Godišnje izvješće - Nansen dijalog centar Osijek

Cvjetkova 32 – 31 000 Osijek, RH
t. +385 031 494 257
f. +385 031 494 201
e. ndcosijek@nansen-dialogue.net
www.nansen-
GODIŠNJE IZVJEŠĆE
Programi i projekti
Tijekom 2013. godine Nansen dijalog centar kroz dva programska područja provodio je slijedeće
projekte:
1. Nova škola
Projekt Nova škola je započeo je 2003. godine s ciljem
osnivanja prve integrirane i interkulturalne osnovne
škole u gradu Vukovaru. Kurikulum Nove škole (kreiran
tijekom 2005. godine od stane nastavnika, roditelja,
pedagoga, psihologa i drugih stručnih suradnika našeg
centra, a čiju je izradu pratila Agencija za odgoj i
obrazovanje- područni ured u Osijeku) prilagođeniji je
obrazovnim potrebama multietničke, multikulturalne
zajednice. Istovremeno, škola bi trebala osiguravati
kvalitetnije školovanje fokusirano na dijete i njegove
potrebe. Kurikulum škole dobio je pozitivno mišljenje
Agencije za odgoj i obrazovanje u svibnju 2007, a iste
godine pokrenuta je i Inicijativa za osnivanjem Nove
škole, prve integrirane osnovne škole u gradu
Vukovaru.
U realizaciju projekta su uključeni svi bitni čimbenici:
učitelji koji rade u Vukovaru, roditelji, predstavnici
grada Vukovara i Županije Vukovarsko-srijemske te
stručnjaci iz Agencije za odgoj i obrazovanje RH;
predstavnici Koordinacije Vijeća nacionalnih manjina,
stručni suradnici, nevladine organizacije i vjerski vođe.
Projekt Nova škola dobio je potporu Vukovarskosrijemske županije i Koordinacije vijeća nacionalnih manjina Vukovarsko-srijemske županije.
Inicijativu za oživotvorenjem Nove škole podržali su bivši Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan
Mesić, Gradonačelnik grada Vukovara Željko Sabo, Ured Pravobraniteljice za djecu RH, UNICEF
1
Hrvatska, Misija OESS-a u Republici Hrvatskoj - područni ured Vukovar, visoki predstavnik OESS-a za
manjine gosp. Knut Volleback, te brojni Vukovarci, poznate osobe, organizacije i institucije diljem
Hrvatske.
U 2012. godini, nakon osam godina od početka projekta i pet godina od pokretanja Inicijative za
oživotvorenjem Nove škole, dogodio se značajan pomak u procesu ostvarenja škole. Nova škola
dobila je političku podršku svih bitnih dionika. Na sastanku održanom 12. rujna 2012 u Uredu
Predsjednika Republike, Ministru znanosti, obrazovanja i sporta, gospodinu Željku Jovanoviću
predstavljan je projekt Nove škole, a pozitivno očitovanje na Inicijativu osnivanja Nove škole dali su
svi bitni dionici na lokalnoj i nacionalnoj razini. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko
Jovanović istaknuo je kako je Nova škola jedan od prioriteta njegovog Ministarstva i da očekuje da će
početi sa radom u rujnu 2013. godine. Na sastanaku održanom u listopadu u Ministarstvu znanosti,
obrazovanja i sporta, na kojem je uz Nansen dijalog centar sudjelovala dogradonačelnica Grada
Vukovara,, dogovoreno je kako će Grad Vukovar preuzeti obavezu osnivanja škole, te osiguravanja
materijalno tehničkih uvijeta za početak nastave u rujnu 2013.
U veljači 2013. godine na prijedlog Gradonačelnika grada Vukovara gosp. Željka Saboa, Gradskom
vijeću Vukovara na sjednici je predstavljan Prijedlog osnivanja Nove škole Vukovar. Većinom glasova
prijedlog je odbijen (u korist projedloga glasali su samo vijećnici SDPa, dok su protiv bili: vijećnici HDZ,
HČSP dr. Ante Starčević, nezavisni vijećnici, te vijećnici SDSS-a, iako je na sastanku u listopadu, srpska
zajednica prihvatila i podržala inicijativu za osnivanjem Nove škole).
Na ponovljenom sastanku u Uredu Predsjednika Republike u srpnju, na kojem su sudjelovali Minstar
Željko Jovanović, nj. ekselencija Henrik Ofstad, veleposlanik Kraljevine Norveške u RH, predsjednik
Zajedničkog vijeća općina Dragan Crnogorac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac i
gradonačelnik Vukovara Željko Sabo, razgovarano je o nastavku procesa osnivanja Nove škole,
dogovoren sastanak u MZOS početkom rujna, te o mogućnostima da osnivačka prava preuzme
Ministarstvo, kako bi se roditeljima pružila sigurnost da škola i vrijednosti koje ona promovira neće
biti dovedeni u pitanje promjenama na lokalnom političkom nivou.
Sastanci u MZOS održani su 9. i 12. rujna 2013. Sastanke je vodila Ankica Nježić, pomoćnica ministra,
a sudjelovali su Zrinka Vrabec Mojzeš, savjetnica u Uredu Predsjednika Republike, Milorad Pupovac,
Dragan Crnogorac, Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, Erik Brede, glavni tajnik
u Veleposlanstvu Kraljevine Norveške, te Suzana Agotić i Ivana Milas iz Nansen dijalog centra. Na
sastancima je potvrđen dogovor sa sastanka u Uredu Predsjednika, da se ide u osnivanje Nove škole,
u Vukovaru ali i u Kninu, jer je stav Ministarstva kako je integrirano interkulturalno obrazovanja
potrebno u svim zajednicama, napose izrazito multikulturalnima, a sad podjeljenima, te kako će se
nakon otvaranja Nove škole u VUkovaru isti model, uz prilagodbe lokalnoj sredini i potrebama
ponuditi i Kninu, a tada i drugim zainteresiranim područjima. Dogovoreno je osnivanje triju radnih
grupa pri Ministarstvu, za doradu i prilagodbu Kurikuluma, za utvrđivanje i provedbu procesa na
terenu (edukacija nastravnika, medijska kampanja, rad sa roditeljima, outreach program u lokalnoj
zajednici), te treća za pravno administrativna pitanja te ostvarivanje materijalno tehničkih uvjeta i
osnivanje škole.
Nažalost, nakon prva dva sastanka do danas nismo dobili niti jedan zapisnik sa istih. Također,
Ministarstvo do danas nije sazvalo niti jedan sljedeći sastanak niti imenovalo radne grupe i povjerilo
im mandat, sukladno dogovorima osa sastanaka kod Predsjednika i u Ministarstvu u rujnu.
Također, iako dogovoreno na sastancima da se vrlo brzo (rok je bio 22. listopada) ima izraditi
projektni prijedlog sa budgetom za projekt Nove škole, koji bi bio upućen kao aplikacija za fondove
EEA, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, usprkos našim nastojanjima, nije organiziralo
sastanak niti imenovalo osobu zaduženu za izradu projekta.
