01und28u_ 01und28 II 04.12.13 11:32 Seite 2 D 2384 E — 1,50€ — PROSINAC/DEZEMBER 2013 — BR./NR.12 (340) lebendige gemeinde Blagoslovljen Božić i Nova godina! Gesegnete Weihnachten und ein gutes neues Jahr! 02u.27_02u.27farbs.II 04.12.13 13:13 Seite 1 D 2384 E — 1,50€ — PROSINAC/DEZEMBER 2013 — BR./NR.12 (340) lebendige gemeinde 16. smotra crkvenih zborova KELKHEIM-MÜNSTER, 16.11. 2013., SMOTRA ZBOROVA DJECE I MLADIH Blagoslovljen Božić i Nova godina! Gesegnete Weihnachten und ein gutes neues Jahr! Naslovnica: Isusovo rođenje, bazilika Svete krunice u Lurdu; snimio: A. Polegubić Zbor Hrvatske katoličke misije Main-Taunus/Hochtaunus lebendige gemeinde List hrvatskih katoličkih zajednica u njemačkoj impressum zeitschrift der kroatischen katholischen Gemeinden in Deutschland www.zivazajednica.de Zbor Hrvatske katoličke zajednice Stuttgart-Bad Cannstatt 60435 Frankfurt am Main An den Drei Steinen 42 d Tel.: (069) 9540480 Fax: (069) 95404824 E-Mail: zivazajednica@kroatenseelsorge.de delegatur@kroatenseelsorge.de izdavač/herausgeber: Hrvatski dušobrižnički ured Kroatenseelsorge in Deutschland odgovara/verantwortlich: Pfr. Ivica Komadina Glavni urednik/chefredakteur: Zbor Hrvatske katoličke misije Wiesbaden Dr. Adolf Polegubić Uredništvo/redaktion: Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić, Stjepan Herceg, Kristina Kovačević, Marija Lovrić-Holenda, dr. Adolf Polegubić, Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić Grafička priprema /Layout & bildbearbeitung: Ljubica Markovica-Baban tisak/Druck: DENONA d.o.o., Zagreb Godišnja pretplata s poštarinom/ Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,za ostale europske zemlje: € 22,za prekomorske zemlje: € 35,Bankverbindung: VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland Konto Nr.6498973 ( BLZ: 750 903 00), bei der LIGA Bank eG IBAN: DE03 7509 0300 0006 4989 73 BIC: GENODEF1M05 Zbor Hrvatske katoličke zajednice Traunreut Zbor Hrvatske katoličke misije Rüsselsheim 03u ovom_03u ovom 04.12.13 09:55 Seite 1 u ovoM bRoju ● 16. SMOTRA CRKVENIH ZBOROVA Zajedništvom i pjesmom slavili Gospodina str. 6 ● 2. SUSRET HRVATSKIH STUDENATA S Učiteljem o učenju, promašajima i punom životu str. ● BALINGEN 8 40 godina zajedno u Kristu 10 str. IZ CRKVE U SVIJETU Proslava završetka Godine vjere Izlaganjem relikvija apostola Petra na Trgu sv. Petra i svečanim bogoslužjem zaključio je u nedjelju 24. studenoga, na svetkovinu Krista Kralja, papa Franjo s vjernicima završetak Godine vjere. ......................4 IZ CRKVE U DOMOVINI Zahvala za žrtve Vukovara i Škabrnje ......................5 TEOLOŠKI OSVRT Stijena vjere Bog nam je, dajući nam svoga Sina, otvoreno poručio da nam vjeruje te da po Isusu prima naš čvrsti odgovor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 SVIJET MLADIH — JUGENDWELT Sloboda vjerovanja i položaj kršćana u nekim islamskim zemljama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE: Pfr. Ivica Komadina: Jesus das Licht der Welt Erzbischof Eterović — neuer Apostolischer Nuntius in BRD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13-14 Crkva je mjesto milosrđa, a ne osude, jer se Bog nikada ne umara praštati, piše papa Franjo u pobudnici. Raspaljivati plamen u srcu P rva apostolska pobudnica pape Franje „Evangelii Gaudium“ predstavljena je i objavljena 26. studenoga u Vatikanu. U pobudnici papa Franjo govori o naviještanju evanđelja današnjem svijetu. Kako se isčitava iz pobudnice, Papa želi pokrenuti novu evangelizacijsku etapu koju posebno osvjedočuje radost. „Isus Krist te ljubi, dao je svoj život da te spasi, i sada živ korača uz tebe iz dana u dan, da te prosvijetli, osnaži, oslobodi“, ističe Papa dodavši kako je potrebna stvaralačka i smjela obnova, u čijem će ishodištu biti izvorna svježina evanđelja. „Papa poziva Crkvu da svoja vrata drži otvorenima, Crkva je mjesto milosrđa, a ne osude, jer se Bog nikada ne umara praštati. Ni vrata sakramenata se ne bi smjela zatvarati zbog bilo kojeg razloga. Euharistija nije nagrada za savršene već velikodušni lijek i hrana za slabe. Ta uvjerenja imaju također pastoralne posljedice koje smo pozvani mudro i smjelo uzeti u obzir. Često se ponašamo više kao kontrolori milosti, a ne kao Iz delegatove Poruke P oni koji olakšavaju protok milosti. Crkva nije carina, već je očev dom gdje ima mjesta za svaku osobu s njezinim teškim životom.“ Papa ponavlja da mu je draža Crkva „ranjena i prljava jer je izašla na ulice, no Crkva … zatvorena u klupko opsesija i procedura. „Ako nešto mora u nama probuditi sveti nemir onda je to da naša braća žive bez prijateljstva Isusova.“ U pobudnici Papa potiče svećenike da se u svojim homilijama moraju kloniti čisto „moralističkog ili indoktrinirajuće prodike“. „Homilije im moraju biti pozitivne a ne negativne, moraju uvijek pružati nadu, govoriti „riječi koje raspaljuju plamen u srcu“, ističe Papa u pobudnici. Božić je svetkovina radosti, svetkovina dolaska Božjeg Sina Isusa Krista u ovaj svijet. Tako nam se Bog darovao ljubavlju, a od svakog od nas Bog očekuje da tu ljubav donosimo drugima i to s novim žarom i poletom. Na tragu toga pobudnica pape Franje dolazi u pravo vrijeme. Svima čestit Božić i Božji blaUrednik goslov u 2014. godini! Mlado sunce s visine rošloga mjeseca dnevni tisak u udarnim vijestima, ali i drugi mediji, redovito su izvještavali o velikoj katastorfi koja je pogodila nekoliko filipinskih otoka. Pisalo se i govorilo o „monster-tajfunu“, o „najopasnijem tajfunu zadnjih desetljeća“, o „jednom od četiri najjača tajfuna u povijesti“. Tajfun je u promjeru od 600 kilometara prohujao Filipinima brzinom koja je dostizala i 379 kilometara na sat. Međunarodna oznaka bila je „Haiyan“. Samo je u Taclobanu — glavnom gradu pokrajine Leyte tjedan dana nakon katastrofe, u subotu 16.studenoga, u ruševinama pronađeno 780 mrtvih. Više od četiri milijuna ljudi ostalo je bez krova nad glavom, na ulici, bez igdje ičega. Gotovo istovremeno održana je u Varšavi Svjetska konferencija o zaštiti okoliša, na kojoj su predstavnici Filipina sa suzama u očima molili ponajprije velesile ovoga svijeta da podzmu sve da se zaštiti razaranje klime na našoj planeti. Na Filipinima su 83% posto stanovnika katolici. U područjima pogođenim katastrofom mnogi preživjeli su se sklonili u razrušene crkve, a u nedjelju 17. studenoga stotine tisuća njih u istim tim su razrušenim crkvama za vrijeme svetih misa molili za žrtve katastrofe tražeći utjehu u molitvi. Upravo su u teškim vremenima, u kriznim situacijama života u mukama i problemima, vjera i molitva utjeha i snaga. Tko to od nas nije već osjetio. Koliko smo puta, ne samo mi svećenici, u vrijeme Domovinskog rata čuli od mnogih vjernika kako im je vjera bila najjača snaga. Približava se svetkovina Božića. Usprkos neuspjesima, usprkos prirodnim i životnim katastrofama i problemima vjera je naša snaga i sigurnost, hrana naše duše. Novorođeni Isus je naše Sunce s Istoka sa zdravljem u zrakama. Tko slijedi Isusa, „neće hoditi u tami, nego će imati svjetlost života“ ( Iv 8,12 ). Neka nam je svima čestit i blagoslovjen Božić! Vaš vlč. Ivica Komadina, delegat ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 3 04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 04.12.13 10:15 Seite 1 IZ CRKVE U SVIJETU SVEČANA PROSLAVA ZAVRŠETKA GODINE VJERE „Krist je u središtu, Krist je središte“ Izlaganjem relikvija apostola Petra na Trgu sv. Petra i svečanim bogoslužjem zaključio je u nedjelju 24. studenoga, na svetkovinu Krista Kralja, papa Franjo s vjernicima završetak Godine vjere. 4 ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 sta biti vjernik, onda bi i on u središte svoga života trebao staviti Isusa, u svojim mislima, u riječima i u djelima. „I tako će naše misli biti kršćanske misli, Kristove misli. Naša će djela biti krš ćanska djela, Kristova djela, naše će riječi biti kršćanske riječi, Kristove riječi. Međutim, kada se izgubi to središte, jer ga se zamjenjuje s nečim drugim, proizlaze samo štete za okoliš oko nas i za samoga čovjeka.“ Snimka: IKA O sim svečane mise, tri su ključ- svakoga čovjeka“. Na početku propona događaja kroz tjedan bila vijedi je papa Franjo s mislima puniposvećena tom velikom slav- ma ljubavi i poštovanja zahvalio svolju, na čijem se svečanom završetku me prethodniku Benediktu XVI. na okupilo 60 tisuća hodočasnika iz Ita- daru Godine vjere, „kojim nam je prulije i cijeloga svijeta, nakon što je 11. žio priliku da ponovno otkrijemo ljelistopada 2012. tadašnji papa Bene- potu onoga puta vjere koji je započeo dikt XVI. najavio Godinu vjere za na dan našega krštenja, koje nas je oživljavanje kršćanske vjere, ali i ka- učinilo Božjom djecom i braćom u ko bi se svečano proslavila 50. obljetnica Drugog vatikanskog koncila, jednog od najvažnijih događaja u povijesti Crkve 20. stoljeća, koji je otvoren 11. listopada 1962. Prije početka mise prikupljali su se i milodari koji su namijenjeni stanovništvu Filipina koje je nedavno pogođeno strašnim tajfunom. Posebnu je pozornost na svetkovinu Krista Kralja svega stvorenja u Vatikanu pobudio mali relikvijar u kojemu su po prvi puta javno pokazane re- Papa Franjo s relikvijama sv. Petra likvije prvoga pape, svetoga Petra apostola. Relikvijar je na glavni Crkvi. Puta koji za konačni cilj ima oltar donesen u procesiji i otvoren je potpuni susret s Bogom i na kojemu prije početka mise. U njemu se nala- nas Duh Sveti čisti, uzdiže, posvećuje zi osam komadića kosti od dva do tri kako bi nam dao da uđemo u sreću za centimetra, a pronađeni su ispod ba- kojom žudi naše srce.“ Osim svoga zilike svetoga Petra kod iskapanja po- prethodnika, Sveti Otac je pozdravio duzetih između 1940. i 1951. godine patrijarhe i velike nadbiskupe Istočnih u jednoj niši groba sv. Petra. Na re- kršćanskih Crkava, s kojima je tijekom likvijaru piše: „Od kostiju koje su pro- mise izmijenio znak mira čime je izranađene u kripti (poznatoj kao Grotte zio ponajprije poštovanje rimskoga vaticane, op. a.) vatikanske bazilike biskupa tim zajednicama „koje su Krisi koje se pripisuju blaženome aposto- tovo ime ispovijedale uzornom vjernolu Petru“, prenosi austrijski Kathpress, šću, često plaćenom visokom cijedodajući da se brončani relikvijar od nom“. Preko njih je pozdravio i sve krš1971. čuvao u papinskoj privatnoj ka- ćane koji žive u Svetoj Zemlji, Siriji i peli u Apostolskoj palači. Na početku općenito na istoku, moleći za dar mimise papa Franjo je počastio relikvi- ra i sloge. jar veličine 30 puta 10 centimetara Temeljeći svoju propovijed na bibkađenjem, a nakon mise je ponovno lijskim čitanjima, Sveti je Otac govorvraćen u papinsku privatnu kapelu. io o Kristu kao središtu kršćanskoga života. „Krist je u središtu, Krist je sre dište. Krist središte stvorenja, Krist sre Kršćanska vjera nije dište naroda, Krist središte povijesti.“ apstraktno učenje Dubinu toga viđenja izrazio je apostol U svojoj je homiliji Sveti Otac po- Pavao koji Krista prikazuje kao „prvoručio da u središtu kršćanske vjere ni- rođenca svega stvorenja“ u kojemu i je neko apstraktno učenje, nego oso- po kojemu je sve stvoreno. „On je sreba Isusa Krista. On je središte stvo- dište svih stvari, on je početak: Isus renja kao i „povijesti čovječanstva i Krist, Gospodin.“ Ako vjernik želi doi- Krist je brat i središte povijesti svakoga čovjeka Krist nije samo u središtu stvaranja i središtu pomirenja, „Krist je središte Božjega naroda. I upravo je danas ovdje, posred nas. Sada je ovdje u Riječi i bit će ovdje na oltaru, živ, prisutan, među nama, svojim narodom“, rekao je Papa i protumačio čitanje iz Staroga zavjeta istaknuvši da su Izraelci tražili idealnoga kralja, a zapravo samoga Boga: „Boga koji bi bio blizak, koji bi prihvatio da se pridruži na čovjekovom putu, koji bi bio njihov brat.“ A Krist koji je iz loze kralja Davidova upravo je „brat“ oko kojega se uspostavlja narod, koji brine o svom narodu, o svima nama, po cijenu svoga života. „U njemu smo mi jedno; jedan narod sjedinjen s njime, dijelimo samo jedan put, jednu sudbinu. Samo u njemu, u njemu kao središtu, imamo identitet kao narod.“ Na kraju, rekao je Papa, „Krist je središte povijesti čovječanstva i također središte povijesti svakoga čovjeka.“ Njemu svaki čovjek može povjeriti svoje radosti i nade, žalosti i tjeskobe kojima je prožet ljudski život. „Gospodin daruje uvijek više, on je jako velikodušan, uvijek daruje više nego se od njega traži: zamoli ga da te se sjeti i odvest će te u svoje kraljevstvo! Isus je baš u središtu naših želja za radošću i za spasenjem. Idimo svi zajedno tim putem!“, kazao je papa Fanjo u propovijedi. M.K. 04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 04.12.13 10:15 Seite 2 IZ CRKVE U DOMOVINI U znaku obljetnica Na komemorativnom skupu za žrtve Škabrnje bio je i umirovljeni general Rahim Ademi, koji je u izjavi novinarima istaknuo kako su žrtve Škabrnje velike te da za 86 ubijenih nije nitko odgovarao. Z Snimka: IKA nanstveni skup s međunarodnim nara iz Italije, Njemačke, Slovenije, vodio je đakovačko-osječki nadbiskup sudjelovanjem o temi „Fenomen Bosne i Hercegovine i Hrvatske u pre- Đuro Hranić. Nadbiskup Hranić predGlasa Koncila 1963.—2013.