STRUČNI SKUP ZAŠTITA DJETETA SVJEDOKA U POSTUPCIMA POLICIJE TE KAZNENOM I PREKRŠAJNOM POSTUPKU Zagreb, 14. prosinca 2011. Tribina Grada Zagreba Zagreb, 14. prosinca 2011. Stručni skup: Zaštita djeteta svjedoka u postupcima policije, te kaznenom i prekršajnom postupku PRAVOBRANITELJICA ZA DJECU PRAVOBRANITELJ ILI OMBUDSMAN važan je čimbenik zaštite i promicanja ljudskih prava. Kao jedan od oblika nadzora nad radom državne administracije, on je važan pokazatelj dosegnute razine demokracije u društvu. Prvi pravobranitelj za djecu, kao zaštitnik dječjih prava, osnovan je u Kraljevini Norveškoj 1981. godine, čak osam godina prije donošenja Konvencije o pravima djeteta. Donošenje Konvencije o pravima djeteta, koja je usvojena u Ujedinjenim narodima 20. studenoga 1989. i stupila na snagu 2. rujna 1990., potaknulo je mnoge države na osnivanje specijaliziranih ureda za prava djeteta. Zakonom o pravobranitelju za djecu koji je stupio na snagu 18. lipnja 2003. godine („Narodne novine“ broj 96/2003) Republika Hrvatska osnovala je posebno i nadzorno tijelo Pravobranitelja za djecu kao instituciju sui generis, sa zadaćom da štiti, prati i promiče prava i interese djece na temelju Ustava Republike Hrvatske, međunarodnih ugovora i zakona. Djelokrug rada prati usklađenost zakona i drugih propisa u Republici Hrvatskoj koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece s odredbama Ustava Republike Hrvatske, Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih dokumenta koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece; izvršavanje obveza Republike Hrvatske koje proizlaze iz Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih dokumenata; primjenu svih propisa koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece; prati povrede pojedinačnih prava djece i proučava opće pojave i načine povreda prava i interesa djece; zalaže se za zaštitu i promicanje prava i interesa djece s posebnim potrebama; predlaže poduzimanje mjera za izgradnju cjelovitog sustava zaštite i promicanja prava djece i za sprečavanje štetnog djelovanja koja ugrožavaju njihove interese; obavještava javnost o stanju prava djece, upoznaje i savjetuje djecu o načinu ostvarivanja i zaštite njihovih prava i interesa, surađuje s djecom, potiče ih na izjašnjavanje i uvažava njihovo mišljenje, inicira i sudjeluje u javnim aktivnostima usmjerenim na poboljšanje položaja djece te predlaže mjere za povećanje njihovog utjecaja u društvu; može sudjelovati u postupku koji prethodi donošenju propisa koji se odnose na prava djece ili kojima se uređuju pitanja od značaja za djecu te može potaknuti donošenje i izmjene zakona i drugih propisa koji se odnose na prava i zaštitu djece. Način rada ovlaštena je upozoravati, predlagati i davati preporuke. Tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i pravne osobe, obavezni su surađivati s pravobraniteljicom za djecu i na njezin zahtjev podnositi izvješća i odgovarati na upite te odmah, a najkasnije u roku od 15 dana izvijestiti pravobraniteljicu za djecu o poduzetom u povodu njegovog upozorenja, prijedloga ili preporuke. Ukoliko tijela i pravne osobe ne postupe u propisanom roku prema njegovom traženju, pravobraniteljica za djecu će o tome obavijestiti tijelo koje obavlja nadzor nad njihovim radom. Ako tijelo koje obavlja nadzor ne izvijesti o utvrđenim činjenicama i poduzetim mjerama, pravobraniteljica će o tome obavijestiti Vladu Republike Hrvatske; ima dostupnost i uvid u sve podatke, informacije i akte koji se odnose na prava i zaštitu djece, bez obzira na stupanj njihove tajnosti te ima pravo pristupa i pregleda svih ustanova, tijela državne uprave, pravnih i fizičkih osoba koje su po posebnim propisima određene za brigu o djeci te vjerskih zajednica, u kojima djeca borave ili su privremeno odnosno trajno smještena. Ako sazna da je dijete izvrgnuto tjelesnom ili duševnom nasilju, spolnoj zloporabi, zlostavljanju ili izrabljivanju, zanemarivanju ili nehajnom postupanju dužna je odmah podnijeti prijavu nadležnom državnom odvjetništvu te upozoriti nadležni centar za socijalnu skrb i predložiti mjere za zaštitu prava i interesa djeteta; • može zatražiti stručnu pomoć znanstvenih i stručnih osoba i ustanova, u čijem su djelokrugu istraživanja zaštita, skrb, razvitak i prava djece, a isti su mu dužni tu pomoć u primjerenom roku pružiti; U