Projekt je napisao Nansen dijalog centar te u roku dostavio komisiji EEA, uz prethodnu suglasnost
Ministra Željka Jovanovića. Očekujemo odgovor na aplikaciju tijekom druge polovice siječnja.
2
Ministar je tijekom konferencije Održivost podjeljenog obrazovanja, u organizaciji Foruma za slobodu
odgoja, u prosincu 2013 u Vukovaru najavio otvaranje Nove škole u Vukovaru i Kninu, no s obzirom
na sporost procesa i neimenovanje radnih grupa, pa prema tome i odgađanje procesa planiranja i
provedbe pojedinih aktivnosti u tom smjeru, sada je skoro pa sigurno kako se otvaranje Nove škole
odgađa za još godinu dana, tj. sa rujna 2014 na rujan 2015 godine.
Vijest o osnivanju Nove škole (listopad 2012) bila je izuzetno popraćena u medijima, a nakon toga i
vijest o neizglasavanju Prijedloga za osnivanje Nove škole (veljača 2013), a također i najava Ministra
Jovanovića u prosincu 2013, za školu u Vukovaru ali i Kninu. Osim stalnih objava u medijima,
prezentirali smo situaciju u razvoju projekta Nove škole i na okruglim stolovima, konferencijama i
seminarima: stručni skup „Škola i socijalna integracija mladih u Vukovaru“, ured Predsjednika RH,
veljača 2013; „Interkulturalno obrazovanje u školama RH“ Jezerčica, ožujak 2013; „Podjeljena škola –
stakleni zid ili prozor u drugi svijet“, Vukovar travanj 2013; Languages in Urban Communities –
Multilingualism in Private Sphere, Učiteljski fakultet Osijek, travanj 2013; „Ostvarivanje prava
manjina- integracija ili sukob i podjela“, Zagreb, svibanj 2013; Međužupanijski stručni skup za učitelje
razredne nastave s temom Građanskog odgoja, Cerna, lipanj 2013; „Kako pokrenuti društvene
promjene“ u organizaciji GONGa, Volonterskog centra Osijek i Centra za građanske inicijative Poreč, u
Osijeku, listopad 2013; „Svjetska baština u rukama mladih“, u organizaciji Ministarstva kulture, AZOO
i MZOS, Osijek, listopad 2013; „Održivost podjeljenog obrazovanja“, Vukovar , prosinac 2013.
Projekt financijski podržava Fond Otvorenog Društva.
2. Mreža interkulturalnih škola
Donator: the Balkan Trust for Democracy
Iznos donacije: 24.870 USD
Trajanje projekta: prosinac 2012. – srpanj 2013.
Opći cilj projekta je jačanje povezanosti među mladima svih nacionalnih grupa u poratnim
zajednicama kroz interkulturalnu edukaciju i promociju kulturalne različitosti zavičaja te razvoj
interkulturalnih kompetancija djece i njihovih nastavnika.
Specifični ciljevi su:
 razvoj interkulturalnih komepetencija djece i njihovih nastavnika
 promocija interkulturalne edukacije u multietničnim zajednicama u Hrvatskoj
 izgradnja kapaciteta i osnaživanje nastavnika za rad na interkulturalnim sadržajima unutar
multietničkih zajedica
 jačanje mreže nastavnika i škola koji provode interkulturalnu edukaciju kroz vannastavnu
aktivnost Kulturna i duhovna baština zavičaja
Aktivnosti i postignuća:
a) Implementacija vannastavne aktivnosti Kulturna i duhovna baština zavičaja u osnovnim
školama
3
Tijekom 2013. godine projekt je omogućio širu podršku provedbi vannastavne aktivnosti KDBZ u 21
školi u Hrvatskoj1 i 1 školi u Srbiji2. Više od 30 nastavnika sudjelovalo je u provedbi ovog programa sa
oko 400 učenika. Program se u većini škola provodio dinamikom 1 školski sat tjedno tj. 35 sati tijekom
školske godine. Provedba ovog projekta bila je od posebne važnosti zbog prošlogodišnjeg proširenja
programa na osnovne škole u 4 županije u kojima nismo radili. Ovim školama, nastavnicima i stručnim
suradnicima smo pružili posebnu podrška projektnog tima, kako bi stekli pozitivno iskustvo rada na
interkulturalnom programu KDBZ, što uključuje do-edukaciju, stručnu superviziju i podršku u nabavci
didaktičkih i drugih materijala za radionice.
Škole su u ovom prethodnom izvještajnom razdoblju uglavnom bile fokusirane na provedbu
pedagoških radionica u sklopu kojih su obrađivale teme komunikacije, rješavanja sukoba, identiteta,
predrasuda i stereotipa, dok u ovom izvještajnom razdoblju fokus je bio na praktičnu izvedbu i tzv.
projektnu nastavu (rad na obiteljskim stablima, istraživanju povijesti lokalne zajednice, specifičnim
obilježjima zavičaja, posebnostima govora, jezika i pisma, narodnim običajima, radu na zavičajnoj
zbirci, obilježavanju praznika pripadnika različitih nacionalnih grupacija i sl.). Sama izvedba programa
uključila je i širu zajednicu, posebice roditelje i druge osobe u zajednici koje su zbog specifičnih znanja
mogle doprinjeti radu djece na određenoj temi (npr. kustosi muzeja, načelnici, voditelji folklornih
sekcija i sl.).
Važna komponenta programa bila je rad na uvažavanju, toleranciji i prihvaćanju različitosti
(nacionalne, etničke, rasne, socijalne) na nivou razreda, škole i šire zajednice u kojoj djeca odrastaju.
b) Supervizija provedbe KDBZ-a u školama
Tijekom izvještajnog razdoblja projektni tim je organizirao 20 supervizijskih posjeta (sastanaka) s
nastavnicima uključenim u provedbu programa. Supervizijske posjete bile su organizirane na dva
načina: kombinirano s nastavnicima više škola i s nastavnicima jedne određene škole. Cilj je bio
podrška u provedbi, propitivanje uspjeha i poteškoća, rada na izvedbenim planovima, dogovora oko
konkretnih aktivnosti i sl. Osnovna postignuća bila su zadovoljstvo djece novim metodama rada i
njihova zainteresiranost za teme i projektnu nastavu (posebno zainteresiranost djece za međusobne
susrete škola), a istaknute poteškoće su usklađivanje s postojećom satnicom redovne nastave
(posebno ako KDBZ grupu sačinjavaju učenici više razreda).