“ davanjima su ocijenili teološki dopri- vodio je misno slavlje na Memorijalodržan je 25. studenoga u Nadbis- nos Glasa Koncila crkvenom životu; nom groblju, u koncelebraciji umirovkupijskom pastoralnom institutu u doprinos Glasa Koncila medijskoj kul- ljenoga domaćeg nadbiskupa Marina Zagrebu. Znanstveni skup, kojim se turi, društveni i politički značaj Gla- Srakića, biskupa požeškog Antuna Škoznačava vrhunac proslave zlatnoga sa Koncila, a istaknuli su nove iza- vorčevića, srijemskog Đure Gašparojubileja postojanja Glasa Koncila, ot- zove za Glas Koncila ali i crkvene vića, križevačkog Nikole Kekića, bjelovarsko-križevačkog Vjekoslava Huzvorio je zagrebački nadbiskup i me- medije općenito. tropolit kardinal Josip Bozjaka, vojnog ordinarija u Bosni i Hercegovini Tome anić. „Danas smo ovdje da Vukšića, generalnog tajnika se prisjetimo pedesetogodiHBK mons. Enca Rodinisa, šnje povijesti katoličkih nopomoćnika tajnika HBK vina Glas Koncila, misleći mons. Fabijana Svaline, prosa zahvalnošću na ljude i vincijalnog ministra Hrvatske događaje koji su obilježili franjevačke provincije sv. Ćite novine. Glas Koncila rorila i Metoda fra Željka Žeđen je u gibanjima koja su leznjaka te većeg broja svespajala 'nova et vetera' u ćenika. događaju Drugoga vatikanskoga koncila i u provedPoštovanje i bama crkvene obnove nazahvala za žrtvu kon njega“, rekao je kardiŠkabrnje nal. Mons. Ivan Miklenić je kazao da je cilj skupa obKolonom sjećanja i poSa spomen slavlja u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice jektivno vrednovanje doprinosa te polaganjem vijenaMarije u Škabrnji nosa Glasa Koncila crkveca uz visoke vojne i civilne nom životu u njegovim razpočasti, Škabrnja je obiljeličitim razinama i aspektima, dopri- Vukovar — mjesto žila 22. obljetnicu stradanja hrvatskih nosa boljitku života hrvatskog naroda posebnog pijeteta branitelja i civila. U mjesnoj crkvi zai svih hrvatskih građana na kulturdarski nadbiskup mons Želimir Puljić nom, gospodarskom, odgojno-obraPod geslom „Vukovar — mjesto po- slavio je misu zadušnicu za škabrnjske zovnom, socijalnom i drugim područ- sebnog pijeteta“, u Koloni sjećanja i žrtve nakon čega je održana Središnja jima društvenoga života. Među broj- ponosa vukovarskim ulicama 18. stu- komemoracija na kojoj se okupljenima nim predavačima bio je i tajnik Pa- denoga prošlo je oko stotinu tisuća lju- obratio načelnik općine Nediljko Bubnpinskoga vijeća za sredstva društve- di, kako bi zajedno s Vukovarcima obi- jar zahvalivši svima što su došli iskane komunikacije mons. Giuseppe lježili Dan sjećanja na žrtvu Vukovara. zati svoje poštovanje i zahvalu za žrtScotti i glavni urednik talijanskih ka- U koloni koja se protezala oko 5,5 ki- vu koju je Škabrnja podnijela u Dotoličkih dnevnih novina „Avvenire“ lometara prošla je rijeka ljudi iz svih movinskom ratu. Na komemorativnom Marco Tarquinio. „Uloga katoličkog krajeva Hrvatske te susjednih zemalja. skupu za žrtve Škabrnje bio je i umitjednika u Crkvi: danas i sutra“ bila je Četrnaestu godinu zaredom taj dan rovljeni general Rahim Ademi koji je u tema o kojoj je govorio mons. Giuse - ujedno je i Dan spomen-hodočašća izjavi novinarima istaknuo kako su žrtppe Scotti. Istaknuo je 50. obljetnicu Đakovačko-osječke nadbiskupije, pa je ve Škabrnje velike, te da za 86 ubijeizlaženja Glasa Koncila kao značaj- među mnoštvom hodočasnika njih naj- nih nije nitko odgovarao. nu prigodu koja govori o dalekovid- više bilo upravo iz te nadbiskupije. U U prostorijama Katoličkog školsnosti i hrabrosti mjesne Crkve koja je krugu bolnice okupilo se oko dvjesto kog centra „Sv. Josip“ u Sarajevu, održeljela da ljudi upoznaju i žive Kon- ljudi, među kojima cijeli državni vrh te žana je trodnevna međunarodna koncil, u godinama u kojima su muževi i čelnici grada. Državni vrh je odustao ferencija Srednjoeuropskog katoličkožene u ovoj zemlji doživljavali diskri- kad je ušao u nepreglednu kolonu. Na ga dana (MEKT) o temi „Nova evanminaciju i kušnju zbog svoje pripad- Memorijalnom groblju žrtava Domo- gelizacija — vjera, facebook, lice”. Na nosti Kristu koja je, u nekim slučajevi- vinskoga rata, gdje su uz 938 bijelih konferenciji je sudjelovalo stotinjak ma, završavala mučeništvom. U nas - križeva bile postavljene hrvatske za- mladih iz: Austrije, Hrvatske, Slovenitavku skupa, više od trideset teologa, stavice, crvene ruže i svijeće, molitvu je, Češke, Mađarske, Crne Gore, Slopovjesničara, komunikologa i novi- za sve žrtve Domovinskoga rata pred- vačke i Bosne i Hercegovine. A.O. ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 5 06-07i_06-07intervju 03.12.13 19:44 Seite 1 16. smotra crkvenih Zborova KELKHEIM Zajedništvom i pjesmom slavili Gospodina Na smotri je nastupilo dvadeset zborova djece i mladih iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj. T radicionalna 16. smotra crkvenih zborova iz hrvatskih katoličkih misija (HKM) i zajednica (HKZ) u Njemačkoj, na kojoj su nastupili zborovi djece i mladih, održana je u subotu 16. studenoga u crkvi Sv. Dionizija u Kelkheimu, u organizaciji Hrvat skoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni i Hrvatske katoličke župe ( HKŽ ) Main-Taunus/Hochtaunus sa sjedištem u tom njemačkom gradu nadomak Frankfurta. Prije smotre svečano misno slavlje u punoj crkvi Sv. Dionizija predvodio je fra Tomislav Dukić u zajedništvu s delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinom, dekanom dušobrižničkog područja „Main-Taunus“ u biskupiji Limburg Klausom Waldeckom te s još deseoricom hrvatskih svećenika, koji su došli u pratnji zborova iz svojih misija i zajednica. Misnom slavlju pribivali su i generalni konzul Generalnog konzulata R. Hrvatske iz Frankfurta Josip Špoljarić i konzul Generalnog konzulata Bosne i Hercegovine u Frankfurtu Dragan Bagarić, koji su na početku smotre uputili prigodnu riječ. O. Dukić je na početku uime bolešću spriječenog župnika fra Marinka Vukmana, uime pastoralnog vijeća, pastoralne suradnice s. Magdalene Višić i uime svih vjernika te zajednice, svima zaželio dobrodošlicu u Kelkheim na smotru. Potom je dekan Waldeck, zaželivši djeci i mladima uspješan nastup na smotri, kazao kako je prekrasan osjećaj vidjeti toliki broj djece i mladih u crkvi te je svima zaželio dobrodošlicu uz radosno vrijeme pjesme, molitve i zajedništva. O. Dukić je započeo propovijed prilagođenu djeci i mladiha o „Irrgartenu“, vrtu koji služi za zabavu, a kad se u njega uđe teško je iz njega izići. „Nekako ćemo iz njega izići na kraju, ali to je mjesto gdje se vrlo brzo i lako zaluta. Taj vrt služi uglavnom za lutanje, iako imamo oči, ali je teško izaći iz te situacije.“ Donio je i drugu sliku — labirinta. „Razlika je između labirinta i 'Irrgartena' u tome što kad uđemo u labirint idemo prema središtu. U labirintu je važno da ne stojimo na mjestu. Samo hodajući labirintom možemo stići do cilja.“ Treća slika, koju je spome- 6 ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 nuo, jest prostorija puna ogledala. „U tom prostoru ogledala vidimo samo sebe, a to je najgore — kad vidimo samo sebe. Upravo smo slušali evanđelje o slijepom prosjaku Bartimeju kojemu se u životu dogodilo sve ono što vidimo u te tri slike — 'Irrgartena', labirinta i prostora punog ogledala. 'Irrgarten' služi za zabavu, ali nas u životu uči ta- Smotru je otvorio delegat vlč. Ivica Komadina kođer i pozivinim stvarima. Neko vrijeme možemo lutati, ali moramo izići iz tog stanja i početi se baviti ozbiljnim i pametnim stvarima. Labirint nas uči tome da ne smijemo ništa ne raditi. Ne moramo čak znati ni gdje je cilj, već je važno kretati se se u tom pravcu. Kad se krećemo, tad i stižemo do cilja. Svaki učinjen korak, vodi nas cilju. Prostorija s ogledalima uči nas da ne smijemo biti sebični i gledati samo sebe jer ćemo izgubiti osjećaj za život, osjećaj da je Bog prisutan, da nam Bog treba, da nam ljudi trebaju. Ogledalo usmje ruje osobe na same sebe i tako posta jemo slijepi i ne vidimo nikoga osim sebe. Ovo evanđelje uči nas da možemo progledati, da možemo izići iz labirinta, da postoji izlaz iz mnogim nerješenih živornih sutuacija, a onaj tko nam otvara oči jest Bog. „Vjerujem da će nam Bog i danas u ovom slavlju dati da vidimo radost neba, našeg zajedništva i zajedništva s Bogom.“ Misno slavlje svojim je skladnim pjevanjem uveličao zbor dece i mladoh HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus pod vod stvom s. Magdalene Višić uz orguljsku pratnju Hrvoja Barnjaka, uz sudjelo- vanje članova svih pristiglih zborova na smotru. Prije početka smotre, na kojoj je sudjelovalo dvadeset zborova, delegat vlč. Komadina je svima zaželio dobrodošlicu i uspješan nastup. Potom su prigodnu riječ uputili hrvatski generalni konzul Špoljarić i konzul BiH Bagarić, koji su sudionicima smotre zaželili puno radosti, zajedništva i uspjeha. Smotru tijekom koje su zborovi otpjevali po dvije duhovne skladbe, otvorio je delegat vlč. Komadina. Zbor HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus izveo je skladbe „Tu smo, Kriste“ ( T. Leko ) i „Zdravo Marijo“ ( V.Dugandžić). Glazbeno je pratio Hrvoje Barnjak, a zborom je ravnala voditeljica zbora s. Magdalena Višić. Zbor HKZ Stuttgart Bad Cannstatt izveo je skladbe „Isuse, mi smo Tvoji” i „Isus i djeca” (N. Melotti, I. Bošnjak). Glazbeno je pratio band zajednice, a zborom je ravnao voditelj zbora Ivan Bošnjak. Zbor HKM Wiesbaden izveo je skladbe „Moje zvanje je ljubav“ (S. Topić) i „S Kristom ići želimo” (B. Vuleta, M. Martinjak). Glazbeno je pratila Nikolina Dedić, a zborom je ravnala voditeljica zbora s. Auksilija Milić. Zbor HKM Traunreut izveo je skladbe „Tebe tražim (M. Grubešić) i „Samo je u Bogu mir, dušo moja“ (V. Dugandžić). Zborom je ravnao voditelj zbora Josip Vrdoljak, u glazbenoj pratnji Željka i Marca Turkalja. Zbor HKM Rüsselsheim izveo je skladbe „Isuse vjerujem“ (šanson) i „Aleluja korak po korak (šanson). Zborom je ravnala voditeljica zbora s. Estera Marijić uz glazbenu pratnju Marka Sutona. Zbor HKM Frankfurt izveo je skladbe „Vjerujem Tebi, Stvoritelju” (A. Mateljan, Š. Marović) i „Oče naš dobri” (B. Vuleta). Zborom je ravnala voditeljica zbora s. Pavlimira Šimović uz intrumentalnu pratnju skupine „Pax”. Zbor HKM Rosenheim izveo je skladbe „Aleluja“ i „On je silan Bog”. Zbor je pratio „Band akustik“, a zborom je ravnao voditelj zbora Mirko Kapetanović. Zbor HKM Augsburg izveo je skladbe „Kraljice mira” (I. Šutalo) i „Neka ljubav i mir“ (D. Jusić). Glazbeno je pratila Marija Crnov, a zborom je ravlala voditeljica zbora s. Verica Grabovac. Zbor HKM Mittelbaden izveo je sklad- 06-07i_06-07intervju 03.12.13 19:44 Seite 2 Misno slavlje predvodio je i propovijedao fra Tomislav Dukić Program je vodila Antonia Baotić Igrec, M. Kranjčec) i „Tvoj znak” (T. Strancarić, T. Eterović). Glazbeno je pratila voditeljica zbora s. Bernadeta Tomić, a zborom je ravnala Beate Šoljan. Zbor HKZ Stuttgart-centar izveo je skladbe „Silan Bog“ (R. Mullins) i „Najbolji prijatelj“ (D. Pavin). Glazbeno je pratio Mile Herceg, a zborom je ravnala voditeljica zbora Marija Žulj. Zbor HKM Mannheim-Mosbach izveo je skladbe „Jedina“ (E. Kutleša) i „Gospodine, ja vjerujem“ (R. Rogić-Škrnjug). Glazbeno je pratila i zborom ravnala voditeljica zbora Magdalena Ferenčina. Zbor HKZ Ludwigsburg izveo Predstavnicima zborova uručene su spomenice i prigodne knjige be „Velik si” (E. L. Hällmark) i „Isuse, hvala ti” (K. Banovec, A. M. Pazman). Uz glazbenu pratnju Valerije i Jurice Piplica, zborom je ravnala voditeljica zbora Sanja Jakopić. Zbor HKM Nürnberg izveo je skladbe „Sviraj gitaru“ i „Da mi je biti sunce” (I. Žan). Pratio je na gitari i zborom ravnao voditelj zbora don Vitomir Zečević uz pratnju na bubnju Ivana Bošnjaka. Zbor HKZ Sindelfingen izveo je skladbe „Santo“ (A. je skladbe „Želim klicati” (L. Duvall) i „Velik si” (E. L. Hällmark). Na keyboartu je pratila Matilda Peter, Isabel Funtek na fruli, a Ivan Maljevac i Franjo Morgan na gitari, a zborom je ravnala Monika Peter. Voditelj zbora je fra Ante Maleš. Zbor HKM Mainz izveo je skladbe „Slavi Boga” (M. Žuvela) i „Stvoreni za nebo” (M. Žuvela). Glazbeno je pratila misijska skupina mladih, a zborom je ravnala voditeljica zbora s. Dionizija Tomas. Zbor HKM München izveo je skladbe „Mi želimo uzdić' Isusa“ (nepoznati autor) i „Bog je ljubav“ (iz Psalma 103, E. Kutleša). Glazbeno je pratio je misijski orkestar mladih, a zborom je ravnala voditeljica zbora s. Nikolina Bilić. Zbor HKM Darmstadt izveo je skladbe „Vjerujem Tebi, Stvoritelju” (A. Mateljan, Š. Marović) i „Himna Bl. Leopoldu” (A. Bonifačić, V. Glasnović). Glazbeno je pratila s. Anđela Milas, a zborom je ravnala s. Damjana Damjanović, koje su ujedno i voditeljice zbora. Zbor HKM Düsseldorf izveo je skladbe „Stavi me kao znak” (N, Filipović, I. Opačak) i „Darovi prepuni ljubavi” (N, Filipović, S. Topić). Glazbeno je pratila Magdalena Lukić, a zborom je ravnao voditelj zbora Frano Milić. Zbor HKZ Bruchsal-Pforzheim izveo je skladbe „Rijeke žive vode” (A. Meštrović) i „Nek’ slavljen bude Bog” (traditional). Zborom je ravnao voditelj zbora Dominik Spajić. Zbor HKZ Bietigheim-Bissingen izveo je skladbe „Izvore vode žive” (M.Filipović, S. Topić) i „I bio je čovjek Bog“ (J. Korner, Dugandžić). Glazbeno je pratila i zborom ravnala voditeljica zbora Ana Madunić. Na kraju smotre, tijekom koje je nastup zborova bodren velikim pljeskom, riječ zahvale uz prigodni dar delegat vlč. Komadina uputio je o. Dukiću, s. Magdaleni i voditeljici programa Antonii Baotić. Potom su delegat vlč. Komadina i o. Dukić predali predstavnicima zborova spomenice i prigodnu knjigu, nakon čega je slijedilo zajedničko fotografiranje. Nakon smotre u obližnjoj dvorani i u dovrištu župe Sv. Dionizija za sve je priređen objed. U zabavnom dijelu nastupio je Željko Medvidović. Tekst i snimke: Adolf Polegubić ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 7 08-09i _12-15GI 04.12.13 10:32 Seite 1 SUSRET STUDENATA FRANKFURT AM MAIN Održan drugi susret hrvatskih studenata C jelodnevni, drugi u nizu susret strast za istinom, a u kršćanstvu otkri- je onaj koji se uključio u život. Sebe hrvatskih studenata u Njemač- vamo da ima jedan koji je sebe zvao nećeš moći upoznati bez upuštanja u koj o temi „S Učiteljem o uče- Učiteljem. „Učitelj je onaj prema ko- ranjivost života”, istaknuo je nju, promašajima i punom životu“ odr- jem oblikujem svoj život, koji mi je dr. fra Ante Vučković koji je u popodžan je u subotu 30. studenoga u uzor.” O. Vučković je nastavio razmi- nevnim satima govorio i o vjeri u nev„Haus der Jugend“ u Frankfurtu na šljanje na temljelju znakovitih evanđe- jeri. Sudionici su imali prigodu postaMajni, u organizaciji Hrvatskoga du - oskih tekstova želeći pritom da sudi- viti i pitanja na koja je o.Vučković rašobrižničkog ureda iz Frankfurta. Sus- onici dođu do mogućnosti razumi- do odgovorio. Svečano misno slavlje ret je vodio hrvatski franjevac iz Splita dr. fra Ante Vučković, profesor filozofije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu i Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Splitu. Uime organizatora sve je pozdravio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina te je potaknuo Za vrijeme misnog slavlja u crkvi Njemačkog reda u Frankfurtu Voditelj susreta dr. fra Ante Vučković Oko sedamdeset sudionica i sudionika radosno je i pozorno sudjelovalo na susretu okupljenje da se ti vrijedni susreti nastave i ubuduće. Okupljene je pozdravio i generalni konzul Generalnog konzulata R. Hrvatske iz Frankfurta Josip Špoljarić, koji je istaknuo svekoliku važnost takvih susreta. Susret, na kojem se okupilo oko sedamdeset sudionica i sudionika, uglavnom hrvatskih studenata u Njemačkoj, te manji broj drugih mladih, započeo je molitvom Očenaša, a potom su se sudionici jedni drugima kratko predstavili. O. Vučković je istaknuo kako znanje nije sve, iako je ono veliko, mijenja način gledanja na svijet i odnose. „Studij nas mijenja iznutra, ali ima i jedan dio života koji je iznimno važan, a odgovore na njega ne možemo dobiti na studiju, a to je kako oblikujem svoj život, koje su mi vrednote važne, što je u meni životna maksima”, kazao je dodavši kako kršćanstvo u sebi ima 8 ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 jevanja da Isus, oko kojeg se oblikuje cijelo kršćanstvo, bude i mogući učitelj njihova života, tvoj učitelj, moj učitelj, onaj od kojeg učim što mi je važno, a što nije važno; kako ću raposredti svoje vrijeme i svoje snage. „Kršćanstva nema, ako u njemu nema Krista i odnosa s Kristom. Isus je rekao da je došao ispuniti zakon, a to znači imati ispunjeni život i puninu života. Ono što je fascinantno jest da Novi zavjet uvijek iznova donosi Isusove protivnike koji su mu dali dobru prigodu da da sjajne priče. Najsjajnije priče ispričao je o svojim protivnicima. Iz volje da s njima razgovara stvorio je priču, a priča nije teorija”, kazao je o. Vučković koji je donio i prispodobu od milosrdnom Samarijancu, a ta priča vodi u konkretni život. „Nemoguće je biti unu tar kršćanstva bez sućuti. Čovjek bez emocija ne može biti kršćanin. Bližnji u crkvi Njemačkog reda u Frankfurtu predvodio je o. Vučković u suslavlju s delegatom vlč. Komadinom, vodi teljem Hrvatske katoličke misije (HKM) Frankfurt fra Željkom Ćurkovićem, dušobrižnikom u HKM Frankfurt fra Markom Domazetom-Lošom, voditeljem HKM Siegen vlč. Vinkom Puljićem, dušobrižnikom u Hrvatskoj katoličkoj zajednici (HKZ) Reutlingen vlč. Ivicom Zrnom, voditeljem HKM Ingolstadt o. Matom Križićem te dušobrižnikom u HKZ München fra Antom Ivanom Rozićem. O. Vučković je u propovijedi istaknuo kako je za život svakoga od nas od neprocjenjive važnosti razumjeti koje je naše poslanje, što je dragi Bog mislio kad te je stvarao da trebaš učiniti u ovom svijetu. „Kad to otkriješ i ako to otkriješ, znat ćeš što je fasciniralo apostole Andriju i Petra kad su tako odvažno pošli za Isusom. Kad to otkriješ, u tebi će se probuditi neizreciva snaga da to i ostvariš.” Misno slavlje svojim je skladnim pjevanjem uveličala VIS „Pax” iz HKM Frankfurt. Nakon misnog slavlja i večere sudionici su se zadržali u ugodnom druženju te su izrazili želju za budućim susretima. Tekst i snimke: Adolf Polegubić 08-09i _12-15GI 04.12.13 10:33 Seite 2 BOŽIĆ Tri kralja — kaj - ča - što Igrokaz — uloge: Pripovjedač, Baltazar, Melkior, Gašpar, Zvijezda Pripovjedač: Slijedeći zvijezdu repaticu tri su kralja krenula na put za Betlehem. No, nebo se najednom naoblačilo i shvatili su da ne mogu da lje. Izgubljeni, odlučili su se zaustaviti i odmoriti deve. To biješe vrlo mudro jer je nedugo zatim počela padati kiša. Suočeni s opasnošću da bi se darovi mogli uništiti, pronašli su palmu koja ih je štitila svojom širokom krošnjom. Baltazar: Ajme, ča ćemo učinit?! Nevera se sprema, a mi dalje na put morali bi poć. Dite se rodilo, cilome svitu spasenje donilo. Melkior: Kaj se tolko brigaš, em ne vidiš da dešč nebu duge curel, a zviezda nam i dalje svetli. Baltazar: Ne razumin ja tebe ništa, ča si ti sad rika? Melkior: Rekel sam da je velika svetlost pred nami jer se Jezuš rodil i svetu spasenje plodil. Morame si male počinuti, ali imame cajta jer Betlem ni več dalke. Baltazar: Ajme, majko ča ovi priča? Ne razumin ništa. Kojim ti to jezikom govoriš? Melkior: Ja govorim kajkavski, to ti je stara hrvatska reč kojom su govorili si veliki hrvatski muži od Gaja do Gupca, od župnika do suca. Baltazar: A jok! Pomiša si ti lončiće moj Melkiore jer stara hrvatska rič je naša dalmatinska. Mi smo napisali prvi libar i štoriju Va se vrime godišća na čakavskom jeziku. ( Zbor pjeva: Va se vrime godišća) Melkior: Kaj god! (odmahne rukom) Mi sme prije vas popevali: O kakva to svetlost s kom Beltem gori. ( Zbor pjeva: O kakva to svjetlost s kom Betlem gori ) Baltazar: Neš ti pisme! Kriči kriči! (smije se ha ha ha ha) Melkior: Ah, pametnejši navek popušča. A de nam je Gašpar? (zovu ga) Gašpar!!!!!!! Gašpar: Što je, zašto vičete?! Zar ne vidite da spavam. Jutro samo što nije, a nas čeka još dosta puta do Betlehema. Baltazar: (okrene se prema Gašparu) Ovi Melkior priča neku čudnu štoriju, on reče da je njegova rič kaj najstarija hrvatska rič, a ja mu lipo rečen da je to naša rič ča! Reci ti sad njemu lipo Gašpare da je on falija. Gašpar: Falija si Melkiore! Falija! Baltazar: Ha ha ha ha (smije se) Ča san ti rika! Gašapar: Najstarija hrvatska riječ je što! Baltazar: (prestane se smijat i napravi ljutu grimasu) Ajme, koje ludosti! Sad i ovi pošempavija! Melkior: Kaj si ti to sad povedal? Gašpar: Što je najstarija i najljepša hrvatska riječ! A na njoj su i najljepše pjesme napisane našem Kralju novorođenom. (Zbor pjeva: Djetešce nam se rodilo) (Na nebu se pojavljuje zvijezda i zove ih.) Zvijezda: Melkiore, Baltazaru, Gašpare!!!!!!!! Baltazar: Ča je ovo? (okrene se prema zvijezdi) Melkior: Kaj je ovo? (okrene se prema zvijezdi) Gašpar: Što je ovo? (okrene se prema zvijezdi) Zvijezda: Kraljevi! Svi su vaši jezici jednako vrijedni jer ih Isus sve razumije. Vrijeme je da krenete dalje! Uzmite svoje darove: tamjan, zlato i plemenitu mast. Krenite prema Betlehemu gdje se rodio Spasitelj svijeta i poklonite mu se. A Isus će vama pričati jezikom koji svi razumijete. Jer njegov jezik je jezik ljubavi! Nek živi ljubav! (zbor pjeva: Nek živi ljubav) Autorica: Martina Bočkaj Bog je radije osobno došao ✸ Bog u naš svijet nije poslao nikakvu tehničku potporu, nije poslao anđela Gabrijela sa stručnjacima, nije poslao životne potrepštine niti rabljenu robu od anđela. On nam nije dao dugoročni kredit. On je radio osobno došao, rođen u staji, gladujući u pustinji, gol na križu. On je dijelio s nama kruh i bio naš kruh. On je trpio za nas i postao naš mir. Molitva iz Hongkonga S njemačkoga preveo: T. G. ✸ Božić u gostima Kad je Božić pokucal na vrata, naviek ih otprl naš dragi tata. Božića je liepe pozdravil, za dobro došlicu z kupicom, nazdravil. Pozval ga za blagdanski stol, a on smieškom ugođaju dal, svoj obol. Danas Božić mnogi čez dare glediju, čak ne daju djeci da na slamici, pod stolom spiju! ✸ ✸ ✸ Ivek Milčec,Zagreb ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 9 10-11i_10-11 Reportaza 03.12.13 20:15 Seite 1 obljetnice HKM BALINGEN Četrdeset godina zajedno u Kristu! Hrvatska katolička misija Balingen (od 2005. na području misije djeluju hrvatske katoličke zajednice bl. Alojzija Stepinca u Balingenu i sv. Nikole Tavelića u Albstadt-Ebingenu), broji oko 3500 vjernika. H rvatska katolička misija Balingen — od 2005. na području misije djeluju hrvatske katoličke zajednice bl. Alojzija Stepinca u Balingenu oltara bilo je postavljeno četredeset ruža u znak četrdeset misijskih godina. Vlč. Božo Polić je na početku izrazio radost dolaskom iz domovine mons. Svečano misno slavlje o 40. obljetnici misije predvodio je mons. Dražen Kutleša „Hrvatska misija učvršćuje“ Program je započeo hrvatskom himnom. Potom je okupljene pozdravio domaćin vlč. Božo Polić, koji zajednicu vodi već 24 godine. Slavko Arapović, koji je ujedno i vodio program, pročitao je prigodnu pisanu riječ prvog voditelja misije svećenika Sarajevske nadbiskupije vlč. Vinka Radića. Prigodnu riječ i čestitku uputio je mons. Kutleša koji je kazao kako hrvatska misija učvršćuje naše ljude u vjeri u njihovom materinskom jeziku, ali i čuva hrvatski nacionalni identitet. Prigodni riječ uputio je i dekan Dekanata Balingen vlč. Anton Bock. Delegat vlč. Komadina je kazao kako je četrdeset biblijski broj. „Duboko sam uvjeren da je budućnost Katoličke Crkve u Njemač- (Heilig Geist-Kirchplatz 5, 72336 Balingen; tel. 07433 8899; fax. 07433 15555; hkz.balingen@drs-de) i sv. Nikole Tavelića u Albstadt-Ebingenu (Herdestr. 89, 72458 Albstadt-Ebingenm; tel. 07431 9810208; fax. 07433 15555, e-Mail: hkz.balingen@drs-de), broji oko 3500 vjernika. Bogati slavljenički program Hrvatska katolička zajednica (HKZ ) u Balingenu proslavila je u subotu 2. i nedjelju 3. studenoga pod geslom „40. godna zajedno u Kristu!“ 40. obljetnicu djelovanja. Svečano misno slavlje u tom je povodu u punoj crkvi Duha Svetoga i Balingenu, u nedjelju 3. studenoga, predvodio porečki i pulski biskup mons. Dražen Kutleša u zajedništvu s delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinom, koji je djelovao u Balingenu jedanaest godina, domaćinom-voditeljem HKZ bl. Alojzija Stepinca u Balingenu i HKZ sv. Nikole Tavelića u Albstadt-Ebingenu vlč. Božom Polićem, voditeljima HKZ Reutlingen vlč. Antom Kutlešom i HKZ Tuttlingen vlč. Josipom Pavlovićem te gostom iz domovine mr. vlč. Krešimirom Puljićem, župnikom župe Sv. Tome apostola na Bijelom Brijegu u Mostaru koji je često pomagao u pastoralnom radu zajednice. Misnom slavlju pribivao je gradonačelnik Balingena Reinhold Schäfer. U vazi ispred 10 ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 Srdačan pozdrav domaćina — vlč. Bože Polića Kulteše na proslavu te je zahvalio okupljenim vjernicima na odazivu. „Slavlje zajednice je ujedno i progoda pogledati kakav smo kao vjernici tijekom tih četrdeset godina imali odnos prema misiji“, kazao je u uvodnoj riječi mons. Kutleša, koji je u propovijedi potaknuo vjernike na razmišljanje što Bog od svakoga od nas traži. U prikaznim darovima preneseni su Biblija, svijeća, kruh i vino, tamburica i hrvatski stijeg. Misno slavlje, koje je završilo zahvalnom pjesmom „Te Deum“ svojim je skladnim pjevanjem uveličao domaći mješoviti zbor pod vodstvom i orguljskom pratnjom Slavka Arapovića. Večer ranije, u subotu 2. studenoga, u punoj Gradskoj dvorani u Balingenu organizirana je duhovno-kulturna večer u povodu proslave 40. obljetnice HKM Balingen. koj uvelike ovisna i o vjernicima drugih materinskih jezika, među kojima su i hrvatske, koji svojim načinom prakticiranja vjere obogaćuju Crkvu u Njemačkoj.“ Prigodnu čestitku uz prigodnu riječ uputili su i gradonačelnik Schäfer i ume Generalnog konzulata R. Hrvatske iz Stuttgarta konzulica prvog razreda Marina Sikora. Gradonačelnih Schäfer je ujedno uime grada Balingena vlč. Poliću za 40. obljetnicu misije uručio novčani dar. U riječi i slici prikazana je četrdesetogodišnja povijest misije. Vlč. Polić je pozvao na pozorniocu predstavnike 40 generacija vjernika od 1973. do danas kojima su darovane ruže, a koje su oni stavili u vazu. Vlč. Polić i delegat vlč. Komadina su im također darovali za tu prigiodu izrađene šalove. U programu su nastupili skupina mladih iz Sindelfingena 10-11i_10-11 Reportaza 03.12.13 20:15 Seite 2 Predstavnici četrdeset misijskih generacija zira pobožnost križnog puta. Nedjeljna misna slavlja slave se u crkvi Sv. Križa u Albstadt-Ebingen u 10 sati, a u crkvi Duha Svetoga u Balingenu u 11.45 sati. Prve, druge i četvrte subote u mjesecu misa se slavi u Gammertingenu, a treće subote u mjesecu u Horb am Neckar. Suradnja s njemačkim župama i hrvatskim zajednicama je dobra. U zajednicama djeluje i velika i mala tamburaška skupina. Vodi ih Adam Mariček. Zbor u Balingenu vodi Slavko Arapović, a i Ebingenu zbor vodi i svira Michel Baranja. Tijekom Vlč. Božo Polić s ovogodišnjim prvopričesnicima Božića i Uskrsa HKZ Balingen predali su također prina ispomoć je tijekom misijskih godina godni dar. Proslavi je prethodila dudolazilo više od 25 svećenika, posebno hovna obnova od 31. listopada do 1. mladih koji studiraju. Na području Bastudenoga, koju je predvodio mr. vlč. lingena je i Hrvatsko sportsko društvo Krešimir Puljić o temi „Vjera kao baš„Jadran“ koje je povezano sa zajednitina i identitet“. cama. U dekanatskom svetištu Gospe Žalosne u Palmbühlu kod Schömberga Pastoralne aktivnosti zajednice organiziraju križni put i blagoslov prije odmora. Zajednice organiU zajednicama se uz redovite paziraju i obiteljski dekanatski dan na storalne aktivnosti, vrši i priprava za saDuhovski ponedjeljak. Zajednice na dakramente. Priprava za sakrament prve nu sudjeluju sa svojim štandom, ali i na sv. pričesti traje godinu, a za sakrament sv. potvrde dvije godine. U 2013. godruge načine. dini u zajednicama je bilo desetero prvopričesnika, a sakramentu sv. potvrZajednice dobro prihvaćene de 14. lipnja 2014. pristupit će tridese Voditelj zajednica vlč. Božo Polić tero krizmanika. Sakrament potvrde je istaknuo kako zajednice u tom dekpodijelit će mons. Kutleša. U zajednianatu imaju budućnost i kako su dobro cama djeluje ministrantska skupina, kao prihvaćene. „U ovom dijelu nema pui skupina čitača. U zajednicama s i dva no industrije. Dosta naših ljudi radi s pastoralna vijeća. Predsjednica pastotog područja u Mercedesu u Sindelfinralnog vijeća u Balingenu je Ankica genu, ali u u tvornici igala u Albstadtu, Dubravac, a u Albstadtu Silvia Paurei u tvornici vaga u Balingenu. Mladi vić. U zajednicama se slavi Majčin dan idu na studij u Stuttgart, ali i druge grai blagdan sv. Nikole. U došašću se sladove. Vjernici se rado okupljaju u zave mise zornice, a u korizmi se organiSnimka: iz arhiva HKZ Balingen „Salvi angeli“ i tamburaška skupina mladih iz Balingena i Reitlingena. U zabavnom programu nastupio je Tomislav Bralić i klapa „Intrade“. Pred stavnici NK „Croatia“ iz Sindelfingena jednicama. Zajednicama je zagarantirana budućnost do 2020., a kasnije će se vidjeti kako će biti. Uskoro ćemo dobiti nove prostorije u novoj župnoj kući uz crkve Duha Svetoga u Balingenu. Sad se koriste prostorije na lokaciji tri kilometra udaljenoj od