Newsletter-listopad 2014.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Newsletter za listopad 2014.
Europska komisija potvrdila je Sporazum o partnerstvu, ključan dokument za
korištenje 10,7 milijardi eura iz EU fondova
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i
fondova EU Branko Grčić danas je u Banskim dvorima
kazao da je Europska komisija potvrdila Sporazum o
partnerstvu, krovni strateški dokument za korištenje
10,676 milijardi eura iz Europskih strukturnih i
investicijskih fondova, a koji bi trebali poslužiti kao
temelj održivog gospodarskog rasta i zapošljavanja u
idućih 7 godina.
„Sporazum će biti temeljni izvor financiranja razvoja
Hrvatske, koji će sigurno dati jednu novu šansu za jačanje
konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, ali i za jačanje
ukupnih uvjeta života u svim sferama“, rekao je potpredsjednik Grčić i pojasnio da pokriva više područja; kohezijsku
politiku, prije svega orijentiranu prema jačanju konkurentnosti, zatim politiku vezanu za razvoj ljudskih potencijala,
nadalje politiku ruralnog razvoja, znači razvoja najmanjih sredina, koje su tradicionalno opterećene razvojnim
problemima te na kraju politiku vezanu za razvoj ribarstva.
„U tom smjeru ide i struktura financiranja, tako da će ukupna sredstva iz fondova iznositi oko 10,7 milijardi eura za
idućih 7, odnosno 10 godina, ako uključimo i N+3 razdoblje“, rekao je potpredsjednik Grčić. Kazao je da je Hrvatska
ovim Sporazumom o partnerstvu napravila veliki posao, jer za razliku od svih drugih zemalja članica, Hrvatska je
sličan posao morala odraditi paralelno i za polovicu 2013. godine.
„To smo sve morali ponoviti za novu financijsku perspektivu i kao što vidite, proveli smo to uspješno i uspjeli se do
kraja mandata sadašnje Komisije izboriti za prihvaćanje Sporazuma o partnerstvu. Dodao je i da Hrvatsku očekuje i
priprema Operativnih programa, u smislu finalne razrade i finalnog usklađivanja sa Europskom komisijom.
Europski strukturni i investicijski (ESI) fondovi bi trebali u razdoblju 2014.-2020. pomoći Hrvatskoj snažnije
pokrenuti gospodarsku aktivnost na izlasku iz ekonomske krize, potaknuti zapošljavanje i gospodarski rast kroz
potporu poduzetništvu, inovacijama i kvalitetnijem obrazovanju. Također će pomoći u razvoju zelenog i resursnoučinkovitog gospodarstva te doprinijeti borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Priopćenje Europske komisije o prihvaćanju Sporazuma o partnerstvu s Hrvatskom
Ukupno 10,676 milijardi eura iz EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i
radna mjesta u razdoblju 2014.-2020.
“Uspjeli smo ispuniti važan cilj usvajanjem ovog konačnog prijedloga
Sporazuma o partnerstvu te očekujem i da će ga Europska komisija
potvrditi u najkraćem roku. Sporazum o partnerstvu je strateški plan
ulaganja za razdoblje 2014. -2020. kojim smo pokazali da smo
fokusirani na poticanje novih radnih mjesta i stvaranje snažnijeg i
konkurentnijeg gospodarstva“, izjavio je potpredsjednik Vlade i
ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić
nakon što je Vlada Republike Hrvatske usvojila konačni prijedlog
“Sporazuma o partnerstvu”, krovni strateški dokument za korištenje
10,676 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova, a koji bi trebali poslužiti kao temelj
održivog gospodarskog rasta i zapošljavanja u narednih 7 godina.
ESI fondovi bi trebali u razdoblju 2014.-2020. pomoći Hrvatskoj snažnije pokrenuti gospodarsku aktivnost na izlasku
iz ekonomske krize, potaknuti zapošljavanje i gospodarski rast kroz potporu poduzetništvu, inovacijama i
kvalitetnijem obrazovanju. Također će pomoći u razvoju zelenog i resursno-učinkovitog gospodarstva te doprinijeti
borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Sporazum o partnerstvu pruža okvir za korištenje 8,377 milijarde eura iz europskog proračuna u razdoblju 2014.2020. za ciljeve kohezijske politike i 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj koji bi se trebali
prvenstveno usmjeriti prema realnom gospodarstvu. Dodatno, za razvoj ribarstva Hrvatska ima na raspolaganju 253
milijuna eura iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR).
Ulaganja iz Europskog proračuna predstavljaju samo dio ukupnih sredstava koji će se usmjeriti na ciljeve opisane u
Sporazumu o partnerstvu, a koji su najvećim dijelom povezani s jačanjem konkurentnosti gospodarstva (ukupno
1,943 milijarde eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), 820 milijuna iz EPFRR-a i 143 milijuna eura iz
EFPR-a) te zaštitom okoliša i boljom učinkovitosti resursa (1,115 milijardi eura iz EFRR-a, 1,649 milijarde eura iz
Kohezijskog fonda (KF), 727 milijuna eura iz EPFRR-a i 75 milijuna eura iz EFPR-a).
