili na pr. iz kogeneracije, odnosno
trigeneracije te ukoliko se proizvedena elektrina energija distribuira u elektrinu mrežu, potrebno
32
ju je pose
ebno iskaza
ati. Ako se proizveden
na elektrin
na energija troši u graaevini, potrebno je to
o
navesti u bilanci (fin
nancijskoj i energetsko
oj). Dodatn
no je potre
ebno navessti tehnike podatke o
sustavu.
2.6. A
Analiza po
otrošnje i troškov
va svih oblika
o
en
nergije, e
energena
ata i
vod
de – Enerrgetska i troškov
vna bilanca
Energ
getskom bilancom pre
edstavljena je potrošnja pojedinih
h energenatta u ukupno
oj godišnjojj
potrošnji energije. Troškovnom
T
m bilancom predstavljeni su troško
ovi za energgiju, energe
ente i vodu..
Energetskku i troško
ovnu bilancu potrebno
o je poveza
ati s aktivnostima u ggraevini ra
adi jasnijeg
g
poimanja potrošnje energije.
e
nergetska i troškovna bilanca se
e izrauju na temelju dobivenih rauna o potrošenojj
En
energiji i vvodi (energ
gija dobivena kao prera
aunata veliina energenata po tippu). Prilikom
m provedbe
e
energetskkog pregled
da potrebno
o je prikup
piti podatke
e o potrošn
nji energije i vode min
nimalno za
a
prethodnu
u te u svim
m proteklim mjesecima tekue god
dine. Analiz
za troškova za energiju
u i vodu se
e
provodi rradi uspore
edbe stvarn
ne potrošnj
nje s izrau
unatim ene
ergetskim ppotrebama graevine..
Prikupljen
ni se podacci u izvješu
u o energettskom preg
gledu prikaz
zuju grafikki i tablino. Na slici 9..
nalazi se primjer preglednog prikaza energ
getske i troš
škovne bilan
nce.
kWh
Ellektrin
ae
energija
10%
Ekstra
lako
loživo
ulje
90%
HRK
Ekstra
E
lako
loživo ulje
32%
Elektrina
E
energija
52%
Voda
16%
%
Slika 6:
Ovvakvim
se
e
prikazom
m
Primjeer energetsske i troško
ovne bilancee
podatakka
korisnik
ku
jasno istie
znaaaj
pojed
dinih
vrsta
a
energije/e
energenata u ukupnoj potrošnji e
energije. En
nergetska i troškovna bbilanca prik
kazuju se u
odnosu na tzv. referentne uvjette odnosno referentnu potrošnju energije
e
ili vvode koja je
e definirana
a
glavlja.
u nastavkku ovog pog
Ka
ako bi se sa
agledala kom
mpletna en ergetska slika graevin
ne potrebnoo je razumje
eti dijagram
m
toka enerrgije graevvine prikazan slikom 7.
33
Takoer, odvojeno od energetske i troškovne bilance potrebno je navesti jedinine cijene
pojedine vrste energije odnosno pojedinog energenta u kn/kWh, kao što je to prikazano na slici
10. Jedinini se trošak za svaki pojedini energent rauna prema izrazu:
JT =
UT
[KN kWh ]
UE
(1)
gdje je:
JT
=
jedinini trošak za analizirani energent,
UT
=
na temelju rauna izraunati ukupni godišnji trošak za analizirani energent
(ukljuene su sve naknade, npr. zakup snage, stalna mjesena naknada i sl.) u KN
UE
=
na temelju rauna izraunata godišnja potrošnja analiziranog energenta
iskazana u kWh.
Za proraun i pretvorbu mjernih jedinica koliine energenta u jedinicu energije koriste se prilozi
3.10 i 3.11, dok su vrijednosti koeficijenata za izraun emisija CO2 dani u prilozima 3.6 i 3.7.
2.6.1. Definiranje referentne potrošnje energije i vode
Potrošnju svake vrste energije po tipu energenta potrebno je analizirati zasebno. Prvi
rezultat ove analize je tablica s tzv. referentnom potrošnjom energije ili vode koji se koriste u
graevini. Referentna potrošnja mora biti prikazana po mjesecima i sumarno za cijelu godinu te u
mjernim jedinicama prema kojima se provodi naplata. Cijene mogu biti izražene s ili bez PDV-a ali
uvijek na isti nain. Podaci o potrošnji energije po tipu energenta prikazuju se tablino i grafiki.
Analiza mora obuhvatiti sve mjesece iz perioda od interesa tj. referentne godine. Nain
odreivanja referentne godina definiran je u nastavku ovog poglavlja.
Odabir referentne godišnje potrošnje energije i vode prvenstveno ovisi o njihovoj potrošnji
u zadnjih 36 mjeseci. Referentna potrošnja energije i vode predstavlja potrošnju u odreenom
razdoblju uz uvjet da nije bilo poremeaja u aktivnostima graevine, opskrbi energijom i vodom,
te da su dostupni cjeloviti podaci. Mogui razlozi koji se uzimaju u obzir prilikom odreivanja
referentne potrošnje su takoer promjene u energetskim svojstvima graevine i tehnikim
sustavima kao primjerice nadogradnja tehnikih sustava, promjene u toplinskim karakteristikama
vanjske ovojnice zgrada i slino. Za prikazivanje ušteda u energiji koje e se ostvariti u
analiziranoj graevini primjenom predloženih mjera poboljšanja energetske uinkovitosti nužno je
koristiti referentne pokazatelje potrošnje.
Referentna potrošnja definira se prema sljedeim naelima:
¾ Referentna potrošnja odnosi se na godišnju potrošnju pojedinano svake vrste energije po
tipu energenta i vode.
34
¾ Referentna godina može se definirati odvojeno za svaku vrstu energije po tipu energenta i
vodu.
¾ Za referentnu godinu veinom se uzima zadnja kompletirana godina za koju su dostupni
rauni za energiju i vodu ili prosjek od nekoliko uzastopnih godina za koje su dostupni
rauni.
¾ Ako je mjesena i godišnja potrošnja ujednaena (npr. u graevini nije bilo nikakvih
puknua cjevovoda, nije instalirana/deinstalirana neka oprema koja ima znatan udio u
ukupnoj potrošnji, mjesene promjene u potrošnji odgovaraju režimu korištenja itd.) za
referentnu potrošnju se može uzeti prosjena potrošnja u zadnjih 36 mjeseci (ili onoliko
koliko je dostupno).
¾ Ukoliko su identificirane trajne promjene koje utjeu u promatranim godinama na potrošnju
uzima se zadnja godina poslije implementacije promjena kao referentna godina (npr.
promjene u energetskim svojstvima graevine i tehnikim sustavima s trajnim
posljedicama smanjene potrošnje).
¾ Ako mjesena i godišnja potrošnja nije ujednaena (npr. u jednoj godini postoje velike
oscilacije u potrošnji, poveana potrošnja vode uzrokovana puknuem, poveana
potrošnja elektrine energije zbog instaliranja klima komora, smanjena potrošnja plina u
zimskim mjesecima i poveana potrošnja elektrine energije zbog kvara na kotlu i
korištenja elektrinih grijalica i sl.) za referentnu potrošnju je potrebno izolirati mjesece ili
cijelu godinu u kojima je potrošnja nerealna (odstupa od uobiajene) te u prosjek uzeti
samo podatke koji odgovaraju realnom/trenutnom nainu korištenja graevine.
¾ Ako nema dostupnih podataka odnosno rauna za potrošnju za cijelu godinu mogue je
potrošnju energije za razdoblja za koja nedostaju rauni pretpostaviti izraunom bilance
potrošnje koja ukljuuje:
o
Odreivanje referentne potrošnje proraunskim postupkom prema algoritmu uz
prilagodbu ulaznih podataka
o
Proraun
prema
prethodnim
dostupnim
godinama,
prema
mjerenjima
ili
proraunski kroz izraun bilance potrošnje prema tehnikim karakteristikama
potrošaa i satima rada. Ista potrošnja se usporeuje s dostupnim potrošnjama
prethodnih godina. Troškovni prikaz godišnje potrošnje u referentnoj godini provodi
se prema zadnjim dostupnim cijenama energije i vode na tržištu. Iste se koriste u
nastavku
prorauna
mjera
energetske
uinkovitosti
te
prilikom
izrauna
jednostavnog perioda povrata investicija.
Nadalje, nakon prikaza i izrauna ope energetske i troškovne bilance, energija i voda
rašlanjuje se prema glavnim grupama potrošaa. Svaka vrsta energije po tipu energenta i voda
prikazuju se odvojeno te ukljuuju referentnu potrošnju dostavljenu od opskrbljivaa
35
raspodijeljenu prem
ma svim glavnim gru
upama potrrošaa s ukljuenim gubitcima prijenosa,,
mjeri ovakvvih energets
skih bilanci prikazani ssu slikama 7., 8. i 9. u
razvoda, pretvorbe i slino. Prim
nastavku..
Kako je vvidljivo na slici 8., kateg
gorija „Osta
ale potrošnje elektrine
e energije“ u koju su ukljueni
u
svii
ureaji manje potroššnje, mora biti
b jednaka ili ispod 10 % ukupne potrošnje eelektrine en
nergije.
ategorija „O
Ostalo“ u koju
k
su uvrš
štena sva iizljevna mje
esta manje
e
Kako je vvidljivo na slici 10., ka
250.000
0
00
70
00
60
200.000
0
00
50
150.000
0
00
40
00
30
100.000
0
00
20
50.000
0
00
10
0
Angažirana snaga [kW]
Utrošena elektrina energija [kWh]
potrošnje, mora biti jednaka ili is
spod 10 % ukupne pottrošnje vode
e.
energija
e
2007
2
energija
e
2008
2
snaga
s
2007
snaga
s
2008
0
Mjesec
Slika 7:
Primjjer prikaza
a potrošnjee po mjesecima i bilan
nce potrošnj
nje elektrin
ne energije
36
Slika 8::
Prim
mjer prikazza potrošnjje po mjeseecima i bila
ance potroššnje prirodn
nog plina
37
Slika 99:
Prim
mjer prika
aza potrošn
nje po mjeseecima i bila
ance potroššnje sanitarne vode
Prrikaz po mjesecima
m
naglašava sezonski karakter i predstavljja prvi korak prema
a
povezivan
nju potrošn
nje energije
e s intenzittetom aktiv
vnosti na lokaciji. Za dobro raz
zumijevanje
e
potrošnje potrebno ju
j je povez
zati s aktivn
nošu koja se odvija na
n lokaciji. Kretanje po
otrošnje po
o
aeno i kom
mentirano uz
z objašnjenj
nje iznimnih sluajeva.
obraunskim razdobljima mora biti protuma
2.6.2. Pokazate
elji potrošnje energiije i vode
Tijjekom godine potrošn
nja energije
e i vode se
s mijenja ovisno o intenzitetu aktivnosti,,
godišnjem
m dobu, ponašanju korisnika i slino. Kako bi se pravilno odredilaa uinkovito
ost sustava,,
potrebno je provesti analizu i utvrditi objekttivne pokaz
zatelje potro
ošnje energiije i vode. U konanici,,
oliine enerrgije i vode utrošene za
a aktivnostii na lokaciji i mjerljivog
g
pokazatelj potrošnje je omjer ko
rezultata te aktivnostti:
PP(t ) =
E (t )
kW
Wh ili m3 aaktivnost (2)
(
A(t )
[
]
gd
dje je:
PP
P(t) =
pokazatelj potrošnje u vremenu t,
E((t)
potrošnja energije po
o tipu enerrgenta/vode u vremenuu t iskazana u kWh ilii
=
za vodu u m3,
A((t)
=
rezultat aktivnosti na
a lokaciji u vremenu t iskazan prreko priklad
dne mjerne
e
jedinice npr.
n
za obrrazovnu ins
stituciju to je broj odrržanih pred
davanja, za
a
zgradu ne
ekog tijela lo
okalne ili re
egionalne up
prave aktivnnost se mož
že prikazatii
kroz zbrojj djelatnika koji su bili na poslu kroz
k
sve raddne dane analiziranog
a
g
mjeseca, u sluaju in
ndustrijskog
g postrojenjja razina akktivnosti mo
ože biti brojj
jedinica proizvoda u industrijsko
om procesu, i
t
=
za potrebe e
energetskog
g pregleda t je uobiajeeno jedan mjesec).
m
vrijeme (z
38
Pokazatelj potrošnje povezuje potrošnju energije/vode (tzv. zavisna varijabla) i aktivnost i
potrebu, korisnika u graevini (tzv. nezavisna varijabla). Potrošnja energije/vode trebala bi na
predvidiv nain pratiti promjene razine aktivnosti.
Za usporedbu vrijednosti pokazatelja potrošnje/godine potrebno ili sa slinim graevinama
na drugim klimatskim podrujima potrebno ih je korigirati obzirom na klimatsko podruje u kojem
se graevina nalazi ( u izraz (2) ukljuiti vrijednost stupanj dan grijanja/hlaenja).
Neki od naješe korištenih pokazatelja potrošnje dani su u tablici 2.
Tablica 2:
Naješe korišteni pokazatelji potrošnje
Pokazatelj potrošnje
Jedinica
Potrošnja toplinske energije (energetskog ekvivalenta energenta za grijanje)
kWhtop/m3
po jedinici obujma grijanog djela zgrade
Potrošnja toplinske energije (energetskog ekvivalenta energenta za grijanje)
kWhtop/m2
po ploštini korisne površine zgrade
Potrošnja toplinske energije (energetskog ekvivalenta energenta za grijanje)
kWhtop/SDG
po stupanj-danu grijanja
Potrošnja elektrine energije po okupiranosti
kWhel/broj
Potrošnja elektrine energije po ploštini korisne površine zgrade
kWhel/m2
Potrošnja vode po okupiranosti
m3/broj
Potrošnja vode po ploštini korisne površine zgrade ETC-a
Potrošnja energije ili vode po koliini izlazne sirovine/proizvoda (u sluaju
industrijskih postrojenja)
Svjetlosna intenzivnost (svjetlosni tok po nazivnoj snazi izvora svjetlosti)
m3/m2
Ovisno o izboru
mjerne jedinice
lm/W
Instalirana elektrina snaga izvora svjetlosti po svjetiljci
W/svjetiljka
Analiziranu potrošnju energije i vode prema prikupljenim raunima potrebno je usporediti s
raunski dobivenom koliinom energije, a koja je proraunata prema Algoritmu ili izraunata
(modelirana) koristei prikupljene podatke o tehnikim karakteristikama graevine i nainu
korištenja i rada. Izraun bilance godišnje potrošnje energije po tipu energenta izrauje se na
nain da rezultati izrauna bilance odgovaraju potrošnji u referentnoj godini. Kod izrauna
potrošnje toplinske energije, usporedbom stvarne potrošnje energije s proraunski dobivenom
vrijednošu (proraun prema Algoritmu) dobivaju se podaci o stvarnom nainu korištenja
graevine u sezoni grijanja. Ukoliko je stvarna (referentna) potrošnja puno vea od proraunske
uzrok tome može biti nepotrebno pregrijavanje prostora, prekomjerno prozraivanje grijanog
prostora, ne postojanje nonog i dnevnog režima rada itd. U sluaju da je stvarna potrošnja
manja od proraunom dobivene vrijednosti potrebno je istražiti uzroke i razlike u proraunatoj i
stvarnoj potrošnji energije i objasniti.