crkve Duha Svetoga u Balingenu. Tamo se drži i vjeronauk. U zajednici u Balingenu kao tajnica djeluje Vlatka Jovanović, a u Albstadt-Ebingenu Branka Jehle. Misija posebno za prvu generaciju znači dio domovine. Tu su oni mogli slaviti mise na hrvatskom jeziku. Vremenom su se sklapala prijateljstva, sklapali brakovi, djeca rađala, tako da je u međuvremeno izrasla jedna nova generacija članova hrvatskih zajednica. Svi su dobro integrirani, ali nisu zaboravili svoje hrvatske korijene. Misija je pritom bila mjesto zajedništva“, istaknuo je vlč. Polić. Iz povijesti misije Prije osnutka misije u Balingenu misu na hrvatskom jeziku povremeno je služio hrvatski svećenik iz Spaichingena. Od 1973. novoosnovana misija Balingen dobiva prvog voditelja misije vlč. Vinka Radića, svećenika Sarajevske nadbiskupije. Nakon njega pastoralnu skrb u misiji vrše svećenici Mostarsko-duvanjske biskupije od 1976. vlč. dr. Josip Beljan, od 1979. vlč. Ivica Komadina, a već 24 godine djeluje vlč. Božo Polić, koji je najprije od 1989. djelovao kao voditelj HKM Balingen, a od 1. srpnja 2005. kao voditelj hrvatskih katoličkih zajednica bl. Alojzija Stepinca u Balingenu i sv. Nikole Tavelića u Albstadt-Ebingenu. Od 1979. do 1980. kao pastoralna suradnica u misiji je djelovala Zdravka Grizelj, a od 1981. do 1992. Stjepan Mežnarić, koji od 1992. djeluje kao stalni đakon na njemačkoj župi Wangen. Posebno je tijekom Domovinskog rata misija bila angažirana u prikupljanju svekolike pomoći domovini. Tekst i snimke: Adolf Polegubić ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 11 12-15GI_12-15GI 03.12.13 20:31 Seite 1 GODINA VJERE Piše: dr. Ivan Bodrožić Stijena vjere Bog nam je, dajući nam svoga Sina, otvoreno poručio da nam vjeruje te da po Isusu prima naš čvrsti odgovor. K ad danas upotrebljavam pojam variti ni prevaren biti, što postaje pod- mašna dobrota. Poslao je onoga u kovjerovati, najčešće i ne mislimo loga svakog daljnjeg govora o Bogu me su svi ljudi mogli vidjeti ispunjenje koju bi težinu takav i čvrstoću i povjerenja prema njemu. Božjih obećanja, jer je on u svojoj Ovu njegovu vjernost svetopisci su vjernosti Očevu planu bio tako čvrst pojam trebao imati u odnosu koji uspostavljamo s Bogom. Doslovno ga izražavali prispodobom stijene, ka- da zavrijedi biti nazvan istinskom stije stavio u sjenu onaj naš svakod- mena, kao i tolikim sličnim pojmovi- jenom i zaglavnim kamenom. Svaki nevni način izražavanja prema ko- ma: hridina, tvrđava, pećina, utvrda. vjernik koji se u njega pouzdaje, koji jem pojam vjerovati upotrebljavamo Takve nazive su mi pripisivali u dvo- sluša njegove riječi i vrši ih, utemeljen kao sinonim za osobne pretpostavke strukom smislu. Njegova je vjernost je na istinskoj stijeni. ili nesigurna ljudska mišljenja. U tom najprije čvrsta i nesalomiva poput prakontekstu stvara se osjećaj da je cje- ve stijene. Zato svaki koji se pouzda- Božja vjernost lokupni sadržaj vjere nesigurna stvar- je u njega može računati da on poput postaje izazov nost koja nema snagu razumskog stijene vjerno stoji kao znak vjernosti S druge pak strane, ova činjenica shvaćanja, a time niti snagu ozbilj- koju nikakve nedaće ne mogu prominog argumenta jer svoje tvrdnje ne jeniti. Sve što se Bog zarekao, on će Krista Stijene koja dokazuje Božju može potkrijepiti valjanim dokaznim neupitno izvršiti. Potom, ova njegova vjernost, nosi i stanovitu poruku upozorenja onima koji ne vjerumaterijalom. Stoga se vjeru u ju u Božje djelo i prisutnost u suvremenom svijet tretira kao svijetu. Tako već novozavjetjednu nesigurnu datost koja Za razliku od nevjernika svaki je vjernik ni svetopisci upozoravaju se ostavlja pojedincu na volju pozvan razmišljati o neupitnoj čvrstoći kako Krist ujedno postaje hoće li uz nju pristati ili ne, istina vjere koje je primio, jer za njih jaonima koji ne vjeruju Stijena kao da bi bila niža vrsta istimči pouzdani Bog, Stijena vjernosti. Vjeposrtanja i nesigurnosti, kane bez pokrića, te bi svatko ra kršćanina ne će biti ljudsko nesigurno men o koji se spotiču i pavjerovao na vlastiti rizik ili bi daju. On je stijena o koju se vjera bila tek privatna odluka mišljenje, nego prije svega čvrsti savez razbijaju, i koja na njih pada se pristane uz nešto nesikoji uspostavlja s Bogom, najpouzdanida, jer su, odbacujući njegurno i nedokazivo. jim saveznikom. ga, odbacili Božju vjernost i spasenje. Božja vjernost Na taj način Božja vjerMeđutim, Božji naroda, koji defi- stamena vjernost postaje oslonac za nost postaje izazov za svakog vjerniniramo vjerničkim narodom, jer je bio čovjeka. Jedino na toj stijeni se može ka koji više ne može ostati nijem i bez narod koji je povjerovao Bogu i, za s pouzdanjem graditi budućnost, na odgovora na Božje djelo vjernosti. Za razliku od drugih naroda, odlikovao što je bio i pozvan izabrani narod. razliku od nevjernika svaki je vjernik se vjerom u Boga, nam svjedoči da je Božja pomoć i spasenje su neupitni i pozvan razmišljati o neupitnoj čvrstoći vjera nešto sasvim suprotno. Kad je pouzdani ukoliko narod gradi na istina vjere koje je primio, jer za njih Abraham sklopio savez s Bogom, on- Bogu svojoj stijeni, dok zanemariva- jamči pouzdani Bog, Stijena vjernosti. da je taj savez počivao na Božjoj vje- nje i odbacivanje Boga uvjetuje i sud- Nadalje, vjera kršćanina ne će biti rodostojnosti, koja je jedna od te- binu naroda koji postaje žrtva nestal- ljudsko nesigurno mišljenje, nego primeljnih njegovih odlika. Jer ako je nosti od trenutak kad odbacuje svoju je svega čvrsti savez koji uspostavlja među ljudima na cijeni krepost vjer- Stijenu vjere. s Bogom, najpouzdanijim saveznosti i vjerodostojnosti, te ako se čovnikom. jek može pouzdati u čovjeka, onda je Bog čovjeka uči vjernosti Tek u kontekstu osobnog izravnog normalno da se i Bog odlikuje tom kontakta u kojem se sklapa savez istom krepošću, i to u još većem stup A da se Božja obećanja nisu sve- licem u lice može se govoriti o pranju. Stoga starozavjetni svetopisci na- la samo na riječi, on je poslao svoga vom osjećaju za značenje riječi vjezivaju Boga vjernim i bez zloće, pra- Sina kao ispunjenje svojih obećanja, rujem. To jest kad smo osjetili iskustvednim i pravičnim, Bogom koji drži kao pravu Stijenu i oslonac vjerniku veno da nam je Bog, dajući nam svosvoja obećanja. U svemu što reče i na njegovom vjerničkom putu, te je je- ga Sina, otvoreno poručio da nam obeća, Bog je čvrst i pouzdan, tako dan od Kristovih naziva u prvoj Crkvi vjeruje, te da po Isusu prima naš čvrda ne treba sumnjati u ispunjenje sve- bio upravo ovaj — Stijena. Bog je pos- sti odgovor, odbaciti nam je svaku ga što je smatrao shodnim obećati u lao svoga Sina kao zalog i jamstvo sumnju i čvrsto prionuti uz ovu Stijenu, korist i za dobrobit čovjeka i naroda. ljubavi, kako bi svijetu pokazao koli- uzvraćajući mu zahvalno i čvrsto goDoista, on je Bog koji ne može pre- ko je čvrsta njegova ljubav i nenad- voreći: Oče, vjerujem tebi! n 12 ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 12-15GI_12-15GI 03.12.13 20:31 Seite 2 BOtSchAft DES DELEGAtEN BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.153 Jesus — das Licht der Welt D ie Medien überschlugen sich in der Atmosphäre erreichte im letzten tausende Menschen zu Messfeiern zukürzlich mit Berichten über eine Jahr einen Rekordwert. „CO2 und an- sammen, um für die Opfer zu beten der größten Naturkatastrophen, dere Treibhausgase werden für den und Trost zu suchen. Gerade in Kridie einige der ostphilippinischen In- Temperaturanstieg auf der Erde ver- sensituationen gibt der Glaube und seln ereilte. Man sprach von einem antwortlich gemacht, weil sie die Ab- das Gebet Kraft und Zuversicht. Diese „Monster-Taifun“ — „einem der ge- strahlung von zuvor aufgenommener Erfahrung haben sicherlich viele von fährlichsten Taifune der letzten Jahr- Sonnenwärme in den Weltraum er- uns schon einmal gemacht. Wie oft zehnte“ oder „einem der viertstärksten schweren. Die Erderwärmung und der haben wir Priester während des HeiTaifune in der Geschichte“ überhaupt. daraus folgende Anstieg des Meeres- matkrieges von Gläubigen gehört, Der Taifun fegte mit dass allein der Glaube einer Windgeschwinihre stärkste Kraft ist. digkeiten von bis zu „Wenn ich mich nicht 379 Kilometern pro an meinen Glauben Stunde. Seine internaund dem Gebet hätte tionale Bezeichnung ist festhalten können, hätte „Haiyan“. Dies ist die ich das nicht ausgehalchinesische Wortgeten, wäre ich nicht bei bung für eine Vogelart, Verstand geblieben!“ die auf Deutsch wohl berichtete mir eine ältekaum passender als re Frau aus Škabrnja, Sturmvogel genannt die mitansehen musste, wird. Mehr als 5000 wie ihr Mann auf dem Menschen kamen ums eigenen Hof gequält Leben oder sind verund getötet wurde. schollen. Allein in der Vor uns liegt das Hauptstadt der Provinz Weihnachtsfest. Fast Leyte in Tacloban wurfünfhundert Jahre vor den eine Woche nach der Geburt Jesu sagte der KatastrophenmelProphet Maleachi „Für dung, genau gesagt am Euch aber, die ihr meiSamstag, 16. Novemnen Namen fürchtet, ber, 780 Tote in den wird die Sonne der Trümmern aufgefunden. Gerechtigkeit aufgeMehr als vier Millionen hen, und ihre Flügel Menschen blieben ohne bringen Heilung“ (Mal einen Dach über dem 3,20). Später wird in Kopf — auf der Straße der neutestamentlichen und ohne das geringste Überlieferung die „SonHab und Gut. ne aus dem Osten“ mit Fast zeitgleich fand dem neugeborenen Der neugeborene Jesus ist unsere Sonne aus dem in Warschau die WeltJesus verglichen (vgl. Lk Osten, deren Flügel uns Heilung bringen. Wer klimakonferenz statt, 1, 78). Trotz manches Jesus folgt, wird „nicht in der Finsternis umherauf der die Vertreter der persönlichen Scheiterns gehen, sondern wird das Licht des Lebens haben“ Philippinen mit Tränen auf dem Lebensweg in den Augen die Weltund trotz aller Natur( Joh 8, 12 ). mächte anflehten, sich katastrophen können für den Klimaschutz und wir immer wieder Kraft die Vorbeugung von und Zuversicht im GlauKatastrophen auf unserem Planeten spiegels werde zu mehr extremen ben finden und unsere Seele durch einzusetzen. Wetterphänomenen führen, erklärte das Beten nähren. Der neugeborene Viele Fachleute weltweit sind der die Weltorganisation für Meteorolo- Jesus ist unsere Sonne aus dem Osten, Meinung, dass die moderne Zivilisa- gie (WMO) aus Anlass der Weltkli- deren Flügel uns Heilung bringen. tion eine wesentliche Ursache für die makonferenz in Warschau“. ( F.A.Z., Wer Jesus folgt, wird „nicht in der Finimmer häufigeren Naturkatastrophen 14.11. 2013). sternis umhergehen, sondern wird das der letzten Jahre ist. Auf den Philippinen sind 83% der Licht des Lebens haben“ ( Joh 8, 12 ). Die Temperaturen der ersten neun Bevölkerung katholisch. In dem von In diesem Sinne wünsche ich uns Monate 2013 deuten auf das siebt- Verwüstung und Zerstörung betroffe- allen ein frohes und gesegnetes wärmste Jahr seit Beginn der Wetter- nen Gebieten suchten Überlebende Weihnachtsfest! aufzeichnungen 1850 hin. Die Kon- Schutz in ebenso zerstörten Kirchen. Ihr zentration des Kohlendioxids (CO2) Am 17. November kamen hundertPfr. Ivica Komadina, Delegat ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 13 12-15GI_12-15GI 03.12.13 20:31 Seite 3 AKtUELLES D Erzbischof Eterović — neuer Apostolischer Nuntius in BRD er neue Apostolische Nuntius in der Bundesrepublik Deutschland, Erzbischof Nikola Eterović ist am 14.11. in Berlin eingetroffen. Am Flughafen Berlin-Tegel wurde er von Kardinal Rainer Maria Woelki, Weihbischof Dr. Matthias Heinrich, Weihbischof em. Wolfgang Weider und dem Sekretär der Deutschen Bischofskonferenz, Pater Dr. Hans Langendörfer SJ, begrüßt. Papst Franziskus hatte Erzbischof Eterović vor wenigen Wochen zum Nachfolger des Apostolischen Nuntius Erzbischof Jean-Claude Périsset berufen. Kardinal Woelki hieß Nuntius Eterović in der Hauptstadt und im Erzbistum Berlin willkommen: „Als Bischof in der Hauptstadt begrüße ich den Apostolischen Nuntius auch als meinen Nachbarn. Jeder fünfte Katholik in Berlin ist nicht-deutscher Herkunft, auch das ein Zeichen für die katholische Weltkirche, die der Vertreter des Papstes in besonderer Weise repräsentiert. Wie auch seine Vorgänger lade ich ihn sehr herzlich ein, sich hier Zuhause zu fühlen als Bruder im Glauben.“ Pater Dr. Langendörfer SJ über- MÜNCHEN D E sammen mit dem diözesanen Caritasverband zu Spenden für Caritas international auf. Nach vorläufigen Schätzungen des Caritas-Hilfswerks sind auf den Philippinen 4,3 Millionen Menschen von den Auswirkungen des Taifuns „Haiyan“ betroffen. Es wird mit Tausenden von Toten gerechnet. Katastrophenhelfer der Caritas sind bereits vor Ort und haben erste Hilfsgüter auf den Weg in die besonders schwer betroffene Stadt Cebu gebracht.(ck); www.erzbistum-muenchen.de Immer mehr frauen engagieren sich im Pfarrgemeinderat in Kreuz — Grenzenlose Möglichkeiten! Unter diesem Motto sind in 180 Seelsorgebereichen im Erzbistum Köln Frauen und Männer zur diesjährigen Pfarrgemeinderatswahl angetreten. Im Erzbistum Köln waren insgesamt 1,8 Millionen Katholiken zur Wahl aufgerufen. Erstmals waren schon Jugendliche ab 14 Jahren wahlberechtigt. Inzwischen hat der Diözesanrat der Katholiken im Erzbistum Köln die Rückmeldungen aus zwei Dritteln der Seelsorgebereiche ausgewertet. Demnach fanden 4,6 Prozent der Wähler den Weg in die Wahlbüros und an die Urnen. Gemessen an der 14 mittelte dem neuen Nuntius die Grüße des Vorsitzenden der Deutschen Bischofskonferenz, Erzbischof Dr. Robert Zollitsch. „Wir freuen uns auf eine vertrauensvolle Zusammenarbeit. Erzbischof Zollitsch freut sich, Sie schon bald im Kreis der Deutschen Bischofskonferenz begrüßen zu können. Die Beziehungen zwischen der Apostolischen Nuntiatur und der Deutschen Bischofskonferenz sind ausgezeichnet. An diesem vertrauensvollen Miteinan- der wollen wir weiter arbeiten“, so Pater Langendörfer. Bereits unmittelbar nach der Ernennung hatte Erzbischof Zollitsch an Nuntius Eterović geschrieben: „Wir freuen uns auf die Zusammenarbeit und werden Sie mit all unseren Kräften unterstützen, die Brücken zwischen Rom und unserem Land weiter auszubauen. Die Erfahrung von über 30 Jahren im diplomatischen Dienst des Heiligen Stuhls und in der römischen Kurie werden Sie nach Deutschland mitbringen.