Dodatna podrška supervizijskom procesu bilo je organiziranje i predstavljanje interkulturalnih
programa kolekivima u 2 županije (Sisačko-moslavačka, Istarska) gdje je održana radionica pod
naslovom "Uvod u interkulturalno učenje". Cilj radionica bio je motivirati širi krug nastavnika za rad na
temama interkulturalizma unutar njihovih predmeta ili na satu razrednika te im pružiti osnovne
informacije o interkulturalnom obrazovanju djece i metodologijama rada na ovim temama (fokus je
bio na temama identiteta, razlike u pojmovima multikulturalizam-interkulturalizam, predrasude i
stereotipi, diskriminacija te metodologija i primjeri radionica na navedene teme). Na ovim
radionicama prisustvovalo je 38 nastavnika i stručnih suradnika škole iz spomenutih županija.
c) Dvodnevni seminar za nastavnike
Od 25. - 27.03. u Stubičkim toplicama održan je dvodnevni seminar za nastavnike na kojem je
prisustvovalo 19 sudionika-ca (broj prijavljenih bio je 25 sudionika ali zbog ekstremnih vremenskih
1 OŠ Siniše Glavaševića, Vukovara; OŠ Nikole Andrića, Vukovar; OŠ Bršadin, Bršadin; OŠ Nikole Tesle,Mirkovci; OŠ Dalj, Dalj; OŠ Tenja, Tenja;
OŠ Zmajevac Zmajevac, PŠ Novi Bezdan; OŠ Markuštica, Markušica; OŠ Josipa Kozarca, Semeljci; OŠ Popovac, Popovac, PŠ Kneževo; OŠ
Skradin, Skradin; OŠ Matije Vlačića, Labin; OŠ Vladimira Nazora, Krnica; OŠ Vazmozlav Gržalja Buzet, PŠ Vrh, PŠ Roč; OŠ Gvozd, Gvozd, OŠ
Belica, Belica
2 OŠ Matija Gubec Tavankut, Vojvodina, Srbija
4
uvijeta otkazali su svoj dolazak). Specifični ciljevi seminara bili su vježbanje osnovnih postavki
radioničkog oblika rada, rad na temama diskriminacije, moći, odnosima među grupama, izvori i
analiza sukoba i njihovo rješavanje. Također dio seminara korišten je za razmijenu iskustava
nastavnika u provedbi KDBZ programa do sada. Seminar je od strane sudionika-ca ocijenjen kao
izuzetno koristan.
d) Organizacija okruglih stolova na temu interkulturalnog podučavanja
U ovom izvještajnom razdoblju izvršene su pripremne aktivnosti za održavanje okruglih stolova u 3
hrvatske regije. U suradnji sa školama dogovoreno je predstavljanje programa u Međimurskoj županiji
21.06., u Vukovarsko srijemskoj županiji 27.06. i u Istarskoj županiji 03.07.
Cilj ovih događanja je prenijeti iskustva dosadašnjeg rada na ovom programu i otvoriti dijalog o
potrebama i izazovima interkulturalnog podučavanja u Hrvatskoj.
Na održanom okruglom stolu u Međimuskoj županiji bilo je prisutno 20 sudionika.
e) Izrada promotivnog materijala
Tijekom izvještajnog razdoblja projektni tim je radio na dizajnu više vrsta promotivnog materijala
(plakati, bedževi, torbe, brošura). Kreiran je jedinstveni logo KDBZ projekta koji će se koristiti za
daljnju promociju programa u javnosti. Otisnuto je 300 jutenih torbi, 500 bedževa, a u pripremi su
plakati i informativna brošura o projektu.
3. Moja osobna povijest u multikulturalnom mozaiku
zajednice
Projekt Moja osobna povijest u multikulturalnom mozaiku zajednice provodili smo od prosinca 2012 do
svibnja 2013, u partnerstvu sa Muzejom Slavonije Osijek, a uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i
sporta. Projekt se provodio u okviru nastave Kulturne i duhovne baštine zavičaja u osam škola.
Ciljevi projekta bili su:
1. Naučiti više o svom naslijeđu i identitetu kroz učenje o povijesti svoje obitelji te upoznavati
obiteljske povijesti drugih učenika i na taj način učiti o multikulturalnosti zajednice;
2. Kroz upoznavanje prošlosti svoga zavičaja te proučavanje kulturnih, vjerskih i obiteljskih običaja i
tradicije osvijestiti povezanost prijašnjeg načina života sa sadašnjosti i jak utjecaj koji tradicija ima na
očuvanje nacionalne, vjeske i obiteljske pripadnosti.
3. Razvijanje interkulturalnih kompetencija učenika - Promoviranje kulturne različitosti regije kao
zajedničke vrijednosti i bogatstva svih stanovnika zajednice.
Korisnici projekta bili su učenici i nastavnici osam škola iz Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske
županije: iz OŠ Zmajevac, iz OŠ Popovac, PŠ Kneževo, iz OŠ Dr.Franjo Tuđman Beli Manastir, iz OŠ
Nikole Andrića Vukovar, iz OŠ Siniše Glavaševića Vukovar, iz OŠ Bršadin, iz OŠ Markušica i iz OŠ Tenja.
U projekt je bilo uključeno 160 učenika, te osam nastavnika- provoditelja izvannastavne aktivnosti
Kulturna i duhovna baština zavičaja.
U projekt su se kao volonteri i indirektni korisnici uključili roditelji učenika te drugi nastavnici ili
suradnici u školama u kojima se projekt provodio.
Škole uključene u projekt djeluju u multikulturalnim zajednicama, te su slijedom toga učenici,
nastavnici, suradnici i osoblje škola pripadnici različitih nacionalnosti (Hrvati, Srbi, Mađari, Ukrajinci,
Rusini, Romi, Česi..), a često su njihovi identiteti višeslojni.
5
Aktivnosti provedene na projektu su:
a) Prezentacija projekta u školama, formiranje grupa zainteresiranih učenika
b) Prezentacijska radionica za nastavnike u Muzeju Slavonije Osijek, održana je u 9. siječnja u
Muzeju Slavonije, cilj radionice bio je uputiti nastavnike kako će učenici skupljati građu i
voditi zapise obiteljskih fotografija, kako izraditi obiteljsko stablo te lentu vremena mjesta
c) Istraživanje osobnih povijesti – terensko istraživački projekt učenika uz facilitaciju njihovih
nastavnika, u okviru izvannastavne aktivnosti Kulturna i duhovna baština zavičaja prikupljanje građe: fotografija i zapisa, posjeta arhivima, izrada osobnih obiteljskih stabala,
prezentacija ostalim učenicima, izrada lente vremena mjesta
d) Zajednički susret učenika svih škola održao se 11. svibnja 2013 u prostorima Arheološkog
Muzeja u Osijeku, a gdje su učenici prezentirali svoje radove, razmjenili iskustva, te zajedo
učili i družili se.
e) Izložbe učeničkih radova u njihovim školama, zajedničke završne radionice roditelja i učenika
Tijek aktivnosti pratili smo kroz redovite supervizijske sastanke te kroz provedenu evaluaciju.
Koordinacijsko supervizijski sastanci sa nastavnicima održali su se 23. veljače, 22. ožujka i 27. travnja.
Evaluacija je provedena među učenicima i nastavnicima. Rezultati evaluacije koriste se u poboljšanju
projekta te nastavku implementacije izvannastavne aktivnosi Kulturna i duhovna baština zavičaja,
koja se i sljedeće školske godine nastavlja u ovih osam škola, ali i u školama diljem Hrvatske.