Smjernice za izraun bilance toplinske energije za grijanje u nekoliko sustava proizvodnje
39
Ukoliko u graevini postoji samo jedan energent za proizvodnju toplinske energije potrebno je
analizirati sustav proizvodnje i distribucije toplinske energije te odrediti gubitke sustava (od ulaza
energenta koji graevina preuzima od dobavljaa do ogrjevnih tijela).
Primjer: Ukoliko se u nekoj zgradi koristi prirodni plin u sustavu grijanja, pripreme potrošne
tople vode i u kuhinji potrebno je razdvojiti potrošnju prirodnog plina na tri navedene grupe
potrošaa (grijanje, PTV, kuhinja. U sluaju grijanja, korisna toplinska energija, koja se
preko ogrjevnih tijela predaje u prostor, je referentne potrošnja prirodnog plina za grijanje
umanjena za gubitke nastale u podsustavu proizvodnje topline (kotlu), podsustavu
razvoda topline i podsustavu emisije topline u prostoru.
¾
Ukoliko u graevini postoji više energenata za proizvodnju toplinske energije potrebno je
izraunati bilancu proizvodnje toplinske energije za svaki pojedini sustav u graevini.
Primjer: U graevini se za potrebe grijanja koriste dva izvora toplinske energije.
1.
EL loživo ulje (izgaranjem EL loživog ulja u toplovodnom kotlu se proizvodi toplinska
energija)
2. elektrina energija kojom se pokree split klima ureaja s ciljem dobivanja toplinske
energije
Toplinska energija dobivena izgaranjem EL loživog ulja se koristi u centralnom sustavu grijanja i u
centralnom sustavu pripreme potrošne tople vode.
Ukupna toplinska energija koja se predaje prostoru za potrebe grijanja (korisna energija za
grijanje prostora) predstavlja zbroj toplinske energije dobivene od kotla i toplinske energije od split
klima ureaja. Korisna toplinska energija predana prostoru od strane EL loživog ulja je referentna
potrošnja EL loživog ulja (potrošena u kotlu za potrebe grijanja) umanjena za gubitke nastale u
podsustavu proizvodnje topline (kotlu), podsustavu razvoda topline i podsustavu emisije topline u
prostoru.
Ovakva bilanca godišnje potrošnje toplinske energije e služiti kao referentna potrošnja za
izraun svih ušteda tj. smanjenja potrošnje toplinske energije.
Izraun bilance godišnje potrošnje toplinske energije mora odgovarati raunima pojedinih
energenata i vode
i izraunatim vrijednostima prema Algoritmu. U sluaju veih odstupanja
potrebno je zatražiti mišljenje strunjaka odnosno potvrdu tonosti izrauna bilance.
Izraun bilance godišnje potrošnje vode treba prikazati prema potrošnji na izljevnim mjestima.
Izraun bilance godišnje potrošnje elektrine energije treba prikazati prema podjeli potrošaa po
tipu (rasvjeta, el. bojler, centralni rashladni sustav, uredska oprema itd.) i vremenu rada.
2.6.3. Bilanca potrošnje i troškova energije i vode
Bilanca potrošnje i troškova energije i vode izraunava se nastavno na proraunski model i
proraunske vrijednosti dobivene Algoritmom te predstavlja svoenje proraunski dobivenih
40
vrijednosti na stvarne (referentne) uvjete, stvarne uvjete korištenja graevine te na stvarne
klimatske podatke. Provodi se prilagodbom i promjenom ulaznih podataka u proraun s ciljem
identifikacije stvarne potrošnje. Potrošnja ostalih potrošaa koji nisu ukljueni u proraunski
postupak prema Algoritmu proraunava se prema izraunatoj bilanci potrošnje odnosno prema
instaliranim snagama potrošaa i vremenu rada.
Bilanca potrošnje energije i vode izraunava se uzimajui u obzir sljedee opcije:
¾ izraun bilance potrebne toplinske energije za grijanje za stvarni režim korištenja
graevine proraunskim postupkom (primjerice proraunskim programskim alatom) prema
namjeni i toplinskim karakteristika vanjske ovojnice graevine,
¾ izraun bilance potrebne toplinske energije za grijanje prema karakteristikama instalirane
opreme i režimu korištenja (primjerice izraun bilance energije za grijanje kompleksa
graevina prema instaliranoj snazi ogrjevnih tijela pojedinog dijela kompleksa, ukoliko ne
postoji znaajna razlika u regulaciji i režimu korištenja pojedinog dijela kompleksa),
¾ izraun bilance potrošnje energije prema tipu energenata i izraun bilance potrošnje vode
prema popisu instaliranih potrošaa (izljevnih mjesta u sluaju vode) i režimu korištenja
istih (prema informacijama prikupljenim na terenu kroz razgovor ili mjerenjima),
¾ izraun bilance u skladu sa specifinim uvjetima na lokaciji uz jasno definiranje
pretpostavki i modela na osnovu kojeg se modelira potrošnja.
Dva osnovna cilja izrauna bilance su:
¾ dobivanje raspodjele potrošnje energije i vode koju se za potrebe ETC-a preuzima od
dobavljaa, te
¾ usporedba potrošnje energije prema tipu energenta i potrošnje vode modelirane u skladu
s karakteristikama svih potrošaa s vrijednostima potrošnje prema raunima dobavljaa.
U sluaju usporeivanja proraunate i stvarne potrošnje energije i vode sve pretpostavke i
eventualna odstupanja moraju biti pojašnjena.
Za izraun bilance potrošnje (i troškova) elektrine energije potrebno je utvrditi najmanje
sljedee:
¾ tehnike karakteristike i režim rada instaliranih ureaja (npr. nazivna snaga, faktor snage,
životni vijek, uinkovitost, razdoblje rada, utjecaj na dijagram optereenja, broj
iskljuivanja/ukljuivanja, tip regulacije i sl.),
¾ sve energetske i ekonomske parametre (potrošnja i troškovi elektrine energije u višem i
nižem dnevnom tarifnom razdoblju (VT i NT), angažirana vršna radna snaga, tarifni model
i uvjeti zakupa snage (ugovor s opskrbljivaem), vrsta prikljuka, prekomjerno preuzeta
jalova energija/cos , i sl ),
41
¾ sve potrebne elemente potrošnje energije koji se mogu dobiti iz provedenih
elektroenergetskih mjerenja (Ukoliko su instalirana brojila sa snimanjem dijagrama
optereenja podaci se mogu zatražiti i od HEP - Operatora distribucijskog sustava d.o.o.),
¾ sustave nadzora i upravljanja (nadzorni i upravljaki sustav potrošnje elektrine energije,
kompenzacija jalove snage (prekomjerno preuzete jalove energije), sustav upravljanja
vršnom snagom i sl.
Za izraun bilance potrošnje (i troškova) ogrjevnog energenta/toplinske energije
prvenstveno se promatraju naini korištenja energije te korišteni izvori energije. Izraun bilance
provodi se nastavno na proraun potrebne toplinske energije za grijanje graevine prema
Algoritmu te svoenjem proraunskih vrijednosti na stvarne (referentne) uvjete. Isto se provodi
promjenom ulaznih podataka sa ciljem identifikacije stvarne tzv. referentne potrošnje.
Korištenje
toplinske energije kod graevina se svodi na:
-
grijanje prostora,
-
pripremu sanitarne tople vode,
-
procese pranja,
-
obradu namirnica,
-
pripremu pare (tehnološka para, sterilizacija i slino),
-
procesnu tehniku i ostale industrijske namjene,
-
druge specifine namjene (apsorpcijski rashladni ureaji itd.).
Za te namjene se koriste plinovita i tekua goriva, kruta goriva, elektrina energija te
daljinsko grijanje. U analizi energetskog sustava graevine potrebno je uoiti energetske
podsustave prema gornjim naelima. Analiza potrošnje toplinske energije ukljuuje razdiobu
prema korištenju, a analiza troškova prema korištenim izvorima energije.
Kod prikupljanja podataka potrebno je utvrditi:
¾ karakteristike potrošaa:
-
grupe potrošaa prema korištenim izvorima energije,
-
tehnike
karakteristike
(nazivne
snage,
instalirane
kapacitete,
životni
vijek,
uinkovitost, koeficijent uinkovitosti itd.), toplinskih agregata, parnih kotlova, ogrjevnih
tijela i svih drugih potrošaa topline,
-
radne karakteristike – razdoblja rada, optereenja, sezonske karakteristike potrošnje,
nain regulacije itd.
¾ elemente troškova i potrošnje:
-
uvjete opskrbe i obraunavanja utrošenih energenata,
-
za opskrbu toplinskom energijom iz mreže – tarifne grupe, modele i elemente,
-
sve energetske parametre koji se mogu išitati iz rauna – potrošnja izvora energije,
zakupljena snaga (za toplinsku energiju),
42
-
svi ekonomski parametri koji se mogu išitati iz rauna – cijene i troškovi za izvore
energije,
-
podatke koji se mogu dobiti iz eventualnih mjerenja ili drugih ustanovljavanja
potrošnje.
Za analizu potrošnje toplinske energije potrebno je navesti najmanje sljedee:
¾ jedinina cijena izvora energije [kn/jed.] (ako se analizira duže razdoblje može doi do
promjene cijene, odnosno ako se analizira više graevina u širem podruju mogue su i
razliite jedinine cijene zbog razliitih distributera izvora energije),
¾ potrošnja izvora energije plinovitog, tekueg i krutog goriva u naturalnim jedinicama kako
bi se vidjela stvarna potrošnja bez obzira na promjenu cijene (na ukupnu cijenu izvora
energije mogu utjecati i razni korekcijski faktori, dodatak za infrastrukturi i sl. koje takoer
treba navesti i odvojeno prikazati jer ni oni nisu uvijek konstantna veliina ili postotak),
¾ ukupan trošak i potrošnja izvora energije za toplinsku energiju (kn i naturalna jedinica) kako bi se mogao usporediti s ostalim izvora energije te izraunati isplativost ulaganja za
njegovo smanjenje.
Za analizu potrošnje sanitarne vode potrebno je navesti najmanje sljedee:
¾ tehnike karakteristike i režim rada glavnih potrošaa sanitarne pitke vode,
¾ jedininu cijenu sanitarne vode [kn/m3], ukljuujui sve doprinose, razlike u cijeni tijekom
godine (npr. ljeto/zima ili s obzirom na profil kupca) i sl. te potrošnju sanitarne vode [m3]
na svim brojilima u graevini,
¾ karakteristike sustava ukoliko postoji vlastiti izvor sanitarne vode ili sakupljanje kišnice te
nain korištenja istoga,
¾ karakteristike sustava ukoliko postoji regulacija tlaka na mjestima preuzimanja sanitarne
vode graevine.
2.7. Prijedlog mjera poboljšanja
U sklopu ove analize potrebno je predložiti sve prepoznate mjere koje mogu biti:
Mjere energetske uinkovitosti
Cilj primjene mjera je ušteda energije i/ili vode uz zadržavanje ili poboljšanje udobnosti
boravka, kvalitete usluge ili kvalitete proizvoda. Rezultat mjera je ušteda u potrošnji
energije i/ili vode, troškova za energiju i/ili vodu te smanjenje emisija staklenikih plinova.
Mjere s ciljem zadovoljavanja minimalnih propisanih tehnikih uvjeta
Cilj ove mjere je poboljšanje udobnosti boravka, kvalitete usluge ili kvalitete proizvoda te
zadovoljavanje važeih minimalnih tehnikih uvjeta definiranih propisima. Takve mjere
43
mogu rezultirati poveanjem potrošnje energije i/ili vode te nisu nužno mjere energetske i
ekonomske uinkovitosti.
2.7.1. Popis mjera poboljšanja energetske uinkovitosti graevine
Kod davanja prijedloga mjera nužno je utvrditi:
¾ mogunosti zamjene izvora energije ili korištenja obnovljivih izvora energije za proizvodnju
toplinske i/ili elektrine energije u svim dijelovima gdje je to tehniki izvedivo,
¾ poboljšanje toplinskih karakteristika vanjske ovojnice,
¾ poboljšanje energetskih svojstava sustava grijanja,
¾ poboljšanje energetskih svojstava sustava ventilacije i klimatizacije
¾ poboljšanje energetskih svojstava sustava hlaenja,
¾ poboljšanje energetskih svojstava sustava pripreme potrošne tople vode,
¾ poboljšanje energetskih svojstava sustava elektrine rasvjete (unutarnje i vanjske),
¾ poboljšanje energetskih svojstava kuhinjske opreme,
¾ poboljšanje energetskih svojstava sustava potrošnje elektrine energije,
¾ poboljšanje energetskih svojstava specifinih podsustava,
¾ poboljšanje sustava regulacije i upravljanja,
¾ poboljšanje sustava opskrbe vodom i potrošnje,
¾ potrebne procjene i izrauni ušteda za odabrane mjere energetski, ekonomski i ekološki
vrednovane.
U cilju postizanja vee energetske uinkovitosti potrebno je vrednovati mogunosti
korištenja razliitih vrsta izvora energije s obzirom na investicije, ušteda i zaštite okoliša.
Provedena analiza svake predložene mjere mora dati sljedeu procjenu:
¾ koje su godišnje uštede energije, troškova energije i smanjenje emisija ugljinog dioksida
(kWh/god; kn/god; t CO2/god),
¾ koliki su investicijski troškovi, troškovi projektiranja, troškovi montaže i demontaže,
troškovi puštanja u pogon, vijek trajanja i potrebne dozvole,
¾ koliki je jednostavni period povrata investicije,
¾ specifikacija potrebne opreme i radova,
¾ procjenu troškova održavanja.
Sve predložene mjere poboljšanja energetskih svojstava graevine moraju biti prikazane i
analizirane u odnosu na stvarnu tzv. referentnu potrošnju, prema lokaciji odnosno klimatsko–
geografskom podruju gdje je smještena graevina te prema stvarnim uvjetima korištenja
graevine.
44
Takoer, svi ulazni podaci za analizu i proraun mjera te rezultati istih moraju biti transparentno
prikazani i provjerljivi kroz podatke dane u izvješu o energetskom pregledu.
Svaka vrsta graevine (zgrada, industrijsko postrojenje, javna rasvjeta ili ostali tipovi) posjeduje
odreene specifinosti te je potrebno optimizirati mjere poboljšanja energetskih svojstava prema
potrebi.
U nastavku je prikazano nekoliko pojedinanih primjera mjera poboljšanja energetskih
svojstava. Analiza mjera obavezno se provodi pri energetskim pregledima postojeih graevina i
zgrada svih vrsta i namjena.
KORACI PROVEDBE MJERA ZA GOSPODARENJA ENERGIJOM I VODOM U
GRAEVINI
Sustavno gospodarenje energijom (u daljnjem tekstu: GE) predstavlja sustavni put k
osiguranju kontinuirane brige o uinkovitosti potrošnje energije i vode, a time i brige o zaštiti
okoliša. Temeljni koncept GE-a sa svim svojim kljunim elementima prikazan je na slici 11.