“ Mit der Überreichung seines Akkreditierungsschreibens an den Bundespräsidenten am 20. Novenber tritt Erzbischof Eterović offiziel als Papstbotschafter in Deutschland die Nachfolge des im September emeritierten Schweitzer Erzbischofs JannClode Perisset (74). Erzbischof Eterović wurde 1951 im heute kroatischen Pućišća geboren. 1980 trat er in den Diplomatischen Dienst des Heiligen Stuhls und war unter anderem Nuntius in der Ukraine. Von 2004 bis 2013 war Eterović Generalsekretär der Bischofssynode in www.dbk.de Rom. 100.000 Euro Soforthilfe für die Philippinen ie Erzdiözese München und Freising stellt für die von der Sturmkatastrophe auf den Philippinen betroffenen Menschen 100.000 Euro Soforthilfe zur Verfügung. Zudem ruft die Erzdiözese in einem Schreiben an alle Pfarreien zu- KÖLN Foto: A. Polegubić BERLIN ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 Zahl der Gottesdienstbesucher (rund zehn Prozent der Katholiken) lag die Wahlbeteiligung demnach bistumsweit bei 40 Prozent. Damit sind weit mehr als ein Drittel der „aktiven“ katholischen Christen zur Wahl gegangen. Nach Angaben des Diözesanrates konnte das Ergebnis der letzten Wahl 2009 somit gehalten werden ( 2009: 40% Wahlbeteiligung der Gottesdienstbesucher ). Dies zeige, dass das Interesse am Gremium Pfarrgemeinderat und seiner Arbeit trotz der vielen Veränderungen und Einschnitte im Erzbistum Köln sowie kirchlichen Skandalen weiterhin hoch sei, so eine erste Ein- schätzung des Diözesanrates. Besonders in den ländlichen Gemeinden, wie im Dekanat Rheinbach/Meckenheim (62%) oder Dekanat Königswinter (63%), hatten sich mehr Wähler auf den Weg zu den Wahlurnen gemacht als in den städtisch geprägten Regionen, wie etwa im Stadtdekanat Düsseldorf (37%) oder Leverkusen (39%). In den bisher vorliegenden Ergebnissen setzt sich auch der Trend fort, dass sich immer mehr Frauen in der Gremienarbeit auf der Pfarrebene engagieren. So lag die Frauenquote bei über 56 Prozent. www.erzbistum-koeln.de 12-15GI_12-15GI 03.12.13 20:31 Seite 4 NAŠE ZAJEDNIcE BERLIN U Kardinal Woelki s voditeljima stranih misija petak 22. studenoga, na spomendan sv. Cecilije večernju sv. misu u crkvi Sv. Sebastijana u Berlinu, s početkom u 18.00 sati, predvodio je berlinski kardinal dr. Reiner Maria Woelki uz koncelebraciju voditelja zajednica drugih materinskih jezika s područja grada Berlina. Na počet- Misno slavlje u crkvi Sv. Sebastijana predvodio je kardinal Reiner Maria Woelki ku mise kao domaćin i uime svih prisutnih voditelja misija kardinala je pozdravio voditelj Hrvatske katoličke misije (HKM) Berlin fra Petar Čirko. U propovijedi je kardinal istaknuo kako i danas sv. Ceciliju trebamo staviti kao uzor za svoj kršćanski život te kako svi mi pripadamo univerzalnoj Katoličkoj Crkvi te da nam Krist treba biti u središtu svakodnevnog života. Misno su slavlje svojim pjevanjem uveličali — zbor mladih HKM Berlin, predvođen voditeljicom Suzanom Smolković, i muška klapa „Berlin“. Nakon svete mise uslijedio je meditativno-zahvalni program u spomen na 70. obljetnicu bombardiranja crkve Sv. Sebastijana te prvo bombardiranje Berlina od strane Engleza. Toga dana, dakle 22. studenoga, crkva Sv. Sebastijana nije se zapalila, po zagovoru sv. Cecilije. Tekst je čitao član župnoga vijeća župe Sv. Sebastijana. Nakon svete mise, u prostojama misije, domaćin je priredio zakusku za kardinala, njegov tim, te sve voditelje misija i članove župnih vijeća i njihove goste. Nakon zakuske uslijedio je sastanak i susret berlinskog kardinala i njegovog tima sa svima prisutnima. Tema susreta bila je „Dati vjeri prostor“, a to je ujedno i program na razini Brlinske nadbiskupije u kojem će se od 120 župnih zajednica, koje Socijalni djelatnik Planinc u mirovini J uraj Planinc, koji je rođen 1950. godine, a otišao je u mirovinu 1. srpnja 2013. Juraj Planinc je germanist, povjesničar, a jedno je vrijeme bio i u uredništvu „Žive zajednice“ i njezin povremeni dopisnik. Dvadeset sedam godina bio je djelatnik njemačkog Caritasa za strance u Gummersbachu i Bergisch Gladbachu. sada postoje, kroz određeno vrijeme doći na 30 pastoralnih jedinica. Naravno da u svemu tome svoj prostor i ulogu moraju imati i strane misije. Na sastanku je jasno rečeno kako nadbiskupija još uvijek nema gotovu viziju i strategiju na koji način uklopiti strane misije u taj novi koncept. Riječ su potom preuzeli pojedini voditelji misija te ostali prisutni koji su svojim prijedlozima i idejama pokušali ukazati na to kako oni vide i koje mjesto bi mogli zauzeti u toj novonastaloj pastoralnoj situaciji. Svakako, ideja je i želja da se misije ne stope niti da se ugase, nego da se ojačaju mostovi i poveznice stranih misija sa njemačkim župama. Jedan vrlo dobar primjer jest i Biskupijski dan mladih koji će se održati slijedeće godine gdje će jaku i vrlo važnu ulogu odigrati upravo strane misije sa svojim mladima. Fra Ivan Macut MAINZ cD s božićnim pjesmama H rvatska kulturna zajednica Mainz, koja je 1991. godine osnovana u prijateljskom gradu grada Zagreba u Mainzu, ovih je dana objavila svoj drugi CD pod nazivom „Zvijezda sjajna nebom zasijala“ - Božićne pjesme. CD na kojem se nalazi 15 božićnih pjesama može se nabaviti po cijeni 10 eura u Hrvatskoj kulturnoj zajednici Mainz. E-mail: info@hkz-mz.de; tel. 06131 670361. ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 15 16-17 NZ_16-17 NZ 03.12.13 20:41 Seite 1 Naše zajedNice KELKHEIM-MÜNSTER Nagradno putovanje u London L ondon — središte je Engleske, središte Velike Britanije i Ujedinjenog Kraljevstva, središte Commonwealtha, prijestolnica kraljeva i kraljica, dom i radno mjesto milijunima ljudi. Grad prema kojem ne može čovjek bi- u ranim jutarnjim satima prvog dana putovanja, pod okriljem noći, ukrcali na zrakoplov u zračnoj luci FrankfurtHahn i sletili u London. Prolazili su autobusom kroz rubne dijelove Londona prepune zgrada i kuća tmurnog ti ravnodušan. Konačno je došlo vrije me da se iz prve ruke vidi i doživi njegove ljepote, ali i njegovu mračnu stranu, njegove znamenitosti i čuda, ali i njegovu bijedu. Dvadeset i dvoje srebrnih i brončanih pobjednika Biblijske olimpijade u pratnji odraslih (ukupno trideset šestero) krenuli su 23. listopada u London iz Hrvatske katoličke župe Main-Taunus/Hochtaunus iz Kelkheima, u pratnji s. Magdalene Višić i fra Filipa Mimice. Put je bio kao i svako putovanje — naporno, ali podnošljivo radi motiva kojeg su imali. Motiv je bio velik — London! Već su se i tužnog izgleda, siromašnije četvrti, pa je prvi dojam Londona bio poput njihovih fasada — neugledan, prljav i jadan. No, sve se promijenilo kako su se približavali središtu. Poput poznate engleske izmjene vremena, u kojoj u jednom danu nekoliko puta padne kiša i iziđe sunce, tako se i dojam grada mijenjao iz tamnog u svijetlo, iz tuž nog u veselo, iz siromašnog u bogato. Pod vodstvom turističkog vodiča slušali su i gledali uživo ono što smo do sada mogli samo preko televizije vidjeti i čuti. Izmjenjivali su se Westminster Abbey, Big Ben, Houses of WUPPERTAL Održana duhovna obnova Parlament, Trafalgar Square, Bukkingham Palace, Piccadilly Circus, The Tower of London, Tower Bridge, St. Paul’s Cathedral, City, Hyde Park, Royal Albert Hall,… Londonski kvartovi, jedan ljepši od drugoga, mamili su. Nakon večere otišli su do Leicester Square. Druga dana posjetili su Madame Tussaud. Voštane figure glumaca, pjevača, sportaša, kraljevske obitelji, akcijskih junaka, slavnih osoba,… i to tako realno napravljene. Na fotografijama se ne može primjetiti tko je figura, a tko živa osoba. Potom je bila vožnja Temzom od Westminsterskog mosta pa sve do Greenwicha, mjesta na kojem se nalaze Pomorski muzej, Pomorska akademija, Kraljičina kuća te Kraljevski Observatorij s nultim meridijanom, mjesto koje dijeli svijet na lijevo i desno. Zadnji dan izleta započeo je sv. misom u katedrali Sv. Pavla, koju je predvodio voditelj Hrvatske katoličke misije London fra Ljubo Šimunović, koji je i kazao nekoliko riječi o katolicima u Engleskoj i povijesti suživota s Anglikancima. Onda su otišli na mjesto koje je mnogim ljudima iz političkog, društvenog i religioznog života Velike Britanije bilo zadnje — Tower. Zloglasni zatvor danas je turistička atrakcija i trezor kraljevskog blaga. ■ Potom pakiranje i put kući. U povodu završetka Godine vjere, u Hrvatskoj katoličkoj misiji Wuppertal održana je duhovna obnova, od petka 22. do nedjelje 24. studenoga. Voditelj duhovne obnove bio je dr. o. Mijo Nikić, isusovac i profesor na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, koji je govorio o vjeri ljubavlju djelotvornoj. Duhovna obnova završila je svetim misama u crkvama u Velbertu, Wuppertalu i Remscheidu, gdje se vjernici iz HKM Wuppertal redovito okupljanju na nedjeljna misna slavlja. Fra Josip Repeša 16 ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 16-17 NZ_16-17 NZ 03.12.13 20:41 Seite 2 ROSENHEIM Četrdeset godina hrvatske misije Svečano misno slavlje predvodio je i propovijedao provincijal fra Joško Kodžoman U Rosenheimu, lijepom bavarskom gradiću na rijeci Innu, Hrvati su obitavali i radili od davnine. Hrvatski svećenici dolazili su iz Münchena i slavili sv. mise sa svojim pukom na različitim lokacijama. Onda je službenim biskupskim dekretom, prije 40. godina osnovana ta hrvatska zajednica. To se odlučilo i proslaviti. Slavlje je započelo već 19. listopada s „narodnim veseljem“. Bio je pripremljen odgovarajući program za tu večer. Povijest zajednice prikazana je u slici. To se je ljudima jako dopalo. Vidjeli su se kako su izgledali prije nekoliko desetaka godina. Govorila je slika i glazba, što je dočaravalo i ostavljalo duboki dojam kod posjetitelja. Neke se je jedva moglo prepoznati. Promjenili su se. Folklor je kao i uvijek imao svoje mjesto. Plesovi iz Slavonije, Bosanske Posavine i „Ražanac“ su podigli mnoge na noge. Mnogi su bar za neko vrijeme bili živnuli. Pravo plesno raspoloženje je stvorio sastav „Domino“ iz Nürnberga. Slavlje je potrajalo do kasno u noć. Cijeli tjedan bila je duhovna obnova. Vodili su je hrvatski svećenici iz tog dijela Bavarske. Zadnja dva dana obnovu je vodio ravnatelj Ureda za Hrvatsku inozemnu pastvu fra Josip Bebić. Odaziv je bio zadovoljavajući. Dana 27. listopada bio je vrhunac slavlja. Sv. misu je predvodio provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Spliu fra Joško Kodžoman. Koncelebriralo je još 13 svećenika — devet Hrvata, tri Nijemca i dva Poljaka. U procesiji, uz pratnju zvona i uz svečane zvuke or- gulja ušlo se u crkvu Krista Kralja. Orila se pjesma „Do nebesa...“. Župnik fra Nediljko Norac-Kevo je na početku pozdravio nazočne vjernike i upozorio na važnost i značenje tog slavlja i to na hrvatskom i njemačkom jeziku. Zatim je pozdravio nazočne svećenike i goste uzvanike, predstavnike njemačke državne vlasti i poimenice ih predstavio. Provincijal o. Kodžoman je u uvodu u sv. misu, na njemačkom jeziku govorio o opravdanim razlozima djelovanja i bivovanja Hrvata u o toj zajednici. Ta Provincija kroz cijelo vrijeme od 40 godina vodi brigu o HKM Rosenhehim. Deset franjevaca joj je bilo na čelu. U propovijedi na hrvatskom jeziku, vjernike je malo informirao o poteškoćama s kojima se Crkva suočava, kad su u pitanju svećenička zvanja. Iznio je neke podatke iz svjetske Crkve, a govorio je i o franjevcima. Obećao je da će franjevci te Provincije i nadalje tu ostati sa svojim pukom. Na kraju sv. mise uslijedile su čestitke. Najprije je čestitao fra Mogomir Kikić, župnik sestrinske hrvatske zajednice Traunreut. Istim dekretom osnovane su i ove godine slave 40. rođendan obje te hrvatske zajednice. Potom je čestitao o. Ignac Zajc, uime poljske i talijanske zajednice u Rosenheimu. Fra Božo Ančić, kao nekadašnji župnik i kao nastariji od nazočnih svećenika, također je izrekao lijepe želje. Ravnatelj fra Josip Bebić je uime obadviju hrvatskih biskupskih konferencija čestitao. Mjesni župnik Sebastian Heindl i dekan Daniel Reichel su zajedno izrazili simpatično svoje želje. Prelat Josef Obermaier je čestitao uime kardinala Reinharda Marxa i cijele nadbiskupije München-Freising. Izrazio je zadovoljstvo hrvatskom nazočnošću radom i djelovanjem. Kao šećer za kraj došla je čestitka gospođe nadgradonačelnice Gabriele Bauer. Ona je upozorila na našu kršćansku kulturu u kojoj živimo od svojih početaka i vjerni smo joj ostali. Hrvatsku i Bavarsku vežu pripadnost istoj vjeri i različite narodne pobožnosti. Bavarsku i Hrvatsku razdvajaju Alpe, rekla je. „Odkad ste u Europskoj Uniji i ta je barijera nestala.