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava upravljat će sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, a komentirajući
usvajanje konačnog prijedloga Sporazuma o partnerstvu ministar Mirando Mrsić je izjavio:
“Sredstva Europskog socijalnog fonda ulagat ćemo u zapošljavanje, socijalno uključivanje, obrazovanje i javnu upravu.
Navedena područja financirat će se kroz Operativni program "Učinkoviti ljudski potencijali" u ukupnoj vrijednosti od
milijardu i 850 milijuna eura. Osim sredstava ESF-a, na raspolaganju će nam biti i sredstva "Garancije za mlade" koja
za ovu i slijedeću godinu iznose oko 66 milijuna eura. Prepoznata područja ulaganja te ciljevi koje smo odabrali
pokazuju da se Republika Hrvatska odredila za razvojni smjer u kojem vodi računa o osiguranju uvjeta za gospodarski
rast i održanju socijalne stabilnosti.“
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, čije će ministarstvo upravljati s 2,278 milijardi eura iz Europskog
poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog fonda za ribarstvo i pomorstvo (EFPR) rekao je:
“Usvajanjem ovog krovnog plansko-programskog dokumenta stvoreni su i preduvjeti za dovršetak i usvajanje
Programa ruralnog razvoja na temelju kojeg će se RH na raspolaganje biti stavljeno više od dvije milijarde eura iz
Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Program ruralnog razvoja upućen je Komisiji na usvajanje u
srpnju 2014. godine te smo 23. listopada 2014. dobili službene komentare Komisije koji se sad analiziraju kako bi RH
mogla pripremiti adekvatna obrazloženja i potrebne izmjene Programa. Usvajanje Partnerskog sporazuma, kao i
obavljene konzultacije s Komisijom tijekom pripreme Sporazuma, umnogome će pomoći u tom procesu, jer su
Sporazumom postignuti ključni dogovori između Komisije i RH na koji način i u koju svrhu će se koristiti sredstva
Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.“
Naglasak je, posebice, stavljen na jačanje konkurentnosti i inovativnosti poduzeća te će sredstva koristiti kako bi se
povećao broj inovacija i poduzeća koji se aktivno bave istraživanjem i razvojem, unaprijedila suradnja poduzeća sa
znanstveno-istraživačkom zajednicom u područjima istraživanja koja su relevantna za tehnološku konkurentnost
Hrvatske, olakšao pristup financiranju malim i srednjim poduzećima s ciljem normalizacije kreditiranja gospodarstva
te potaknulo osnivanje novih poduzeća i povećala stopa održivosti postojećih poduzeća, naročito u sektorima koji
imaju dobar potencijal rasta.
Jednako tako, pružit će se podrška energetskoj učinkovitosti industrijskih poduzeća i korištenju obnovljivih izvora
energije u proizvodnim i uslužnim granama gospodarstva. U ovom slučaju će se ESI fondovi koristiti kao poluga za
poticanje ulaganja privatnog sektora u energetsku učinkovitost s istovremenim doprinosom konkurentnosti.
Ulaganjem 210 milijuna eura iz EFRR-a te još toliko nacionalnih i ostalih izvora financiranja želi se povećati
pokrivenost pristupnom mrežom slijedeće generacije u Hrvatskoj na više od 50 % do 2020.
Hrvatska želi smanjiti primarnu potrošnju energije, te će se stoga za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada
izdvojiti 392 milijuna eura iz EFRR-a u sklopu prioriteta za prijelaz na niskougljično gospodarstvo.
Za ispunjenje uvjeta iz Pristupnog ugovora u sektoru otpadnih voda i otpada, potrebna su značajna ulaganja koja traže
da se veliki dio sredstava iz Kohezijskog fonda usmjeri na ulaganja u ova dva sektora. Hrvatska je predvidjela
omotnicu od 1,525 milijarde eura za osiguranje sukladnosti s direktivama EU-a u gospodarenju vodama i otpadom
(smanjenje količine otpada koji se odlaže i povećanje reciklaže, sukladnost odlagališta, osiguravanje kakvoće pitke
vode, priključak na javne sustave odvodnje i vodno-komunalne sustave itd.).
U razvoj moderne i održive prometne infrastrukture uložit će se ukupno 1,310 milijarde eura (400 milijuna iz EFRR-a
i 910 milijuna iz KF-a), a prioriteti su poboljšanje osnovne željezničke mreže i cestovnih veza s TEN-T, uklanjanje
uskih grla u cestovnom prometu (uključujući na granici s BIH u Dubrovačko-neretvanskoj županiji) te poboljšanje
gradske i prigradske mobilnosti i povezanosti.