6
KDBZ se od 2012. provodi u 21 školi u šest županija u Republici Hrvatskoj, a kako je interkulturalna
komponenta jedna od šest komponenata Građanskog odgoja i obrazovanja, rezultati i postignuća u
okviru provedbe KDBZ i ovog projekta biti će predstavljani na mnogim radionicama i skupovima, te se
nadamo biti poticaj u daljnjem poučavanju interkulturalnih sadržaja.
Na završetku projekta izdali smo publikaciju koja prati aktivnosti na projektu te daje presjek
materijala /nalaza do kojih su učenici došli i koje su izradili tijekom provedbe projekta.
Evaluacija i supervizija koje smo provodili tijekom i na kraju projekta pokazale su:
- Učenici su se bolje upoznali s povijesnim razvojem mjesta u kojem žive, s članovima i povijesti svoje
šire obitelji i različitim utjecajima ratova i migracija na ovim prostorima.
- Osnažili su svoje identitete i naučili uvažavati međusobne različitosti.
- Spremniji su pružiti empatiju i uvažiti različite sustave vrijednosti u pojedinih obitelji.
- Sa zanimanjem promatraju, istražuju i pokazuju kulturne različitosti.
- Naučili su različite oblike i metode istraživačkog rada i proširili svoje interese i motivaciju za rad.
- Proučavajući međusobnu povezanost i utjecaje kroz povijest ojačali su svoje interkulturalne
kompetencije
Nanstavnici su zadovoljni povećanim interesom roditelja za suradnju sa školom i svojom djecom
(posebno za razgovore o užoj i široj obitelji i prikupljanjem fotografija koje su mnogi pogubili i nisu ih
prije smatrali toliko važnim) i roditeljskom uključenošću u prikupljanje materijala, te pokazivanjem
interesa za rezultate rada njihove djece.
Istraživačke metode rada i pedagoške radionice (stereotipi i predrasude) povećale su motivaciju
učenika i njihovu međusobnu povezanost i povjerenje (spremnost da se s grupom podijele i obiteljske
tragedije).
Iz evaluacijskih lista učenika vidljivo je da je, talođer, da je istraživački način rada povećao interes i
motivaciju učenika za rad u KDBZ-u. Učenici školu doživljavaju pozitivnije, više razgovaraju
međusobno i u grupama o temama o kojima ranije nisu željeli razgovarati.
Projekt im se jako dopao pa mnogi žele nastaviti raditi na njemu jer nisu svi radili sve već su bili
podijeljeni u manje grupe i radili pojedine segmente (obiteljsko stablo, intervjue, lentu mjesta,
obradu podataka, izradu plakata).
Učenici su zainteresirani za dalje proučavanje povijesti mjesta, posebno arhitekturu,
zanimanja/zanate, običaje i jezik.
Posebno ističu međusobne susrete nakon odrađenih projekata kad se mogu bolje upoznati i
razmijeniti svoja iskustva stečena radom na projektu i pokazati svoje kreativne sposobnosti u pjesmi,
plesu, glumi, recitiranju, pisanju.
Iskazuju i želju da cijelo vrijeme susreta budu svi zajedno, da se ne dijele u manje grupe.
Učenici sebe doživljavaju kao aktivne članove grupe, kao bolje osobe, tolerantnije i spremnije na
suradnju i međusobno pomaganje.
Naučili su učiti povijest i kulturne osobitosti istraživanjem izvora, razgovorima sa starijima (bakama,
prabakama, djedama i pradjedama, najstarijim mještanima, gledajući i upoređujući fotografije),
upoznavanjem kulturnih osobitosti (običaji, pjesme, ples, jezik, nošnja, ishrana) žitelja zavičaja,
promišljanjem i upoređujući.
Ponosni su na rezultate svoga rada, posebno kad ih gledaju na izložbama, u tiskanim materijalima i na
priredbama kao i kad vide da ih odrasli uvažavaju.
Poteškoće u provedbi ovog projekta su se uglavnom odnosile na implementaciju u pojedinim školama
(neusklađenost rasporeda izvannastavnih aktivnosti, koje dovodi do nedostatka prostora u kojem bi
se odvijala nastava te situacije u kojoj učenici nisu u mogućnosti, iako žele, uključiti se u projekt i
nastavu KDBZa jer u isto vrijeme imaju druge aktivnosti, ili su djeca putnici).
Kako su škole na području koje je bilo izuzetno pogođeno ratom, suočili smo se u više slučajeva sa
činjenicom kako neke obitelji nemaju više niti jednu uspomenu/fotografiju/dokument iz vremena
prije rata.
7
Od kada je Priručnik KDBZa postao Pomoćno nastavno sredstvo po rješenju AZOO, priznavanje KDBZa
kao izvannastavne aktivnosti u satnicu nastavnicima više nije problem, no dvoje nastavnika je ipak
KDBZ radilo "volonterski" jer su već imali popunjenu satnicu drugim satima i aktivnostima.
Nansen dijalog centar nastavlja sa podrškom školama u kojima se Kulturna i duhovna baština zavičaja
provodi kao izvannastavna aktivnost (u 2012/13 KDBZ su provodile 21 škola u 6 županija, održane su
tri prezentacijske radionice KDBZa - u Čakovcu, Puli i Osijeku, tijekom lipnja 2013).
Projekt Moja osobna povijest u multiulturalnom mozaiku zajednice je po svim evaluacijama, te osvrtu
škola i roditelja bio izuzetno uspješan, završnu publikaciju i metodologiju korištenu u projektu te
rezultate projekta predstavljati ćemo među školama koje su zainteresirane za provedbu KDBZa i/ili
interkuturalnih sadržaja i vjerujemo kako će isti ili sličan projekt uskoro zaživjeti i u nekoj od škola
diljem Hrvatske.
NDC je osigurao sredstva od strane Delegacije Europske Unije u RH za sljedećih 18 mjeseci za
aktivnosti praćenja provedbe i širenja KDBZa u Hrvatskoj (projekt Interkulturalno obrazovanje za
integrirane zajednice“, u nastavku).
4. Interkulturalno obrazovanje za integrirane zajednice
Kroz novi projekt koji smo ugovorili kroz EIDHR
program EU (104.705,00eur, 28. lipnja 2013.)
pod nazivom "Interkulturalna edukacija za
integrirane zajednice" (Intercultural education
for integrated communities) nastavljamo i
produbljujemo naš rad u području programa
interkulturalnog podučavanja nastavnika,
djece i mladih. Program se i dalje provodi u 6
županija3, kroz osnovanu mrežu škola koje
primjenjuju vannastavni program Kulturna i
duhovna baština zavičaja. Tijekom ovog
izvještajnog razdoblja tj. od školske godine
2014./2015., u program se uključilo 7 novih
škola4. Projektno razdoblje je do kraja prosinca
2014. godine, te se provodi zajedno sa
projektnim partnerom Pučkim otvorenim učilištem Korak po korak.
