Uskoro novi zakon o obrtu Obrtnici više neće jamčiti svojom ukupnom imovinom, a nakon zatvaranja obrta imat će pravo - na burzu Luke i brodari Pijesak se uvozi, plovni putovi postaju sve neprohodniji, a zabrana vađenja riječnog pijeska i dalje je na snazi Banke i EU fondovi Još nismo spremni za skok sa 150 milijuna eura na gotovo 1,4 milijarde eura godišnje koje nam se nude s markova trga Str. 8 aktualno Str. 10 svijet financija Str. 21 2008 2009 2010 2010 2011 2012 3 7 6 6 60 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 25. veljače 2013. Godina LIX / Broj 3766. www.privredni.hr 1953 2013 privredni vjesnik REZULTATI ATLANTIC GRUPE / ERICSSON NIKOLA TESLA / STANDARD GRAĐANA / STIL / REGIJA / SVIJET FINANCIJA gospodarstvo Zagrebačke županije NAGRIŽENI krizom, ali ipak u plusu Na razini Županije, poduzetnici su ostvarili ukupnu bruto dobit od gotovo 780 milijuna kuna >>4-5 N EBAG O POS L PRIN info EE osi on work Što d rope Net u E e is rpr Ente poduzetnice stvaraju radna mjesta Intervju: Branko Roglić >> EEN, 3 >> 6-7 Trećina poduzeća u Hrvatskoj u vlasništvu je žena, a analize pokazuju da se na žene odnosi 40 posto samozapošljavanja U ovoj situaciji Hrvatsku se mora voditi kao tvrtku koja je pred stečajem, kaže predsjednik Orbico Grupe Tjedni gospodarski TV magazin SPTV utorak VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA) 19:10 VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA) TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA) SBTV Slavonski Brod petak 21:15 TV ŠIBENIK VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA) Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35 TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA) GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA) SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA) TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA) DUTV Dubrovnik srijeda 20:15 subota 15:45 (REPRIZA) Tjedni gospodarski razgovori sptv pet pet 19:10 23:45 [R] TV Nova Pula sub sri VTV sri 18:00 14:50 [R] Poljoprivredna TV Tv šibenik VKTV Vinkovci pet sub pon TV ŠIBENIK 12:00 VOX zadar pet 20:10 14:45 [R] 22:15 [R] 21:30 uto sri pon uto 17:10 18:05 [R] 17:35 16:35 [R] petak, 1. ozujka u 19.10 sati na gost Slavko Švraka, najvec´i hrvatski pcelar, vlasnik tvrtke Medena, Virovitica UVOD www.privredni.hr Broj 3766, 25. veljače 2013. Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr Veljko Ostojić, ministar turizma: Njemačka nam je strateško tržište Partnerstvo Ministarstva turizma s njemačkim ADAC-om iznimno je važno za hrvatski turizam. Siguran sam da su i aktivnosti ADAC-a utjecale na broj dolazaka njemačkih turista protekle godine u Hrvatsku, pa vjerujem da će se naša uspješna suradnja nastaviti. Turisti koji su lani posjetili našu zemlju ostvarili su 13 posto više noćenja nego 2011., dok su Nijemci zabilježili 24 posto više noćenja. O prijateljstvu dviju zemalja govori i činjenica da će Hrvatska 2014. biti zemlja partner turističkog sajma F.re.e. u Münchenu što je jasan znak da je Njemačka strateško tržište za hrvatski turizam. Sandra Švaljek, Ekonomski institut: Bolje rezati plaće, nego otpuštati Bolje je, ako se već mora smanjivati masa plaća, a znamo da se mora, smanjivati plaću nego broj radnih mjesta. No čini se da je i tih tri posto relativno mali postotak i s obzirom na ukupno stanje u gospodarstvu to će nešto pomoći, ali pitanje je hoće li moći stabilizirati situaciju u državnom proračunu. Svaka mjera fiskalne konsolidacije, bilo da se radi o mjerama na strani prihoda ili strani rashoda, ima negativne efekte na gospodarski rast. U svakom slučaju, onaj kome se smanji plaća trošit će manje i samim time će u konačnici biti nešto manji bruto domaći proizvod. Marijan Cesarik, zamjenik ministra zdravlja: Župani ometaju sanaciju bolnica Situacija, što se tiče vlasništva, sliči pomalo Alajbegovoj slami. Svaki će župan reći da je županija vlasnik bolnice, ali neće ni svojom ni imovinom županije odgovarati za njezino funkcioniranje. I sad imate situaciju u kojima se neki župani opiru ulasku u sanaciju, ne shvaćajući da na taj način ugrožavaju i pacijente i županiju. Županijski prihodi su ionako mali i županija ne može sanirati tolike dugove bolnica, a ako bolnica ne može otplaćivati svoje obveze, na kraju će ih ovrhom platiti županijski proračun. Iz svega je vidljivo da župani nisu razumjeli svoju ulogu. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet? 3 pvinfo G(h)ost komentator: dr. sc. Željko Požega, docent na Ekonomskom fakultetu u Osijeku Bez poslovnih stručnjaka nema rezultata Hrvatska državna poduzeća u priličnim su poslovnim problemima, ali najbolji hrvatski menadžeri uz puno sreće možda ih mogu spasiti N ema tehnologije ili materijalnog bogatstva koje samo po sebi, bez stručnih ljudi, nekoj zajednici može osigurati stabilan i uspješan razvoj. A da bi se u svakom segmentu djelatnosti došlo do takvih ljudi, nužan je kvalitetano ustrojen sustav obrazovanja i selekcije. U Hrvatskoj se, nažalost, često čuje kako nema dovoljno dobrih kadrova, odnosno ljudi koji kvalitetno znaju upravljati poslovnim sustavima. Osobito onima koji su većinski u javnom, državnom ili gradskom vlasništvu. Upravo od takvih se poduzeća danas očekuje da budu svojevrsne lokomotive razvoja. Nažalost, hrvatska državna poduzeća u priličnim su poslovnim problemima, ali najbolji hrvatski menadžeri uz puno sreće možda ih mogu spasiti. Međutim, onda na djelo stupa hrvatski paradoks gdje vlast, ne samo aktualna nego sve dosadašnje, na čelna mjesta stavlja neprovjerene, ali “svoje” kadrove. Stara narodna izreka kaže stavi prave ljude na pravo mjesto. I, ma koliko ta izreka može zvučati banalno i jednostavno, ona je zapravo prilično točna i - prema brojnim iskustvima - mnogima neostvariva. Prvi je paradoks to što politička opcija koja osvoji vlast smatra kako za nagradu ima pravo kadrovirati. I to je uobičajeno u zapadnim demokracijama. Međutim, nije isto kadrovirati u nadzornim odborima i kadrovirati u upravama čiji je posao starteško i operativno poslovanje. Može se razumjeti da politički pobjednici svoje ljude nagrade tako da ih stave u nadzorni odbor, ali uprave moraju činiti najbolji stručni ljudi. Prvi filter u selekciji Izabiru se pogrešni ljudi i onda se očekuju dobri rezultati. To nije moguće trebali bi biti natječaji čak i tamo gdje nisu obvezujući. Zašto? Zato što u većem bazenu ima više riba i mogućnost većeg izbora. Dakle, vrlo se često pada već na natječajima kao prvim i elementarnim razinama mogućnosti odabira. Nakon toga bi trebalo slijediti – testiranje kandidata. Toga najčešće nema, uz kvaziobrazloženje nedostatka adekvatnih testova. Istovremeno, znanost raspolaže s tisućama vrsnih psihologijskih testova za sva područja. Očito postoji strah od objektivnih i struč- nih testova jer oni mogu u prvi plan izbaciti neželjenog kandidata. Zato se kod nas najčešće cjelokupna selekcija svela na intervju. Taj oblik selekcije je važan, ali intervju treba znati voditi, a ne odlučivati tzv. odokativnom metodom. Cijeli proces selekcije u Hrvatskoj je banaliziran i sveden na prikupljanje životopisa i obavljanje nestručnih intervjua, a prave selekcije kadrova nema. Izabiru se pogrešni ljudi i onda se očekuju dobri rezultati. To nije moguće. Stručna selekcija je preduvjet, slijedi mukotrpan rad i tek se onda mogu očekivati dobri rezultati. Koristan je primjer jedne poznate multinacionalne kompanije koja je nedavno primala jednog čovjeka s područja pet država Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru Jugoistočne Europe koji će biti menadžer tek za nekoliko godina. Dakle, rade planirano, više godina unaprijed. Najprije su na sve ekonomske fakultete u tim državama uputili dopis u kojem traže da im se jave kvalitetni studenti (prosjek ocjena iznad 4). Zamislite koliki je to bazen potencijalnih kandidata iz pet zemalja. Nakon javljanja, rade nekoliko krugova testiranja i intervjua gdje od više tisuća kandidata odabiru jednog s kojim će raditi i nekoliko godina ga pripremati za regionalnog menadžera. To mora biti dobar rezultat. Tko u Hrvatskoj radi na takav način? Postoje dobri primjeri selekcije koji se primjenjuju u razvijenim zemljama svijeta, ali se tamo postupak stručne i psihologijske selekcije provodi već od razine predškolske dobi. Takav sustavni pristup se nastavlja na svim razinama obrazovanja, te na kraju u privredi i uopće u radu. Istovremno, naše se društvo bavi pitanjima tipa zdravstvenog odgoja, vjeronauka ili hoće li neki studij trajati tri plus dvije ili četiri plus jednu godinu. Otprilike kao da je netko obolio od karcinoma, a mi se bavimo liječenjem njegove prehlade. Takav pristup ne može donijeti dobre rezultate. Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr 4 TEMA TJEDNA ( 26,8 mil kn Alantic Grupa u 2012. Prihod Atlantica dosegnuo pet milijardi kuna Atlantic Grupa ostvarila je u 2012. godini ukupan prihod u iznosu od pet milijardi kuna, što u odnosu na 2011. predstavlja rast od 4,8 posto. EBITDA marža porasla je 14,9 posto na 575,1 milijun kuna, dok je neto dobit veća za 18,5 posto i iznosi 55,2 milijuna kuna. Hrvatsko tržište najveće je pojedinačno Atlanticovo tržište s udjelom u ukupnoj prodaji od 26,6 posto, a slijedi Srbija sa 24,9, Slovenija sa 13,2, BiH sa 7,6 posto, ostala regionalna tržišta sa 6,4 posto te zapadnoeuropska tržišta sa 7,3 posto. Tržište Rusije i ZND-a s udjelom od pet posto bilježi najve- ći rast, od 31,4 posto. Vlastite robne marke Atlantic Grupe sudjeluju u prodaji sa 72 posto, distribucija robnih marki principala sa 15,9 posto, ljekarnički lanac Farmacia sa 6,1 posto, dok proizvodi koje Atlantic Grupa proizvodi kao privatne robne marke za druge kompanije čine šest posto prodaje. Atlantic je u zadnjem kvartalu refinancirao postojeće kreditne obveze, uz nižu kamatu i produljenu ročnost. Novi kredit u iznosu od 307 milijuna eura odobrile su EBRD i Međunarodna financijska korporacija te četiri komercijalne banke (Raiffeisen Bank, Unicredit Bank, Erste Bank i Sberbank). “Iznimno smo zadovoljni rezultatima u 2012. jer smo ispunili očekivanja te ostvarili organski rast prihoda uz poboljšanje profitabilnosti”, izjavio je Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe. (I.V.) Državni zavod za statistiku Najveća nezaposlenost u 10 godina U Hrvatskoj je u siječnju, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula 21,9 posto, najvišu razinu u više od 10 godina. No kako se uočava u analizi HUP Trend Hrvatske udruge poslodavaca, podaci o kretanju broja nezaposlenih pokazuju da je u rast od 11,26 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine bio niži nego u prosincu, što bi moglo predstavljati naznaku blagog usporavanja rasta nezaposlenosti, iako je prerano za ocjenu je li Hrvatska u tom kontekstu dotaknula (drugo) dno krize. Blagi razlog za optimizam daje podatak da je u siječnju iz evidencije HZZ-a na temelju zasnivanja radnog odnosa izaš- lo 13.250 osoba, što je 63 posto više nego u siječnju 2012. Prema privremenim dnevnim podacima HZZa, u Hrvatskoj je 21. veljače 2013. bio 374.531 nezaposleni. U odnosu na kraj siječnja to je bio porast od 2528 osoba, što je manje nego u ranijim mjesecima. U prosincu je stopa nezaposlenosti iznosila 21,1 posto, a njen daljnji rast bio je očekivan, nakon što je nedavno HZZ izvijestio da je krajem siječnja bilo registrirano oko 372.000 nezaposlenih, što je 3,8 posto više nego mjesec dana ranije. (I.V.) Privredni vjesnik Broj 3766, 25. veljače 2013. Zagrebačka županija osigurala za poticanje poduzetništva Susret gospodarstvenika Zagrebačke županije Hrvatsko gospodar je da se suoči s kri Fiskalna konsolidacija lani se temeljila uglavnom na poboljšanoj naplati poreza i očekivane racionalizacije na rashodnoj strani. Ipak, na razini Županije, poduzetnici od gotovo 780 milijuna kuna Boris Odorčić odorcic@privredni.hr N akon tri uzastopna kvartala hrvatski BDP je prestao padati tek u trećem tromjesečju 2012. godine. Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, kaže kako su negativnoj gospodarskoj aktivnosti ponajprije pridonijeli suzdržana i manja osobna potrošnja te niska razina investicija. “BDP je u tom kvartalu bio tek nešto malo viši nego u 2005. godini. To je kao da se osam godina nismo pomaknuli s mjesta”, ističe Sandra Švaljek dodavši kako je blagi pozitivan doprinos dala jača inozemna potražnja za domaćim proizvodima. Nakon oporavka u drugom tromjesečju, industrijska proizvodnja smanjivala se u drugom dijelu godine te je u cijeloj 2012. bila na značajno nižoj razini nego u 2011. K tomu, nastavljen je pad građevinske aktivnosti. “Ni početkom ove godine ne možemo očekivati ništa bolje”, naglasila je Sandra Švaljek na 11. susretu gospodarstvenika s područja Zagrebačke županije. Na tržištu rada, nastavila je ocjenjujući gospodarsko stanje u nas, i dalje prevladaju negativni trendovi, a u posljednjem kvartalu lani ubrzao se pad broja zaposlenih. “U Hrvatskoj je izgublje- no mnogo radnih mjesta i to je naročito nepovoljna i zabrinjavajuća vijest. Jedini amortizer u tome bio je javni sektor”, napomenula je. Plaće su lani nominalno stagnirale, a realno su bile oko četiri posto (koliko i inflacija) manje nego u 2011. godini. Fiskalni deficit se u 2012. smanjio u odnosu na 2011. godinu. Međutim, fiskalna konsolidacija temeljila se uglavnom na poboljšanoj naplati poreza i povećanju fiskalnog opterećenja, dok istodobno nije bilo očekivane racionalizacije na rashodnoj strani. Sandra Švaljek također smatra kako se porezna politika ne bi smjela tako često mijenjati jer to nije dobro, a slično je i u zdravstvu. “Što se stvari više mijenjaju, one sve više ostaju iste. Dakle, zdravstveni sektor i dalje je zapušten”, tvrdi ona. Pliva i IKEA Važno je naglasiti kako je od 2000. do 2008. prosječna stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj iznosila 4,1 posto, što je bilo više od prosjeka u Europskoj uniji, ali niže nego u novim članicama poput Slovačke, Češke i Slovenije. “To se preokrenulo u razdoblju krize i te su stope sada prosječno niže nego u EU-u. Hrvatsko gospodarstvo preslabo je da se suoči s krizom i nema dovoljno znakova koji bi ukazali na rast u ovoj godini. Rastu se nadam u 2014. Uspješni zagrebački poduzetnici U prvih devet mjeseci 2012. godine, prema zadnjim podacima Financijske agencije, poduzetnici s područja Zagrebačke županije uspješno su poslovali jer su im prihodi vrijednosno bili veći od rashoda. Na razini Županije tako je ostvarena bruto dobit od gotovo 780 milijuna kuna, što je bilo za osam posto više u odnosu na isto razdoblje u 2011. godini. Ukupni ostvareni prihodi za tri posto su veći, a broj zaposlenih bio je za 4,7 posto veći u odnosu na konac rujna 2011. godine. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom radniku kod poduzetnika za prvih devet mjeseci 2012. godine iznosila je 4659 kuna i bila jedan posto veća u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Po ovom pokazatelju Zagrebačka županija je treća, iza Istarske županije i Grada Zagre- ba, ističe župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić. Nedavno predstavljeno Izvješće o stanju u prostoru Hrvatske za 2012., prema socijalno-gospodarskoj strukturi, svrstava Zagrebačku županiju u treću skupinu s indeksom razvijenosti između 100 i 125 posto. “Indeks Zagrebačke županije je 123 posto te nas svega dva postotna boda dijele od ulaska u četvrtu skupinu u kojoj su Zagreb, Istarska te Primorsko-goranska županija”, kaže župan. 5 www.privredni.hr Broj 3766, 25. veljače 2013. ( 21 mil kn osiguran za povlačenje sredstava iz EU fondova ( 126,9 mil kn neto dobit Ericssona Nikola Tesla Ericsson Nikola Tesla u snažnom uzletu stvo preslabo zom povećanju fiskalnog opterećenja, dok istodobno nije bilo su ukupno gledajući uspješno poslovali ostvarivši bruto dobit godini, ali ne od tri ili četiri posto na koji smo bili navikli prije krize”, smatra ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb dodavši kako učinci od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji neće biti vidljivi u kratkom, već srednjem i duljem roku. “S druge strane, možemo oče- Dobar posao u Rusiji donio rekordni prihod Na tržištima koja pokriva korporacija ENT, hrvatska je članica povećala prihode za 14 posto, na 552 milijuna kuna, što svjedoči o jakoj poziciji hrvatskih stručnjaka Drago Živković zivkovic@privredni.hr U Porezna politika ne bi se smjela često mijenjati jer to nije dobro, kaže Sandra Švaljek Selu, Logističkog centra u Jastrebarskom, Tvornice papira Violeta u Svetom Ivanu Zelini, novog pogona PIK-a u Vrbovcu te proizvodno-poslovnog objekta PIP-a u zoni Pisarovina. kivati dobre turističke rezultate te pojačano zanimanje stranih ulagača”, kaže ona. Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić istaknuo je kako se trenutačno dvije najveće investicije u Hrvatskoj događaju upravo u ovoj županiji. To su proizvodni pogon Plive u Savskom Marofu te Poslovni centar IKEAe u Rugvici. Kožić je podsjetio i na mnogobrojne investicije realizirane u poduzetničkim zonama na području Županije poput Tvornice Eurocable u Jakovlju, Trgovačkog centra West Gate u Zaprešiću, Cargo centra u Dugom Potpore za poduzetnike Župan Kožić je naglasio kako u županijskom proračunu za 2013. godinu ukupno najveće iznose čine različite i brojne mjere potpora namijenjene povećanju konkurentske sposobnosti poduzetnika i poljoprivrednika, kao i stvaranju prostornih, infrastrukturnih i institucionalnih uvjeta za realizaciju ulagačkih projekata na području Zagrebačke županije. Tako su za male i srednje poduzetnike predviđene dvije kreditne linije, jamstva za kredite te bespovratne potpore i subvencije. I dalje će se sufinan- cirati razvoj poduzetničkih zona, razvoj turizma, programi energetske učinkovitosti, različite edukacije kojima se nastoji povećati zapošljavanje. Za spomenute, ali i mnoge druge programe i mjere, Zagrebačka županija je osigurala 26,8 milijuna kuna. Ove godine Županija je, jedina u Hrvatskoj, osigurala i 21 milijun kuna za izradu dokumentacije za povlačenje sredstava iz EU fondova. K tomu, u poljoprivredi i ruralnom razvitku u 2013. dodjeljivat će se bespovratna sredstava za subvencije i potpore kapitalnim ulaganjima. Sredstva su osigurana i za donacije u poljoprivredi, lovstvo, izgradnju i uređenje infrastrukture na ruralnim područjima, kao i razvojne projekte. Za ulaganja u poljoprivredi u ovoj godini osigurano je više od 21 milijun kuna. ovim recesijskim vremenima rijetke su kompanije koje ostvare dvoznamenkasti porast prihoda, a kamoli one kojima je porast veći od 50 posto. Uspjelo je Nerealno je očekivati da se ugovor poput onoga s Rostelecomom dogodi svake godine to Ericssonu Nikola Tesla, koji je u 2012. godini ostvario ukupne prihode od 1,91 milijardu kuna, čak 748 milijuna kuna više nego 2011. Ipak, gotovo sav porast prihoda rezultat je jednog jedinog ugovora, onoga s ruskim Rostelecomom, potpisanog sredinom prošle godine i vrijednog oko 100 milijuna eura. Snažan rast prihoda doveo je i do visokog rasta neto dobiti, koja je skočila za 353 posto, na 126,9 milijuna kuna, pa će i dividenda biti izdašna: prema pri- jedlogu Uprave, koji je prihvatio Nadzorni odbor, 20 kuna po redovnoj dionici, odnosno 150 kuna po izvanrednoj dionici. Zbog ugovora s Rostelecomom, udjel izvoza u prihodima Ericssona Nikola Tesla porastao je na čak 86 posto, a udjel Ericssona u ukupnom hrvatskom izvozu u Rusiju premašio je jednu trećinu. Na domaćem tržištu ostvaren je prihod od 268,1 milijun kuna, što je dva posto više nego lani. Glavni kupac bio je Vipnet, kojemu je isporučena nova radijska transmisijska mreža za 3G i 4G tehnologiju, te je nastavljena modernizacija jezgrene mreže. Pad u regiji T-HT-u je Ericsson isporučio opremu za mrežu nove generacije i širenje širokopojasnog interneta, dok je s Tele2 nastavljena suradnja na povećanju brzine i pokrivenosti uslugama mobilnog interneta. Na tržištima u regiji ostvaren je pad prihoda od 24 posto, na 204,9 milijuna kuna, što u Ericssonu tumače produbljivanjem recesije i nestabilnom političkom situacijom. Ipak, s ko- sovskim operatorom Ipkomom potpisan je ugovor o nadogradnji mreže, s HT-om Mostar ugovoreno je proširenje mobilne mreže, a s BH Telecomom proširenje i mobilne i fiksne mreže. Na tržištima koja pokriva korporacija Ericsson, hrvatska je članica korporacije povećala prihode za 14 posto, na 552 milijuna kuna, što svjedoči o jakoj poziciji u korporaciji i inovacijskom potencijalu hrvatskih stručnjaka, ističe predsjednica Uprave Gordana Kovačević. U ovoj godini ona očekuje nastavak ekonomske neizvjesnosti i zaoštravanje poslovnih izazova. “Nerealno je očekivati da se ugovor poput onoga s Rostelecomom dogodi svake godine. Stoga je stalna prilagodba tehnološkim i tržišnim uvjetima, kao i odgovorno upravljanje rizicima, u središtu naše pozornosti. I dalje ćemo razvijati partnerske odnose s kupcima te koristiti tehnološko vodstvo, kompetencije i znanje naših zaposlenika kao značajnu prednost u odnosu prema konkurenciji”, istaknula je Gordana Kovačević. 