CESTARINE 8 Samo koridor 5c nije upitan za gradnju zSE 26 Travanjski 'spust' od velikih 32% SUSRET U zAGREBU 10 Poljaci žele hrvatske masline, ulje, inćune i gljive četvrtak 3/5/2012 broj 1133 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km NEMA PREDAJE 2-3 Unatoč najavi Vlade o smanjenju otkupne cijene struje proizvedene iz Sunčeve svjetlosti, domaće tvrtke u sklopu brenda Solarni projekti u Šibeniku ulažu osam milijuna eura u 25.000 panela snage pet megavata Šibenski TLM dobiva najveći solarni park u Hrvatskoj DANAS PRILOzI PROGNOzA EIz-a 4 RH ulazi u novu recesiju BDP će na razini cijele 2012. pasti za jedan posto, a rast BDP-a najavljuje se za 2013. godinu, i to za 1,2 posto IPAK IIzGLAĐENO GLAĐENO Financijske potpore i otvaranje tržišta u žiži pregovora Kine i SAD-a Nova runda razgovora o kinesko-američkim odnosima i globalnim pitanjima trebala je biti usredotočena na ekonomske teme, ali djelomično ju je zasjenio neočekivani problem slijepoga kineskog disidenta 6 Glavni urednik: Plamenko Cvitić plamenko.cvitic@business.hr Zamjenik glavnog urednika: Stanko Borić Urednici: Biljana Starčić, Nikola Sučec, Æeljko ©ojer, Tomislav Tadić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Nevenka Cuglin, Sandra Carić Herceg, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Branimir Kovač, Tomislav Pili, Margareta Podnar, Nikolina Rivosechi, Saša Vejnović, Branimir Zekić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota Mileković, Blanka Dujić, Dijana Kasavica, Mario Kramer, Darko Marić, Nena Novaković Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Babonićeva 121, Zagreb tel: +385 (0) 1 8892 600 fax: +385 (0) 1 8892 678 redakcija@business.hr IzdavaË: BMG d.o.o. Vodice, Grgura Ninskog 1 Predsjednik Uprave: Amir Šibić Prodaja oglasnog prostora: Goran Ružić tel: +385 (0) 1 8892 548 fax: +385 (0) 1 8892 544 oglasi@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385 (0) 1 8892 555 fax: +385 (0) 1 8892 678 pretplata@business.hr Marketing i eventi: Tamara Šašić tel: +385 (0) 1 8892 573 fax: +385 (0) 1 8892 544 marketing@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr KoNTAKT Telefon: (01) 8892 600 E-mail: redakcija@business.hr aktualno 2-3 NEMA PREDAJE Unatoč najavi Vlade o smanjen tvrtke u sklopu brenda Solarni projekti u Šibeniku ˇ Sibenski TLM dobiva najveći solarni park u RH MARINo FRANINoVIć, čelnik tvrtke Linea plus, koja djeluje u sklopu brenda Solarni projekti, rekao je da povrat investicije slijedi za osam ili devet godina arhiva business.hr Iako je TLM golem potrošač električne energije, 7,25 milijuna kilovatsati struje iz obnovljivog izvora energije isporučivat će se HEP-u. TLM će, osim mjesečne naknade ili udjela u projektu, imati još koristi. Proizvest će aluminijske profile koji će služiti kao konstrukcija za solarni park te istodobno sanirati krovove "Investirat ćemo u solarnu elektranu na krovu šibenskog TLM-a oko osam milijuna eura. Nećemo odustati bez obzira na promjenu državne politike poticanja proizvodnje električne energije iz Sunčeve svjetlosti. Prema sadašnjim uvjetima, investicija bi nam se vratila u prvih šest ili sedam godina, no kako posljednjih mjeseci pada cijena opreme, povrat očekujemo za osam ili devet godina", rekao nam je Marino Franinović, čelnik tvrtke Linea plus, koja djeluje u sklopu brenda Solarni projekti koji pak okupljaju nekoliko hrvatskih tvrtki specijaliziranih za solarne elektrane. Upravo bi oni u suradnji s TLM-om trebali iduće godine početi projekt solarnog parka na dijelu krovova te šibenske tvornice, koji bi trebao postati najveći takav park u Hrvatskoj. Prema najavama, na dio TLM-ovih krovova instalirat će se 25.000 solarnih nju otkupne cijene struje proizvedene iz Sunčeve svjetlosti, domaće u ulažu osam milijuna eura u 25.000 panela snage pet megavata business.hr Četvrtak 3/5/2012 MAtJAž GoRJuP, direktor Tvornice valjanih proizvoda TLM, rekao je da će prešaonica raditi aluminijske profile koji će poslužiti kao konstrukcija za solarni park, stoga očekuje da bi mogli profilirati potpuno novi proizvod foto finance bRoJkA 70 hektara površine TLM ima u Šibeniku, od čega je više od 20 hektara krovova panela snage pet megavata, koji bi godišnje HEP-u trebali