Slika 10:
Temeljni koncept GE-a
Uspostava GE-a zapoinje definiranjem strategije, uspostavljanjem odgovornosti za
energiju i vodu i definiranjem energetskih troškovnih cjelina - ETC. U okviru ove mjere definiraju
se podloge za potpunu uspostavu GE u graevini. Naime, same tehnike mjere bez uspostave
GE nisu dovoljne da bi se ostvarile procijenjene uštede. Energetska uinkovitost ili poboljšanja u
energetici kombinacija su mjera koje su vezane uz tehnologiju, ali i uz ljudski faktor.
Ovo je obvezna mjera koja se predlaže nastavno na energetski pregled graevine te prethodi
svakoj sljedeoj mjeri za poboljšanje energetske uinkovitosti. Sve dodatne mjere za poboljšanje
energetske
uinkovitosti
nastaju
uspostavom
organizacijske
i
odgovorne
strukture
za
gospodarenjem energijom graevine od planiranja projekta, implementacije te monitoringa,
upravljanja i kasnije verifikacije ušteda.
45
Ova mjera može ukljuivati informacijski sustav s ugraenim sustavom mjerne opreme i opreme
centralnoga nadzora pojedinih sustava, organizacijskom strukturom na više razina upravljanja
dodijeljenim odgovornostima ljudi u organizacijskoj strukturi.
U manjim ili manje zahtjevnim graevinama GE može ukljuivati jednostavno imenovanje
odgovorne osobe za gospodarenjem energijom i vodom koja uz postojea brojila energije i vode
ugraena od strane dobavljaa prati potrošnju, poduzima korake za smanjenje potrošnje te
izvještava odgovorne u graevini.
Dakle, sustavan pristup osigurava se pravilnim djelovanjem i edukacijom svih djelatnika te
podizanjem svijesti o nužnosti brige za energiju i zaštitu okoliša.
Mjera uvoenja GE-a doprinosi razvoju sustavnog pristupa energetskim pitanjima kojim e se
pronai mjere i procedure za smanjenje potrošnje energije i vode. GE je specifian skup znanja i
vještina koji se temelji na organizacijskoj strukturi koja povezuje sljedee kljune elemente koji
moraju biti razraeni u izvješu o energetskom pregledu:
ƒ
ljude s dodijeljenim odgovornostima,
ƒ
procedure praenja indikatora potrošnje te definirane ciljeve za poboljšanje,
ƒ
sustav mjerenja indikatora potrošnje,
ƒ
razrada plana uspostave GE-a, pripadajue organizacijske strukture, planu praenja,
mjerenja i verifikacije ušteda energije i vode,
ƒ
povezivanje GE-a s Jedinstvenim informacijskim sustavom za gospodarenje energijom
ƒ
javna nabava (kriteriji „zelene“ javne nabave) u graevini.
Uspostava GE-a takoer podrazumijeva i provoenje aktivnosti za edukaciju i podizanje svijesti
djelatnika o važnosti racionalnog korištenja energije. Ovakve aktivnosti dugorono osiguravaju
kontinuiranost i uspješnost programa energetske uinkovitosti.
Takoer, unutar okvira ove mjere razrauju se i predlažu besplatne mjere ili mjere energetske
uinkovitosti bez znatnih financijskih ulaganja, kao mjere koje se odnose na aktivno ponašanje
korisnika graevine u smislu dobroga gospodarenje energijom i svjesnog ponašanja u graevini
sa ciljem uštede energije i vode.
MOGUNOSTI ZAMJENE IZVORA ENERGIJE I KORIŠTENJA ALTERNATIVNIH
SUSTAVA OPSKRBE ENERGIJOM I VODOM
Potrebno navesti podatke o mogunosti zamjene izvora energije ili korištenja alternativnih
sustava opskrbe energije ili vode kao što su:
¾ decentralizirani sustavi za opskrbu energijom na temelju obnovljivih izvora energije,
¾ kogeneracija i trigeneracija,
¾ sustav daljinskog/blokovskog grijanja ili daljinskog/ blokovskog hlaenja, ako postoji,
46
¾ dizalice topline i korištenje okoliša kao toplinskog izvora,
¾ sustavi s povratom topline
¾ korištenje kišnice ili vlastiti bunar.
Takoer je potrebno dati podatke o sustavima koji koriste obnovljive izvore energije, njihov
opis, preduvjete za primjenu i mjesta primjene kao npr.:
¾ biomasa, proizvodnja bioplina,
¾ fotonaponski moduli,
¾ sunani sustav za grijanje, pripremu potrošne tople vode i hlaenje,
¾ energija vjetra.
MOGUNOSTI POVEANJA TOPLINSKE ZAŠTITE VANJSKE OVOJNICE
Potrebno je napraviti pregled mjera koje su primjenjive na vanjsku ovojnicu graevine u
cilju smanjenja toplinskih gubitaka/dobitaka, a koje se odnose na:
¾ toplinsku izolaciju svih graevnih dijelova vanjske ovojnice,
¾ rješavanje problema s toplinskim mostovima,
¾ prozore i vrata,
¾ naprave za zaštitu od sunevog zraenja,
¾ sanacija dimnjaka,
¾ promjena visine stropa,
¾ vjetrobrani.
Sa stajališta energetske potrošnje, razdoblje izgradnje graevine važan je parametar.
Prema starosti i vrsti gradnje, a u ovisnosti o zakonodavnom okruženju, postojee zgrade u
Hrvatskoj možemo podijeliti i analizirati u nekoliko grupacija:
¾ zgrade graene prije 1940. godine,
¾ zgrade graene prije 1970. godine,
¾ zgrade graene u periodu od 1970. do 1980. (1987.) godine,
¾ zgrade graene u periodu od 1980. do 2006. godine,
¾ zgrade usklaene s Tehnikim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u
zgradama (Narodne novine br. 79/05) s obaveznom primjenom od 1. srpnja 2006. godine.
Energetskom obnovom starih zgrada, naroito onih graenih prije 1980. godine, mogue
je postii uštedu u potrošnji toplinske energije od preko 60 posto. Osim zamjenom prozora,
najvee uštede mogu se postii toplinskom zaštitom vanjskog zida. Mjera u podruju toplinske
zaštite s najkraim periodom povrata investicije i najmanjim ulaganjem je toplinska zaštita kosog
krova ili stropa prema negrijanom tavanu. Sanacija poda prema tlu vrlo esto nije ekonomski
47
opravdana, zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka u odnosu na veliku
investiciju koja je potrebna za takvu sanaciju.
Za postizanje ušteda energiji u zgradi potrebno je uzeti u obzir toplinsku zaštitu dijelova
zgrade kao što su:
¾ vanjski zid,
¾ zid izmeu grijanih prostora razliitih korisnika,
¾ zid prema negrijanom prostoru,
¾ vanjski zid prema terenu,
¾ pod na terenu,
¾ meukatna konstrukcija koja odvaja prostore razliitih korisnika,
¾ strop prema negrijanom podrumu,
¾ strop prema negrijanom tavanu,
¾ ravni i kosi krov iznad grijanog prostora,
¾ strop iznad vanjskog prostora,
¾ prozori i vanjska vrata.
Toplinska zaštita mora biti riješena kontinuirano po vanjskoj ovojnici gdje je mogue bez
prekida ili sa produljivanjem toplinskih mostova, svodei utjecaj toplinskih mostova na minimum.
Toplinski mostovi se uvijek pojavljuju u graevnim dijelovima vanjske ovojnice, no njihov utjecaj
na ugodnost boravka, trajnost i stabilnost konstrukcije je potrebno smanjiti pravilnim
projektiranjem bitnih detalja vanjske ovojnice:
¾ prozore treba ugraditi tako da su barem dijelom preklopljeni toplinskom izolacijom,
¾ kutija za roletu mora biti toplinski izolirana u skladu s važeim propisima i zrakotjesni,
¾ toplinsku izolaciju zida treba povui do temelja, a po potrebi treba izolirati i temelj,
¾ osigurati kontinuitet toplinske izolacije svih graevnih dijelova vanjske ovojnice, bez
prekida toplinske izolacije, ili s produljivanjem toplinskih mostova obostranim oblaganjem.
Uvažavanjem ovih kriterija ostvaruje se potrebni kontinuitet toplinske izolacije koji je po
završetku izgradnje mogue dodatno provjeriti termografskim snimanjem.
Potrebno je voditi rauna o zaštiti od pregrijavanja prostorija zgrade zbog sunevog
zraenja tijekom ljetnog perioda.
Ljetna toplinska zaštita obuhvaa:
¾ toplinsku zaštitu prozirnih elementa proelja tijekom ljeta s vanjskim pominim
elementima,
48
¾ toplinsku zaštitu vanjskih neprozirnih graevnih dijelova plošne mase < 100 kg/m2 tijekom
ljeta,
¾ ozeljenjavanje okoliša listopadnim drveem,
¾ zrakonepropusnost graevnih dijelova koji ine omota grijanog prostora zgrade,
¾ zrakonepropusnost reški prozora, balkonskih (vanjskih) vrata i krovnih prozora,
vanjski neprozirni graevni dijelovi, koji su izloženi Sunevu zraenju, moraju imati
odgovarajue dinamike toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos
zagrijavanju zraka u zgradi tijekom ljetnih mjeseci.
Kod prijedloga mjera zamjene vanjskih otvora potrebno je obratiti pažnju na utjecaj u
promjeni broja izmjena zraka prilikom prirodne ventilacije. Nužno je predložiti režim provjetravanja
graevine u cilju zadovoljavanja minimalnog broja izmjena zraka u satu prema važeem
tehnikom propisu.
Pri predlaganju toplinske zaštite preporua se analizirati naprednija rješenja koja ostvaruju
optimalne energetske uštede. Ako se za neku mjeru pokaže duži period povrata investicije, a
ostvaruju se znaajne uštede, potrebno je analizirati tu mjeru u kombinaciji s drugim, ekonomski
povoljnijim mjerama, kako bi se postigao optimalan period povrata ulaganja.
MOGUNOSTI POBOLJŠANJA SVIH POSTOJEIH ENERGETSKIH SUSTAVA U
GRAEVINI
U cilju poboljšanja energetske uinkovitosti tehnikih sustava potrebno je napraviti pregled
svih postojeih tehnikih sustava u graevini, razmotriti mogunosti korištenja uinkovitijih
tehnikih sustava, mogunosti korištenja alternativnih sustava (kao samostalnih ili dopunskih
postojeima) te mogunosti korištenja obnovljivih izvora energije kod sljedeih sustava:
¾ centralni sustav grijanja s kotlom kao izvorom toplinske energije (zamjena starih
standardnih kotlova s kotlovima novije tehnologije niskotemperaturnim ili kondenzacijskim
kotlom ili zamjena starih standardnih kotlova s nekim drugim izvorom toplinske energije
kao što su dizalice topline i td.; prelazak na drugo gorivo),
¾ sustav hlaenja,
¾ sustav ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije (ugradnja sustava povrata topline
ukoliko protok zraka prelazi vrijednost od 2500 m3/satu),
¾ povrat toplinske energije iz otpadnog zraka u sustavima ventilacije i klimatizacije,
¾ sustav pripreme potrošne tople vode (ugradnja solarnih kolektora za pripremu PTV-a),
¾ prelazak na druge vrste izvora energije,
¾ daljinsko/blokovsko grijanje ili daljinsko/blokovsko hlaenje ako postoji,
¾ kogeneracija/trigeneracija,
¾ dizalice topline (korištenje okoliša kao toplinskog izvora),
¾ decentralizirani sustavi za opskrbu energijom na temelju obnovljivih energenata,
49
¾ ugradnja solarnih kolektora,
¾ ugradnja fotonaponskih panela,
¾ regulacija,
¾ sustav potrošnje elektrine energije (elektrina rasvjeta, elektromotorni pogoni, uredska
oprema, kuhinjska oprema itd.),
¾ sustav potrošnje sanitarne vode (regulacija tlaka, regulacija protoka, izljevna mjesta itd.).
2.7.2. Popis potencijalnih mjera poboljšanja energetske uinkovitosti tehnikih
sustava
Uobiajene mjere poboljšanja energetske uinkovitosti u zgradarstvu koje se predlažu
prikazane su podijeljene po tehnikim sustavima u nastavku.
SUSTAV POTROŠNJE ELEKTRINE ENERGIJE
¾ Zamjena tarifnog modela te napona preuzimanja elektrine energije
¾ Provjera optereenosti transformatora (za preuzimanje na srednjenaponskoj razini)
¾ Provjera kvalitete elektrine energije
¾ Ispravno ugovaranje snage
¾ Upravljanje vršnim optereenjem (rezanje vrhova)
¾ Kompenzacija jalove snage (kao informativna podloga mogue je koristiti prilog 3.16)
¾ Rekonstrukcija sustava elektrine rasvjete
-
išenje, poboljšanje ili zamjena svjetiljki (veinom u kombinaciji s drugim mjerama u
elektrinoj rasvjeti)
-
Zamjena predspojnih naprava (npr. zamjena elektromagnetskih prigušnica s
elektronikim)
-
-
Zamjena izvora svijetlosti
o
Zamjena žarulja sa žarnim nitima fluokompaktnim žaruljama
o
Zamjena fluorescentnih cijevi efikasnijima (npr. prelazak s T8 na T5 sustav)
o
Zamjena halogenih žarulja uinkovitijim
o
Zamjena visokotlanih živinih žarulja natrijevima ili metalhalogenim žaruljama
o
Ugradnja LED rasvjete
Regulacija rada sustava elektrine rasvjete
o
Mogunost djelominog korištenja elektrine rasvjete
o
Ugradnja senzora pokreta i/ili osvijetljenosti
o
Pametni sustav elektrine rasvjete
¾ Mjere kod elektromotornih pogona (kao informativna podloga mogue je koristiti prilog 3.15)
-
Zamjena elektromotornih pogona
50
-
Frekventna
regulacija
elektromotornih
pogona
(npr.
ugradnja
frekvencijskog
pretvaraa)
-
ispravnost upuštanja – vrsta spoja elektromotora, meki upušta i slino
¾ Mjere kod sustava komprimiranog zraka
-
Poboljšanje stanja i održavanosti sustava (krpanje mjesta gubitka tlaka u sustavu i
slino)
-
Optimiranje rada kompresora (skraivanje rada u praznom hodu) i razvoda u cilju
smanjenja pada tlaka izmeu kompresorske stanice i krajnjih potrošaa
-
Zamjena predimenzioniranih ureaja s manjim i pogonu prilagoenim
-
Centralizacija sustava
-
Optimizacija tlaka u sustavu (snižavanje tlaka komprimiranog zraka na optimalnu
razinu)
-
Iskorištenja otpadne topline kompresora
-
Iskljuivanje kompresora tijekom dnevnih pauza kada ne postoji potreba za
komprimiranim zrakom
¾ Zamjena i korištenje uinkovitijih ureaja u ostalim sustavima kao primjerice uredske opreme,
kuhinjske opreme te ostalih specifinih sustava poput praonice rublja, medicinskih ureaja itd.