6 INTERVJU Dani komunikacija Spojeni IdejaX i Effie Hrvatsko udruženje društava za tržišno komuniciranje (HURA) i hrvatska podružnica Europskog udruženja digitalnog i interaktivnog marketinga (IAB) predstavili su prošli tjedan Dane komunikacija, nacionalni festival marketinških komunikacija, koji će se održati u Rovinju, u hotelu Lone, od 16. do 19. svibnja 2013. Dani komunikacija objedinjuju dosadašnje manifestacije IdejaX i Effie u jedno događanje na kojem se promoviraju najbolji marketinški projekti u proteklom razdoblju i razmjenjuju iskustva o ulozi klasičnog i digitalnog oglašavanja u kreiranju poslovnih rješenja za razvoj gospodarstva. Dani komunikacija u svom trodnevnom festivalskom programu nude brojna predavanja vrhunskih domaćih i stranih stručnjaka iz područja klasičnog i digitalnog oglašavanja. Jedan od predavača je i Faris Yakob, nagrađivani strateg i kreativni direktor, kojeg je Clios proglasio jednim od 50 najboljih kreativaca na svijetu, a Fast Company jednim od 10 suvremenih Mad Mena. Osim predavanja, dnevni program će uključivati radionice i rasprave na teme relevantne za struku, ali i društvo u cjelini. Na kraju svakog festivalskog dana organizirane su večernje dodjele prestižnih nagrada: Effie za najučinkovitije marketinške kampanje, X za najkreativnije radove realizirane u svim vrstama medija, MIXX za najkreativnije i najučinkovitije radove u online oglašavanju, te studentske nagrade IdejaXica. (I.V.) *vijesti Rastao izvoz struje i derivata U prosincu je iz Hrvatske izvezeno 259 gigavatsati električne energije što je 107 gigavatsati više nego u prosincu 2011. godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Izvezeno je i 122.000 tona naftnih derivata prerađenih u domaćim rafinerijama. To je za 28.000 tona više nego u prosincu 2011. U okviru izvoza derivata porastao je izvoz dizelskog goriva, sa 35.000 na 43.000 tona. U rafinerijama je prerađeno 210.000 tona nafte, 7000 tona manje nego u prosincu 2011. Održana škola eko vožnje Oko 40 polaznika prošlo je školu eko vožnje koju organizira Škola za cestovni promet Zagreb sa školama partnerima. Pravilnim upravljanjem vozilima u eko vožnji, tvrtka koja raspolaže voznim parkom od 10 teretnih motornih vozila, koja zajedno godišnje prijeđu u prosjeku milijun kilometara, može uštedjeti i do 600.000 kuna godišnje. Projekt učenja eko vožnje vrijedan je 1,2 milijuna kuna, od čega Europska unija financira 88,13 posto. U Cinestaru 18,5 milijuna posjetitelja Tvrtka Blitz-Cinestar proslavlja 10 godina djelovanja u Hrvatskoj. Kroz dvorane u njezinih 11 multipleksa prošlo je 18,5 milijuna posjetitelja. Održano je 900.000 projekcija, a premijerno je prikazano 1500 filmova. S jednim multipleksom u Bosni i Hercegovini, Blitz-Cinestar ima ukupno 79 dvorana i 13.860 sjedala. Prvi Cinestarov multipleks bio je otvoren u zagrebačkom Branimir centru. Privredni vjesnik Broj 3766, 25. veljače 2013. ( između 820 i 840 mil € promet Orbica u 2012. Branko Roglić, predsjednik Orbico Grupe U ovoj situaciji Hr voditi kao tvrtku Prihode možemo povećati dovođenjem investitora, a troškove možemo smanjiti sa potrošnje i realnog sektora nego i loša administracija, a kada se tome pridoda koru Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr S Brankom Roglićem, predsjednikom Orbico Grupe, razgovarali smo o stanju u gospodarstvu te o planovima njegovih tvrtki koje posluju u 17 zemalja. Roglić je ostvarenu dobit ulagao u poslovanje ili proizvodnju, a njegove tvrtke nikada nisu bile blokirane. Kakva je bila prošla poslovna godina? Otvorili ste nova tržišta... - Iako još nismo zbrojili rezultate poslovanja, mogu reći kako je Orbico Grupa imala promet između 820 i 840 milijuna eura. U te rezultate ne ubrajamo četiri nova tržišta koja smo otvorili u prošloj godini: Mađarsku, Češku, Slovačku i Poljsku. U tijeku je restrukturiranje tvrtki u ove četiri države. Godinu prije otvorili smo njemačko i austrijsko tržište. S tim sam jako zadovoljan jer smo u Njemačkoj imali dobit od 1,5 milijuna eura. Uveli smo i neke nove brendove tako da ove godine očekujemo promet veći od 900 milijuna eura. Koja je karakteristika hrvatskog tržišta? - Hrvatsko tržište je najproblematičnije što se tiče naplate. Doduše, dio problema u Hrvatskoj nastao je zato što smo iz Hrvatske pokrivali rupe koje smo zatekli u Mađarskoj. Preuzimanjem tvrtke u Mađarskoj otkrili smo da potpisana bilanca ne odgovara stvarnoj, a tvrtka je i kadrovski bila krivo posložena. Pored proble- Korupciju smo načeli, ali je nismo sveli u normalne okvire ma naplate, poslovanje u Hrvatskoj je opterećeno višom razinom PDV-a i ostalih parafiskalnih i fiskalnih nameta. Inače, u ovoj godini sam postao potpuni vlasnik Orbica Zagreb koji je majka svim ostalim tvrtkama iz Orbico Grupe. Izuzetak su naše tvrtke u Sloveniji i Bosni i Hercegovini. Ipak, unatoč krizi na nekim tržištima imamo izuzetne rezultate. U Bugarskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Moldaviji ostvarili smo veći profit od planiranog, u Njemačkoj imamo odličan profit u odnosu na promet... Planirate li nove investicije u ovoj godini? - U ovoj godini planiramo dovršiti investicije na ova četiri tržišta. Unatoč tome što već imamo konsolidiranu bilancu, radimo na konsolidaciji svih naših tvrtki jer se tu može dosta toga napraviti, kako unutar Orbico Grupe, tako i kod poslovnih banaka. Inače, Orbico Grupa je minimalno zadužena. Uključujući investicije u ove četiri države naše zaduženje ne prelazi 13 posto prometa grupacije. Naš je cilj da nam maksimalna zaduženost bude četiri godišnje dobiti te da u poslu sudjelujemo sa 50 posto vlastitog kapitala. To je naš cilj od kojeg ni u ovom trenutku nismo daleko. Uostalom, to su parametri koje imaju najzdravije svjetske tvrtke. Kakvim su se pokazali hrvatski menadžeri? - Pojednostavio bih i rekao da su naši menadžeri dobri u dobrim okvi- rima, te da kod nas treba nadzirati menadžere. Ne treba smetnuti s uma da smo dugo bili u socijalizmu gdje su menadžeri mislili da trebaju doći na posao i da su na taj način svoje odradili. Mlađe menadžere su odgajali mentori iz tih vremena. Danas je takvo vrijeme da se posao mora stalno unapređivati. Pojednostavljeno, to znači da sa što manje troška ostvarite što bolji rezultat. U Hrvatskoj su najuspješnije tvrtke one koje imaju strane vlasnike ili su u vlasništvu Hrvata koji su došli s određenim znanjem iz inozemstva i koji imaju viziju poslovanja. 7 www.privredni.hr Broj 3766, 25. veljače 2013. ( više od 900 mil € ( oko 13% prometa grupacije očekivani promet ove godine zaduženje Orbica uključujući investicije u 4 države vatsku se mora pred stečajem mo rezanjem javne potrošnje. Na putu prema gospodarskom oporavku ne stoji samo neravnoteža između javne pcija, koja je sveprisutna, onda smo u lošoj situaciji Žarko Basic/ PIXSELL Što za Orbico donosi ulazak u EU? - Ulaskom Hrvatske u EU predstoji nam konsolidacija posla. Kako će nam to postati domaće tržište, imamo mogućnost racionalnijeg poslovanja te ostvariti puno ušteda, što će nam se pozitivno odraziti na rezultate poslovanja. Mađarsko tržište, umjesto iz skladišta u Mađarskoj, opskrbljivat ćemo iz Ivanić-Grada. Doći će i do integriranja nekih tvrtki unutar sustava Orbico. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju trebao bi donijeti promjenu. Kod nas će doći poduzetnici koji su generacijama razvijali svoj posao, koji imaju kapital, čvrsto su na zemlji i točno znaju što treba napraviti u kojem trenutku. Sigurno je da će takvi iskoristiti hrvatske kom- parativne prednosti kojih ima puno. Znat će uspostaviti profitabilno poslovanje svojih tvrtki u Hrvatskoj. Ulazak u EU bit će velika prigoda za ozbiljne investitore izvana koji ne samo da će investirati, nego će donijeti i novi kvalitetan model poslovanja. Je li turizam naša najveća komparativna prednost? - Turizam je definitivno naša najveća prednost. Naravno da imamo i druge komparativne prednosti. To je svakako kamen koji smo krivom privatizacijom totalno upropastili. Imamo drvo gdje se moramo malo više posvetiti dizajnu. Zatim, imamo neiskorištenu Slavoniju koja nije samo žitnica nego tamo treba razviti i druge poljoprivredne kulture kao temelj za proizvode koje ćemo izvoziti i plasirati kroz turizam. Siguran sam da će Slovenija ratificirati hrvatski pristupni ugovor Kako kao počasni slovenski konzul gledate na prijepor oko Ljubljanske banke? - Taj spor sam nastojao uvijek gledati realno. Njega treba gledati na dvije razine. Pokazalo se da osim štednje hrvatskih građana postoji i potraživanje Banke prema hrvatskim tvrtkama. Druga razina je ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Pouzdano znam da većina slovenskih građana želi ulazak Hrvatske u EU. Potraživanje Ljubljanske banke prema hrvatskim tvrtkama i dug prema hrvatskim građanima treba promatrati također s dvije razine jer su građani svoju štednju povjerili banci. Siguran sam da će Slovenija ratificirati hrvatski pristupni ugovor i da se ovi sporovi ne smiju spustiti na razinu da dvije prijateljske države zahlade svoje odnose njegovane stoljećima. Što učiniti kako u turizmu ne bi bila izražena visoka sezonalnost? Kako produljiti sezonu? - Mišljenja sam da to zna ministar turizma Ostojić i da je povukao nekoliko vrlo kvalitetnih poteza. Ova Strategija razvoja turizma je jako dobro napravljena. Svi moramo raditi na tome da smišljamo nove turističke proizvode. Moramo postati ljubazniji te paziti da ogroman ponos koji imaju građani Hrvatske ne pretočimo u osornost prema gostu. Recimo, kada dođete u talijanski restoran, oduševite se činjenicom kako oni prepoznaju osobu od koje žive. A Hrvati se ponašaju kao vlasnici, i to nas je koštalo i dovelo do pozicije u kojoj se sada nalazimo. Kod nas svi voze luksuzne automobile, a vani se točno zna tko ima uporište za takvo što. Ni u poslu niti u svakodnevnom životu nemamo skromnosti ni racionalnosti. Hrvatska je destinacija za tri ili četiri zvjezdice i takve hotele treba graditi. Trebamo napraviti nešto kako bismo privukli goste starije životne dobi, odnosno umirovljenike. Kako komentirate pad kreditnog rejtinga? Hoće li biti skuplja cijena kapitala? - Zbog pada kreditnog rejtinga nećemo mnogo skuplje plaćati cijenu kapitala i to je jedino dobro u tome. Međutim, njegov pad je jako loš pokazatelj i loša poruka. Pojednostavljeno, to znači da moramo povući vrlo oštre rezove što se tiče javne potrošnje jer dosadašnji rezovi nisu ni približno dovoljni. Državu se mora voditi odgovorno kao tvrtku. U ovoj situaciji Hrvatsku se mora voditi kao tvrtku koja je pred stečajem, što znači da je nužno rezati troškove i da se mora nastojati povećati promet. Rezanje troškova znači rezanje javne potrošnje. Žao mi je što će dio krasnih ljudi i radnika u Hrvatskoj ostati bez dijela plaće. Međutim, u ovom trenutku mora se voditi računa o opstojnosti hrvatske države. Stoga mi nisu jasne Investitori nemaju povjerenja u naš pravosudni sustav reakcije onih koji za pet ili 10 posto dohotka dovode u pitanje funkcioniranje cijelog sustava. Što napraviti? - Ako se proračun ne stabilizira, sve će doći u pitanje. Prihode možemo povećati dovođenjem investitora, a troškove možemo smanjiti samo rezanjem javne potrošnje. Na putu prema gospodarskom oporavku ne stoji samo neravnoteža između javne potrošnje i realnog sektora nego i loša administracija, a kada se tome pridoda korupcija, koja je sveprisutna, onda smo u lošoj situaciji. Korupciju smo načeli, ali je nismo sveli u normalne okvire. To je ono što odbija investitore. Isto tako, investitori nemaju povjerenja u naš pravosudni sustav. Ukratko, nisam siguran da se u ovom trenutku puno može napraviti u dijelu podizanja prihoda, ali se mora dosta napraviti u rezanju troškova kako bi se uspostavila ravnoteža između javne potrošnje i realnog gospodarstva. Uostalom, na to nas svi i upozoravaju. Možda će netko reći da je meni lako pričati jer nisam ugrožen, ali je činjenica da sam uvijek vodio računa o sigurnosti svojih zaposlenika i moje tvrtke nisu nikada bile u blokadi. Koji je problem ove vlade u privlačenju investicija? - Mislim da su zatekli veće probleme nego što su očekivali i da se iz tog razloga nalaze u vremenskoj stisci. Kako bi pokrenuli sustav, vuku poteze brže nego što bi trebali. Zbog toga rade i greške. Nisam siguran da je podizanje stope PDV-a bilo najsretnije rješenje. Smatram da bi po zadržanoj stopi bilo više prometa i prihoda u proračunu. Postavljanje porezne skale je složen i dugotrajan proces i ne može se napraviti preko noći. 8 S MARKOVA TRGA Privredni vjesnik Broj 3766, 25. veljače 2013. ( više od 83.000 ( 10 plaća godišnje obrtnika registrirano u Hrvatskoj može iznositi prihod od domaće radinosti Uskoro novi zakon o obrtu Obrtnici više neće jamčiti svojom imovinom Prema zakonskom prijedlogu vlasnik bi nakon zatvaranja obrta trebao ostvarivati sva prava iz radnog odnosa, što znači da će imati pravo na novčanu naknadu za nezaposlene osobe Sanja Plješa pljesa@privredni.hr K ako bi se stvorili uvjeti da obrtnici budu ravnopravni ostalim gospodarskim subjektima, na inicijativu Ministarstva poduzetništva i obrta te Hrvatske obrtničke komore napravljen je prijedlog novog zakona o obrtu. Nakon dvadesetodnevne javne rasprave te nakon što ga usvoje Vlada i Sabor, taj bi zakon trebao ugledati svjetlo dana u travnju ove godine, najavio je Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, na prošlotjednoj konferenciji za novinare. Dodao je kako je cilj novog zakona obrtnicima omogućiti kvalitetniji rad, ali i zadržati tradiciju obrtništva u našoj zemlji. Najvažnija novina zakona je zaštita obrtnika od ovrhe, i to tako da se ovrha ne može provesti na nekretnini u kojoj obrtnik i osobe koje uzdržava stanuju. Isto tako, ovrha se neće moći provesti ni na prostoru u kojem se obavlja obrt. To se drastično razlikuje od odredbi važećeg Zakona o obrtu prema kojima je moguće ovršiti cjelokupnu imovinu obrtnika. Novim zakonom o obrtu uvest će se i institut prijenosa obrta, što znači da vlasnik obrta još za svoga života može prenijeti vlasništvo na bračnog partnera i srodnike, što se do sada nije moglo. Prema zakonskom prijedlogu vlasnik bi nakon zatvaranja obrta trebao ostvarivati sva prava iz radnog odnosa, što znači da će imati pravo na novčanu naknadu za nezaposlene osobe. Neposredan izbor predsjednika HOK-a Ministar Maras je najavio i reformu sustava HOK-a, pa će se shodno tome uvesti jedinstvena stopa komorskog doprinosa. Isto tako, više od 83.000 obrtnika registriranih u Hrvatskoj neposredno će bira- lja pozicija obrta u gospodarstvu. Prema prijedlogu novog zakona o obrtu, Obrtnici će moći obavljati domaću radinost bez ograničenja HOK protiv neposrednog izbora i domaće radinosti Neposredan izbor čelnika HOK-a samo je privid demokracije i dovest će do dominacije velikih županijskih komora nad malima. Podnošenje izvješća o radu Hrvatskom saboru neprihvatljivo je jer HOK ne dobiva novac iz proračuna. Domaća radinost i sporedno zanimanje pretvorit će se u nelojalnu konkurenciju koju nitko ne može kontrolirati, a rješenje po kojem se obrtnika štiti samo od ovrhe nekretnine u kojoj stanuje nije dovoljno dobro jer je ranije obećano da će i djedovina biti zaštićena. Ključne su to primjedbe predsjednika HOK-a Dragutina Ranogajca na Nacrt prijedloga zakona o obrtu. Ipak, u HOK-u su nekim promjenama zadovoljni, posebno reguliranjem njihove ovlasti u obrazovanju i uvođenjem naknade za nezaposlene obrtnike, a prihvatljiv im je i iznos članarine (88 kuna mjesečno). HOK je 2012. imao proračun od 28 milijuna kuna, a sa županijskim komorama i udruženjima ubire između 70 i 80 milijuna kuna. (D.Ž.) ti predsjednika županijskih komora, ali i predsjednika HOK-a. Vlasnici sezonskih obrta plaćat će komorski doprinos samo za vrijeme trajanja sezonskog obrta. Jednom godišnje predsjednik HOK-a podnosit će izvješće o radu HOK-a Hrvatskom saboru. Na taj će se način, kako je rekao Maras, ostvariti bo- pravna osoba koja obavlja djelatnost “na obrtnički način” automatski će biti član HOK-a ako želi provoditi program naukovanja. Obrtnici će, nakon usvajanja novog zakona, moći obavljati domaću radinost bez ograničenja što je posebice važno za umirovljenike koji se žele aktivirati i osigurati dodatni prihod. No, taj prihod godišnje može maksimalno iznositi do 10 prosječnih bruto plaća. Prema prijedlogu zakona, na kraju obrazovanja za obrtnička zanimanja polagat će se samo pomoćnički ispit kao završni rad. Tako će se provjeravati stečene kompetencije i vještine, pojasnio je Maras. Uskoro smanjenje koeficijenata zaposlenicima u javnom sektoru Niže plaće za javne i državne službenike Nakon što je proteklog tjedna ministar financija Slavko Linić najavio da će Vlada rebalansom proračuna projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini smanjiti sa 1,8 posto na 0,7 posto što će rezultirati smanjenjem proračunskih prihoda za oko 1,2 milijarde kuna, Vlada je donijela i novu uredbu kojom se smanjuju koeficijenti zaposlenicima u javnim i državnim službama za tri posto. Na to se oglasio i Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, koji je na konferenciji za novinare rekao kako bi se za postotak smanjenja koeficijenata, a pribrojeno prijašnjim uštedama, na masi plaća uštedjelo 1,76 milijardi kuna. Smanjenjem koeficijenata i ukidanjem nekih materijalnih prava, primjerice božićnice i regresa državnim i javnim služ- benicima, uravnotežit će se ovogodišnji državni proračun. Mrsić je dodao i kako zaposlenici mogu biti mirni jer se do kraja godine više ne očekuju novi rezovi na plaćama. Smanjenje plaća ovoga puta neće pogoditi zaposlene u prosvjeti. Kako je Mrsić pojasnio, prosvjetnim radnicima prvo će se povećati koeficijenti jer im se na taj način želi na- doknaditi nedavno ukidanje dodataka na plaću od tri, pet, sedam i devet posto, a potom će im se koeficijenti smanjiti za tri posto. No, ipak to neće rezultirati smanjenjem nego obrnuto - laganim povećanjem plaća prosvjetnih radnika, rekao je Mrsić. “Smanjenje plaća za oko 230.000 djelatnika u javnim i državnim službama nije vezano uz reba- lans proračuna i smanjenje državnog kreditnog rejtinga do razine smeća nego je posljedica pregovora sa sindikatima o granskim kolektivnim ugovorima. Naime, u tim smo pregovorima zaključili kako sindikati neće pristati na ukidanje od četiri, osam i 10 posto na tzv. vjernost službi, pa smo odlučili smanjiti koeficijente”, istaknuo je Mrsić. (S.P.) 9 www.privredni.hr Broj 3766, 25. veljače 2013. ( 3,7 mil kn ( 50 mil kn platit će DIV za dionice Poslovanje s inozemstvom korporativno jamstvo DIV-a Ruske tvrtke traže hrvatske dobavljače Sjednica hrvatske vlade DIV preuzima Brodosplit 28. veljače U nastavku restrukturiranja država i DIV u Brodosplit će uložiti oko 3,5 milijardi kuna kako bi brodogradilište moglo samostalno djelovati na tržištu Igor Vukić vukic@privredni.hr V lada je na prošlotjednoj sjednici prihvatila obvezujuću ponudu samoborskog DIV-a za preuzimanje 99,78 posto dionica Brodosplita. Ponudu DIVa potvrdila je i Europska komisija pa će ugovor o preuzimanju splitskog brodogradilišta biti potpisan 28. veljače. Vlasnik DIV-a Tomislav Debeljak kaže da njegova tvrtka već ima predugovore za više od 30 brodova Dovršetak je to procesa koji je trajao od 2001. godine kad je Hrvatska Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju prihvatila da će poslovanje brodogradilišta uskladiti s tržišnim načelima. “Taj se proces odvijao presporo, a naši prethodnici nisu na tome napravili gotovo ništa”, rekao je premijer Zoran Milanović. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ocijenio je da prodaja najvećeg brodogradilišta privatnom ulagaču predstavlja povijesnu odluku kojom se omogućava da hrvatska brodogradnja ostane na životu i dobije priliku poslovati na zdravim temeljima. Nakon Brodosplita, treba dovršiti i proces prodaje Brodotrogira i 3. maja, dodao je ministar. Zajedno u restrukturiranju Prema odluci o prihvaćanju ponude stoji da će u nastavku restrukturiranja država i DIV u Brodosplit uložiti oko 3,5 milijardi kuna kako bi brodogradilište moglo samostalno djelovati na tržištu. DIV, koji je svoju prvu ponudu Vladi dao još 2010. godine, dionice će platiti 3,7 milijuna kuna, a za ispunjavanje obveza jamči korporativnim jamstvom od 50 milijuna kuna. Dogovoreno je da u procesu restrukturiranja država i DIV sudjeluju s ulaganjem u omjeru 60 prema 40 posto. Vlasnik DIV-a Tomislav Debe- ljak rekao je da njegova tvrtka već ima predugovore za više od 30 manjih i većih brodova kojima će popunjavati poslovni kapacitet splitskog brodogradilišta. Prema ugovoru DIV je obvezan najveći dio ulaganja uložiti u vlastitu flotu brodova koju će graditi već prema potrebama na svjetskom tržištu. Minimalan broj zaposlenih tijekom svih pet godina restrukturiranja mora biti 2000, a sada u Brodosplitu radi 3400 radnika. Iako to znači da je maksimalni višak 1400 radnika, Debeljak objašnjava da će se velik broj ljudi zaposliti u dodatnim poslovima pa će zaposlenost ovisiti o spremnosti radnika na prekvalifikacije za mjesta za koja će postojati potreba. Na kraju petogodišnjeg razdoblja restrukturiranja za Brodosplit bi, prema De- beljakovu planu, trebalo raditi čak 5000 radnika, ali ne samo u brodogradnji već u drugim djelatnostima kao što su dijelovi za plinske i vjetroelektrane, opremu za brodove i slično. Impresionirana Komisija Europska komisija dala je visoke ocjene planu DIV-a za preobrazbu Brodosplita. “Impresionirani smo jasnoćom poslovne percepcije ponuditelja i njegovim vlastitim izravnim pristupom i angažmanom u restrukturiranju”, stoji u izvještaju konzultanata pripremljenom za odluku Europske komisije. Debeljak je čak najavio da će svakom radniku kupiti mobitel i otvoriti adresu elektronske pošte kako bi ih izravno obavještavao o namjerama u poslovanju. Direktive o postupanjima s predmetima opće uporabe Vlada je u hrvatski pravni sustav unijela i europske direktive o postupanjima s predmetima opće uporabe. Riječ je o nadzoru kvalitete velikog broja predmeta kojima se slobodno trguje, a mogu svojom kvalitetom utjecati na zdravlje, od predmeta koji dojenčadi i djeci olakšavaju hranjenje, preko posuđa, ambalaže, dječjih igračaka, kozmetike, deterdženata, do duhanskog pribora. Definirani su uvjeti pod kojim se takvi predmeti smiju staviti na tržište a da ne ugrožavaju zdravlje ljudi i okoliš. Stalno praćenje kvalitete i zdravstvene ispravnosti tih predmeta osigurat će Ministarstvo zdravlja u suradnji sa zavodima za javno zdravstvo. Predstavništvo HGK-a u Moskvi organizira sastanak jednog od vodećih ruskih distributera farmaceutskih proizvoda s hrvatskim dobavljačima. Predstavništvo usmjerava djelatnost i prema regijama kao što su Jaroslavska ili Kaluga, istaknuto je na prošlotjednom sastanku Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom. HGK će organizirati niz nastupa na sajmovima. Tako će se u sklopu sajma Mitt u Moskvi od 20. do 23. ožujka predstaviti hrvatski zdravstveni turizam. Slijedi Sajam inovacija od 2. do 5. travnja također u Moskvi. U istom razdoblju u tom će se gradu predstaviti i drvoprerađivačka industrija. Planiran je i nastup na sajmovima Automehanika od 26. do 29. kolovoza u Moskvi te na sajmu brodogradnje Neva od 24. do 27. rujna u Sankt Peterburgu. Maja Teider, voditeljica Službe za vize MVPa, izvijestila je da do ulaska Hrvatske u EU nositelji šengenskih viza mogu u Hrvatsku bez vize. Olakšica bi mogla vrijediti i nakon 1. srpnja. Novi klasični vizni režim između Hrvatske i Rusije počinje 31. ožujka. Gospodarstvenicima će se moći izdavati jednogodišnje višekratne vize u roku od 14 dana te jednokratne ili dvokratne vize na tri mjeseca, s rokom izdavanja od pet dana. Viza za turistička putovanja za jedan ulazak izdavat će se u roku od pet dana. (I.V.) Informativna kampanja za poljoprivrednike Prezentacije potpora u poljoprivredi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provodi informativnu kampanju za poljoprivrednike o načinu