Nafta i plin u Jadranu Već pet milijardi kubika plina godišnje, koliko se crpi i na talijanskoj strani, Hrvatsku bi učinilo izvoznicom plina Traži se jači utjecaj HGK-a Poduzetnici poručuju: gospodarstvo se jedino može braniti kroz Komoru, ona mora ostati neovisna Bitka za smilje Ministarstvo čuva prirodu, no poduzetnici i sakupljači šokirani su zabranom zbog koje gube prihod tema tjedna Str. 4-5 aktualno Str. 8 aktualno Str. 14-15 2008 2009 2010 2010 2011 2012 3 8 5 2 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 10. studenoga 2014. Godina LXI / Broj 3852. www.privredni.hr 60 1953 2013 privredni vjesnik prognoze ekonomskog instituta / eko proizvodnja / jgl širi poslovanje / pilanari / turizam / svijet financija Tekstilna industrija Veliki brendovi vraćaju se hrvatskim tekstilcima Tekstilci traže status kakav imaju prehrambena i drvna industrija, a predlažu da im se smanji trošak rada za 20-25 posto kroz smanjenje doprinosa, a uz povećanje neto primanja radnika >>16-17 Intervju: Željko Goja održani dani hrvatskog osiguranja >> 12-13 >> 7 Kako uspješno poslovati i u krizi - zna direktor HSTeca, jedne od najinovativnijih i najuspješnijih hrvatskih tvrtki Građani i poduzetnici trebaju znati da izdaci za osiguranje nisu trošak već povećanje razine sigurnosti imovine i poslovanja Hotel Antunović, Zagreb, 27. i 28.11.2014. od 9 do 17 sati 5 dobrih razloga zašto doći na Superprodavač konferenciju: POZIVAMO VAS NA DVODNEVNU EDUKATIVNU POSLOVNU KONFERENCIJU • 24 predavanja iz područja prodaje • 20 vrhunskih predavača • Iznimno pristupačna cijena - SAMO 62,00 kn po jednom predavanju • Dva dana kontakata i druženja s kolegama iz prodajne struke • Brojni praktični primjeri i pripremljene vježbe s ciljem unapređenja vaših prodajnih rezultata POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE) Cijena jedne kotizacije za OBA dana iznosi 1.490,00 kn + PDV 25% U cijenu jedne kotizacije uračunata su predavanja prema dvodnevnom programu organizatora te radni materijali (blok, kemijska olovka) te potvrda o sudjelovanju. Gotovinske uplate na samoj konferenciji ne primamo. SPONZORI: •Od 3 do 5 polaznika 5% (na osnovnu cijenu kotizacije) •Od 6 i više polaznika 10% (na osnovnu cijenu kotizacije) KAKO SE PRIJAVITI? Svoje sudjelovanje možete prijaviti na e mail info@poslovni-savjetnik.com ili na fax. 01/48 36 099, tel. 01/49 21 742 MEDIJSKI POKROVITELJI: Program je na www.poslovni-savjetnik.com Superprodavac za Business 210x138 (3 mm).indd 1 21.10.2014. 14:36:07 UVOD www.privredni.hr Broj 3852, 10. studenoga 2014. Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet? Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva: Spremni smo za otkup MOL-ovog udjela u Ini Hrvatska se sprema i za opciju otkupa MOL-ovog udjela u Ini u slučaju da propadnu pregovori s mađarskom kompanijom o zajedničkom upravljanju Inom. Hrvatska vlada predložit će MOL-u novi dioničarski ugovor koji očekuje šesti krug pregovora o budućnosti Ine, najkasnije početkom prosinca. Ne bude li postignut sporazum, Hrvatska bi od MOL-a mogla kupiti Inine dionice osiguranim kreditom ili surađivati s mađarskom kompanijom na prodaji njezina udjela nekom drugom. Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar: Samo nove mjere nas izvode iz krize Javni dug i deficit nisu stvar samo financija, već cjelokupne ekonomske i društvene politike. Spomenuti dug i deficit rezultat su politika od prije 10, 20 godina. Pogrešno je vraćati se u prošlost. Ova vlada je uz sve dugove i neriješene probleme naslijedila i industriju od 300 milijardi kuna. Tu industriju podigla je za 1,2 posto, ali je propustila povući mjere koje bi dale još bolji rezultat. Ako je u međuvremenu došla kriza, moraju se povlačiti nove mjere, a ne one iste koje su i dovele krizu. Vlada je pogriješila u startu kad je podigla PDV i cijene energenata. Rezovi u ekonomiji koja je pothlađena su veoma štetni. Kriva je i percepcija da će nas Europa spasiti jer zemlje koje nisu u EU-u, poput Turske, imaju veći rast nego mnoge koje jesu. Jurica Jašinski, vlasnik Farme Apex: U svakoj instituciji nas upućuju na neku drugu Neriješeni imovinskopravni odnosi i inertnost birokracije onemogućavaju nam neki jači iskorak unatoč tome što smo mi eko proizvođači u okolici Vojnića iskrčili više od 700 hektara. Mi za većinu toga zemljišta ne možemo dobiti poticaje jer ono nije registrirano u ARKOD-u ni drugim bazama podataka. Najžalosnije je da mi ni sami ne znamo, unatoč velikom trudu, kako probiti te barijere jer nas u svakoj instituciji upućuju na neku drugu jer da su oni nenadležni ili da ne znaju što nam je činiti. 3 pvinfo G(h)ost komentator: Drago Ružić, član Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta u Osijeku Internet u službi marketinga Online tehnologija unapređuje sve elemente ugostiteljsko-turističkog marketinškog spleta, što je najvidljivije kod promocije i prodaje R azvoj suvremene telekomunikacijske i digitalne tehnologije te, posljedično interneta, pružaju marketingu u turizmu i ugostiteljstvu nove konkurentske mogućnosti. Naime, tijekom zadnjeg desetljeća u turističkoj industriji dogodila se snažna internacionalizacija turističkih tržišta sa svakodnevnim protjecanjem novih i postojećih konkurenata. Jedan od razloga takvoj situaciji upravo je snažan razvoj interneta koji pruža trenutačan pristup informacijama u cijelom svijetu. Internet je u tom sektoru, kao uostalom i u svim drugim djelatnostima, promijenio klasične metode i koncepte poslovanja te se koristi kao komunikacijski, transakcijski i distribucijski kanal. Ugostiteljstvo se čini posebno zanimljivo za sve mogućnosti koje nudi marketing na internetu, posebice stoga što se prostorni i vremenski razmak između ponude i potražnje uporabom interneta značajno kompenzira. Upravo zbog ovisnosti ponude i potražnje za stalnom razmjenom informacija u kanalima distribucije, ugostiteljstvo se pokazalo prikladno za brzo pri- hvaćanje novih interaktivnih tehnika koje pruža internet današnjice. Snažan rast njegove primjene posebice je vidljiv u nekim dijelovima turističkog sektora koji čine infrastrukturnu osnovicu suvremenog turizma, kao što su hotelijerstvo i avioprijevoz. U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo znatnog rasta turističkog online rezerviranja putovanja i smještaja te sve većeg broja online pretraživanja informacija za potrebe putovanja. Postotak onih koji koriste različite rezervacijske su- Fokus je hotelijera, a bit će i u budućnosti, na izravnom online kanalu jer je to najjeftiniji način prodaje stave, i to za turistička ali i poslovna putovanja, iz godine u godinu se povećava. Korištenje rezervacijskih sustava korespondira s postotkom internetske penetracije u pojedinoj emitivnoj zemlji i, prema procjenama, kod najrazvijenijih je zemalja taj postotak saturiran na oko 70 posto. Ta- kođer, uočljiv je trend povećanja mobilnog rezerviranja, mada u cjelini još uvijek to nije značajan postotak, tek oko dva posto u odnosu na ukupne rezervacije. Relevantni podaci ukazuju na daljnji porast značaja web-sjedišta i sadržaja koji će se plasirati preko njega. Fokus je hotelijera, a bit će i u budućnosti, na izravnom online kanalu tj. vlastitom rezervacijskom sustavu - jer je to značajno najjeftiniji način prodaje. Tu su svakako u prednosti etablirani hotelski brendovi. Hotelijeri, osobito oni manji, nastavljaju koristiti posredne online kanale (Third Party Intermediaries (TPI’s)) s različitim provizijama, ovisno o punjenju hotela pojedinog korisnika. Online tehnologija, posebice upotrebom mogućnosti koje pruža WEB 2.0, unapređuje sve elemente ugostiteljsko-turističkog marketinškog spleta, ali se može naglasiti kako su unapređenja najvidljivija kod promocije i prodajnih aktivnosti. Promocija kao marketinška djelatnost ima presudnu ulogu u e-marketinškom miksu turizma i ugostiteljstva, u prvom redu zbog činjenice da su tržišna ponuda i potražnja međusobno fizičke udaljene. Upravo učinkovitim tehnikama promocije putem interneta nastoji se smanjiti taj jaz. Iako u Hrvatskoj postoje brojni primjeri u svim dijelovima turističkog sektora koji mogu poslužiti kao primjer naprednog korištenja interneta, u aktualnom trenutku hrvatskog turizma postoji još mnogo prostora za unapređenja. Posebice se to odnosi na razvoj središnjeg rezervacijskog sustava, ali i institucionalne koordinacije u komunikacijskim aktivnostima kako bi se postigla veća sinergija i učinkovitost promocijskih aktivnosti. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Lektura: Sandra Baksa Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru 4 TEMA TJEDNA ( 750 mil m Mogućnost suradnje 3 Gospodarski forum Višegradske skupine Hrvatska gospodarska komora poziva na sudjelovanje na Gospodarskom forumu Višegradske skupine V4 i Republike Hrvatske. Forum će se održati 19. studenog na Rooseveltovom trgu u Zagrebu, s početkom u 10 sati, a organiziran je u suradnji s Veleposlanstvom Slovačke koja je preuzela predsjedavanje Višegradskom skupinom. Uz veleposlanike Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske, na forumu će sudjelovati predstavnici uglednih tvrtki toga tržišta, predstavnici hrvatskih tvrtki koje posluju na tržištu V4 i drugi važni gosti. Stoga je ovaj događaj prilika za izravnu prezentaciju mogućnosti poslovne suradnje. Tržište zemalja Višegradske skupine vrlo je atraktivno i po potrošačkoj moći i poticajnoj poduzetničkoj klimi. Na forumu će predstavnici tvrtki Višegradske skupine govoriti o svojim iskustvima u poslovanju na tržištu Hrvatske te objasniti kako poslovati na tržištu V4. I hrvatske tvrtke koje već posluju s partnerima Višegradske skupine svojim će prezentacijama podijeliti iskustva s ovog tržišta. U sklopu foruma predviđeni su B2B razgovori hrvatskih tvrtki i poslovnih subjekata V4. Potvrdu sudjelovanja je potrebno dostaviti do 13. studenog 2014. elektroničkom poštom na adresu: blopandic@hgk.hr ili ijakobovic@hgk.hr. Cestovni prijevoznici Protiv monetizacije i povećanja naknada Protivimo se monetizaciji hrvatskih autocesta te tražimo poništenje Odluke o visini naknade za tehnički pregled. Tražimo i vraćanje na rješenje iz prijašnjeg pravilnika, kao i ukidanje periodičkih tehničkih pregleda vozila, naglasili su Davor Vidmar, voditelj Grupacije putničkog prometa HGK-a i Davor Majić, voditelj Grupacije teretnog prometa HGK-a, na sastanku komorskih Vijeća Grupacije teretnog prometa i Vijeća Grupacije putničkog prometa. U grupacijama smatraju kako bi monetizacijom došlo do pada kvalitete održavanja autocesta, a i do skuplje cestarine. Odlukom o visini naknade za tehnički pregled cijena tehničkog pregleda vozila povećava se za 10 posto, stoga će se tražiti da Privredni vjesnik Broj 3852, 10. studenoga 2014. MUP odgovori zbog čega je donesena takva odluka od koje koristi ima Centar za vozila, a ne i država. U svojim zahtjevima, zajedno s HOK-om čiji prijevoznici dijele iste probleme, tražit će sastanak predstavnika HGK-a, resornog ministra te ministra MUP-a kako bi se riješio taj problem koji znatno poskupljuje poslovanje prijevoznika. Kao krajnja solucija razmišlja se i o mogućnosti prosvjeda. Prijevoznici također traže veću agilnost Komore u rješavanju ovakvih pitanja. (K.S.) plina Hrvatska sada dobiva s plinskih polja u Jadranu Šest ponuda stiglo na natječaj za istraživanje nafte i plin Umjesto uvoznik, H želi biti izvoznik pli Na talijanskoj strani je u najboljim godinama, u drugoj polovini devedesetih, crpljen metara plina. Sada je ta proizvodnja oko pet milijardi kubika godišnje. Kad bi na hrv samo tih pet milijardi kubika, već bi to bilo skoro dvostruko više nego što Hrvatska s Igor Vukić vukic@privredni.hr O stvare li se predviđanja o kojima se službeno i neslužbeno govori u Ministarstvu gospodarstva i u plinskim krugovima, Hrvatska bi u srednjem roku od uvoznika trebala postati izvoznik plina. Poduzeća i građani uživat će najnižu cijenu plina u Europskoj uniji. Nove količine ugljikovodika, prvenstveno plina, očekuju se iz novih bušotina na Jadranu. Hrvatska bi se mogla naći s viškovima plina i nakon eventualne gradnje LNG terminala na Krku te izgradnje plinovoda IAP koji bi stizao do juga države, preko Albanije i Crne Gore. Plinska obnova započela je prošli tjedan sa šest ponuda pristiglih na natječaj za istraživanje nafte i plina u Jadranu. Ti ponuditelji žele istražiti 15 potencijalnih prostornih blokova. “Riječ je o ozbiljnim kompanijama s velikim iskustvom koje koriste najsuvremeniju tehnologiju i udovoljavaju najzahtjevnijim ekološkim standardima”, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nakon otvaranja ponuda. Konačna odluka Vlade o odabiru ponuditelja može se očekivati do kraja ove godine. Potpisivanje ugovora o podjeli eksploatacije očekuje se u prvom kvartalu 2015. godine. U Ministarstvu napominju da proces istraživanja i eksploatacije podrazumijeva pripremnu fazu istraživanja koja traje tri do šest godina. Kada se u određenom istražnom prostoru dokaže nalazište nafte ili plina i komercijalnost ležišta, slijedi eksploatacija. Primjer Italije Projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Hrvatskoj počeo je promjenom zakonske regulative prije samo nešto više od godinu i pol dana. Izmjena zakona bila je temelj za raspisivanje natječaja. Prvo javno nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu započelo je 2. travnja ove godine. Zain- Korist i skladištima i lukama Ugovorima o eksploataciji nafte i plina kompanije će se obvezati da pronađene količine nafte i plina dostave do hrvatskih skladišnih kapaciteta, cjevovoda i luka. Postojala je ideja da brodovi dolaze do morskih platformi, preuzimaju plin i voze ga kupcu. No u Ministarstvu gospodarstva se saznaje da će se inzistirati na modelu da pronađeni nafta ili plin moraju biti dopremljeni u hrvatska skladišta odakle će se razvoziti dalje. Tako će se razvijati i prateći sadržaji i poticati razvoj hrvatskog tržišta energije. Prema ugovorima o eksploataciji, pri bušenju u Jadranu morat će biti ispunjeni najstroži ekološki stručni standardi. sko čvorište europskog jugoistoka. Time bi Hrvatska mogla postati i značajan faktor u oblikovanju ukupne europske energetske sigurnosti i stabilnosti. “Prije godinu i pol dana Hrvatska je bila potpuno nevidljiva kao po- Iz EU-a je stigla i subvencija od 4,9 milijuna eura za izradu projektne dokumentacije za LNG terminal Omišalj teresirani ponuditelji mogli su se javiti za ukupno 29 istražnih prostora. U Vladi se nadaju da bi istraživanje novih ležišta ugljikovodika mogao biti jedan od projekata koji bi Hrvatsku promovirao u energet- tencijal istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. U tom smo razdoblju uspjeli bitno promijeniti status Hrvatske. Pristigle ponude govore o tome da je formalno-pravni okvir, koji je odrađen na profesionalan i transparentan na- č i n , p o k a z a o kako Hrvatska može i treba biti jedan od lidera vođenja energetske politike ove regije, što nam je bio i osnovni zadatak”, dodao je Vrdoljak. Hrvatska istražna polja mogla bi donijeti dobar rezultat, sudi li se po istraživanjima u sjevernom Jadranu. Iako to nije pouzdan kriterij za procjenu, upućeni podsjećaju da je na