svom djelovanju pravobraniteljica je samostalna i neovisna i ne može biti pozvana na odgovornost, pritvorena ili kažnjena za izraženo mišljenje i poduzete radnje u okviru svog djelokruga rada, osim ako se radi o kršenju zakona koje predstavlja kazneno djelo. Pravobranitelj za djecu podnosi jednom godišnje izvješće Hrvatskom saboru o svom radu, a u slučajevima većeg stupnja ugroženosti prava i interesa djece, može o tim slučajevima podnijeti i posebna izvješća Hrvatskom saboru. Zagreb, 14. prosinca 2011. Stručni skup: Zaštita djeteta svjedoka u postupcima policije, te kaznenom i prekršajnom postupku POPIS POZVANIH SUDIONIKA INSTITUCIJA ADRESA Centar za djecu, mlade i obitelj „Modus“ Ulica Kneza Mislava 11, Zagreb CZSS Ivanić Grad F. Jurinca 6, Ivanić Grad CZSS Jastrebarsko Trg Lj. Babića 29, Jastrebarsko CZSS Karlovac I. Meštrovića 10, Karlovac CZSS Krapina F. Galovića bb, p.p. 19, Krapina CZSS Sesevete Trg D. Domjanića 6, Sesvete CZSS Velika Gorica Trg Kralja Tomislava 35, Velika Gorica CZSS Zagreb Eugena Kumičića 5, Zagreb CZSS Zagreb, Ured Centar Haulikova 6/II, Zagreb CZSS Zagreb, Ured Črnomerec Ilica 259, Zagreb CZSS Zagreb, Ured Dubrava Av. Dubrava 47, Zagreb CZSS Zagreb, Ured Maksimir, Maksimirska 51, Zagreb CZSS Zagreb, Ured Medveščak Trg hrvatskih velikana 2, Zagreb CZSS Zagreb, Ured Novi Zagreb Av. Dubrovnik 12, Zagreb CZSS Zagreb, Ured Peščenica Zapoljska 1, Zagreb CZSS Zagreb, Ured Sesvete Trg D. Domjanića 6, Zagreb CZSS Zagreb, Ured Susedgrad A. Bologne 2, Zagreb CZSS Zagreb, Ured Trešnjevka Vitezovićeva 57, Zagreb CZSS Zagreb, Ured Trnje Cvijete Zuzorić 53, Zagreb CZSS Zaprešić Drage Kodrmana 3a, Zaprešić DORH Gajeva 30a, Zagreb Edukacijsko rehabilitacijski fakultet Borongajska cesta 83f, Zagreb Zagreb, 14. prosinca 2011. Stručni skup: Zaštita djeteta svjedoka u postupcima policije, te kaznenom i prekršajnom postupku Hrvatska odvjetnička komora Koturaška 53/II, Zagreb Hrvatsko društvo sudskih vještaka Trg Marka Marulića 10, Zagreb Koordinacija udruga za djecu Prilaz Gjure Deželića 30, Zagreb Ministarstvo pravosuđa Dežmanova 6 i 10, Zagreb MOBMS Trg hrvatskih velikana 6, Zagreb MUP RH Ulica grada Vukovara 33, Zagreb MZSS Ksaver 200a, Zagreb Obiteljski centar grada Zagreba Preobraženska 4/IV, Zagreb Općinski kazneni sud u Zgb Ilica 207, Zagreb Općinski sud u Ivanić Gradu Športska 2, Ivanić Grad Općinski sud u Jastrebarskom Braće Kazić 6, Jastrebarsko Općinski sud u Karlovcu Trg hrvatskih branitelja , Karlovac Općinski sud u Krapini Trg Stjepana Radića 13, 49000 Krapina Općinski sud u Samoboru Obrtnička 2, Samobor Općinski sud u Sesvetama Zagrebačka 22, Sesvete Općinski sud u Velikoj Gorici Trg kralja Tomislava 36, Velika Gorica Općinski sud u Zaprešiću Trg žrtava fašizma 1, Zaprešić Općinsko državno odvjetništvo u Ivanić Gradu Športska 2, PP 10, Ivanić Grad Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu Trg hrvatskih branitelja 1, Karlovac Općinsko državno odvjetništvo u Samoboru Trg kralja Tomislava 4, Samobor Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici Trg kralja Tomislava 36, Velika Gorica Općinsko državno odvjetništvo u Zgb Ulica grada Vukovara 84/VII, Zagreb Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru Trg Slobode 14a, 49250 Zlatar Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba Đorđićeva 26, Zagreb PP Dugo Selo Antuna Mihanovića 2 , Dugo Selo Zagreb, 14. prosinca 2011. Stručni skup: Zaštita djeteta svjedoka u postupcima policije, te kaznenom i prekršajnom postupku PP Ivanić Grad Maznica 4, Ivanić Grad PP Jastrebarsko I. B. Mažuranić 1, Jastrebarsko PP Samobor Trg kralja Tomislava 6, Samobor PP Sesvete Kašinska bb, Sesvete PP Velika Gorica Matije Magdalenića 2, Velika Gorica PP Zaprešić Drage Švajcera 4, Zaprešić Pravni fakultet u Zagrebu, Studij socijalnog rada Trg maršala Tita 14/I, Zagreb Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Savska cesta 41/3, Zagreb Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Preobraženska 4/I, Zagreb Pravosudna akademija Ulica grada Vukovara 271, 10000 Zagreb Prekršajni sud u Ivanić Gradu Moslavačka 13, Ivanić Grad Prekršajni sud u Karlovcu Trg hrvatskih branitelja 1, Karlovac Prekršajni sud u Krapini Dr. Mirka Dražena Grmeka 2, Krapina Prekršajni sud u Samoboru M. Langa 41, 10430 Samobor Prekršajni sud u Sesvetama Trg D. Domjanića 6, Sesvete Prekršajni