Hrvatska želi povećati stopu zaposlenosti sa sadašnjih 55,4% na 62,9% do 2020. Glavni izazovi kroz ESI fondove jesu:
nezaposlenost mladih odnosno bolja integracija mladih na tržište rada, poboljšanje vještina za zapošljivost kroz bolje
usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, rješavanje dugotrajne nezaposlenosti i nezaposlenosti
osoba koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada (primjerice osobe s nižim stupnjem obrazovanja, starije
osobe i žene). Za prioritete zapošljavanja, te kvalitetnijeg i dostupnijeg obrazovanja za sve, namijenjeno je 918
milijuna eura iz ESF-a, 271 milijuna eura iz EFRR-a i 138 milijuna eura iz EPFRR-a.
Za ciljeve smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti predviđeno je ukupno 991 milijuna eura iz EFRR-a, ESF-a i
EPFRR-a. Vlada RH ima za cilj smanjiti broj siromašnih za 150 tisuća do 2020. Odlučna je u promicanju socijalne i
ekonomske jednakosti, stoga će kroz ESI fondove ponuditi paket socijalnih mjera koje smatra prioritetnima povezano
s uključivim rastom, a to su: smanjenje prepreka zapošljavanju za ranjive skupine društva, prijelaz s institucionalne na
socijalnu skrb u zajednici, poboljšanje pristupa obrazovanju za učenike i studente u nepovoljnom položaju odnosno
one slabijeg socio-ekonomskog statusa te integrirane pilot programe obnove i revitalizacije u ratom stradalim
područjima.
Poseban paket od oko četvrt milijarde eura iz EFRR-a i ESF-a usmjerit će se na povećanje troškovne učinkovitosti
zdravstvenog sustava, uključujući bolnice.
Ukupno 191 milijun eura iz ESF-a usmjerit će se na jačanje institucionalnih kapaciteta javne uprave, na središnjoj i
lokalnoj (regionalnoj) razini i to za konkretna poboljšanja i ciljane mjere koje trebaju rezultirati boljim uslugama za
građane, smanjenjem administrativnog opterećenja za poduzeća i građane, učinkovitijom i transparentnijom javnom
upravom i pravosuđem, te kvalitetnijim socijalnim dijalogom s partnerima iz civilnog sektora.
Održivi urbani razvoj podupirat će se putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) za što je rezervirana
posebna omotnica od 365 milijuna eura, a koji će inicijalno biti ponuđen sedam hrvatskih gradova (Zagrebu, Splitu,
Rijeci, Osijeku, Zadru, Slavonskom Brodu i Puli) i to za integrirane pakete mjera na teme: progresivni gradovi (gradovi
pokretači pametnog i održivog rasta), čisti gradovi (zdraviji okoliš, energetska učinkovitost i prilagodba klimatskim
promjenama) i uključivi gradovi (borba protiv siromaštva i potpora socijalnoj uključenosti). Posebnost ITU
mehanizma je ta da će gradovi sami birati projekte za financiranje (sukladno integriranim strategijama održivog
urbanog razvoja) te kao takav predstavlja prvi korak prema decentralizaciji upravljanja fondovima EU-a.
Sadržaj Sporazuma o partnerstvu možete pročitati OVDJE.
Vlada usvojila prijedlog Sporazuma o partnerstvu
Vlada Republike Hrvatske održala je 28. listopada 2014. telefonsku
sjednicu Vlade na kojoj je, nakon višemjesečnog usuglašavanja,
prihvatila prijedlog Sporazuma o partnerstvu s Europskom unijom.
Vlada je zadužila Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske
unije da o tome na odgovarajući način izvijesti sva tijela u sustavima
upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih
fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020.,
definirana člankom 5. Zakona o uspostavi institucionalnog okvira za
provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020.
(NN 92/2014).
Ovim se Sporazumom utvrđuje nacionalna strategija ulaganja za europske strukturne i investicijske fondove te
prioriteti i mehanizmi za djelotvorno i učinkovito korištenje sredstava navedenih fondova, u svrhu provedbe
Strategije Europa 2020. – strategije Europske unije za pametan, održiv i uključiv rast.
Sadržaj Sporazuma o partnerstvu opisuje na koji će način Hrvatska pristupiti ispunjavanju zajedničkih ciljeva
Strategije Europa 2020., uz pomoć sredstava iz proračuna Europske unije koja su joj dodijeljena kroz višegodišnji
financijski okvir za programsko razdoblje 2014.-2020.
Prioritetni ciljevi, u skladu s Nacionalnim programom reformi i posebnim preporukama Vijeća EU za Hrvatsku, sa
gospodarskim ciljevima Vlade Republike Hrvatske, s obvezama iz Pristupnog ugovora, direktivama Europske unije i
pravilima tematske koncentracije fondova su konkurentnost gospodarstva, zaštita okoliša i resursna učinkovitost,
razvoj održive i moderne prometne infrastrukture, sudjelovanje na tržištu rada i kvaliteta obrazovanja, siromaštvo,
nejednakost i diskriminacija te učinkovitost javne uprave.