¾ Postavljanje u optimalan rad ili ugradnja regulacije rada sustava
¾ Ugradnja fotonaponskih panela.
SUSTAV GRIJANJA I PROIZVODNJE TOPLINSKE ENERGIJE
¾ Zamjena postojeeg energenta s ekološki prihvatljivim energentom (manja emisija CO2 u
okoliš), te s nižom jedininom cijenom po kWh
-
Zamjena EL loživog ulja prirodnim plinom
-
Prelazak na elektrinu energiju (npr. dizalice topline)
-
Prelazak na daljinsko/blokovsko grijanje
¾ Centralizacija sustava grijanja
¾ Zamjena kotla
-
Zamjena postojeeg kotla uinkovitijim kotlom s veim stupnjem djelovanja (zamjena
starih standardnih kotlova s kotlovima nove tehnologije niskotemperaturnim ili
kondenzacijskim)
-
Uvoenje niskotemperaturnog ili kondenzacijskog kotla
¾ Zamjena plamenika i ostale pomone opreme u kotlovnici uinkovitijima
¾ Ugradnja termostatskih radijatorskih setova na radijatore (termostatska glava + ventil) i
automatskih ventila za hidrauliko uravnoteženje u podsustav razvoda (ventil za regulaciju
grane na polazni vod, regulator diferencijalnog tlaka na povratni vod)
¾ Toplinska izolacija podsustava razvoda sustava grijanja io sustava pripreme PTV i
spremnika u sustavu grijanja
51
¾ Toplinska izolacija akumulacijskog spremnika tople vode u sustavu grijanja odnosno u
sustavu pripreme PTV
¾ Automatizacija/regulacija rada sustava grijanja
-
Podešavanje postojee regulacije
-
Ugradnja nove automatske regulacije
-
Ugradnja centralnog nadzornog sustava (CNUS)
¾ Korištenje otpadne topline iz dimnih plinova
¾ Korištenje alternativnih/obnovljivih izvora
-
Korištenje biomase/bioplin (posebice u industrijskim postrojenjima s drvopreraivakim
postrojenjem gdje je mogue iskorištenje vlastitog drvnog otpada)
-
Korištenje solarne energije (npr. ugradnja solarnih kolektora)
-
Korištenje geotermalne energije
-
Kogeneracija/trigeneracija
¾ Povrat kondenzata kod parnih kotlova
SUSTAV HLAENJA
¾ Centralizacija sustava hlaenja
¾ Poboljšanje energetskih svojstava izvora rashladne energije
-
Zamjena postojeeg rashladnog agregata uinkovitijim
-
Zamjena kondenzatora (rashladni toranj) i ostale pomone opreme uinkovitijima
-
Uvoenje neposrednog VRF sustava hlaenja
¾ Toplinska izolacija razvoda sustava hlaenja
¾ Automatizacija/regulacija rada sustava hlaenja
-
Podešavanje postojee regulacije
-
Ugradnja nove automatske regulacije
-
Ugradnja centralnog nadzornog sustava (CNUS)
¾ Korištenje alternativnih/obnovljivih izvora
-
Apsorpcijska/adsorpcijska dizalica topline
-
Korištenje drugih izvora topline za dizalice topline kao što je: otpadna toplina,
podzemne vode, toplina zemlje i zraka
-
Trigeneracija
¾ Sustav za akumulaciju rashladne energije (banka leda)
¾ Optimizacija rada (smanjenje vremena rada sustava), mogunost korištenja rashladnog
sustava samo u vrijeme niže tarife i smanjenje ciklusa odmrzavanja u sluaju industrijskih
rashladnih sustava
SUSTAV KLIMATIZACIJE I VENTILACIJE
¾ Hidrauliko uravnoteženje razvoda ogrjevnog i rashladnog medija (zraka i vode)
52
¾ Provjera i podešavanje pogonskih parametara sustava
¾ Automatizacija/regulacija sustava
¾ Ugradnja sustava povrata topline
¾ Zamjena pumpi, ventilatora i ostale pomone opreme sustava efikasnijom
¾ Poboljšanje toplinske izolacije sustava
SUSTAV POTROŠNJE SANITARNE VODE
¾ Regulacija tlaka i/ili protoka u sustavu
¾ Ugradnja štednih armatura na izljevnim mjestima (npr. štedni perlatori za slavine, štedni
vodokotlii, štedne armature na tuševima, vremenski regulirani ventili, potisni ventili itd.)
¾ Sustav za gospodarenje vodom (nadzorni sustav potrošnje sanitarne vode)
¾
Drugi izvori vode kao na primjer iskorištavanje kišnice ili vlastiti bunar
2.8. Energetsko, ekonomsko i ekološko vrednovanje predloženih
mjera
Ovaj dio energetskog pregleda obuhvaa prijedlog energetski, ekonomski i ekološki
povoljnih mjera poboljšanja energetskih svojstava graevina, prikaz ostvarivih ekonomskih i
energetskih ušteda, procjenu investicije, te jednostavni proraun perioda povrata ulaganja uz
izraun smanjenja CO2 emisija. Jednostavni proraun perioda povrata je omjer procjene
potrebnih ulaganja i godišnjih energetskih ušteda u kunama, uz cijenu energije u trenutku analize
(broj godina potreban za povrat uložene investicije).
Predložene mjere potrebno je analizirati s obzirom na njihovu izvodljivost na graevini i
vijek trajanja te procijeniti energetske, ekonomske i ekološke uštede. Predlaže se kombinacija
onih mjera koje dovode do najveih ušteda uz ekonomski prihvatljivo vrijeme povrata investicije.
Uštede energije treba iskazati odvojeno od investicijskih troškova. Ekonomska analiza iskazuje se
kroz jednostavni proraun perioda povrata investicije, dok se kod zahtjevnijih rekonstrukcija mogu
raditi i detaljnije ekonomske analize isplativosti pojedinih mjera.
U pregledu je potrebno dati elemente za vrednovanje odabranih graevinskih zahvata i
termotehnikih sustava. Takoer, za svaku opisanu mjeru potrebno je, na nain prikladan
pojedinoj mjeri, dati numerike podatke o utjecaju na sustav kao, primjerice, podatke o poveanju
uinkovitosti sustava nakon primjene mjere, smanjenju toplinskih gubitaka (npr. kWh/m2
prostora), godišnjoj koliini iskorištene obnovljive energije, smanjenju potrošnje izvora energije
(kn/kWh iskorištene energije) i sl.
Kod mjera na podruju potrošnje toplinske energije, analiziraju se naini korištenja
energije te korišteni izvori energije. Toplinska energija se kod graevina koristi za:
¾ grijanje prostora,
¾ pripremu sanitarne tople vode,
¾ procese pranja,
53
¾ obradu namirnica,
¾ pripremu pare (sterilizacija, industrijski procesi i slino),
¾ sušenje,
¾ druge specifine namjene (apsorpcijski rashladni ureaji, itd.).
Toplinska energija, nužna za gore navedene potrebe graevine, može se proizvesti
izgaranjem plinovitih, tekuih i krutih goriva u kotlovima ili korištenjem elektrine energije u
dizalicama topline. Preko dizalice topline uzima se toplina iz okoliša ili nekog otpadnog procesa,
diže se pomou kompresora pogonjenog elektromotorom na viši temperaturni nivo te se predaje
u sustav grijanja. U analizi energetskog sustava graevine potrebo je analizirati i uoiti
energetske podsustave prema gornjim naelima.
Analiza potrošnje toplinske energije ukljuuje razdiobu energije prema korištenju, a
analiza troškova prema korištenim izvorima energije.
Kod mjera na podruju potrošnje elektrine energije, osim uštede energije a time i emisija
u okoliš, uštede se mogu prepoznati i u dislociranju potrošnje iz višeg u niže tarifno razdoblje, te
smanjenjem vršne angažirane snage i eliminiranjem prekomjerno preuzete jalove energije.
Potonje mjere ne utjeu direktno na smanjenje potrošnje energije, ali mogu imati bitne financijske
uštede. Kod opisa mjere i njenog vrednovanja, bitno je uzeti u obzir sve relevantne tehnike i
financijske parametre, eventualne utjecaje na druge podsustave, troškove eksploatacije i
održavanja i sl.
Kod mjera na podruju potrošnje sanitarne vode, treba osim ušteda same vode, uzeti u
obzir i smanjenje energije (za pumpanje, grijanje, i sl). time se smanjuje razdoblje povrata
investicije, a u bilancu ulaze i dodatni ekološki doprinosi.
2.8.1. Energetsko i ekonomsko vrednovanje predloženih mjera
Nakon identifikacije potencijalnih mjera poboljšanja energetskih svojstava graevine
potrebno je za svaku pojedinu mjeru izraziti energetske uštede, procijeniti troškove ulaganja i
izraunati jednostavni period povrata ulaganja (u daljnjem tekstu: JPP). To je potrebno uiniti za
svaku pojedinu mjeru, ali i za kombinacije pojedinih mjera, kako bi se došlo do optimalnog izbora
mjera i preporuka za optimalno ulaganje.
JPP predstavlja osnovni pokazatelj ekonomske isplativosti mjera poboljšanja energetske
uinkovitosti na razini energetskog pregleda graevine. Na temelju njega definira se prioritetna
lista mjera za poboljšanje energetske uinkovitosti.
Jednostavni se period povrata rauna prema izrazu:
JPP
I
N
>god @
54
gdje je:
JPP = jednostavni period povrata ulaganja izražen u godinama,
I
= potrebna ulaganja za realizaciju predložene mjere izražena u kunama i
N
= novane dobiti koje su posljedica realizacije predložene mjere izražene u kn/god.
Troškove ulaganja potrebno je procijeniti u skladu s tržišnim cijenama izvora energije na
dan izrade prorauna energetskih ušteda. Nakon izbora optimalne kombinacije mjera, pristupa se
izraunu ekoloških ušteda.
Sve mjere u izvješu o energetskom pregledu moraju biti prikazane prema predloženom
redoslijedu implementacije.
U nastavku su prikazane tablice usporedbe mjera poboljšanja energetskih svojstava i njihovih
ekonomskih ušteda i smanjenja emisija CO2 prema redoslijedu provedbe te prema redoslijedu
provedbe s uraunatom meuovisnosti mjera.
Tablica 3:
Primjer usporedbe mjera poboljšanja energetskih svojstava i njihovih
ekonomskih ušteda i smanjenja emisija CO2
Investicija
Mjere
Procijenjene
uštede
JPP
Smanjenje
emisije
CO2
Plin m3
kn/god
godina
tona/god
10.000,00
1.078,75
4.595,47
Procijenjene uštede
Opis
(kn/god)
kWh/god
1
Uspostava
gospodarenja
energijom i vodom
2
Izolacija vanjskih
zidova
300.000
25.000,00
2.696,87
11.488,67
26,11
5,00
3
Ugradnja
termostatskih ventila
10.000
7.000,00
755,12
3.216,83
3,11
1,40
310.000
42.000,00
4.530,74
19.300,97
UKUPNO
2,00
8,40
U tablici 3. potrebno je promatrati svaku mjeru zasebno te uštede u energiji i vodi, smanjenje
emisije CO2 i jednostavni period povrata investicije raunati u odnosu na referentnu potrošnju kao
da se samo ta mjera implementira.
Tablica 4:
Primjer usporedbe mjera poboljšanja energetskih svojstava i njihovih
ekonomskih i ekoloških ušteda s uraunatom meuovisnosti
Investicija
Mjere
JPP
Smanjenje
emisija
CO2
Plin m3
kn/god
godina
tona/god
1.078,75
4.595,47
Opis
(kn/god)
1
Procijenjene
uštede
Procijenjene uštede
Uspostava
gospodarenja
energijom i vodom
kWh/god
10.000,00
2,00
55
2
Izolacija vanjskih
zidova
300.000
22.500,00
2.427,18
10.339,81
29,01
4,50
3
Ugradnja
termostatskih ventila
10.000
4.725,00
509,71
2.171,36
4,61
0,95
310.000
37.225,00
4.015,64
17.106,63
UKUPNO
7,45
U tablici 4. potrebno je prikazati uštede energije i vode, smanjenje emisije CO2 i jednostavni
period povrata investicije uzimajui meuovisnosti mjera koje se prema predloženom redoslijedu
provode.
Meuovisnost mjera odnosi se na izraun ušteda prema prioritetima provedbe i uincima koje te
mjere imaju na potrošnju u referentnoj godini. U skladu s tim potrebno je pravilno dimenzionirati
sustave koji se predlažu mjerama.
2.8.2. Ekološko vrednovanje predloženih mjera i metoda prorauna emisija CO2
Ekološko vrednovanje predloženih mjera podrazumijeva izraunavanje emisija CO2 prema
izraunatim uštedama u energiji po tipu energenta prema tablicama u prilozima 3.6. i 3.7. ove
Metodologije.
2.9. Sadržaj završnog izvješa o energetskom pregledu
Rezultati energetskog pregleda graevine dostavljaju se naruitelju u obliku izvješa o
energetskom pregledu u pisanom i elektronikom obliku.
Izvješem o energetskom pregledu potrebno je obuhvatiti predmete analize koji se odnose na:
–
praksu gospodarenja energijom u graevini,
–
toplinske karakteristike vanjske ovojnice,
–
sustav za grijanje,
–
sustav za hlaenje,
–
sustav ventilacije i klimatizacije,
–
sustav pripreme potrošne tople vode,
–
sustav opskrbe i potrošnje elektrine energije,
–
specifine podsustave (komprimirani zrak, elektromotorni pogoni i dr.),
–
sustav opskrbe vodom,
–
sustave mjerenja, regulacije i upravljanja,
–
alternativne sustave za proizvodnju toplinske i elektrine energije.
Izvješe o energetskom pregledu sadrži i sljedee informacije:
–
osnovne podatke o naruitelju i osobi/osobama koja/e provodi/e energetski pregled,
–
analizu potrošnje energije i vode,
–
analizu uinkovitosti potrošnje energije i vode,
56
–
iskaz referentne potrošnje energije i vode,
–
iskaz referentnih troškova za energiju i vodu,
–
proraune potrebne za izradu energetskog certifikata zgrade prema Pravilniku i
Algoritmu ukoliko postoji obveza energetskog certificiranja zgrade,
–
izraun bilance potrošnje energije i vode ukljuujui sve sustave potrošnje iste,
–
prikaz mjera za poboljšanje uinkovitosti korištenja energije i vode, s ocjenom
ekonomske isplativosti i preporukama za provedbu.
Predložak izvješa o energetskom pregledu s objašnjenjima prikazan je u prilogu 3.1. ove
Metodologije. Predložak izvješa o energetskom pregledu podložan je prilagodbi prema
specifinostima graevine koja se pregledava.
U prilozima 3.2., 3.3., 3.4. i 3.5. prikazani su primjeri upitnika za prikupljanje podataka za
stambene i nestambene zgrade te industrijska postrojenja i javnu rasvjetu koje je potrebno
prilagoditi i po potrebi dopuniti podacima karakteristinim za pojedinu vrstu i namjenu graevine.
Upitnici su pomoni alat pri provoenju energetskog pregleda graevine, te se popunjeni upitnik
prilaže izvješu o energetskom pregledu.