sud u Zagrebu Avenija Dubrovnik 8, Zagreb PU Zagrebačka Matice Hrvatske 4, Zagreb Pučki pravobranitelj Opatička 4, Zagreb Ravnateljstvo policije Ilica 335, Zagreb Sigurna kuća DUGA Udruga sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež uszm@uszm.hr Ured UNICEF-a u Hrvatskoj Radnička cesta 41/7, Zagreb Visoki prekršajni sud Ulica Augusta Šenoe 30, Zagreb Vrhovni sud RH Trg N. Šubića Zrinskog 3, Zagreb Žup. sud u Velikoj Gorici Kneza Branimira 1, Velika Gorica Zagreb, 14. prosinca 2011. Stručni skup: Zaštita djeteta svjedoka u postupcima policije, te kaznenom i prekršajnom postupku Žup. sud u Zagrebu Trg Nikole Šubića Zrinskog 5, Zagreb Županijski sud u Karlovcu Trg hrvatskih branitelja 1, Karlovac Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu Trg hrvatskih branitelja 1, Karlovac Županijsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici Zagrebačka 44/III, Velika Gorica Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu Savska 41/4, Zagreb Zagreb, 14. prosinca 2011. Stručni skup: Zaštita djeteta svjedoka u postupcima policije, te kaznenom i prekršajnom postupku PROGRAM 10:00 Otvaranje skupa i uvodni pozdrav Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecu 10:15 „Dijete svjedok u svjetlu međunarodnih standarda zaštite“ Gordana Filipović, savjetnica pravobraniteljice za djecu 10:30 „Razotkrivanje seksualnog zlostavljanja- stigma ili šansa za dijete?“ prof.dr.sc Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba „Tehnike ispitivanja djeteta – praksa Velike Britanije“ dr. Andrew Bailey, policijski stručnjak 10:45 11:00 11:15 „Pristup djeci svjedocima- policijska perspektiva“ mr.sc. Renata Odeljan, voditeljica Odsjeka maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji STANKA 11:30 „Uloga socijalne skrbi u zaštiti djeteta svjedoka“ Ksenija Sviben, Centar za socijalnu skrb Zagreb 11:45 „Kaznenopravna zaštita djece – uloga stručnih suradnika izvanpravne struke“ Davorka Lalić- Lukač, Općinski kazneni sud u Zagrebu „Dijete svjedok u prekršajnom postupku“ Branka Žigante Živković, Visoki prekršajni sud 12:00 12:15 „Kako saslušati dijete oštećenika – dobra praksa“ Lana Petö Kujundžić, Županijski sud u Zagrebu 12:30 „Podrška djeci žrtvama i svjedocima tijekom kaznenog postupka“ Nikica Hamer Vidmar, Ministarstvo pravosuđa 12:45 „Zaštita djeteta svjedoka – odvjetnička perspektiva“ Ines Bojić, odvjetnica iz Zagreba 13:00 - 14:00 RASPRAVA Zagreb, 14. prosinca 2011. Stručni skup: Zaštita djeteta svjedoka u postupcima policije, te kaznenom i prekršajnom postupku SAŽECI IZLAGANJA Gordana Filipović: Dijete svjedok u svjetlu međunarodnih propisa Jedan od temeljnih zadataka pravobranitelja za djecu je praćenje izvršavanje obveza Republike Hrvatske koje proizlaze iz Konvencije o pravima djeteta i drugih međunarodnih dokumenata koji se odnose na zaštitu prava i interesa djece. Brojni su međunarodni dokumenti koji obvezuju ili daju smjernice državama u kreiranju maloljetničkog pravosuđa vezano uz zaštitu djece svjedoka. Ovi dokumenti zahtijevaju da države pravosuđe organiziraju na način da u pravosudnom postupku uspostave ravnotežu između osiguranja temeljnih ljudskih prava počinitelja delikta te s druge strane posebnu zaštitu prava djeteta žrtve ili svjedoka kao posebno ranjive stranke u postupku. Zahtijevaju da se postupku poštuju konvencijska načela zabrane diskriminacije, zaštite najboljeg interesa djeteta, aktivnog sudjelovanja djeteta i zaštita njegova dostojanstva. Od država traže da djeci svjedocima zajamče prava kao što su: pravo na dostojan i suosjećajan tretman, pravo na informaciju, pravo na učinkovitu pomoć, pravo na zaštitu privatnosti, pravo na zaštitu od patnje, pravo na sigurnost i pravo na naknadu štete. Da bi se prava djeteta svjedoka poštivala u punoj mjeri Gospodarsko i socijalno vijeće UN-a svojom Rezolucijom 2005/20 usvojilo je Smjernice za pravosuđe u stvarima koje uključuju djecu žrtve i svjedoke kaznenih djela na temelju kojih je UN-ov Ured za borbu, protiv droge i kriminala, u suradnji s UNICEF-om, sastavio Model zakona o pravosuđu u stvarima koje uključuju djecu žrtve i svjedoke kaznenih djela, kao konkretan primjer kako bi zaštita djeteta žrtve ili svjedoka u pravosudnom postupku trebala izgledati. Gordana Buljan Flander/Dragana Matešković: Razotkrivanje seksualnog zlostavljanja- stigma ili šansa