Do 1. studenoga 2014. web konzultacije o nacrtu Operativnog programa
„Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“
U tijeku je revidiranje Operativnog programa
„Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, dokumenta
koji obuhvaća ulaganja Republike Hrvatske iz
europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova
u sedmogodišnjem razdoblju od 2014.-2020.
Financijska alokacija iz ESI fondova za navedeni Operativni program iznosi 6,881 milijardi, a obuhvaća
sljedeće prioritetne osi:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija
Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije
Poslovna konkurentnost
Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije
Klimatske promjene i upravljanje rizicima
Zaštita okoliša i održivost resursa
Povezanost i mobilnost
Socijalno uključivanje i zdravlje
Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
Tehnička pomoć
Tekst dokumenta izrađen je u suradnji tijela državne uprave, predstavnika jedinica lokalne i regionalne
samouprave, socijalnih partnera i civilnog društva. Tijekom izrade ovog dokumenta održano je i nekoliko
savjetovanja s javnošću o prioritetnim područjima ulaganja obuhvaćenih ovim programom. Cjelokupni
proces koordiniralo je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
U izradi dokumenta bitno je naglasiti i kontinuiranu suradnju sa službama Europske komisije, koja po
završetku procesa usvaja operativne programe, odnosno formalno odobrava korištenje ESI fondova kako
je opisano u tim programima.
Ovdje možete preuzeti Nacrt Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. na engleskom
jeziku, Sažeti prikaz prioriteta i specifičnih ciljeva nacrta Operativnog programa Konkurentnost i kohezija
2014.-2020. na hrvatskom jeziku i Nacrt poglavlja 2. Operativnog programa Konkurentnost i kohezija
2014.-2020. na hrvatskom jeziku.
Ovim putem Vas ujedno pozivamo da do 1. studenoga 2014. svoje komentare na tekst Operativnog
programa dostavite na sljedeću adresu elektroničke pošte: opkk@mrrfeu.hr
Sve primjedbe bit će obrađene i uzete u obzir u procesu dovršetka nacrta Operativnog programa.
Unaprijed zahvaljujemo na Vašem vremenu i cijenimo Vaše mišljenje.
Operativni program Regionalna konkurentnost 2007.-2013. Shema dodjele
bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu (RC.1.1.05)
24. listopada 2014.
U okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost
2007.-2013., Prioritetne osi 1. Razvoj i unaprjeđenje
regionalne infrastrukture i jačanje atraktivnosti regija,
Mjere 1.1 Podrška razvoju javne infrastrukture,
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske
unije je objavilo 4. prosinca 2013. godine Poziv za dostavu
projektnih prijava za Shemu dodjele bespovratnih
sredstava za poslovnu infrastrukturu (broj poziva:
RC.1.1.05) koji je bio otvoren do 21. veljače 2014. godine.
Ukupni indikativni proračun Poziva je pri objavi iznosio
205.561.125,00 HRK nakon čega je povećan. Proračun je
prvi put povećan na 291.206.729,88 HRK za neutrošena
sredstva na završenim projektima iz prva dva poziva za
Shemu dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu
infrastrukturu, neugovorena sredstva iz trećeg poziva te za
sredstva planirana za objavu dvaju ograničenih poziva za
pripremu projekata je iznosio, a drugi put je povećan na 356.684.548,39 HRK sredstvima iz državnog proračuna
slijedom prigovora podnesenih na rezultate provjere prihvatljivosti za koje je naknadnom provjerom utvrđeno da su
osnovani.
Cilj Poziva je razvoj javne poslovne infrastrukture: poduzetničkih zona, poduzetničkih potpornih institucija, razvojnoistraživačke i turističke infrastrukture kako bi se potaknuo rast malih i srednjih poduzeća, privukla ulaganja,
unaprijedio turistički potencijal u Republici Hrvatskoj te na taj način doprinijelo uravnoteženom regionalnom razvoju.
Na Poziv za dostavu projektnih prijava za Shemu dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu pristigle
su 144 projektne prijave. Nakon provedenog postupka procjene, kojeg su proveli Ministarstvo regionalnoga razvoja i
fondova Europske unije i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU),
za 15 projekata donijete su odluke o financiranju slijedom čega su izrađeni ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava.
Ukupni iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava za odabranih 15 projekata iznosi 356.684.548,39 HRK.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić
svečano je uručio 15 ugovora korisnicima projekata iz 4. poziva Sheme dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu
infrastrukturu, 24. listopada 2014. godine u Europskom domu u Zagrebu.
Svečanom uručivanju, u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Središnje agencije
za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, prisustvovali su potpisnici ugovora iz 12 županija Krapinsko-zagorske županije, Koprivničko-križevačke županije, Karlovačke županije, Osječko-baranjske županije,
Vukovarsko-srijemske županije, Sisačko-moslavačke županije, Virovitičko-podravske županije, Ličko-senjske županije,
Bjelovarsko-bilogorske županije, Splitsko dalmatinske županije, Zadarske županije te Grada Zagreba.