57
3. Prilozi
3.1. Predložak izvješa o energetskom pregledu graevine
Predložak priložen u DOCX verziji.
3.2. Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima
stambenih zgrada
Predložak priložen u XLS verziji.
3.3. Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima
nestambenih zgrada
Predložak priložen u XLS verziji.
3.4. Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima
industrijskih postrojenja
Predložak priložen u XLS verziji.
3.5. Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima javne
rasvjete
Predložak priložen u XLS verziji.
3.6. Vrijednosti koeficijenata potrebnih za izraun emisija CO2
izgaranjem fosilnih goriva u Republici Hrvatskoj
Direktne emisije CO2 koje su vezane uz izgaranje fosilnih goriva raunaju se prema izrazu:
EM
EFc u H d u Oc u (44 / 12) u B
gdje je:
EM
EFc
=
=
Hd
Oc
44/12
B
=
=
=
=
emisija CO2 [kg],
koeficijent koji povezuje potrošnju fosilnog goriva s odgovarajuim
emisijama [kg C/GJ],
donja ogrjevna mo fosilnog goriva [MJ/kg ili MJ/m3],
udjel ugljika koji izgori u procesu izgaranja,
stehiometrijski omjer CO2 i C,
koliina korištenog energenta [t ili 103 m3].
U tablici 5. navedene su vrijednosti gore opisanih koeficijenata potrebnih za izraun emisija CO2
nastalih izgaranjem fosilnih goriva prema IPCC1 metodologiji. Emisije CO2 pojavljuju se i kod
1
IPCC je kratica za Meuvladin panel za klimatske promjene (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change).
Vrijednosti u tablici 1 preuzete su iz dokumenta „ Greenhouse Gas Inventory – Workbook & Reference Manual,
Revised 1996 IPCC Guidelines for National Greenhouse Inventories, Volume 2 & 3“, koji je dostupan na:
http://www.ipcc-nggip.iges.or.jp/public/index.html
58
spaljivanja biomase ili biogoriva, ali se prema IPCC preporukama one ne raunaju jer se smatra
da se radi o CO2 koji su biljke tijekom rasta apsorbirale iz atmosfere. Ukoliko je u analiziranoj
graevini dostupan podatak o ogrjevnoj vrijednosti goriva koje se upotrebljava za proraun
emisija predlaže se korištenje te vrijednosti.
U tablici 6. dane su vrijednosti faktora emisije CO2 po naturalnoj jedinici goriva i po jedinici korisne
topline. Pri izraunu faktora emisije po jedinici korisne toplinske energije primijenjene su
prosjene vrijednosti stupnja djelovanja stacionarnih energetskih postrojenja/ureaja u kojima
izgaraju pojedini izvori energije. Na taj nain se poveava nesigurnost prorauna, pa je preporuka
da se koristi faktor emisije po energetskoj jedinici goriva (kg CO2/GJ iz tablice 1 ili kg CO2/kWh iz
tablice 2).
Smanjenje emisije CO2 se izraunava kao razlika emisije prije i nakon primjene mjera za
poboljšanje energetske uinkovitosti, a prema formuli:
EMS = EMP – EMN
gdje su:
EMS
EMP
=
=
EMN
=
smanjenje emisije CO2 [kg]
emisija CO2 prije primjene mjera izraunata prema deklariranoj referentnoj
potrošnji energije [kg]
emisija CO2 nakon primjene mjera [kg]
Smanjenje emisije CO2 odreuje se na godišnjoj razini.
Tablica 5:
Vrijednosti koeficijenata potrebnih za izraun emisija CO2 izgaranjem fosilnih
goriva prema IPCC metodologiji
Gorivo
Ekstra lako loživo ulje*
Loživo ulje
Ukapljeni naftni plin
Kameni ugljen
Mrki ugljen
Lignit
Prirodni plin
EFc
[kg C/GJ]
20,2
21,1
17,2
25,8
26,2
27,6
15,3
Hd
[MJ/kg (m3)]
42,71
40,19
46,89
24,30
18,20
12,15
34,00
Oc
[-]
0,990
0,990
0,990
0,980
0,980
0,980
0,995
EFc × Oc × (44/12)
[kg
CO2/GJ_goriva]
73,33
76,59
62,44
92,71
94,15
99,18
55,82
* - ekstra lako i lako loživo ulje su grupirani i prikazani kao ekstra lako loživo ulje, a srednje i teško loživo ulje kao
loživo ulje
Tablica 6:
Specifini faktori emisije CO2 po jedinici goriva i jedinici korisne topline
Gorivo
Ekstra lako loživo ulje*
Loživo ulje
Ukapljeni naftni plin
Kameni ugljen
Mrki ugljen
Lignit
Prirodni plin
po naturalnoj
jedinici goriva
[kgCO2/kg (ili m3)]
3,13
3,08
2,93
2,31
1,79
1,16
1,90
Faktor emisije CO2
po energetskoj
jedinici goriva
[kgCO2/kWh]
0,264
0,276
0,225
0,334
0,339
0,357
0,201
po jedinici
korisne topline
[kgCO2/kWh]
0,318
0,332
0,264
0,439
0,446
0,470
0,236
59
* - ekstra lako i lako loživo ulje su grupirani i prikazani kao ekstra lako loživo ulje, a srednje i teško loživo ulje kao
loživo ulje
3.7. Vrijednosti koeficijenata koji povezuju potrošnju elektrine
energije ili toplinske energije iz sustava daljinskog grijanja s
emisijama CO2 u Republici Hrvatskoj
Neizravne emisije CO2 koje su posljedica korištenja elektrine energije ili toplinske energije iz
javne mreže raunaju su prema izrazu:
EM
EF x B
gdje je:
EM
EF
=
=
B
=
emisija CO2 [kg],
koeficijent koji povezuje potrošnju elektrine energije ili toplinske energije iz
javne mreže s emisijama CO2 [kg CO2/kWh],
koliina korištenog oblika energije [kWh].
Specifini faktor emisije CO2 za elektrinu energiju je preuzet iz godišnjeg izvješa za 2008.
godinu Hrvatske elektroprivrede - HEP (tablica 7), a predstavlja prosjenu emisiju CO2
proizvedenu u HEP-ovim elektranama (hidroelektrane i termoelektrane) u razdoblju od 2005. do
2007. godine. Specifini faktor emisije CO2 varira od godine do godine i ovisi o
hidrometeorološkoj situaciji, odnosno o koliini proizvedene elektrine energije iz hidroelektrana,
kao i o strukturi fosilnih goriva korištenih u termoelektranama i javnim toplanama HEP-a. Dio
emisije CO2 u HEP-ovim kogeneracijskim objektima (javne toplane), koji se odnosi na proizvodnju
toplinske energije, je izuzet u cilju izrauna specifine emisije CO2 samo za proizvodnju elektrine
energije. Za izraunavanje specifine emisije CO2 po jedinici korisne topline, pri korištenju
elektrinih ureaja za grijanje, pretpostavljena je prosjena uinkovitost ureaja od 98 posto.
Specifini faktor emisije CO2 za toplinu je izraunat temeljem podataka iz energetskih bilanci za
2005., 2006. i 2007. godinu. U cilju preciznijeg izrauna emisija CO2, analizirane su specifine
emisije iz javnih toplana u Zagrebu i Osijeku te javnih kotlovnica. Budui da je prosjeni udio
prirodnog plina u zagrebakim javnim toplanama bio oko 75 posto, a u toplani u Osijeku oko 65
posto, specifina emisija CO2 za Osijek je nešto viša od dobivenih vrijednosti za Zagreb. U
sluaju korištenja topline iz javnih kotlovnica bilo bi poželjno poznavati korišteno gorivo u
kotlovnicama, a ukoliko to nije poznato izraunata je prosjena specifina emisija CO2 po jedinici
toplinske energije za strukturu izvora energije koja je bila u razdoblju od 2005. do 2007. godine. U
proraunu su uzeti u obzir i gubici u toplinskoj mreži. Na taj nain izraunate specifine emisije
CO2 prikazane su u tablici 8. Faktor emisije CO2 je u ovom sluaju jednak neovisno o tome da li
se izražava po jedinici neposredne energije ili korisne toplinske energije.
Zbog injenice da se vrijednosti u tablicama mijenjaju ovisno o sezoni, ali i stanju te razvoju
toplinarskog odnosno elektroenergetskog sustava u Republici Hrvatskoj korisnicima ovog
Prirunika predlaže se da prije izrauna emisija uvijek provjere zadnje vrijednosti ovog
koeficijenta na sljedeim internetskim stranicama:
x Hrvatska elektroprivreda – Godišnje izvješe:
http://www.hep.hr/hep/publikacije/godisnje/default.aspx
x Ministarstvo gospodarstva – Godišnje energetsko izvješe „Energija u Hrvatskoj“:
http://www.mingo.hr/default.aspx?ID=3258
60
Smanjenje emisije CO2 se izraunava kao razlika emisije prije i nakon primjene mjera za
poboljšanje energetske uinkovitosti, a prema formuli:
EMS = EMP – EMN
gdje su:
EMS
EMP
=
=
EMN
=
smanjenje emisije CO2 [kg]
emisija CO2 prije primjene mjera izraunata prema deklariranoj referentnoj
potrošnji energije [kg]
emisija CO2 nakon primjene mjera [kg]
Smanjenje emisija CO2 izraunava se na godišnjoj razini.
Tablica 7:
Vrijednosti koeficijenta koji povezuje potrošnju elektrine energije s
emisijama CO2 u Republici Hrvatskoj
Izvor energije
Elektrina energija*
Faktor emisije CO2
Po jedinici
Po jedinici korisne
elektrine energije
topline
[kg CO2/kWh]
[kg CO2/kWh]
0,376
0,383
* - prosjek za razdoblje 2005.-2007.godine prema podacima HEP-a (godišnje izvješe HEP-a)
Tablica 8:
Vrijednosti koeficijenta koji povezuje potrošnju toplinske energije iz
centraliziranih toplinskih sustava s emisijama CO2 u Republici Hrvatskoj
Izvor energije
Javne toplane – Zagreb*
Javna toplana – Osijek*
Javna kotlovnica – ekstra lako loživo ulje
Javna kotlovnica – loživo ulje
Javna kotlovnica – prirodni plin
Javna kotlovnica – prosjek za Hrvatsku*
Faktor emisije CO2
Po jedinici neposredne energije (ili
korisne topline)
[kg CO2/kWh]
0,257
0,265
0,343
0,359
0,261
0,300
* - prosjek za razdoblje 2005.-2007. godine prema podacima iz energetskih bilanci (godišnje izvješe „Energija u
Hrvatskoj“).
61
3.8. Sadržaj plana aktivnosti na lokaciji i plana mjerenja u okviru
energetskog pregleda graevine
Plan aktivnosti tijekom obilaska lokacije u cilju provoenja energetskog pregleda graevine
obavezno sadrži slijedee informacije:
1. vrijeme i datum obilaska,
2. predvieno trajanje aktivnosti na lokaciji,
3. ime i prezime/naziv ovlaštene osobe za provoenje energetskog pregleda graevine s
kopijom ovlaštenja,
4. popis strunih osoba osim ovlaštene koje e sudjelovati u energetskom pregledu graevine,
5. popis zaposlenika ili njihovih funkcija s kojima je nužno obaviti razgovore tijekom posjeta
lokaciji,
6. detaljnu rašlambu aktivnosti tijekom posjeta s procjenom vremena trajanja ukljuujui plan
mjerenja na lokaciji,
7. popis dodatne dokumentacije koju tijekom posjeta strunjaci trebaju dobiti na uvid.
PLAN MJERENJA _________________________________U
(UPISATI VELIINU KOJA SE MJERI)
SUSTAVU ____________________________________________________
(UPISATI U KOJEM SE SUSTAVU OBAVLJA MJERENJE)
Vrijeme i datum poetka mjerenja:
Trajanje mjerenja:
Osobe koje obavljaju mjerenja:
Od strane naruitelja, mjerenje odobrio:
Od strane naruitelja, nadzor mjerenja
obavlja:
Broj ugovora za energetski pregled na
temelju kojeg se obavlja mjerenje:
Oprema kojim se obavlja mjerenje:
Datum baždarenja mjerne opreme i institucija
koja je obavila baždarenje:
Cilj mjerenja:
Opis provedbe mjerenja:
Napomene:
Plan mjerenja napravio:
Plan mjerenja odobrio:
62
3.9. Predložak za ocjenu prakse gospodarenja energijom
Za ocjenu trenutne prakse gospodarenja energijom u graevini naješe se koristi tzv. matrica
sustavnog gospodarenja energijom (SGE).
Matrica ima 5. stupaca koji se odnose na razliite elemente sustavnog gospodarenja energijom.
U redovima matrice opisane su razliite razine uspostavljenosti kroz stupac prikazanog elementa
sustavnog gospodarenja energijom.
Tijekom energetskog pregleda graevine temeljem ove matrice ocjenjuje se razina
uspostavljenosti svakog od elemenata sustavnog gospodarenja energijom na lokaciji. Cilj je
dostii najviše ocjene po svakom stupcu tj. elementu sustavnog gospodarenja energijom.