za dijete? Najnoviji svjetski podaci govore da je svako peto dijete seksualno zlostavljano. Slično pokazuju i naši rezultati dobiveni na uzorku djece iz svih dijelova Hrvatske, prema kojima je dobiveno da je 18,1% djece tijekom svog djetinjstva doživjelo neki oblik seksualnog zlostavljanja. Otkrivanje seksualnog zlostavljanja ključno je u iniciranju intervencija, utječe na direktne posljedice zlostavljanja, te smanjuje vjerojatnost negativnih dugoročnih posljedica zlostavljanja, no istovremeno je i vrlo nelagodan proces za djecu, pa čak i moguće novi traumatski događaj. Pokazalo se da većina stigmatizacije nastaje kao posljedica nevjerovanja i drugih negativnih reakcija od strane odraslih na djetetovo razotkrivanje. Takav potencijalni izvor retraumatizacije i stigmatizacije seksualno zlostavljane djece je i sudski proces koji slijedi razotkrivanje i prijavljivanje zlostavljanja. Istraživanja pokazuju da je većina djece koja su morala svjedočiti na sudu o svojim iskustvima navela da im je to bilo uznemirujuće Zagreb, 14. prosinca 2011. Stručni skup: Zaštita djeteta svjedoka u postupcima policije, te kaznenom i prekršajnom postupku i zastrašujuće, a najstresnije im je bilo kada su morali više puta svjedočiti ili govoriti o svom iskustvu u raznim institucijama, kao i nestručnost, neosjetljivost i grubost ispitivača. Do sada je mnogim istraživanjima utvrđeno da sistem nije bio prilagođen djeci niti osjetljiv na njihove potrebe. Stoga pravosuđe sve više uključuje educirane stručnjake mentalnog zdravlja, kao i specijalizirane ustanove u kojima se provode forenzični intervjui sa seksualno zlostavljanom djecom, a stručnjaci za djecu razvijaju metode koje jačaju djecu da budu vjerodostojni svjedoci na sudu, a da ih sudski postupak istovremeno ne reviktimizira. Renata Odeljan: Pristup djeci svjedocima-policijska perspektiva Prezentacijom su obuhvaćena dva primjera iz prakse kojima će se prikazati postupak prema djeci svjedocima/žrtvama kaznenih djela pred policijom, te prednosti i nedostaci novog Zakona o kaznenom postupku i Zakona o sudovima za mladež. Što policija čini kako bi se izbjegla sekundarna viktimizacija djeteta u postupku pred policijom. Ksenija Sviben: Uloga socijalne skrbi u zaštiti djeteta svjedoka Posljednjih godina zakonodavci širom svijeta donose čitav niz odredbi kojima bi kod djece ublažili probleme stresa od sudnice i procesnih postupaka, te nalažu svim tijelima, koja na bilo koji način učestvuju u krivičnom postupku, da s djecom i maloljetnicima postupaju na posebno obazriv način, kako bi se bar donekle neutralizirali negativni efekti koje djeca i maloljetnici pritom trpe, a imajući pritom u vidu njihovu dob, značajke osobnosti, obrazovanje i prilike u kojima žive, kako bi se izbjegle moguće štetne posljedice na njihov daljnji odgoj i psihofizički razvoj. Jednu od značajnih uloga u pružanju pomoći i podrške djeci svjedocima trebao bi imati centar za socijalnu skrb, koji može pružiti najrazličitije oblike pomoći, od materijalnih pa do psiholoških, uključujući i realizaciju smještaja i zaštite u suradnji s drugim institucijama. Pravovremena i prikladna pomoć i podrška djeci svjedocima, pogotovo prije samog čina svjedočenja, stvara osjećaj sigurnosti i u skladu s tim smanjuje potrebu za primjenom odgovarajućih mjera zaštite unutar samog postupka. Centar za socijalnu skrb, odnosno stručni radnik koji obavlja poslove u Odjelu za obitelj i obiteljsko-pravnu zaštitu, sudjeluje u različitim postupcima saslušanja djece i maloljetnika na sudu ili na policiji. U policijskoj postaji prisustvuje saslušanju djeteta ukoliko policija utvrdi da roditelji, kao zakonski zastupnici, nisu dostupni ili odbiju odazvati se pozivu policije te ukoliko su oni prijavljeni kao počinitelji nasilja. Tom se prilikom provode obavijesni razgovori (nedostupni roditelji), kriminalističko istraživanje (nedostupni ili osumnjičeni roditelji) i prekršajna obrada (nedostupni ili osumnjičeni roditelji). Kroz daljnji postupak provjeravaju se razlozi zbog kojih su roditelji bili nedostupni ili su odbili sudjelovati kao zakonski zastupnici svog djeteta. Ukoliko se utvrdi da se radi o pogreškama Zagreb, 14. prosinca 2011. Stručni skup: Zaštita djeteta svjedoka u postupcima policije, te kaznenom i prekršajnom postupku i propustima ili sličnom, ovisno o svrsishodnosti, u odnosu