Popis korisnika s kojima je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava zajedno s kratkim podacima o
projektima nalazi se u tablici s popisom ugovorenih projekata.
Popis korisnika s kojima je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava
Predstavljanje rezultata projekata sufinanciranih iz Europskog fonda za regionalni
razvoj u vrijednosti više od 160 milijuna kuna u Slavonskom Brodu
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske
unije predstavit će rezultate provedbe projekata iz 2.
poziva Sheme dodjele bespovratnih sredstava za
poslovnu i turističku infrastrukturu, 4. studenoga 2014.
godine u Srednjoj školi Matije Antuna Reljkovića u
Slavonskom Brodu.
Cjelokupan događaj za javnost bit će otvoren od 13:30 do
16 sati.
Poziv je financiran iz Europskog fonda za regionalni
razvoj, u okviru prve prioritetne osi Operativnog
programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013. U 2.
pozivu ugovoreno je 19 projekata poslovne i turističke
infrastrukture 2012. godine u ukupnoj vrijednosti od 163
milijuna kuna (EU udio: 117 milijuna kuna, nacionalni udio: 46 milijuna kuna). Cilj projekata je jačanje sektora malog i
srednjeg poduzetništva te stvaranje novih radnih mjesta.
Održana panel rasprava „Mogućnosti mladih iz EU fondova“ i nagrađeni najbolji
studenti sa studijskim putovanjem u Bruxelles
Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a u organizaciji
Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske
unije, 21. listopada 2014. godine održano je
predstavljanje rezultata Akademije regionalnog razvoja i
fondova EU, panel rasprava „Mogućnosti mladih iz EU
fondova“ te dodjela nagrada najboljim studentima koji su
sudjelovali u dosadašnjoj provedbi pilot projekta
Akademije. Ovaj pilot projekt Ministarstvo regionalnoga
razvoja i fondova Europske unije pokrenulo je u lipnju
ove godine s ciljem informiranja i obrazovanja studenata
o svim aspektima korištenja europskih strukturnih i
investicijskih fondova.
Riječ dobrodošlice uputio je Lajoš Žager, dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a okupljenima su se obratili
i: Roko Andričevič, zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta te Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i
ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Na poziv za sudjelovanje u aktivnostima Akademije odazvalo se desetak studentskih organizacija iz različitih dijelova
Hrvatske (Zagreb, Osijek, Rijeka, Šibenik, Dubrovnik, Vrbovec). Kao prvu aktivnost Akademije studenti su trebali
istražiti projekte od lokalnog značaja u njihovom gradu i županiji, te napraviti vizualni prikaz projekta onako kako ga
oni vide. Na taj način studenti su mogli vidjeti praktične koristi EU fondova za njihovu zajednicu i pojedince te time
osvijestiti značaj korištenja EU fondova. Uz to, trebali su izraditi idejna rješenja plakata, logotipa i slogana Akademije
kojim će doprinijeti vidljivosti projekta u javnosti.
Studenti su proteklih mjeseci stjecali teoretska i praktična znanja o EU fondovima, a najbolji među njima nagrađeni su
sa studijskim putovanjem u Bruxelles koje organizira Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj. Dobitnici ove
nagrade su članovi Udruge studenata Građevinskog fakulteta iz Osijeka (3 predstavnika) čiji je video prikaz projekta
ocijenjen kao najbolji, zatim članovi Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci (2), Studentskog zbora Visoke poslovne
škole PAR iz Rijeke (1), Udruge eSTUDENT iz Zagreba (2) i Udruge TIM iz Zagreba (2).
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić uručio je nagrade
najboljim studentima i tom prilikom istaknuo: „Ulazimo u vrijeme u kojem ćemo imati na raspolaganju znatna
sredstva za razvoj i promjenu uvjeta života u Hrvatskoj. Ako netko o tome treba znati više i o tome više naučiti da bi
sudjelovao u tim promjenama, to su zacijelo mladi ljudi. Bitno je i da fakulteti uvrste predmete kojima će se EU
fondovi još više približiti studentima jer gotovo da i nema nijedne sfere u životu koja se ne može prepoznati u
području EU fondova“.
Više od stotinu studenata okupljenih na svečanom predstavljanju rezultata Akademije imalo je priliku upoznati se i s
mogućnostima mladih iz EU fondova na panel raspravi na kojoj je bilo govora o mjerama zapošljavanja „Garancija za
mlade“, start up-ovima te programima Europske unije u području obrazovanja, znanosti i mladih kao što su Erasmus
plus i Erasmus za poduzetnike. U panel raspravi sudjelovali su: Dijana Bezjak, pomoćnica ministra Iz Ministarstva
poduzetništva i obrta, Sandra Miladin i Dijana Stilinović iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije, Vesna
Torbarina iz Hrvatske gospodarske komore, Aleksandra Gavrilović iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava i
Mirela Despotović iz Centra za civilne inicijative.