ostvarenja potpora za izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja za ovu godinu. Na prezentacijama koje će se održati u svim hrvatskim županijama poljoprivrednici će dobiti i informacije o dobivanju bespovratnih potpora iz IPARD-a. Da bi ostvarili potpore, poljoprivrednici moraju biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, njihovo zemljište mora biti evidentirano u ARKOD sustavu, a životinje na gospodarstvu moraju biti upisane u Jedinstveni registar domaćih životinja. Uz ove uvjete, poljoprivrednici su dužni poštovati i uvjete dobre poljoprivredne i okolišne prakse te u razdoblju od 1. ožujka do 15. svibnja trebaju podnijeti jedinstveni zahtjev za potporu putem elektroničke aplikacije AGRONET. Iznimno, zahtjev za krave dojilje i mliječne krave podnosi se od 1. travnja do 15. svibnja, a za ovce i koze od 1. ožujka do 30. travnja. Za sve poljoprivrednike koji nisu u mogućnosti sami elektronički popuniti zahtjev, pomoć im, uz djelatnike regionalnih ureda Agencije za plaćanja, mogu pružiti i djelatnici Poljoprivredne savjetodavne službe i djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije. Informativna kampanja započinje 25. veljače u Osijeku i Vinkovcima, a raspored prezentacija može se naći na web stranicama Agencije - www. apprrr.hr. (K.S.) 10 AKTUALNO *vijesti Mirovine: usklađenje s troškovima života Umirovljenicima će se i dalje redovno isplaćivati mirovine, a one će se u ožujku uskladiti prema novoj formuli, povoljnijoj za umirovljenike. U travnju će tako mirovine biti nešto više, uvećane za troškove života i razliku u izračunu mirovina za siječanj i veljaču, najavio je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava. Dodao je kako će to ministarstvo uputiti Hrvatskom zavodu mirovinskog osiguranja naputak po kojem Fina neće smjeti umirovljenicima plijeniti više od jedne trećine mirovine za ovrhu. Lučić na čelu HAKOM-a, Salata vodi ZG Krug Većinom glasova saborski su zastupnici za novog predsjednika Upravnog vijeća HAKOM-a izabrali Dražena Lučića, za zamjenika Domagoja Jurjevića, a za članove Zdravka Jurića, Nikolu Popovića i Marijana Bolarića. Zagrebački ogranak Hrvatske udruge poslovnih žena Krug za svoju predsjednicu izabrao je Biserku Rajković Salatu, direktoricu Bibra izdavaštva i glavnu urednicu časopisa Zagreb moj grad. Podravka i Uniline u Japanu Podravka i Uniline prošli su tjedan na sajmovima u Tokiju, Okinavi i Osaki promovirali hrvatsku turističku i gastronomsku ponudu. Ugovor o suradnji dviju tvrtki potpisan je sredinom studenog s ciljem zajedničkog nastupa na ključnim tržištima. Posljednjih godina japansko tržište pokazuje sve veći interes za posjet Hrvatskoj. Prognoze japanskih turističkih stručnjaka najavljuju u sljedećoj sezoni i dodatni rast prodaje aranžmana za Hrvatsku. Privredni vjesnik Broj 3766, 25. veljače 2013. ( 27% više pretovara lani ostvarila osječka luka (i dalje u gubitku) Problemi u poslovanju na unutarnjim vodama Luke i brodari: Osposobite riječne puteve Apsurdno je da je i dalje na snazi zabrana vađenja riječnog pijeska. To nanosi višestruku štetu: plovni putevi su sve neprohodniji, neiskorišteni kapaciteti za obavljanje tog posla donose gubitke, a istodobno se pijesak uvozi, naglašava Ivica Đeri Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr D vije najveće hrvatske riječne luke – vukovarska na Dunavu i osječka na Dravi – u 2012. zabilježile su značajno povećanje pretovara u odnosu na prethodnu 2011. godinu. Iako se radi o vrijednom poslovnom pomaku na bolje, ti su rezultati još uvijek daleko od rekordnih pretovara zabilježenih u godinama prije recesije, a gotovo nedostižni u odnosu na rezul- Riječne luke i brodari vape za uređenim i sigurnim plovnim putevima na unutarnjim vodama nu očekivanu privatizaciju (Luka Vukovar je još uvijek u većinskom državnom vlasništvu), pored određenih kompanija iz Njemačke, interes pokazale i neke tvrtke iz Japana. tate ostvarivane prije Domovinskog rata. Poslovno najuspješnija hrvatska riječna luka i nadalje je Luka Vukovar gdje je pretovareno 414.000 tona robe. Uz njene dokove lani je pristalo 358 brodova. Prema riječima Tomislava Mihaljevića, direktora Luke, najviše se pretovaralo umjetno gnojivo, željezo, ugljen i žitarice, a ostvarena je dobit od oko 300.000 kuna. Pri tome ova luka još očekuje prispjeće određenih zakašnjelih potraživanja iz prošle godine. O uspješnosti poslovanja te luke najbolje svjedoče informacije kako su za nje- Problem plovnosti U odnosu na 2011. godinu, osječka luka je prošle godine ostvarila povećanje pretovara od 27 posto. Konkretno, prošle je godine u osječkoj luci, prema riječima Dalibora Džojića, pretovareno 330.000 tona tereta, od čega najviše šljunka, ugljena, troske te umjetnog gnojiva. Unatoč tome, ova luka koja je u vlasništvu kompanije Nexe, i nadalje bilježi poslovne gubitke. Iako znatno manji nego 2011. godine (oko 5,5 milijuna kuna), prošle je godine zabilježen gubitak od 2,2 milijuna kuna. Veliki problem u poslovanju ove luke predstavlja problem zakonske nemogućnosti vađenja riječnog pijeska za što postoje instalirani tehnološki i ljudski kapaciteti. Ostale relevantne hrvatske riječne luke (Slavonski Brod, Sisak i Ilok) u prošloj su godini uglavnom zabilježile manji pretovar nego godinu dana ranije. Kada je o savskim lukama riječ, glavni “krivac” je najprije ledostaj zabilježen početkom prošle godine, te dugo sušno razdoblje koje je potom gotovo u potpunosti onemogućilo plovidbu rijekom Savom. O tome koliko poslovni rezultati luka i riječnih brodara ovise o vodostaju rijeka i njihovoj plovnosti, najbolje svjedoče podaci koje je iznio Velibor Gacik iz sisačkog Dunavskog Lloyda. Dok je prošle godine ovaj brodar ostvario tek 330.000 tona prevezenog tereta, do sada je u 2013. godini prevezeno 50.000 tona tereta, a prema ugovorenim poslovima do kraja veljače taj bi broj trebao narasti na 62.000 tona. Apsurdna zabrana “Lučki poslovi su u porastu, ali to je još uvijek daleko od rezultata ostvarenih u najboljim godinama. To je najbolji znak da je gospodarstvo ovog dijela Hrvatske u velikoj recesiji jer nemamo konzumenata koji bi mogli iskoristiti naše kapacitete. S druge strane su brodari kojima i nadalje nedostaje poslova budući da u ovom trenutku nema dovoljno potrebnih infrastrukturnih poslova. Tako još uvijek stoje poslovi čišćenja plovnih puteva, kao i poslovi izgradnje obaloutvrda i slično, a to sve utječe na stanje plovnosti rijeka. Nužan je kontinuitet održavanja plovnih puteva. Iako tu činjenicu ponavljamo poput papagaja, već godinama nema pomaka u rješavanju tog ozbiljnog problema. Apsurdno je da je i dalje na snazi zabrana vađenja riječnog pijeska. To je stav koji nanosi višestruku štetu: plovni putevi postaju sve neprohodniji, postojeći kapaciteti za obavljanje tog posla su neiskorišteni i donose gubitke, a istovremeno se za potrebe građevinarstva i cestogradnje pijesak uvozi”, naglasio je Ivica Đeri, prvi čovjek Zajednice za promet na unutarnjim vodama koja djeluje pri HGK-u. Stoga su predstavnici luka i brodara, uz potporu nadležnog ministarstva, odlučili uputiti zajednički zahtjev hrvatskoj vladi i nadležnim tijelima za što skorije rješavanje problema kvalitetne plovnosti riječnih puteva i omogućavanje vađenja riječnog pijeska. 11 www.privredni.hr Broj 3766, 25. veljače 2013. ( čak 32% kućanstava ( 21% manje prestalo kupovati trajna dobra kućanstava koja troše na kulturu i zabavu Istraživanje GfK-a Manje na aute i zabavu, više za hranu i piće Najveći se prihodi ostvaruju u Zagrebu, 7043 kune, a najniži u Slavoniji – 5280 kuna. U odnosu na istraživanje od prije godinu dana, troškovi hrane i pića povećali su se za devet posto, a troškovi stanovanja za pet posto U prošloj godini čak je 32 posto kućanstava u Hrvatskoj, u odnosu na godinu dana prije, prestalo kupovati trajna dobra, pokazalo je istraživanje agencije GfK, koje je još jednom detektiralo dubinu krize. Prema istraživanju sve je manji broj kućanstava koja troše novac na proizvode koji ne spadaju u kategoriju osnovnih potreba: 21 posto je manje kućanstava koja troše na kulturu, zabavu, rekreaciju, 12 posto je manje onih koji kupuju odjeću i obuću, dok je 21 posto manje kućanstava koja troše na medicinske usluge. Stoga ne iznenađuje ni podatak da se prošle godine za 25 posto smanjio broj kućanstava koja izdvajaju novac za dodatno obrazovanje. U odnosu na istraživanje koje je GfK proveo prije godinu dana isti je broj kućanstava koja troše na hranu, troškove stanovanja, fiksni i mobilni telefon. Međutim, troškovi hrane i pića povećali su se za devet posto, a troškovi stanovanja za pet posto. Veći iznosi (od četiri do osam posto) izdvajaju se još i na kupovinu odjeće i obuće, medicinske usluge, te na duhan i cigarete. Manji iznosi novca, u odnosu na lani (od sedam do 10 posto), izdvajaju se za kulturu i zabavu, zatim na mobilne telefone i obrazovanje, dok su troškovi u ostalim kategorijama proizvoda i usluga ostali nepromijenjeni. Potkraj 2012. godine prosječno hrvatsko kućanstvo raspolagalo je mjesečno sa 6300 kuna. U posto hrvatskih kućanstava veli da ima veće prihode od potrebnih, dok 13 posto procjenjuje da ostva- Sve je manji broj kućanstava koja troše novac na proizvode koji ne spadaju u kategoriju osnovnih potreba godini dana prosječni se prihod smanjio pet posto, sa 6610 kuna. Sedam posto ima više nego dovoljno Ukupni troškovi kućanstva od 6000 kuna gotovo su podjednaki onima iz prošle godine. No prema subjektivnoj procjeni ispitanika kućanstvo bi za za- dovoljenje svojih troškova i potreba trebalo imati 8955 kuna. No iako 76 posto kućanstava smatra kako ima niže prihode od potrebnih, u Hrvatskoj ima i onih kućanstava čiji članovi ostvaruju veće ili dovoljne prihode za podmirenje osnovnih životnih troškova i potreba. Tako sedam ruje mjesečno “taman onoliko koliko im treba”. Najveći se prihodi ostvaruju u Zagrebu, 7043 kune, a najniži u Slavoniji – 5280 kuna. Najveći udio troškova u ukupnim prihodima kućanstva otpada na hranu i piće, i to oko 33 posto. Dodaju li se tome i troškovi stanovanja, proizlazi da 54 posto svojih prihoda hrvatska kućanstva troše na zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba. Skupa telefonija Od ostalih proizvoda i usluga, najveći broj kućanstava izdvaja novac za plaćanje usluga mobilne telefonije (92 posto), fiksnog telefona (85 posto), te za prijevoz (83 posto). Na odjeću i obuću novac izdvaja 77 posto hrvatskih kućanstava, na medicinske usluge gotovo dvije trećine kućanstava (62 posto). Otprilike podjednak broj hrvatskih kućanstava mjesečno troši novac na kulturu, rekreaciju i zabavu (46 posto), na duhan i cigarete (45 posto), na trajna potrošna dobra (39 posto). Za obrazovanje izdvaja svega 30 posto kućanstava. (I.V.) Porezna uprava će oštrije kažnjavati prekršitelje Stambene štedionice Nefiskaliziranima odmah pečat Poslovanje s dobiti Zbog sve većeg broja prijava građana o neizdavanju računa ili ispisivanju lažnih računa, Porezna uprava odlučila je oštrije kažnjavati prekršitelje Zakona o fiskalizaciji. Ako inspektori Porezne uprave kod obveznika ustanove nepravilnosti, odmah će zapečatiti poslovni prostor i odrediti novčanu kaznu, stoji u prošlotjednom priopćenju Porezne uprave. Porezni inspektori obavili su 10.356 nadzora obveznika fiskalizacije i zbog nepravilnosti zapečatili 67 poslovnih prostora, priopćilo je Ministarstvo financija. Nakon upozorenja 451 obveznik otklonio je nedostatke. No, prema rezultatima zatečenim na terenu i prijavama građana, u Poreznoj upravi zaključuju da još postoji velik broj obveznika fiskalizacije koji nisu ozbiljno shvatili zakon. “Želimo naglasiti da sav promet obveznika fiskalizacije bilježi server Porezne uprave. Nije potreban izlazak inspektora na teren da bi se ustanovile nepravilnosti u poslovanju. Server Porezne uprave prati dinamiku izdavanja računa, izdavanje lažnih računa te ukazuje na ostale nepravilnosti”, ističe Porezna uprava. Građane, pak, pozivaju da i dalje prijavljuju nepravilnosti i provjeravaju račune. (I.V). Svih pet stambenih štedionica na hrvatskom tržištu poslovalo je lani s dobiti, pokazuju podaci koje je prošli tjedan objavila Hrvatska narodna banka. Ukupna dobit iznosila je 85,98 milijuna kuna. Najveću dobit, od 32,16 milijuna kuna, imala je Prva stambena štedionica. Slijedi Wüstenrot sa 24,86 milijuna kuna, zatim PBZ stambena štedionica sa 19,6 milijuna kuna. HPB stambena štedionica zabilježila je dobit od 8,34 milijuna kuna, a Raiffeisen stambena šte- dionica od 1,02 milijuna kuna. Štedionice su zajedno imale aktivu od 7,4 milijarde kuna, što predstavlja 1,83 posto ukupne bankarske aktive na hrvatskom tržištu. U usporedbi s prethodnom godinom aktiva im je smanjena za pet posto, više nego kod banaka gdje je zabilježen minus na razini sektora od 1,64 posto. Najveću aktivu ima Prva stambena štedionica, 2,3 milijarde kuna, a najmanju HPB stambena štedionica, 319 milijuna kuna. No HPB stambena štedionica lani je zabilježila najveći rast aktive, i to za čak 12,24 posto, Rast je zabilježila i štedionica Wüstenrot, pet posto. Ostale tri štedionice bilježe pad aktive koji je najveći u slučaju PBZ stambene štedionice i iznosi 19,10 posto. (I.V.) 12 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3766, 25. veljače 2013. Predstečajne nagodbe Predstečajna nagodba ključno je oružje u borbi Vlade protiv nelikvidnosti. Iako se o predstečajnoj nagodbi puno govori u javnosti i dokumenti su javno dostupni, njeni detalji uglavnom ostaju nepoznati. Stoga će Privredni vjesnik u sljedećim brojevima odvojiti prostor za konkretne primjere predstečajnih nagodbi, s naglaskom na većim tvrtkama Olma d.d. Elektrometal d.d. M-Profil građenje d.o.o. Prijedlog podnesen: 19. studenog 2012. Prijedlog podnesen: 7. siječnja 2013. Prijedlog podnesen: Postupak otvoren: 5. veljače 2013. Postupak otvoren: 11. veljače 2013. Postupak otvoren: Temeljni kapital: 14.776.200 kn Temeljni kapital: 31.869.460 kn Temeljni kapital: 20.000 kn Broj zaposlenih: 12 Broj zaposlenih: 402 Broj zaposlenih: 0 Ukupne obveze: 24.703.000 kn Ukupne obveze: 239.026.447,85 kn Ukupne obveze: 36.815.002 kn Ukupna vrijednost imovine: 130.249.196 kn Potraživanja od kupaca: 59.334.337 kn Ukupna potraživanja: 35.541.752 kn 59.225.004 kn Dug prema Ministarstvu financija: 17.341.088 kn (glavnica 6.590.258 kn, kamate 10.543.830 kn) Manjak likvidnih sredstava: Račun dobiti i gubitka: 2010. (+119.957 kn) Ukupan gubitak: Vlasnička struktura: Osnivači su: 76% Zdravko Valec Račun dobiti i gubitka: 2011. (-1.873.838 kn) Vlasnička struktura: 39,30% S.S. Topić d.o.o. I.-IX. 2012. (+4.881.559 kn) 39,30% Ante Topić Opis pregovora s vjerovnicima: Ukupni iznos blokada 44.344.597 kn računa: (7. siječnja 2013.) Račun dobiti i gubitka: 2011. (-10.226.071 kn) Vlasnička struktura na dan 31. prosinca 2012. 24,22% Grad Bjelovar I.-X. 2012. (-10.274.695 kn) 12,20% Vladimir Matjačić 13,15% HZMO 5,38% Milan Bartolović 5,19% Mali dioničari 3,26% Raiffeisenbank Austria 2,75%HFP 3,09% Đuro Lapaš Jedini i najveći vjerovnik Olme je Ministarstvo financija. Uprava Olme je s predstavnicima Ministarstva financija održala dva radna sastanka, a na zadnjem sastanku 8. studenoga 2012. dobili su suglasnost na sačinjeni program te su upućeni da ga pošalju u proceduru sukladno Zakonu o predstečajnoj nagodbi. 2,88% Milivoj Bajić Plan operativnog restrukturiranja: • Olma bi premjestila proizvodnju u industrijsku zonu Baške Vode, a na sadašnjoj lokaciji vlasnici bi izgradili turističke sadržaje • prodajom zemljišta na sadašnjoj lokaciji Olma bi, prema procjeni OTP banke, uprihodila 48 milijuna kuna, čime bi financirala izgradnju nove uljare u Baškoj Vodi. • u prvoj godini nakon financijskog restrukturiranja Olma bi proizvodila 120.000 litara maslinova ulja, 100.000 litara ulja od komine, 500.000 litara biljnog ulja i 100 tona konzerviranih maslina • godišnji rast prihoda od prodaje ulja planiran je po stopi od pet posto 2,26% Marko Rajčević 46,71% Ostali Operativno restrukturiranje: • zbrinjavanje više od 53 zaposlenika, uz odlazak 20 zaposlenika u mirovinu, što će značiti mjesečne uštede na plaćama od 232.557 kn • smanjenje naknada članovima Nadzornog odbora i Uprave, čime će se uštedjeti 518.008 kn godišnje • racionalizacija nabave, čime bi se uštedjelo osam milijuna kuna godišnje • racionalizacija troškova telefona i prijevoza, uz uštedu od dva milijuna kuna godišnje Ponuda vjerovnicima: • otpis zateznih kamata u iznosu od 729.100 kn • otpis tražbina u ukupnom iznosu od 80.208.673 kn, po modelu • otpis 30 posto tražbina banaka, leasing kuća, ostalih zajmodavaca i izdanih mjenica • otpis 40 posto tražbina dobavljača • otpis 50 posto tražbina države • otpis 100 posto tražbina po osnovi dividende • odgoda preostalih obveza svih vjerovnika do 31. prosinca 2013., a nakon toga otplata u jednakim kvartalnim ratama u pet godina za dobavljače, odnosno u sedam godina za kredite i zajmove, bez kamata • brisanje založnih prava upisanih na imovinu sudužnika, založnih vjerovnika ili jamaca • prodaja nekretnina koje nisu nužne za poslovanje, u procijenjenoj vrijednosti od 25 milijuna kuna, čime će se namiriti preostale tražbine države, dobavljača i banaka 5. siječnja 2013. 2011. (+156.590 kn) Opis pregovora s vjerovnicima: 24% M-Profil d.o.o. Zabok dužnik je postigao sporazum s četiri vjerovnika koji su spremni podržati predloženi plan i pretvoriti dio potraživanja u udjele u kapitalu, dio duga otpisati, a za dio duga potpisati sporazum o obročnoj otplati. Ponuda vjerovnicima: • pretvaranje 50 posto tražbina vjerovnika, osim financijskih institucija, u udjele u temeljnom kapitalu • oprost tražbina, osim financijskih institucija, u visini od 10 posto od glavne tražbine vjerovnika • isplata 40 posto tražbine vjerovnika, osim financijskih institucija, u roku od tri godine • isplata tražbina po osnovi preuzetih obveza temeljem ugovora o cesiji i asignaciji u smanjenom iznosu od 50 posto u roku od tri godine • isplata tražbina prema financijskim institucijama u smanjenom iznosu u visini od 50 posto u roku od pet godina • isplata kratkoročnih financijskih obveza pravnim i fizičkim osobama u smanjenom iznosu od 40 posto u roku od pet godina • obveze prema državi u smanjenom iznosu od 30 posto obročnom otplatom na 24 mjeseca enterprise europe info Broj 79, 25. veljače 2013. Poticanje poduzetništva među studentima i mladima u Splitu Innovation Hub je organiziran uz potporu Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država, a započeo je u listopadu 2012. te je okupio veliki broj sudionika, poznata imena hrvatske start-up scene i uspješne poduzetnike među kojima su bili Saša Cvetojević, Berislav Lopac, Hrvoje Bujas, Mirna Marović, Stephen Taylor i Bojan Pečnik. Glavni cilj radionica bio je potaknuti studente i mlade ljude na kreativno i inovativno razmišljanje i poduzetništvo kao način realizacije vlastitih ideja. Strast i ljubav pokretači biznisa Split Innovation Hub Experiment koji je organizirao Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu pokazao je kako se i bez velikog početnog kapitala može uspjeti. Previše novca često koči kreativni proces te bi pokretačka energija trebala prije svega biti strast i činjenica da radimo posao koji volimo i koji nas zabavlja Ako razmišljate o pokretanju vlastite tvrtke ili načinu na koji ćete realizirati svoju ideju, vjerojatno mislite kako je početni kapital preduvjet svake uspješne priče. Sudionici radionice Split Innovation Hub Experiment, koju je organizirao Ured za transfer tehnologije (UTT) Sveučilišta u Splitu kao dio Europske poduzetničke mreže, uvjerili su se da se i bez velikog početnog kapitala može uspjeti. Predavači na radionici su se složili kako previše novca često koči kreativni proces te bi pokretačka energija trebala prije svega biti strast i činjenica da radimo posao koji volimo i koji nas zabavlja. U situacijama kada i ne uspijemo, stječemo iskustvo za buduće izazove i projekte. Jedan od gostiju bio je Andrey Shtylenko, podrijetlom Rus, koji je odluku o preseljenju u Hrvatsku donio zbog otvorenih i dobronamjernih ljudi, savršene prirode i, naravno, dobrih poslovnih prilika. Po- kretač web projekata Popustolovac, Žirafa, Zzzzapp i voditelj poslovnog inkubatora u Splitu, Shtylenko je kazao kako stvaranje ideja treba vježbati što u konačnici potiče razvoj poduzetničkog načina razmišljanja. Svima koji su željeli doznati više o tome kako pokrenuti jednostavni d.o.o. (j.d.o.o.), o koracima u procesu i što mogu očekivati pomoglo je predavanje Ante Matijace koji je tu mogućnost nedavno iskoristio pri osnivanju vlastite tvrtke Unity. Ljubav prema kreativnom procesu i želja za što bržom realizacijom vlastitih ideja pomogle su mu da uspije registrirati ime tvrtke na engleskom jeziku iako prema važećem zakonu postoji tek nekoliko iznimki po kojima je to moguće. Mladen Vukmir iz odvjetničkog ureda Vukmir&suradnici govorio je o poduzetničkom trenutku i utjecajima novih tehnologija na razvoj gospodarstva i pravnog sustava. Bivši rock kritičar, medijator i gurman, koji se specijalizirao za zaštitu intelektualnog vlasništva i svoju diplomu stekao na prestižnom američkom sveučilištu Franklin Pierce Law Center, zaključio je kako intelektualno vlasništvo nije pravo već imovina te da je bogatstvo u modernom gospodarstvu upravo u nematerijalnoj imovini. enterprise europe Sufinanciranje troškova na Greenvest sajmu Piše >> Dr.sc. Damir Novotny, Managing Partner T&MC Group Koristiti EU fondove samo za infrastrukturne projekte je pogreška Zemljama Središnje i Istočne Europe (CEE zemlje), novim članicama EU-a, u razdoblju od 2007. do 2013. godine na raspolaganju je bio paket subvencija iz europskih strukturnih i kohezijskih fondova u visini od 208,2 milijarde eura. Tijekom prvih pet godina implementacije strukturnih programa koje su sufinancirali EU fondovi potpisano je tek 110,2 milijarde eura... Baltičke zemlje su većinu sredstava iz EU fondova iskoristile za razvoj ljudskih potencijala (ljudskog kapitala), poticanje istraživanja i razvoja te financiranje malih i srednjih poduzeća odnosno razvoj nedovoljno razvijenih pokrajina, a manje za prometnu infrastrukturu i energetske projekte. Estonska vlada je, primjerice, već 2007. razvila odgovarajuće industrijske politike i lansirala nekoliko investicijskih fondova (Regionalni fond rizičnog kapitala, Garantni fond i Kapitalni fond), koje je financirala tamošnja vlada i privatni investitori, kao glavne financijske instrumente poticanja ulaganja. Ovi financijski