isporučivati 7,25 milijuna kilovatsati struje. Iako je i TLM veliki potrošač električne energije (troškovi za struju i plin su im podjednaki), sva će se struja prodavati HEP-u. No TLM će, osim mjesečne naknade ili pak udjela u projektu, imati još koristi. "Fokusirani smo na proizvodnju aluminija i na dobar krov. U gradu imamo 70-ak hektara površine, od čega je više od 20 hektara krovova. Neće se svi krovovi koristiti za postavljanje solara, nego samo dio njih. Projekt nam je zanimljiv zbog toga što ionako moramo sanirati stare krovove i unutarnji razvod struje, te moramo razvija- ti nove proizvode. Osim što ćemo sanirati krovove, naša prešaonica radit će aluminijske profile koji će poslužiti kao konstrukcija za solarni park, stoga očekujemo da bismo mogli profilirati potpuno novi proizvod", kaže Matjaž Gorjup, direktor Tvornice valjanih proizvoda TLM, dodajući da im je zbog svega toga projekt vrlo važan. Osim toga, nakon 12 ili 14 godina TLM će postati vlasnik cijelog postrojenja. Nema odustajanja Zanimljivo je da najava tog projekta dolazi neposredno nakon što je Radimir Čačić, potpredsjednik Vlade, najavio promjenu u dosadašnjoj politici proizvodnje električne energije iz Sunčeve svjetlosti. Država je dosad plaćala tako proizvedenu struju devet puta više od one proizvedene iz nafte ili plina, no Vlada je odlučila znatno smanjiti iznos poticaja. Iako su neki investitori izjavili da im onda projekti u poodmakloj fazi neće biti isplativi, ovaj projekt neće se zaustaviti. Štoviše, Gorjup kaže da bi, čak i da domaći investitori odustanu, u njega vrlo vjerojatno ušli Nijemci. "Svakako ćemo ići s projektom. Čak i ako sadašnji investitori ne bi mogli opravdati tu investiciju, vidim mogućnost suradnje s njemačkim investitorima", rekao nam je Gorjup. Odustanak, međutim, Franinoviću nije opcija, nego nam prilično samouvjereno tvrdi da će projekt privesti kraju. Ni Čačić ga nije iznenadio jer su kalkulacije utemeljili na najavljenim smanjenim poticajnim cijenama. Pritom ističe da je cijeli posao produkt domaće pameti, a konačan proizvod bit će posve hrvatski. "U Hrvatskoj postoje dva proizvođača solarnih kolektora i nastojat ćemo ugraditi njihove proizvode koji su svjetska klasa. Potkonstrukciju će proizvesti TLM, a i kabele ćemo kupiti u Hrvatskoj. Jedino ćemo vani kupiti inverter, koji inače nabavljamo od njemačkog proizvođača jer su oni jednostavno naj- bolji", kaže Franinović. Njegovi su inženjeri provjerili nekoliko invertera različitih proizvođača, koje su rastavili na najmanje dijelove i podvrgli ih detaljnim testovima. "Danima smo ih ispitivali i svi su 'krepali' osim njemačkog. Zato ugrađujemo samo taj jer je srce cijelog sustava pa je važno da je najbolji na tržištu", kaže Franinović. Manje dozvola To što su solarnu elektranu odlučili instalirati na krovu šibenskog TLM-a nije ništa neobično jer je to znatno jednostavnije od gradnje na terenu. "Krovne površine puno su bolje jer je primjena na terenu još uvijek prezahtjevna i za nju je nužno ishodovati brojne dozvole. Ovako je potrebno puno manje dozvola jer radimo na postojećoj čestici", kaže Franinović, koji iza sebe već ima jedan projekt solarne elektrane u Hrvatskoj. Riječ je o projektu SEG1, prvoj hrvatskoj fotonaponskoj elektrani koja je sagrađena potkraj studenog 2011. neposredno uz naplatne kućice na autocesti A5 pokraj čvora Osijek, a počela je raditi tek 26. ožujka 2012. godine. To je relativno mala elektrana koja se prostire na oko dvije tisuće četvornih metara i u koju su ugrađena 144 fotonaponska modula domaće proizvodnje, a godišnja proizvodnja je 38,8 megavatsati. Zanimljivo je da je za realizaciju tog projekta bilo nužno prikupiti više od 90 različitih dozvola i suglasnosti, koje su ukupno čekali čak 18 mjeseci, a u zemljama okruženja čeka se samo nekoliko dana. Danas je situacija malo bolja pa je za projekt na TLM-ovu krovu potrebno prikupiti "samo" 58 različitih dozvola. "Nažalost, naša je zemlja još uvijek business unfriendly, no ja se uporno borim pobijati tu tezu i predstaviti Hrvatsku u unozemstvu u boljem svjetlu. Neću odustati, dobili smo mnoge ratove, pa ćemo i ove", kaže Franinović. Saša Vejnović sasa.vejnovic@business.hr
© Copyright 2024 Paperzz