Tablica 9:
Ocjena
5
Politika energetske
uinkovitosti i
zaštite okoliša
Uprava je predana
proklamiranoj politici
energetske
uinkovitosti i
akcijskom planu koji
se redovito ažurira
Organizacija
Komunikacija
Gospodarenje
energijom potpuno
je integrirano u
upravljaku
strukturu
Redoviti formalni i
neformalni naini
komunikacije izmeu
osobe zadužene za
gospodarenje
energijom i ostalih
na svim razinama
upravljanja
Jasno su
podijeljene uloge i
odgovornosti
vezano uz
potrošnju energije
4
3
Formalno je
donesena politika
energetske
uinkovitosti ali
Uprava joj nije
predana
Politika se neredovito
ažurira
Djelatnici ne znaju za
postojanje politike
energetske
uinkovitosti
Politika energetske
uinkovitosti
definirana od strane
odgovornih iz Službe
za održavanje ili
energetiku nije
formalno usvojena
Matrica GE
Prikupljanje i analiza
podataka o potrošnji
energije i vode
Uspostavljen je
sveobuhvatni sustav za
praenje potrošnje
energije i vode,
ostvarenih ušteda te
prepoznavanje
mogunosti za uštede
O ostvarenjima u
podruju energetske
uinkovitosti redovito se
informiraju svi
djelatnici/korisnici
Uspostavljen je relativno
jednostavan sustav za
praenje potrošnje
energije i vode na lokaciji
za glavne potrošae
Postoji osoba
zadužena za
gospodarenje
energijom koja je
formalno
podreena
energetskom
odboru koji vodi
jedan od lanova
Uprave ili vlasnik
Energetski odbor
koristi se kao glavni
izvor informacija
vezanih uz potrošnju
energije i ima
direktnu vezu prema
glavnim potrošaima
Postoji osoba
zadužena za
gospodarenje
energijom koja
povremeno
izvještava
energetski odbor
te je nejasna veza
prema Upravi ili
vlasniku
Kontakt prema
glavnim potrošaima
energije ostvaruje se
preko ad-hoc
uspostavljenog
energetskog odbora
koji vodi netko na
razini Voditelja
odjela ili službe
Potrošnja se prati preko
mjerne opreme
postavljene od strane
opskrbljivaa energijom
O ostvarenjima u
podruju energetske
uinkovitosti se ne
informiraju svi
djelatnici/korisnici
Analiziraju se trendovi i
troškovi za energiju i
vodu, što je dio planiranja
prorauna
2
Koristi se nepisana
politika energetske
uinkovitosti
Gospodarenje
energijom dio je
povremenih
aktivnosti dijela
osoblja s
ogranienim
autoritetom i
utjecajem
Neformalni kontakti
izmeu inženjera iz
Službe za
održavanje ili
energetiku i velikih
potrošaa energije
Godišnja izvješa o
potrošnji energije i vode
temelje se na izvješima
opskrbljivaa energijom
uz praenje višegodišnjeg
trenda potrošnje energije
1
Ne postoji politika
energetske
uinkovitosti
Ne postoji sustav
gospodarenja
energijom ili bilo
koji drugi oblik
delegiranja
odgovornosti
vezane uz
Nema kontakata i
informacija prema
djelatnicima i velikim
potrošaima
Ne prati se potrošnja
energije i vode
Održavanje i
nabava nove
opreme
Izvrsna praksa
održavanja i
nabave nove
opreme
Primjenjuju se sve
stavke „zelene“
nabave temeljenu
na procjeni
troškova u itavom
životnom vijeku
Vrlo dobra praksa
održavanja i
nabave nove
opreme
Koriste se dijelovi
procjene troškova
u itavom
životnom vijeku
kao podloga za
odluivanje
prilikom nabave
nove opreme
Dobra praksa
održavanja i
nabave nove
opreme
Za ulaganja u
dijelu koji se
odnosi na
energetsku
uinkovitost koristi
se metoda
jednostavnog
povrata poetnog
ulaganja
Ograniena ali
dobra praksa
održavanja i
nabave nove
opreme
Ne ulaže se u
poboljšanja
vezana uz
energetsku
uinkovitost
Slaba praksa
održavanja
Ne ulaže se u
energetsku
uinkovitost
63
pottrošnju energije
i vo
ode
3.10. O
Ogrjevne vrijedno
osti
Izvor: Ene
ergija u Hrva
atskoj 2010,, godišnji en
nergetski prregled
64
3.11. Pretvorbe
eni faktorri
Izvor: Ene
ergija u Hrva
atskoj 2010,, godišnji en
nergetski prregled
65
3.12. Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti za neke toplinsko
izolacijske materijale
Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti za neke toplinsko izolacijske materijale, [W/(m·K)],
približne vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pareP (-) uzimaju se iz važeeg Tehnikog
propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.
SPECIJALNI TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI
Toplinska izolacija (polikarbonat i sl.) koja omoguava prijem suneve
energije i prijenos u zgradu, a istovremeno spreava kao i obina toplinska
izolacija gubitke topline iz zgrade. Posebno je korisna za izoliranje južnog
fasadnog zida. Presjek materijala transparentne izolacije sadrži sitne
TRANSPARENTNA
kapilarne cijevi koje idu popreno s jedne na drugu stranu ploe.
TOPLINSKA IZOLACIJA
Postavljanjem u presjek vanjskog zida stvara se gusta mreža kanala koji
omoguuju prodor sunevih zraka i time grijanje masivnih dijelova zidova.
Na ovaj nain akumulirana toplina koristi se za zagrijavanje prostora, pri
emu se uinak može dodatno pojaati postavljanjem izo-stakla i toplinske
rolete u zrani sloj ispred transparentne izolacije.
Kod konvencionalne toplinske izolacije se dobra izolacijska svojstva postižu
uz pomo zraka koji se nalazi u poroznom materijalu. Ako odstranimo zrak iz
materijala, izolacijska svojstva se poveavaju zbog vakuuma. Za to se
koriste stisnuta staklena vlakna, polistirenska pjena i sl. Vakuumska izolacija
VAKUUMSKA TOPLINSKA
radi se u modularnim panelima, a zbog izuzetnih izolacijskih svojstava
IZOLACIJA
potrebne su znatno manje debljine od konvencionalne toplinske izolacije za
ista toplinska svojstva. Ova je izolacija još uvijek vrlo skupa i primjenjuje se
najviše kod sanacija objekata gdje nije mogue ugraditi vee debljine
izolacije zbog npr. spomenike vrijednosti graevine.
Aerogel je izuzetan materijal, još uvijek u eksperimentalnoj primjeni u
graditeljstvu, nalik smrznutom dimu koji ima najvišu vrijednost toplinske
izolacije, najnižu gustou, najnižu provodljivost zvuka, najniži indeks loma
svjetlosti i najnižu dielektrinu konstantu od svih danas poznatih vrstih
materijala. Izuzetno lagana kruta pjena, nastaje iz gela (silicij, aluminij, krom
kositar ili ugljik) u kojem se tekua komponenta zamjenjuje plinovitom (zrak
ili vakuum). Krute rešetkaste strukture molekula, ali lomljiv na pritisak.
Mogue su razliiti stupnjevi transparentnosti, a naješe je
polutransparentan. Vatrootporan. Higroskopan. Izuzetno dobar toplinski
AEROGEL
izolator jer gotovo u potpunosti spreava sva tri mehanizma prijenosa
NANOGEL
topline: zrak ne može strujati kroz strukturu materijala (konvekcija), kao
materijal slabo provodi toplinu (kondukcija), a ako sadrži ugljik koji apsorbira
IC zraenje ne prenosi toplinu (zraenje).
Rezultati eksperimentalne primjene aerogela u graditeljstvu pokazuju kako
ce to biti najlakši graevinski materijal i izuzetno kvalitetna sirovina za
proizvodnju izolacijskih materijala. Zbog visoke transparentnosti imat ce
znaajnu ulogu i u proizvodnji prozora i vrata, ostakljenih stijena i
svjetlarnika.
1
–
mg/cm3
1,9
0,004 – 0,03
66
3.13. Vrste i tehnike karakteristike ostakljenja
VRSTE I TEHNIKE KARAKTERISTIKE OSTAKLJENJA
OSTAKLJENJE
TEHNIKI OPIS
JEDNOSTRUKO
OSTAKLJENJE
DVOSTRUKO
IZO STAKLO
DVOSTRUKO
TOPLINSKO
IZOLACIJSKO
STAKLO
LE = 0,16
DVOSTRUKO
TOPLINSKO
IZOLACIJSKO
STAKLO
Ar, LE = 0,1
TROSTRUKO
TOPLINSKO
IZOLACIJSKO
STAKLO
Kr, LE = 0,1 0,05
DVOSTRUKO
TOPLINSKO
I
ZVUNO
IZOLACIJSKO
STAKLO
SF6, Ar, LE =
0,1
DVOSTRUKO
TOPLINSKO
I
ZVUNO
IZOLACIJSKO
STAKLO
SF6, Ar, LE =
0,1
DVOSTRUKO
TOPLINSKO
I
ZVUNO
IZOLACIJSKO
STAKLO
SF6, LE = 0,1
DVOSTRUKO
STAKLO
SA
ZAŠTITOM OD
SUNCA
Ar, LE = 0,1
jednostruko staklo
DEBLJINE
STAKLA
PO
SLOJEVIMA
[mm]
6
dvostruko izo staklo
4/12/4
8,00
3,00
dvostruko izo staklo s
metalnom folijom
4/14/4
12,0
1,60
dvostruko izo staklo s
ispunom od argona i
metalnom folijom
4/16/4
14,00
1,20-1,50
trostruko izo staklo s
ispunom od kriptona i
dvije met. folije
4/8/4/8/4
4/10/4/10/4
17,00
18,00
0,70-0,80
0,50-0,60
dvostruko izo staklo s
ispunom plinovima za
poveanje topl. i zv.
izolacije i s met.
folijom
6/16/4
14,00
13,00
1,30-1,50
1,50-2,00
dvostruko izo staklo s
laminiranim staklom
izvana i ispunom
plinovima
za
poveanje toplinske i
zvune izolacije te s
met. folijom
dvostruko izo staklo s
lam. staklom izvana i
iznutra i ispunom
plinovima za pov.
zvune izolacije te s
met. folijom
dvostruko izo staklo s
ispunom od argona i
metalnom folijom
LAM 9/16/6
13,00
1,60-1,80
LAM12/20/LAM1
0
11,00
2,00-2,20
6/12/6
14,00
1,50-1,60
i = 20°C
PRIBLIŽNA
POVRŠINSKA
TEMP.
[°C]
- 2,00
KOEF. PROLASKA
TOPLINE U
[W/m2K]
5,80
e = -5°C
67
3.14. Koeficijenti prolaska topline za karakteristine graevne dijelove
VANJSKI ZID S TOPLINSKOM IZOLACIJOM I ZAVRŠNOM ŽBUKOM (ETICS
SUSTAV, kamena vuna)
VANJSKI ZID, PREMA GARAŽI ILI TAVANU
Materijal
d
U
d=8 cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE
DO 1940.g. KONTINENTALNA HRVATSKA
Puna opeka
(obostrano ožbukana)
d=10 cm
d=12 cm
d=14 cm
d=16 cm
d=18 cm
d=20 cm
0,30
0,28
0,27
0,25
0,26
0,25
0,24
0,22
0,23
0,22
0,21
0,20
0,21
0,20
0,19
0,18
0,19
0,18
0,18
0,17
POBOLJŠANJE
30
45
60
80
1,89
1,40
1,16
0,87
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE
DO 1940.g. PRIMORSKA HRVATSKA
0,41
0,38
0,36
0,33
0,35
0,32
0,31
0,28
POBOLJŠANJE
30
50
65
80
30
50
Kamen
(iznutra ožbukan)
65
80
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE POSLIJE 1940.g
Puna opeka
30
(obostrano ožbukana)
16/20/25
Armirani beton
(iznutra ožbukan 1,5 cm)
30/40/50
2,51
1,85
1,54
1,32
2,53
1,86
1,53
1,33
0,44
0,36
0,41
0,34
0,39
0,33
0,38
0,32
0,44
0,36
0,41
0,34
0,39
0,33
0,38
0,32
POBOLJŠANJE
0,31
0,30
0,29
0,28
0,31
0,30
0,29
0,28
0,27
0,26
0,25
0,25
0,27
0,26
0,25
0,25
0,24
0,23
0,23
0,22
0,24
0,23
0,23
0,22
0,21
0,21
0,20
0,20
0,21
0,21
0,20
0,20
0,19
0,19
0,18
0,18
0,19
0,19
0,18
0,18
1,89
0,41
0,35
0,30
0,26
0,23
0,21
0,19
4,05/3,82/3,56
3,33/2,95/2,65
0,46
0,45
0,38
0,37
0,32
0,32
0,28
0,27
0,25
0,24
0,22
0,21
0,20
0,19
Betonski bloketi (obostrano žbukani)
1,61
0,40
0,34
0,29
0,25
0,23
0,20
0,19
1,62
1,21
POBOLJŠANJE
0,40
0,34
0,37
0,31
0,29
0,27
0,25
0,24
0,23
0,22
0,20
0,20
0,19
0,18
Kamen
(obostrano ožbukan)
25
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE POSLIJE 1970.g.
25
Šuplja opeka (obostrano ožbukana)
35
68
VANJSKI ZID S TOPLINSKOM IZOLACIJOM I ZAVRŠNOM ŽBUKOM (ETICS
SUSTAV, kamena vuna)
VANJSKI ZID, PREMA GARAŽI ILI TAVANU
Materijal
d
U
d=8 cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
d=10 cm
d=12 cm
d=14 cm
d=16 cm
d=18 cm
d=20 cm
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE OD 1970.g. DO 2006.g.
POBOLJŠANJE
Šuplja opeka 29 cm s termoizolacijskom žbukom
4 cm
35
0,86
0,32
0,27
0,24
0,22
0,20
0,18
0,17
Šuplja opeka 29 cm s tankoslojnom fasadom (4-6
cm) i 0,8 cm - DEMIT
36
0,55
0,36
0,30
0,26
0,23
0,21
0,19
0,17
Sendvi zid: armirani beton 15 cm toplinska
izolacija 3 cm i fasadna opeka 12 cm
30
1,13
0,36
0,31
0,27
0,24
0,21
0,19
0,18
Sendvi zid: šuplja opeka 19 cm, toplinska
izolacija 5 cm i fasadna opeka 12 cm
40
0,47
0,25
0,22
0,20
0,18
0,17
0,16
0,15
Sendvi zid: šuplja opeka 29 cm, toplinska
izolacija 5 cm i fasadna opeka 12 cm
48
0,44
0,33
0,28
0,25
0,22
0,20
0,18
0,17
Sendvi zid s ventiliranom šupljinom: šuplja
opeka 19 cm, toplinska izolacija 3 cm, ventilirana
šupljina 3 cm, fasadna opeka 12 cm
40
0,84
0,29
0,25
0,22
0,19
0,18
0,16
0,15
47
0,65
0,34
0,29
0,25
0,22
0,20
0,18
0,17
23
1,52
0,35
0,30
0,26
0,23
0,21
0,19
0,17
20
1,22
0,37
0,31
0,27
0,24
0,22
0,20
0,18
25
0,99
0,34
0,30
0,26
0,23
0,21
0,19
0,17
*dodatnu toplinsku izolaciju izvesti prije ventilirane šupljine
Sendvi zid s ventiliranom šupljinom: šuplja
opeka 29 cm, toplinska izolacija 3 cm, ventilirana
šupljina 3 cm, fasadna opeka 12 cm
*dodatnu toplinsku izolaciju izvesti prije ventilirane šupljine
Sendvi zid s ventiliranom šupljinom: armirani
beton 15 cm, toplinska izolacija 3 cm, ventilirana
šupljina 3 cm, armirani beton 5 cm
*dodatnu toplinsku izolaciju izvesti prije ventilirane šupljine
Zidovi od laganog betona (porobeton) obostrano
ožbukan
69
POD NA TLU
POD NA TLU TOPLINSKI IZOLIRAN
Materijal
d
U
d=8 cm
d=10 cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
d=12 cm
d=14 cm
d=16 cm
d=18 cm
d=20 cm
KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA DO 1970.g.
Pod na tlu
17
2,67
KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1970.g. DO 2006.g.
Pod na tlu + t.i. 3 cm
20
0,89
POBOLJŠANJE
0,42
0,35
0,30
0,26
0,23
0,20
0,19
0,42
0,30
0,26
0,23
0,20
0,19
ZID PREMA NEGRIJANOM STUBIŠTU
TOPLINSKI IZOLIRAN ZID PREMA NEGRIJANOM STUBIŠTU
Materijal
d
[cm]
KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA DO 1970.g.