Glavni cilj gore navedenog projekta je produbiti razumijevanje i interakciju između manjinskih skupina
i većine koja će doprinijeti socijalnoj rekonstrukciji poratnih, multietničkih zajednica. Osim sustavnog
praćenja i podrške radu nastavnicima (dotatno usavršavanje tj. edukacija i supervizija), projekt ima
dodanu vrijednost kroz implementaciju sljedećih aktivnosti:
 organizacija okruglih stolova u 6 zajednica pod nazivom "Uloga i odgovornosti većine u
integracijskim procesima" s ciljem tematiziranja aktualnog života zajednice na području
interkulturalnosti
 izrada studije procijene utjecaja vannastavnog program Kulturna i duhovna baština zavičaja u
obrazovnom sustavu s ciljem poboljšanja i usavršavanja programa
3 Šibensko-kninska, Sisačko-moslavačka, Međimurska, Istarska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska
4 OŠ Vidikovac, Pula; OŠ Mladost, Osijek; OŠ Bilje, Bilje; OŠ Zrinskih, Nuštar; OŠ Bratoljuba Klajića, Bizovac; OŠ Frankopan, Gunja; OŠ Otok,
Otok.
8
 organizacija međunarodne konferencije "Integrirana i interkulturalna edukacija danas u
Europi"
Tijekom izvještajnog razdoblja proveli smo sljedeće aktivnosti i postigli sljedeće rezultate:
 nastavak implementacije KDBZ-a kao vannastavnog programa u školama u RH za školsku
godinu 2014./2015.
 održan seminar/edukacija za nastavnike 22. - 24. studeni 2013. u Termama Tuhelj na kojem je
prisustvovalo 22 nastavnika i stručnih suradnika.
 održan skupni supervizijski sastanak 28. rujna 2013. za 15 nastavnika iz 13 škola
 održan 1 okrugli stol 09. prosinca 2013. sa 12 panelista i 47 učesnika pod nazivom "Neki
odgovori na izazove izgradnje mira, integracije i solidarnosti u RH" zajedno u suradnji sa
Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek
 razvijena metodologija i instrumenti studije procijene utjecaja te implementiran prvi krug
upitnika za 30 nastavnika uključenih u KDBZ
Tematsko područje rada KDBZ-a u školama tijekom izvještajnog perioda obuhvaćalo je niz pedagoških
radionica5 kojima se razvijaju interkulturalne kompetencije djece i mladih, a u drugom polugodištu
veći dio naše mreže škola provoditi će projektnu temu "Jezici zavičaja" gdje će učenici istraživati i učiti
o jezicima i pismima kojim se koriste ljudi s područja u kojem žive. Ovaj dio aktivnosti planira
nadograditi metodologiju rada na jezicima zavičaja kao alata za interkulturalno podučavanje. Krajem
godine (26. prosinca 2013.) potpisan je ugovor s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta za
projekt "Interkulturalno obrazovanje – izučavanje jezika zavičaja" u iznosu od 50.000,00kn koji će dati
podršku provedbi ovog dijela programa. Važno je istaći da su partneri na ovom projektu, 4 osnovne
škole6, što govori o kvaliteti naše suradnje, te udruga Suncokret iz Vrginmosta.
5. Interkulturalno obrazovanje kroz osobne povijesti
Projekt “Interkulturalno obrazovanje
kroz osobne povijesti” traje osamnaest
mjeseci (prosinac 2011 – lipanj 2014), a
provodi se u Vukovaru i Belom
Manastiru.
Projekt podržava Delegacija Europske
Unije u Republici Hrvatskoj.
Riječ je o zajedničkom projektu Nansen
dijalog centra Osijek te nezavisne
produkcije Fade In iz Zagreba, s ciljem da
se obrazovanjem, kroz filmski medij,
promiče kulturna različitost te jača
suradnja među mladima svih nacionalnih pripadnosti.
U ovom razdoblju, jedan vikend u mjesecu, za grupu od trideset srednjoškolaca (15 iz Vukovara i 15 iz
Belog Manastira) održavati će se video radionice na kojima će polaznici uz mentorstvo profesionalne
5 Nastava KDBZ-a se u većini škola provodi 1xtjedno (ukupno 35 sati godišnje)
6 OŠ Zmajevac, OŠ Markušica, OŠ Gvozd i OŠ Vazmozlav Gržalja, Buzet
9
novinarsko/filmske ekipe steći osnovne vještine snimanja s filmskom kamerom, režije/novinarstva te
filmske montaže.
Naziv prvog dijela radionica je “Osobna povijest”, a drugog “Vremenska kapsula”.
Polaznici će u oba slučaja koristeći filmsku kameru istraživati prošlost odnosno sadašnjost grada u
kojem odrastaju. Edukacija će rezultirati s dva dokumentarna filma.
Za vrijeme trajanja projekta polaznici radionica će osim obrazovanja sudjelovati u dvodnevnom
seminaru, prisustvovati filmskim projekcijama na kojima će moći razgovarati s gostujućim autorima,
otputovati na premijeru vlastitog dokumentarnog filma u Zagreb te iste promovirati u svojim
zajednicama.
Cilj ovog projekta je socijalni oporavak poslijeratnih multietničkih zajednica Istočne Hrvatske te bolje
razumijevanje i suradnja između pripadnika nacionalnih manjina i većinskog naroda. Namjera nam je
snažiti međuetnički dijalog i suradnju medju mladima u multietničkim, poslijeratnim zajednicama
Istočne Hrvatske te povećati razinu interkulturalne kompetencije i prepoznavanja zajedničkih
vrijednosti mladih ljudi iz Istočne Hrvatske vezano za njihov identitet (osobni, etnički, nacionalni..)
Projekt za cilj takodjer ima i povećati razinu suradnje izmedju mladih ljudi i lokalne zajednice kroz
organiziranje i implementaciju kulturnih i medijskih dogadjanja kao osnovice za socijalni oporavak te
stvoriti pozitivno okruženje za promicanje kulturne različitosti Istočne Hrvatske kao uzajamnu
vrijednosti i dobrobit za cijelu zajednicu, te izraditi priručnik “Interkulturalno obrazovanje kroz
osobne povijesti” za sve nastavnike koji rade u multietničkim zajednicama u Hrvatskoj.
Do prosinca 2013 odrađene su sljedeće aktivnosti:
a)
Pripremna faza u kojoj smo obišli gradove Vukovar i Beli Manastir od kojih smo dobili podršku
za projekt kao i prostore u kojima se održavaju radionice. Posjetili smo i tri srednje škole u
10
Belom Manastiru te četiri u Vukovaru. Ostvarili smo suradnju s ravnateljima i
nastavnicima/pedagozima u svih sedam škola koje smo posjetili, a preko škola smo prikupili
učenike zainteresirane za sudjelovanje u ovom projektu. Školama smo predali motivacijska
pisma koja su oni preko razrednika podijelili zainteresiranim učenicima. Broj prijavljenih
učenika u oba grada iznosio je oko pedeset no nažalost nismo bili u mogućnosti sve njih
uključiti u projekt.. Kriterij za odlučivanje koje ćemo učenike uključiti u projekt, a koje ne bio je
balans izmedju onih čija se motivacija odnosi na interes za filmskim medijem i onih koji su bili
motivirani upoznavanjem kulturne baštine svoga kraja. Sve učenike koje nismo uključili u
projekt obavijestili smo o tome preko profesora i ravnatelja. Učenike koji su primljeni o tome
smo pojedinačno obavijestili preko telefona.