na roditelje poduzimat će se daljnje radnje predviđene Obiteljskim zakonom (mjera upozorenja, nadzor nad izvršenjem roditeljske dužnosti i dr.). Djelatnici CZSS-a također se pozivaju da prisustvuju saslušanju djeteta i u sudskim postupcima, a ponekad se traži da se razgovor s djetetom svjedokom provede od strane stručnog radnika Centra koji pismenim putem izvješćuje sud o istom, a kasnije bude pozvan na raspravu. Potrebno je više pažnje posvetiti ulozi Centra za socijalnu skrb u postupcima saslušavanja djece svjedoka, jer upravo Centar ima širok raspon mogućnost i ovlasti osigurati efikasan sistem pripreme, podrške, praćenja i zaštite djece svjedoka, ali i njihovih obitelji, u razdoblju prije, za vrijeme i nakon svjedočenja u nekom postupku. Kvalitetnom zaštitom djeteta svjedoka povećava se povjerenje i njegova spremnost na suradnju sa službenim osobama i institucijama te sam postupak dobiva na svojoj efikasnosti. Davorka Lalić-Lukač: Kaznenopravna zaštita djece- Uloga stručnjaka izvanpravne struke Pod pojmom kaznenopravne zaštite djece, podrazumijevamo ukupnost kaznenopravnih odredbi uz posebnost sudskog postupanja, koje služi pojačanoj zaštiti djece i maloljetnika od kriminalnog zadiranja odraslih u njihov integritet. Zakonom o sudovima za mladež propisuje da suci za mladež sude i odraslim počiniteljima kaznenih djela na štetu djece. Zakon o sudovima za mladež je lex specijalis. Pred sudovima za mladež kao stalni zaposlenici suda, postupaju stručni suradnici izvanpravne struke /socijalni pedagozi i socijalni radnici/, koji djeluju kao stručni pomoćnici sucima kada su im potrebna posebna stručna znanja. Zakon o sudovima, Zakon o sudovima za mladež i Zakon o kaznenom postupku su temeljni akti koji reguliraju status i postupanje stručnjaka izvanpravne struke. Uloga stručnjaka izvanpravne struke ogleda se kroz procjenu procesne sposobnosti svjedoka i žrtve kojom se utvrđuje da li dijete može shvatiti svoja prava i da li može sudjelovati u kaznenom postupku, te kroz pružanje neposredne pomoći sucu pri izvođenju dokaza putem saslušanja djeteta /osoba do 18. god./. Dosadašnji primjeri dobre prakse sudaca za mladež i stručnjaka izvanpravne struke, upućuju da je u ovom trenutku potrebno, osigurati isti ekstenzitet pomoći, obiteljskim i prekršajnim sucima. Postupajući u najboljem interesu djece, potrebno je planskom edukacijom obuhvatiti sve stručnjake koji dijele odgovornost za postizavanje tog cilja. Branka Žigante Živković: Dijete svjedok u prekršajnom postupku Do 1. siječnja 2008. godine prekršajni postupci vodili su se prema odredbama Zakona o prekršajima („Narodne novine“ broj: 78/02, 122/02, 187/03, 105/04 i 127/04). U postupovnim odredbama bile su propisane Zagreb, 14. prosinca 2011. Stručni skup: Zaštita djeteta svjedoka u postupcima policije, te kaznenom i prekršajnom postupku radnje ispitivanja svjedoka, no nije bio razrađen način ispitivanja djeteta kao svjedoka. S 1. siječnja 2008. godine stupio je na snagu novi Prekršajni zakon („Narodne novine“ broj: 107/07) koji propisuje ispitivanje svjedoka te upućuje na primjenu odredbi Zakona o kaznenom postupku vezano uz ispitivanje svjedoka i vještaka. Do 1. rujna 2011. godine, odnosno do stupanja u potpunosti na snagu Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 121/11 – pročišćeni tekst) prekršajni sudovi nisu u bitnome imali problema oko ispitivanja djeteta kao svjedoka u prekršajnim postupcima. Istina je da Zakon o prekršajima niti Prekršajni zakon napose, ne obrađuje posebno to poglavlje, ali je činjenica da je Zakon o prekršajima, kao i Prekršajni zakon u svojim odredbama opisao smisleno primjenu Zakona o kaznenom postupku u dijelu koji se odnosi na ispitivanje djece u prekršajnom postupku. Značajno je za primijetiti da je od stupanja na snagu Zakona o kaznenom postupku od 1. rujna 2011. godine na terenu došlo do velikih problema. Zakon o kaznenom postupku koji nije tema mog predavanja, ali je neizbježan jer se odnosi na ispitivanje djeteta svjedoka u prekršajnim postupcima, dovodi u pitanje mogućnosti prekršajnih sudova u odnosu na ispitivanje djeteta kao svjedoka. Zakon o kaznenom postupku propisuje načine ispitivanja žrtava i djece svjedoka. Najčešći slučajevi ispitivanja djeteta kao svjedoka u postupcima pred prekršajnim sudovima odnose se na prekršaje iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Postavlja se pitanje kako ispoštivati prava djeteta kao svjedoka- možebitno ispitivanja - dijete žrtva svjedok ili samo dijete – svjedok. Zakon o kaznenom postupku u čl. 202 pojašnjava značenje zakonskog izraza – žrtva kaznenog djela, te je opisuje kao osobu koja zbog počinjenog kaznenog djela trpi fizičke i duševne posljedice… Jedna od bitnih stvari koje nedostaju u prekršajnoj legislativi je činjenica da ni Zakonom o prekršajima, kao ni Prekršajnim zakonom nije uređen pojmovnik koji bi uvelike pomogao sucima prekršajnih sudova u tumačenju i primjeni određenih odredbi. U turbulentnoj promjeni kaznenog zakonodavstva koja se dešava zadnjih godina, a najznačajnija ove godine, stupanjem na snagu Zakona o sudovima za mladež i Zakonom o kaznenom postupku, i koja ima velikog utjecaja na prekršajno zakonodavstvo, stječe se dojam, bar po mom mišljenju, da je prekršajno zakonodavstvo ostalo na margini, a na što ukazuje i činjenica da djeca kao svjedoci nisu zaslužila posebnu pozornost u obradi i zakonodavnoj proceduri Prekršajnog zakona., s obzirom na detaljno razrađene zakonske odredbe o ispitivanju djece u kaznenom zakonodavstvu koje uvelike stvaraju nemogućnost ispitivanja djece kao svjedoka u prekršajnom sustavu. Zagreb, 14. prosinca 2011. Stručni skup: Zaštita djeteta svjedoka u postupcima policije, te kaznenom i prekršajnom postupku Lana Petö Kujundžić: Dijete svjedok ili oštećenik Kada se u kaznenom postupku treba ispitati dijete (po Konvenciji o pravima djece i Zakonu o sudovima za mladež, članak 113. stavak 2. osoba koja u vrijeme počinjenja djela nije navršila 18 godina) postavljaju se pitanja gdje ispitati dijete, kako, tko ga ispituje, tko je nazočan tom ispitivanju i kako se procesno treba isto provesti. Ispitivanje djeteta moguće je i izvan suda u posebno opremljenom prostoru gdje ga treba ispitivati psiholog ili druga stručna osoba koja je jedina nazočna u prostoru s djetetom. Iskazivanje se bilježi video-tonskim zapisom. Iako je Zakonom o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09 i 80/11) te Zakonom o sudovima za mladež (NN 84/11), propisano da se sva djeca kao svjedoci do svoje 14. godine snimaju putem audio-video uređaja, a oštećenici kaznenih djela kojima sude sudovi za mladež do 16. godine, trebalo bi se uvijek uzimati u obzir da se za maloljetnike, dakle osobe do 18 godina može odlučiti da se saslušanje provodi putem stručne osobe uz snimanje audio-video uređajima. Takvom ispitivanju u drugom posebnom prostoru mogu biti nazočni od predstavnika centra za socijalnu skrb, počinitelja i oštećenika, ali uz obvezu da dokaznoj radnji prisustvuje državni odvjetnik i branitelj. Oštećenik dijete, može iskazivati uz osobu u koju ima povjerenja i obveza je da mu se postavi opunomoćenik ukoliko je počinjeno kazneno djelo, teže kazneno djelo ili kazneno djelo protiv spolne slobode ili ćudoređa. Posebno je važno da se dijete ispita žurno, odmah po proživljenoj traumi, kako bi se nakon takvog ispitivanja, dokazne radnje, mogla prikazati audio-video snimka na raspravi Nikica Hamer Vidmar: Podrška djeci svjedocima i oštećenicima u kaznenim postupcima Cilj ovog izlaganja je predstaviti iskustva u radu Odjela za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama, s naglaskom na pružanje podrške djeci svjedocima i oštećenicima. Sustav podrške žrtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj uspješno se razvija od 2006. godine te je osnovano sedam Odjela za podršku na županijskim sudovima u Zagrebu, Zadru, Osijeku, Sisku, Vukovaru, Splitu i Rijeci. Zadaća odjela je žrtvama i svjedocima pružiti praktične informacije i emocionalnu podršku u fazi istrage i glavne rasprave. Pri odjelima za podršku svjedocima i žrtvama osim zaposlenika angažirani su i volonteri, koji su uglavnom studenti prava, psihologije, socijalnog rada i drugih srodnih struka. Podršku osim na županijskim sudovima, pružaju i na općinskim sudovima za teža kaznena djela i na prekršajnim sudovima za prekršaje obiteljskog nasilja. Poseban izazov djelatnicima odjela za podršku ukazao se kada je praksa pokazala da će biti potrebno osigurati podršku i djeci svjedocima i oštećenicima. Kako većina sudova u Republici Hrvatskoj nema zaposlene Zagreb, 14. prosinca 2011. Stručni skup: Zaštita djeteta svjedoka u postupcima policije, te kaznenom i