talijanskoj strani Jadrana bilo izbušeno 1350 bušotina, a dobri izvori plina pronađeni su na stotinjak mjesta. Na hrvatskoj strani izbušeno je stotinjak ležišta, a rezultat je zabilježen već u njih 20. Na talijanskoj strani je u najboljim godinama, u drugoj polovini devedesetih, crpljeno oko 15 milijardi prostornih metara plina. Sada je ta pro- 5 www.privredni.hr Broj 3852, 10. studenoga 2014. ( oko 1,2 mlrd m 3 prosječni godišnji uvoz plina u Hrvatsku na u Jadranu Hrvatska ina no oko 15 milijardi prostornih vatskoj strani bilo proizvedeno sada potroši tijekom godine izvodnja oko pet milijardi kubika godišnje. Kad bi na hrvatskoj strani bilo proizvedeno samo tih pet milijardi kubika, već bi to bilo gotovo dvostruko više nego što Hrvatska sada troši. Sada s plinskih polja u Jadranu Hrvatska dobiva oko 750 milijuna prostornih metara plina. Otprilike toliko iscrpi se i s kopnenih nalazišta. Uvozi se oko 1,2 milijarde prostornih metara godišnje. LNG terminal i jadransko-jonski plinovod Druga “rijeka” plina mogla bi poteći s novog terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG), koji se godinama planira u Omišlju na Krku. Terminal je Hrvatska kandidirala na listu projekata od europskog interesa. Iz eurofonda za energetske projekte stigla je i subvencija za izradu projektne dokumentacije, pripremu građevinske dozvole i razradu modela financiranja. Ukupno bi cijela priprema dokumenata koštala oko 10 milijuna eura. Iz europskog fonda odobrena je subvencija od 4,9 milijuna eura. Uz razvoj projekta tragat će se i za mogućim operatorima terminala i potencijalnim kupcima plina. Tržište za plin s LNG-a može biti samo negdje u inozemstvu. Taj plin je skuplji od “običnog”, a i količine koje bi stizale (oko pet milijardi kubika) daleko su veće od hrvatskih potreba. Oko pet milijardi prostornih metara godišnje u Hrvatsku bi trebalo stizati i jadransko-jonskim plinovodom (IAP). Već je Jaki američki i europski igrači Imena ponuđača na natječaju za eksploataciju Jadrana nisu objavljena. Mediji neslužbeno doznaju da su uz hrvatsko-mađarsku Inu ponude predali talijanski Eni i austrijski OMV. Stigle su i ponude MedOila (podružnice škotske kompanije Cairn Energy) te američkog Marathon Oila. Nagađa se da je veći interes ruskih kompanija izostao zbog zategnutih geopolitičkih odnosa nakon događaja u Ukrajini. Kompanije za koje se vjeruje da su dale ponude ocjenjuju se ozbiljnima, sa znatnim iskustvom u potrazi za naftom i plinom ispod morskog dna. Većina ih je već radila na Mediteranu i poznaju njegove geološke slojeve. izgrađen suvremeni plinovod od sjevernog dijela zemlje do Splita, a za transport plina preko Hrvatske trebalo bi dograditi spoj od Splita do crnogorske granice. Stoga se u kompaniji Plinacro doznaje da postoje planovi o gradnji novih 465 kilometara magistralnih plinovoda, što je investicija od oko 470 milijuna eura. Osim spoja na IAP gradili bi se i drugi novi plinovodi koji su neophodni prihvat očekivanih većih količina plina. Gradili bi se plinovodi od Omišlja do slovenske granice, od Bosiljeva do Rogateca te od Bosiljeva do Slobodnice kod Slavonskog Broda. Radi postizanja optimalnog pritiska u cjevovodima morat će se graditi i tri nove kompresorske stanice. Vrijednost investicije za svaku procjenjuje se na 17,5 milijuna eura. Nove kompresorske stanice omogućit će dvosmjernost toka u hrvatskim plinovodima pa će i plin biti lakše dostaviti izvoznim kupcima. Optimistični planovi ovise o mnogim okolnostima – od rezultata istraživanja u novim poljima preko dostupnosti financiranja i geopolitičkih okolnosti. Budu li se ostvarivali, era plinskog obilja i jeftinog plina u Hrvatskoj mogla bi započeti poslije 2020. godine. HGK komentar - Robna razmjena za osam mjeseci Manje stope rasta izvoza Otvaranje tržišta članica EU-a utjecalo je na rast izvoza hrvatskih proizvoda, a posljedično stvara pritisak i na rast proizvodnje. Međutim, u srpnju i kolovozu zabilježene su znatno manje stope rasta izvoza nego u prvom dijelu godine, što je dovelo i do usporavanja kumulativne stope rasta, stoji u komentaru Hrvatske gospodarske komore koji potpisuje Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a. Najveći rast izvoza zabilježen je kod odjeće, električne energije, strojeva i uređaja, proizvoda od drva ne uključujući namještaj te proizvoda prehrambene industrije. Pritom je kod odjeće, strojeva i uređaja, te u manjoj mjeri kod drvne industrije, ujedno zabilježen i značajan rast industrijske proizvodnje. Kod prehrambenih je proizvoda, kao i kod proizvodnje električ- ne energije, zabilježen pad proizvodnje pa se dio njihova izvoza može povezati s povećanom razinom uvoza, dok je kod električne energije znatan utjecaj imala izmjena u sustavu distribucije. Negativan utjecaj na kretanja izvoza u ovoj godini i dalje ima izvoz brodova, naftnih derivata te farmaceutske i duhanske industrije. Dok su brodogradnju i naftnu industriju pratili problemi oko restrukturiranja i smanjene proizvodnje, farmaceutska je industrija najviše pogođena kretanjem cijena na pojedinim tržištima, posebno na ruskom tržištu na kojem je izvoz lijekova u 2013. godini činio gotovo 40 posto uku- pnog hrvatskog izvoza. Vrijednost je uvoza u prvih osam mjeseci povećana za 4,5 posto, pri čemu je uvoz iz drugih članica EU-a povećan za 6,7 posto, a iz svih je ostalih zemalja smanjen za 1,6 posto. Znatan je utjecaj na takva kretanja imala i promjena metodologije koja se odnosi na praćenje uvoza iz članica EU-a, i to prema zemlji otpreme, a ne više podrijetla. Navedena kretanja izvoza i uvoza rezultirala su u prvih osam mjeseci nastavkom opadajućeg trenda robnog deficita na godišnjoj razini te je on bio 4,5 posto manji u odnosu na isto razdoblje prošle godine. (K.S.) Ekonomski institut, Zagreb Pad BDP-a 0,6 posto Ekonomski institut, Zagreb očekuje u ovoj godini pad bruto domaćeg proizvoda od 0,6 posto te rast od 0,2 posto u idućoj. Prognoze rasta smanjene su u odnosu na prijašnje zbog nepovoljnijeg stanja u gospodarstvu, posebice zbog snažnijeg smanjenja investicijske aktivnosti u odnosu na očekivanja. Nakon prvog tromjesečja u kojem su ostvarena nešto povoljnija kretanja, u drugom je tromjesečju zabilježen pad ukupne aktivnosti, a nastavak takvog trenda očekuje se i u ostatku godine. Mjesečni pokazatelji za treće tromjesečje upućuju na pad industrijske proizvodnje i građevinske aktivnosti, stagnaciju obujma trgovine na malo i usporavanje rasta izvoza. Nepovoljne vremenske prilike negativno su utjecale na poljoprivrednu proizvodnju. U sljedećoj se godini uz daljnji pad osobne i državne potrošnje očekuju pozitivni pomaci u području investicija za- hvaljujući povlačenju sredstava iz EU fondova, a očekuje se i nastavak jačanja izvoza. Glavni rizici za ostvarenje ovih prognoza nalaze se u fiskalnoj sferi i odnose se na vjerodostojnost provođenja fiskalne konsolidacije. Naime, fiskalni će deficit ove godine biti veći nego lani i iznad cilja zacrtanog u okviru procedure pri prekomjernom deficitu. S obzirom na to da se približavaju parlamentarni izbori, politička volja za reformama dodatno će slabjeti. Međutim, ako se hitno ne poduzmu ozbiljne aktivnosti s ciljem fiskalne konsolidacije, otvorit će se prostor za sve opcije daljnjih događaja uključujući nužnost sklapanja stabilizacijskog programa pod okriljem EU-a i MMF-a, ističu analitičari EIZ-a. 6 AKTUALNO ( oko 104 mil € Privredni vjesnik Broj 3852, 10. studenoga 2014. procijenjena vrijednost hrvatskog tržišta ( 17.301 ha zemljišta u Hrvatskoj je pod eko proizvodnjom Ekološka proizvodnja hrane - velika prilika za Hrvatsku Pomaka doduše ima, ali treba i “klik” u glavama Istraživanje tržišta pokazalo je da veliki broj Hrvata nije ni upoznat s eko proizvodnjom i njenom vrijednošću, kaže načelnica za eko proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede Darija Musulin, dodajući kako samo 10 do 15 posto građana redovito kupuje ekološke proizvode Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr N a tržištu Europske unije u 2012. godini ekoloških proizvoda se protrgovalo za 23 milijarde eura. Najviše ovakve proizvode traže Nijemci koji su na njih potrošili 6,6 milijardi eura, a slijede ih Francuzi i Britanci sa 3,8 i 1,9 milijardi eura potrošnje. No po glavi stanovnika najviše, 159 eura godišnje, na eko proizvode potroše državljani Danske. Za Hrvatsku još ne postoje točni podaci, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, no procjenjuje se da je vrijednost našeg tržišta eko proizvoda oko 104 milijuna eura, od čega 15 posto čini ekološka proizvodnja vina. U EU-u je u proteklih desetak godina gotovo udvostručena površina na kojoj se uzgajaju ekološki proizvodi. Dok je 2002. godine pod eko nasadima bilo 5,8 milijuna hektara, u 2012. godini broj je porastao na 9,6 milijuna hektara. U eko proizvodnji prednjače Španjolci sa 1,8 milijuna hektara pod eko nasadima, a ukupno u EU-u ima više od 235.000 eko proizvođača. U Hrvatskoj je pod eko proizvodnjom 17.301 Često mladi agronomi ne mogu prepoznati djetelinu ili suncokret u nekoj fazi rasta, kaže Fucijaš hektar zemljišta, dok je nešto više od 20.000 hektara u prijelaznim fazama prilagodbe, a njome se bavi 1609 proizvođača. “Istraživanje tržišta pokazalo je da veliki broj Hrvata nije ni upoznat s eko proizvodnjom i njenom vrijednošću”, kaže načelnica za eko proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede Darija Musulin, dodajući kako samo 10 do 15 posto građana redovito kupuje ekološke proizvode, a 54,4 posto rijetko. Konfuzno stanje u eko proizvodnji Stanje u hrvatskoj ekološkoj proizvodnji je vrlo konfuzno, smatra Marin Fucijaš, vlasnik tvrtke za inspekciju eko proizvodnje Prva ekološka. “U Hrvatskoj nisu riješeni neki temeljni preduvjeti za bilo kakvu poljoprivredu, a time ni za ekološku. Postoji niz neriješenih imovinskopravnih pitanja. Uvjeren sam da imamo i milijun hektara državne i privatne neobrađene zemlje za koju ne postoje čisti papiri. U praksi za eko proizvodnju nemamo stručni kadar koji bi mogao savjetovati i pratiti ovaj sektor. Često moji novi zaposlenici, mladi agronomi, ne mogu prepoznati djetelinu ili suncokret u nekoj fazi rasta, a da o nekim poljoprivrednim procesima ni ne govorim”, naglašava Fucijaš. Loši uvjeti u velikim trgovačkim lancima natjerali su nas da se povučemo s njihovih polica i nađemo novi način dolaska do tržišta, pojašnjava Mario Sever, vlasnik Eko Severa. “Pomaka u zadnjih 20 godina ima, no to ide presporo. Od kada smo ušli u EU, nemamo problema s prodajom svojih proizvoda. No, ono što kupci u EU-u od nas žele mi im ne možemo proizvesti. Istodobno veliko je sivo tržište koje ruši cijenu i kvalitetu te zbunjuje kupce. Inspekcije kontroliraju samo registrirane eko proizvođače, s kojima u pravilu nema problema, no ne postoji rješenje što učiniti s onima za koje se službeno ne zna”, upozorava Sever. Milka Kosanović, voditeljica odnosa s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca, upozorava kako se poljoprivreda u nas ne promatra kroz ekonomsku prizmu nego se siju nekonkurentne i niskoprihodne žitarice. “Eko proizvodnja je velika prilika za Hrvatsku, ali se mora dogoditi ‘klik’ u glavama ljudi”, zaključila je Milka Kosanović. mociji, već dogodine njih osam. U 2019. predstavništvo bi trebalo zapošljavati 27 zaposlenika. I uz jaku konkurenciju, tvrtka je na tom tržištu u prva tri kvartala 2014. zauzela 10 posto udje- la u segmentu fizioloških otopina i otopina na bazi mora. Plan izvoza JGL-a za 2014. u Bjelorusiju vrijedan je gotovo milijun eura, a u 2015. planiraju povećati prodaju na 1,5 milijuna eura. (K.S.) Nakon Rusije, Ukrajine i Kazahstana JGL i na tržištu Bjelorusije Regija CIS - Zajednice nezavisnih država, koja obuhvaća zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, za Jadran Galenski laboratorij je strateška regija. Tvrtka je tu prisutna od 1998. i čitavo vrijeme bilježi rast. JGL u Rusiji zapošljava 219 zaposlenika, dok ih u Ukrajini ima 51, a u Kazahstanu 44. Na tržištima tih zemalja samo- stalno rade na registraciji, promociji i u logistici. Na ostalim tržištima regije poput Gruzije, Azerbajdžana, Armenije, Uzbekistana, Mongolije, Kirgistana, Tadžikistana i Moldavije JGL je prisutan preko ekskluzivnih distributera. Unatoč krizi i izraženim valutnim rizicima tvrtka je prepoznala veliki potencijal tržišta Bjelorusije, pa su ove godine i tamo pokrenuli operacije. U glavnom gradu Minsku otvoreno je predstavništvo čime je ojačana pozicija koja je počela 2011. preko partnerske tvrtke. U Bjelorusiji živi oko 10 milijuna ljudi, a prema procjenama farmaceutsko tržište godišnje vrijedi oko milijardu dolara. JGL u Bjelorusiji već ima registrirano 15 vlastitih proizvoda: gotovo cje- lokupnu liniju Aqua Maris, Draminu, Feminal i Vagilak. U tijeku je i registracija Rinomarisa, spreja za nos na bazi morske vode i ksilometazolina. Registrirat će se i Rozamet krema, lijek za terapiju rozaceje. Do kraja ove godine broj zaposlenika u tvrtki će porasti na 10, a JGL Bjelorusija planira u toj državi zapošljavati i stručne suradnike u pro- 7 www.privredni.hr Broj 3852, 10. studenoga 2014. ( 6,6 mlrd kn zaračunata premija od siječnja do kraja rujna 2014. ( s oko 63 mlrd kn raspolažu mirovinski fondovi Dani hrvatskog osiguranja Država i osiguravatelji su prirodni saveznici Poticaj tržištu osiguranja svakako bi dalo veće razumijevanje građana i poduzetnika o tome da izdaci za osiguranje nisu trošak već povećanje razine osobne sigurnosti, imovine i poslovanja Boris Odorčić odorcic@privredni.hr U Hrvatskoj je 26 društava za osiguranje od siječnja do kraja rujna zaračunalo ukupnu bruto premiju u iznosu od gotovo 6,6 milijardi kuna, što je 5,4 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. U neživotnim osiguranjima premija je iznosila 4,7 milijardi kuna što je 8,7 posto manje na godišnjoj razini. Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi gotovo 1,9 milijardi kuna i veća je 4,1 posto, a i dalje kontinuirano raste. Važno je naglasiti kako su pred tržištem osiguranja veliki izazovi, a ponajprije oni regulativne naravi kao što je Solventnost II. Damir Zorić, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje, na konferenciji Dani hrvatskog osiguranja održanoj prošloga tjedna u Opatiji, rekao je kako bi bilo dobro da osiguravatelji počnu rješavati probleme jer ih dobrim dijelom stvaraju sami. Prema njegovu mišljenju bilo bi dobro da država prestane gledati osiguravatelje kao subjekt nadzora ili izvor poreznog prihoda, već kao poduzetnike i ulagače. Primjerice, kazao je, kada bi dobrovoljna zdravstvena i životna osiguranja bile porezne olakšice, to bi državi mogao biti izvor dodatnih sredstava. Tako bi ona mogla uprihoditi više nego od njihova oporezivanja, ustvrdio je. Žestoka tržišna utakmica Gordana Letica, članica Upravnog vijeća Hanfe, ocijenila je kako je liberalizacija osiguranja autoodgovornosti donijela individualizaciju ponude, manje cijene, veće popuste za dobre klijente... No, upozorila je, negativne strane liberalizacije su žestoka tržišna utakmica i opasnost od neodgovarajuće cijene, što može rezultirati neisplatom novca. “Čimbenik odabira odgovarajuće police korisnicima ne bi trebala biti isključivo cijena, već kvaliteta i raznovrsnost ponude”, smatra Gordana Letica. nja i niže cijene rada, istaknuo je. Poticaj tržištu osiguranja svakako bi dalo veće razumijevanje građana i poduzetnika o tome da izdaci za osiguranje Pokretanje gospodarstva s kapitalom mirovinskih fondova je win-win situacija, kaže Dubravko Štimac Saša Krbavac, predsjednica Uprave Uniqua osiguranja, na panel-raspravi o gospodarstvu i osiguranju ustvrdila je da država još nije u potpunosti prepoznala ovu industriju. “Tržište osiguranja značajan je čimbenik u gospodarstvu. Osiguravatelji mogu biti jedni od glavnih dugoročnih investitora. Imamo 36 milijardi kuna naših osiguranika koje akumuliramo i ulažemo”, kazala je. Sanel Volarić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, mišljenja je da država u osiguravateljima ima prirodnog saveznika, po- sebice u socijalnim sustavima, poput mirovinskog i zdravstvenog koji u postojećem obliku nisu dugoročno održivi. “U zdravstvu imamo vrhunske stručnjake, dobre klinike, a građani su nezadovoljni uslugom. Uz to stručnjaci odlaze iz Hrvatske. A u svemu tome mi možemo pomoći državi”, dodao je. Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja, ustvrdio je da su mirovinski fondovi koji raspolažu s oko 63 milijarde kuna spremni za ulaganja, ali nedostaju projekti u koje bi investirali. “Pokretanje gospodarstva s kapitalom mirovinskih fondova je win-win situacija”, naglasio je. Nedostatak projekata i neisplativost investiranja Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), kazao je kako i banke imaju novac za ulaganja. No, osim nedostatka projekata, jedan od problema je neisplativost investiranja u Hrvatsku. Druge zemlje su konkurentnije od Hrvatske jer imaju manje poreznih optereće- nisu trošak već povećanje razine osobne sigurnosti, imovine i poslovanja. Mogući projekti gdje osiguravatelji mogu naći bolje mjesto su oni u prometnome sektoru. Darko Vrkljan iz tvrtke Allianz Zagreb ustvrdio je kako u prometnom sektoru, prema nekim procjenama, leži premijski potencijal od 150 milijuna kuna (osiguranje novih brodova, lokomotiva, vagona, zračnih luka...). Uz promet, potencijal krije poljoprivreda, odnosno osiguranja od požara, poplava, tuča, udara groma i mraza. Burilović: Podizati razinu financijske pismenosti Stres test: Visok stupanj angažiranosti društava za osiguranje Dane hrvatskog osiguranja organizirali su HUO i HGK, a na njima se okupilo oko 400 sudionika. Predsjednik HGK-a Luka Burilović ocijenio je da na tržištu osiguranja postoje značajni potencijali razvoja za sve vrste osiguranja. Osim ekonomske situacije i zakonskog okvira, jedan od važnih preduvjeta razvoja tržišta osiguranja je razvijanje svijesti građana i poduzetnika o vlastitoj brizi za sigurnu budućnost, zdravlje, kao i sigurnost poslovanja. “U tom kontekstu ističem važnost podizanja razine financijske pismenosti građana i poduzetnika pa HGK tako sudjeluje u izradi nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti”, istaknuo je Burilović. Ivana Ravlić Ivanović iz Ministarstva financija najavila je da će radna verzija novog zakona o osiguranju biti gotova do kraja godine. EU-ov stres test pokazao je u Hrvatskoj visok stupanj angažiranosti društava za osiguranje. Utvrđena je razina pripremljenosti za zahtjeve novog regulatornog okvira, kao i područja za unapređenje. U Opatiji su uručene i nagrade HUO-ja. Nagrada za najbolji znanstveni rad iz područja osiguranja dodijeljena je Maji Mihelji Žaji, Dragi Jakovčeviću i Mihovilu Anđelinoviću za rad Osigurateljni ciklus u Hrvatskoj. Za najbolji diplomski rad na diplomskom studiju iz područja osiguranja proglašen je rad Nepoštene ugovorne odredbe u potrošačkim ugovorima prema pravu EU-a i hrvatskom pravu s posebnim osvrtom na ugovore u osiguranju Margite Bajčić. Najbolji završni rad na preddiplomskom studiju iz područja osiguranja je rad Isplatni financijski proizvodi Mary Ann Jakelić. 8 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3852, 10. studenoga 2014. “Osnovni je cilj Komore da se reformira te postane bolji i učinkovitiji servis svojim članicama. Cilj nam je i potreba da se što veći dio sredstava iz članarina izravno vrati u gospodarstvo.” Luka Burilović, predsjednik HGK-a Hrvatska gospodarska komora Poduzetnici poručuju: gospodarstvo se jedino može braniti kroz Komoru Predsjednici komorskih udruženja zaključili su da je potreban što snažniji utjecaj Komore na kreatore gospodarske politike - Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski sabor, pružili su potporu neovisnosti te institucije te daljnjoj reformi HGK-a S krajem ove godine povlačimo crtu, počistili smo bilancu, napravili inventuru, imamo nalaz Državne revizije i Porezne uprave, a do kraja godine pripremit ćemo i paket novih usluga. Osnovni je cilj Komore da se reformira te postane bolji i učinkovitiji servis svojim članicama. Cilj nam je i potreba da se što veći dio sredstava iz članarina izravno vrati u gospodarstvo, rekao je predsjednik HGK-a Luka Burilović na prošlotjednom sastanku s predsjednicima komorskih udruženja i zajednica. Govoreći o dosad provedenim reformama, on je kazao kako je Komora je idealno mjesto za razvijanje gospodarske diplomacije te mjesto spajanja stranih ulagača i hrvatskih interesa broj djelatnika smanjen za gotovo 30 posto, ušteđeno je nekoliko desetaka milijuna kuna, a smanjeni su i troškovi poslovanja. Istaknuo je potrebu dvosmjerne komunikacije najavivši češće sastanke s predsjednicima komorskih udruženja i zajednica koji će u budućnosti biti tematski. Naglasio je i potrebu stavljanja svih komorskih resursa i potencijala u funkciju stvaranja kvalitetnijeg sustava i servisa gospodarstvenicima te značaj gospodarske diplomacije. Promijeniti sliku HGK u očima poduzetnika Burilović je predložio povećanje broja članova Skupštine HGK-a tako što bi i predstavnici udruženja i zajednica HGK-a postali njeni članovi. “Pozivam vas na aktivno sudjelovanje u kreiranju komorskog servisa kakav vam je potreban. Zajedno s vama želimo pripremati gospodarsku strategiju, strategiju Komore kao produkt iskustva i sinergije HGK-a i njenog članstva s ciljem gospodarskog oporavka. Takva suradnja može biti podloga kreatorima gospodarskih politika. Upravo zbog toga ovo mora biti mjesto na kojem se prikupljaju zajednička iskustva i znanja te pretaču u mudrost poslovanja”, naglasio je Burilović. Predsjednica Udruženja leasing društava Klaudija Karabuva Vidas izrazila je zadovoljstvo podrškom HGK-a, dodavši kako bi bilo dobro da ih još snažnije poveže s drugim državnim institucijama te da, s čime se složio i predsjednik Udruženja zastupnika u osiguranju Petar Rebernišak, udruženja i zajednice dobiju prijedloge zakonskih i podzakonskih akata ranije nego do sada kako bi stigli na vrijeme reagirati i uputiti svoje prijedloge kreatorima zakonodavne vlasti. Rebernišak je također istaknuo kako imaju veoma pozi- tivna iskustva s HGK-om, dok predsjednik Udruženja male brodogradnje Boris Vukušić smatra nužnim promijeniti sliku HGK-a u očima javnosti i poduzetnika jer oni zapravo ne znaju što im sve Komora može ponuditi. Miro Šangulin, predsjednik Udruženja turističkih brodara mišljenja je da HGK mora djelovati energičnije, osobito kod promjena propisa i ne podilaziti politici. Gospodarstvo se jedino i može braniti kroz HGK, dok je njegovo djelovanje najvažnije kroz rad komorskih udruženja. I čelnik Udruženja nautičkog turizma Sean Lisjak smatra da HGK treba snažnije nastupati prema kreatorima gospodarske politike. Dražen Breglec, predsjednik Udruženja da- vatelja poštanskih usluga, kazao je kako bi bilo dobro da se HGK pozicionira prema poduzetnicima jer je do sada imao više administrativno-birokratsku ulogu nego što je bio promotor gospodarstva, a prvi korak je da bude prepoznat kod članica. Glavne rasprave o gospodarstvu vode se u strukovnim udruženjima, stoga je potrebno na njih pozivati i državne dužnosnike iz područja gospodarstva. Komora je idealno mjesto za razvijanje gospodarske diplomacije te mjesto spajanja stranih ulagača i hrvatskih interesa, ocijenio je Breglec. Tonči Peović, predsjednik Udruženja zračnog prometa, smatra kako je za poticanje gospodarstva potrebna njegova deregulacija i liberalizacija jer se ono danas proglašava najgorom ekonomijom u Europi. “Kad Komora bude mogla smijeniti ministra, a ne obratno, tada će gospodarstvo biti zadovoljno njenim radom”, naglasio je Peović. HGK treba biti izvan politike Zvonko Merkaš, predsjednik Udruženja trgovine motornim vozilima i dijelovima, zatražio je da se čelni ljudi HGKa uključe u rad strukovnih udruženja. Predsjednik Udruženja cestovnog prometa Ante Kvasina ukazao je na težak položaj prijevoznika, što HGK nije pokušao promijeniti, pa treba mijenjati rad HGK-a. Zdravko Jelčić, predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije, smatra kako HGK treba biti izvan po- litike te da se treba okrenuti budućnosti. “HGK je vrlo dobro odradio posao na ino tržištima pomažući ovoj industriji u nastupima na sajmovima. Kako napraviti konkurentan proizvod i ostvariti rast kroz izvoz - to je područje rada Komore”, kazao je Jelčić istaknuvši da se HGK treba još brže refomirati i prilagoditi gospodarstvu. Pero Ivanković, voditelj Grupacije proizvodnje piva, slada i hmelja, ocijenio je da da HGK mora postati još jači, a ne slabiji. Mario Lešina, predsjednik Udruženja Kožarsko-prerađivačke industrije, iznio je pozitivna iskustva u radu HGK-a jer sve podatke dobivaju pravodobno, a nedostaju im još očekivanja za 2015. i boniteti tvrtki. Sajmovanje u klasičnom smislu nema više efekta, stoga HGK treba iznaći drugačiji pristup na inozemna tržišta. Ivica Jurišin, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima - charter, naglasio je potrebu zaštite malih poduzetnika, dok je potpredsjednik HGKa za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher rekao je da će težiti sinergiji među komorskim sektorima. Predsjednici udruženja zaključili su da je potreban što snažniji utjecaj Komore na kreatore gospodarske politike – Vladu i Hrvatski sabor te pružili potporu neovisnosti te institucije i daljnjoj reformi HGK-a. S MARKOVA TRGA www.privredni.hr Broj 3852, 10. studenoga 2014. ( za kredit od 177 mil € KONFERENCIJA O KONTROLINGU Lalovac: zaljubljenik sam u kontroling Vlada dala jamstvo Autocesti Rijeka-Zagreb Sjednica hrvatske vlade Posebnim statusom do manje porezne obveze Posebni status mogu steći obveznici kojima su revizori u zadnje tri godine davali pozitivna revizorska mišljenja i koja imaju sustav unutarnje kontrole Igor Vukić vukic@privredni.hr P orezni obveznici moći će steći poseban status radi jednostavnijeg ispunjavanja poreznih obveza i boljih odnosa s Poreznom upravom. Tu novost, uz ostalo, donose izmjene Zakona o Poreznoj upravi, prihvaćene na prošlotjednoj sjednici Vlade. Izmjene su na tragu novog smjera u odnosu poreznika i poduzetnika, koji je nedavno najavio mini- Porezni obveznik posebna statusa neće morati strahovati od iznenadnih nadzora star financija Boris Lalovac. Prema njegovu planu, poreznici trebaju postati partneri i servis poduzetnicima jer se u konačnici nalaze na istom poslu. Zajednička bi im trebala biti i želja da se s tržišta uklone oni koji utajuju porez, zakidaju državu ali i ostale poduzetnike jer predstavljaju nelojalnu konkurenciju. Pravilnik propisuje procedure Prema predloženim zakonskim izmjenama, posebni status mogu steći obveznici kojima su revizori u zadnje tri godine davali pozitivna revizorska mišljenja. Moraju imati i uspostavljen sustav unutarnje kontrole te se obvezati da će obavještavati Poreznu upravu o svim poslovnim odlukama iz kojih bi mogli proizlaziti porezni rizici. Dodatni uvjeti su da im članovi uprave u zadnje tri godine nisu pravomoćno osuđeni zbog kaznenog djela te da se iz podataka kojima raspolaže Porezna uprava može očekivati kako će porezni obveznik doista i ispunjavati obveze iz posebnog statusa. Pravilnikom će biti propisane procedure za stjecanje posebnog statusa, kao i za njegov gubitak. Porezni obveznik posebna statusa neće morati strahovati od iznenadnih nadzora, a brže i lakše će dobivati i tumačenja nejasnoća koje se često pojavljuju u poslovnoj praksi. Ranije se događalo da Porezna uprava pronađe nedostatak u knjiženju poslovnog događaja koji se dogodio prije tri godine. Poduzeću bi se izdalo rješenje katkad i s prekršajnom kaznom, što bi znatno opteretilo likvidnost. Obveznik bi se žalio, slučaj bi išao na drugostupanjski postupak, kamate bi rasle... Na kraju bi če- sto uslijedio stečaj. “Takve situacije želimo izbjeći partnerskim odnosom, horizontalnim praćenjem i interakcijom poduzetnika i poreznika”, rekao je ministar Lalovac. Podržao ga je i premijer Zoran Milanović koji smatra da je riječ o hrabrom pristupu koji bi na kraju mogao donijeti i bolji porezni prihod. No potreban je i primjeren nadzor da se liberalniji pristup ne iskoristi za korupciju, dodao je premijer. U Zakonu je ostao institut Ureda za velike porezne obveznike nadležan za sve velike porezne obveznike u Hrvatskoj, ali je dodana ovlast da neke upravne i stručne poslove za taj ured mogu obavljati i teritorijalni područni uredi Porezne uprave. Određeno je i da će ravnatelj Porezne uprave biti državni dužnosnik. Preraspodjela državnih potpora Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske Vlada će provesti preraspodjelu državnih pot- 9 pora slabije razvijenim jedinicama lokalne samouprave. Prema riječima potpredsjednika Vlade Branka Grčića uočeno je da neke jedinice dobivaju potpore iz državnog proračuna iako su se razvile iznad 75 posto hrvatske prosječne razvijenosti. Druge ne dobivaju ništa iako se nalaze ispod tog praga. Prema novim kriterijima, 100 jedinica će početi dobivati potpore, dok će za 65 dosadašnji iznosi potpora biti smanjivani postupno u iduće tri godine. Ukupno će potpore zbog slabije razvijenosti dobivati 329 jedinica lokalne samouprave. Novi zakon predvidio je i stvaranje urbanih aglomeracija, odnosno, urbanih cjelina oko Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka. To će biti temelj za planiranje investicija i privlačenje novca iz europskih fondova. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj pet posto se svake godine odvaja za razvoj urbanih cjelina. Autocesti Rijeka-Zagreb Vlada je dala jamstvo za novi kredit od 177 milijuna eura za financiranje plana poslovanja u ovoj godini. Preko Ministarstva gospodarstva raspodijelit će se 16 milijuna eura pomoći koju je Hrvatskoj odobrio EU zbog poplave i drugih elementarnih nepogoda. Iz državnog proračuna dat će se još četiri milijuna kuna gradovima i općinama, a za nabavu ogrjeva i namještaja za stanovnike poplavom pogođenih područja iz robnih zaliha izdvojit će se još 1,2 milijuna kuna. Otvarajući 2. međunarodnu konferenciju o kontrolingu Promjenom do uspjeha ministar financija Boris Lalovac zauzeo se za primjenu instrumenata kontrolinga i u javnoj upravi, navodeći da oni i tu, kao i u privatnom sektoru, mogu pomoći uštedama. “U boljem upravljanju sredstvima državnog proračuna svakako bi pomogla i implementacija instrumenata kontrolinga, odnosno određenih menadžerskih alata koje koriste privatne kompanije kako bi bolje upravljale poslovnim procesima, rashodima i prihodima. Ja kao zaljubljenik u kontroling razmišljam kako i u javnu upravu uvesti jednu vrstu kontrolinga”, kazao je ministar te dodao da je državni proračun najveća kompanija u Hrvatskoj s više od 120 do 130 milijardi kuna kojima upravlja mnoštvo menadžera, odnosno ministara te da je ključno uspostaviti ravnotežu između želja i učinka koji rashodi proračuna imaju na gospodarstvo. Konferenciju su organizirali konzultantska tvrtka Kontroling Kognosko i poslovni tjednik Lider, s ciljem promoviranja najbolje kontrolorske prakse i implementacije u poduzećima, s prezetacijom iskustava iz Njemačke, Švicarske, SAD-a i drugih zemalja. Kontroling je skup multidisciplinarnih znanja koja su potrebna kako bi se na bazi bezbrojnih podataka iz poduzeća i izvan njega prikupio optimalan broj informacija koje su menadžerima nužne za kvalitetno odlučivanje. (I.G.) Predsjednici udruga turističkih agencija Potpisan etički kodeks za turizam Sloboda putovanja postaje najveći izazov za turističke agencije u svijetu, rečeno je na prošlotjednom 2. svjetskom kongresu predsjednika udruga turističkih agencija održanog u Zagrebu. U sklopu kongresa potpisan je globalni etički kodeks za turizam Svjetske turističke organizacije (UNWTO). Kodeks su potpisali predstavnici osam nacionalnih udruga iz Crne Gore, Argentine, Malezije, Slovačke, Finske, Švedske, Slovenije i Hrvatske. Cilj kodeksa je povećati koristi od turizma, a umanjiti nje- gov potencijalno negativan utjecaj na okoliš, kulturnu baštinu i društvo. Kongres s čak 120 stručnih sudionika iz 34 države organizirala je UHPA u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom i Turističkom zajednicom grada Zagreba. Na kongresu je naglašeno kako 21 posto putnika u svijetu odustaje od putovanja u Europu zbog viznog režima ili otežanih uvjeta dobivanja vize. Prema procjenama UNWTO-a, godišnje se u svijetu tako gubi oko 70 milijardi eura turističkog prihoda. Glavni tajnik UNWTO-a Taleb Rifai rekao je kako je u zadnjih 10 godina vidljiv napredak hrvatskog turizma te će na produženje sezone u našoj zemlji zasigurno utjecati dobro provođenje destinacijskog menadžmenta. (S.P.) 10 PREDSTAVLJAMO ( 3 zaposlenika i po 8 vanjskih suradnika ima BB Art BB ART NAMJEŠTAJ PO MJERI, ZAGREB Privredni vjesnik Broj 3852, 10. studenoga 2014. ( više od 4 mil kn uloženo u uređenje restorana Restoran Potkova, Zagreb Mlada tvrtka sa zavidnim iskustvom Potkova za sreću Hrana koja se služi priprema se na tradicionalni način Uz nelojalnu konkurenciju ima i onih tvrtki koje su dobre - peka, ražanj, krušna peć i roštilj. Nisu zaboravljena ni i koje tjeraju BB Art da u svome poslovanju bude što bolji jela sa žlicom I zrada namještaja po mjeri, dizajniranje, projektiranje te opremanje poslovnih i stambenih prostora, osnovne su djelatnosti zagrebačke tvrtke BB Art namještaj po mjeri koja je nedavno otvorila prodajno-izložbeni salon u naselju Prečko. Branko Bjegović, vlasnik tvrtke, kaže kako BB Art ima tri zaposlenika. Međutim, ovisno o potrebama i obujmu posla, ima i do osam vanjskih suradnika. Unatoč tomu što je to relativno mlada tvrtka, neki od suradnika tim se poslom bave više od 12 godina. “Najčešći korisnici naših proizvoda i usluga su krajnji kupci koji opremaju stanove ili poslovne prostore. Međutim, kuhinje, uredski namještaj, dječje i spavaće sobe, komode ili ugradbene ormare montiramo i za druge tvrtke koje proizvode namještaj”, objašnjava nam Bjegović. Ideja o pokretanju ovog posla, nastavlja on, došla je kao logičan slijed nakon dugogodišnjeg rada i stjecanja iskustva po drugim tvrtkama. “Za- ključio sam kako kupcima mogu ponuditi više, a pritom im pružiti i kvalitetniju uslugu”, ističe on. Osim korištenja kvalitetnih materijala, pri izradi određenog proizvoda posebna pozornost posvećuje se odnosu prema kupcu. “Drugim riječima, u BB Artu jedan čovjek zadužen je za cjelokupni projekt i vodi tim koji stoji iza neke narudžbe. Dakle, od početka do kraja projekta ta je osoba ponajprije zadužena za izmjeru materijala, zatim za nadzor u proizvodnji te na kraju za završnu montažu. Kako sve nadgleda ista osoba, mogućnost propusta, pogreške ili neke neželjene situacije prema kupcu svedeni su na najmanju mjeru”, napominje. Velik PDV potiče rad na crno Kao i velikoj većini hrvatskih poduzetnika, najviše problema u poslovanju uzrokuje mu složena državna administracija. Kamen spoticanja, također, veliki je porez na dodanu vrijednost na namještaj. “Tako veliki PDV uzrokuje rast crnog trži- šta. Zbog toga razni majstori ‘bez adrese’ svojim klijentima isporučuju loše proizvode. Osim toga, važno je naglasiti kako se nakon isporuke lošeg proizvoda klijenti ne mogu ni požaliti tim majstorima koji rade na crno i koji kupce mame niskim, dampinškim cijenama”, naglašava on dodajući Uz složenu administraciju, kamen spoticanja je i veliki porez na dodanu vrijednost na namještaj kako upravo oni gospodare tržištem. “Uz nelojalnu konkurenciju, ima i onih tvrtki koje su dobre i koje nas tjeraju da i mi u svom poslovanju budemo što bolji”, kaže. Širenje prema zemljama Europske unije, ponajprije u pravcu Slovenije te pojavljivanje na tamošnjim sajmovima namještaja s modernim i kvalitetnim proizvodima, otkriva Bjegović, budući su poslovni koraci tvrtke. (B.O.) N edaleko od središta grada, na prostoru zagrebačkog Hipodroma otvoren je novi restoran Potkova u kojem zbog vizualnog dojma i domaće atmosfere, ali ponajviše zbog pogleda na konje podjednako uživaju djeca i odrasli. Tim je restoranom vraćen davni sjaj Hipodromu, a njegov vlasnik Nikola Štefanović kaže kako je njegovom obnovom želio vratiti i izgubljeni značaj odlaska u restorane. “Dolazak u restorane ne smije biti samo zadovoljavanje gladi i žeđi već doživljaj za sva naša osjetila. Tu sam misao imao i prilikom uređenja Potkove, pa sam vodio brigu o svakom detalju kako bi gosti bili zadovoljni”, rekao je Štefanović. Dodao je kako je pored restorana uređen dječji park, a u sklopu Potkove nalazi se cigarklub te vinoteka s dvjestotinjak vrsta vina, VIP salon i dvorana s kaminom. U restoran mogu doći i osobe s invaliditetom kojima je omogućen pristup u sve njegove dijelove. Štefanović ističe kako nije štedio na uređenju restorana, pa je ukupna investicija premašila četiri milijuna kuna. Tjedan čvaraka, zelja, šparoga... Kako bi se gostima pružila maksimalno kvalitetno pripremljena hrana i visoka razina usluge, kuhinja je uređena prema HACCP standardu, a restoran zapošljava 22 zaposlenika. U ponudi se nalaze jela iz cijele Hrvatske, spravljena prema recepturama naših mama i baka. Pritom se vodi računa da kuhinja prati sezonu namirnica kada su one najsvježije, a time i najukusnije. Štefanović kaže kako je teško nabrojiti sva jela koja nude jer kuhari svakoga dana spravljaju nešto novo. Namirnice su kontroliranog podrijetla, a uglavnom se nabavljaju od domaćih proizvođača. Hrana koja se služi priprema se na tradicionalni način - peka, ražanj, krušna peć i roštilj. Nisu zaboravljena ni jela sa žlicom. Osim uobičajene ponude mesa, nude se i specijaliteti od ribe i plodova mora, boškarina, domaće peradi, divljači. “Gostima smo omogućili da sva jela mogu dobiti i u pola porcije. Iako nudimo visoku razinu kvalitete hrane i usluge, cjenovno smo iznimno povoljni”, ista- Gostima smo omogućili da sva jela mogu dobiti i u pola porcije, kaže Štefanović knuo je Štefanović. Najavio je kako će u budućnosti otvoriti vrata kolegama ugostiteljima iz cijele Hrvatske, pa će zajedno raditi tematske tjedne hrvatskih regionalnih kuhinja. “Uskoro će naši gosti moći kupiti i proizvode iz naše vlastite proizvodnje, primjerice džemove, voćne sirupe, likere, kobasice i voćne rakije. Također, krećemo i s tjednima Potkove, pa ćemo tako organizirati tjedan čvaraka, zelja, kolinja i šparoga. Za potpuni doživljaj već se organiziraju glazbene večeri uz tamburaše, i to četiri dana u tjednu”, rekao je Štefanović. (S.P.) PRIČA S RAZLOGOM 11 www.privredni.hr Broj 3852, 10. studenoga 2014. Podrška ministarstava je najviše formalnog tipa. Za tražene hitne odgovore čekamo i više mjeseci ili godina što se u krugovima, uglavnom stranih investitora, prepričava kao vic. ” Velimir Gojnić, član Uprave Wienerbergera WIENERBERGER Opeke koje štede energiju Mjesto rasta definitivno vidimo u gradnji energetski učinkovitih kuća koje konačno postaju važne investitorima. Ljudi su jednostavno naučili da im je važna potrošnja energije njihove kuće jednako kao i koliko goriva troši njihov auto, kaže Velimir Gojnić, član Uprave Wienerbergera Boris Odorčić odorcic@privredni.hr dvije godine, bez obveze rada u pogonima. P roizvođač opeke, krovnog glinenog crijepa, betonskih ploča i opločnika te dobavljač građevinske opreme, tvrtka Wienerberger u Hrvatskoj, jedan je od prvih poslijeratnih stranih investitora u proizvodnju u nas. Velimir Gojnić, član Uprave Wienerbergera, kaže nam kako je najznačajniji proizvod tvrtke gradnja s opekom koja štedi energiju. S njome je naime moguće graditi energetski učinkovite kuće pa čak i one koje već odgovaraju standardima za 2020. godinu. “Wienerberger kao koncern u Hrvatskoj ima u potpunom ili u većinskom vlasništvu tvrtke Wienerberger Ilovac u Karlovcu, IGM Ciglana u Petrinji te IGM Cetera u Đakovu. To su pogoni za proizvodnju opeke. Zatim, Semmelrock u Ogulinu, gdje se proizvode opločnici, Pipelife u Svetoj Nedelji te Tondach u Bedekovčini i Đakovu, u kojima se proizvode krovni elementi, dakle crijep. Osim toga, u Hrvatskoj je radila tvrtka Bramac, tada u djelomičnom vlasništvu Wienerbergera. Sveukupno u Hrvatsku je uloženo više od 220 milijuna eura izravno u proizvodnju”, ističe on. Svi Wienerbergerovi proizvodi, koji se proizvode u Hrvatskoj, odgovaraju najvišim ekološkim te energetskim standardima EU-a. “U proizvodnji koristimo samo prirodne materijale te posvećujemo najveću pažnju zašti- ti okoliša. Izuzetno nam je bitna energetska učinkovitost proizvoda jer se njihovom ugradnjom u građevine povećava vrijednost tih nekretnina kroz godine. Ugradnjom naših proizvoda objekt štedi energiju te vlasnicima donosi prednost življenja u prirodnom okolišu zbog samih svojstava opeke te uštedu u kućnom budžetu, a isto tako i prednost pri prodaji objekta. Nema ništa ljepše i ugodnije nego kada vlastitoj zemlji, tj. glini koja ima ‘gene’ ovog podneblja dodate energiju te od toga nastanu kuće ili stanovi. Osjećaj je zaista fantastičan”, napominje Gojnić. Nepovoljni uvjeti poslovanja Hrvatska je, na žalost, već šestu godinu u krizi što je izazvalo dramatičan pad tržišta građevinskih elemenata. “Mi smo i dalje vodeći proizvođač opekarskih proizvoda s Porotherm i Profi sustavima koje izvozimo u Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru. To je ujedno i naš najznačajniji segment poslovanja. Naravno da takvo stanje utječe i na uvjete poslovanja koji nisu jednostavni. Neki pomaci su vidljivi, ali nažalost promjene za nas koji smo duboko u poslu mogle bi biti znatno brže. Mjesto rasta definitivno vidimo u gradnji energetski učinkovitih kuća koje konačno postaju važne investitorima. Ljudi su jednostavno naučili da im je važna potrošnja energije njihove kuće jednako kao i koliko goriva troši njihov auto. Državi je važno da smanji troškove uvoza energije za građanstvo, kao i trošak recikliranja materijala koji nisu prirodni i ne mogu se jednostavno vratiti prirodi kao što je naša opeka“, naglašava Gojnić dodajući kako Hrvatska sigurno ima veliki potencijal u gradnji takvih objekata javne namjene, primjerice vrtića, škola ili dvorana. Uvjeti poslovanja, nastavlja on, za bilo koje in- vestitore u Hrvatsku su prilično nepovoljni i to ponajprije zbog administracije i sudskog sustava. “Poduzetnici su često opterećeni različitim nametima koji uglavnom Zbog krize su morali zatvoriti nekoliko pogona, ali su zaposlenike zadržali na plaći pune dvije godine služe održavanju lokalnog ili državnog proračuna i nisu usmjereni na razvoj i podršku poduzetništvu. Osim toga, podrška ministarstava je najviše formalnog tipa. Za tražene hitne odgovore čekamo i više mjeseci ili godina što se u krugovima, uglavnom stranih investitora, prepričava kao vic“, ističe Gojnić. Važno je napomenuti kako je Wienerberger zbog krize morao zatvoriti nekoliko pogona. No, unatoč tomu zaposlenike je zadržao na plaći pune Korektan odnos s konkurencijom Gojnić ističe kako je odnos Wienerbergera s konkurencijom korektan te da se svi bore za tržište koje se drastično smanjilo. “Uvođenje i EU normi o zaštiti okoliša, odnosno obveza velikih investicija koje se moraju napraviti da bi se norme poštivale te dizanje kvalitete proizvoda, prorijedilo je konkurenciju”, napominje. Wienerberger u Hrvatskoj ne posluje sam već surađuje s drugim tvrtkama. “Ponajprije, to su naši partneri kao što su veletrgovci, arhitekti te izvođači. Svi oni sudjeluju u procesu ostvarenja nečijih snova s nama. To su naravno i dobavljači razne opreme, sirovina, prijevoznici, porezni i financijski savjetnici, odvjetnici…”, pojašnjava on. Wienerberger kontinuirano razvija i na tržište plasira nove ili inovirane proizvode (bolja kvaliteta i energetska učinkovitost), koji su u rangu najboljih u Europi. “Već godinama Wienerberger pruža usluge savjetovanja kupcima i to ne samo u vezi s građevinskim materijalom, nego i u ostalim sferama stanovanja i života kao što su energetska učinkovitost, zaštita okoliša, financijske prednosti... U pripremi imamo i cijeli proizvodni pogon u Karlovcu, koji može početi s proizvodnjom u roku mjesec dana u slučaju da se za to ukaže potreba. Sve ovisi o situaciji na tržištu“, zaključuje Gojnić. *vijesti Bruto dug blago rastao Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke ukupan bruto inozemni dug krajem srpnja iznosio je 45,9 milijardi eura, pri čemu najviše postotka otpada na trgovačka društva, 40,1 posto, a država je dužna 27,9 posto tog iznosa. U odnosu na kraj lipnja inozemni dug manji je za 0,9 posto, dok je na godišnjoj razini blago porastao, za 0,1 posto. Hrvatska po blagostanju 50. od 142 zemlje Norveška je već šestu godinu zaredom najuspješnija zemlja na svijetu prema Indeksu blagostanja britanskog instituta Legatum, koji ocjenjuje napredak i razvoj 142 zemlje, dok je Hrvatska na 50 mjestu. Indeks blagostanja procjenjuje zemlje na područjima gospodarstva, poduzetništva, upravljanja, obrazovanja, zdravstva, sigurnosti, osobnih sloboda i socijalnog kapitala. Hrvatska zauzima 50. mjesto, nakon što je lani bila 53. Hrvatska je najbolja u području obrazovanja i zdravstva (36.), sigurnosti (39.), a slijede upravljanje (51.), poduzetništvo (53.), gospodarstvo (73.), osobne slobode (85.). Najgora je na području društvenog kapitala (119.). Herbei dva milijuna kuna za kamilicu Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je tvrtki Herbea iz Špišić Bukovice 2,07 milijuna kuna za izgradnju i opremanje objekta za preradu kamilice. Podneblje Virovitičko-podravske županije poznato je po proizvodnji kamilice, a projekt će omogućiti preradu kamilice s većim stupnjem dodane vrijednosti. Ovim su projektom uvedene nove tehnologije koje su otvorile veće tržišne mogućnosti primarnim proizvođačima u poljoprivrednom sektoru. 