Radionica „Upravljanje projektnim ciklusom“ za studente u Rijeci
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije pokrenulo je pilot projekt „Akademija regionalnoga
razvoja i fondova Europske unije“, čiji je glavni cilj informiranje studentske populacije o svim aspektima korištenja EU
fondova.
U sklopu provedbe projekta na Visokoj poslovnoj školi
PAR u Rijeci, od 16. do 17. listopada 2014., održana je
radionica „Upravljanje projektnim ciklusom“ koju je
vodila gospođa Mirela Despotović iz Centra za civilne
inicijative.
Cilj radionice bio je pružiti studentima vrijedna znanja i
vještine o pripremi, pisanju i provedbi projekata. Studenti
su, kroz kombinaciju predavanja i praktičnih vježbi, radili
na pripremi projektnih prijedloga i razvoju projektnih
ideja. Između ostalog, upoznali su se s metodom
upravljanja projektnim ciklusom, izradom logičke matrice,
procesima izrade projektne prijave te načinom detaljne
pripreme proračuna projekta.
Na radionici su sudjelovali studenti iz riječkih studentskih organizacija: Studentski zbor Visoke poslovne škole PAR i
Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci. Sva novostečena znanja i vještine ovi studenti, kao budući nositelji hrvatskog
gospodarstva i razvoja društva, moći će iskoristiti za financiranje konkretnih razvojnih projekata u svojoj sredini.
22 studenta iz 5 studentskih organizacija prošli su intenzivnu radionicu kako
napisati projekt
U sklopu projekta Akademije regionalnoga razvoja i
fondova EU, od 30. rujna do 2. listopada u Zagrebu
je održana radionica upravljanja projektnim
ciklusom.
Na radionici je sudjelovalo 22 studenata okupljenih
u pet studentskih organizacija iz nekoliko hrvatskih
gradova: udruge eSTUDENT i TIM iz Zagreba,
Vrbovačka udruga studenata, Studentski zbor
Veleučilišta u Šibeniku i Erasmus Student Network
iz Dubrovnika.
Radionicu je održala gospođa Mirela Despotović iz
Centra za civilne inicijative, udruge koja ima
višegodišnje iskustvo u pisanju i provedbi projekata,
financiranih iz EU fondova.
U sklopu radionice, kroz kombinaciju predavanja i intenzivnih praktičnih vježbi studenti su mogli naučiti
kako svoje projektne ideje pretočiti u projektni prijedlog za apliciranje prema EU fondovima.
Sljedeća radionica o upravljanju projektnim ciklusom održat će se u Rijeci od 15. do 17. listopada, na kojoj
će sudjelovati studenti iz riječkih studentskih organizacija: Studentski zbor Visoke poslovne škole PAR i
Studentski zbor Sveučilišta u rijeci. Radionicu će ponovno održati gospođa Mirela Despotović iz Centra za
civilne inicijative.
Više od 712 milijuna kuna za vodnogospodarstvene projekte u Vukovaru,
Čakovcu i Županji
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, generalni
direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić, gradonačelnici
Vukovara, Čakovca i Županje, načelnici općina Borovo,
Bogdanovci, Trpinja, Nedelišće, Sv. Juraj na Bregu,
Šenkovec, Pribislavec, Strahoninec i Štitar te direktori
lokalnih komunalnih poduzeća Vodovod grada Vukovara,
Međimurske vode i Komunalac iz Županje potpisali su 28.
listopada 2014., u Vukovaru, ugovore o dodjeli
bespovratnih sredstava, ugovore o sufinanciranju te
ugovore o partnerstvu za infrastrukturne projekte iz
područja voda za aglomeracije Vukovar, Čakovec i
Županja vrijedne više od 712 milijuna kuna.
Spomenuti ugovori potpisani su u sklopu svečanosti „Operativnog programa „Zaštita okoliša“ kojoj je prisustvovao i
potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, koji je iskazao
zadovoljstvo činjenicom da je Republika Hrvatska za sufinanciranje projekata iz zaštite okoliša od Europske unije
dobila ukupno 2,1 milijardu kuna za operativno razdoblje 2007. – 2013.
Danas potpisani ugovori za projekte gospodarenja vodama, kao i prije nekoliko dana uručenih 15 ugovora za poslovnu
infrastrukturu demantiraju sve one skeptike koji govore o EU fondovima. Svi ovi i drugi ugovoreni projekti donijet će
posao našim tvrtkama, posebice građevinskim tvrtkama i doprinijeti boljim uvjetima života građana Hrvatske, kazao
je potpredsjednik Grčić.
Tijekom svečanosti predstavljen je i dosadašnji napredak u gospodarenju otpadom i upravljanju vodama, a najavljena
su i daljnja ulaganja. Tijekom operativnog razdoblja 2014. – 2020. primjerice, za vodni sektor (za poboljšanje javnog
vodoopskrbnog sustava te za razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda) Hrvatskoj će putem EU fondova
na raspolaganju biti više od 8 milijardi eura.