Puna opeka
30
(obostrano ožbukana)
Šuplja opeka
25
(obostrano ožbukana)
16/20/25
Armirani beton
30/40/50
(obostrano ožbukan 1,5 cm)
d=8 cm
U
2
[W/m K]
d=10 cm
d=12 cm
d=14 cm
d=16 cm
d=18 cm
d=20 cm
2
U, [W/m K]
POBOLJŠANJE
1,64
0,40
0,33
0,29
0,25
0,23
0,20
0,19
1,42
0,40
0,34
0,29
0,25
0,23
0,20
0,19
2,97/2,84/2,70
2,56/2,33/2,14
0,46
0,45
0,38
0,37
0,32
0,32
0,28
0,27
0,25
0,24
0,22
0,21
0,20
0,19
VANJSKI ZID PREMA TERENU
Materijal
0,35
VANJSKI ZID PREMA TERENU TOPLINSKI IZOLIRAN
d
[cm]
d=8 cm
U
2
[W/m K]
KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA DO 1970.g.
16/20/25 5,21/4,83/4,42
Armirani beton
30/40/50 4,08/3,52/3,11
60
1,15
Puna opeka
80
0,89
KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1980. (1987.) g. DO
2006.g.
Beton s toplinskom izolacijom 5 cm i obzidom
37
0,50
od opeke 6 cm
d=10 cm
d=12 cm
d=14 cm
d=16 cm
d=18 cm
d=20 cm
0,18
0,18
0,16
0,16
0,16
0,16
0,15
0,14
0,15
0,14
0,12
0,13
0,14
0,13
0,12
2
U, [W/m K]
POBOLJŠANJE IZVEDBOM T.I. OD XPS-a
0,35
0,28
0,24
0,21
0,34
0,28
0,23
0,20
0,28
0,24
0,21
0,18
0,26
0,22
0,20
0,17
POBOLJŠANJE IZVEDBOM T.I. OD XPS-a
0,22
0,19
0,17
0,15
70
STROP PREMA NEGRIJANOM TAVANU ILI PODRUMU
Materijal
d
U
d=8 cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE DO 1940.g
Drveni strop 40 cm s ispunom
od pijeska ili šute, obloga od punih openih 50
elemenata 6 cm
Strop od punih openih elemenata 25 cm
35
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE DO 1970.g
Sitnorebriasti strop
d ploe=6 cm, huk=40 cm
STROP PREMA NEGRIJANOM TAVANU TOPLINSKI IZOLIRAN
40
d=10 cm
d=12 cm
d=14 cm
d=16 cm
d=18 cm
d=20 cm
POBOLJŠANJE
1,16
0,33
0,28
0,25
0,22
0,20
0,18
0,16
1,46
0,38
0,32
POBOLJŠANJE
0,28
0,24
0,22
0,20
0,18
4,20
0,44
0,26
0,23
0,21
0,36
0,30
0,19
POBOLJŠANJE
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE DO 1980. (1987.) g
Openi elementi 14 cm +
22
1,66
betonska ploa 6 cm
Beton 16 cm, iznutra ožbukan
18
3,55
0,38
0,32
0,27
0,24
0,21
0,19
0,17
0,43
0,35
0,30
0,26
0,23
0,20
0,18
STROP IZNAD VANJSKOG PROSTORA
STROP PREMA OTVORENOM PROSTORU TOPLINSKI IZOLIRAN
Materijal
d
U
d= 8 cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1940.g. DO 1980.
(1987.) g.
Openi elementi 14 cm +
29
1,41
betonska ploa 6 cm
Armirani beton 16 cm
25
2,19
KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1980. (1987.) g. DO
2008.g.
Openi elementi 14 cm +
32
0,68
betonska ploa 6 cm + t.i. 3 cm
d= 10 cm
d= 12 cm
d= 14 cm
d= 16 cm
d= 18 cm
d= 20 cm
POBOLJŠANJE
0,38
0,32
0,28
0,25
0,22
0,20
0,18
0,42
0,35
0,30
0,26
0,23
0,21
0,19
0,23
0,21
0,19
0,17
0,16
POBOLJŠANJE
0,30
0,26
71
STROP IZMEU STANOVA
Materijal
STROP IZMEU STANOVA TOPLINSKI IZOLIRAN
d
U
d = 2cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA
Openi elementi 14 cm +
betonska ploa 6 cm + EPS 2 cm
Armirani beton 16 cm + EPS 2 cm
d= 14 cm
0,52
0,41
0,34
0,29
0,25
0,22
25
1,94
0,88
0,61
0,46
0,37
0,31
0,27
0,24
KOSI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA) TOPLINSKI IZOLIRAN
d= 8 cm
d
U
[cm]
[W/m2K]
7,5
d= 20 cm
(14+6)
16
d
[cm]
d=10 cm
d= 12 cm
d= 14 cm
d= 16 cm
d= 18 cm
0,19
0,18
0,16
d= 20 cm
U, [W/m2K]
POBOLJŠANJE
0,27
0,63
0,24
0,21
0,15
POBOLJŠANJE
1,92
0,40
0,33
0,28
0,25
0,22
0,20
0,18
4,05
0,44
0,36
0,30
0,26
0,23
0,20
0,18
KOSI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA) TOPLINSKI IZOLIRAN
d = 8 cm
U
2
[W/m K]
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE OD 1940.g.
Montažna ploa 20 cm, t.i. 3 cm, cementni
estrih i h.i.
Betonska ploa 16 cm, t.i. 3 cm, cementni
estrih i h.i.
d= 12 cm
0,72
RAVNI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA)
Materijal
d= 10 cm
1,30
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE OD 1970.g.
Openi elementi +
betonska ploa
Beton iznutra ožbukan
d= 8 cm
29 cm
KARAKTERISTINA VANJSKA OVOJNICA OD 1970.g.
Drvene grede ispunjene t.i. 5 cm
d= 6 cm
POBOLJŠANJE
KOSI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA)
Materijal
d= 4 cm
d =10 cm
d= 12 cm
d= 14 cm
d= 16 cm
d= 18 cm
d= 20 cm
2
U, [W/m K]
POBOLJŠANJE
32
0,76
0,30
0,26
0,23
0,20
0,18
0,17
0,16
28
0,96
0,32
0,28
0,24
0,22
0,19
0,18
0,16
72
PROZORI
OKVIR
OSTAKLJENJE
do 1970.g.
Materijal
Drveni okvir
Drvo aluminij
s
poliuretanom
4 cm
Metalni okvir
bez
prekinutog
toplinskog
mosta
Metalni okvir
s prekinutim
toplinskim
mostom
Pvc okvir
do 1987.g.
do 2006.g.
od 2006.g.
2-struko
izolacijsko
staklo
(4/10-16/4 mm)
i
2-strukim
brtvljenjem
2-struko
izolacijsko
staklo
(4/16/4
mm) s plinovitim
punjenjem, lowe
premazom
i
3-strukim
brtvljenjem
3-struko
izolacijsko staklo
(4/16/4/16/4 mm)
s
plinovitim
punjenjem, lowe
premazom
i
3-strukim
brtvljenjem
1-struko
ostakljenje
(4 mm)
bez
brtvljenja
2 x 1-struko
ostakljenje
(4 mm)
2 doprozornika
d=30 cm
bez brtvljenja
2-struko
obino
ostakljenje
(4/6-8/4 mm)
bez brtvljenja
3-struko
obino
ostakljenje
bez brtvljenja
(4/6-8/4/6-8/4
mm)
5,7
5,7
3,4
2,3
2,4 – 2,1
1,1
0,7 - 0,5
5,2
-
3,6
-
2,9
-
2,6
-
2,2 – 2,0
1,4 – 1,0
1,1
d
[cm]
5
7
U
[W/m2K]
2,9
2,4
11
0,5
-
-
-
-
-
1,3
0,9
5
5,9
5,9
3,1
4,0
3,2
-
-
-
5
3,4
5,9
2,7
3,2
2,6
2,5
1,7
1,4
5-8
10
2,2-2,0
1,4
-
--
3,2
-
2,4
-
2,2 – 2,0
1,4
1,0 - 0,8
Napomena: crveno su oznaeni svi graevni dijelovi vanjske ovojnice iji koeficijenti prolaska topline ne zadovoljavaju Tehniki propis o racionalnoj
upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (Narodne novine br. 110/08 i 89/09)
Koeficijenti prolaska topline se odreuju prema EN ISO 6946:2007, Tehniki propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama,
prilog A.1 (Narodne novine br. 110/08 i 89/09)
73
3.15. Uinkovitost elektromotornih pogona
0,75 – 7,5 kW
Prosjena
efikasnost
standardnog motora
0,80
Prosjena efikasnost motora
uinkovite izvedbe
0,86
7,5 –37 kW
0,86
0,90
37 – 75 kW
0,90
0,93
>75 kW
0,95
0,96
Raspon snage
3.16. Proraun potrebne kompenzacije jalove snage
Mrežni napon i frekvencija su osnovni parametri za odreivanje potrebne kompenzacije jalove
energije. Reaktivna snaga Q kompenzacije se rauna prema slijedeoj formuli:
Q = U2 × C × ;
gdje je = 2f, Q = reaktivna snaga, U = mrežni napon, C kapacitet i f = mrežna frekvencija
Potreban Qc iznosi:
Qc = Pa×(tg – tg I ) ;
gdje je tg postojea tg I ciljana vrijednost, a Pa vršna radna snaga.
Prije
kompenziranja
tg cos 1,33
1,3
1,27
1,23
1,2
1,17
1,14
1,11
1,08
1,05
1,02
0,99
0,96
0,94
0,91
0,88
0,86
0,83
0,8
0,78
0,75
0,72
0,7
0,67
0,65
0,62
0,59
0,57
0,54
0,51
0,6
0,61
0,62
0,63
0,64
0,65
0,66
0,67
0,68
0,69
0,7
0,71
0,72
0,73
0,74
0,75
0,76
0,77
0,78
0,79
0,8
0,81
0,82
0,83
0,84
0,85
0,86
0,87
0,88
0,89
0,48
0,9
Reaktivna snaga kondenzatora u kVAr koju je potrebno instalirati po kW instalirane snage za
postizanje željenog cos ili tan tg cos
0,75
0,59
0,48
0,46
0,43
0,4
0,36
0,33
0,29
0,25
0,2
0,14
0,08
0,8
0,86
0,9
0,91
0,92
0,93
0,94
0,95
0,96
0,97
0,98
0,99
1
0,584
0,549
0,515
0,483
0,45
0,419
0,388
0,358
0,329
0,299
0,27
0,242
0,213
0,186
0,159
0,132
0,105
0,079
0,053
0,026
0,733
0,699
0,665
0,633
0,601
0,569
0,538
0,508
0,478
0,449
0,42
0,392
0,364
0,336
0,309
0,282
0,255
0,229
0,202
0,176
0,15
0,124
0,098
0,072
0,046
0,02
0,849
0,815
0,781
0,749
0,716
0,685
0,654
0,624
0,595
0,565
0,536
0,508
0,479
0,452
0,425
0,398
0,371
0,345
0,319
0,292
0,266
0,24
0,214
0,188
0,162
0,136
0,109
0,083
0,054
0,028
0,878
0,843
0,809
0,777
0,744
0,713
0,682
0,652
0,623
0,593
0,564
0,536
0,507
0,48
0,453
0,426
0,399
0,373
0,347
0,32
0,294
0,268
0,242
0,216
0,19
0,164
0,14
0,114
0,085
0,059
0,905
0,87
0,836
0,804
0,771
0,74
0,709
0,679
0,65
0,62
0,591
0,563
0,534
0,507
0,48
0,453
0,426
0,4
0,374
0,347
0,321
0,295
0,269
0,243
0,217
0,191
0,167
0,141
0,112
0,086
0,939
0,904
0,87
0,838
0,805
0,774
0,743
0,713
0,684
0,654
0,625
0,597
0,568
0,541
0,514
0,487
0,46
0,434
0,408
0,381
0,355
0,329
0,303
0,277
0,251
0,225
0,198
0,172
0,143
0,117
0,971
0,936
0,902
0,87
0,837
0,806
0,775
0,745
0,716
0,686
0,657
0,629
0,6
0,573
0,546
0,519
0,492
0,466
0,44
0,413
0,387
0,361
0,335
0,309
0,283
0,257
0,23
0,204
0,175
0,149
1,005
0,97
0,936
0,904
0,871
0,84
0,809
0,779
0,75
0,72
0,691
0,663
0,634
0,607
0,58
0,553
0,526
0,5
0,474
0,447
0,421
0,395
0,369
0,343
0,317
0,291
0,264
0,238
0,209
0,183
1,043
1,008
0,974
0,942
0,909
0,878
0,847
0,817
0,788
0,758
0,729
0,701
0,672
0,645
0,618
0,591
0,564
0,538
0,512
0,485
0,459
0,433
0,407
0,381
0,355
0,329
0,301
0,275
0,246
0,23
1,083
1,048
1,014
0,982
0,949
0,918
0,887
0,857
0,828
0,798
0,769
0,741
0,712
0,685
0,658
0,631
0,604
0,578
0,552
0,525
0,499
0,473
0,447
0,421
0,395
0,369
0,343
0,317
0,288
0,262
1,131
1,096
1,062
1,03
0,997
0,966
0,935
0,905
0,876
0,84
0,811
0,783
0,754
0,727
0,7
0,673
0,652
0,62
0,594
0,567
0,541
0,515
0,489
0,463
0,437
0,417
0,39
0,364
0,335
0,309
1,192
1,157
1,123
1,091
1,058
1,007
0,996
0,966
0,937
0,907
0,878
0,85
0,821
0,794
0,767
0,74
0,713
0,687
0,661
0,634
0,608
0,582
0,556
0,53
0,504
0,478
0,45
0,424
0,395
0,369
1,334
1,299
1,265
1,233
1,2
1,169
1,138
1,108
1,079
1,049
1,02
0,992
0,963
0,936
0,909
0,882
0,855
0,829
0,803
0,776
0,75
0,724
0,698
0,672
0,645
0,62
0,593
0,567
0,538
0,512
0,031
0,058
0,089
0,121
0,155
0,192
0,234
0,281
0,341
0,484
74
3.17. Sadržaj izvješa o provedenom redovitom pregledu sustava
grijanja
IZVJEŠEOPROVEDENOMREDOVITOM PREGLEDUSUSTAVAGRIJANJA
1. Podacionaruiteljuredovitogpregleda
1.1
Imeiprezime/naziv
Adresa:
Telefon:
Fax:
Email:
1.2
Osobaodgovornaza
kontrolnipregleduime
naruitelja:
2. Podacioizvršiteljuredovitogpregleda
2.1
Imeiprezime/naziv
Adresa:
Telefon:
Fax:
Email:
Brojizregistraovlaštenih
osoba:
2.2
Ovlaštenaosoba/imenovana
osobauovlaštenojpravnoj
osobiizvršiteljaza
provoenjeredovitog
pregleda:
Brojizregistraovlaštenih
osoba:
3. Podaciozgradi
3.1
Nazivivrstazgrade
3.2
3.3
3.4
Adresa:
Namjenazgrade(prema
odredbamalanka7.