12 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3852, 10. studenoga 2014. Turske tvrtke traže suradnju s hrvatskima ( 41,55 mil kn lanjski promet HSTeca Željko Goja, direktor HSTeca Turska kao most prema istoku Dosadašnja su turska ulaganja u Hrvatsku dosegnula 148,3 milijuna eura, ponajviše u turizam i financijski sektor H rvatska je u zadnje vrijeme postala omiljena destinacija predstavnika turskih kompanija. U organizaciji TUSKON-a, predstavnici pet turskih tvrtki iz građevinskog sektora te autoindustrije boravili su u Hrvatskoj kako bi ostvarili kontakte i suradnju s hrvatskim kompanijama. Poslovni ljudi iz Turske posjetili su HGK, HUP, Velesajam te tvrtke Ingra, Proklima i Monter “Održali smo sastanke u svim važnim institucijama - od Ministarstva gospodarstva, HGK-a, HUP-a do Zagrebačkog velesajma, a posjetili smo i tvrtke Ingra, Proklima i Monter. Mogu za sada reći kako su turski gospodarstvenici veoma zadovoljni ostvarenim kontaktima”, rekao je počasni predstavnik TUSKONa za Hrvatsku Ismail Korkmaz, najavljujući nove susrete kao i odlazak hrvatskih gospodarstvenika u Tursku. Ulaskom Hrvatske u EU prošle godine povećane su mogućnosti trgovačke razmjene za sve tvrtke koje posluju u Hr- Što je TUSKON? TUSKON je najveća i najraširenija nevladina organizacija u poslovnoj zajednici Turske. Uz stalnu prisutnost u turskim poslovnim krugovima, TUSKON posjeduje iznimno razvijene kapacitete međunarodnog poslovnog umrežavanja zahvaljujući predstavništvima, partnerima i dopisnicima u više od 140 zemalja, među kojima je i Hrvatska. vatskoj, ali i da se turske kompanije putem Hrvatske lakše pozicioniraju na tržištu EU-a. U ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom Turska zauzima 15. mjesto. Ukupna robna razmjena između dvije zemlje, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2013. godini iznosila je 359 milijuna eura, od čega je hrvatski izvoz bio 130 milijuna eura, a uvoz 229 milijuna eura. I u ovoj godini nastavlja se trend trgovinskog deficita s Turskom i za prvih šest mjeseci on iznosi 63 milijuna eura. Od 131 milijuna eura robne razmjene samo 34 milijuna eura odnosi se na hrvatski izvoz, dok je uvoz gotovo dva puta veći, odnosno 97 milijuna eura. Dvosmjerna pomoć Najznačajniji hrvatski izvozni proizvodi u Tursku su željezni otpaci, poluproizvodi od željeza, električna oprema, dušična, mineralna i kemijska gnojiva, dok se iz Turske najviše uvoze nafta i naftna ulja, TV prijamnici, hladnjaci te tekstilni proizvodi. Dosadašnja su turska ulaganja u Hrvatsku dosegnula 148,3 milijuna eura, ponajviše u turizam i financijski sektor. Zbog svog iznimnog strateškog položaja, ali i ekonomskog razvoja, Turska se može pohvaliti da je 16. gospodarska sila svijeta i šesto najjače europsko gospodarstvo, sa BDP-om od 820 milijardi dolara ostvarenim u 2013. godini. Temelj turskog gospodarstva je sektor usluga koji čini 65 posto BDP-a, zatim industrija sa 25 posto te poljoprivreda sa 10 posto. I ovu bi godinu Turska trebala završiti sa stopom rasta BDP-a od oko tri posto. Hrvatska u gospodarskim odnosima za Tursku može predstavljati savršeni most u povezivanju Jugoistočne sa Srednjom Europom, a s druge strane Turska može imati važnu ulogu na tržištima zemalja Crnog mora, Zakavkazja te sa zemljama Srednjeg istoka. Potencijal postoji, ističu gospodarstvenici, samo ga treba iskoristiti. Otvorile su nam ovisi o nama sam Poslovni uspjeh i plasman proizvoda i usluga na EU tržištu ovisi lokalne inovacijske infrastrukture i suradnja s akademskom zaje efekte za oba partnera Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr S direktorom jedne od najuspješnijih i najinovativnijih hrvatskih tvrtki HSTec iz Zadra Željkom Gojom razgovarali smo o poslovanju i planovima HSTeca, njihovim projektima u suradnji sa znanstvenim institucijama, investicijama, prilikama na europskom i svjetskom tržištu te načinu na koji se može prebroditi kriza. Kakve ste rezultate ostvarili u zadnjih pet godina? - Kad je počela kriza, učinili smo sve kako bismo zadržali ljude i uložili smo u znanje kako bismo se pozicionirali u tržišnu nišu robotske automatizacije. Ulaganja su pridonijela rastu prometa tako da S ruskim partnerom, tvrtkom JUMORT pripremamo se za poslovanje na tržištu Ruske federacije smo sa 22 milijuna kuna prometa krizne 2009. godine, lani ostvarili promet od 41,55 milijuna kuna. Za nas je 2013. bila rekordna godina po ostvarenom prometu sa 59 zaposlenih i s rastom od 5,3 posto u odnosu na do tada rekordnu 2012. godinu. Pri tome je udio izvoza oko 76 posto. HSTec izvozi na tržišta EU-a i to u prvom redu u Njemačku, Austriju i Sloveniju. Pored toga izvozimo i u SAD, a imamo i stalnu želju za širenjem na nova tržišta i za stvaranjem novih proizvoda i usluga. Što očekujete u narednom razdoblju? - Imamo dosta planova te novih projekata uglavnom s inozemnim partnerima. S jednim našim inozemnim partnerom pripremamo novu generaciju modernih, pametnih vretena za brušenja. U suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom u kolovozu i rujnu nastupili smo na sajmu u Moskvi i na sajmu AMB u Stuttgartu. Dok je sajam u Stuttgartu bio prilika za obnovu susreta s našim partnerima i razgovore o poslovima za 2015. godinu, sajam u Moskvi predstavlja naše prve pokušaje za postupni izlaz na tržište Ruske federacije. Povezali smo se s ruskim partnerom, tvrtkom JUMO-RT iz grada Nabjerežnije Čeljni. Zajednički se pripremamo za poslovanje na tom velikom tržištu. Posebno nas veseli što su nam svoju pomoć pri izlasku na ovo tržište ponudili naše veleposlanstvo i podružnica HGK-a u Moskvi. Što je potrebno učiniti kako bi se uspješno poslovalo na tržištu EU-a? - Nužne su dobre pripreme i detaljna prilagodba pravilima i propisima koji vrijede u EU-u. Na- kon ulaska Hrvatske u Uniju otvorile su se brojne šanse, ali rezultat ovisi o nama samima, našoj efikasnosti, konkurentnosti i kvaliteti. Najveće olakšanje koje mi u HSTecu osjećamo kroz proteklu godinu je uklanjanje graničnih barijera, jednostavniji transport i logistika. Bolja pripremljenost i bolja konkurentnost su nužne. Potrebno je još bolje povezivanje malih i srednjih poduzeća uz veća ulaganja u razvoj. Mala poduzeća, za isti iznos uložena novca uspijevaju proizvesti višestruko inovacija u odnosu na sred- INTERVJU 13 www.privredni.hr Broj 3852, 10. studenoga 2014. ( oko 76% ( 1 mil € udio izvoza u ukupnom prometu trenutačne investicije u strojeve i opremu se brojne šanse, ali rezultat mima o inovacijskoj sposobnosti i mogućnosti razvoja, prilagodbe i upotrebe novih tehnologija. Pri tome je nužan razvoj dnicom. Pri izvozu nastojimo uvijek graditi partnerstva s poznatim tehnološkim tvrtkama i želimo ostvariti pozitivne ne projekte visoke tehnologije, u prvom koraku mora ulagati u istraživanja i u znanje. HSTecu je misija ostvarivati inovativna rješenja na području energetski i funkcionalno učinkovite pogonske tehnike i industrijske i robotske automatizacije stvarajući nove vrijednosti. Što nedostaje hrvatskoj industriji? - Devastirana hrvatska industrija nedovoljno je automatizirana i robotizirana. Teško nam je reći koliko je uopće specijalnih robotskih aplikacija razvijeno u Hrvatskoj. nja, a pogotovo u odnosu na velika poduzeća. U čemu ste najkonkurentniji i tko vam je najveća konkurencija? - Poslovni uspjeh i plasman proizvoda i usluga na EU tržištu ovise o inovacijskoj sposobnosti i mogućnosti razvoja, prilagodbe i upotrebe novih tehnologija. Pri tome je nužan razvoj lokalne inovacijske infrastrukture i suradnja s akademskom zajednicom. Nažalost, iako je ona zdrava, na području Hrvatske nemamo konkurencije. Pri izvozu nastojimo uvijek graditi partnerstva s po- znatim tehnološkim tvrtkama i želimo ostvariti pozitivne efekte za oba partnera. Nudeći kvalitetan razvoj, rad i usluge s puno dodane vrijednosti po konkurentnim cijenama osiguravamo dobru zaposlenost. Kakvi su vaši planovi u području industrijske automatizacije i robotike? - Engleski publicist Geoffrey Nicholson kaže da je istraživanje transformacija novca u znanje, a inovacija transformacija znanja u novac. Da bi HSTec izvozio inovativne proizvode i rješavao zahtjev- Gdje vidite svoju prigodu? - U samom razvoju naša šansa su samo specijalna pojedinačna rješenja te industrijske aplikacije serijskih robota vodećih svjetskih proizvođača. Doći će do uvođenja robota u proizvodnju, skladištenje, transport. Sve to pridonosi smanjenju operativnih troškova, poboljšanju kvalitete proizvoda, povećanju fleksibilnosti proizvodnje i smanjenju kapitalnih troškova. Ukratko, robotizacija i automatizacija podižu konkurentnost poduzeća u svim sektorima, a mi u HSTecu imamo već značajna iskustva da ponudimo učinkovita robotska rješenja domaćim i inozemnim tvrtkama sa standardnim industrijskim robotima. Na tom tragu potpisali smo i partnerstvo za inte- gracije robota s ABB-om koji je jedan od najvećih proizvođača serijskih industrijskih robota. Možete li otkriti koji projekt razvijate sa znanstvenim institucijama? - Radi se o projektu Izgradnja kapaciteta za razvoj i umjeravanje optičkih i rendgenskih vizijskih sustava u sklopu projekta Ikarus, u kojem smo gospodarski partner Fakultetu strojarstva i brodogradnje iz Zagreba. Projekt se financira temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte iz strukturnih fondova EU-a. Troškovi projekta se procjenjuju na oko osam milijuna kuna. Koja je svrha projekta? - Svrha projekta je unapređenje trenutačnih mogućnosti i ponude bez kontaktnih dimenzijskih mjerenja u serijskoj proizvodnji u hrvatskim tvrtkama i u izvozu. Nabavom potrebne opreme iz projekta osigurali bi se uvjeti za stjecanje znanja i iskustva nužno potrebnih za uspješan transfer tehnologije s akademske zajednice na gospodarstvo. Isto tako, osigurat će se platforma za buduća industrijska istraživanja. U okviru projekta HSTec će zaposliti nekoliko djelatnika za rad na njemu, a suradnja s Fakultetom strojarstva i brodogradnje na projektu otvara brojne mogućnosti za daljnja zajednička istraživanja tog Želimo se svojom inovativnošću nametnuti kao partner velikim tvrtkama Što očekujete od suradnje s AD Klasterom? - U suradnji s AD Klasterom pripremamo projekt Centar kompetencija za razvoj dijelova za automobilsku industriju. Projekt ima potencijal za povlačenje značajnih sredstava i iz EU fondova i za značajno unapređenje ovog sektora koji se bez robotizacije ne može konkurentno razvijati. Mi se unutar AD Klastera želimo pozicionirati i nametnuti svojom inovativnošću kao partner velikim tvrtkama za razvoj, automatizaciju i robotizaciju. fakulteta i HSTeca. Po završetku projekta HSTec će imati znatno bolje resurse za istraživanje i razvoj novih proizvoda, kako kroz bolje obrazovanu radnu snagu, tako i kroz bolju podršku Nacionalnog laboratorija za duljinu koji će tada biti adekvatno opremljen. Rezultati predloženog projekta praktički će se odmah po njegovu završetku iskoristiti za pokretanje novog projekta s ciljem razvoja novih robotskih vizijskih kontrolnih sustava. Koliko ste zadovoljni rezultatima vezanim uz robotski sustav i robotsku automatizaciju? - U dosadašnje projekte robotizacije uložili smo znatan vlastiti novac i mislim da smo ostvarili značajne pogodnosti. Razvili smo glasovno upravljanje robotom, vizijski sustav nadzora, automatizaciju ljevaonica i strojne obrade, jedinke za obrade robotima i niz drugih aplikacija. Pored toga testirani su moderni pogonski i senzorski elementi. Bez ulaganja i ispitivanja koja se provode na ova- kvim projektima nema novih znanja, edukacije mladih kadrova, ispitivanja novih tehnologija koja su osnova za daljnji razvoj i konkretnu primjenu robotike. Zadovoljni smo dosad napravljenim, ali ima puno prostora za daljnji razvoj i napredovanje. Koliko ulažete u opremu i nove strojeve? - U strojeve i opremu kroz više programa trenutačno investiramo oko milijun eura. Pri tome nam je značajna potpora korištenje poticajnih mjera za ulaganje na temelju Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Provodimo projekt ulaganja pod nazivom Razvoj i oprema za proizvodnju novih elementa energetski učinkovite pogonske tehnike, temeljem kojeg razvijamo novu generaciju naše energetski učinkovite pogonske tehnike. Poticaj nabavama nove opreme nam je i potpora u okviru Operativnog programa potpore prerađivačkoj industriji za 2014. godinu Ministarstva gospodarstva. 14 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3852, 10. studenoga 2014. ( 29 pravnih i fizičkih osoba ( oko 15 destilerija ima dozvolu za sakupljanje smilja smilja posluje u Hrvatskoj Uoči jesenske berbe smilja Ministarstvo zaštite okoliša i prirode ograničilo je zako sakupljanja na otocima Borba za spas smilja ili za pra sakupljanje samoniklog bilja? Ne možemo ničime, pa ni gospodarskom krizom i potrebom za dodatnom zaradom, opravdati ponašanje sakupljača koji su opstanak otočana uništavajući staništa od kojih neki stanovnici otoka kroz stočarstvo i pčelarstvo doslovno žive Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr O tkupna cijena od desetak kuna po kilogramu, brza isplata i siguran plasman eteričnog ulja rezultirali su velikim interesom za eksploataciju samoniklog smilja u primorskom dijelu Hrvatske sa zaleđem. Veliki broj berača - procjenjuje se na oko 7000 tijekom sezone - osiguralo si je na taj način izvor prihoda, a otkupljivačima i prerađivačima dostatnu količinu sirovine. Problem je nastao kada su u javnosti reagirali vlasnici zemljišta na otocima i vrlo oštro upozorili da je nestručnim branjem smilje ugroženo i da će ga nestati bude li se nastavilo tako brati. Pod stručnim branjem smatra se branje zelenog jednogodišnjeg dijela dužine desetak centimetara, uključujući i cvijet. Uoči jesenske berbe smilja u listopadu reagiralo je i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode odlukom koja je izazva- la dosta prijepora u javnosti. Ministarstvo je, kako stoji u odgovoru koji nam je uputila njihova služba za odnose s javnošću, postupajući po službenoj dužnosti, djelomično ukinulo prethodno izdana dopuštenja za sakupljanje smilja fizičkim i pravnim osobama, izmijenivši uvjete sakupljanja smilja u jesenskom periodu. Uvjetima iz novih dopuštenja zabranjeno je sakupljanje smilja na otocima i skraćena je sezona branja za 45 dana na cijelom teritoriju Hrvatske. Nekontroliranim branjem smilja na otocima učinjena je ogromna šteta “Ovakav postupak ublažit će pritisak na populaciju smilja te se u tom smislu radi o zaštiti ekosustava otoka koji su zbog svoje izoliranosti posebno osjetljivi. Izmijenjena rješenja su dobili svi nositelji dopuštenja za saku- pljanje smilja u 2014. godini, a radi se o ukupno 29 pravnih i fizičkih osoba”, odgovorili su nam iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Što se tiče ostalih plodova prirode, poput gljiva, samoniklog bilja i puževa, propisani su uvjeti i mjere njihova korištenja, koje uključuju obvezu ishođenja dopuštenja za komercijalno korištenje. “Svi koji poštuju uvjete propisane rješenjima imaju do- voljno prostora za uživanje u plodovima prirode, a da takvu mogućnost sačuvamo i generacijama koje dolaze”, istaknuo je Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode. Zaštita prirode “Ovo ljeto svjedočili smo neprimjerenom načinu skupljanja smilja i samoniklog bilja po obali, a posebice po kvarnerskim otocima. Smilje se sakupljalo čupanjem cijelih bi- ljaka iz korijena, a ne rezanjem vršnih dijelova biljaka, čime se devastirala ne samo vrsta već i njeno stanište”, ističe Dijana Sušac, glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša i prirode. “Veliki je pritisak bio upravo na otocima gdje su uočene veće grupe sakupljača koje su dolazile na jedno mjesto, berući sve na što naiđu. Sakupljači nisu tražili suglasnost vlasnika zemljišta na kojem su sa- Ni ovce niti pčele ne mare za smilje Prvi pogon za preradu smilja osnovao je 1998. Pelješčanin Miro Matijašević u zaseoku Sebišina kod Runovića. Kapacitet pogona je 6000 litara, a stvarno proizvede oko 3000 litara, ovisno o urodu i kvaliteti berbe. Zapošljava dvoje stalnih radnika i više sezonskih. U pogon koji je u to vrijeme bio najsuvremeniji uloženo je oko 300.000 eura. Njegova tvrtka Ceratonia gotovo čitavu količinu proizvedenog ulja izveze u Francusku. Ceratonia otkupljuje još i kadulju te ružmarin i bobice smre- ke. Smatra da su otkupne cijene smilja (10 kuna po kilogramu) ove godine izuzetno visoke. “Ovo je preživljavanje i socijalna kategorija za najugroženije slojeve društva u potpuno pasivnim krajevima. Nikada to nije bila velika zarada, a možda je i jedini prihod nekim obiteljima. Isto tako nije mi jasno zašto je stvoren problem kada je svima jasno da ovce ne jedu smilje niti je smilje medonosna biljka”, ističe on. Matijašević pozdravlja najave određenih poduzetnika da će zasaditi plantaže smilja. “Plantažna sadnja smilja trebala bi svakako pojednostaviti i pojeftiniti proizvodnju, tako da se očekuje sve više plantaža smilja u narednom periodu. Doduše, naša tvrtka nije zasadila plantaže nego smo otkupljivali smilje od be- kupljali, što su rješenjem Ministarstva bili obvezni, a što im i osnovni postulati poštivanja tuđe imovine nalažu. Ulazili su u maslinike, vrtove, rušili suhozide puštajući stada ovaca van, nanoseći tako goleme štete vlasnicima zemljišta. Prizori koji su ostajali za njima nalikovali su razaranjima uzrokovanim katastrofama. Takvim postupanjem nanesena je šteta stanovnicima otoka. U njihovo ime obratili su nam se predstavnici lokalnih vlasti, udruga pčelara, a temeljem napisa u tisku, Ministarstvu su se obratili i predstavnici akademske zajednice. Iz njihovih dopisa jasno proizlazi da je nekontroliranim i nestručnim branjem smilja na otocima učinjena ogromna šteta. Pored toga, rezultati preliminarnog istraživanja Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu ukazali su na relativno slabu klijavost sjemena smilja u prirodi”, pojašnjava Dijana Sušac razlog donošenja ovakve odluke. 15 www.privredni.hr Broj 3852, 10. studenoga 2014. ( oko 7000 berača sakuplja smilje tijekom sezone onske uvjete i uvelo zabranu avo na Sretan Jukić, vlasnik i direktor tvrtke Helichrysum, Jastrebarsko Odluka Ministarstva bez stručne podloge Ova uredba direktno bez prilike za zaradu ostavlja desetak tisuća obitelji, Hrvatskim šumama umanjuje prihode za više milijuna kuna, a uspješni izvoznici mogu se prestati time baviti - ili nastaviti pa propasti Jozo Vrdoljak tisuća obitelji, Hrvatskim šumama umanjuje prihode za više milijuna kuna, a uspješni izvoznici mogu se prestati time baviti - ili će nastaviti pa propasti. Otočani koji su zadnjih godina uspješno kombinirali turizam i berbu smilja sad su zaprepašteni izjavama svojih sumještana o smilju kao ovčjoj ispaši ili medu od smilja. S uništavali privatnu imovinu i ugrožavali U Ministarstvu ističu da je dio kamenjarskih travnjaka na kojima raste smilje u sastavu stanišnog tipa “istočno submediteranski suhi travnjaci”, koji je naveden na Dodatku I. Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta. Odredbe te direktive obvezuju svaku državu EU-a na očuvanje takvih staništa. Isto tako, kvarnerski otoci dijelom su područja ekološke mreže Natura 2000, gdje je jedan od ciljeva očuvanja upravo navedeni stanišni tip. Dodatno su u sklopu Programa ruralnog razvoja 2014.2020., a u svrhu očuvanja pašnjaka na otocima razvijene poljoprivrednookolišne mjere za zaštitu prirode, koje imaju za cilj očuvanje bioraznolikosti kroz očuvanje ekstenzivnog stočarstva. I to je razlog što su otoci izuzeti iz jesenskog perioda sakupljanja smilja. “Ne možemo ničime, pa ni gospodarskom krizom i potrebom za dodat- nom zaradom, opravdati ponašanje sakupljača, koji su uništavali privatnu imovinu i ugrožavali opstanak otočana uništavajući staništa od kojih neki stanovnici otoka kroz stočarstvo i pčelarstvo doslovno žive. Nijedna gospodarska aktivnost, pa ni prerada smilja, ne može se poticati ako koristi prirodne resurse na neodrživ način. Nered, stihija, kaos nisu način na koji može prosperirati ijedan poduzetnik. U rješenjima kojima se poduzetnicima dopušta branje smilja jasno stoje uvjeti i mjere po kojima se mora brati. Ako se branje biljaka odvija sukladno tim rješenjima, nema zapreke da i dalje obavljaju svoju djelatnost”, ističe ministar Zmajlović. U Ministarstvu tvrde da su plantaže smilja također kvalitetna i dugoročno održiva opcija, a ozbiljni poduzetnici sigurno su u svojim poslovnim planovima razmatrali i pitanja ulazne sirovine. rača. Plantažna proizvodnja može regulirati cijene otkupa, a tržište ima potrebe za samo određenom količinom smilja. U svemu ovome postoji opasnost da - ako se nastavi s povećanjem broja destilerija, a s druge strane se drastično ograniči berba - dođe do zasićenja i ovaj posao neće moći biti održiv”, ističe Miro Matijašević, vlasnik tvrtke Ceratonia. Matijašević kaže da uz petnaestak destilerija u Hrvatskoj posluje još sedam u Hercegovini te pet u Crnoj Gori. retan Jukić, vlasnik i direktor tvrtke Helichrysum, nedavno je u Kaštel Žegarskom kod Obrovca otvorio najveći pogon za proizvodnju eteričnih ulja u Hrvatskoj u koji je investirao milijun eura vlastita kapitala i zaposlio tridesetak radnika. Njegova tvrtka je s tim četvrtim pogonom postala najveći prerađivač smilja na svijetu. Međutim, ubrzo je sve to dovedeno u pitanje. Sretan Jukić nam je pojasnio kakve će posljedice imati nedavna uredba Ministarstva okoliša i zaštite prirode o ograničenju branja smilja. Kako posluje vaša tvrtka? - Naša tvrtka kao vjerojatno i većina ostalih tvrtki koje se bave smiljem posluje pozitivno već duže vrijeme. Kako kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, prerada smilja je jedna od rijetkih pozitivnih grana privrede. Ove godine u proizvodni pogon i novu destileriju uložili smo značajan, za nas ogroman iznos vlastita kapitala. Nikada nismo dobili nikakve poticaje. Imamo puno poslovnih partnera, berače, privatne vlasnike zemljišta na kojem smilje raste prirodno, pogotovo na otocima. Hrvatske šume su nam najveći domaći partner. Cjelokupni otkup preradimo i izvozimo za potrebe svjetskih kozmetičkih i farmacijskih kuća. Kako komentirate uredbu Ministarstva zaštite okoliša o ograničenju branja smilja te o zabrani branja na otocima? - Nedavno rješenje Ministarstva, priopćeno putem Koliko otkupljivača i prerađivača smilja ima u Hrvatskoj? Što će se dogoditi s njima? - U Hrvatskoj, kako je navelo Ministarstvo zaštite medija 26. rujna, izazvalo je šok kod svih proizvođača jer o tome pojma nismo imali. Rješenje je doneseno tri dana prije početka jesenske berbe. Promjene se zakonski donose svakih pet godina, na osnovi stručne podloge Državnog zavoda za zaštitu prirode, a zadnji put je to učinjeno 2012. Iz rješenja koje smo dobili 30. rujna vidljivo je da je ta uredba donesena na prijedlog pet načelnika općina i gradonačelnika te nekoliko televizijskih emisija, bez ikakve pravne osnove. Ministarstvo je tako suspendiralo vlastito rješenje iz svibnja ove godine bez valjane stručne podloge. Jedu li ovce smilje? Je li to medonosna biljka? - Ovce, koze i krave ne jedu smilje, što osobno znam jer sam u djetinstvu imao te životinje. Smiljem se nekada potpirivala vatra na ognjištu i za to je ono jedino bilo korisno. Ljudi su ga smatrali korovom. Isto tako, smilje nije medonosna biljka, pčele ne slijeću na cvjetove smilja, pa tako ne postoji ni med od smilja. Smilja koje je u prirodi sa- moniklo ima jako puno. Ne pobere ga se ni trećina, što je vidljivo u studijama profesora, najstručnijih osoba u državi, koje očito netko ne uvažava. Isto tako, smilje se u prirodi, kad se bere u punom cvatu, jako brzo razmnožava. Kome služe takve lažno plasirane informacije, mogu pretpostaviti. Kakav značaj za socijalno ugrožene obitelji ima berba smilja i ostalog samoniklog bilja? - Desetak tisuća obitelji, od kojih je najviše hrvatskih branitelja, živi od berbe samoniklog bilja. Berači dolaze uglavnom iz pasivnih krajeva gdje nema drugog zaposlenja. Berba bilja koje samoniklo raste, bilo na državnom ili privatnom zemljištu, jedini je izvor prihoda i opstanka u tim krajevima, pa i na većini otoka. Može li plantažni uzgoj smilja nadomjestiti posljedice donošenja uredbe Ministarstva? - Plantažni uzgoj ne može nadomjestiti posljedice ove uredbe. Ona direktno bez prilike za zaradu ostavlja desetak Svi smo ovom mjerom, smanjenjem vremena i ograničenjem berbe na otocima direktno pogođeni okoliša i prirode, ima 29 tvrtki koje su dobile rješenje za obavljanje ove djelatnosti i za ograničenje. Svi smo ovom mjerom, smanjenjem vremena i ograničenjem berbe na otocima direktno pogođeni. Doći će do značajnog otpuštanja radnika i smanjenja dobiti, a možda i do potpunog odustajanja od posla jer imamo ugovore sa stranim partnerima koji traže ispunjenje obveza. Ne smije se zaboraviti da prije 17 godina Hrvatska nije proizvodila više od sedamdesetak tona smilja godišnje, odnosno bila je, prema statističkim podacima, na dnu liste proizvođača, a onda je nas nekoliko entuzijasta pokrenulo posao 1998. i 1999. godine. Radili smo i 20 sati dnevno i učinili Hrvatsku svjetskim proizvođačem broj jedan. 16 PV ANALIZA Privredni vjesnik Broj 3852, 10. studenoga 2014. ( 17.208 radnika zaposleno u proizvodnji tekstila i odjeće ( 9471 radnik u proizvodnji kože i srodnih proizvoda Tekstilna industrija želi svoje mjesto u Industrijskoj strategiji Veliki brendovi vraćaju se Tekstilne industrije nema među djelatnostima koje su autori industrijske strategije prepoznali kao “pokretače” gospodarst najmanju ruku morali imati status kakav imaju prehrambena i drvna industrija, a predlažu da im se smanji trošak rada za 2 Ilijana Grgić grgic@privredni.hr U prvoj polovini ove godine, sudeći prema statističkim pokazateljima, tekstilna industrija zabilježila je rast izvoza. Tako je izvoz proizvođača odjeće u tom razdoblju porastao za 64,8 posto, na 2,22 milijarde kuna, dok je izvoz tekstilnih proizvoda rastao za 43,9 posto, na 494 milijuna kuna. Gledajući brojke može se zaključiti kako je kriza koja konstantno prati ovaj sektor završila, dok se tekstilcima u Hrvatskoj konačno smiješi svijetla budućnost. “U principu bi bilo prilično hrabro reći da smo izašli iz krize kad je riječ o tekstilnoj industriji, ali se neki pomaci događaju, pogotovo otkako smo ušli u Europsku uniju. Izvoz jest porastao, ali s druge strane porastao je i uvoz odjeće u Hrvat- sku za oko 80 posto. Došlo je do otvaranja granica, nema više carinskih barijera, a mi smo konkurentni kako u cijeni tako i u kvaliteti”, ističe Augustin Torbarina, pomoćnik direktora Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore. Niske plaće U hrvatskoj tekstilnoj industriji registrirano je 729 tvrtki, od čega 221 u tekstilnoj, a 508 u odjevnoj industriji. Proizvodi se sve, od odjeće, donjeg rublja, čarapa, tehničkog tekstila, radne i zaštitne odjeća do proizvoda za domaćinstvo. Konkurentnosti hrvatskih tvrtki ide na ruku i to što sve veći broj njih ima instaliranu najnoviju tehnologiju šivanja, glačanja i konstrukcije odjevnih predmeta. Prosječna mjesečna plaća u prerađivačkoj industriji iznosi 4935 kuna neto, u proizvodnji tekstila neto plaća u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 3671 kunu, a u proizvodnji odjeće 2954 kune. Kada se pak uzme prosječna satnica, ona u proizvodnji odjeće iznosi Kroz primjenu mjera u pet godina u tekstilni sektor uložilo bi se 1,2 milijarde kuna, a broj zaposlenih popeo na 47.000 17,39 kuna, pa tako radnik za osnovnih 160 radnih sati zaradi 2782 kune. Sirovine za tekstilnu i odjevnu industriju u Hrvatskoj nema, te se pređe i tkanine uglavnom uvoze iz Italije, Kine, Turske, Njemačke, Bangladeša, Slovenije, Austrije, Indije, Srbije i Rumunjske. S druge strane, pak, izvoz tekstilnih proizvoda iz Hrvatske odlazi na tržišta Italije, Njemačke, Augustin Torbarina, pomoćnik direktora Sektora za industriju HGK-a: tekstilci znaju reći da su oni uvijek bili u Europi jer “Naši tekstilna industrija je izvozna grana i ima visoki izvozni neto efekt. U principu bi bilo prilično hrabro reći da smo u tekstilnom sektoru izašli iz krize, ali se neki pomaci događaju, pogotovo otkako smo ušli u Europsku uniju. ” Slovenije, Austrije, Brazila, Srbije, BiH, Poljske, Švedske i Rumunjske. Odjeća, a posebice muška odijela, najviše se rade za tržišta Velike Britanije zatim Italije, Slovenije i Bosne i Hercegovine. U Njemačku, Austriju i Sloveniju najviše izvozimo trikotažnu robu (donje rublje), a muške i ženske čarape u Italiju, Njemačku i Nizozemsku. Ženska radna snaga Sektor tekstilne, odjevne i kožne industrije u ovoj godini bilježi i blagi porast zaposlenosti, veći od dva posto u odnosu na 2013. godinu. U proizvodnji tekstila i odjeće zaposleno je 17.208 radnika, a u proizvodnji kože i srodnih proizvoda 9471. No, prije šest godina, Zaposleni Industrijska proizvodnja Ukupno RH Prerađivačka industrija Proizvodnja tekstila Prozvodnja odjeće Proizvodnja tekstila i odjeće (ukupno) Proizvodnja kože i srodnih proizvoda Izvor: HGK I-VI 2014/13. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA Izvorni indeks volumena 100,2 102,3 94,6 116,7 ZALIHE GOTOVIH PROIZVODA Izvorni indeks volumena 98,8 98,3 95,2 123,2 Srpanj 2014/13. 