Projekt „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture grada Vukovara“ ukupne je procijenjene vrijednosti veće
od 361 milijun kuna i uz grad Vukovar obuhvaća općine Borovo, Bogdanovci i Trpinja. Europska unija sufinancira
ovaj projekt s preko 70 posto a u sklopu projekta biti će izgrađena nova vodosprema i uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda (UPOV) najvišeg stupnja, provest će se rekonstrukcija i izgradnja vodoopskrbne i odvodne mreže te će
biti uspostavljen jedinstveni sustav prikupljanja otpadnih voda na području Vukovara i spomenutih općina. Među
važnije ciljeve ovog projekta svakako spada i povećanje priključenosti na sustav javne odvodnje na 86 % a
pokrivenost sustavom trebala bi narasti na 96 %.
Projekt „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Županja“ procijenjene je vrijednosti od
gotovo 77 milijuna kuna te uz Županju obuhvaća i općinu Štitar. Ovaj projekt Europska unija sufinancira sa 73
posto sredstava. Glavne komponente ovog projekta su: izgradnja UPOV-a s najvišim stupnjem pročišćavanja za
17.000 ekvivalent stanovnika, poboljšanje i proširenje sustava odvodnje u Županji, izgradnja sustava odvodnje te
priprema za kućne priključke na vodoopskrbni sustav u Štitaru, nabava vozila i opreme za rad i inspekciju kao i
uvođenje GIS sustava. Po završetku ovog projekta očekuje se značajno povećanje priključenosti na sustav odvodnje
(na 90 %) i vodoopskrbe (na 95 %), što je posebno važno za područje općine Štitar gdje je trenutno na javnu
vodoopskrbu priključeno tek 21,5 % kućanstava a sustav javne odvodnje ne postoji.
Projekt „Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Čakovec“ vrijedan je više od 273 milijuna
kuna a Europska unija sufinancira ga sa gotovo 73 posto. Uz grad Čakovec u projekt je uključeno čak pet okolnih
općina: Nedelišće, Pribislavec, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu i Šenkovec. Uz modernizaciju uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda na najvišu razinu, tijekom projekta bit će izvedena i rekonstrukcija postojećeg sustava i mreže
odvodnje koja će biti proširena na nova naselja. Izgradit će se 70-ak kilometara kanalizacijske mreže, 32 nove crpne
stanice te se očekuje priključenje više od 8.400 novih korisnika na sustav javne odvodnje. Ovim projektom postići će
se zaštita stanovništva i okoliša od negativnog utjecaja ispuštanja komunalnih otpadnih voda u podzemne vode i
otvorene vodotoke, točnije u potok Trnavu u kojem završava većina otpadnih voda s ovog područja.
Uz zdravlje ljudi i očuvanje okoliša, svi navedeni projekti doprinijet će povećanju kvalitete života lokalnog
stanovništva ali i usklađivanju vodnog gospodarstva na tim područjima s domaćim i EU propisima.
Projekt e-poslovanje pomogao više tisuća poduzetnika
Nakon dvije godine provedbe projekt ePoslovanje, namijenjen unapređenju poslovanja malih i srednjih poduzetnika,
priveden je kraju. Riječ je o projektu poboljšanja poslovne konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika putem
elektroničkog poslovanja u koji je uloženo 20,1 milijun kuna.
"Cilj ovog projekta bio je poboljšati konkurentnost, ali i efikasnost te produktivnost malih i srednjih poduzetnika. U
sklopu projekta smo održali preko 40 radionica i seminara koje je pohađalo oko 1500 poduzetnika, izrađeni su
priručnici i informativne brošure, a pokrenuli smo i dvije Internet stranice koje poduzetnici i dalje mogu koristiti. Uz
to, gotovo 6 milijuna kuna uloženo je u opremanje dvadeset poduzetničkih potpornih institucija informatičkom
opremom“, poručio je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras na predstavljanju rezultata projekta. Dodao je
kako je odaziv poduzetnika u ovom projektu bio izniman o čemu svjedoči i 20.000 preuzimanja raznih sadržaja s
mrežnih stranica projekta, te preko tisuću registriranih poduzetnika.
Ministarstvo poduzetništva i obrta poduzetnicima i obrtnicima omogućilo je da nauče kako i zašto koristiti alate
elektroničkog poslovanja, koje su njegove prednosti, kako se informirati putem Interneta, kako odabrati pružatelja
usluga elektroničkog poslovanja, kao izraditi svoju internetsku stranicu, kako pronaći i koristiti besplatne aplikacije i
sve one informacije i savjete koji mogu pomoći malim i srednjim poduzetnicima da povećaju prodaju, uštede vrijeme i
novac te da unaprijede svoje poslovanje.