instrumenti su izvrsno katalizirali korištenje EU fondova. Sličan institucionalni okvir za korištenje EU fondova su razvile Litva, Poljska, Slovačka i Češka. ... S druge strane zemlje Jugoistočne Europe, Rumunjska i Bugarska, nisu bile institucionalno pripremljene za apsorpciju EU fondova, te je zbog toga iskorištenost bila vrlo niska. ... Iskustva iz zemalja novih članica EU-a u korištenju EU fondova su različita. Ipak, mogu se prepoznati tri ključne poluge uspješnog iskorištavanja sredstava koja su tim zemljama bila na raspolaganju: jasno definirane vladine industrijske politike, razvijen institucionalni okvir te odlučnost da se fondovi koriste kroz instrumente tržišne (ne političke) alokacije sredstava. ... Hrvatskoj će u razdoblju od 2013. do 2020. godine biti na raspolaganju preko 13 milijardi eura iz Fonda za regionalni razvoj EU-a, Kohezijskog fonda i fondova Zajedničke agrarne politike. S obzirom na veličinu hrvatske ekonomije, ovaj volumen raspoloživih poticaja, odnosno bespovratnih sredstava, može se doista smatrati vrlo visokim. Međutim, hoće li jedinice lokalne samouprave i domaća poduzeća imati dovoljno snage za povlačenje tih sredstava, ostaje velika zagonetka. ... Raspoloživost za Hrvatsku visokih EU fondova bi mogla biti velika, vjerojatno povijesna prilika upravo za mala i srednja poduzeća koja bi mogla u kratkom roku pokrenuti investicijski ciklus i otvoriti tisuće novih radnih mjesta. Ukoliko Vlada ne razvije sektorske politike koje će poticati privatna poduzeća u onim sektorima u kojima Hrvatska ima određene komparativne prednosti koje se mogu pretvoriti u konkurentsku sposobnost na međunarodnom tržištu, ne samo da se EU fondovi neće dovoljno koristiti, već će se strukturna kriza produbiti. Nastavak ulaganja u javnu infrastrukturu je zasigurno najbolji način da se fondovi nedovoljno iskoriste. [cijeli blog je moguće pročitati na www.hgk.hr/blog/koristiti-eu-fondovesamo-za-infrastrukturne-projekte-je-pogreska] Javni natječaj za sufinanciranje troškova izložbenih prostora na Greenvest: Home Edition 2013 Savez za energetiku Zagreba kroz Program za razvoj hrvatskog zelenog mikro, malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva raspisao je javni natječaj za subvencioniranje troškova izlagačkih prostora za sudjelovanje mikro poduzeća i obrtnika na prvom hrvatskom green-tech i green-lifestyle sajmu otvorenog tipa Greenvest: Home Edition 2013. Ovaj će se sajam održati u trgovačkozabavnom centru četvrte generacije - Arena Centru od 17. do 19. listopada 2013. godine u Zagrebu. Područja sajma su: eko inovacije, eko poljoprivreda (ne uključuje proizvode prehrambenog svojstva), energetska učinkovitost, financijske usluge, informatičke tehnologije, inteligentna energija, inteligentni sustavi i procesi, inženjerske usluge, konzultantske usluge, obnovljivi izvori energije, proizvodi od recikliranih materijala, tehnologije reciklaže, zaštita okoliša, zelena gradnja, zelene uslužne djelatnosti, zeleni lifestyle proizvodi, zeleni prijevoz i zeleni turizam. Savez za energetiku Zagreba, kao generalni suorganizator događanja Greenvest: Home Edition 2013, subvencionirat će troškove za postavljanje 50 izlagačkih prostora (jedinica) pojedinačne površine šest četvornih metara na prvom katu lokacije za čitavo vrijeme trajanja sajma. Ukupna subvencija odnosi se na površinu od 300 četvornih metara. Prihvatljivi kandidati su isključivo hrvatska trgovačka društva i obrti koji su u 2012. godini imali promet manji Savez za energetiku Zagreba, kao generalni suorganizator događanja Greenvest: Home Edition 2013, subvencionirat će troškove za postavljanje 50 izlagačkih prostora (jedinica) pojedinačne površine šest četvornih metara od pola milijuna kuna (zbroj prometa ostvaren na nacionalnom i inozemnom tržištu), a rok za prijavu na natječaj je 6. ožujka. Detaljniji uvjeti sudjelovanja, kao i obrazac za prijavu, mogu se dobiti na linku http://www.croenergo.eu/Otvoren-natjecaj-za-sufinanciranje-troskova-izlozbenih-prostora-na-GREENVEST-HOMEEDITION-2013-11412.aspx. www.een.hr 25. veljače 2013. 2 3 Projekt: Žene poduzetnice pokretači novih radnih mjesta na području jugoistočne Europe Žene otvaraju nova radna mjesta Projektom se želi promovirati najbolje prakse politika ženskog poduzetništva u regiji. Hrvatska je jedina zemlja na ovom području koja ima Strategiju razvoja ženskog poduzetništva Projektom Žene poduzetnice pokretači novih radnih mjesta na području Jugoistočne Europe (Women Entrepreneurship – Job Creation Engine for SEE) želi se poticati žensko poduzetništvo u Jugoistočnoj Europi zajedničkim naporima javnog i privatnog sektora, promovirati najbolje prakse politika za žensko poduzetništvo u skladu sa Zakonom o malom i srednjem poduzetništvu, te potaknuti izgradnju kapaciteta nacionalnih i regionalnih ženskih poduzetničkih mreža i udruga. Jedna od ključnih aktivnosti u okviru projekta bit će istraživanje potreba za edukacijom poduzetnica, koje će provesti Hrvatska gospodarska komora. Hrvatska gospodarska komora već niz godina podupire poduzetništvo žena, sudjelovala je u osnivanju udruge poslovnih žena Krug, te nam je ovaj projekt iznimno važan, naglasila je Zdenka Peternel, pročelnica Ureda predsjednika Hrvatske gospodarske komre i direktorica Centra za razvoj ljudskih potencijala. “Hrvatska je u području ženskog poduzetništva vodeća zemlja u gotovo svim pokazateljima među zemljama regije, prema podacima iz 2012. godine trećina poduzeća u Hrvatskoj u vlasništvu je žena, a Eurostatove analize pokazuju da se na žene odnosi 40 posto samozapošljavanja, dok je prosjek EU-a 35 posto. Hrvatska je pored toga jedina zemlja u regiji koja ima Strategiju razvoja ženskog poduzetništva. U okviru Europske poduzetničke mreže pri HGK-u razvija se i projekt Žene ambasadorice ženskog poduzetništva čiji je doprinos otvaranje novih tvrtki u vlasništvu poduzetnica”, istaknula je Zdenka Peternel. Ovaj je projekt započeo u rujnu 2012. i trajat će tri godine, a financira se sredstvima Švedske agencije za međunarodnu suradnju i razvitak (SIDA). Za nadzor i koordinaciju projekta zaduženo je Regionalno vijeće za suradnju – RCC, a provoditelji projekta su Regionalni centar za razvoj poduzetnič- kih kompetencija za zemlje Jugoistočne Europe – SEECEL i Regionalni centar za jednakost spolova – GTF. U projekt je uključeno devet zemalja: Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Srbija, Moldavija i Turska. Istraživanja provedena u sklopu projekta pokazuju da, posebno u društvima s tradicionalnim vrijednosnim sustavima, žene imaju više poteškoća u pokretanju vlastitog poslovanja, kaže pomoćnica ravnateljice SEECEL-a Sandra Rončević. “Često im nedostaje samopouzdanja, a poslovni angažman biraju u njima poznatim područjima i uz podršku obitelji. Žene u zemljama europskog jugoistoka upuštaju se u poduzetništvo uglavnom ako im to dopuštaju obiteljske obveze. Kad posao prošire, realnije su od muškaraca u pogledu očekivanog profita, a kredite i druge obveze podmiruju urednije”, pojasnila je Sandra Rončević. Do sredine ove godine projekt će se revidirati i definirati tzv. istanbulske indikatore iz 2011. godine, kojima se želi postići podrška politikama za promoci- ju ženskog poduzetništva, provodit će se i obuka, odnosno usavršavanje poduzetnica, te omogućiti dostupnost sredstava i postizanje nacionalne mreže žena poduzetnica. Istraživanje potreba za edukacijom poduzetnica u sklopu projekta provest će Hrvatska gospodarska komora. Kako kaže Vesna Štefica, zamjenica direktorice Centra za razvoj ljudskih potencijala HGK-a, Komora se u projekt uključila na osnovi ranijih iskustava u razvoju metodologije anketnog upitnika za malo i srednje poduzetništvo s posebnim naglaskom na poduzetničke vještine. Anketa će se provesti putem upitnika prevedenog na hrvatski jezik, i to od 4. ožujka do 4. travnja 2013. godine. Za lipanj odnosno srpanj 2013. godine predviđena je dostava prikupljenih podataka zemalja sudionica, a u rujnu ove godine i završno izvješće s preporukama. Istraživanje će se provesti putem interneta, a anonimnost anketiranih je zajamčena. U anketi će sudjelovati poduzeća i obrti do 250 zaposlenih, koji su osnovani prije najmanje tri godine, a ravnomjerno su zastupljeni po djelatnosti, ve- ličini i regiji. Postavlja se pitanje što je sa ženama u ustanovama jer i one bi trebale biti uključene u anketu, istaknula je Vesna Štefica te napomenula kako će anketni upitnik sadržavati pitanja u vezi s umre- Hrvatska je u području ženskog poduzetništva vodeća zemlja u gotovo svim pokazateljima među zemljama regije. Prema podacima iz 2012. godine, trećina poduzeća u Hrvatskoj u vlasništvu je žena, a Eurostatove analize pokazuju da se na žene odnosi 40 posto samozapošljavanja žavanjem i poslovnim partnerstvom, informacijma o poduzeću odnosno obrtu, pristupu financijama, ljudskim potencijalima – obrazovanju i osposobljavanju, a na svako je pitanje obvezno odgovoriti, i to odjednom jer je u slučaju prekida ispunjavanja anketu potrebno popuniti ponovno. enterprise europe Produkteka Od ideje do proizvodn Na prvoj Produkteci posvećenoj produkt dizajnu kao platformi za stvaranje novih proizvoda predstavilo se 10 tvrtki i dizajnera te tri distribut potaknuti razmjena ideja, kreativna atmosfera i suradnja s ciljem stvaranja novih proizvoda i jačanja hrvatskog gospodarstva Centar za dizajn Hrvatske gospodarske komore i tvrtka Scuderia Zagreb okupili su dizajnere, proizvođače, distributere i inovatore na prvoj Produkteci nazvanoj Produkt dizajn platforma za stvaranje novih proizvoda. Namjera je prve Produkteke, na kojoj se predstavlja 10 tvrtki i dizajnera te tri distributera, kroz prezentaciju gotovih proizvoda pokazati kako u Hrvatskoj postoje proizvodi čiji su producenti male tvrtke, kaže direktor Centra za dizajn HGK-a Luka Mjeda. “Produktekom se želi povezati dizajnere, proizvođače i distributere, te potaknuti razmjena ideja, kreativna atmosfera i suradnja s ciljem stvaranja novih proizvoda i jačanja hrvatskog gospodarstva. Ova platforma je mjesto sastanka, povezivanja ideje i proizvodnje”, ističe Mjeda. Ovo je tržište vrlo kreativno i inspirativno, a brojne industrije traže inspiraciju. Ideja je stoga bila da se ovim predstavljanjem obuhvati produkt dizajn u cijelosti, a stvaranjem ove platforme omogući da svatko može prijaviti svoj projekt, ističe Tina Marković iz Scuderije Zagreb, tvrtke koja već pet godina organizira Auto(r) konferenciju o dizajnu automobila - najveći događaj posvećen produkt dizajnu u Hrvatskoj. “Nadamo se kako ćemo na ovim susretima moći vidjeti proizvode nastale uspješnom suradnjom dizajnera i proizvođača”, kaže Tina Marković. Dizajner u osječkom timu Lega-Lega Marin Balaić naglašava kako je njihov projekt stvaranja dizajniranih proizvoda, kao što su rokovnici, bilježnice, bedževi i majice, nastao iz frustracije teško naplativog dizajna u Osijeku. “Željeli smo ispričati svoju priču. Počeli smo s lokalnom pričom kolokvijalnih osječkih izraza te uz majice razvijali i dizajnirane bi- lježnice, rokovnike, a zatim i tetrapak ambalažu. Otvorili smo dućan u Osijeku te stvorili dobro prihvaćenu priču. Sljedeći nam je korak otvaranje Lega-Lega dućana u Dubrovniku i Zagrebu. Važno je da ciljna skupina primijeti kako stalno pružamo nešto novo”, istaknuo je Balaić. Produkt dizajnerica Carmen Mikuš govorila je o vlastitim iskustvima rada u velikim sustavima. Nakon studija radila je dizajn interijera za hotele i wellness programe, te za francuskog brodovlasnika interijer broda. “Dizajn u brodogradnji dolazi na početku, te se svi troškovi moraju predvidjeti na samom početku. U brodogradnji je najvažnije ono što se ne vidi u procesu izgradnje”, istaknula je Carmen Mikuš. Na skupu se predstavilla i Topomatika 3D grupa - Klaster 3D tehnologije, koja se bavi mjerenjima malih i velikih predmeta, njiho- Dodijeljeni znakovi Hrvatska Na sjednici Savjeta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda dodijeljeni su znakovi Hrvatske gospodarske komore Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko proizvodima i linijama proizvoda. Znak Hrvatska kvaliteta dobila su četiri proizvoda i jedna usluga, a Izvorno hrvatsko šest proizvoda. Oznaka Hrvatska kvaliteta dodijeljena je proizvodima i linijama proizvoda: Teratekt www.een.hr 25. veljače 2013. 4 5 Novosadski sajam nje tera. Na ovakvim susretima želi se vom digitalizacijom i provođenjem kontrole kvalitete namještaja, te razvijanjem i oblikovanjem novih proizvoda. Predstavnici tvrtke Evolve istaknuli su važnost poticanja i razvoja inovacija i novih proizvoda, a tvrtka Kvadra ističe veliku važnost dobre komunikacije i suradnje dizajnera zaposlenih u tvrtki što je rezultiralo odličnim novim proizvodima u njihovom asortimanu i na taj način pojačalo njihovu konkurentnost na stranom i domaćem tržištu. Produkt dizajner Zoran Šunjić predstavio je namještaj Trippin - stolce, ploče, stolove i klupe, nastao “uvrnutim” stilom oblikovanja koji na duhoviti način tretira materijal. Darko Špiljarić iz Inkee, proizvodnje i distribucije namještaja, istaknuo je kako se samo suradnjom dolazi do dobrih rezultata, a ponekad i do novih proizvoda na tržištu. Pozvao je da se sinergijom organiziraju te ostvare klimu koja će omogućiti dizajnu integraciju u industriju. Tvrtka PandoPad predstavila je svoja interaktivna rješenja koja na vrlo efektan i zanimljiv način mogu prezentirati bilo koji proizvod ili uslugu. Produkteka će se održavati kvartalno kao jednodnevno druženje dizajnera, proizvođača i distributera kroz radionice, predavanja, prezentacije i panel-diskusije. Sudionici će moći vidjeti proizvode nastale uspješnom suradnjom dizajnera i proizvođača. Sljedeća Produkteka održat će se 3. travnja s temom Transport i prateća oprema. Okusi i mirisi Hrvatske Na ovogodišnjem 80. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, najznačajnijem regionalnom sajmu u tom sektoru gospodarstva, Hrvatska je zemlja partner. Uz promocije hrvatskih proizvoda i međunarodnu konferenciju, predavanja, okrugle stolove i savjetovanja održat će se poslovni susreti kojima se želi ojačati gospodarska suradnja dvije zemlje Novosadski sajam ove godine obilježava 90 godina uspješnog rada, a njegov nastanak se veže za 1923. godinu kada je održana prva novosadska poljoprivredna izložba. Prva međunarodna izložba i sajam priplodne stoke održani su 1931. godine i to je bio prvi sajam tog tipa na teritoriju tadašnje Jugoslavije. Danas se Novosadski sajam prostire na 23 hektara atraktivnog zemljišta, a novi kongresni centar dao mu je i novu dimenziju ponude. Na ovogodišnjem 80. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, najznačajnijem regionalnom sajmu u tom sektoru gospodarstva, Hrvatska je zemlja partner. Na ovom sajmu se okupljaju gospodarstvenici, individualni poljoprivrednici, zadrugari te predstavnici politike i akademske zajednice iz cijele regije, istaknula je direktorica Sektora za poljoprivredu, industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Božica Marković. “U organizaciji HGK-a na sajmu će se zajednički predsta- Sajam se održava gotovo neposredno pred ulazak Hrvatske u EU, u trenutku kada je vanjskotrgovinska gospodarska razmjena Hrvatske i Srbije u priličnoj mjeri uznapredovala viti brojne naše tvrtke, a poseban naglasak bit će na promociji naših autohtonih proizvoda. Sajam se održava gotovo neposredno pred ulazak Hrvatske u EU, u trenutku kada je vanjskotrgovinska gospodarska razmjena Hrvatske i Srbije u priličnoj mjeri uznapredovala pri čemu su hrvatske tvrtke i značajni ulagači u Republiku Srbiju. Ova sajamska manifestacija prilika je za daljnje unapređivanje suradnje odnosno poboljšavanje odnosa”, kaže Božica Marković. Miroslav Kuskunović, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, rekao je da su u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom u tijeku završne pripreme hrvatske prezentacije na 80. međunarodnom poljoprivrednom sajmu koja će sadržavati pored ekonomskih i kulturološke elemente. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina zajedno sa svojim srpskim kolegom prvog dana sajma sudjelovat će u radu međunarodne konferencije, a tijekom odvijanja sajamske priredbe održat će se niz popratnih predavanja, okruglih stolova i savjetovanja. kvaliteta i Izvorno hrvatsko Fleks i Teratekt Rapid, Samoborka, Samobor; Nexe crijep Dioklecijan, Dilj, Vinkovci; Usluga stalnog i privremenog smještaja osoba s intelektualnim teškoćama, Centar za rehabilitaciju MIR, Kaštel Novi; Colafrez reciklirani asfalt, Cesta, Varaždin; te Colmix mješavina agregata za proizvodnju betona, Cesta-Mineral, Varaždin. Znak Izvorno hrvatsko dodijeljen je proizvodima Samoterm F, Samoborka, Samo- bor te proizvodima Poljoprivrednog poduzeća Orahovica - orahovačkom lješnjaku, šaranu i vrhunskom vinu Silvanac zeleni, vrhunskoj kutjevačkoj Graševini te vrhunskom Tramincu Iločkih podruma. Znak Hrvatska kvaliteta nose natprosječno kvalitetni proizvodi proizvedeni na području Hrvatske. Znak Izvorno hrvatsko nose natprosječno kvalitetni proizvodi proizvedeni na području Republike Hrvatske koji su nastali kao rezultat hrvatske tradicije, razvoj- no istraživačkog rada, inovacije i invencije. Oba znaka su priznanje proizvodu i proizvođaču, a ujedno i jamstvo potrošaču da je riječ o proizvodu koji zadovoljava najviše zahtjeve kvalitete te predstavlja sam vrh svjetske ponude. Znak Hrvatska kvaliteta do sada je dobilo 225 proizvoda i dvije usluge, a znak Izvorno hrvatsko 123 proizvoda i dvije usluge, ukupno 348 proizvoda i četiri usluge. enterprise europe EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu. Vjetroturbine Edison energie speciali, Milano, Italija, traži nabavu vjetroturbina. Natječaj je otvoren do 28. veljače, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na Edison energie speciali SpA, Foro Buonaparte 31, Contact point(s): Procurement Department, For the attention of: Roberto Varisco, 20121 Milano, Italy, roberto. varisco@edison.it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Ljestve ENEL, Rim, Italija, traži nabavu ljestava. Natječaj je otvoren do 3. ožujka, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na ENEL S.p.A. - Global procurement - Italy procurement - Distribution, Via Arno 44, For the attention of: Gianluca Scialanga, 00198 Roma, Italy, gianluca.scialanga@ enel.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Popravak i održavanje brodova Forsvarsbygg Innkjøpstjenester, Harstad, Norveška, traži uslugu održavanja i popravaka brodova. Natječaj je otvoren do 2. travnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Forsvarsbygg Innkjøpstjenester, 6. divisjonsgate 12, For the attention of: Kristin Svendsen, 9406 Harstad, Norway, kristin. svendsen@forsvarsbygg.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Najam zrakoplova Geological Survey of Norway, Tro n d h e i m , Norveška, traži najam zrakoplova. Natječaj je otvoren do 5. ožujka, a prijave na danskom, engleskom, norveškom ili švedskom predaju se na Geological Survey of Norway (NGU), P.O. Box 6315 Sluppen, Contact point(s): Geomapping, For the attention of: Continental shelf geophysics, 7491 Trondheim, Norway, ngu@ngu.no. Više podataka o nadmetanju na http://www.doffin.no//search/ Search_AuthProfile.aspx?ID=AA2152. Konstrukcijski radovi Office fédéral des routes - infrastructure routière filiale Estavayer-le-Lac, Estavayer-le-Lac, Švicarska, traži izvođa- ča radova na konstrukciji. Natječaj je otvoren do 22. ožujka, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Office fédéral des routes - infrastructure routière filiale Estav ayer-le-Lac, place de la Gare 7, For the attention of: Gestion de projets, 1470 Estavayer-leLac, Switzerland, marchespublics.estavayer@astra.admin.ch. Više podataka o nadmetanju na www.simap.ch/ shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=759373. Obnova pruge Javno poduzeće za obnovu željezničke mreže u Makedoniji traži izvođača radova na obnovi 31 kilometra pruge na relaciji Nogaevci-Negotino, europskog željezničkog koridora X. Prijave se predaju na makedonskom jeziku do 20. ožujka na Vladimir Trajkovski, PE MR Infrastructure. Zeleznicka 50 b, Skopje, Republic of Macedonia, vtrajkovski@mz.com. mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Niskopodni autobusi Stadtwerke Aschaffenburg, Aschaffenburg, Njemačka, traži nabavu niskopodnih autobusa. Natječaj je otvoren do 25. ožujka, a prijave na nje- mačkom jeziku predaju se na Stadtwerke Aschaffenburg, Werkstraße 2, For the attention of: Wolfgang Kuhn 63739 Aschaffenburg, Germany, wolfgang. kuhn@stwab.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Namještaj Landstinget i Östergötland, Linköping, Švedska, traži nabavu namještaja. Natječaj je otvoren do 18. ožujka, a prijave na švedskom jeziku predaju se na Landstinget i Östergötland, Brigadgatan 19, For the attention of: Katja Ekström, SE-581 85 Linköping, Sweden, katja.ekstrom@lio.se. Više podataka o nadmetanju na https://tendsign.com/doc. aspx?ID=31208&Goto=Docs. Građevinski radovi Wiener Linien, Beč, Austrija, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 19. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Wiener Linien GmbH & Co KG, Erdbergstraße 202, Contact point(s): B67 - Abteilung Planung, Bau und Projektmanagement, For the attention of: DI Hrunek, 1030 Wien, Austria, martin.hrunek@wienerlinien. at. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. PVC i poliuretna umjetna koža (20130129005) Turska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju PVC i poliuretne umjetne kože, traži distributere te nudi usluge podugovaranja. R&D i dizajn (20130125025) Britanska tvrtka usmjerena na R&D i dizajn, specijalizirana za energetske proizvode (plin, ulje, električne i obnovljive uređaje), nudi svoje usluge podugovaranja proizvođačima iste ili slične opreme. Obrada proizvoda velikog obujma (20130124028) Poljska tvrtka, specijalizirana za ultra preciznu obradu proizvoda velikog obujma na strojevima 20V i s preciznošću do 0,002mm, nudi svoje usluge po- dugovaranja. Tvrtka može obraditi proizvode velikog obujma izrađene od aluminija, čelika, željeza i plastike. Tvrtka je otvorena za nestandardizirane i izazovne poslove. Savjetovanje u turizmu (20130124005) Njemačka tvrtka specijalizirana za usluge savjetovanja usmjerene na hotele i turistička naselja, s naglaskom na marketingu, sigurnosti u provođenju aktivnosti vezanih uz vodene sportove te osiguranju visoke kvalitete usluge, nudi i potražuje mogućnosti joint venturea i nudi usluge podugovaranja/outsourcing. Također traže prodajne predstavnike i franšizu. Profesionalni bežični videolink sustavi (20130123023) Izraelska tvrtka specijalizirana za dizajn, razvoj i proizvodnju profesionalnih bežičnih videolink sustava namijenjenih sustavima poput Outside Broadcasting Vans – OB Vans, Electronic, News Gathering – ENG, sportske i reality emisije, traži prodajne predstavnike i poslovne partnere za joint venture te uz to nudi i usluge podugovaranja. Komore za eksperimente u području farmaceutike, kozmetike... (20130123008) Francuska tvrtka razvila je novu generaciju Ussing komora s karakterističnim softverom za prikupljanje podataka za vrijeme eksperimenata. Razvili su i sustav za proučavanje pojedinačnih izdvojenih organa. Tvrtka nudi podugovaranje tvrtkama koje djeluju u sektoru farmaceutike, toksikologije, kozmetike, zdrave prehrane (nutraceutics), zaštite okoliša..., koje žele testirati prolaznost lijekova ili novih proizvoda kroz ljudski ili životinjski epitel za vrijeme pretkliničkog testiranja. Pružanje usluga u području ljudskih resursa (20130122010) Slovenska tvrtka za pružanje usluga u području ljudskih resursa, posebno u području posredovanja kod zapošljavanja, brendiranja poslodavca, organiziranja HR konferencija, sajmova karijera..., koja surađuje s jednim od najvećih portala za zapošljavanje u Sloveniji, nudi svoje posredničke usluge (kao pred- stavnik) i aktivnosti podugovaranja (kao podugovarač) za tvrtke koje potražuju zaposlenike u Sloveniji. Nugat (20130122008) Talijanska tvrtka specijalizirana za ručnu proizvodnju razlomljenih i mekih nugata traži prodajne predstavnike, agente ili distributere. Namještaj (20130118005) Slovenski proizvođač namještaja, specijaliziran za polugotove proizvode, namještaj po mjeri te prezentaciju namještaja i elemenata nudi usluge prodajnog predstavnika (kao agent, predstavnik ili distributer) za slovensko tržište te aktivnosti podugovaranja za strane ugovaratelje. Oprema za dizanje (20130117003) Ukrajinska tvrtka specijalizirana za proizvodnju opreme za dizanje i rukovanje (dizalice za gradnju mostova, flok dizalice, dizalice s postoljem…), koja se koristi u metalurgiji, industriji nafte i plina, električnom i mehaničkom inženjerstvu, traži prodajne partnere (agente, predstavnike i distributere). Tvrtka je u mogućnosti proizvesti opremu prema specifikacijama naručitelja. Također, tvrtka je zainteresirana za uspostavljanje joint venture suradnje za iste proizvode. www.een.hr 25. veljače 2013. RAPEX izvješće RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http:// ec.europa.eu/consumers/dyna/ rapex/rapex_archives_en.cfm.0 Igračka, Magnetic Putty, brend: Crazy Aaron’s Thinking Putty, model: ST020, barkod: 71812278685. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži mali magnet s velikom snagom magnetnog toka. Mali dijelovi lako se mogu progutati ili inhalirati. Proizvod nije u skladu s Direktivom o sigurnosti igračaka i standardom EN71-1. (slika 1) Boja za tetoviranje, brend Black TM, naziv: Intenze Japanese Black Sumi, batch 1 6 2 3 7 broj BK 72IMX40. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži previsoku razinu policikličnih aromatskih hidrokarbonata (PAH). Proizvod nije u skladu s EU rezolucijom o kriterijima i sigurnosti boja za tetoviranje i stalnog make-upa. (slika 2) Uništavač insekata, nepoznatog brenda, imena Electronic Insect Terminator, model 78689. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer je jačina električne energije koja teče mrežom previsoka i korisnici se mogu lako ozlijediti. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog napona. (slika 3) 4 5 8 9 Plastična igračka dinosaur, naziva Dinosaur Collection, model CHT21303B86, barkod: 5901353027568. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer sadrži ftalate zabranjene REACH regulativom o sigurnosti igračaka. (slika 4) Motocikl Yamaha, model NS 50 Aerox, oznake 1PH1, identifikacijskih brojeva između VG5SA421000000101 i VG5SA421000002069. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer se poklopac rasplinjača pri normalnoj uporabi može oštetiti te omogućiti ulazak prašine i vode u rasplinjač što može izazvati oštećenja i nesreću. (slika 5) 6 7 Mekana igračka, brend Bengy, model Ref B 110.84. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer dijelovi mogu lako otpasti i djeca ih mogu progutati ili inhalirati. Proizvod nije u skladu s Direktivom o sigurnosti igračaka i standardom EN71-1. (slika 6) Hidrauličke dizalice, nepoznatog brenda i prozvođača, nosivosti dvije i šest tona. Dizalice se pri korištenju mogu raspasti. Proizvod nije u skladu s Direktivom o strojevima i opremi niti sa standardom EN 1494. (slika 7) Motociklističke čizme, brend Dainese, model St Trq Race Out Nero, barkod 8033431937647. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer ne jamči sigurnost koju specijalizirana oprema mora imati. Proizvod nije u skladu s Direktivom o osobnoj sigurnosnoj opremi niti sa standardom EN 13634. (slika 8) Automobili Lexus, Model IS, s volanom na lijevoj strani, proizvedeni od 2005. do 2011. godine. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer brisači modela mogu biti nekvalitetno učvršćeni pa pri većoj količini snijega mogu otkazati poslušnost. (slika 9) Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Uputite upit za pojedini oglas na een@bicro.hr Tehnologije primjenjive za dječju dob koje bi se testirale i primjenjivale u inovativno edukativnom centru (Ref: 11 ES 23D1 3KCV) • Španjolska fondacija kreira inovativno edukativni centar koji će biti korišten za testiranje metodologija, procedura i novih tehnologija za dječju dob i također kao vrtić za djecu zaposlenika tehnološkog parka. Fondacija bi htjela stupiti u kontakt s potencijalnim partnerima kako bi razvila, dovršila ili testirala nove tehnologije koje bi se kasnije koristile u centru. Obrada otpadnih voda iz proizvodnje tekućeg šećera (Ref: 11 ES 23C6 3NSE) • Španjolska tvrtka koja proizvodi zrnasti i tekući šećer, glukozu i mješavine za industriju sokova te sladoled želi unaprijediti upravljanje otpadom kako bi izbjegla potrebu za njegovim skladištenjem. Žele izgraditi postrojenje za obradu otpadnih voda od proizvodnje šećera tako da parametri budu unutar tipičnih otpadnih voda. Traže tvrtku koja bi dizajnirala i instalirala ovo postrojenje. Poziv za PS-FP7-ENV-2013-WATER-INNO-DEMO (Ref: 12 ES 24D8 3RH3) • Španjolski tehnološki centar okuplja konzorcij za FP7-ENV-2013-WATER-INNO-DEMO natječaj. Cilj prijedloga je razvoj i validacija održivih tehnologija tretiranja baziranih na prirodnim procesima kako bi obnovili energiju i hranjive tvari iz otpadnih voda na demonstracijskoj skali. Tehnološki centar traži dodatne partnere sa stručnošću iz različitih područja otpadnih voda poput industrijskih bio procesa, tretiranja otpadnih voda, eko inovacija... u ribarskim plovilima. Traži jednostavan i automatski sustav za mjerenje snage i smjera vjetra radi procjene učinka vjetra na kretanje plovila. Sustav treba davati podatke koje može koristiti mikro procesor ugrađen u kompleksni sustav za snimanje. Rješenje mora biti jeftino i testirano u morskim uvjetima. Tvrtka traži tehničku suradnju. tičke komponente uključuju, ali nisu ograničene na silikonske i germanijske leće, infracrveni pojasni opseg, infracrvene antirefleksijske premaze. Optičke komponente će biti korištene u infracrvenim mjernim uređajima. Tvrtka traži partnere s takvim premazima za komercijalnu suradnju s tehničkom pomoći. Tehnološka potražnja za obnavljanjem fosfora iz gnojiva (Ref: 12 NL 60FI 3R4S) • Nizozemska tvrtka aktivna u razvoju i konstrukciji održivih staja traži tehnologiju za obnavljanje fosfora iz gustih dijelova gnojiva: preferira se dokazana tehnologija, no tvrtka je također zainteresirana raditi i na razvoju s partnerom ako je potrebno. Tražena tehnologija bi trebala biti dokazana na terenu, a fosforni proizvod bi trebao biti koristan kao gnojivo. Istodobno mjerenje bliske infracrvene radijacije i ispušnih proizvoda (Ref: 12 CH 84FB 3QJN) • Švicarska tvrtka traži navedeno rješenje za razvoj proizvoda koji kombinirano stvaraju toplinu i energiju baziranu na termo fotonaponskim uređajima (TPV). Buduće aplikacije su decentralizirana proizvodnja topline i energije, koja bi zamijenila baterije u električnim biciklima i vozilima. Tražena suradnja može uključivati testiranja novih aplikacija te biti proizvodna ili komercijalna suradnja s tehničkom pomoći. Tehnologija za automatsko dimljenje prehrambenih proizvoda (Ref: 12 DK 202G 3QWV) • Danska prehrambena tvrtka traži partnera/dobavljača koji može ponuditi tehnologiju za automatizirano dimljenje prehrambenih proizvoda. Oni traže ili standardizirano rješenje koje može biti prilagođeno potrebama tvrtke ili partnera za suradnju koji posjeduje potrebne sposobnosti da razvije i proizvede traženu opremu. Tehnologija za mjerenje snage i smjera vjetra kako bi se procijenio učinak vjetra na kretanje plovila (Ref: 12 LV 58AD 3R7W) • Latvijska tvrtka razvija rješenja za kontrolu potrošnje goriva Infracrvene optičke komponente (Ref: 12 GB 4103 3Q4D) • Tvrtka iz Velike Britanije traži dokazanog proizvođača visokokvalitetnih infracrvenih optičkih komponenata. Ove op- Tehnologija za prikupljanje topline (Ref: 12 GB 44O6 3R0M) • Londonska multinacionalka traži isprobana i testirana rješenja za prikupljanje topline iz sistemskog okruženja i pretvara je u energiju. Tvrtka je zainteresirana za licenciranje tehnologije. enterprise europe 25. veljače 2013. 8 Info radionice povodom otvaranja natječaja Poduzetnički impuls 2013. Diljem Hrvatske od 19. veljače održavaju se radionice na kojima će biti predstavljeni uvjeti natječaja Poduzetnički impuls 2013. •25. veljače, Zadar, 11 sati, Dvorana Poduzetničkog inkubatora Zadar •26. veljače, Split, 10 sati, HGK-Županijska komora Split •27. veljače, Šibenik, 11 sati, Multimedijalna dvorana Gradske knjižnice Juraj Šižgorić •28. veljače, Rijeka, 11 sati, Gradska vijećnica •1. ožujka, Bjelovar, 10 sati, Velika vijećnica Bjelovarsko-bilogorske županije •1. ožujka, Krapina, 13.30 sati, Mala dvorana Pučkog otvorenog učilišta •4. ožujka, Sisak, 10 sati, HGK-Županijska komora Sisak •4. ožujka, Karlovac 13.30 sati, Dvorana Udruženja obrtnika grada Karlovca •4. ožujka, Koprivnica, 11 sati, HGKŽupanijska komora Koprivnica •5. ožujka, Virovitica, 11 sati, Virovitičko-podravska županija, Vijećnica županijske skupštine •6. ožujka, Osijek, 10 sati, Mala vijećnica Osječko-baranjske županije •6. ožujka, Vinkovci, 13.30 sati, Županijska vijećnica •7. ožujka, Gospić, 11 sati, Velika dvorana Kulturno-informativnog centra (KIC) Gospić •8. ožujka, Pula, 11 sati, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za ekonomiju i turizam Dr.Mijo Mirković •11. ožujka, Dubrovnik, 11 sati, Konferencijska dvorana hotela Lero •13. ožujka, Zagreb, 11 sati, Kinodvorana Ministarstva gospodarstva Europa 2020 - Strategija za rast Tourism@GAST 2013 Europska poduzetnička mreža - konzorcij Hellas poziva vas na B2B poslovni susret koji će se održati u Ateni 12. ožujka. Susret su inicirali potpredsjednik Antonio Tajani i grčko ministarstvo za razvoj, konkurentnost, infrastrukturu, promet i mrežu, uz potporu Europske poduzetničke mreže. Cilj manifestacije je promicanje poslovnih partnerstava između grčkih i europskih malih i srednjih poduzeća kako bi se postigao rast u sektorima kao što su: •zdrava prehrana/prehrambena industrija •napredna tehnologija •energija •informacijske i komunikacijske tehnologije •lijekovi/medicina •turizam. Svaki partner koji se želi uključiti kao suorganizator više je nego dobrodošao! Za više detalja u vezi s događanjem i procesom registracije možete posjetiti web stranicu: www.b2match.eu/AthensB2B. Multilateralni gospodarski susreti Tourism@ GAST 2013 nastavak su gospodarskih susreta pri sajmu GAST uz sudjelovanje više od stotinu sudionika. Zadovoljstvo sudionika izraženo je željom većine da i ove godine budu dio ovog, sada već tradicionalnog događanja u sklopu uspješnog sajma GAST. Sajam GAST je ključno mjesto susreta brojnih proizvođača i trgovaca iz djelatnosti prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme. U poslovnim krugovima prepoznat je kao mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu. To je manifestacija koja bilježi godišnji trend rasta kako izlagačkog prostora, broja izlagača i broja posjetitelja od 35 posto, tako i broja sklopljenih i ugovorenih poslova, što je u sajamskoj industriji Hrvatske prava rijetkost. Poduzetnicima se nudi jedinstvena prilika susreta s brojnim međunarodnim i domaćim tvrtkama na prethodno ugovorenim individualnim sastancima, prema Vašem izboru, a u sljedećim segmentima: •touroperatori i turističke agencije, •hoteli, moteli i kampovi, •zdravstveni i wellness turizam •seoski, eko i aktivni turizam •promet (autobusni, željeznički i zračni) •osiguranje i financije •turističke investicije •ugostiteljstvo, hrana i piće •gastronomska ponuda i potražnja. Kontakt osobe Europske poduzetničke mreže poduzetnicima su na raspolaganju u procesu prijave i tijekom sastanaka. Sudjelovanje je potpuno besplatno. Dodatne informacije mogu se dobiti na Nataša Bušić, +385 21 321 143, nbusic@hgk.hr i Goranka Košta, +385 21 321 135, gkosta@hgk.hr. www.hgk.hr. Više informacija o sajmu www.gastfair.com. Poziv na poslovne susrete Bilbao Sinaval Od 18. do 19. travnja 2013. godine u Bilbau, Španjolska, održava se 19. sajam Sinaval-Eurofishing Elite Exhibition o kojem više informacija možete pronaći na http://www.sinaval. eu/. Tijekom sajma bit će organizirani sektorski poslovni susreti Marineenergy- Sinaval Brokerage Event 2013. Ciljna grupa sudionika su tvrtke, tehnološki centri, istraživački i razvojni instituti i drugi, čija je djelatnost vezana uz brodograđevni i nautički sektor. Susrete organizira Europska poduzetnička mreža u suradnji s većim brojem relevantnih institucija. Više informacija o načinu organizacije susreta i rokovima prijave možete naći na: http://www.b2match.eu/marinenergy-sinaval2013. Za sudjelovanje nije predviđena kotizacija. Startup Ideation Bootcamp Founder Institute, najveći svjetski startup akcelerator, organizira radionicu Startup Ideation Bootcamp u četvrtak, 7. ožujka 2013. s početkom u 18 sati u Znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci (Step Ri). Intenzivna radionica u trajanju od svega tri sata omogućava polazniku doći do poslovne ideje, poboljšati postojeću poslovnu ideju te pronaći mogućeg suosnivača. Predavači na radionici bit će vodeći poduzetnici: suosnivač WhoAp-a Goran Duškić, direktor Maritime Connectora Eric Superina, osnivač kompare.hr-a i član CRANE-a Nikša Tomulić. Sudjelovanje na radionici je besplatno. Prijaviti se možete na rijekastartupideas.eventbrite.com Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 4.-6. ožujka - Sajam Foodrex Culinaria i poslovni susreti, Beograd, Srbija 5.-9. ožujka - CeBIT, 15 Future Match, Hannover, Njemačka 7. ožujka - Startup Ideation Bootcamp, Rijeka 8. ožujka - Multilateralni gospodarski susreti Tourism@ GAST 2013, Split 12. ožujka - Poslovni susret Europa 2020 - Strategija za rast, Atena, Grčka 18.-19. travnja - Poslovni susreti Marineenergy - Sinaval Brokerage Event 2013, Bilbao, Španjolska 25.travnja - Poslovni susreti na području turizma i kreativne industrije “Cross Tour 2013”, Ruse, Bugarska Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković PREDSTAVLJAMO 13 www.privredni.hr Broj 3766, 25. veljače 2013. ( 10.000 posjetitelja imali tijekom prošle Noći muzeja OTK FERDINAND BUDICKI, ZAGREB ( 2007. godine pokrenut obrt Vitlov Obrt Vitlov, Zadar Bešte ljudi - ide auto! Tradicija najslađe delicije Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, udruzi se otvara čitav niz mogućnosti za suradnju s muzejima i oldtimer klubovima sa Starog kontinenta O ld Timer Klub OTK Ferdinand Budicki neprofitna je udruga građana, bez zaposlenih, osnovana kao nositelj projekta Ferdinand Budicki. Projekt se sastoji od objave prve monografije o povijesti hrvatskog automobilizma Bešte ljudi - ide auto, snimanja istoimenog dokumentarnog filma te pokretanja Muzeja automobila Ferdinand Budicki u prostoru bivše tvornice Pluto u Zagrebu. Valentino Valjak, predsjednik udruge, kaže nam kako su s djelovanjem započeli 2011. godine, a ciljeve su djelomično već ostvarili. “Naime, promocija knjige bila je u svibnju prošle godine, dokumentarac se snima, a muzej smo uspješno pustili u pogon u roh-bau fazi za ovogodišnju Noć muzeja. Tada smo bili najposjećeniji muzej na razini Hrvatske. Točnije, imali smo više od 10.000 posjetitelja, čak je i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović prošao kroz muzejski prostor”, ističe. Hrvatska do sada ni na koji način nije adresira- la tematiku automobilske povijesti i kulturološkog fenomena automobila. Tako smo, nastavlja Valjak, popunili potpuno prazan prostor, i to na izuzetno kvalitetan i kreativan način. “Dosadašnje poslovanje naišlo je na snažnu podršku na svim razinama, bilo da je riječ o podršci medija, institucija vlasti na lokalnoj ili državnoj razini, sponzora ili pak najšire javnosti. Uvjeti poslovanja su teški kao i u svemu u Hrvatskoj, no s obzirom na podršku koju dobivaju drugi projekti u kulturi, ili pak krizu autoindustrije u cjelini, mislim da moramo biti zadovoljni i motivirani za daljnje djelovanje”, napominje. Suradnici umjesto konkurencije Ideja o pokretanju ovog projekta zapravo je rezultat 10 godina prisustva na oldtimer sceni i velike ljubavi prema starim strojevima, kao i očite potrebe za popunjavanjem praznog prostora na kulturnoj sceni. Valjak naglašava kako konkurencije zapravo nema, “već samo potencijalni suradnici što nas jako veseli”. Vizija ove udruge je da muzej bude središnje mjesto okupljanja oldtimer scene i umjetnika na razini regije. “Jer samo u Hrvatskoj ima više od 6000 registriranih old- Mogućnosti su beskrajne, a granica nam je samo naša kreativnost, kaže Valentino Valjak timera, a scena je izuzetno potentna u smislu ljudskog potencijala i entuzijazma”, smatra on. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, udruzi se otvara čitav niz mogućnosti za suradnju s muzejima i oldtimer klubovima sa Starog kontinenta, korištenje pristupnih fondova za uređenje prostora i pokretanje raznih projekata. Stoga su planovi veliki, a aktivnosti udruge idu u smjeru suradnje sa svima koji to žele. “Mogućnosti su beskrajne, a granica nam je samo naša kreativnost”, zaključuje Valjak. (B.O.) Specifičnost bijeloj, tamnoj i mliječnoj čokoladi daje višnja maraska. Među ostalim, proizvode mliječnu čokoladu s dehidriranom, točnije liofiliziranom maraskom Z adar je nekad bio poznat po proizvođačima čokolade. Tamo je 1929. godine otvorena tvornica čokolade, ali je bilo i niz malih pogona u kojima se čokolada proizvodila ručno. Doduše, nema pisanih tragova o tome koji su se proizvodi ručno izrađivali, ali se zna da je bilo niz proizvođača čokolade. Pored toga, Zadar se može pohvaliti izuzetnom tradicijom destilerija koje su po svojim likerima bile izuzetno poznate u europskim okvirima, a danas tu tradiciju nastavlja Maraska. To je trajalo sve do 2007. godine kada je Dubravko Vitlov u Poduzetničkom inkubatoru smještenom u Novom Bokanjcu, zajedno s kuharom Igorom Nikolićem, započeo proizvoditi čokoladu. Prethodno je u Belgiji prošao vrhunsku edukaciju proizvodnje čokolade u kompaniji Barry Callebaut, najvećem svjetskom proizvođaču čokoladnih proizvoda. To bi možda bila i obična priča da Dubravko Vitlov ne proizvodi čokoladu na bazi višnje maraska koja najbolje rezultate daje upravo na zadarskom području. Isto tako, proizvodi i praline koje plasira čak i u trgovački lanac Spar pod njihovom premium robnom markom. Ručno pakiranje Čokolade plasira u nekoliko delikatesnih trgovina u Zadru i Zagrebu, a pogotovo je zadovoljan što su njegove čokolade našle mjesto u zračnim lukama gdje ih putnici kupuju kao suvenir. Nedavno je bio Praline, koje također rade ručno, jako su dobro sljubili s likerima pozvan i u Hrvatski sabor kako bi održao prezentaciju jer su se u toj instituciji odlučili darivati njegove čokolade u poslovnim poklonima. Ministarstvo vanjskih poslova također je iskazalo interes. “Imamo više varijanti čokoladnih tabli: s bijelom, tamnom i mliječnom čokoladom. Višnja maraska je temeljno punjenje i to čokoladi daje specifičnost. U suradnji s Prehram- beno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Centrom za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju Zadar napravili smo mliječnu čokoladu s dehidriranom, točnije liofiliziranom višnjom maraskom. To je još uvijek pilot-projekt, a u finalizaciji namjeravamo koristiti i blanširane bademe. Naša čokolada na bazi maraschina nudi se i na stranicama Turističke zajednice grada Zadra kao premium zadarski proizvod”, ističe Vitlov koji je na ideju o proizvodnji čokolade došao kada je nešto slično vidio u Kanadi. Vitlov voli istaći kako on i Igor Nikolić nemaju radno vrijeme te kako ručno pakiraju čokoladu i rade za četvoricu. Praline, koje također rade ručno, jako su dobro sljubili s likerima. Iako na marketingu puno ne radi, Vitlov je zadovoljan činjenicom što mu se stalno javljaju ljudi koji su probali ili čuli za proizvode. Ima velike planove, ali se odlučio raditi korak po korak. Njegov je krajnji cilj izvoz, a planira ozbiljnije izvoziti naredne godine. (J.V.) 14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Privredni vjesnik Broj 3766, 25. veljače 2013. ( 65 mil KM ( 900 mil € lanjski gubitak Aluminija stajala bi gradnja TE koja bi otvorila 1000 radnih mjesta SUDBINA MOSTARSKOG ALUMINIJA Blagi kreditni rast Centralna banka BiH priopćila je da je u protekloj godini registriran blagi, ali ohrabrujući kreditni rast od 4,27 posto. Ukupni krediti bankarskog sektora iznosili su 15,73 milijarde KM, od čega se 11,48 milijardi odnosi na dugoročne, a 4,25 milijardi KM na kratkoročne kredite. Krediti nevladinom sektoru iznosili su 14,92 milijarde KM, a od tog iznosa privatni sektor kreditiran je sa 14,06 milijardi KM. Na crno radi 200.000 osoba Prošle je godine u BiH registrirano više od 550.000 nezaposlenih što je za 13.793 osobe više nego 2011. Registrirana stopa nezaposlenosti bila je 44 posto, dok je stopa anketne nezaposlenosti iznosila 28 posto. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, potkraj prošle godine bio je registriran 686.681 zaposleni. Smatra se da je još 200.000 ljudi radilo na crno, izjavio je Adnan Delić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Natječaj za završne radove na tunelu Vijenac Na natječaju za izvođenje završnih radova na tri kilometra dugom tunelu Vijenac na autocesti Sarajevo-Zenica koji bi trebao biti pušten u promet iduće godine najnižu ponudu od 24,3 milijuna eura dale su zajedno građevinske tvrtke Euro-asfalt i ŽGP. Konzorcij koji su činili Hering iz Širokog Brijega, Trgošped iz Kaknja i Džekos iz Sarajeva bili su drugi s ponudom od 27,4 milijuna eura, a inozemni konzorcij OHL iz Češke i Skladgradnja iz Splita ponudili su 39,1 milijun eura. Nasukani brod Moguće potonuće ovog giganta imalo bi dalekosežne posljedice za Bosnu i Hercegovinu, ali i za Hrvatsku. Pred upravom te tvrtke tri su scenarija: klasterizacija, konzerviranje i kaos, od kojih je klasterizacija najbolje rješenje Zdravko Latal latal@privredni.hr žištu. Povećao bi se broj nezaposlenih, prestali bi priljevi u državne proračune, a smanjila bi se i javna potrošnja. M ostarska tvrtka Aluminij je nasukani brod kojem prijeti potonuće ako ga netko ne odšlepa u mirne vode uspješnog poslovanja, zaključeno je na okruglom stolu o perspektivama tog poduzeća koje je prošlu godinu završilo s gubitkom od 65 milijuna konvertibilnih maraka. Valja napomenuti kako je taj veliki gubitak ocijenjen uspjehom jer su uvjeti rada, cijena struje i kretanje cijena aluminija na burzama prijetili mnogo većim nega- Izlaz iz krize traži se u pronalaženju partnera koji bi ušao u posao izgradnje termoelektrane tivnim brojkama. Rješenje od mogućeg potonuća ovog giganta, što bi imalo dalekosežne posljedice za Bosnu i Hercegovinu, ali i za Hrvatsku, te bi povuklo za sobom u ponor cjelokupno gospodarstvo i socijalnu sigurnost u mostarskoj regiji, je brza reakcija države i neodgodivo ujedinjenje snaga svih sudionika u procesu proizvodnje i prerade aluminija uz obvezno aktiviranje prekogranične suradnje, u prvom redu na polju energetike, smatra hrvatski ekonomski analitičar dr. Žarko Primorac. Njegov kolega s Ekonomskog fakulteta u Splitu dr. Dejan Kružić ocijenio je kako se Aluminij nalazi na prekretnici koja mora odgovoriti na strateške probleme vezane uz proizvodno, vlasničko, financijsko i organizacijsko prestrukturiranje. Nedostatak industrijske politike Gotovo identičnog je razmišljanja i pomoćnik generalnog direktora Aluminija Vjekoslav Domljan koji je kazao da su pred upravom te tvrtke tri scenarija: klasterizacija, konzerviranje i kaos. Najbolje, zapravo jedino rješenje je u klasterizaciji. To znači da svi oni koji sudjeluju u procesu proizvodnje i prerade aluminija trebaju zajedno raditi na stvaranju zajedničkog proizvoda i dijeliti sudbinu tog proizvoda. Danas u BiH postoje proizvođači boksita, ugljena, glinice, struje, aluminija i proizvoda od aluminija, ali suradnja među nji- ma uopće ne postoji jer u BiH, a posebice u Federaciji BiH, ne postoji industrijska politika. Aluminij se nalazi pred gašenjem zbog rekordno niskih cijena aluminija na svjetskim burzama i visokih cijena električne energije. Direktor Aluminija Ivo Bradvica iznio je pregršt podataka koji su utjecali na to da je jedna tehnološki suvremena proizvodnja proizvela milijunske gubitke. Udio cijene električne energije u cijeni tone proizvedenog aluminija dosegnuo je do 60 posto, dok se u Europi kreće od 20 i 25 posto. Veliki industrijski potrošači u Njemačkoj plaćaju struju do 37 eura za megavatsat, a u Francuskoj 46 eura. Veliki potrošači u BiH koji koriste usluge Elektroprivrede BiH plaćaju struju 44 eura za megavatsat, a u srpskom entitetu 33 eura. “Mostarski kombinat, pak, plaća struju 57 eura po megavasatu, što je uz kretanje burzovnih cijena aluminija osnovni razlog našeg gubitka”, rekao je Bradvica, posredno kritizirajući JP Elektroprivredu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. “Da smo imali jednaku cijenu kao korisnici drugih dviju elektroprivreda u zemlji, prošlu godinu završili bismo s dobiti”, ustvrdio je direktor Aluminija. Pitanje je kako dalje, dok oko odgovora postoji mnogo dvojbi. U Aluminiju su dovedeni u situaciju da razmišljaju o smanjenju proizvodnje čak i onih industrijskih proizvoda s kojima BiH sudjeluje u globalnom izvozu, a prestanak rada i konzerviranje pojedinih pogona ili cjelokupne proizvodnje izazvalo bi dugoročne teške posljedice, jer bi oni s kojima Aluminij ima dugoročne ugovore tražili obeštećenja, a izgubio bi se i ugled i položaj na svjetskom tr- Kako izaći iz krize? Izlazi iz krize traže se, među ostalim, u financijskom restrukturiranju i pronalaženju partnera koji bi ušao u posao izgradnje termoelektrane u krugu tvornice. Prema Bradvičinim riječima, strateški cilj tvrtke je izgradnja vlastite elektrane na ugljen snage 500 MW. Ta bi investicija stajala 900 milijuna eura, a njenom izgradnjom i puštanjem u rad zaposlilo bi se novih 1000 radnika. Partneri za elektranu se traže unutar elektroenergetskog sustava BiH, ali i u susjednim državama, posebice u Hrvatskoj gdje su već započeti razgovori s više ozbiljnih ulagača, kao i s nekoliko europskih kompanija. Glavni direktor JP Elektroprivrede HZ HB-a Nikola Krešić objavio je kako je njegova kompanija spremna na suradnju s Aluminijem u izgradnji nove elektrane s obzirom na to da raspolažu samo s hidrocentralama te da im je prijeko potrebno najmanje 100 MW sigurne energije koja neće ovisiti o vremenskim uvjetima. Izračunato je da bi godišnja potrošnja ugljena te termoelektrane iznosila 1,5 milijardi tona, a stizao bi brodovima u Luku Ploče i dnevno bi se transportiralo oko 4000 tona za što bi se koristila tri vlaka sa po 28 vagona. Tako bi izgradnjom elektrane značajne poslove dobili Luka Ploče i željeznice dviju država. 15 www.privredni.hr Broj 3766, 25. veljače 2013. ( 3,4 mlrd € loših kredita imaju NLB, NKBM i Abanka ( više od 500 mil € kontaminirani krediti 2 crkvena holdinga SLOVENSKI KONTAMINIRANI KREDITI Vuku li konce kumovi iz pozadine? Slovenski bankarski sustav doista je na koljenima. Posebno istražno povjerenstvo će pregledati sve kredite odobrene od 1992. do kraja rujna 2012. godine Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr P roglasivši ljude koji prosvjeduju na slovenskim ulicama i trgovima zombijima, a njihove zahtjeve za smjenom odnarođenih, štoviše i korumpiranih elita – terorom “lijevog fašizma”, predsjednik krnje slovenske vlade Janez Janša ispalio je novi projektil koji će nedvojbeno još dublje podijeliti rastrojeno slovensko društvo. U prokazivanju svojih progonitelja Janša je otišao tako daleko da je rekao kako ga ruše one snage u Sloveniji koje imaju razloga prikriti imena odgovornih za pljačku triju vodećih državnih banaka. Sloven- ska središnja banka, naime, ovih dana stavila je u optjecaj izvještaj iz kojeg su vidljivi zastrašujući razmjeri te pljačke. Tri banke - NLB, NKBM Janša tvrdi da je banke opljačkala “tranzicijska ljevica” i Abanka - imale su potkraj svibnja 2012. godine loših kredita u vrijednosti od 3,4 milijarde eura. Slovenski bankarski sustav doista je na koljenima. Za potop sustava Janša izravno optužuje tranzicijsku ljevicu, prije svega ljude iz gospodarstva i politike koje sve zajedno povezuje neka- dašnji predsjednik države Milan Kučan. Upitne dobre namjere Polazeći od tvrdnje da ga ruši “tranzicijska ljevica”, koja ne želi da se razotkriju imena najzaslužnijih za pljačku državnih banaka, Janšina stranka SDS izborila se unutar parlamenta za osnivanje posebnog istražnog povjerenstva koje će pregledati sve kredite odobrene od 1992. do kraja rujna 2012. godine. Janša je uvjeren da će istražno povjerenstvo unijeti veliki nemir u tranzicijsku ljevicu. Svatko dobronamjeran trebao bi pozdraviti raščišćavanje kužne prošlosti da se gri- jesi ne bi ponavljali i u budućnosti. Na žalost, dobre namjere dolaze u pitanje već samom stipulacijom temeljne zadaće istražnog povjerenstva. Njemu se aktom o osnivanju sugerira da ne zabada nos u političku odgovornost kadrova iz razdoblja prve Janšine vlade. Osnivačkim aktom, naime, određeno je da će se iz istraživanja političke odgovornosti izuzeti “članovi uprava i nadzornih odbora koji su vodili i nadzirali državne banke u razdoblju od 2005. do kraja 2009. godine”. Neobičnim imunitetom obuhvaćene su “sve druge odgovorne osobe pri odobravanju spornih kredita”. Tko je doista opljačkao državne banke? Građevinari i crkveni financijski holdinzi na čelu kolone Zorana Jankovića u (neuspješnom) proboju do premijerskog položaja doista je javno podržavao Milan Kučan. Trenutačni gradonačelnik Ljubljane stoga spada u milje što ga politička desnica rado označava sintagmom “strici iz ozadja”. U Kučanovom pokretu Forum 21 bila su u optjecaju imena utjecajnih direktora, poput Bine Kordeža iz Merkura i Janeza Bohoriča iz Save. No, većina “crvenih” direktora vratila je što je dugovala bankama. Po prezaduženosti i neotplaćenim kreditima ostat će zapamćeni Zdenko Pav- ček (Vektor&Viator) te Petar Tevž (Radeče Papir). Iz raspoloživih podataka ne može se zaključiti da je slovenske državne banke opljačkala tranzicijska ljevica. Vlada Jane- za Janše, naime, izdašno je pomogla Igoru Bavčaru i Bošku Šrotu u pothvatu vlasničkog preuzimanja Istrabenza i Pivovarne Laško. Istaknuti član Janšinog SDS-a Dario Južna zatamnio je bankama 59 milijuna eura kredita. Kredite je kontaminirao i Edvard Svetlik (Hidria Rotomatika) koji slovi kao desni menadžer. Epidemiju C i D kredita prouzročili su u najvećoj mjeri slovenski građevinari. Za ukupno milijardu eura loših kredita zaslužni su građevinski baruni – Ivan Zidar, Dušan Črnigoj, Janez Škoberne i Dušan Dolamič. Njima se pridruži- la i Hilda Tovšak koja je Vegradom vladala pod insignijama bivše političke tajnice Slovenskih kršćanskih demokrata. Zanimljivo je da se u svim popratnim dokumentima uz odluku o osnivanju istražnog povjerenstva uporno izbjegava spomenuti crkvene financijske holdinge. Nakon građevinara baš su crkveni holdinzi najviše pridonijeli gomilanju kontaminiranih potraživanja. Zvon Ena i Zvon Dva nepromišljeno su se zaduživali, između ostalog i za propale poslove u Hrvatskoj i Argentini. Još za prve Janšine vlade crkva se opekla u poku- šaju preuzimanja Petrola. Ostala je i bez operatora T-2. Povrh svega, tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv Mirka Krašovca, bivšeg ekonoma Nadbiskupije Maribor, i to zbog makinacija novcem iz europskih fondova u obnovi dvorca Betnava. Oba crkvena holdinga s pripadajućim konglomeratom - a u njemu zacijelo ne treba tražiti ljude iz “Kučanovog klana” - ugradila su u kontaminiranu kreditnu lomaču više od pola milijarde eura. Je li onda slučajno da su se visoki crkveni dostojanstvenici ovih dana poletno uključili u obranu Janeza Janše? *vijesti Koliko daje Agrokor? Slovenska javnost sve je nestrpljivija saznati koliko je Agrokor spreman dati za Mercator u novom pokušaju prodaje vodećeg slovenskog trgovca. Visoka kreditna zaduženost i 103 milijuna eura gubitka razlozi su kojima su ovaj put doista razoružani protivnici prodaje Mercatora. Da Agrokor pristane na prosječnu burzovnu cijenu iz posljednjih mjesec dana (oko 130 eura za dionicu), cijeli Mercator došao bi ga 490 milijuna eura, a za 53 posto udjela što ga žele prodati banke i Pivovarna Laško, Agrokor bi trebao platiti 290 milijuna eura. U igri je i desetak portfeljnih ulagača, ali se u njihove ponude ne polažu velike nade. Gomilaju se izvršna rješenja na sudovima Poslujem u 11 država, ali takvog bordela kao što je u Sloveniji, nema nigdje drugdje, gnjevno je rekao Andrej Mertelj, izvršni direktor tvrtke Datalab, na skupu u organizaciji Upravnog odbora Gospodarske zbornice Slovenije. Na tom skupu uz nazočnost vodećih ljudi Vrhovnog suda i njegovog Gospodarskog odjela, problematizirala se sporost u provedbi izvršnih rješenja. Izvršitelji u Sloveniji imaju sad na stolu 180.000 izvršnih rješenja. Sajmovima ide bolje Najuspješnije 2008. godine Celjski sajam imao je 5,42 milijuna eura prihoda i 307.000 eura čiste dobiti. Nakon kriznih oscilacija Sajam se vratio u gabarite nekadašnjih rezultata. Uz Sajam u Celju, slovenska sajamska središta ostaju Ljubljana i Gornja Radgona. U Celju nastavljaju s priređivanjem stručnih sajmova, u Ljubljani će kombinirati sajmove i priredbe, a u Gornjoj Radgoni težište staviti na agroprehrambeno područje. 16 STIL Privredni vjesnik Broj 3766, 25. veljače 2013. “ Do sada nitko nije očistio ponudu i potražnju. Stoga je Web burza hotelijerstva posrednik između ponude i potražnje. ” *vijesti Bolja kvaliteta turističke ponude Znanstvenici sa zagrebačkog Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u razdoblju od 2007. do 2012. proveli se istraživanje pod nazivom Diseminacija rezultata istraživanja kvalitete turističke ponude u odabranim turističkim destinacijama Hrvatske. Istraživanje je provedeno tzv. DESTqual metodom kontrole kvalitete u 97 mjesta, od čega 59 u primorskoj i 38 u kontinentalnoj Hrvatskoj. Prema razultatima tog istraživanja zaključeno je kako je u većini najturističkijih odredišta unaprijeđena kvaliteta ponude, usluge i infrastrukture, a najviše je učinjeno u Istri i Dalmaciji. Turistička odredišta u Slavoniji dobila su najniže ocjene kvalitete. Priznanje kampu Lanterna Porečki kamp Lanterna iz sastava turističke tvrtke Valamar dobio je nagradu za odlično očuvanje i uređenje okoliša u kampu za sezonu 2012./2013. Keycamp i Eurocamp, poznati organizatori smještaja u mobilnim kućicama i šatorima u Europi, svake godine dodjeljuju nagradu Environmental award - ECO Award Gold. Lanterna se tako našla u prestižnom društvu vodećih kampova iz Francuske, Španjolske, Švicarske i Italije. Unapređenje usluge smještaja na Krku U suradnji s Turističkom zajednicom otoka Krka proteklog je tjedna održana prva sjednica nedavno utemeljene Strukovne udruge obiteljskog smještaja i turizma HGK-a otoka Krka. Glavne teme bile su vezane uz unapređenje usluge smještaja u domaćinstvu kao i suradnju s drugim strukovnim organizacijama otoka Krka. Pritom je dogovorena suradnja sa Sekcijom turističkih brodara na unapređenju promocije i ponude brodskih izleta. Iva Bahunek, direktorica ureda UPUHH-a Turistički projekti Osnovan klaster toplica i lječilišta Unificirana ponuda omogućit će sudionicima klastera lakši proboj na međunarodnom tržištu te apliciranje na projekte i povlačenje sredstava od pristupnih fondova EU-a Boris Odorčić odorcic@privredni.hr U druga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) predstavila je neke od ključnih projekata u 2013. godini. Tako je Joško Lelas, potpredsjednik UPUHH-a, predstavio ICT projekt Europske unije Tourism link, čiji je nositelj za Hrvatsku upravo ova udruga. Projekt će, najavio je Lelas, stvoriti online platformu koja će na jednom mjestu olakšati protok informacija između turističkih usluga dobavljača i odredišta turističkih poduzeća. Tourism link će se primjenjivati diljem Europe i time omogućiti bolju povezanost među različitim zemljama. Također, ova povezanost će stvoriti kvalitetnu i veliku bazu podataka o klijentima, proizvođačima i ponudi unutar Europe. Projekt je posebice namijenjen malim i srednjim poduzećima, a ovakva inicijativa bi im trebala poboljšati konkurentnost te im omogućiti bolju integraciju u globalni sustav bez potrebe da se priključuju većim organizacijama. Direktorica ureda UPUHH-a Iva Bahunek predstavila je projekt Web burza hotelijerstva. Cilj projekta je povezati hotelijere s njihovim dobavljačima usluga tako da ukupan proces nabave bude brz, transparentan i jednostavan za sve. “Do sada Cilj projekta Web burza hotelijerstva je povezati hotelijere s dobavljačima usluga nitko nije očistio ponudu i potražnju. Stoga je Web burza hotelijerstva posrednik između ponude i potražnje”, objasnila je dodavši kako je ovo zatvoreni sustav namijenjen članovima UPUHH-a. “A svaki od njih ima zasebni korisnički profil”, kaže. Pozitivni vanjski učinci projekta su povećanje razine fair playa, poticanje daljnjih inovacija u segmentu te opće povećanje kvalitete procesa i usluga, a to je svima u interesu, napominje ona. Valja naglasiti kako inovativnost projekta potvrđuje i činjenica da je krovna europska udruga hotelijera i restoratera (HOTREC), čiji je UPUHH član, izrazila želju da projekt preuzme i implementira ga na europskoj razini. Lakše do sredstava Kristijan Staničić, potpredsjednik UPUHH-a, predstavio je edukacijske programe koje udruga osmišljava i realizira s dvije vodeće europske škole za turizam - talijanskim sveučilištem SDA Bocconi i najstarijom svjetskom obrazovnom institucijom za hotelijerstvo, švicarskom Ecole hoteliere de Lausanne, a čiji su programi namijenjeni menadžerima u hotelijerstvu, portfelj menadžerima u financijskim institucijama i predavačima turističkog kurikuluma na visokoobrazovnim institucijama. Od prošloga tjedna članicama udruge dostupna je studija Mogućnosti financiranja hotelske i turističke djelatnosti u kon- tekstu ulaska Hrvatske u EU i korištenje sredstava iz EU fondova, koja je izrađena u suradnji s Ministarstvom turizma i Centrom za razvoj i marketing. Studija sadrži presjek postojećih programa financiranja te, među ostalim, primjere pojedinih ulaganja i financiranja u karakterističkim zemljama EU-a poput Italije, Grčke ili Portugala. Potpredsjednik UPUHH-a Ivica Sabljić napominje kako se ovom studijom članicama udruge želi pojasniti kako da dođu do EU sredstava. “Sukladno tomu, njome se želi postići veća iskoristivost fondovskih sredstava”, ističe. Primjer dobre prakse Kristian Šustar, predsjednik UPUHH-a, kaže kako su, na žalost, fondovi danas postali poštapalica. Ovom studijom, napominje, htjeli smo dati primje- re dobre prakse te informacije našim članicama o tomu kako na odgovarajući način mogu koristiti sredstva iz EU fondova. Uz ključne projekte u ovoj godini, istaknut je i niz drugih na kojima nacionalna udruga hotelijera intenzivno radi, a ponajprije Benchmarking hrvatskog hotelijerstva koji provodi u suradnji s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije. Valja istaknuti i novoosnovani klaster hrvatskih toplica i lječilišta koji za cilj ima udruživanje hrvatskih toplica kroz Udrugu poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske. Jer, unificirana ponuda hrvatskih termi i lječilišta omogućit će sudionicima klastera lakši proboj na međunarodnom tržištu te apliciranje na projekte i povlačenje sredstava od pristupnih fondova EU-a. HRWWWATSKA 17 www.privredni.hr Broj 3766, 25. veljače 2013. “ 27. veljače 1993. - to je dan kada je prvi put nacionalna mreža, a time i Hrvatska, povezana u internet. ” Goran Škvarc, koordinator informiranja u CARNetu 20 godina vršne domene Srce na prvom mjestu Najvažniji iskorak u novije vrijeme svakako je uvođenje online registracije i administracije besplatnih domena što se godinama radilo putem papirnatih obrazaca Boris Odorčić odorcic@privredni.hr I me .hr po kojem je Hrvatska prepoznata u svijetu interneta zaživjelo je prije točno 20 godina. Točnije, objašnjava nam Goran Škvarc, koordinator informiranja i odnosa s javnošću u Uredu ravnatelja Hrvatske akademske i istraživačka mreže CARNet, 27. veljače 1993. godine stiglo je odobrenje za uspostavu vršne internetske domene .hr kao nacionalne domene Hrvatske. “Taj se datum uzima kao dan kada je prvi put nacionalna, na internet protokolu bazirana mreža, a samim time i Hrvatska, povezana u internet”, pojašnjava. Prva .hr domena registrirana je pod nazivom srce.hr. Od tada do danas broj .hr domena u neprestanom je porastu i trenutačno iznosi oko 77.000. U rađanju interneta u Hrvatskoj, nastavlja Škvarc, bitna su još dva datuma. To je 3. listopada 1991., kada je osnovano koordinacijsko tijelo za uspostavu nacionalne akademske računalne mreže, čime je započet projekt uspostave te mreže implementacijom internet protokola u povezivanju visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj, te 17. studenog 1992., kada Hrvatska je zadržala besplatne domene na koje ima pravo svaki građanin i svaka tvrtka je ostvaren prvi međunarodni IP (internetski protokol) spoj između Sveučilišnog računskog centra (Srce) i Tehničkog Sveučilišta u Beču. Pravo na besplatnu domenu U prvim godinama, sve do 2000. i pojave prvog Pravilnika o domenama, one su se registrirale u Srcu, bez posebnih pravila. “Te prve domene su, što je bilo i logično, najčešće registrirale akademske ustanove koje su bile spojene na mrežu CARNet, dok je broj komercijalnih domena bio izrazito mali. Tek kasnijom pojavom internetskih servisa te komercijalizacijom interneta, dolazi i do povećanih zahtjeva za domenama. Već krajem 90-ih godina prošlog stoljeća - kada je postalo jasno koju važnost internet ima i koju će tek imati za tvrtke, ustanove i pojedince, odnosno društvo u cjelini - shvatili smo kako je potrebno urediti domenski prostor. A to je rezultiralo prvim Pravilnikom o registraciji i upravljanju vršnom internetskom domenom 2000. godine”, napominje Ivan Marić, zamjenik ravnatelja Srca, koji je prije 20 godina bio glavna i odgovorna osoba za uvođenje nove vršne domene za Hrvatsku. Tim prvim pravilnikom definirana su dva osnovna principa organizacije domenskog prostora u Hrvatskoj. Kao prvo, vršna domena je nacionalno važan resurs te, kao drugo, svaka fizička i pravna osoba u nas ima pravo na besplatnu domenu. “Vjerujem kako mogu reći u ime svojih kolega, koji su zadnjih 20 godina na ovaj ili onaj način sudjelovali u nastajanju i životu .hr domene, da smo sretni što su se oba principa održala do današnjih dana”, kaže Marić dodajući kako je prije nešto više od godinu dana CARNet u potpunosti preuzeo sve elemente upravljanja i administracije .hr domene, koje je 19 godina u ime te akademske mreže odrađivala DNS (Domain Name System) služba Sveučilišnog računskog centra u Zagrebu. Liberalizacija pravila Od tada se mnogo toga promijenilo u svijetu domena. No, nije se promijenila činjenica da je Hrvatska zadržala besplatne domene na koje ima pravo svaki građanin i svaka hrvatska tvrtka. “To je ono čime se ponosimo i što nas čini drukčijima od ostalih zemalja”, kaže Vanja Librić Radojević, voditeljica DNS službe u CARNetu. Tijekom godina mijenjana su pravila registracije domena. “Trenutačno je na snazi Pravilnik donesen 2010. godine, a praksa njegova provođenja je pokazala potrebu za daljnjim promjenama. Činjenica je, međutim, da je taj pravilnik u mnogočemu liberalizirao dotadašnja pravila. Tako je dopuštena registracija većeg broja domena za pravne osobe koje su do tada mogle registrirati samo jed- nu. K tomu, fizičke osobe dobile su mogućnost registracije domena te je uveden sustav registara i naplatnih domena”, ističe Vanja Librić Radojević. No kao najvažniji iskorak novijeg datuma svakako treba naglasiti uvođenje online registracije i administracije besplatnih domena što se godinama radilo putem papirnatih obrazaca. Na taj način bitno se ubrzao postupak registracije kojim su zadovoljni i korisnici i CARNet, što se vidi po porastu broja registriranih besplatnih domena u zadnjih godinu dana. “Domene se registriraju najkasnije idući radni dan od zaprimanja zahtjeva”, napominje. Inače, u CARNetu kontinuirano rade na pojednostavljenju i ubrzanju registracije domena. U cilju dodatne promocije, za one domene (.from. hr) koje su namijenjene svim građanima Hrvatske, CARNet je krajem 2012. omogućio, uz registraciju, i besplatno kreiranje web stranica koje su namijenjene predstavljanju životopisa ili, primjerice, hobija. *vijesti Aplikacija za fiskalizaciju Vipnet je predstavio uslugu Vip blagajna. Riječ je o aplikaciji koja se može koristiti na pametnim telefonima i tabletima, a koja je namijenjena za izdavanje fiskalnog računa. Vipnetovo rješenje vrlo je jednostavno koristiti, a za izdavanje fiskalnog računa potreban je pristup internetu na uređaju na kojem se nalazi aplikacija. Tako njeni korisnici mogu izraditi račune za razna plaćanja, evidenciju artikala i usluga s cijenama te pregledati i ispisati račune za računovodstvo. Combis u Rumunjskoj Regionalni sistem integrator Combis proširio je poslovanje na Istočnu Europu gdje za rumunjsku stambenu štedionicu Raiffeisen Banca pentru Locuinte implementira središnju aplikaciju za upravljanje poslovnim procesima. Combis u ovom projektu nastupa s Raiffeisen stambenom štedionicom Hrvatska kao tvrtkom partnerom. “Riječ je o modernom sustavu na kojem se temelji poslovanje stambene štedionice. Osuvremenjivanje je izvedeno naprednim IT alatima koji prate logiku poslovanja stambenih štedionica”, kaže Damir Horvat, menadžer iz Combisa. Jačanje partnerske mreže Microsoft Hrvatska i Adacta potpisali su sporazum kojim se Adacta pridružuje globalnoj listi 13 tvrtki članica Microsoftovog Dynamics Master VAR programa. Sporazumom je Microsoft povjerio Adacti širenje i jačanje partnerske mreže. Pri tomu, zadatak Adacte je pomagati postojećim i novim partnerima u jačanju kompetencija, kreiranju i upravljanju prodajnim prilikama te im omogućiti pristup do Adactinih rješenja. 