prekršajnom postupku stručne suradnike koji bi bili prisutni prilikom ispitivanja djece, te kroz dosadašnju praksu nije bio osmišljen sustav podrške za djecu svjedoke i njihove roditelje djelatnici odjela za podršku svakodnevno osiguravaju podršku djeci i njihovim roditeljima. Posebno se korisnom pokazala mogućnost, u sudovima koji nemaju tehničke uređaje za prijenos slike i zvuka, da djelatnici odjela prate djecu u raspravnu dvoranu te im budu podrška i tijekom davanja iskaza. U periodu od 1. svibnja 2008.god. do 30.rujna 2011.god. odjeli za podršku pružili su podršku za 296 djece i maloljetnika. Zahvaljujući dosadašnjim iskustvima koja smo stekli pružanjem podrške djeci svjedocima ističem potrebnu daljnjeg umrežavanja i bolje suradnje svih službi koje dolaze u dodir sa djecom žrtvama i koje su zadužene za zaštitu njihovih prava. Također, potrebno je osigurati tehnička sredstva i dodatne edukacije kako bi se u praksi mogao adekvatno provoditi Zakon o sudovima za mladež koji, među ostalim, i detaljno propisuje način ispitivanja djece svjedoka i oštećenika. Ines Bojić: Uloga odvjetnika u zaštiti djeteta svjedoka Stupanjem na snagu novog Zakona o kaznenom postupku, 1. rujna 2011. godine značajno se mijenja zakonski okvir zaštite žrtava/svjedoka u postupku, u odnosu na do tada postojeće zakonsko uređenje. Međutim zbog kratkoće primjene tog propisa u praksi teško je govoriti o iskustvima koja bi bila vezana za primjenu novog Zakona, stoga ovaj pregled sadrži postupke koji su započeti u vrijeme kada je na snazi bio stari Zakon o kaznenom postupku koji je u nedostatnoj mjeri uređivao položaj žrtve/svjedoka u kaznenom postupku. Kada govorimo o zaštiti djece žrtava i svjedoka, koji predstavljaju posebno vulnerabilne sudionike u kaznenim i prekršajnim postupcima te postupcima policije, potrebno je imati na umu široki kontekst zaštite njihovih temeljnih ljudskih prava. Doživljavati žrtvu ili svjedoka kao osobu, s cjelovitim poštivanjem njezinih prava osobnosti i primjenom načela razmjernosti trebao bi biti temelj pristupa u svim kaznenim i prekršajnim postupcima. Ovo obuhvaća svakako pravo na visok standard poštovanja privatnosti i dostojanstva, ali isto tako i pravo svjedoka kada je ujedno i žrtva kaznenog djela da slučaj povrede njegovih prava do kojih je došlo počinjenjem kaznenog djela, bude istražen od nadleženih tijela s razumnom brzinom i efikanosnošću kako bi počinitelj kaznenog djela bio priveden pravdi. U proteklom razdoblju, pri čemu se misli na razdoblje do stupanja na snagu Zakona o kaznenom postupku, govoreći iz odvjetničke perspektive, zabilježen je veći broj postupaka u kojima su se kršila prava djeteta – žrtve i svjedoka, na različite načine do toga da su zabilježeni čak i drastični primjeri povreda ljudskih prava. Pri tome se prvenstveno misli na višekratna ispitivanja, postavljanje pitanja koja se odnose na privatan život žrtve/svjedoka, a kojima se dovodi u pitanje njihov karakter i vjerodostojnost, pa do onih najdrastičnijih primjera kada je kompletan Zagreb, 14. prosinca 2011. Stručni skup: Zaštita djeteta svjedoka u postupcima policije, te kaznenom i prekršajnom postupku iskaz žrtve/svjedokinje, već dan kasnije do najsitnijih detalja prepričan u dnevnom tisku. Naravno da je osim ovih negativnih, zabilježeno i mnoštvo pozitivnih primjera, pa budući da cilj ovog pregleda nije zasjeniti praksu pozitivnog postupanja, iznose se i primjeri dobre prakse. Zagreb, 14. prosinca 2011. Stručni skup: Zaštita djeteta svjedoka u postupcima policije, te kaznenom i prekršajnom postupku O IZLAGAČIMA Gordana Buljan Flander Kao ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba i kao dječji psiholog često se susreće sa zlostavljanom i zanemarivanom djecom koja nisu imala potrebnu zaštitu odraslih. Osnivačica je savjetodavne linije za zlostavljanu i zanemarenu djecu “Hrabri telefon” te inicijator osnivanja Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba. Uz stručni rad, aktivno se bavi i znanstvenim radom te je objavila i na međunarodnim skupovima prezentirala svoje brojne znanstvene i stručne radove, knjige, priručnike i brošure iz područja dječje psihologije, namijenjene roditeljima, djeci i stručnjacima. Profesorica je na Filozofskom fakultetu u Osijeku i Hrvatskim studijima u Zagrebu te je i sudski vještak za zlostavljanu i zanemarenu