Pravilnika)
Godinaizgradnje
3.5
Brojenergetskogcertifikata
(akopostoji)
3.6
IDISGE(akopostoji)
3.7
Ploštinakorisnepovršine
zgrade[m2]
3.8
Obujamgrijanogdijela
zgrade[m3]
3.9
Toplinskikapacitetzgrade
Cm
teški
srednji
mali
75
4. Openitipodaciosustavugrijanja
4.1
Godinaugradnjeilizadnje
rekonstrukcijesustava
grijanja
4.2
Izvedbenostanjeodgovara dokumentaciji(DA/NE)
4.3
Vrstaregulacijesustava
4.4
Opissustava
4.5
Vanjskaprojektna
temperatura[°C]
4.6
Listagrijanihzona
4.7
Režimgrijanjapojedinih
zona
4.8
Serviser(i)sustava,nain
održavanja
5. Podaciosustavuproizvodnjetoplinskeenergije
5.1
Brojinstaliranihureajaza proizvodnjutoplinske
energije
5.2
Ukupninazivniuinureaja zaproizvodnjutoplinske
energije[kW]
5.3
Vrstagorivakojasekoriste 5.4
Vrstaregulacijeureajaza proizvodnjutoplinske
energije
5.5
Pomoniureaji
5.6
Ostalipodsustaviza
proizvodnjutoplinske
energije(navestitip)
6. Opiskotla
6.1
Namjenakotla
6.2
Vrstagorivakojesekoristi
6.3
Vrstaureajaza
proizvodnjutoplinske
energije
6.4
6.5
6.6
6.7
6.8
6.9
6.10
6.11
Proizvoa
Modelureaja
Nazivniuinkotla
Godinaproizvodnje
Stupanjkorisnostiureaja
zaproizvodnjutoplinske
energije[%]
(premapodacima
proizvoaa)
Tipplamenika
Godinaproizvodnje
plamenika
Rasponsnageplamenika
standardni
niskotemperaturni
kondenzacijski
drugo…………………………………….
76
6.12
Tipmodulacijerada
plamenika
7.
Opissustavarazvoda
Tipdistribucijskog
sustava/razvoda
Otvoreni/zatvorenisustav
Listarazvodnihkrugova
premagrijanimzonama
Stanje/materijal/debljina
toplinskeizolacije
distribucijskogsustava
Prirodna/prisilnacirkulacija
Ukupnanazivnasnaga
crikulacijskihpumpi
Tipovicirkulacijskihpumpi
Sustavhidrauliki
izbalansiran(DA/NE)
Medijzaprijenostoplinske
energije
Temperaturamedija[°C]
zrak voda ulje drugo
polaz.........°Cpovrat........°C
8. Opisogrjevnihtijela
8.1
Tipogrjevnihtijela
8.2
Brojogrjevnihtijelaprema
tipu
8.3
Instaliranitoplinski
kapacitetogrjevnihtijela
prematipu[kW]
8.4
Ukupnainstaliranasnaga
ogrjevnihtijela[kW]pri
definiranom
temperaturnomrežimu
radau4.7.
konvektor……………………….
lankastaogrjevnatijela……………………….
ploastaogrjevnatijela……………………….
cijevniradijatori………………………
drugo………………………
konvektor……………………….
lankastaogrjevnatijela……………………….
ploastaogrjevnatijela……………………….
cijevniradijatori………………………
drugo………………………
9. Opissustavaregulacije
9.1
Vrstaregulacijesustava
9.2
Tiplokalneregulacije
9.3
Tipcentralneregulacije
9.4
Mogunostvremenskog
podešavanjaregulacije
9.5
Nainpodešavanja
regulacijeodstrane
korisnika(vrijeme,
temperaturaitd)
9.6
Dostupnadokumentacijao
rukovanjusustavom
regulacije
10. Opissustavapripremepotrošnetoplevode(PTV)
10.1 NainpripremePTVa
77
10.2
10.3
10.4
10.5
10.6
10.7
10.8
10.9
10.10
(protono/spremnik)
Izvortoplinskeenergije
NazivnasnagakotlazaPTV
Snagagrijaa
VolumenspremnikaPTVa
TemperaturaPTVa
RegulacijaPTVa
Tiprecirkulacije
Regulacijarecirkulacije
Stanjetoplinskeizolacije
razvodasustavaPTV
11. Stvarnapotrošnjaenergije(premaraunima)
11.1 Ukupnagodišnjapotrošnja ogrjevnogenergenta[kWh]
11.2 Ukupnagodišnjapotrošnja ogrjevnogenergentaza
grijanje[kWh]
11.3 Ukupnagodišnjapotrošnja ogrjevnogenergentaza
kuhanje[kWh]
11.4 Ukupnagodišnjapotrošnja ogrjevnogenergentaza
potrošnutopluvodu[kWh]
12. Rezultatiredovitogpregleda
Pregleddokumentacije
Potpuna/dostupna
12.1
Dokumentacijaosustavu
grijanja(izvedbeniprojekt,
projektodržavanjaidr.)
12.2
Dokumentacijao
održavanju/servisiranju
12.3
Izvješeozadnjemredovitom pregledu
12.4
Podaciopotrošnjigorivau
Stvarni
mjernimjedinicamaukojim
(premaraunima)
segorivonabavlja
(m3,litre,tone,…)
Nepotpuna/nedostupna Napomene:
Projektirani(podaciiz
dokumentacije)
13.Nalazipregleda(*+ ....dobro0 ....prihvatljivo ....neprihvatljivo)
Elementipodsustava
Elementipodsustava
emisijetoplinske
razvodatoplinske
energije*
energije*
Usklaenostsdokumentacijom
istoa
Brtvljenje
Ocjenaodržavanja
Ocjenaservisiranja
Elementipodsustava
proizvodnjetoplinske
energije*
78
Toplinskaizolacija
Ocjenaenergetskeuinkovitosti
Ostalo
1. 14.Podacioizvršenimmjerenjima
Izmjerenitoplinskiuinak[kW]
(podatakizispitnogizvješaako
postoji)
Temperaturaukotlu[°C]
2. Izmjerena:
3. Preporuena:
TemperaturauspremnikuPTVa[°C]
4. Izmjerena:
5. Preporuena:
UdioO2u
UdioCOudimnim
Temperatura Temperatura Temperatura Stupanj
Uvjeti
dimnim
plinovima
dimnih
zrakau
ukotlu
korisnosti2
plinovima
plinova
prostoriji
%
ppm
°C
°C
°C
%
Izmjerene
vrijednosti
Dopuštene
vrijednosti
15.Ukupnaocjenaenergetskeuinkovitostisustavagrijanja
1.
2.
3.
Energent4
Energent3
Energent2
Energent1
16.Prijedlogmjerazapoboljšanjeenergetskeuinkovitostisustavagrijanja
Br. Naziviopis
Uštedeenergije
Novaneuštede Potrebna
mjere
[kWh/god]
[kn/god.]
ulaganja
[kn]
Jednostavni
period
povrata
[godina]
Uštede
emisijeCO2
[tCO2/god.]
2
Za ureaj za proizvodnju toplinske energije (kotao) potrebno je temeljem mjerenja utvrditi stvarni stupanj korisnosti
i navesti ga na ovom mjestu.
79
4.
…
U
________________
Datum________________
ZaNaruitelja:
Imeiprezime
Potpis
______________________________
______________________________
Zaizvršiteljaovlaštenaosoba/imenovanaosobau
ovlaštenojpravnojosobizaprovoenjeredovitogpregleda:
Imeiprezime
______________________________
______________________________
Potpis
80
3.18. Sadržaj izvješe o provedenom redovitom pregledu sustava
mehanike ventilacije/klimatizacije
IZVJEŠE OPROVEDENOMREDOVITOM PREGLEDUSUSTAVAKLIMATIZACIJE
1. Podacionaruiteljuredovitogpregleda
1.1
Imeiprezime/naziv
Adresa:
Telefon:
Fax:
Email:
1.2
Osobaodgovornaza
kontrolnipregleduime
naruitelja:
2. Podacioizvršiteljuredovitogpregleda
2.1
Imeiprezime/naziv
Adresa:
Telefon:
Fax:
Email:
Brojizregistraovlaštenih
osoba:
2.2
Ovlaštenaosobaodgovorna
zakontrolnipregleduime
izvršitelja:
Brojizregistraovlaštenih
osoba:
3. Podaciozgradi
3.1
Nazivivrstazgrade
3.2
3.3
3.4
3.5
Adresa
Namjenazgrade(prema
odredbamalanka7.
Pravilnika)
Godinaizgradnje
Brojenergetskogcertifikata
(akopostoji)
3.6
IDISGE(akopostoji)
3.7
Površinakondicioniranog
prostora[m2]
3.8
Obujamklimatiziranog
prostora[m3]
3.9
Toplinskikapacitetzgrade
Cm
3.10
Vrstazaštiteodsunca
teški
srednji
mali
81
4.
Podaciosustavumehanikeventilacije/klimatizacije
4.1
Godinaugradnjeilizadnje rekonstrukcijesustavaza
klimatizaciju
4.2
Zahtijevaniprocesis
ovlaživanje
obziromnanamjenu
sušenje
zgrade
hlaenje
grijanje
dobavasvježegzraka
4.3
Zahtijevanevrijednostipo unutarnjatemperaturazraka:
izvedbenomprojektu(ili
hlaenje......°C
drugojdostupnoj
grijanje......°C
dokumentaciji)
unutarnjarelativnavlažnost:..........%
brojizmjenazraka:..........h1
koliinaubacivanogzraka:..........m3/h
4.4.Elementzaproizvodnjuenergije
4.4.1
Vrstaureajaza
kompresorski(vodomhlaen)
proizvodnju
kompresorski(zrakomhlaen)
rashladne/toplinske
splitsustav
energije
apsorpcijski
toplinskapumpa
drugo
4.4.2
Ukupanbrojinstaliranih
ureaja
4.4.3
Klasifikacijakuišta
klimakomoreprema
koeficijentuprolaska
topline(HRNEN1886)
4.4.2
Klasapropuštanja
klimakomore(HRNEN
1886)
4.4.3
Klasapropuštanja
razvodnihkanala(HRNEN
15242)
4.4.4
Brojkompresorskih
………kompresorskihjedinicapoureaju
jedinica
………ukupnokompresorskihjedinica
4.4.5
Rashladniuinak[kW]
4.4.6
Toplinskiuinak[kW]
4.4.7
Radnimedij
4.4.8
Predvienibrojsatirada
[h/god]
4.4.9
EER/COP
4.4.10 Nainupravljanja
programirano runo CNS
4.4.11 Spremnikrashladne
da ne
energije
4.4.11a Obujam/temperatura
m3 °C
4.4.11b Izolacija
primjerena neprimjerena
4.5.Elementirazvodaenergije
4.5.1
Medijzaprijenostoplinske zrak voda zranovodeni
82
4.5.2
4.5.3
4.5.4
energije
Protokmedija(akoje
dostupnoizprojektaili
podatakspumpi)
Padtlaka(akojedostupno
izprojektailipodataks
pumpi)
Temperaturamedija[°C]
3.6Elementizapredajuenergije
3.6.1
Vrstaipripadajui
kapacitetelemenataza
predajuenergije,satirada
natomoptereenju
3.6.2
3.6.3
Toplinskasnaga
prijenosnikatoplinske
energijeibrojsatirada
Nainupravljanja
3.7
Serviser(i)sustava
freon(plinski)
m3/h
Pa
polaz .........°Cpovrat........°C
konvektor.....kW.....h/god
stropnohlaenje.....kW.....h/god
površinskohlaenje.....kW.....h/god
ispariva(splitsustavi).....kW.....h/god
prijenosniktoplinezaprozraivanje
.....kW.....h/god
ventilator.....kW
drugo.....kW.....h/god
kWh/god
programirano runo CNS
5. Rezultatiredovitogpregleda
Pregleddokumentacije
5.1
Dokumentacijaosustavu
zaklimatizaciju(projekt
izvedenogstanja,projekt
održavanjaidr.)
5.2
Dokumentacijao
održavanju/servisiranju
5.3
Izvješeozadnjem
redovitompregledu
5.4
Podaciouporabienergije
Potpuna/dostupna
Nepotpuna/nedostupna
Napomene:
Stvarnipodaci
Podaciizdokumentacije
el.ene................kWh
el.ene................kWh
rashl.ene...........kWh
rashl.ene...........kWh
topl.ene.............kWh
topl.ene............kWh
drugo………...kWh
drugo………...kWh
5.5Nalazivizualnogpregleda(*+....dobro0 ....prihvatljivo ....neprihvatljivo)
Elementizapredaju
Elementirazvoda
energije*
energije*
5.5.1
Usklaenosts
dokumentacijom
5.5.2
istoa
5.5.3
Brtvljenje
5.5.4
Ocjenaodržavanja
5.5.5
Ocjenaservisiranja
5.5.6
Toplinskaizolacija
Elementiza
proizvodnjuenergije*
83
5.5.7
5.5.8
5.5.9
5.5.10
Kondenzacija
Ocjenaenergetske
uinkovitosti(stupanj
korisnosti)3
Regulacija
Ostalo
5.6.Podacioizvršenimmjerenjima4
5.6.1
Temperaturakondicioniranogprostora[°C]
5.6.2
Relativnavlažnostkondicioniranog prostora
5.6.3
5.6.3.1
5.6.3.2
5.6.3.3
5.6.3.4
5.6.3.5
5.6.4
5.6.4.1
5.6.4.2
5.6.4.3
SustavhlaenjaiznormeEN15240
Tlakkondenzacije[Pa]
Tlakisparavanja[Pa]
Temperaturaisparavanja[°C]
Temperaturakondenzacije[°C]
Dobavnasnaga[kW]
Ventilacijskakomora(jedinica)iznormeEN15239
Protokdovedenog/odvedenogzraka [m3/h]
Potrošnjaelektrineenergije[kW]
Padtlakanafilteru [Pa]
6.Ukupnaocjenaenergetskeuinkovitostisustavaklimatizacije
1.
2.
3.
4.
…
3
4
Energent4
Energent3
Energent2
Energent1
7.Prijedlogmjerazapoboljšanjeenergetskeuinkovitostisustavaklimatizacije
Br. Naziviopis
Uštedeenergije
Novaneuštede Potrebna
mjere
[kWh/god]
[kn/god.]
ulaganja
[kn]
Jednostavni
period
povrata
[godina]
Uštede
emisijeCO2
[tCO2/god.]
Za generator topline potrebno je temeljem mjerenja utvrditi stvarni stupanj korisnosti i navesti ga na ovom mjestu.
U tablicu dodavati redove u skladu s izvršenim brojem mjerenja.
84
U
________________
Datum________________
ZaNaruitelja:
Imeiprezime
Potpis
______________________________
______________________________
Zaizvršiteljaovlaštenaosoba/imenovanaosobau
ovlaštenojpravnojosobizaprovoenjeredovitogpregleda:
Imeiprezime
______________________________
Potpis
______________________________
85

letak online - Centar za podršku i razvoj civilnog društva "DELFIN"

komunalna oblast - Opstina gradiska

str. 6 - 8 Poražene ustaše ne mogu biti ratni pobjednici

Beograd za početnike

holesterol_trigliceridi

Informiranje potrošača ili reklamiranje trgovaca?

"Toplinska energija iz kogeneracije na bioplin

Implementacija ZTTE (original - pdf)

1 - Monitor energije