b)
Na prvoj uvodnoj radionici u Vukovaru i Belom Manastiru došla je tek nekolicina onih koje smo
odlučili uključiti u projekt. Za njih smo održali uvodnu radionicu u kojoj smo ih upoznali sa
sadržajem, tijekom i ciljevima projekta. Obzirom na taj mali broj odlučili smo ipak pozvati sve
prijavljene učenike, ali ovoga puta preko njihovih škola. Tako smo ponovili uvodnu radionicu i u
konačnici dobili 16 učenika iz Vukovara i 13 iz Belog Manastira.
c)
Za 29 polaznika održan je seminar u Jezerčici u trajanju od tri dana. Na seminar smo pozvali tri
predavača koji su pokrili sve teme vezane uz interkulturalizam (identitet, povijest, nasljedje),
grupni rad, a održali smo i predstavljanje sudionika kroz obiteljske fotografije te upoznavanje s
dokumentarnim filmom, novinarstvom i istraživanjem kao i snimanje kratkog dokumentarnog
filma. Kroz aktivnosti namijenjene povećanju grupne kohezije upoznali smo sudionike sa
konceptom identiteta, raspravalji o tome što sve spada pod taj pojam, što bi sve mogli biti
identiteti. Takodjer smo upoznali sudionike s vlastitim odnosom spram svog identiteta,
grupnog identiteta i drugim identitetima sa kojima se susreće. Razgovorali smo o utjecaju ovih
pojmova na društvo, načinima formiranja, pozitivnim i negativnim stranama.Polaznike smo
upoznali s osnovama dokumuntarnog filma, podijeli prema rodovima i filmskim vrstama, a
zatim smo govorili o percepciji pojmova – činjenice, istine i etičnosti kao i njihovoj ulozi i
važnosti u dokumentarnom filmu. Predavanje je bilo interaktivno. U drugome dijelu
predavanja isti dan pogledali 4 dokumentarca, a potom ih analizirali obzirom na filmski jezik i
dramaturgiju. Kroz analizu dotakli smo se i različitih tema poput identiteta, predrasuda,
tolerancije i različitosti.Radili smo i na razvoju scenarija, a polaznici su podijeljeni u 5 grupa uz
mentorsku pomoć razvijali ideju za dokumentarni film.U posljednjem dijelu polaznici su
podijeljeni u 3 grupe i praktično su realizirali model ispovjednog/direktnog dokumentarnog
filma (svaki u trajanju cca 3 min) – po jedan predstavnik iz svake grupe odgovarao je na pet
istih pitanja, a zatim su snimani netoni.
d)
Zbog povezivanja učenika odlučili smo održati još jednu zajedničku radionicu (za učenike iz
Belog Manastira i Vukovara) koju smo održali u Belom Manastiru. Ona je bila svojevrsni
nastavak seminara na kojem su učenici u grupama koje smo formirali na seminaru nastavili
razradjivati ideje za dokumentarne filmove, a sve u cilju da tu istu metodu mogu primjeniti kod
izrade scenarija za vlastite dokumentarne filmove. Na toj radionici pogledali smo još jedan
dokumentatni film kojeg su učenici analizirali progovarajući iz znanja koje su stekli kroz
dosadašnje susrete.
e)
Do početka ljetnih školskih praznika održane su još četiri vikend radionice, (dvije u Vukovaru i
dvije u Belom Manastiru), s istom tematikom u oba grada. Na prvoj radionici polaznike smo
upoznali sa osnovama snimanja i vođenja intervjua i to kroz teorijsko predavanje i praktične
vježbe u kojima su polaznici u parovima vježbali vođenje i snimanje intervjua. Napravili smo i
vježbu u kojoj su svi polaznici pojedinačno, u okolici mjesta gdje se održava radionica, kroz 10
slika snimili priče. Kasnije smo sve snimljeno analizirali i komentirali dajući im smjernice što i
11
kako trebaju napraviti da njihove priče i snimke budu što profesionalnije. Polaznicima smo
podijelili kamere i dali im zadatak da do sljedeće radionice naprave vježbu snimanja i vođenja
intervjua sa svojim ukućanima. Posljednje dvije radionice održane u Vukovaru i Belom
Manastiru sastojale su se od pregledavanja i analize snimljenog materijala. U ovoj fazi učenici
nastavljaju sa vježbama koje ćemo ponovno analizirati na sljedećoj radionici.
f)
Za vrijeme ljetnih školskih praznika, u mjesecu srpnju organizirali smo ponovni susret svih
polaznika, onih iz Vukovara i Belog Manastira na radionici u Belom Manastiru. Ova radionica
bila je zamišljena kao nastavak razrade scenarija dokumentarnih filmova o osobnim
povijestima te pregledavanje snimljenih vježbi, ali i kao druženje koje se nakon formalnog
dijela nastavilo na izletištu Puškaš. Cilj ovog neformalnog druženja je bio da mladima kroz
različite oblike timskog rada (uređivanje prostora za kampiranje, pripremanje hrane, traženje
drva, paljenje vatre…) omogućimo grupno povezivanje.
g)
U školskoj godini, 2013/2014 , u rujnu smo održali po jednu radionicu u Belom Manastiru i
Vukovaru. Na tim radionicama nastavili smo sa pregledavanjem Ii analizom snimljenih vježbi,
no međutim tada je već polovica učenika odustala od polaženja radionica pa se sveukupni broj
polaznika sa broja 29, smanjio na 16. U ovom periodu održali smo još 6 neformalnih susreta sa
polaznicima, četiri u Vukovaru i dva u Belom Manastiru s ciljem da uočimo želje i potrebe
polaznika te ih upoznamo sa tijekom provedbe projekta. Susreli smo se i s profesorima i
ravnateljima koje smo također obavijestili o tijeku provedbe projekta, ali isto tako ih zamolili za
pomoć oko pada broja polaznika. Obzirom da se broj polaznika nije vratio na staro, odlučili
smo da sve sljedeće radionice održimo zajedniči za polaznike iz Belog Manastira i Vukovara, u
Vukovaru. Do kraja godine održali smo još četiri takve radionice na kojima smo pregledavali
snimljene materijale i komentirali ih te polaznicima davali upute na ih koji način mogu
poboljšati. U ovom periodu polaznici su sa znanjem iz snimanj, pisanja scenarija i vođenja
intervjua koje su stekli na dosadašnjim radionicama krenuli u finalna snimanja za svoje filmove.