U sklopu projekta pokrenute su Internet stranice www.eposlovanje.eu i www.eposlovanje.com.hr kroz koje se
poduzetnici i dalje mogu informirati o korištenju e-alata i o najnovijim trendovima u eposlovanju.
INFORMACIJE O NATJEČAJIMA
Natječaj za podnošenje zahtjeva za potporu iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) za
Podmjeru 5.2. „Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog
elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima“ za područja
sukladno Odluci o proglašenju elementarne nepogode
Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavili su Poziv na
dostavu projektnih prijedloga u okviru Natječaja za podnošenje zahtjeva za potporu iz Europskog poljoprivrednog
fonda za ruralni razvoj (EPFRR) za Podmjeru 5.2. „Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i
proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim
događajima“ za područja sukladno Odluci o proglašenju elementarne nepogode.
Natječaj otvoren: od 3.10.2014. do 3.11.2014.
Natječaj za provedbu mjere 2.1. „Proizvodne investicije u akvakulturi“
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je poziv, čiji predmet potpore su ulaganja u komercijalnu proizvodnju akvatičnih
organizama namijenjenih prehrani ljudi, s ciljem povećanja proizvodnje i jačanja konkurentnosti i održivosti
akvakulture. Navedena mjera obuhvaća uzgoj riba i školjkaša u moru i slatkim vodama, a korisnici su pravne i fizičke
osobe
ovlaštenici
povlastice
za
akvakulturu
(morsku/slatkovodnu).
Sredstva javne potpore za ovu mjeru iznose 5.010.000,00 eura, a pojedinačni korisnik može tražiti potporu za
prihvatljive troškove koji nisu manji od 1.500 eura. Najviši iznos potpore po korisniku iznosi 1.000.000 eura (u
protuvrijednosti u kunama). Javna potpora iznosi 60% sveukupnih prihvatljivih troškova.
Natječaj otvoren: od 18.8.2014. do 3.11.2014.
Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Primjena informacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa“
Ovaj Poziv provodi Ministarstvo poduzetništva i obrta, a namijenjen je mikro, malim i srednjim poduzetnicima, kojima
će se, u sklopu provedbe Operativnog programa „Regionalna konkurentnost 2007 - 2013“, dodijeliti bespovratna
sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u ukupnom iznosu od 24.061.600,00 kuna, pri čemu će se iznosi
pojedinačnih potpora male vrijednosti kretati od 150.000,00 kuna do 750.000,00 kuna. Ovim pozivom sufinancirat će
se analiza postojećih poslovnih procesa, kao i njihova modernizacija, inovacija i digitalizacija, uključujući i izdatke
informatičke opreme i softvera.
Natječaj otvoren: otvoren od 19.3.2014. do 30.6.2015.
Natječaj za provedbu mjere M07 "Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima" podmjere 7.1. "Izrada
planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim područjima"
Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provode Poziv za
dostavu projektnih prijedloga u okviru Natječaja za provedbu mjere M07 „Temeljne usluge i obnova sela u
ruralnim područjima“ podmjere 7.1. „Izrada planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u
ruralnim područjima“, iz područja državne i javne uprave.
Natječaj je u najavi.
Natječaj za provedbu mjere M04 "Ulaganja u fizičku imovinu" podmjere 4.2. "Potpora za ulaganja u preradu,
marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda"
Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provode Poziv na
dostavu projektnih prijedloga u okviru Natječaja za provedbu mjere M04 „Ulaganja u fizičku imovinu“ podmjere
4.2. „Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda“, iz područja malog i
srednjeg poduzetništva, obrtništva, velikih poduzeća, poljoprivrede.
Natječaj je u najavi.
Natječaj za provedbu mjere M04 "Ulaganja u fizičku imovinu" podmjere 4.1. "Potpora za ulaganja u poljoprivredna
gospodarstva"
Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju provode Poziv na
dostavu projektnih prijedloga u okviru Natječaja za provedbu mjere M04 „Ulaganja u fizičku imovinu“ podmjere
4.1. „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“, iz područja malog i srednjeg poduzetništva, obrtništva,
velikih poduzeća, poljoprivrede, energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, mladih.
Natječaj je u najavi.
Poboljšanje pristupa otvorenom tržištu rada osobama u nepovoljnom položaju
Ministarstvo socijalne politike i mladih, u okviru Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013.,
provodi Poziv na dostavu projektnih prijedloga u okviru natječaja Poboljšanje pristupa otvorenom tržištu rada
osobama u nepovoljnom položaju, iz područja civilnog društva, zapošljavanja, socijalnih usluga, socijalne
uključenosti, obrazovanja, vještina i cjeloživotnog učenja, mladih.
Natječaj je u najavi.
Za više informacija o otvorenim natječajima i natječajima u najavi i dalje pratite internetske stranice
www.strukturnifondovi.hr, u rubrici pregled natječaja, te internetske stranice državnih tijela nadležnih za objave
natječaja.
www.strukturnifondovi.hr

Download Report