18 PST! KNJIGOMETAR Privredni vjesnik Broj 3766, 25. veljače 2013. PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Tvornica Pripremila: Vesna Antonić V.S. Ramachandran PRIČLJIVI MOZAK TIM Press Poznati neuroznanstvenik u ovoj knjizi istražuje čudne, nezaboravne slučajeve – od pacijenata koji vjeruju da su umrli do ljudi koji imaju sindrom fantomskog uda – i nudi nove uvide u tajne ljudskog mozga. Zašto su neki od nas kreativniji od ostalih? Što uzrokuje autizam i kako se može otkriti i liječiti? Zašto su nam neke stvari lijepe? Što je svijest? Ovo su samo neke od neuroloških tajni kojima se autor bavi u ovoj knjizi, nastojeći otkriti način rada zdravog mozga proučavanjem osoba s različitim neurološkim oštećenjima. Woody Allen Nuspojave Profil Allenove kratke priče danas su neizostavan dio antologija američke proze i već se desetljećima smatraju klasikom humoristične proze, paradoksa, groteske i parodije. Upravo u tom duhu napisane su i Nuspojave (Side Effects, 1980.), jedna od triju ranih zbirki kratkih priča Woodyja Allena. Pričama u ovoj zbirci njegov humor, neurotičnost i cinizam dolaze do svojeg vrhunca, a Woody Allen nam još jednom dokazuje svoju intelektualnu maštu i pronicljivost, kao i to da ne bježi od tabu-tema te da ima hrabrosti suočiti se sa samim sobom. Zgode, misli i anegdote Ivana Pavla II. Verbum U knjizi su sabrane priče ljudi koji su osobno poznavali Karola Wojtylu. U njoj se nalaze poznate i nepoznate priče i anegdote iz života, ponekad smiješne, ponekad ozbiljne, a koje pokazuju da se karizma pape, biskupa, svećenika, Wojtyle... očituje ne samo u njegovim službenim izjavama, nego i u svakodnevnim, neformalnim situacijama. Ovo je knjiga čije zgode, misli i anegdote donose utjehu i nadu te pomaže da papa Wojtyla ostane zapamćen kao čovjek od krvi i mesa. Mark Whitwell YOGA SRCA Algoritam Whitwell u ovoj knjizi jasno pokazuje što je autentična yoga i kako se ona ispravno, bezopasno i djelotvorno primjenjuje na svakog pojedinca na temelju jednostavnih yogijskih načela koje je formulirao Tirumalai Krishnamacharya. Unatoč njegovoj neprestanoj i bespoštednoj kritici tradicije, on je ne odbacuje u potpunosti, nego je relevantno revalorizira kako bi imala smisla i praktične vrijednosti za suvremene ljude, često preopterećene mrtvom tradicijom ili pak posve neukorijenjene u bilo koju tradiciju. Vera Čudina Staklena zima V.B.Z. Irena je liječnica koja prazninu koju osjeća u braku kompenzira predanošću poslu. David je novinar i Irenin blizak prijatelj. Jednoga dana posao ga odvede u daleku, nepoznatu zemlju gdje se ljudi vesele svakom novom danu. I Davida je taj zaboravljeni komadić svijeta probudio iz dotadašnjeg života. On odlazi u Hram iskupljenja, prolazi inicijaciju – devet krugova spoznaje, kao devet mjeseci potrebnih da nastane ljudsko biće. U hramu doživljava osobnu preobrazbu i iskustvo koje će zauvijek promijeniti njegove spoznaje o životu i smrti. Modea nova, Garešnica, www.modea.hr. Tvrtka nudi tvornicu izgrađenu na području grada Garešnice, Moslavačka bb, koja je brzom cestom udaljena 20 kilometara od autoceste A3. Namijenjena je za konfekcijsku proizvodnju, ali svojom funkcionalnošću odgovara i za neku drugu industrijsku granu (prehrambenu, farmaceutsku, proizvodnju plastične ambalaže, solarne energije, konditorsku proizvodnju, elektroindustriju, tvornicu namještaja, skladišni ili distributivni centar, te bilo koju drugu namjenu). Zgrada tvornice sastoji se od prizemlja i kata, unutar čega se nalazi proizvodno skladišni prostor i upravna zgrada. Tvornica ima i pripadajuće objekte (kotlovnica, garaža, porta i nadstrešnice) koji sa zgradom tvornice čine ukupnu površinu od 7511 m2. Ima parkiralište i prostor za dostavu robe, te ulaz s glavne ceste i mogućnost dolaska teretnog vozila do samog ulaza radi istovara robe. Izvan kruga tvornice nalazi se poslovni prostor veličine 347 m2. Tvornici pripada građevinsko zemljište površine 20.390 m2, dva uređena parkirališta površine 1500 m2 i kružna tvornička cesta površine 2200 m2. Kontakt: Zvjezdana Hrenovac, modea@modea.hr, +385 43 445509. Poslovni prostor Proizvodni pogon Repelenti Održavanje gradskog zelenila Tiskarske usluge Lutke za prvu pomoć Parkovi plus, Rijeka, www.parkovi.hr. Tvrtka iznajmljuje poslovni prostor u trgovačkoj zoni Škurinje, 300 m iznad čvorišta zaobilaznice, u neposrednoj blizini trgovačkih centara Mercator, Lidl, Konzum i Kika. U poslovnoj zgradi se osim ovog prostora nalaze kafić, klub za igre na sreću, fast food, a na lokaciji je i samoposlužna autopraonica, drive-in bankomat i kiosk te prodaja biljnog materijala-rasadnik. Lokacija je izrazito frekventna (prosječni dnevni promet u Osječkoj ulici je 35.000 vozila), a zgrada novoizgrađena, moderna, vrhunski uređenog okoliša. Ulaz u poslovni prostor je samostalan, a prostor je kružnog oblika, dvoetažan - prizemlje i 1. kat, povezano unutarnjim stepeništem, te s vlastitim sanitarnim čvorom. Prostor ima plinsko centralno grijanje, klimatizaciju, zelene krovne vrtove, niskoenergetski je uz velike staklene površine i pogled na more. Na parceli je raspoloživo parkiralište. Prostor ima izdanu uporabnu dozvolu, na raspolaganju je odmah i preferira se dugoročni zakup. Zasebno se plaćaju komunalije, ima vlastiti plinomjer i električnu energiju. U prostoru se može obavljati poslovna djelatnost, uredska, trgovačka ili uslužna. Kontakt: Robert Rašetina, rrasetina@parkovi.hr, +385 51 298822, +385 91 2021013. Nekretnine Croatia, Varaždin, www.nekretninecroatia.com.hr. Tvrtka prodaje proizvodni pogon s upravnom zgradom, Poslovna zona Ivanec. Nova hala, sagrađena 2010., površine 703 m2, na parceli površine 3512 m2. Uredna dokumentacija, građevinska i uporabna dozvola. Na katu poslovne zgrade nalaze se uredi, konferencijska sala, sanitarni čvor i čajna kuhinja. Vrlo jednostavno pokretanje novog posla, bez obzira na djelatnost. Odlični uvjeti poslovanja koje nudi Poslovna zona Ivanec i Grad Ivanec. Moguća izgradnja još jednog objekta iste površine s oslobođenim plaćanjem komunalnog doprinosa. Proizvodni pogon u funkciji: obrada metala i izgradnja drvenih kuća. Zakupljeno 50 kWH struje, mogućnost zakupa dodatnih 150 kWH. Odlična cestovna povezanost prema Varaždinu i Zagrebu, kao i željeznički transport. Moguća je i kupnja nekretnine zajedno sa svim strojevima i s cijelom tvrtkom; cijena prema dogovoru. Tvrtka nikada nije bila u blokadi, u ovo recesijsko vrijeme ostvaruje zavidne prihode i ima ugovorene dugoročne poslove. Više detalja na internet stranici: http://www. nekretninecroatia.com.hr/ hr/prodaja/poslovni/28/ hale-Ivanec-Ivanec/. Kontakt: Dražen Mesec, realestatecroatia@mail.com, +385 91 7203813. IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Serverska i mrežna oprema Plovput iz Splita nabavlja serversku i mrežnu opremu. Rok dostave ponuda je 12. ožujka. Uređaj za skeniranje prtljage Zračna luka Dubrovnik nabavlja uređaj za skeniranje prtljage. Rok dostave ponuda je 7. ožujka. Sirkove metle Zagrebački holding nabavlja sirkove metle. Rok dostave ponuda je 14. ožujka. Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja repelente. Rok dostave ponuda je 6. ožujka. Nacionalni park Krka nabavlja tiskarske usluge. Rok dostave ponuda je 12. ožujka. Grad Trebinje nabavlja usluge održavanja gradskog zelenila. Rok dostave ponuda je 20. ožujka. Crveni krst Crne Gore nabavlja lutke za prvu pomoć. Rok dostave ponuda je 6. ožujka. Regija Žarulje i potrošni materijal za rasvjetu Radiotelevizija Bosne i Hercegovine nabavlja žarulje i potrošni materijal za rasvjetu. Rok dostave ponuda je 12. ožujka. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr 19 www.privredni.hr Broj 3766, 25. veljače 2013. Pogled u svijet STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE Poredak za budućnost Porscheom na benzinsku pa po novu kuću na moru Benzinska postaja i okolno dvorište s poslovnom zgradom prodaju se u Kračini, u Koprivničko-križevačkoj županiji. Ukupna površina nekretnine iznosi 8399 četvornih metara. Početna cijena je 6,1 milijun kuna. Dražba će se održati 28. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Križevcima, u sobi broj 9/I. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Stambeno-poslovna zgrada u Rijeci za 5,9 milijuna kuna. Nalazi se u naselju Srdoči, Ulica Miroslava Krleže 3, a uz nju se prodaje i građevinsko zemljište, asfaltno parkiralište sa 27 parkirnih mjesta te ostali pripadajući dijelovi nekretnine. Ukupna površina iznosi 5174 četvorna metra. Nekretnine su opterećene založnim pravom. Dražba će se održati 3. ožujka u 10 sati u Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3/V., u sobi 30. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevinu od 10 posto treba uplatiti na račun Suda broj 23900011300002256, s pozivom na broj 05-2892/10. Industrijska nekretnina za proizvodnju prehrambenih proizvoda u Oroslavju, prodaje se za 13,5 milijuna kuna. Nekretnina, industrijsko dvorište i okolna zemljišta, ukupne površine 5949 četvornih metara, prodaju se u postupku ovrhe Pivovare i pivnice Medvedgrad iz Oroslavja. Nekretnina se nalazi u naselju Mokrice kod Oroslavja, u Krapinsko-zagorskoj županiji. Dražba će se održati 4. ožujka u 8.45 sati na Općinskom sudu u Zlataru, u sudnici broj 3. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto. Kuća s poslovnim prostorom u Taru kod Poreča, prodaje se za pet milijuna kuna. Ukupne je površine 536 četvornih metara, a ima i garažu i dvorište. Dražba će se održati na Općinskom sudu u Poreču, u sobi broj 7, a ne može se prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti, a treba je uplatiti na račun Suda broj 23900011300002432, s pozivom na broj 06-1188-08 te predočiti Sudu prije dražbe. Automobil Porsche 911 Carerra prodaje se po početnoj cijeni od 160.000 kuna u Rijeci. Proizveden je 2002. godine, u dobrom je stanju, a može se razgledati uz dogovor sa stečajnom upraviteljicom na tel. 091/3005 202. Riječ je o prodaji imovine stečajnog dužnika, tvrtke Mon- terol iz Rijeke. Prodaja će se obaviti po načelu izbora najpovoljnije ponude, koje treba poslati do 2. ožujka na adresu Vesna Pindulić, 51211 Matulji, Šmogorska cesta 32, preporučenom pošiljkom, s naznakom “Ponuda za kupnju imovine ST- 984/11 – ne otvarati”. Otvaranje ponuda bit će u Rijeci, na adresi Milutina Barača 19, 11. ožujka u 13 sati. Jamčevina nije predviđena. Strojevi i oprema za industriju tekstila, odjeće i kože, vrijedni 1,6 milijuna kuna. Uz ostalo prodaje se suhi kompaktor Santex, sušara, zatim kade s vitlom, i slično. Strojevi se nalaze u Imotskom. Ponude se skupljaju pisanim putem do 1. ožujka, a otvarat će se 5. ožujka u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 121/I., u sudnici broj 5. Strojevi se mogu razgledati svaki radni dan od 8 do 15 sati u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom na mobitel 098/264 409. Jamčevina iznosi pet posto. Kuća u Kaštel Lukšiću, procijenjena na 3,5 milijuna kuna. Površine je 375 četvornih metara, a sastoji se od suterena, prizemlja, tavanskog prostora i okućnice. Dražba za prodaju održat će se 6. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, u sobi broj 53/ II. Kuća se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti, a osiguranje u iznosu od 10 posto treba uplatiti na račun Suda broj 23900011300000195, model 00, šifra 88, poziv na broj 101-5010-09. Potvrdu treba dostaviti sucu prije dražbe. Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) dr. Uroš Dujšin M ale zemlje često prednjače kada su u pitanju reforme. U 1980-ima to je bila Velika Britanija zahvaljujući tačerizmu i privatizaciji. Mali Singapur bio je dugo uzorom mnogim reformato- rima. To je djelomično stoga što četiri najvažnije nordijske zemlje – Švedska, Danska, Norveška i Finska – stoje sasvim dobro. Ako biste se željeli ponovno roditi bilo gdje u svijetu kao osoba prosječnog talenta i dohotka, trebali biste postati vikingom. Nordijske zemlje su na vrhu ljestvica počevši od konkurentnosti do socijale i zadovoljstva. Izbjegle su kako ekonomsku sklerozu Južne Europe, tako i nejednakost u Americi. Teoretičari razvoja su počeli nazivati uspjeh reformi “odlaskom u Dansku”. U međuvremenu je regija koja je nekada bila sinonimom za namještaj uradi sam i kvartet Abba postala i kulturnim uzorom. Mudro upravljanje krizom Kao što to objašnjava nedavno objavljena Economistova analiza, nešto od toga treba zahvaliti i sretnim okolnostima. Nordijske su zemlje mudro upravljale svojom dužničkom krizom u 1990-ima; no zanimljivo je zašto je nordijski model u modi. Političarima širom svijeta – naročito na prezaduženom Zapadu – on nudi recept kako reformirati javni sektor i učiniti državu efikasnijom i odgovornijom. Ideja o smanjenom udjelu države je šok kako za francuske ljeviča- re koji sanjaju o socijalističkoj Skandinaviji tako i za američke konzervativce koji se boje da se Obama sprema na skandinavizaciju Amerike... Krivo! U 1970-ima i 1980-ima su nordijske zemlje doista bile zemlje s visokim porezima. Neki su bili prisiljeni platiti čak 100 posto poreza na dohodak! No to nije išlo: Švedska je od četvrte najbogatije zemlje u 1970. pala na 14. mjesto u 1993. No od tada su Šveđani promijenili smjer – uglavnom udesno. Udio države u švedskom BDP-u smanjen je za oko 18 posto što je manje no u Francuskoj, a uskoro bi mogao biti i manji nego u Velikoj Britaniji. Smanjili su poreze: porez na dohodak poduzeća iznosi 22 posto, manje no u Americi. Nordijske su se zemlje koncentrirale na uravnoteženje proračuna. I dok Obama i Kongres oklijevaju oko reforme povlastica, Švedska je reformirala svoj mirovinski sistem – a njen je proračunski deficit 0,3 posto BDP-a – dok onaj američki iznosi sedam posto. No taj model nije savršen. Udio javnih izdataka još je teško prihvatljiv i održiv. Otuda i opasnost od emigracije poduzetnika. Ugledati se na nordijske zemlje Zbog svega ovoga sve bi se više zemalja trebalo ugledati na nordijske zemlje. Zapadne zemlje će dostići granice velike države kao što se to dogodilo Švedskoj. Kada Merkelova brine o tome što EU ima sedam posto stanovništva ali zato polovinu izdataka na socijalu, dio odgovora na to su Skandinavci. Oni također pokazuju da i zemlje EU-a mogu biti uspješne. A kako Azijci uvode države blagostanja, i oni će se ugledati na sjevernja- Glavne pouke koju nude Skandinavci nisu ideološke nego praktične ke. Kineze naročito zanima Norveška. Glavne pouke koje nude Skandinavci nisu ideološke nego praktične. Država nije popularna zato što je moćna nego zato što funkcionira. Šveđani plaćaju poreze radije nego Ameri, jer zato dobivaju dobre škole i besplatnu zdravstvenu skrb. Oni su pokrenuli dalekosežne reforme usprkos sindikatima i lobijima. Dokazi su tu. Tržišne mehanizme možemo ubaciti u državu blagostanja kako bi se poboljšala njena efikasnost. Mogu se stvoriti programi povlastica na zdravim temeljima kako se ne bi osiromašile buduće generacije. No zato treba iskorijeniti korupciju i skrivene interese, i biti spremni napustiti zamorne ortodoksije ljevice i desnice te tražiti dobre ideje posvuda. 20 SVIJET FINANCIJA RBA Inflacija u siječnju 5,2 posto Prema zadnjim podacima DZS-a potrošačke cijene u siječnju porasle su u prosjeku za 5,2 posto godišnje, što je najviša godišnja stopa rasta od listopada 2008. godine. Uz učinak baznog razdoblja odnosno razmjerno niskih stopa inflacije do svibnja 2012. godine, snažniji inflatorni pritisci i dalje su uglavnom generirani prošlogodišnjim rastom administrativno utvrđenih cijena (električne energije i plina u svibnju) te rastom cijena prehrane (koje su bile pod utjecajem ljetne suše i prelijevanja negativnih cjenovnih kretanja s međunarodnih tržišta). Ipak, izgledno je da dolazi i do odgođenog prelijevanja bitno snažnijeg rasta proizvođačkih cijena odnosno cijena troškova proizvodnje iz prethodnih razdoblja na krajnjeg potrošača. Naime, ako iz indeksa potrošačkih cijena izuzmemo cijene energije, godišnja stopa rasta iznosila je 3,6 posto, a ako uz energiju izuzmemo i prehranu, potrošačke su cijene porasle za 2,1 posto godišnje, što predstavlja ubrzanje rasta na godišnjoj razini, pojašnjavaju analitičari RBA. U djelatnosti stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene su porasle za 14,3 posto godišnje, čemu je najviše pridonio rast cijena goriva i energije od 20 posto, posebno električne energije (rast od 22,1 posto) i plina (rast od 28,8 posto), čiji će se učinak na godišnji rast cijena osjetiti sve do svibnja. Zbog poskupljenja u prosincu i cijene grijanja su više za 18,8 posto godišnje. Cijene prehrane porasle su za 6,7 posto na godišnjoj razini, uz najveći rast cijena povrća i voća (za 20,6, odnosno za 14,5 posto), a značajan doprinos daju i više cijene mesa (za 6,8 posto). *vijesti U blokadi 21 posto tvrtki Od početka godine u Hrvatskoj je ukupno otvoreno 1959 novih trgovačkih društava, dok ih je 1511 ugašeno, stoji u analizi tvrtke Bisnode. Prosjek dnevne blokade kreće se oko 21,3 posto, odnosno 27.000 trgovačkih društava na dnevnoj bazi ima blokiran žiro-račun. U Hrvatskoj je aktivno 129.851 trgovačko društvo što je u odnosu na broj trgovačkih društava na početku godine povećanje od 448 društava. Održano 2078 poslovnih skupova U razdoblju od listopada do prosinca 2012. u Hrvatskoj je, prema podacima DZS-a, održano 2087 poslovnih skupova. Ukupan broj dana trajanja svih njih iznosio je 3839. Prosječno je svaki skup trajao dva dana. Na njima je sudjelovala 162.331 osoba. Poduzeća su organizirala 63,2 posto, a udruge i institucije 36,8 posto skupova. Najveći udio u strukturi imaju poslovni sastanci (52,1 posto) te kongresi i konferencije (42,9 posto). Suradnja Metroa i malih trgovaca Trgovački lanac Metro Hrvatska potpisao je prošli tjedan ugovor o nabavi robe sa Savezom udruženja malih trgovaca Hrvatske. Metro će omogućiti nabavu robe po boljim uvjetima te ponuditi i prilagođeni asortiman što će potaknuti bolje poslovanje malih prodavaonica, priopćeno je iz Saveza. Privredni vjesnik Broj 3766, 25. veljače 2013. ( oko 8 mlrd € na raspolaganju Hrvatskoj od 2014. do 2020. Bankarski sustav i EU fondovi Priprema, pozor, sad! Ne smije se voditi dvostruka ulagačka politika - jedna za Hrvatsku, a druga za Europsku uniju, ističe zamjenik ministra regionalnog razvoja i EU fondova Boris Odorčić odorcic@privredni.hr H rvatskoj će kao punopravnoj članici Europske unije kroz kohezijsku politiku u razdoblju od 2014. do 2020. godine biti na raspolaganju oko osam milijardi eura. Dakle, između 1,1 i 1,4 milijarde eura godišnje, što je oko 10 puta više nego što je imala u pretpristupnom razdoblju. Stoga, valja dobro pripremiti projektnu dokumentaciju kako bi privukla što više ponuđenih financijskih sredstava. Administraciji je dugo trebalo da uhvati ritam, kaže Jakša Puljiz Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i EU fondova, kaže kako je Hrvatska u pretpristupnom razdoblju imala prilično ograničen pristup fondovskim sredstvima te time i ulaganjima. “Radilo se o otprilike 150 milijuna eura godišnje kroz razne komponente programa IPA. To je za Hrvatsku bio veliki izazov, a administraciji je dugo trebalo da uhvati ritam”, istaknuo je on dodavši kako je ugovorenost za dobivanje europskih fondovskih financijskih sredstava donedavno iznosila 38 posto, dok je sada na razini od oko 61 posto. Međutim, napomenuo je Puljiz na okruglom stolu Bankarski sustav i EU fondovi u organizaciji Akademije za politički razvoj, konzultantske kuće Razbor i časopisa Banka, priprema projekata je mukotrpan posao. On zahtijeva pojačan angažman postojećih, kao i dodatne ljudske resurse. “Stoga, mogu reći kako još uvijek nismo dovoljno pripremljeni za taj skok sa 150 milijuna eura na gotovo 1,4 milijarde eura godišnje koji nam se nude”, smatra Puljiz. Kao dobar primjer istaknuo je vodni sektor. “Projekti u tome sektoru dobro su pripremljeni i upravljani. Takve dobre menadžerske vještine osoba koje su u njima sudjelovale valja razviti i za privlačenje sredstava kojima bi se ulagalo u druge sektore. Važno je naglasiti kako to nisu ulaganja u ceste i nogostupe, već u složene infrastrukturne projekte”, tvrdi Puljiz naglasivši kako se pritom ne smije voditi dvostruka ulagačka politika – jedna za Hrvatsku, a druga za Europsku uniju. Čišćenje komunikacijskih kanala Maroje Lang, pomoćnik ministra financija, kaže kako Hrvatska mnogo radi na pripremi sustava za što uspješniji prihvat fondovskih sredstava koja, utvrdi li se nepravilnost u provedbi nekog projekta, moraju biti vraćena u proračun Europske unije. Korist, pak, koju Hrvatska ima od ulaska u EU vrlo je teško izračunati, posebice ako se uzme u obzir činjenica da osim sredstava koja su nam i koja će nam biti na raspolaganju, Hrvatska mora godišnje uplatiti EU-u jedan posto svoga BDP-a, naglašava on. Kako bi se komercijalni bankarski sustav značajnije uključio u sufinanciranje ili predfinanciranje EU projekata, potrebna je i bolja suradnja tog sustava i državnih institucija. Nekoliko komercijalnih banaka u nas to je već prepoznalo zbog čega tješnje surađuju na tome području. Goranka Crnković, voditeljica EU deska Erste&Steiermärkische banke, ističe kako je ta banka otprilike dvije godine čistila komunikacijske kanale s raznim provedbenim agencijama. “Međutim, najvažnije je to da je određeni projekt provediv i da ne zapinje ni na jednoj karici u tome složenome lancu”, upozorava ona. K tomu, naglašava Tea Martinčić, članica Uprave Hypo AlpeAdria banke, važna su i jamstva. “Primjerice, na razini jedinica lokalne samouprave postoje državna jamstva za određeni projekt”, napominje ona. Važno je naglasiti kako kao instrumenti osiguranja u sufinanciranju projekata koji apliciraju za dobivanje financijskih sredstava iz EU fondova odnedavno mogu poslužiti jamstva Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG Invest), a za povoljnije zaduživanje od komercijalnog neki od kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). 