“ Pohvalila je naše ljude u svakom pogledu. Župnik o. Norac-Kevo je zahvalio svima. Slavlje je nastavljeno u župnom centru za zajedničkim stolom. OBaVijeST zimska školska folklora Zimska škola hrvatskog folklora održat će se od 3. do 12. siječnja u hotelu „Kaštel“ u Crikvenici, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Voditelj škole je Andrija Ivančan. Polaznici mogu odabrati jednu od ponuđenih predavanja: ples i glazbala ( tambure ili tradicijska glazbala ). Daljnje obavijesti na: Hrvatska matica iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, 10000 Zagreb; 00385 6115116; e-mail: hmi-info@matis.hr; folklor@matis.hr ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 17 18-19 NZ_16-17 NZ 04.12.13 10:39 Seite 1 NAŠE ZAJEDNICE METZINGEN/REUTLINGEN Proslavljen zaštitnik zajednice lih iz HKZ. Nakon sv. mise izveden je prigodni program. Mladi folkloraši nastupili su s koreografijom „Međimurje“. Vukovarski memorial U nedjelju 17. studenoga svečano je proslavljen u Hrvatskoj katoličkoj zajednici (HKZ) Metzingen njezin naštitnik sv. Nikola Tavelić. Slavlje je započelo sv. misom u 12.30 sati koju je predvodio vlč. Ante Kutleša, voditelj zajednice, u koncelebraciji s vlč. Ivicom Zrno. U prigodnoj homiliji vlč. Ante je podsjetio da je sv. Ni- WAIBLINGEN kola Tavelić bio veliki primjer vjere koji svijetli i danas, te je pozvao okupljene da i u današnjem vremenu, poput sv. Nikole ostanu vjerni Kristu i njegovom nauku. Sv. misu je pratio pjeva njem zbor zajednice Metzingen pod ravnanjem s. Mirjam Laco, voditeljice zbora. Na sv. misi su bili prisutni i članovi folklornih skupina mladih i odras- U ponedjeljak 18. studenoga obilježena je tragedija Grada Vukovara — Vukovarski memorijal. To je već četvrti memorijal koji je organiziran u HKZ Reutlingen, Metzingen i Tübingen u prostorijama zajednice u Reutlingenu. Geslo ovogodišnjeg memorijala je bilo je „Vukovar — mjesto posebnog pijeteta“. Memorijal je započeo u 19.30 sati prigodnim riječima o Gradu Heroju, a vodio ga je vlč. Ivica Zrno, uz sudjelovanje vjernika, članova HKZ Reutlingen, Metzingen i Tübingen. Nakon izlaganja uslijedilo je druženje uz prigodan razgovor i televizijski program posvećen Vukovaru i Škabrnji. Ivica Zrno Slavlja 40. obljetnice braka U Waiblingenu su 19. listopada pet bračnih parova: Katica i Marijan Lapenda, Mira i Davor Odak, Zlata i Sveto Slišković, Stanka i Mirko Vidačković i Mira i Ljubo Vukoja proslavilo 40. obljetnicu braka, pod geslom „Tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje i Bog u njemu“ 1 Iv 4,16. To specifično slavlje započelo je sv. misom koju je u koncelebraciji s mjesnim njemačkim župnikom vlč. Francom Klappeneckerom predvodio fra Ivan Škopljanac-Mačina, voditelj Hrvatske katoličke zajednice Sv. Nikole Tavelića u Waiblingenu. Misu su namjenili kao zahvalu Bogu za 40 godina braka i za djecu koja su sva zajedno sa svojim obiteljima bila prisutna i aktivno, molitvom i pjesmom, sudjelovala u tom slavlju. Na orguljama je svirao Ivan Ivanković, pastoralni referent i njegov sin Frano, i vrlo se lijepo pjevalo. U nadahnutoj propovijedi fra Ivan je rekao da su Crkvi danas jako potrebni uzorni bračni parovi koji će svojim životom svjedočiti Božiju ljubav i vjernost. U vjerničkoj molitvi zdušno se molilo za ove bračne parove da ustraju u svojoj ljubavi do konca života, a i za sve bračne parove, posebno za one, koji se muče s razo čaranjima u kojima su partneri postali teški jedni drugima. Na oltar je pri nijeta i ukrašena svijeća kao simbol 18 ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 Krista, da svijetli i rastjeruje tamu u teškim trenutcima života slavljenika. Slavlje je nastavljeno u dvorani Sv. Ante ispod crkve, uz bogati stol, pjesmu i radost. Djeca su iznenadila roditelje prikazavši na velikom platnu fotografije iz prošlosti i sadašnjosti, nazvavši tu galeriju slika „sjećanja“. Bilo je to dirljivo gledati, kako se ljudi mijenjaju kako od mladenaca postaju bake i djedovi, a od djece mladići i djevojke. Slavljenici se naime nisu tek tako udružili da bi proslavili svoju 40. obljetnicu. Oni su se upoznali prije 40. godina u hrvatskoj katoličkoj zajednici i postali međusobni prijatelji. Svi zajedno (njih 52) slavljenici, nji- hova djeca i unučad aktivni su članovi te hrvatske zajednice. Dali su i svoj prilog za Kruh sv. Ante i za hrvatskog misionara don Velimira Tomića u Tanzaniji. Bilo je lijepo, radosno i znakovito. Ovakve obljetnice treba svakako slaviti, potrebne su i poručljive — male proslave, velike poruke. Današnjem svijetu nije ništa tako potrebno kao vjerničko svjedočenje ljubavi i vjernosti kršćanskih supružnika. Slavljenici su zahvalni Bogu za taj dan zajedništva i poželjeli su, ako im Bog podari života i zdravlja, ponovno se naći na slavlju 50. obljetnice braka, ma gdje bili, ovdje ili u domovini. Stanka Vidačković 18-19 NZ_16-17 NZ 04.12.13 10:39 Seite 2 ULM Proslava Krista Kralja i 70. rođendana vlč. Krištića Slavljenik vlč. Ilija Krištić sa skupinom vjernika ispred glavnog oltara u crkvi Sv. Georga u Ulmu H rvatska katolička zajednica u Ulmu svečano je u nedjelju 24. studenoga proslavila svetkovinu Krista Kralja. Tijekom svečanog misnog slavlja u crkvi Sv. Georga u tom njemačkom gradu vjernici su pripremili iznenađenje voditelju hrvatskih katoličkih zajednica Ulm, Ehingen, Laupheim i Biberach vlč. Iliji Krištiću, svećeniku Sarajevske nadbiskupije organiziravši ujedno u toj prigodi i proslavu njegova 70. rođendana. Pozvavli su za tu prigodu delegata za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicu Komadinu iz Frankfurta na Majni, koji je propovijedao, a misno slavlje predvodio je vlč. Krištić. U koncelebraciji su bili i dekan dekanata Ehingen-Ulm vlč. Matthias Hambücher i hrvatski svećenik na obližnjoj njemačkoj župi vlč. Anto Marić. Misnom slavlju pribivao je veliki broj vjernika od kojih je više njih mlađih i starijih bilo svečano obučeno u hrvatske narodne nošnje. Sve je na početku pozdravio vlč. Krištić, zahvalivši vjernicima na tom, kako je kazao, ugodnom iznenađe nju, iako nema običaja slaviti rođendan već imendan. Delegat vlč. Komadina je u propovijedi istaknuo kako vjernici Isusa ne slave kao zemaljskog kralja, nego kao gospodara i kralja svega svijeta, svega stvorenoga, cijelog svemira, svega što je Bog u svojoj Božanskoj moći stvorio na cijelom svijetu. „Isus je za nas veličanstvo i dostojanstvo. Ove godine s ovom svetkovinom se ujedno završava i Godina vjere. Neka nas naše hodanje za Kristom učini dostojnim Kristova kraljevstva. Mi Hrvati ovdje u ovom gradu i u Njemačkoj jesmo dio kraljevstva Kristova i što više budemo ostvarivali ideale Kristova kra ljevstva, što budemo više nastojali živjeti pravdu, istinu, mir i ljubav, Isusova nagrada bit će nam veća. On je za nas kralj. Neka nam ujedno bude i snaga da svoju vjeru živimo u tuđini onako kako Bog zapovijeda i kako su je naši stari živjeli.“ U prikaznim darovima prineseni su vino i kruh te prigodni darovi vlč. Krištiću za rođendan vjernika iz hrvatskih katoličkih zajednica Ulma, Ehingena, Laupheima i Biberacha. Prigodnu čestitku za rođendan vlč. Krištiću na kraju misnog slavlja uputio je uime vjernika i njemačkih zajednica iz dekanata Ehingen-Ulm dekan vlč. Hambücher. Delegat vlč. Komadina je vlč. Krištiću uime Hrvatskoga dušobrižnič kog ureda iz Frankfurta, a također i uime svih hrvatskih svećenika i pas toralnih sruadnica i suradnica (redovnica, laikinja i laika) iz Njemačke uputio čestitku za 70. rođendan. „Vlč. Krištić je već 35 godina u Ulmu. Podsjetimo, vlč. Ilija je bio od 1975. do 1978. Hrvatskoj katoličkoj misiji u Ravensburgu, a te je godine zajedno s pok. vlč. Marijanom Kopićem prešao iz Ravensburga u Ulm gdje je u početku bio dušobrižnik, a kasnije od 1. travnja 1998. preuzeo je vođenje Hrvatske katoličke misije Ulm, a kasnije hrvatskih katoličkih zajednica Ulm, Ehingen, Laupheim i Biberach“, koje vodi do danas, kazao je delegat vlč. Komadina, koji je vlč. Krištiću u znak zahvalnost za sve što je učinio za Hrvate katolike u Njemačkoj predao prigodni dar. Misno slavlje uveličao je domaći mješoviti zbor uz orguljsku pratnju Julija Lovrića-Caparina, te skupina djevojaka iz zajednice pod vodstvom Antonele Rajkovače. Ujedno je referentica zajednica Janja Kobaš sve pozvala u obližnju župnu dvoranu župe sv. Georga na zajednički objed i prigodni slavljenički program. Tekst i snimka: Adolf Polegubić OBAVIJEST Hodočašće u Svetu Zemlju 2014. Hrvatska katolička misija Mainz organizira osmodnevno hodočašće u Svetu Zemlju, od 6. do 13. 3. 2014. Ukupna cijena s punim pansionom iznosi 1200 eura. Leti se iz Frankfurta na Majni. Prijave: HKM Mainz, Emmeransstrasse 17, 55117 Mainz; telefon 0049 (0)6131 22 94 54 ili na e-mail: hkm.mainz@arcor.de ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 19 20-21i_16-17 NZ 04.12.13 10:52 Seite 1 SIMPOZIJ SARAJEVO Međunarodni znanstveni simpozij o Krunoslavu Draganoviću M eđunarodni znanstveni simpoziji o vrhbosanskom svećeniku dr. Krunoslavu Draganoviću (1903.—1983.) održan je od 8. do 10. studenoga na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Sarajevu. Simpozij je inicirao predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva Napredak vo Jurišić podsjetio je da je ta visoka znanstvena ustanova 20. ožujka 2004. već organizirala jedan znanstveni skup u obliku okruglog stola u povodu stote obljetnice Draganovićeva rođenja, 75. obljetnice rođenja i 20. obljetnice smrti na kojem su iznesena tek neka izlaganja kojima su ot- Simpozij je završio sv. misom u sarajevskoj katedrali koju je predvodio kardinal Puljić mons. dr. Franjo Topić, a organizirali su ga HKD Napredak, Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu, Hrvatsko katoličko dobrotvorno društvo i Hrvatski institut za povijest u Zagrebu. Uime Hrvatskoga katoličkog dobrotvornog društva sve je pozdravio predsjednik vlč. Ante Jelić, podsjećajući da se simpozij organizira u povodu 110. obljetnice rođenja i 30. obljetnice smrti dr. Draganovića. Iznoseći mišljenje da je dr. Draganović jedna od najznačajnijih intelektualnih osoba u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, podsjetio je da je živio u doba kada nije bilo lako predavati i pisati o hrvatskoj povijesti te istaknuo da je dio svog vremena proveo brinući se za prognane Hrvate. „Draganović je nasilno preveden u Jugoslaviju gdje je, nakon dužeg ispitivanja od UDBE, dobio dozvolu da može stanovati i predavati povijest u našoj Bogosloviji, u ovoj zgradi gdje se sad nalazimo“, kazao je vlč. Jelić. Ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu dr. Jasna Turkalj u pozdravu je istaknula da je Draganović za povjesničare izuzetno zanimljiva osoba, te izrazila nadu da će taj skup biti još jedan poticaj istraživanju svih njegovih aktivnosti. Dekan sarajevskoga KBF-a mons. dr. Pa- 20 ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 vorena samo neka pitanja u životu tog svećenika, povjesničara, publicista, hrvatskog rodoljuba, karitativnog i socijalnog radnika, predstavnika hrvatske poslijeratne migracije i našeg profesora u ovoj ustanovi“. Uvjeren je da je ovaj skup u zgradi Vrhbosanske katoličke bogoslovije i KBF-a, znak da je sazrelo vrijeme za ozbiljan pristup u proučavanju osobe i djela prof. Draganovića. Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić zahvalio je organizatorima i predavačima što su uložili trud u istraživanju kako bi prikazali lik dr. Draganovića. „Kao vrhbosanski nadbiskup mogu s pravom reći da smo ponosni što ne zaboravljamo likove onih koji su nas zadužili. Bez obzira kako ideologije i mitologije mislile, Crkva svoje sinove ne zaboravlja“, kazao je kardinal Puljić. Prema mišljenju dr. Topića, „Draganović spada zasigurno među najznačajnije osobe južnoslavenskih prostora svoga vremena“. Pojasnio je da je Napredak suorganizator simpozija zato što je otac dr. Draganovića, koji je bio nastavnik učiteljske škole, „posebno gorljivo djelovao u Hrvatskom kulturnom i potpornom društvu Napredak“ i zato što je i sam Krunoslav Draganović bio ravnatelj statističkog ureda Napretka i Napretkove zadruge. „Željeli smo i na ovom simpoziju što više stručnjaka da bismo dobili što kompletniju, objektivniju i istinitiju sliku o Draganoviću, o njegovu radu. Tražili smo ne samo hrvatske povjesničare, nego i Talijane, Austrijance i Srbe za koje smo znali da se bave tim pitanjem…“ Dr. Topić održao je i prvo izlaganje na skupu, naslovljeno „Život i značenje Krunoslava Draganovića za Crkvu i hrvatski narod“, istaknuvši posebno njegov humanitarni, ali i znanstveni rad, koji nisu spriječile ni sve objede i teške i ružne optužbe. Don Petar Vrankić, bivši profesor na Vrhbosanskoj katoličkoj bogosloviji, a sada profesor srednjovjekovne i novije crkvene povijesti na Katoličkom fakultetu Sveučilišta u Augsburgu, govorio je o Draganovićevu djelovanju u Italiji (1943.—1958.) u svjetlu arhivskih izvora i najnovijih publikacija. Doprinos Krunoslava Draganovića na mnogim područjima društvenog života u tijeku dvodnevnog skupa predstavili su i Milenko Krešić, Zlatko Hasanbegović, Ivo Banac, Robert Jolić, Mijo Ivurek, Hrvoje Jurčić, Goran Mladineo, Andrija Lukinović, Milan Simčić, Jure Krišto, Anto Jelić, Josip Mihaljević, Martina Ravančić Grahek, Mario Jareb, Domagoj Tomas, Miroslav Akmadža, Zdenko Radelić, Vera Katz, Josip Dukić, i Mato Zovkić. Simpozij je završio misnim slavljem, koje je 10. studenoga u katedrali Srca Isusova u Sarajevu, predvodio kardinal Puljić u zajedništvu s pomoćnim biskupom Perom Sudarom, 17 svećenika i sudjelovanje predavača na simpoziju, članova bogoslovne zajednice, redovnica i ostalih vjernika. U propovijedi je kardinal kazao da se iz izlaganja na simpoziju kao i iz svjedočenja osoba koje su poznavale svećenika Draganovića, među kojima je i on, može reći da je Krunoslav bio moralan svećenik, s jasnim načelima i marljiv te da je volio Boga, Crkvu i svoj hrvatski narod. Sudionici simpozija su nakon misnog slavlja pošli na sarajevsko groblje Bare gdje je dr. Darko Tomašević predvodio molitvu za Krunoslava Draganovića koji je tamo pokopan u svećeničkoj grobnici. Tekst i snimka: IKA 20-21i_16-17 NZ 04.12.13 10:52 Seite 2 PERSONAlNE PROMJENE Donosimo podatke o personalnim promjenama u hrvatskim katoličkim misijama i zajednicama u Njemačkoj HKM BREMEN Dušobrižnikom za Hrvate katolike u Bremenu postao je vlč. Stanko Grubić, svećenik Zadarske nadbiskupije. HKM HAMBURG U HKM Hamburg odnedavno djeluje novi dušobrižnik o. Matijas Fakraš, član Hrvatske dominikanske provicije. HKM KASSEL Voditeljem misije postao je vlč. David Klarić, svećenik Porečke i Pulske biskupije. HKM BERLIN Dušobrižnikom u misiji postao je dr. fra Ivan Macut, član Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. Na tom je mjestu zamjenio fra Antu Ivana Rozića, člana iste Provincije, koji je otišao na mjesto dušobrižnika u HKZ München. HKZ MÜNCHEN Dušobrižnikom u toj hrvatskoj katoličkoj zajednici postao je fra Ante Ivan Rozić, član Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, koji je došao iz HKM Berlin. Zamjenio je fra Antu Markovića, člana iste Provincije, koji je postao voditeljem HKM Rüsselsheim. HKM RÜSSELSHEIM Na mjesto voditelja misije došao je iz Münchena fra Ante Marković, član Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, koji je zamjenio fra Berislava Nikića, člana iste Provincije, koji je otišao u samostan sv. Gabrijela u München. HKZ STUTTGART CENTAR U hrvatskim katoličkim zajednicama bl. Alojzija Stepinca i sv. Matina od 1. rujna djeluje kao asistentica zajednica Zora Šimović. HKM SREDNJI BADEN U Hrvatskoj katoličkoj misiji Srednji Baden sa sjedištem u Karlsruheu kao pastoralna suradnica djeluje Sanja Jakopić. HKZ TRAUNREUT U Hrvatskoj katoličkoj zajednici Traunreut kao dušobrižnik djeluje fra Pavo Filipović. HKM MÜNSTER U misiji kao dušobrižnici djeluju fra Ivo Živković i fra Mato Oršolić. HKM KÖLN U misiji Köln kao voditelj misije djeluje fra Ante Vuk Buljan, koji je zamjenio dosadašnjeg voditelja misije fra Franu Milanovića Litru, člana Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. IN MEMORIAM † Milivoj Galić, svećenik (4.2.1943.