Na jednoj od ovih radionica uključili smo i igre povezivanja grupe te smo radili vježbe
povjerenja i jačanja tima. Posljednje dvije radionice odnosile su se na montažu gdje smo sa
polaznicima zajednički odlučivali o strukturi filma te iz cjelokupnog snimljenog materijala
izabirali što ćemo staviti u film.
h)
Osim zajedničkih radionica, s onim polaznicima koji nisu zadovoljili tehničke standarde prilikom
samostalnih snimanja, ponovili smo snimanje u njihovim obiteljima. Takvih je polaznika bilo 8
pa smo s njima odlazili na snimanja kako bismo im pomogli prilikom vođenja i snimanja
intervjua.
i)
Obzirom na ograničeno vrijeme od osam sati koliko većinom traju radionice, s polaznicima čije
snimke nismo uspjeli do kraja pregledati na radionicama, radili smo tzv. online montažu preko
skajpa.
j)
U obilazak roditelja naših polaznika otišli smo u prosincu, a sa svrhom upoznavanja sa tijekom
provedbe i ciljevima projekta te našim organizacijama. U deset dana posjetili smo 15 obitelji te
od roditelja dobili suglasnost za korištenje snimljenih materijala kao i suglasnosti za istupanje
maloljetne djece u medijima sa svrhom promocije projekta.
12
6. Program Suočavanja s prošlošću i promoviranje
građanske hrabrosti
U okviru ovog programa, Film u produkciji Nansen dijalog centra „Neispričane priče“, prikazan je u
tijekom 2013. godine na Festivalu Tolerancije – 7. Festivalu židovskog filma, koji se održao u Zagrebu
od 19.-25. Svibnja i na Festivalu Tolerancije u Sarajevu, na kojem je film bio prikazan 27.10. 2013.
Film „Neispričane priče“ dokumentarni je film o primjerima dobra; o herojskim djelima u kojima su
ljudi riskirali živote i osudu vlastite etničke skupine spašavajući prijatelje, susjede te općenito ljude u
nevolji bez obzira na njihovu nacionalnost, a tijekom ratova na prostoru bivše Jugoslavije od 1991.
Naša uloga jest da istražimo i iskoristimo ovu društvenu vrijednost, iz etnički i vjerski različitih
zajednica biše Jugoslavije, kao temelj za uspostavu među etničkog dijaloga i socijalne rekonstrukcije
tih zajednica.
7. Projekt : Orijentacija: NAPRIJED!
Projekt se financira sredstvima Europske unije kroz IPA program
prekogranične suradnje između Hrvatske i Srbije, te je potpomognut
sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Projekt partnerski
provode Novosadska novinarska škola, Srbija i Nansen dijalog centar,
Hrvatska.
CILJ PROJEKTA: Podizanje svijesti mladih u multikulturalnoj, pograničnoj
regiji Srbije i Hrvatske o posljedicama rastuće popularnosti ekstremnih
desno orijentiranih organizacija kao i povećavanje demokratskih kapaciteta mladih predstavnika
socijalnih, političkih i medijskih organizacija u cilju iznalaženja rješenja ovog zabrinjavajućeg
problema.
TRAJANJE: od 01. srpnja 2013. do 31. svibnja 2014.
Tijekom ovog 2013. godine održane su sljedeće aktivnosti:
1) U Novom Sadu 12. srpnja 2013. s početkom u 11 sati, u prostorijama Novosadske novinarske škole,
održan je pripremni sastanak predstavnika partnerskih udruga koje provode projekt Orijentacija:
Naprijed!, Novosadske novinarske škole iz Novog Sada i Nansen dijalog centra iz Osijeka
Planom realizacije aktivnosti projekta Orijentacija: Naprijed! ciljevi sastanka su bili:
Izraditi podroban plan provedbe projekta
Izraditi jedinstveni Prijavni obrazac za sudionike projekta
Izraditi raspored provedbe svih svih projektnih aktivnosti
Izabrati logo projekta i usuglasiti sadržaj promidžbenog materijala
Zaključci
Usuglašen je i izrađen podroban Plan provedbe projektnih aktivnosti
Izabran je logo projekta i usuglašen je sadržaj promidžbenog materijala
Dogovorena su i definirana očekivanja od rezultata evaulacije i definirane obveze osobe koja će
provesti evaulaciju projekta.
13
2) U Novom Sadu, Republika Srbija,od 27. -29- 09. 2013 održan je trenining za sudionike projekta pod
nazivom: Čuj znaj, kaži. Treningu su nazočili mladi sudionici projekta Orijentacija: Naprijed! iz
pograničnog područja Republike Srbije i Republike Hrvatske, Bačkog okruga i Vukovarsko – srijemske i
Osječko –baranjske županije.
Cilj treninga bio je podučiti sudionike kako prepoznati elemente govora mržnje, zlouporabu i
manipuliranje povijesnim podacima, neizravne i izravne pozive na nasilje, internetski rašireni diskurs
fašističkog i nacionalističkog govora mržnje i lažne vođe kao potencijalne uzore mladim ljudima.
Sudionici projekta “Orijentacija: Naprijed!” nakon treninga “Čuj, znaj kaži”, temeljem usvojenih
znanja i vještina na treningu, započeli su praćenje medija. U periodu od 7.10. – 13. 10. 2013. mladi
sudionici su, uz pomoć mentora, pratili vijesti Jutarnjeg lista, Večernjeg lista, Glasa Slavonije,
Facebook stranice Jutarnjeg i Večernjg lista u Republici Hrvatskoj, te Večernjih novosti, Kurira,
Dnevnika, Facebook stranice Večernjih novosti i Kurira u Republici Srbiji. U istom periodu sudionicisu
intervjuirali osobe u lokalnim sredinama na temu govora mržnje u medijima. Nakon rezultata
praćenja medija i dubinskih intervjua rezultate i izvješća objavili smo na stranici projekta:
www.odaberipravo.org
Od 6.- 8. prosinca, 2013. godine u Osijek, Republika Hrvatska, održan je trening “Govori glasno i
jasno” za sudionike projekta „Orijentacija: Naprijed“. Mladi su sudjelovanjem na ovome treningu
imali priliku steći znanja i vještine koje se koriste u debatiranju, raspravama i javnom zagovaranju, te
vještine neophodne za dijalog s mladim predstavnicima političkih stranaka.
8. Dodir nade
Donator CFR Footprints, Engleska
Suranja započeta na sastanku održanom 28. veljače s vlč. Clive R.Fowle, Koordinatorom organizacije
CFR Footprints and Judith Halliday njegovom suradnicom.
14
Cilj projekta je doprinijeti poboljšanju kvalitete života u multietničkim zajednicama istočne Slavonije
kroz motiviranje, osnaživanje, te razvoj osobnih i društvenih kapaciteta za suočavanje s traumama iz
rata. Projekt je namijenjen članovima i članicama udruga, ali i pojedincima koji okupljaju i pružaju
potporu osobama s ratnim traumama, te svim osobama koje su spremne raditi na vlastitim
povredama i traumama iz rata.
Program koji nudimo sastoji se od edukacije zasnovane na temeljnim vrijednostima i metodama
nenasilnog djelovanja, a bavi se temama o cjelovitom pristupu zdravlju pojedinca i zajednice.
Edukacijski program sastoji se od 9 dana treninga, raspodijeljenog u 6 susreta (3 dvodnevna –
rezidencijalna i 3 cjelodnevna trening dana). Edukacijski program okuplja skupinu od 10 do 14
sudionika/sudionica. Trening je mjesto gdje se vježbaju vještine i stavovi na određenu temu, a
naglasak se stavlja na interaktivni grupni proces rada i iskustveno učenje zasnovano na principima
učenja odraslih. Polazišna osnova je da svaki čovjek ima značajan potencijal. Trening proces vode
stručne osobe educirane prema specifičnostima vezanim uz nenasilno djelovanje, medijaciju, te
psihosocijalni rad i rad na traumama. Uz podršku stručnih trenera sudionici/ce imaju priliku otkrivati i
samostalno razvijati svoje potencijale i izgrađivati se kao osobe.