109,0 95,3 Ukupno 1.129.486 199.551 2.928 14.280 17.208 9.741 Udio / RH 100,00% 17,67% 0,26% 1,26% 1,52% 0,86% Broj zaposlenih Udio/prer. 100,00% 1,47% 7,16% 8,62% 4,88% Žene 537.676 70.547 1.834 12.571 14.405 7.470 Udio žene 47,60 35,35 62,64 88,03 83,71 76,69 Indeks 99,0 99,0 102,5 102,6 108,5 17 www.privredni.hr Broj 3852, 10. studenoga 2014. ( za 2% porasla zaposlenost u sektoru ove godine ( samo 2954 kn prosječna plaća u proizvodnji odjeće e hrvatskim tekstilcima tva, a nije ni na listi djelatnosti naslovljenih kao “čuvari” radnih mjesta. Predstavnici ove industrije smatraju kako bi u 20-25 posto kroz smanjenje doprinosa, uz povećanje neto primanja radnika dakle potkraj 2008., zbog posljedica globalne gospodarske krize, tekstilna industrija - posebice odjevna - našla se u nezavidnoj situaciji uz narušenu financijsku stabilnost i slabu likvidnost, a morala se suočiti i s padom na- rudžbi stranih partnera u uslužnim, odnosno lohn poslovima. “Od 2008. do 2013. izgubili smo 9000 radnih mjesta”, kaže Torbarina napominjući kako u tekstilnim tvornicama glavninu radne snage čine žene, većinom srednjih godina i s nižom i srednjom stručnom spremom. Ženska radna snaga ima udio oko 84 posto od ukupnog broja zaposlenih u tekstilnim tvornicama, na svakih 10 zaposlenih čak je osam žena, a više od polovine svih zaposlenih vezano je uz samo tri županije: Varaždinsku (27 posto), Međimursku (13 posto) te Grad Zagreb (14 posto). “Kad je riječ o statusu tekstilne industrije u Hrvatskoj, ona nikada nije imala ono što bi prema svim relevantnim pokazateljima trebala imati, a da i ne govorimo i ne uspoređujemo je s onime što se činilo s brodogradnjom, poljoprivredom...”, kaže Nikola Mikić, predsjednik Uprave Estare Culta i predsjednik HUPUdruga tekstilne i kožne industrije, podsjećajući kako je tekstilna industrija, nakon prehrambene, drugi najveći poslodavac u Hrvatskoj. Nikola Mikić, predsjednik Uprave Estare Culto i predsjednik HUP-Udruga tekstilne i kožne industrije: industrija je, nakon prehrambene, drugi najveći poslodavac u Hrvatskoj. Recesija “Tekstilna nam je ukinula mnoga radna mjesta jer nisu donesene nikakve mjere za spas tog sektora. Prednosti, koje su vjerojatno i dijelom pridonijele boljoj slici odnosno prvim pozitivnim pomacima u tekstilnoj industriji, su kvaliteta, tradicija, blizina EU tržišta i naša fleksibilnost i mogućnost prilagođavanja svim njihovim zahtjevima. ” Kretanje plaća INDUSTRIJA Ukupno RH Prerađivačka industrija Proizvodnja tekstila Prozvodnja odjeće Proizvodnja kože i srodnih proizvoda Neto 5.506 4.935 3.671 2.954 3.115 Siječanj-lipanj 2014/13. Prosječne mjesečne plaće Indeks Bruto 100,3 7.940 101,5 7.030 109,5 4.963 103,4 3.898 105,5 4.139 Izvor: HGK Ukupno Prerađivačka industrija Proizvodnja tekstila Proizvodnja odjeće Proizvodnja kože i srodnih proizvoda U ukupnom U prerađivačkoj Izvor: Državni zavod za statistiku 01. - 06.2013. 4.360.119 3.900.962 45.392 178.122 133.550 “Naša prednost, kad je u pitanju izvoz i zapošljavanje u tekstilnoj industriji, je blizina EU tržištima te fleksibilnost i mogućnost prilagodbe zahtjevima kupaca. Nedostaci su i dalje niska ulaganja u razvoj, niske plaće i produktivnost te velika oslonjenost na lohn poslove”, komentira Mikić i navodi kako se uvjetni oporavak ove industrije može zahvaliti postupnom oporavku upravo europskog tržišta. Europsko tržište traži visoke standarde kad je u pitanju kvaliteta, a proizvodnja u Kini i ostalim istočnim tržištima ni cje- IZVOZ 01. - 06.2014. 4.942.343 4.307.545 64.748 291.125 147.987 7,20% 8,26% Indeks 100,2 102,0 110,6 104,0 105,0 *realni indeksi novno niti kvalitetom ne udovoljava tim visokim kriterijima. Stoga se dobar dio velikih brendova vratio u Hrvatsku. Nezadovoljni statusom u Strategiji Tekstilci nisu zadovoljni pozicijom koja im je dodijeljena u Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske 2014.-2020. Tekstilne industrije nema među djelatnostima koje su autori Strategije prepoznali kao “pokretače” rasta gospodarstva, a nije ni na listi ostalih djelatnosti naslovljenih kao “čuvari” radnih mjesta. Predstavnici ove in- Izvoz i uvoz po djelatnostima NKD (u tisućama eura) Djelatnost ca također drži da se i to može primijeniti na njihov sektor. INDEX 113,4 110,4 142,6 163,4 110,8 01. - 06.2013. 8.113.311 6.545.008 160.734 200.400 172.454 UVOZ 01. - 06.2014. 8.453.344 7.100.507 202.290 364.132 246.056 6,70% 7,98% INDEX 104,2 108,5 125,9 181,7 142,7 dustrije smatraju kako bi u najmanju ruku morali imati status kakav imaju prehrambena i drvna industrija. HGK i HUP izdali su dokument Stanje u sektoru i prijedlog mjera za zadržavanje zaposlenosti i održivi razvoj u kojem su Ministarstvu gospodarstva prezentirali ozbiljnost situacije i nužnost uvođenja mjera koje će utjecati na promjenu negativnih trendova. Predlažu da im se smanji ukupni trošak rada za poslodavca za 20-25 posto kroz smanjenje doprinosa, uz istovremeno povećanje neto primanja radnika. S obzirom na to da Industrijska strategija predlaže i vertikalne mjere poput rasterećenja cijene rada za određene dobne skupine, primjerice za zaposlene u izvozno orijetiranim poduzećima, gdje bi se za zaposlene iznad 50 i 60 godina plaćalo samo 25 posto doprinosa, udruženje tekstila- Kako dati zamah industriji Kroz primjenu tih mjera u pet godina u tekstilni sektor uložilo bi se 1,2 milijarde kuna. U izračunima HGK-a i HUP-a stoji da bi uz povećanje izvoza takav scenarij trebao rezultirati i rastom zaposlenih na 47.000 radnika. “Borit ćemo se da te vertikalne mjere zahvate i naše tvrtke u tekstilnoj industriji, pogotovo one koje su uložile značajna sredstva”, kaže Torbarina. Vertikalne mjere bi se trebale primjenjivati kroz buduću strategiju pametne specijalizacije i kroz Industrijsku strategiju, a osim smanjenja doprinosa radi se i na podršci (financijskoj i nematerijalnoj) za ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije kroz subvencioniranje do 25 posto opravdanih troškova. Sektor tekstilne industrije je uz globalnu krizu, nedostatak institucionalne podrške i manjak implementacije industrijskih politika ipak uspio opstati, ali unutar značajno smanjenog obujma. Mjere su predložene, a vrijeme će pokazati hoće li i zaživjeti. 18 EUROGLAS Privredni vjesnik Broj 3852, 10. studenoga 2014. ( po stopi od 4,3% ( za 3% rast će izvoz roba i usluga, očekuje EK rast će i prihod od turizma 2015. Jesenske prognoze gospodarskog rasta Europska komisija očekuje hrvatskog oporavka tek u Hrvatska je na dnu tablice među članicama EU-a po ekonomskim rezultatima. Komisija je još dodatno povećala očekivani posto. Za iduću godinu predviđa se da će hrvatska ekonomija biti na istoj razini, s marginalnim rastom od 0,2 posto Igor Vukić vukic@privredni.hr S nažniji oporavak hrvatskog gospodarstva uslijedit će u 2016. godini, uz jačanje investicijskog tempa, procijenili su analitičari Europske komisije. U jesenskim prognozama rasta, koje je prošli tjedan predstavio povjerenik za gospodarske i financijske poslove Pierre Moskovici, Hrvatska je na dnu tablice među članicama EU-a po ekonomskim rezultatima. Komisija je još U ovoj godini ponovno će biti zabilježen i rast nezaposlenosti, do 17,7 posto, predviđa Europska komisija dodatno povećala očekivani pad ovogodišnjeg BDP-a na minus od 0,7 posto, dok je ranije očekivala pad od 0,6 posto. Za iduću godinu predviđa se da će hrvatska ekonomija biti na istoj razini, s marginalnim rastom od 0,2 posto. Rast od 1,1 posto ostvario bi se tek u 2016. godini. U ovoj godini ponovno će biti zabilježen i rast nezaposlenosti, do 17,7 posto, predviđa Europska komisija. Hrvatsko poduzetničko okruženje još je slabo, a javne financije vrlo opterećene vanjskim i unutarnjim neravnotežama. Domaća potražnja i dalje je slaba, a da rezultat ne bude još slabiji pomaže jačanje izvoza roba, a donekle i usluga, nakon ulaska u punopravno članstvo. Pad uvoznih cijena praćen padom domaće potražnje smanjio je i inflaciju u Hrvatskoj sa 2,3 posto u 2013. godini na 0,2 posto u 2014. godini. U 2015. godini inflacija će porasti na 0,6 posto, a mogla bi dosegnuti i jedan posto na godišnjoj razini, zbog rasta uvoznih cijena. Inflacija će na neki način pratiti i rast osobne potrošnje. Određeno buđenje domaćeg tržišta primijetit će se u idućoj godini, smatraju analitičari Komisije. Na kraju te godine zaustavit će se i pad nezaposlenosti, a 2016. godine očekuje se pad na razinu od 17,3 posto. Ništa dobroga do 2016. Potrošnja kućanstava neće se oporaviti ni 2015. godine, zbog manjeg raspoloživog dohotka po stanovniku. Rast potrošnje započet će u 2016. godini. Pozitivni tonovi u idućoj godini neće prevladavati ni na investicijskoj sceni. Eventualno će u drugom dijelu godine zamah dobiti neki veći investicijski projekti koje je Vlada najavljivala ranije. Snažniji efekt priljeva sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova također će se osjetiti tek u 2016. godini. U idućoj godini za- mašnjak rasta davat će jedino inozemno tržište. Europska komisija očekuje da će izvoz roba i uslu- ga i dalje rasti po stopi od 4,3 posto. Prihod od turizma također će u 2015. imati rast od solidnih tri HGK: Slijedi sedma godina recesije S obzirom na očekivano usporavanje gospodarskog rasta nama najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera, ne predviđamo gospodarski oporavak, odnosno rast BDP-a u 2015. godini. To bi za Hrvatsku u tom slučaju bila već sedma godina uzastopce u kojoj se bilježi pad gospodarske aktivnosti, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a. Globalna se ekonomija, kao ni europska, ne oporavlja željenim i predviđenim tempom pa procjene rasta Europske komisije nisu optimistične, što ne iznenađuje, no mogu biti značajne kod određivanja kreditnog rejtinga zemlje, rekao je Savić. Hrvatska je ostala među rijetkim članicama EU-a gdje će u ovoj godini doći do pada gospodarske aktivnosti, a pad se očekuje još samo u Italiji, Finskoj i na Cipru. Ni u idućoj godini pozicija Hrvatske neće biti bitno bolja s obzirom na to da će Hrvatska, prema procjenama Europske komisije, ostvariti najmanji rast BDP-a u Europskoj uniji. posto. Analitičari EK-a očekuju da će hrvatskim tvrtkama i dalje koristiti odredbe iz sporazuma sa Ceftom. Budući da stupaju na snagu i ostale odredbe iz sporazuma Europske unije i Cefte, očekuje se da će ih najviše iskoristiti hrvatske kompanije koje već tradicionalno uspješno posluju u toj skupini zemalja. Prema procjeni Komisije, hrvatski deficit opće države do kraja godine dosegnut će 5,6 posto BDP-a. Iduće godine će se blago spustiti na 19 www.privredni.hr Broj 3852, 10. studenoga 2014. ( 5,6% BDP-a Potrošnja stranih turista u Hrvatskoj Nijemci najviše troše hrvatski deficit opće države do kraja ove godine početak 2016. godini pad ovogodišnjeg BDP-a na minus od 0,7 posto, dok je ranije očekivala pad od 0,6 5,5 posto, a 2016. će opet porasti na 5,6 posto. Hrvatska će teško ostvariti zadaću iz procedure prekomjernog deficita, ocijenio je povjerenik Moskovici. Komisija je uočila slabije rezultate u prikupljanju poreza na dodanu vrijednost zbog slabije ekonomske aktivnosti i uske porezne baze. Državnu potrošnju dodatno su opteretili troškovi za saniranje posljedica poplava. Komisija upozorava i na fiskalne rizike kao što su nagomilani dugovi u zdravstvenom sektoru, te mogući dodatni troškovi u drugim sektorima, poput obrazovanja i prometa. Prisutne su i druge nesigurnosti u domaćoj politici, posebice u vezi s fiskalnom konsolidacijom i odgađanjem strukturnih reformi, ističu u Komisiji. Valja napomenuti da su jesenske projekcije za Hrvatsku bile napravljene prije donošenja rebalansa proračuna i izmjena nekoliko poreznih zakona koji će donekle promijeniti strukturu državnih prihoda. Nova pravila, još gore brojke Nova europska pravila za iskazivanje javnog duga pokazala su da će hrvatski javni dug ove godine dosegnuti 81,7 posto BDPa, sljedeće 84,9 posto, a 2016. godine čak 89 posto BDP-a. I ti podaci ukazuju na neophodnost bržeg Jesenska prognoza EK za Hrvatsku (u postocima) trebala bi se ostvariti kraBDP Osobna potrošnja Javna potrošnja Izvoz Zaposlenost Stopa nezaposlenosti Kućanstva koja štede Promjena cijene rada Inflacija Deficit opće države Javni dug 2014. -0,7 -0,4 -2,5 5,4 -1,4 17,7 9,4 0,5 0,2 -5,6 81,7 2015. 0,2 -0,2 -0,5 3,6 -0,5 17,7 9,4 0 0,6 -5,5 84,9 2016. 1,1 0,6 0,6 4,8 0,5 17,3 9,4 0,2 1,1 -5,6 89 Izvor: Europska komisija Neće biti deflacije U državama članicama EU-a tijekom 2014. nastavio se trend smanjenja inflacije, kao posljedica nižih cijena robe i znatnoga gospodarskog usporavanja. Inflacija bi u 2014. trebala i dalje biti veoma niska. Postupnim jačanjem gospodarske aktivnosti i rastom plaća inflacija bi trebala narasti, također uz pomoć nedavne deprecijacije eura, ističe Europska komisija. Predviđa se da će u Uniji inflacija iznositi 0,6 posto u 2014. godini, zatim jedan posto u 2015. i 1,6 posto u 2016. godini. Prema projekcijama, inflacija će mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u eurozoni iznositi 0,5 posto u ovoj godini, 0,8 posto u 2015., a zatim narasti na 1,5 posto u 2016. godini, stoji u jesenskim prognozama Europske komisije. provođenja reformi i nastavka proračunske konsolidacije, kažu u Europskoj komisiji. Gospodarski oporavak u cijeloj Europskoj uniji, koji je započeo u drugom tromjesečju 2013., još je uvijek nestabilan. Gospodarska dinamika u mnogim je državama članicama i dalje slaba. Po rastu BDP-a prednjači Irska sa 4,6 posto. Njemački rast je usporio na 1,3 posto, austrijski na 0,7 posto. Od Hrvatske je slabiji jedino Cipar s minusom od 2,8 posto BDP-a. Prosječno će rast BDP-a ove godine u Uniji biti 1,3 posto, a u eurozoni 0,8 posto. BDP će rasti i iduće godine, a u 2016. godine očekuje se ubrzanje gospodarske aktivnosti po prosječnim stopama od dva i 1,7 posto. U ovoj godini otvaranje radnih mjesta bilo je umjereno, a stope nezaposlenosti neznatno su se smanjile s visokih razina. Budući da će gospodarski rast vjerojatno postupno dobiti zamah, značajnija poboljšanja tržišta rada jem 2016. kad bi prosječna stopa nezaposlenosti u EU-u trebala pasti na 9,5 posto. Ipak rastu strana ulaganja Branko Grčić, potpredsjednik Vlade, smatra da Hrvatska zaostaje za srodnim zemljama Unije zato što je kasnije ušla u punopravno članstvo. Ocijenio je da se i nakon godinu dana vide prvi efekti pristupanja Uniji. Uz ostalo, izvoz je počeo rasti po stopi od 20 posto, a i strana su ulaganja četiri puta veća u ovoj u odnosu na prethodnu godinu. U sedam od osam ovogodišnjih mjeseci zabilježen je i rast industrijske proizvodnje pa se prvi pomaci u integraciji Hrvatske u Uniju već vide, zaključio je Grčić. Dodatni poticaj trebalo bi biti i priljev novca iz europskih fondova u visini od pet milijardi kuna preko različitih investicija. I u Europskoj uniji nastoje potaknuti oporavak novim investicijskim planovima. Nova Komisija pod predsjedanjem Jean Claudea Junckera prikupit će oko 300 milijardi eura za pokretanje i održanje gospodarskog oporavka. Poticanje ulaganja ključ je gospodarskog oporavka, kažu u Europskoj komisiji, odakle je poslana optimistična poruka da će u 2015. i 2016. sve zemlje EU-a ostvariti određeni rast. Četvrtu godinu za redom tvrtka Visa Europe je tijekom lipnja, srpnja i kolovoza provela istraživanje o potrošnji stranih turista putem Visa kartica u Hrvatskoj. Prema rezultatima istraživanja, stranci su tijekom tri mjeseca na Visa karticu potrošili ukupno 652 milijuna eura što je 11,93 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Pritom su za karticom najviše posezali Nijemci koji su potrošili više od 103 milijuna eura ili 42,1 posto više u odnosu na tri ljetna mjeseca 2013. Drugi po potrošnji na Visa karticu ovoga ljeta bili su gosti iz Velike Britanije koji su potrošili 64,5 milijuna eura ili 16,58 posto više nego lani. Norvežani su za vrijeme boravka u Hrvatskoj ove godine potrošili 58 milijuna eura i svrstali se na treće mjesto prema potrošnji na Visa kartici. Prema podacima Visa Europe, turisti iz Europe su putem Visa kartice najviše plaćali smještaj, zabavu i gorivo. Pritom su na smještaj potrošili ukupno 128 milijuna eura što je 17,25 posto više, a na zabavu više od 58 milijuna eura ili 21,05 posto više nego prošle godine. Promatrajući potrošnju stranih turista, najveći postotak njena povećanja zabilježen je u lipnju i to čak 33,13 posto, dok je u srpnju registriran rast od 5,49 posto. U ovogodišnjem je kolovozu potrošnja na Visa karticu bila viša 10,16 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. (S.P.) EBRD i Udruženje faktoring društava HGK-a Faktoring - rješenje za nelikvidnost Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) i Udruženje faktoring društava HGK-a organizirali su prezentaciju o faktoringu kao financijskom instrumentu za unapređenje likvidnosti malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj. Zakon o faktoringu stupio je na snagu 8. kolovoza ove godine, a pravne osobe koje obavljaju poslove faktoringa moraju se s njime uskladiti do 8. kolovoza sljedeće godine. Lani je u Hrvatskoj u području faktoring industrije djelovalo 15 društava, koja ostvaruju dobit i čiji je obujam djelatnosti u porastu. “Tržište faktoringa je trebalo zakonski regulirati te ga unaprijediti jer je faktoring važan instrument koji može pomoći u financiranju malog i srednjeg poduzetništva. Stoga je donošenje Zakona o faktoringu važ- no za Hrvatsku te će pridonijeti unapređenju ove financijske industrije”, istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku. Pravni okvir usluga faktoringa je prvi korak u uspostavljanju faktoringa i kao instrumenta unapređenja likvidnosti i pri optimizaciji potreba za kapitalom, smatra Alma Mekić Ćerdić, predsjednica Udruženja faktoring društava HGK-a. “Kroz prezentacije se i pružatelji usluga faktoringa mogu predstaviti kao partneri sektora malog i srednjeg poduzetništva koji razumiju njegove potrebe”, zaključila je ona. (K.S.) 20 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3852, 10. studenoga 2014. ( 677 mil USD Intervju: Raoul Cvečić Bole, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača peleta izvoz drvnog sektora u prvom polugodištu 2014. 