—28.10.2013.) N a blagdan svetih apostola Šimuna i Tadeja, 28. listopada, umro je u Mostaru don Milivoj Galić, svećenik Mostar sko-duvanjske biskupije, umirovljenik u Svećeničkom domu u Mostaru. Dvojica od trojice sinova oca Frane i majke Kate r. Pandžić, najstariji don Nedjeljko i najmlađi don Milivoj, postali su svećenici. Milivoj je rođen 4. veljače 1943. u Gorici, župa Gorica-Sovići, Grudski dekanat, gdje je pohađao osnovnu školu od 1950. 1959. u Gorici i Sovićima, a sjemenišnu gimnaziju u Zagrebu od 1959. do 1963. godine. Filozofsko-teološki studij pohađao je u Zagrebu, od 1964. do 1970. godine. Đakonsko je ređenje primio po rukama zagrebačkoga nadbiskupa Franje Kuharića u Zagrebu, 1969., a red mu je prezbiterata podijelio mostarski biskup Petar Čule u Prisoju kod Livna, 29. lipnja 1969. Mladu je misu slavio u Gorici, 6. srpnja 1969. Kao svećeničko ges lo uzeo je Psalmistove riječi: „Čuvaj me, Bože, jer u tebe tražim utočište“ Ps 16,1. Kao župni vikar djelovao je u Studencima dva mjeseca 1970., u Grabovici od 1970. do 1971., i kao pomoćnik u Hrvatskoj katoličkoj misiji (HKM) u Ludwigshafenu, sedam godina, a od 1. travnja 1978. do 5. lipnja 2010. u HKM u Speyeru u Njemačkoj. Misu zadušnicu u župnoj crkvi u Gorici predvodio je 30. listopada mostarsko-duvanjski bis kup mons. Ratko Perić, nakon čega je vlč. Galić pokopan u obiteljskoj grobnici u tom mjestu. IKA † Marijan Kopić, svećenik (12.12.1936.—8.11.2013.) U petak 8. studenog u Svećeničkom domu u Sarajevu preminuo je vlč. Marijan Kopić, umirovljeni svećenik Vrhbosanske nadbiskupije. Misa zadušnica za pok. vlč. Marijana služena je u subotu 9. studenoga u sjemenišnoj crkvi sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu u 12.30 sati. Nakon mise zadušnice ukop je bio na groblju Bare u 14.30 sati u Sarajevu. Vlč. Marijan Kopić, rođen je 12. prosinca 1936. od roditelja Ive i Mande r. Ivanović u mjestu Oštra Luka, župa Oštra Luka — Bok. Osnovnu školu pohađao je u Oštroj Luci, srednju u Zagrebu, a teologiju u Đakovu. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1961. godine u Sarajevu. Godine 1971. diplomirao je na teološkom fakultetu u Zagrebu. Bio je župni vikar u Morančanima, Derventi; zatim župnik u Rastičevu. Godine 1967. imenovan je dušobrižnikom u Innsbrucku (Austrija), a potom ravnateljem bogoslova u Eichstaettu od 1969. U Hrvatskoj katoličkom misiji u Ravensburgu je aktivan od 1975. godine, da bi 1978. bio imenovan upraviteljem misije u Ulmu. Neko je vrijeme bio i misionar u Zairu — dijeceza Kalemie-Kirungu. Od 1998. godine je umirovljenik u Sarajevu koji je ujedno pastoralno skrbio o slijepim i slabovidnim osobama u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Umro je 8. studenoga u KTA Svećeničkom domu vrhbosanske nadbiskupije. ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 21 22-23a_22-23djecji.. 04.12.13 11:02 Seite 1 Napisala i priredila: Željka Čolić Drage mlade čitateljice i čitatelji! S prosincom je stiglo i vrijeme došašća i isčekivanja. Provedite uz naše božićno izdanje „Dječjeg kutka” mirne i lijepe trenutke. Nadamo se vašem dobrom raspoloženju i ugodnom predbožićnom vremenu. Želimo svima čestit i blagoslovljen Božić te puno zdravlja i radosti u 2014. godini! Slika: I. Kranz,www.pixelio.de djeČjI kutak Božićna priča Potraga za malim Isusom... S nijeg polako leprša, a zimske sunčane zrake prodiru kroz bijele oblake. Božićno drvce je okićeno crvenim i srebrenim kuglicama i zvjezdicama, koje prekrasno blistaju uz upaljene male svjetiljke na njemu. Miris božićnog peciva osjeti se u zraku i sve je u kući mirno. Čuje se u pozadini samo tiha božićna glazba. Badnjak je. Točnije rečeno „Badnji dan”. Dok je mama bila u kuhinji i sve pripremala za Božić, tata je kao „imao posla”, uzevši poklon papir i nekakve vrećice i s njima pobjegao u spavaću sobu. Danijel je sjedio mirno na kauču i gledao neki božićni crtić, koji su prikazivali na televiziji. U jednom trenutku se opet sjeti jaslica i skoči brzo s kauča i pojuri prema okićenoj jelki, gdje je on ispod nje postavio jaslice već prvog adventa. To je sad bio njegov zadatak. Do sada se njegova odrasla sestra brinula za jaslice, ali ove godine su odlučili da je on dovoljno „velik”, pa je bio od samog postavljanja i na kraju i za spremanje jaslica zadužen. Danijel je bio ponosan na to. Tako bi on svaki dan otišao kod svojih jaslica, pa bi posložio ponovno figurice. Nekad bi pomaknuo malo Mariju i Josipa bliže jaslica, pa bi zamjenjivao mjesta triju kraljeva. Anđela bi nekad stavio pokraj jaslica, nekad iza, a čak neki dan ispred svih figura. Pastire, ovce i magarca bi isto tako svaki dan premještao. Da im ne bude dosadno, pomislio bi. Samo malog Isusa u jaslicama ne bi vadio van, nego bi samo pomaknuo njegove jaslice. Pošto je sad Badnjak, htio je figurice i sve ostalo na jaslicama lijepo složiti da bude posebno lijepo pripremlje- 22 ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 no za Božić. Ali, što je morao vidjeti? Mali Isus nije više ležao u jaslicama. Prestrašeno se zagledao u jaslice i brzo razmišljao. Zabrinuto se zamislio... Već su mu polako suze navirale na oči od uzbuđenja. Što će mama i tata reći? Pa, on je zadužen za jaslice. I sad ovo. Kakve su to jaslice bez malog Isusa. Brzo pojuri u svoju sobu i počne tražiti po svom pisaćem stolu, pa u raznoraznim kartonićima s Lego-figuricama. Prestraši se, kad se odjedanput pojavi njegova sestra na vratima. Vidjevši njegov izraz lica, odmah ga upita: „Danijele, što je? Što to tako tražiš?” Danijel, sav sretan, da je Katica, krene prema njoj uplakanim licem i počne objašnjavati: „Izgubio sam malog Isusa, nema ga više u jaslicama. Jučer sam ga samo za kratko ponio u svoju sobu i sad ne znam više, gdje sam ga ostavio. Nemoj reći mami i tati, molim te!” Katica ga zagrli: „Ah, ne boj se i ja sam to isto jedom napravila i bio je u Barbie-krevetiću. Idemo ga tražiti. S čim si se jučer igrao?” „Igrao sam se sa Lego-figurama, ali među njima ga nema, već sam gledao. Da, sad znam, igrao sam se i s helikopterom!”, sjeti se Danijel i skoči brzo prema helikopteru. Nasmiješi se Katici i izvadi malog Isusa iz helikoptera. „Hvala ti seko, što si došla, evo našeg Isusa, htio sam ga samo malo provozati, da mu ne bude dosadno”, sretno će Danijel. „Idem ga sad vratiti na njegovo mjesto.” Danijel pojuri opet u dnevni boravak i brzo stavi Isusa jaslice i tiho promrmlja: „Dragi Isuse, oprosti što sam te jučer zaboravio, ali htio sam Ti prirediti posebno rođendansko iznenađenje. Hvala što možemo slaviti Božić. Znam da si uvijek s nama, ali ipak sutra je poseban dan za sve ljude. Čestit Božić!” n 22-23a_22-23djecji.. 04.12.13 11:02 Seite 2 SVIjet MLadIH — juGeNdWeLt SLOBODA VJEROVANJA I POLOŽAJ KRŠĆANA U NEKIM ISLAMSKIM ZEMLJAMA jednosatno kumstvo za ugrožene kršćane Katolička karitativna udruga „missio“ iz Aachena pokrenula je od 7. listopada novu akciju „Akcija znak života — solidarnost s ugroženim kršćanima“, kojom ih simbolično želi dovesti usred župa i ljudi. U preko 100 zemalja kršćani ne mogu tako jednostavno za vrijeme bogoslužja sjedjeti i svoju vjeru slobodno živjeti, kao što je to moguće u Njemačkoj, Hrvatskoj i drugim demokratskim zemljama. Katolička karitativna udruga „missio“ iz Aachena pokrenula je od 7. listopada ove godine novu akciju „Aktion Lbenszeichen — Solidarität mit bedrängten Christen“ („Akcija znak života — solidarnost s ugroženim kršćanima“), kojom ih simbolično želi dovesti usred župa i ljudi. U toj akciji svi mogu sudjelovati, bilježi časopis „kontinente“ u izdanju za studeni i prosinac 2013. U središtu „Akcije znak života — so lidarnost s ugroženim kršćanima“ stoje četiri osobe: Asia B. iz Pakistana je u zatvoru zbog tobožnjeg klevetanja proroka Muhameda. Regina N. iz Nigerije izgubila je muža u jednom napadu muslimanskih terorista na jednu crkvu. Muhamed H. iz Egipta, nakon što se obratio se na kršćanstvo i prosvjedovao, zašto to ne smije označiti na svojoj osobnoj iskaznici, ima velike poteškoće. Theophilus B. iz Indonezije bori se protov povreda ljudskoga prava na slobodu ispovijedanja vjere u svojoj zemlji. Tko za ove kršćane — a time simbolično i za sve ugrožene kršćane u preko 100 zemalja — želi organizirati jedno solidarno bogoslužje ili kakvu drugu akciju solidarnosti , može kod udruge „missio“ naručiti sljedeće materijale: liturgijsku građu, informativne listiće, impulse za akciju, molitvene kartice, razglednice, svijeće, ili filz-sjedalice s informacijama o ovo četvero ugroženih kršćana. Ove sjedalice mogu se postaviti u crkvi i simbolično čuvati mjesto za ugrožene kršćane. Svi oni koji za vrijeme bogoslužja sjede do ovih sjedalica istodobno su na jedna sat njihovi kumovi. Upravo to želi „Akcija znak života“: pod sjetiti na ugrožene kršćane, kako ne bi bili zaboravljeni. Sve informacije o akciji mogu se dobiti preko emaila: lebenszeichen@missio.de ili na stranici: www.missio-hilft.de/lebenszeichen Uz ovo valja napomenuti da su bivše komunističke vlasti ugrožavale i suzbijale slobodu ispovijedanja vjere na južnoslavenskim područjima i zem - ljama. Njihovi neokumunistički nasljednici u Hrvatskoj i nekim drugim zemljama i sada to čine na drugačiji i perfidniji način, boreći se protiv temeljnih kršćanskih zasada i vrednota. Na hrvatski jezik su primjerice prevedene knjige najokorjelijih ateista te zauzimaju udarna mjesta na policama hrvatskih knjižara. Temeljno pravo na slobodu ispovjedanja vjere srećom nije ugroženo, ali upravo zbog toga treba podržati ovu njemačku akciju te dati potporu ugroženim, progonjenim, uhićenim i mučenim kršćanima diljem svijeta. biskup Moses Costa. Već dulje vremena on zapaža kako islamski Bengalci posvajaju zemljišta na kojima brdska plemena od davnina žive. Oni se smicalicama domognu lažnih potvrda o vlasništvu, a urođenike guraju u neplodna i nepristuipačna područja. Radikalni muslimani namamljuju djecu lažnim obećanjima u kuranske škole. Samo prošle godine osnovano je 35 000 takvih „madrasa“ (islamskih vjerskih škola)… Moj rad je vani, kaže on, dok mnogima pruža ruku. Vidi se na njemu, da je on rado tu: na strani siromašnih, zapostavljenih, obespravljenih. Za njih kuca njegovo srce, za njih on želi biti manje biskup a više pastir... Navečer biskup slavi misu. Ljudi su izdaleka došli u siromašnu crkvicu u Lami. Tko zakasni, mora naći put kroz mnoštvo gumenih ostavljenih sandala ispred crkve. Naprijed za oltarom stoji Moses Costa i širi ruke na molitvu. Ispod njegove misnice vire bose noge.“ Iz reportaže „Brückenbauer in den Bergen“ iz jugoistočnog Bangladeša u časopisu „kontinennte.missio-magazin“, studeni-prosinac 2013. U progonima vjera jača Vjeru konkretno živjeti Dijeliti vjeru u vrijeme stalnih napada islamističke sekte Boko Haram i drugih džihadističkih skupina u Nigeriji za mene znači živjeti poput prvih kršćana: sa sviješću da opasnost vreba iza svakoga kuta, ali i s vjerom da je Bog s nama do konca svijeta. Prava vjera još je snažnija usred progona. O. Maurice Kwairanga (38), Nigerija Što znači dijeliti našu vjeru diljem svijeta? Važnije od dijeljenja moje vjere za mene je živjeti tu istu vjeru. To znači, da želim biti oruđem Božje posebne ljubavi prema siromašnima. Brinuti se za siromašne, znači dopustiti da Božja riječ u njima živo i konkretno živi. Ozbilno uzeti gospodarstvene, političke i kulturne nevolje obitelji, prije svega onih koje žive na grobljima, zauzeti se i pomagati, znači dati lice Božjoj poruci o spasenju svih ljudi. O. Max Abalos (70), Filipini Pod prismotrom Mi ne možemo napraviti niti jedan korak, a da nas ne promatraju i ne prate. O. Kachol Gomes (45), župnik u Hill Tracts, Bangladeš Bosonogi biskup u Bangladešu „Prije svega časne sestre vole i poštuju sve ljude onakve kakvi jesu. Muslimani se drugačije ponašaju, kaže Bog ljubavi postao čovjekom Vjeru dijeliti diljem svijeta znači za mene, graditi most nade, naviještati Boga ljubavi, koji je postao čovjekom, kako bi nama u svim našim životnim stanjima i pitanjima bio blizak. On je za sve narode, kulture, jezike i običaje onaj koji posreduje ➧ ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 23 24-25i_24 04.12.13 13:36 Seite 1 KRIŽALJKA Nastavak sa 23. str. život, jer je on punina života. S. Lorena Jenal (63), Papua Nova Gvineja Sve više muslimana se zanima za poruku Biblije Usprskos svakodnevnoj stisci i krvavom progonu kršćana u nekim islamskim zemljama, mnogi crkveni dostojanstvenici pozivaju svoje članove da ostanu u svojim zemljama. Pritom citiraju Isusa, koji reče, da neprijatelje treba ljubiti a za progonitelje moliti. To vrijedi i za Egipat, rekao je jedan anonimni govornik na nedavnom ekumenskom kongresu mučenika u Schwäbisch Gmündu. Kršćanski vjerski vođe odlučili su ne odgovarati nasiljem na napade i ne moliti Zapad za pomoć. Čak su i policajce, koji su čuvali kršćanske crkve i objekte, poslali kući. Naša je zadaća susretati muslimane pravom ljubavlju i praštanjem. Mnogi egipatski kršćani žele živjeti onako kako je Isus živio. Pritom se ima iskustvo, da se sve više muslimana zanima za biblijsku poruku. Govornici su pozvali sve na solidarnost s obraćenicima na kršćanstvo, koji su ugroženi odbacivanjem od obitelji i prijetnjama smrću. Kršćani su manjina u društvu kojim dominira islam. Domaćih kršćana gotovo da i nema, nego su to strani radnici iz Indije ili s Filipina. Mnogi žive sami, pa im je kršćanska zajednica poput komadića domovine u tuđini. Na strogo određenim površinama odnosno objektima oni mogu slaviti misu. Misioniranje je strogo zabranjeno. Radnim danom naprimjer u Dubai dolazi na misu 2000 ljudi. Crkve su u ovim zaljevskim zemljama mnogo veće nego u Europi. Ponekad