Projektni ciklus započinje promotivnim aktivnostima i regrutacijom zainteresiranih osoba za
edukaciju. Edukacijski ciklus proteže se od siječnja do lipnja, po jedan susret u mjesec dana.
Od siječnja do lipnja 2013 godine održano je 5 radionica, iz bazičnog ciklusa radionica u trajanju od 7
dana s grupom od 12 sudionica iz Vukovara, Valpova i Belog Manastira. Osmero kotrenera-volontera
koje smo educirali kroz protekle godine rada sudjelovali su u vođenju radionica.
1. Clive Fowle i Judith Halliday su 2. i 3. ožujka održali radionicu u Vukovaru na temu zdravlja i
ozdravljenja.
2. Radionicu Komunikacijskih vještina održala je Nena Arvaj 24. ožujka u Osijeku.
3. Radionica na temu povrijeđeni pomagač održana je u Iloku. Voditelji su bili Clive Fowle, Dorn
Margarets i Nena Arvaj. Temu smo istraživali kroz igru uloga iz priče o Dobrom Samarijancu te
kako, premda smo povrijeđeni kao pojedinci, možemo biti nositelji ozdravljenja i pomirenja.
Zaključak radionice bila je vježba "Kontroliraj svoju priču" koja je u fokusu imala različite
percepcije u situacijama sukoba.
4 i 5. radionca na temu identiteti i oproštenje održana je 11. i 12. svibnja u Belom Manastiru.
Treneri su bili Clive Judith i Nena Arvaj. Razmatrali smo tko smo kao pojedinci i koji su
najvažniji aspekti našeg identita te što se događa kada je identitet povrijeđen. Nakon toga je
slijedila radionica o oproštenju koja je istraživala prirodu oproštenja kroz primjer i igru uloga o
Jo Berry i Pat Magee iz Sjeverne Irske.
6. i završna radonica bazičnog ciklusa edukacije s temom Pomirenja održana je 14. i 15. rujna
2013. u Orahovici. Sudjelovalo je 10 osoba i 3 kotrenera. Treneri su bili Clive, Judith i Nena. Aspekte
pomirenja i pravde razmatrali smo analizirajući koncepte pravde, istine, milosti i mira i njihovog
suodnosa u istinskom pomirenju nakon sukoba.
Od 21. do 25. lipnja održan je sastanak planiranja u Malinskoj. Planiran je sadržaj naprednog treninga
koji će uključiti posjet sudionica seminara Ujedinjenom Kraljevstvu. Također je planiran program i
sadržaj treninga koji će se održati s Ekumenskim forumom žana u listopadu u Srbiji i studenom u
Hrvatskoj.
Planiran je i nastavak rada s novim facilitatorima radionica kako bi mogli dalje produbljivati i razvijati
svoje vještine.
Treneri na projektu Clive Fovle i Judith Halliday vodili su edukaciju pod temom Oproštenje
tijekom konferencije u organizaciji Ekumenskog foruma hrišćanskih žena Srbije na kojoj je sudjelovalo
20 sudionoca iz Hrvatske, Srbije i Makedonije, a koja se održala u Osijeku od 15. - 17. studenog. Nena
Arvaj je prevodila tijekom konferencije.
15
Posjet sudionicama u Valpovu i kraći susret uz prezentaciju o vještinama rješavanja sukoba održao se
18. studenog u Centru kultura Grada Valpova.
19. studenog u Vukovaru je održana radionica praćenja za facilitatore koji su pomagali voditi
radionice tijekom treninga. Osmero sudionika je razmijenilo iskustva vođenja dijelova treninga te su
iznijeli potrebe za daljnje usavršavanje. Također se napravila analiza različitih aspekta planiranja
treninga.
Planiranje aktivnosti na projektu održano je 17 studenog. Slijedeće aktivnosti za početak 2014. godine
su prezentacijska radionica od 2 dana u Tuzli, napredni trening od 5-7 dana u UK i radionica planiranja
novog bazičnog treninga s facilitatorima u Vukovaru.
Ustrojstvo i djelovanje Udruge
Nansen dijalog centar u Osijeku je lokalna nevladina organizacija osnovana u travnju 2001.
Vizija Nansen dijalog centra je inkluzivna i multietnička zajednica, dok nam je misija socijalna
rekonstrukcija poslijeratnih i multietničkih zajednica.
Tijela upravljanja Udruge:
menadžer.
skupština, predsjednik i dopredsjednik, upravni odbor i generalni
U udruzi je u 2013. godini bilo zaposleno 7 zaposlenika od kojih 3 na puno radno vrijeme dvoje na
25% radnog vremena i jedan zaposlenik na 68% radnog vremena.
Obzirom na zacrtane ciljeve u strateškom i operativnom planu zadovoljni smo brojem ostvarenih
fondova za aktivnosti našeg centra u dva programska područja:
1.). Projekti usmjereni na integraciju,formalno i neformalno obrazovanje i jačanje interkulturalnih
kompetencija djece i mladih;
2.) Projekti prekogranične suradnje.
Isto tako zadovoljni smo suradnjom koju smo ostvarili s pojedinim nevladinim organizacijama iz
zemlje u regije u procesima apliciranja i realizacije samih EU projekata. Važna nam je i prepoznatost
našeg rada u zajednicama u kojima djelujemo.
NDC je u svom radu, posebno kroz formalne i neformalne mreže organizacija civilnog drušva,
djelovao na područje javnih politika. Poseban doprinos dali smo procesu mogućeg uspostavljanja
prvih interkulturalnih/integriranih škola u Vukovaru i Kninu. Aktivno sudjelujemo u zagovaračkim
aktivnostima Inicijative za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u obrazovni sistem RH. Pozvani
smo i priključili smo se sudjelovati u neformalnoj mreži "Svi mi za Hrvatsku svih nas". U suradnji sa
Agencijom za odgoj i obrazovanje razvijamo kurikulum edukacije nastavnika za područje rada s
djecom na razvoju interkulturalnih kompetencija. Ove zagovaračke aktivnosti bile su nam omogućene
institucionalnom podrškom NZRCD.
Osim projekata koje smo provodili, sudjelovali smo u implementaciji edukacije interkulturalnog
poučavanja u sklopu eksperimentalnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja; aktivni smo
sudionik GOOD inicijative (inicijativa organizacija civilnog društva koje se zalažu za uvođenje
Građanskog odgoja i obrazovanja u redovni odgojno obrazovni sustav); prepoznati smo kao partner
od strane Agencije za odgoj i obrazovanje u pripremi i provedbi treninga interkulturalnih
16
kompetencija, te smo pozvani uključiti se u edukativni tim neformalne mreže Svi mi – za Hrvatsku
svih nas.
17