djecu. Andrew Bailey Savjetnik twining projekta “Jačanje kapaciteta u području suzbijanja seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja djece te pružanje pomoći policije ranjivim žrtvama kriminaliteta“ koji se provodi u RH od rujna 2011. godine. Dugogodišnji je djelatnik Policijske službe Sjeverne Irske koja je zemlja partner u provođenju projekta. Njegovo bogato iskustvo na otkrivanju kaznenih djela zlostavljanja djece, osobito onih seksualne naravi, te tretmanu djece u pravosudnom postupku upotpunjeno je brojnim dodatnim edukacijama i stečenim vještinama i kvalifikacijama. Renata Odeljan Od 1995. zaposlena u policiji na poslovima krvnih i seksualnih delikata te posljednjih 14 godina na poslovima maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji. Završila je poslijediplomski studij „Poremećaji u ponašanju“ na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te stekla akademski stupanj magistra znanosti iz područja društvenih znanosti, polje odgojne znanosti grana defektologija. Magistrirala je na temi „Počinitelji seksualnih delikata s posebnim osvrtom na dob žrtve“. Završila je čitav niz dodatnih edukacija iz područja maloljetničke delinkvencije i zaštite djece i maloljetnika te je članica gotovo svih radnih skupina Vlade koji se bave zaštitom djece, mladih i obitelji. Ksenija Sviben Profesor psihologije, magistar dječje i adolescentne psihijatrije, zaposlena u Centru za socijalnu skrb Zagreb (sada Zavod za socijalnu skrb u Gradu Zagrebu) na poslovima obiteljsko-pravne zaštite. U svom petnaestogodišnjem iskustvu na poslovima obiteljsko-pravne zaštite pohađala je brojne dodatne edukacije u vidu seminara, radionica, simpozija i stručnih konferencija, multidisciplinarnih timova i sastanaka vezanih uz obiteljsko-pravnu zaštitu i šire. Davorka Lalić-Lukač Socijalna pedagoginja, viša stručna savjetnica na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu, Odjel za mladež. Kao stručni savjetnik radi na području kaznenopravne zaštite djece, procjene njihove procesne sposobnosti te saslušanje djece putem video linka. Uz te poslove pokriva i područje mlt. delinkvencije koje obuhvaća davanje prijedloga za izricanje odgojnih mjera prema maloljetnim počiniteljima kaznenih djela, odnosno nadzor nad izvršenjem svih izrečenih odgojnih mjera. Branka Žigante Živković Sutkinja Visokog prekršajnog suda RH, predsjednica Nacionalnog tima za međusobnu suradnju u predmetima nasilja u obitelji i nad ženama, članica niza povjerenstava i Nacionalnog socijalnog vijeća. Lana Petö Kujundžić Sutkinja za mladež Županijskog suda u Zagrebu, Zamjenica predsjednice odjela za mladež. Predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež, Predsjednica Povjerenstva za praćenje i unapređivanje rada tijela kaznenog postupka i izvršenja maloljetničkih sankcija, Ministarstva pravosuđa. Nikica Hamer Vidmar Psihologinja, načelnica Odjela za razvoj i koordinaciju sustava podrške žrtvama i svjedocima, u Ministarstvu pravosuđa. U ministarstvu radi od početka razvoja sustava podrške na poslovima koordinacije i nadzora nad radom Odjela za podršku žrtvama i svjedocima na sudovima, osmišljava razvoj i unaprjeđenje sustava, provodi edukacije za djelatnike Odjela i volontere, surađuje sa ostalim institucijama u RH i regiji te osigurava podršku svjedocima ratnih zločina koji svjedoče u inozemstvu. Ines Bojić Odvjetnica s praksom u Zagrebu koja se kroz svoju odvjetničku praksu primarno fokusirala na zaštitu ljudskih prava. U svojem poslu zadire u brojna pravna područja, uključujući i zastupanje žrtava u domaćim postupcima i u postupcima pred Europskim sudom za ljudska prava. Iskustvo iz područja ljudskih prava stekla je kroz odvjetničku praksu, suradnju s brojnim organizacijama civilnog društva, te radeći na Ustavnom sudu i Europskom sudu za ljudska prava. Zagreb, 14. prosinca 2011. Stručni skup: Zaštita djeteta svjedoka u postupcima policije, te kaznenom i prekršajnom postupku Zagreb, 14. prosinca 2011. Stručni skup: Zaštita djeteta svjedoka u postupcima policije, te kaznenom i prekršajnom postupku Zagreb, 14. prosinca 2011. Stručni skup: Zaštita djeteta svjedoka u postupcima policije, te kaznenom i prekršajnom postupku Zagreb, 14. prosinca 2011. Stručni skup: Zaštita djeteta svjedoka u postupcima policije, te kaznenom i prekršajnom postupku
© Copyright 2024 Paperzz