međutim nema mjesta za toliko vjernika. Mise se čak prenose vani na velikim videoplatnima i televiziji. Petkom — islam skim praznikom — kada kršćani u ovim zemljama slave nedjelju liturgiju, slavi se 15 misa na dan, na različitim jezicima i obredima. Dubai je navjerojantije najveća župa na svijetu. Službenih podataka nema, ali župnik govori od oko 300.000 bis 400.000 katolika. I u Abu Dhabiu, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata te u Manami, glavnom gradu Bahreina, ima oko 100.000 katolika. Svećenici slave više misa na dan, a nekad putuju i u daleke filijale. Osim misa, slave se krštenja, vjenčanja, sprovodni obredi. U tim malim zaljevskim emiratima svu katehezu (vjeronaučnu pouku) drže i vode vjernici laici. Oko 8000 vjernika različitih uzrasta susreće se svakoga tjedna na vjeronauku u župi St. Mary‘s u Dubai. In Abu Dhabi ih je oko 4000. U ovim malim i bogatim emiratima nema proganjanja kršćana, kao u drugim arapskim zemljama. Svećenici u javnosti mogu nositi svećeničku odjeću a muslimanska djeca mogu pohađati crkvene škole. U Saudijskoj Arabiji je stanje posve drugačije: svako izražavanje kršćanske vjere je strogo zabranjeno i kažnjivo. U Apostolskom Vikarijatu Saudijskoj Arabiji radi oko 1 milijun kršćana, dok ih je prije 4 godine bilo tek 700.000. Priredio: T. G. NAGRADNA KRIŽALJKA Božić Sretan Božić! Blagdan rođenja Isusa Krista Rješenje poslati najkasnije do 15. siječnja 2014. Mjera Ravza papir natelj 20. i 21. Inoslava Nje slovo abecede od milja mačka Dio molekule Meksički Rudarski Hrv. Mliječni revolusok cionar (kaučuk) Zapata grad u Bosni glumica Karić Glasanje ovaca Državnik Gligorov Dan uoči Božića Biljarski štap Međ. skijaš. savez Grčki mitski div Metropola Jordana 26.12.,prvomučenik Pisanje aforizama Predstojnik sveučilišta Žerava, žeravica Tal. obitelj graditelja violina Smilje Medvjed crvenoga nosa Nogometni vratar Casillas Sitni suhi kolači 27.12., apostol Peto slovo abecede Žena koja doji dijete Bilo tko Iznos novca Fosfor Karte za prori canje sudbine Zapovijed psu da donese lovinu Ognjen Naglić ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 „Metar“ Makedonsko kolo Europska svemirska agencija Mariofil Soldo Stotina 24 Nacija Živa zajednica Belgija Rado van Ivšić Nives Ivanković Preživio potop Glas pilića „Olim pijske igre“ 24-25i_24 04.12.13 13:36 Seite 2 IZLOŽBA PADERBORN — IZLOŽBA „CREDO“ U Paderbornu je od 26. srpnja do 3. studenoga bila otvorena izložba o pokrštavanju Europe u Srednjem vijeku pod nazivom „Credo“ (Vjerujem ). Kako je Europa postala kršćanska? Što znamo o vjerovanjima ljudi, prije nego li su došli u dodir s kršćanstvom? Na ta i slična pitanja velika umjetnička i kulturnopovijesna izložba u Paderbornu nastojala je dati odgovor i to točno 1700 godina nakon što je kršćanstvo s Milan skim ediktom tolerirano kao religija po rimskom caru Konstantinu i u Godini vjere. Oko 600 djelomično još nepokazanih eksponata i arheoloških novih nalaza dokumentiralo je kako je kršćanstvo došlo u Europu i onda se proširilo u različite zemlje. Na tragovima misionara i trgovaca te moćnih vladara tematizirane su važne etape jedne epohe prijelaza, koja je potrajala oko 1000 godina: od širenja kršćanstva u Rimskom carstvu preko pokrštavanja Galije, Irske i Anglosaksonije, do obračenja Skandinavije, Poljske, Hrvatske, Češke, Ugarske i misija na Baltiku. Završni pogled na povijest pokrštavanja donosi pitanje o identitetu Europe i vrednovanja kršćanskih korijena danas. Izložbu su prezentirali Nadbiskupija Paderborn, Grad Paderborn i Landschafts-verband Westfallen-Lippe (LWL), a sve je to skladno dokumentirano u katalogu „CREDO — Christianisierung Europas im Mittelalter“ — (izdavači — Christoph Stiegermann, Martin Kroker, Wolfgang Walter, 2 sveska — eseji/katalog, 1389 str., Michael Imhof Verlag, Petersberg 2013.). Pokrovitelj izložbe bio je je njemački predsjednik Joachim Gauck, a posebno ju je preporučio i cijenio predsjednik Papinskog vijeća za kulturu Gianfranco kardinal Ravasi. Svjetlo svijeta Izložbena jedinica „Lux mundi“ (Svjetlo svijeta ) u Diecezanskom muzeju u Paderbornu bavila se širenjem kršćanstva u antiki. Jedno važno poglavlje posvečeno je razvoju kršćan skog slikarstva i kiparstva. Vidjeli su se izlošci s poganskim bogovima, kao i rani prikazi Isusa kao dobrog pastira i apostolskih prvaka sv. Petra i sv. Pavla. Grčki naziv za Isusa — Christos (Pomazanik) postalo je ime za njegove sljedbenike: kršćani. Rimski car Konstantin I. (280.—337.), Milanskim edik- Pokrštavanje Europe u Srednjem vijeku tom dao je 313. u cijelom carstvu vjer sku slobodu kršćanima i pomaže u njegovu širenju. Njegovom zaslugom kršćanstvo je formiralo život i filozofiju Europe. Zahvalna Crkva u Konstantinu vidi najvećeg rimskog cara. Posjetitelj je na izložbi pratio tragove misionara na novoosvojenim teritorijima srednjevjekovnih vladara u Franačkom carstvu, Irskoj, Engleskoj i Skandinaviji „do nakraj svijeta.“ Tu su se vidjele poznate Slavenski idoli i dojmljivi kultni predmeti iz regija Istočne Europe omogućuju uvide u za nas nepoznate životne svjetove i vjerske predodžbe i informiraju o njihovim božanstvima. Izložba „Credo“ u Muzeju Kaiserpfalz i one prijašnje imale su i regionalni pristup i tematiziraju značenje Paderborna kao misijske biskupije i ističu ulogu Bernarda II. zur Lippe kod pokrštavanja Baltika. Pokrštavanje Hrvata osobe kao sv. Patrik u Irskoj ili sv. Bonifacije u Franačkom carstvu. Širenje nove vjere bio je dugi i mukotrpni proces, u kojem je krščanstvo u dodiru s novim kulturama doživjelo promjene. Izložbeni dio u muzeju u Kaiserpfalzu nosio je naslov „In hoc signo“ (U tom znaku). Caru Konstantinu pripisuje se ta izreka prije bitke na Milvijskom mostu 312. „U tom znaku pobijedite!“, misli se na znak križa na zastavama njegovih legija. Ovdje se radi o postrimskom dobu širenja kršćanstva od kraja 5. stoljeća do Visokog srednjeg vijeka. Srednjovjekovni vladari pokušali su za vrijeme osvajačkih pohoda prisilno donijeti kršćanstvo na nova područja istočne i sjeverne Europe. Osobito Karlo Veliki (768.—814.) i Otto Veliki (912.—973.), ali i Deutscher Orden(1226.—1466.) su od posebnog značenja. Na drugoj strani su bile mirne misionarske aktivnosti bizantskih misionara kao „Slavenske braće“ Ćirila i Metoda ili u slučaju „Pomeranskog apostola“ biskupa Otta Bamberškog (1060.—1139.) Kršćanski redovi i bizantksi misionari bili su zastupljeni na izložbi i dokazuju različite pristupe u širenju kršćanstva. Tema o pokrštavanju Hrvata nalazi se u katalogu na str. 470.—471. Tu se radi o stoljetnom procesu. Poganski Hrvati uspostavili su prve dodire s kršćanstvom nakon njihovog doseljenja u 7. stoljeću. U to vrijeme u novoj domovini već je živjelo kršćansko stanovništvo ne samo u obalnim gradovima i otocima, nego i u enklavama u unutrašnjosti. Rimska Crkva i Bizantsko carstvo trudili su se organizirano u 7. i 8. stoljeću oko pokrštavanja Hrvata. Posebno je to bilo stalo caru Herakliju (610.—641.) i papi Ivanu IV. (640.— 642.). Nakon franačkog osvajanja Istre i Dalmacije, a posebno nakon Aachenskog mira 812. počinje doba intenzivnog pokrštavanja Hrvata. Među najpoznatije spomenike, koji svjedoče o obračenju Hrvata su kadionica iz Stare Vrlike (kat. br. 411) te krstionica (864./867) kneza Višeslava. Posebni nalaz predstavljaju pozlačene ostruge s kršćanskim motivom križa iz sarkofaga u Biskupiji kod Knina. S Branimirom određuje Hrvatska konačno svoju budućnost u krugu zapadnih država. Poznato je njegovo dopisivanje s papom Ivanom VIII., a njegovom odlukom Hrvatsku priznaje samostalnom državom kršćanskog Zapada. Proces pokrštavanja Hrvata završava uspostavom jedinstsvene crkvene pokrajine sa sjedištem u Splitu godine 928. Kamo ideš? Treća izložbena jedinica osvjetljuje iz raznih perspektiva, kako su kasnija stoljeća shvatila i vrednovala proces pokrštavanja Europe u Srednjem vijeku, a nalazila se u Gradskoj galeriji am Abdinghof. Prikazane su dojmljive povijesne slike, simbolične slike, tiskovine i predmeti za svakodnevnu uporabu. Juraj Planinc ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 25 26 Sale_26 Sale 03.12.13 21:25 Seite 1 šALe — SAVjeTi — ReCepTi Kak baca? Peče Štef rakiju. Dođe k njemu susjed pogledati kako ide i pita: — Jel' jaka? Kak' baca? Štef odgovara: — Tatu smo našli prek' plota, a dedu još tražimo. Antena — — Kaže Dalmatinac svom kolegi: Danas sam radio!?! Nemoj reć. A di ti je antena ?!? Tihi ocean Plivaju Mate i Jure Tihim ocea nom, kad odjednom Jure počinje vikati: — Upomoć, Mate, upomoć, udavit ću se ! — Na to će Mate: — — Pssssst, šta se dereš, ovo je Tihi ocean?!? Oporuka Bračanin je bio gluh veći dio svog života. Na jednom pregledu mu liječnik kaže da su pronašli način da mu vrate sluh. Nakon složenog postupka Bračaninu se stvarno povrati sluh i dođe za mjesec dana na kontrolu. Liječnik ga upita: — Evo, sve je u redu, mora da vam je obitelj jako sretna što napokon čujete? Bračanin slegne ramenima i kaže: — Nisan in ni reka, sidin, slušan ih i minjan oporuku već treći put … Zapil Sudac pita Iveka: — Jesi li ti prije deset dana ukrao bačvu rakije …? — Jesam, gospon sudec…! — Policija je kod tebe našla praznu bačvu. Gdje je rakija…? — Sem popil, gospon sudec…! — Pa nisi valjda za deset dana popio cijelu bačvu rakije…? — A neee, kaj bi… to nisam, gospon sudec, popil sem samo pol…! — A šta je sa drugom polovicom… — Sem prodal, gospon sudec...! — Aha, a gdje su novci…? — Sem ih zapil, gospon sudec...!!! 26 ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 Ljubav se iskazuje i simbolima I tako verbalni simboli ustupaju mjes to stotinama varijacija konkretnih simbola: dar iznenađenja, poruka na hladnjaku, večer potpuno posvećena bračnom drugu — uvijek s ciljem da se u toj drugoj osobi otključa onaj tajni ormarić radosti. Koliko je samo drukčiji brak koji se temelji na iskrenoj ljubavi prema drugoj osobi, na stalnoj želji da se sreća te druge osobe štiti, podupire i održava. Takav brak ne može postati otrovna zmija razočaranja koja ždere vlastiti gorki rep nezadovoljstva. Takav brak, ukorijenjen u uzajamnoj ljubavi, postaje djelo predivne ljepote u kojem svaka strana traži nove načine iskazivanja ljubavi i sreće koju on ili ona spoznaje. Ovdje je u igri svaka vrsta simbolizma, a svijet postaje bogat neočekivanim iznenađenjima. Slika braka postaje predivna sa svakim novim podijeljenim iskustvom; muž i žena pokušavaju nadmašiti jedno drugo u pronalaženju novih načina iskazivanja svoje ljubavi. Ono početno verbaliziranje ljubavi, čarobna i romantična lirika ljubavnih pisama, dugi telefonski razgovori do kasno u noć — sve se to ostavlja za sobom. Čak i stal- no ponavljanje ljubavnih riječi pokazuje da muž i žena priznaju jedno drugom kako riječi nisu dovoljne da kažu ono što bi htjeli reći. I tako verbalni simboli ustupaju mjesto stotinama varijacija konkretnih simbola: dar iznenađenja, poruka na hladnjaku, večer potpuno posvećena bračnom drugu — uvijek s ciljem da se u toj drugoj osobi otključa onaj tajni ormarić radosti. Stvarajući svoje remek-djelo, zapravo „svoje životno djelo”, i muž i žena vode računa o potrebama onoga drugog. Svatko od njih nastoji razumjeti ono drugo, udovoljiti drugoj osobi i odazvati se njezinu pozivu u bilo kojem trenutku. Brak je, dakle, stvaralački posao. Obje strane moraju uporno raditi na stvaranju dobrog braka. Razlog za raspadanje loših brakova, koje danas možemo vidjeti posvuda oko sebe, uglavnom je taj što jedna ili druga strana, ili obje, nisu znale — ili nisu imale zrelosti ili psihološke slobode postupiti prema toj spoznaji — da učiniti brak uspješnim znači raditi na uspjehu braka. Clayton C. Barbeau ( Preuzeto iz knjige „Glava obitelji“— Verbum ); www.bitno.net Nadjevena purica Sastojci za 8 do 10 osoba: 1purica (3 do 4 kg); 1pureća jetrica; 2—3 žlice limunova soka; 100 ml ulja; 1 glavica luka; 300 g mljevena mesa; 100 g riže; 2—3 suhe smokve; 50 g pinjola; sol; papar; klinčić i cimet u zagrijte, prelijte pripremljenu puricu i prahu; 150 g kuhanoga i očišćenoga pecite u pećnici zagrijanoj na 180— kestena; 1 jaje; 2 žlice Vegete. 200°C oko 3—4 sata. Pečenu puricu Priprema: Očišćenu i opranu pu- ostavite neka se malo ohladi (oko 10 ricu premažite iznutra i izvana žlicom minuta ), a zatim je narežite. Vegete, a iznutra i limunovim sokom. www.vegeta.hr Na 3 žlice ulja propirjajte nasjeckani luk, dodajte mljeveno meRješeNje iZ pROšLOg bROjA so, usitnjene jetrice, opranu rižu i žlicu Vegete. Sve zajedno pirM A R T i N i Z T O U R S A jajte oko 15 minuta, a zatim ohL U A N D A ■ O R O ■ b A L ladite. Ohlađeno pirjano meso A T O ■ A g A p A N T ■ M A začinite cimetom, klinčićem, paD O N A ■ O N ■ C A R i S T prom, a zatim umiješajte usitnjeO R i g i N A L i ■ A M O ■ ne kestene i smokve. Na kraju ■ A T e N A V i K A R dodajte popečene pinjole, raz■ V i N ■ N i T ■ T e mućeno jaje i sve dobro promiN e R O N ■ A N i T A ješajte. Nadjev po želji možete O T O N A ■ N A K i T još malo posoliti. Ovim nadjevom napunite puricu (otvore zatvorite čačkalicama) i stavite je u odgovarajući lim. Preostalo ulje Nagrađen: Nikola Sarić, Lindlar 02u.27_02u.27farbs.II 04.12.13 13:19 Seite 2 16. smotra crkvenih zborova KELKHEIMMÜNSTER, 16.11. 2013., SMOTRA ZBOROVA DJECE I MLADIH Zbor Hrvatske katoličke misije Frankfurt am Main Zbor Hrvatske katoličke zajednice Rosenheim Zbor Hrvatske katoličke misije Augsburg Zbor Hrvatske katoličke zajednice Mittelbaden (Karlsruhe) Zbor Hrvatske katoličke misije Nürnberg Zbor Hrvatske katoličke zajednice Sindelfingen Zbor Hrvatske katoličke zajednice Stuttgart-centar ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013 27 01und28u_ 01und28 II 04.12.13 13:26 Seite 1 KELKHEIM-MÜNSTER, 16.11. 2013., SMOTRA ZBOROVA DJECE I MLADIH Zbor Hrvatske katoličke misije Mannheim-Mosbach Zbor Hrvatske katoličke zajednice Ludwigsburg Zbor Hrvatske katoličke misije Mainz Zbor Hrvatske katoličke župe München Zbor Hrvatske katoličke misije Darmstadt Zbor Hrvatske katoličke misije Düsseldorf Zbor Hrvatske katoličke zajednice Bruchsal-Pforzheim Zbor Hrvatske katoličke zajednice Bietigheim-Bissingen
© Copyright 2024 Paperzz