21 www.privredni.hr Broj 3766, 25. veljače 2013. ( 7,4 mlrd kn iznosio lanjski dopušteni minus ( 790 mil kn na njega plaćeno kamata MIjenjaju se zakoni o potrošačkim kreditima i o kreditnim institucijama Manji minus, ministar određuje kamate na stambene kredite U Ministarstvu finacija objašnjavaju da su takve izmjene potaknute teškim položajem građana u kreditnim odnosima s vjerovnicima, posebice u onim kreditnim odnosima kojima rješavaju svoja temeljna egzistencijalna pitanja kao što su stambene potrebe Igor Vukić vukic@privredni.hr M inus na tekućem računu neće smjeti biti veći od prosječne plaće korisnika računa, najvišu kamatu na stambene kredite određivao bi ministar, a čelni ljudi banaka neće smjeti dobivati bonuse veće od četvrtine njihovih godišnjih primanja. To su neke od izmjena koje priprema Ministarstvo financija u Zakonu o potrošačkom kreditiranju i Zakonu o kreditnim institucijama. Prijedlozi su poslani na očitovanje nadležnim tijelima državne uprave. Najavu izmjena Ministarstvo financija objavilo je prošli tjedan na svojim internetskim stranicama pa je o njima počela i javna rasprava. Jedinstvena politika menadžerskih bonusa Izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju nastoje se zaštititi potrošači u kreditnim odnosima s vjerovnicima kod ugovaranja promjenjive kamatne stope. Uvela bi se tako mogućnost da ministar financija pobliže uredi način definiranja jasnih i poznatih parametara, moguće uzročno-posljedične veze kretanja parametara i visine promjenjive kamatne stope te razdoblja u kojima se razmatra donošenje odluke o izmjeni visine kamatne stope. Osim toga, uvela bi se mogućnost da ministar financija pravilnikom propiše najvišu dopuštenu efektivnu kamatnu stopu na stambene kredite, kao i metodu izračuna kamata na stambene kredite. Time bi se stambenim kreditima dao poseban status, a građanima dodatna zaštita od prekomjernog rasta kamatne stope. Prema izjavama ministra financija Slavka Linića, najviša stopa za stambene kredite iznosila bi pet posto. U Ministarstvu financija objašnjavaju da su takve izmjene potaknute teškim položajem građana u kreditnim odnosima s vjerovnicima, posebice u onim kreditnim odnosima kojima rješavaju svoja temeljna egzistencijalna pitanja kao što su stambene potrebe. Građani bi, zatim, dobili godinu dana da usklade visinu dopuštenog minusa na tekućim računima s prosječnim priljevom na račun u posljednjih šest mjeseci. Prijedlog je napravljen nakon što se uočilo da banke obračunavaju kamate na minuse tek neznatno niže od zakonski dopuštene maksimalne granice, kažu u Ministarstvu financija. Zakon o kreditnim institucijama usklađuje se s direktivama Europske unije. Podzakonskim aktima uredila bi se jedinstvena politika menadžerskih bonusa, proširile iznimke od bankovne tajne te dodatno uredio sustav unutarnjih kontrola. Uvela bi se nova pravila za upravljanje u kriznim situacijama i pravila vezana uz stečaj kreditnih institucija. Ograničavanje minusa potaknuto je podacima da su prošle godine građani na dopušteni minus od 7,4 milijarde kuna platili ukupno 790 milijuna kuna kamata. Iz Hrvatske udruge banaka poručuju da i sami već godinama ističu da je riječ o skupom kreditu, koji bi trebao služiti samo za kratkoročno pokrivanje financijskih rupa, do plaće ili pristizanja drugih prihoda. No istodobno smatraju da bi ograničavanje visine minusa predstavljalo zadiranje u slobodu ugovaranja, umanjilo izbor proizvoda za klijente i raznovrsnost ponude te utjecalo na poslovnu politiku banaka. Bankari su u nizu radionica s građanima objašnjavali da je bolje uzeti druge vrste kre- Građanima godina dana za usklađivanje dopuštenog minusa na tekućim računima dita i otplatiti dug. Stoga bi trebalo nastaviti obrazovati građane, umjesto uvođenja administrativnog ograničavanja bankarskog poslovanja, kažu u HUB-u. Manji minus - novi troškovi Bivša ministrica financija Martina Dalić smatra da bi ograničavanje minusa moglo dovesti i do daljnjeg pada gospodarstva. “Ako je netko godinama uredan klijent banke, zašto ograničavati njegovo pravo da ugovori minus veći od plaće”, upitala je Martina Dalić. Linićevu namjeru podržala je Udruga Franak, a iz poslovnih banaka poručeno je da će se prilagoditi zakonskim izmjenama kad budu službeno donesene. Ekonomist Željko Lovrinčević ocjenjuje da bi građani ograničavanjem minusa mogli dobiti nove troškove. U godinu dana taj kredit morat će zamijeniti novim, i to najvjerojatnije nenamjenskim ili nekim sličnim, za što će platiti naknade pa se visina kamata neće bitno spustiti, ocijenio je Lovrinčević. Ministar Linić odgovorio je kritičarima da Vlada želi nadzirati svakoga tko misli na račun stambenih kredita zarađivati “više nego što je to normalno”. Izmjenama se želi pomoći onima koji plaćaju najskuplje kredite kao što su to krediti po dopuštenom minusu. “Sve treba prebaciti na potrošačke kredite koji imaju barem tri postotna boda manju kamatu”, istaknuo je Linić. Dodao je i da će biti propisano da se krediti iz minusa prebacuju u potrošačke kredite bez naknade. Linić je podsjetio da Ministarstvo financija bankama više ne dopušta pljenidbu cijele plaće ili mirovine, bez obzira kakav su ugovor potpisali korisnik i davatelj kredita. Na sličan način je u pregovorima postignut i dogovor s Hrvatskom narodnom bankom da će Ministarstvo financija biti nadzornik najviših kamatnih stopa na stambene kredite, pa je to pretočeno i u prijedloge zakona. *vijesti Novi indeksi na Zagrebačkoj burzi Od petka Zagrebačka burza objavljuje podatke o ukupno šest novih dioničkih indeksa. Riječ je o indeksima CROBEXplus i pet sektorskih indeksa: CROBEXnutris (Proizvodnja i prerada hrane), CROBEXindustrija (Industrijska proizvodnja), CROBEXkonstrukt (Građevinarstvo), CROBEXtransport (Transport), CROBEXturist (Turizam). Nove indekse kreirala je radna skupina sastavljena od sudionika tržišta kapitala, predstavnika investicijskih i mirovinskih fondova, članova burze te same burze. Rast BDP-a oko 0,3 posto Recesijski trendovi u Hrvatskoj nastavit će se i u prvih šest mjeseci 2013. pa se tek u drugoj polovini godine može očekivati postupni gospodarski oporavak, stoga će rast u 2013. biti slab i iznosit će oko 0,3 posto, ocjenjuje se u novom broju publikacije Hrvatske narodne banke Financijska stabilnost. I u toj publikaciji analitičari središnje banke poručuju kako su strukturne reforme ključ ubrzanja rasta u srednjem roku. Hoteli Vodice smanjili gubitak Hoteli Vodice završili su prošlu godinu s gubitkom od 6,3 milijuna kuna. Gubitak je nešto manji nego prethodne godine kad je iznosio 7,6 milijuna kuna. U prošloj godini ukupni prihodi kompanije iznosili su 22,1 milijun kuna, a rashodi 22,2 milijuna kuna. U 2011. prihodi su bili 24,1 milijun kuna, a rashodi 24,1 milijun kuna. Prema izvještaju objavljenom na Zagrebačkoj burzi, tvrtka je u prošloj godini smanjila financijske rashode sa 11,3 milijuna kuna na 7,9 milijuna kuna. 22 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3766, 25. veljače 2013. Tržište novca Zagreb Niska kamata zbog visoke ponude novca Kretanje na Tržištu novca Zagreb Jelena Drinković u mil. kn Ponuda Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Potražnja Promet 18.2.’13. - 22.2.’13. 11.2.’13. - 15.2.’13. u% 300 4 250 3 200 150 2 100 1 I zuzetno dobra likvidnost na novčanom tržištu nastavlja se i dalje. Visoka ponuda novca i znatno niža potražnja rezultiraju skromnijim trgovanjem sudionika uz vrlo nisku kamatnu stopu. Unatoč ovakvom odnosu ponude i potražnje novca, značajan dio potražnje ostaje nenamiren zbog međusobnih li- 50 0 18.2.2013. 19.2.2013. 20.2.2013. mita sudionika i niskih kamatnih stopa po kojima dio sudionika nije spreman plasirati svoje viškove. Svakodnevno su sudionici suočeni s viškovima likvidnosti koje nemaju gdje plasirati, nego na kraju dana deponiraju 21.2.2013. 0 22.2.2013. sredstva u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 2,04 posto, dok je prekonoćna tjedna kamatna stopa bila 0,96 posto. U prošli uto- ponedjeljak utorak rak Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, ali je najavljena za ovaj tjedan, za 26. veljače. Planirano izdanje trezorskih zapisa u kunama iznosi 600 milijuna, od toga 100 milijuna kuna s ro- srijeda četvrtak petak kom dospijeća od 91 dan, 250 milijuna kuna na 182 dana i 250 milijuna kuna na 364 dana. Kod trezorskih zapisa u eurima planirani iznos izdanja je 40 milijuna eura. Na novčanom tržištu vlada visoka likvidnost i realno je oče- kivati veliko zanimanje sudionika za upisivanjem trezorskih zapisa. Istodobno valja imati na umu činjenicu da su dospijeća trezorskih zapisa značajna, te će biti zanimljivo pratiti hoće li prinos na zapise stagnirati ili će doći do nekih promjena. Sudeći prema sadašnjim okolnostima, promjena na novčanom tržištu još neko vrijeme zasigurno neće biti. Sudionici s viškom likvidnosti ulažu napor kako bi plasirali viškove po što povoljnijim uvjetima, dok se s druge strane sudionici s manjkom likvidnosti imaju priliku vrlo povoljno zaduživati. Hrvatsko devizno tržište Mirovinski fondovi Dolar oslabio, euro stabilno Mirex u blagom padu Američki dolar na tečajnici Hrvatske narodne banke u proteklom je tjednu oslabio za šest lipa pa je valuta EUR Srednji tečaj za devize AUD australski dolar CAD USD Za jednu lipu oslabio je u odnosu na početak tjedna i švicarski franak. Zadnji tečaj bio mu je 6,16 kuna. 5.76 CHF JPY japanski jen (100) 6,151931 švicarski franak 6,164446 GBP britanska funta 8,752730 USD američki dolar 5,735530 EUR euro 7,575488 7.585 5.74 6.17 7.580 5.72 6.16 7.575 5.70 6.15 7.570 5.68 6.14 7.565 5.66 6.13 19.2. 20.2. 21.2. 22.2. 18.2. 19.2. 20.2. 21.2. 22.2. 18.2. 19.2. 20.2. 21.2. 22.2. Međunarodno tržište kapitala Eurozona još uvijek u problemima 6450 6416 FTSE 100 BDP eurozone past će za 0,3 posto, prognozirala je Europska komisija prošli tjedan. Očekuje se da će nezaposlenost rasti na 12,2 posto, a prve progno- ze nisu prelazile 11,8 posto. S druge strane, informacije o rastu povjerenja u poslovni razvoj u Njemačkoj potaknule su rast dionica na europskim tržišti- 14100 3240 14040 Dow Jones 3212 6382 13980 3184 6348 13920 3156 6314 13860 3128 6280 13800 3100 18.2. 3800 3760 19.2. 20.2. 21.2. 22.2. 18.2. 7760 CAC40 7728 19.2. 20.2. 21.2. 22.2. DAX 11490 3720 7696 11430 7664 11370 3640 7632 11310 3600 7600 11250 19.2. 20.2. 21.2. 22.2. 18.2. 19.2. 20.2. 21.2. 22.2. NASDAQ 18.2. 11550 3680 18.2. MIREX - mjesečni MIREX - tjedni 185 185 180 180 175 175 primjena od 23. veljače 2013. 18.2. Ekonomija eurozone ove bi godine mogla ponovno zabilježiti minus zbog rasta nezaposlenosti i rezanja javne potrošnje koje provode europske vlade. Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je tjedna lagano klizila prema dolje. U utorak je uspio dosegnuti 180,9798 bodova, da bi potom završio na 180,4314 bodova. 6.18 5,626894 CHF Izvor: HNB 7.590 5,920200 kanadski dolar jedne lipe. Srednji tečaj eura tijekom tjedna popeo se i iznad 7,58 kuna da bi se potom spustio na 7,57. na kraju tjedna dosegnuo cijenu od 5,73 kune. Euro se držao stabilno mijenjajući vrijednost samo oko 19.2. 20.2. 21.2. 22.2. 20.2. 21.2. 22.2. NIKKEI 225 18.2. 19.2. ma. Optimiste je potaknuo i trend rasta cijena sirove nafte koje su početkom veljače probile najvišu razinu u posljednjih devet mjeseci. Izazvali su ga pozitivni gospodarski signali iz Kine i SAD-a, pojačana aktivnost na financijskim tržištima te uobičajeni sezonski porast potražnje zbog hladnijeg vremena. Sredinom veljače cijena sirove nafte tipa WTI dosegnula je 97 dolara po barelu, što je za oko 10 dolara po barelu više nego sredinom prosinca, dok je cijena nafte tipa Brent dosegnula gotovo 118 dolara po barelu. 21.1. 1.2. 11.2. 21.2. 18.2. 19.2. 20.2. 21.2. VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 21.2.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 184,9401 186,2331 165,2932 180,0442 180,4314 194,9790 133,7035 156,8267 158,7605 171,4935 172,6681 106,9311 120,2152 207,5015 202,4198 218,3616 100,7672 158,4693 139,4781 117,3789 179,1545 123,3267 133,7483 193,0416 165,1656 136,3847 119,7388 154,6894 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova. 23 www.privredni.hr Broj 3766, 25. veljače 2013. BURZA UKUPAN TJEDNI PROMET: 564,839 milijuna kuna Ingra rasla gotovo 20 posto je u odnosu na tjedan ranije pad od 15,43 posto. Crobex je u tjedan dana pao za 0,80 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.910,90 bodova. Indeks Crobex10 je tjedan završio na 1.071,16 Iztok Likar www.hrportfolio.hr P roteklog tjedna je redovni promet na ZSE - Zagrebačkoj burzi iznosio 86,443 milijuna kuna što Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Valamar Adria Holding d.d. Vupik d.d. AD Plastik d.d. Dalekovod d.d. Končar - elektroindustrija d.d. Ingra d.d. Tisak d.d. Turbo certifikat DAX Long 2 tjedna promjena -0,52% -3,04% +0,37% +0,79% -0,01% +1,46% -1,80% +19,53% +5,17% +0,84% zadnja cijena 215,84 1.451,38 144,51 128,00 118,99 52,75 707,07 4,53 225,00 50,51 promet 8.908.846,85 8.093.845,69 6.009.852,30 5.552.490,34 4.935.639,80 3.856.243,94 3.041.650,64 2.988.091,39 2.864.543,58 1.955.946,20 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 86.443.158,88 kn bodova što predstavlja tjedni pad od 0,93 posto. Najveći promet u proteklom tjednu ostvaren je dionicom HT-Hrvatski telekom kojom je trgovano u vrijednosti od 8,909 milijuna kuna, a tjedan je završila 10 dionica s najvećim rastom cijene ZIF Velebit d.d. u likvidaciji Magma d.d. ZIF Jadran Kapital d.d. u likvidaciji Turbo certifikat zlato short 1 Bilokalnik-ipa ind. papirne ambalaže d.d. Ingra d.d. Turbo certifikat nafta short ZIF Slavonski d.d. Jadranka d.d. Saponia d.d. na 215,84 kune što je tjedni pad od 0,52 posto. Šest od 10 najlikvidnijih izdanja je poraslo. Dobitnik tjedna je dionica Ingre koja je uz ohrabrujuće vijesti iz kompanije porasla za 19,53 po- tjedna promjena +56,95% +35,85% +33,27% +27,11% +25,71% +19,53% +19,10% +14,63% +13,39% +13,37% zadnja cijena 3,50 0,72 19,99 202,10 88,00 4,53 106,00 23,50 525,00 156,51 promet 41.867,00 61.008,77 4.264,96 11.250,00 5.874,16 2.988.091,39 126.378,90 13.275,29 1.328.572,44 58.918,49 INVESTICIJSKI FONDOVI Proteklog su tjedna kod fondova prevladavali negativni rezultati. Od ukupno 84 aktivna fonda, njih 38, većinom novčanih, ostvarilo je rast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna, od njih osam koliko ih je poraslo, bio je Ilirika Azijski tigar s rastom od 1,86 posto čime je postao i dobitnik tjedna. Sli- jedi ga FIMA Equity s rastom od 0,79 posto. Kod dioničkih fondova pala su 32 fonda, a najviše Ilirika Gold kojem je vrijednost udjela smanjena za 5,66 posto. Iza njega je KD Energija s padom od 2,42 posto. Najuspješniji od četiri mješovita fonda, koliko ih je poraslo, bio je Raiffeisen Prestige čiji je tjedni rast iznosio 1,01 posto. Slijedi ga CPremium s rastom od 0,17 posto. U grupi mješovitih fondova 11 fondova je zabilježilo pad. Najviše je pao ZB global, za 0,85 posto, a slijedi ga OTP uravnoteženi s padom od 0,78 posto. Kod obvezničkih fondova u proteklom tjednu njih pet ostvarilo je pozitivne rezultate, a najviše, za 0,34 posto, porastao OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Vrijednost udjela kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € € 13,7242 8,5911 113,6800 115,3300 127,9100 54,7921 11,6653 123,0715 47,8900 72,0984 86,2446 77,8400 91,1049 99,3400 46,5472 29,1571 21,2993 68,3002 46,4713 62,3319 71,5695 102,0296 11,9094 6,5977 39,7063 86,6213 485,3003 80,5282 84,4500 124,6646 103,1297 9,1857 108,3946 78,6847 99,9837 9,1055 86,6700 68,9669 107,1700 117,3436 0,46 -0,63 -1,05 -0,88 -1,06 0,79 -1,83 -0,52 -0,23 -0,34 -0,06 0,18 -0,77 -0,53 -0,31 -1,69 -2,30 -0,16 1,86 -1,76 -1,28 0,58 -1,74 -1,59 -0,44 0,19 0,56 -0,58 -1,27 -1,58 -1,20 -0,46 -0,59 -0,70 0,10 -2,42 -1,32 -5,66 -2,02 -0,66 € kn 136,3100 96,4629 -0,85 -0,34 Valuta KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity je Capital One kojeg slijedi Raiffeisen Bonds s rastom od 0,14 posto. Na negativnoj strani ljestvice nalaze se tri obveznička; najveći tjedni pad bilježe PBZ Bond i ZB bond s padovima od 0,21 odnosno 0,05 posto. Svi novčani fondovi imali su pozitivne rezultate. Rasli su u rasponu od 0,01 do 0,08 posto. (I.L.) od 14. do 21. veljače 2013. godine *Tjedna promjena [%] DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond zadnja vrijednost 1.910,9000 1.071,1600 103,2671 122,5160 sto te je trgovanje završila na 4,53 kune, a njome je trgovano u vrijednosti od 2,988 milijuna kuna. Među 10 dionica s najvećim padom cijene Istra - auto d.d. Puljanka d.d. Turbo certifikat nafta long 1 Turbo certifikat USD/HRK short HG Spot d.d. U stečaju Turbo certifikat zlato long Hoteli Živogošće d.d. Badel 1862 d.d. OT-Optima telekom d.d. Turbo certifikat nafta long tjedna promjena -0,80% -0,93% -0,54% -0,42% najlikvidnijima, pad bilježi pet izdanja, a gubitnik tjedna je Ericsson Nikola Tesla s padom od 3,04 posto. tjedna promjena -47,26% -34,05% -20,19% -19,43% -19,00% -18,98% -18,75% -18,37% -14,53% -11,81% zadnja cijena 37,98 25,00 66,00 2,82 0,81 81,10 13,00 41,63 7,00 112,00 promet 37,98 625,00 803.013,81 8.783,00 162,00 955.357,75 1.300,00 1.331.027,58 125.006,56 21.682,00 *vijesti Prevladali negativni rezultati Naziv(fond) index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr Naziv(fond) HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART € € kn kn kn kn kn kn kn € kn € € 10,3582 120,6600 108,7543 78,1438 96,8198 7,7761 76,1798 5,0974 57,8827 9,0361 124,3309 96,3200 96,3246 *Tjedna promjena [%] -0,37 0,01 -0,24 -0,32 -0,78 0,02 -0,10 0,17 -0,64 -0,53 -0,40 1,01 -0,08 € € € € € kn € € 173,6000 11,9719 163,7100 110,7338 131,0600 177,0844 132,3259 121,1263 -0,05 -0,02 0,14 -0,21 0,07 0,34 0,11 0,04 kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn € 139,8477 171,6513 146,5736 134,2116 153,0900 146,7400 146,2319 127,6307 139,5692 129,6580 123,2521 11,5332 115,5311 80,7475 112,3200 105,3050 103,4100 103,4262 1271,6692 103,1170 100,0264 0,03 0,02 0,02 0,05 0,03 0,03 0,05 0,01 0,03 0,03 0,04 0,08 0,02 0,01 0,03 0,06 0,03 0,03 0,05 0,05 0,01 Valuta Vrijednost udjela OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash OTP euro novčani Mlinar povećao prihod Poduzeće Mlinar u prošloj je godini ostvarilo dobit od 6,1 milijun kuna, uz poslovne prihode od 283 milijuna kuna i rashode od 272 milijuna kuna. Prihodi su veći za 14,7 posto nego u 2011., a rashodi za 8,3 posto. Rast prihoda i rashoda rezultat je razvoja i investicija poslovanja maloprodajnog lanca (u kojem je ostvaren rast prihoda od 25,6 posto), povećanja obujma poslovanja u veletrgovini (rast od 4,7 posto) te otvaranja novih tržišta, stoji u izvještaju Mlinara objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Tvrtka je u 2012. investirala 62,4 milijuna kuna. Rast industrijskih cijena U siječnju 2013. u usporedbi s prosincem 2012. proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za ukupnu industriju zadržale su stabilnost, a u odnosu na siječanj 2012. više su za 3,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Na domaćem tržištu u siječnju 2013. u usporedbi s prosincem 2012. proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za ukupnu industriju niže su za 0,4 posto, a u odnosu na siječanj 2012. više su za 5,4 posto. Najveći rast ostvaren je u odjeljku energije, i to za 10,6 posto, dok su kod kapitalnih proizvoda pale za 1,2 posto, a kod trajnih proizvoda za široku potrošnju 0,8 posto. Veći izvoz računala i lijekova Ukupan robni izvoz mjeren u eurima u prosincu 2012. zabilježio je porast od 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, stoji u analizi HUP trend Hrvatske udruge poslodavaca. Ako se serija izvoza korigira za izvoz brodova i zlata, rast je iznosio 3,4 posto, odnosno 4,7 posto bez izvoza brodova i energije. Izvoz ostalih prijevoznih sredstava, tj. brodova smanjio se 34,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a izvoz kemikalija i kemijskih proizvoda za 15,4 posto. Rast izvoza od 14,3 posto ostvarila je djelatnost proizvodnje računala, elektroničkih i optičkih proizvoda, a 15,3 posto osnovnih farmaceutskih proizvoda. Za ulične ploče 6,5 milijuna kuna U Zagrebu će 5327 gradskih ulica i trgova dobiti nove ploče s nazivima, pa je Grad Zagreb raspisao natječaj za njihovu nabavu i ugradnju. Posao je vrijedan 6,5 milijuna kuna, a rok za dostavu ponuda 13. ožujka. Ponuđači će nove ploče morati izraditi i postaviti u roku od godine dana. Osim naziva ulica postavit će se i 11.300 natpisa na križanjima, a 132.000 građana morat će promijeniti kućne brojeve.
© Copyright 2024 Paperzz