5. KONGRES PILANARA JUGOISTOČNE EUROPE Neka peleti ostanu u Hrvatskoj P roizvodnja peleta u Hrvatskoj i regiji također pokazuje uzlazne trendove, unatoč tome što se osjeća nestašica sirovine zbog pritiska kupaca iz zemalja EU-a. Raoul Cvečić Bole, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača peleta i direktor tvrtke Energy pellets jedan je od proizvođača peleta u Hrvatskoj. “Dolazim iz sektora gdje na svjetskoj razini vladaju odlični uvjeti tržišta. Sagledavajući svjetsku potrebu za peletom, kao i potrošnju, bilježi se godišnji rast tržišta od 20 posto. Mi smo danas u mogućnosti proizvesti oko 260.000 tona peleta godišnje. Od toga oko 200.000 tona ide u izvoz. Na prvi pogled to zvuči dobro, međutim naš je cilj da što više peleta ostane u Hrvatskoj i to iz ekonomskih i klimatoloških razloga. Dakle, mi jesmo odlični neto izvoznici i poboljšavamo deviznu bilancu Hrvatske, ali mislim kako bi bilo bolje da taj pelet ostaje u Hrvatskoj jer se time poboljšavaju ekološki aspekti. K tome bi se pomagalo krajnjim korisnicima da imaju ekonomičnije gorivo. Do prije nekoliko godina bio je izražen problem manjka drvne sirovine. Kakva je sadašnja situacija? - U međuvremenu smo dobili 10-godišnje ugovore i taj dio smo riješili što znači da ne bi trebalo biti osobitih problema u vezi s osiguranjem potrebnih sirovina. Ako je nema – nema je ni za koga, ali ako je ima, onda je nama dostupna. Pri tom oko 90 posto sirovina nabavljamo kod Hrvatskih šuma. No, kako vrijeme odmiče, sve su ozbiljniji razgovori s privatnim šumoposjednicima koji u svom portfelju imaju dobar dio šumskih površina. Vjerujem kako će s vremenom biti sve veća upotreba tih drva. Kakav je utjecaj stranih drvoprerađivača u smislu potražnje za našom drvnom sirovinom? - Iz dana u dan sve veći, a kako stvari stoje, to se ne može spriječiti. Međutim, mislim da ima načina da se hrvatskom proizvođaču omogući prioritet. Jer, ako Danas možemo proizvesti oko 260.000 tona peleta godišnje se radi o sirovini, time ona ostaje kod kuće. Prerađuje se, tvrtke rade, ljudi se zapošljavaju, a naš finalni proizvod, barem kada se radi o peletu, ostaje kod nas i pridonosi svim onim pozitivnim ekološkim i ekonomskim učincima o kojima sam već govorio. Dakle, generalno u drvnoj industriji i kod drvoprerađivača treba prepoznati grane koje su profitabilne, industriju koja je lukrativna i ona mora imati prednost. Ona djelatnost koja stvara veću dodanu vrijednost mora imati prioritet. Prerada drva vuč nacionalnu ekono Hrvatske šume su provele jedan od mehanizama zaštite domaćih drvoprerađivačkih na domaćem tržištu, kaže Zoran Pavlović, komercijalni direktor Hrvatskih šuma. Tak roba za koju u Hrvatskoj nije bilo interesa Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr K ongres pilanara Jugoistočne Europe, koji se peti put zaredom održao u Slavonskom Brodu, definitivno postaje mjesto kvalitetnih rasprava i prezentacija. Samo u tehnološkom bloku vidjeli smo najbolje prezentacije koje se u ovom trenutku mogu vidjeti na razini Europe. Predstavljene su sofisticirane tehnologije, razmijenjena korisna iskustva, dogovorene daljnje aktivnosti... Sa stajališta organizatora uistinu smo zadovoljni, a već počinju pripreme za 6. kongres, izjavio je za Privredni vjesnik Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera. U radu Kongresa sudjelovalo je više od 200 predstavnika pilanske industrije i šumarstva, znanstvene zajednice, trgovaca drvom i dobavljača tehnologije iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Makedonije, Turske, Austrije, Njemačke, Italije i Francuske. U ime glavnog organizatora kongresa, Hrvatskog drvnog klastera, njegov predsjednik Darko Prodan izrazio je zadovoljstvo budući da je ovaj skup svake godine sve bolji. “Vidimo da je drvna industrija realni motor koji je svakodnevno izložen pritiscima surovog tržišta, ali mi vučemo nacionalnu ekonomiju. Sad smo na 10 posto nacionalnog izvoza, bez potpora, bez subvencija - to je izuzetan rezultat i radimo na tome da bude još bolji”, kaže Prodan. U prvih šest mjeseci ove godine izvoz drvnog sektora je iznosio 677 milijuna USD, a uvoz 286 milijuna USD. U prošloj je godini izvoz dosegnuo 973 milijuna USD, a uvoz 453 milijuna USD. Udio izvoza drva, drvnih proizvoda i namještaja u ukupnoj je robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih šest mjeseci ove godine iznosio 10 posto, a na razini cijele prošle godine iznosio je osam posto. Inače, sudionici Kongresa su, između ostalog, zaključili kako suradnja drvoprerađivača u regiji nema alternative i ulazak Hrvatske u EU može znatno poboljšati protok roba, komercijalnih i tehnoloških informacija te pokretanje znanstvenoistraživačkih projekata na području šumarstva i prerade drva. Regionalni sporazum Na Kongresu je potpisan i Sporazum o suradnji drvoprerađivačkog i šumar- skog sektora zemalja Jugoistočne Europe koji predviđa razmjenu iskustava i informacija kao i zajednički nastup prema EU fondovima, a potpisali su ga predstavnici Federacije BiH, Republike Srpske, Crne Gore i Hrvatske. S predstavnicima Slovenije, Srbije i Makedonije sporazum će biti potpisan narednih mjeseci na predstojećim regionalnim skupovima. “Sporazum je veliki korak prema uspostavi intenzivnije sektorske suradnje u primjeni i korištenju drva, kako bi ono ostalo u blizini šuma, odnosno kako bi njegova prerada ostala tamo gdje 21 www.privredni.hr Broj 3852, 10. studenoga 2014. ( 973 mil USD Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede RH - Sirovina nije problem, mi imamo izuzetno kvalitetnu sirovinu i puno drvne mase, ali imamo trenutno i tri puta veću potražnju za trupcima nego što možemo ponuditi. Kroz višegodišnje ugovore pokušavamo provesti jedan model koji će dati sigurnost i drvoprerađivačima ali i svima ostalima, da daljnjim investicijama u tehnologiju, način rada, u završnu fazu i dalje podržimo cijeli sektor. izvoz drvnog sektora prošle godine če omiju Igor Milavec, direktor udruženja, Gospodarska zbornica Slovenije h tvrtki. S njima smo potpisali višegodišnje ugovore, pa se većina sirovine prodaje ko je i ove godine izvoz trupaca bio samo jedan posto, a pritom se izvezla jedino ćati u lokalnim ekonomijama”, kaže Marijan Kavran. Stoga je i ovaj kongres naglasio ekološku i razvojnu komponentu sektora koja je posebno istaknuta u novoj europskoj politici zaštite oko- Potpisan je i sporazum o suradnji drvoprerađivačkog i šumarskog sektora zemalja Jugoistočne Europe je i sirovina. Ta su nastojanja usklađena s kriterijima i ciljevima Europske unije. Važno nam je da se ostvari povećanje uporabe drva u regiji, a glavni efekti bi se trebali osje- liša i smanjenja štetnih emisija. Drvna industrija i šumarstvo prepoznaju svoju ulogu u europskim razvojnim smjernicama i čvrsto zastupaju stajališta gospodarske održivosti i smanjenja onečišćenja te smanjenja CO2 učinaka. Velika su očekivanja od zelene javne nabave kojom se mnogi javni objekti mogu opremiti drvnim proizvodima koji smanjuju emisiju CO2 i čija proizvodnja otvara nova “zelena radna mjesta” na ruralnim područjima u zemljama Jugoistočne Europe. Nema nesuglasica šumara i drvoprerađivača Ovaj specijalizirani skup, prema riječima organizatora ali i sudionika, ostvaruje svoje temeljne ciljeve kao što je upoznavanje s novostima u sektoru pilanarstva u zemljama Jugoistočne Europe, pregled trendova na europskom i svjetskom tržištu pilanskih proizvoda, predstavlja tehničke novitete i tehnološke procese kao i njihov značaj u postizanju i zadržavanju konkurentnosti te, na kraju, pridonosi jačanju odnosa s predstavnicima šumarstva i resornih institucija. Uostalom, o sve boljoj suradnji s drvnom indu- strijom, najbolje govore riječi Zorana Pavlovića, komercijalnog direktora Hrvatskih šuma: “Sve nesuglasice koje smo imali uklonjene su i stvar su prošlosti zahvaljujući stalnome zajedničkom radu na utvrđivanju problematičnih točaka i njihovu rješavanju. Hrvatske šume uspješno su provele jedan od mehanizama zaštite domaćih drvoprerađivačkih tvrtki. S njima smo potpisali višegodišnje ugovore, pa se većina sirovine prodaje na domaćem tržištu. Izvoz trupaca u prvih devet ovogodišnjih mjeseci bio je samo jedan posto, i to one robe za koju kod nas nije bilo interesa. Učinili smo sve što je bilo u našoj moći da tako zaštitimo domaću drvnu industriju iako smo to možda učinili nauštrb većih prihoda koje smo mogli ostvariti na međunarodnim nadmetanjima.” - Zainteresirani smo za nove regionalne inicijative, pa je stoga na Kongresu sudjelovala snažna delegacija slovenskih tvrtki koje žele biti upućene u situaciju u susjedstvu i nakon Kongresa vidimo mnogobrojne prilike za još intenzivniju suradnju. Darko Motik, tajnik, Hrvatski drvni klaster - Potpis regionalnog sporazuma predstavlja milenijski iskorak prema uspostavi intenzivnije suradnje kojom ćemo još više umrežiti i povezati drvoprerađivačke potencijale u regiji i zajednički preko projekata nastupati prema Bruxellesu. Adem Fetić, pomoćnik ministra, Ministarstvo poljoprivrede Crne Gore - Mi ćemo se svakako pridružiti regionalnim inicijativama jer želimo usvojiti nova znanja o ruralnom razvoju i aktivnoj ulozi šumarstva i prerade drva u europskim politikama. Ovdje u Brodu čuli smo dosta zanimljivih i korisnih podataka koje ćemo prenijeti svojoj industriji. Tihomir Murić, izvršni direktor, Srbija šume - Sa zadovoljstvom se odazivamo na sektorske skupove u Hrvatskoj i u petom mjesecu smo već bili u Opatiji gdje se čulo puno sličnih prijedloga i predstavio presjek stanja. Korist je višestruka i moramo izraziti veliko zadovoljstvo razmijenjenim iskustvom i novostima koje smo ovdje čuli. Ovaj sektor ima puno razvojnog potencijala. A što kažu drvoprerađivači? Zanemaruju naša ulaganja Prirodno okrenuti izvozu Ante Mijić, Quercus, Novska, predsjednik grupacije pilanara Hrvatskog drvnog klastera: Ivan Špoljarić, predsjednik Uprave Tvina: “Mi smo kao sektor u potpunosti podcijenjeni i ne vodi se računa o tome da zapošljavamo stanovništvo u ruralnim i pasivnim krajevima. Posljednjih godina znatno su nam umanjene ugovorne količine sirovine za pilane. Ovaj sektor jedini ima mogućnost novog zapošljavanja i smeta nas kada političari favoriziraju nove ulagače, a naša se velika ulaganja zanemaruju. Treba zakonski ograničiti i zabraniti izvoz trupaca i energetskog drva jer sve to treba preraditi u lokalnim pilanama.” “Samo u prvih šest mjeseci izvoz hrvatske drvne industrije u Njemačku porastao je za 35,8 posto. I Tvin je okrenut izvozu, jer ako bismo proizvodili sobe samo za domaće tržište, za tri bi mjeseca bile zadovoljene njegove potrebe. Prirodno je da težimo stranim tržištima iako se tamo borimo s najžešćom konkurencijom. Ondje bez ‘pametnih’ i usavršenih proizvoda nemamo izgleda, pa kao i druge hrvatske tvrtke sami moramo ulagati u razvoj. Tvin upravo ulaže 30 milijuna kuna u novu decimirnicu, numerički upravljanu tehnologiju koja je obvezan standard za proizvodnju modernih proizvoda na drvnoj bazi.” 22 HRVATSKA & REGIJA ( prihod od 2,5 mlrd € Slovenski trgovački lanac odlazi iz BiH Tuš zatvorio trgovačke centre Slovenski trgovački lanac Tuš i službeno je potvrdio da će zatvoriti sve trgovačke centre u Bosni i Hercegovini, navodno zbog prirodnih nepogoda, pada kupovne moći stanovništva te, kako su kazali, pogoršanja poslovnih odnosa s nekim dobavljačima koji nisu imali razumijevanja za stanje u kompaniji. Veliki prodajni centri su zatvoreni, dok je više stotina radnika ostalo bez posla. Bosanskohercegovački dobavljači, pak, tvrde da su oštećeni za oko 30 milijuna KM ili oko 15 milijuna eura. Predstavnici više od 100 oštećenih tvrtki zajed- no s Vanjskotrgovinskom komorom BiH zatražili su od bosanskohercegovačkih vlasti da ih zaštite, utvrdili su listu potraživanja i pokrenuli istragu o poslovanju Holdinga Tuš i povezanih osoba pred policijskim upravama, Upravom za indirektno oporezivanje BiH, inspekcijama na svim razinama vlasti, te pred tužilaštvima. Pokrenut je i sudski postupak s krivičnom odgovornošću protiv ovlaštenih osoba Mirka Tuša, Milana Mlinara, Vida Habijara i Vlada Cokara. Bruno Bojić, zamjenik predsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH, izjavio je da će se od sudova i nadležnih vlasti zatražiti donošenje hitnih mjera zabrane raspolaganja i prodaje nekretnina po bilo kojoj osnovi u vlasništvu Mirka Tuša, odnosno Tuš Holdinga. (Z.L.) *vijesti Uvoz iz Hrvatske manji 5,5 posto U devet mjeseci ove godine BiH je izvezla roba u Hrvatsku u vrijednosti 709,1 milijun KM što je 24,8 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je iz Hrvatske uvezla robu vrijednu 1,2 milijarde KM uz pad od 5,5 posto. Razmjena s prvim vanjskotrgovinskim partnerom, Njemačkom, gotovo se izjednačila, pa je tako BiH u tu državu izvezla robe za više od milijardu KM uz rast od 1,1 posto, dok je uvoz vrijedio 1,1 milijardu KM uz rast od 8,7 posto. Ukupno je BiH izvezla roba u vrijednosti 6,4 milijarde KM što je rast od 1,8 posto na godišnjoj razini, a uvezla za 11,8 milijardi KM uz rast od 6,5 posto. Manje plaće, a štednja ipak raste Agencija za statistiku BiH priopćila je da je prosječna neto plaća u BiH u kolovozu iznosila 825 KM ili oko 410 eura te da je u odnosu na lanjski kolovoz bila niža 0,3 posto. Najniža prosječna plaća u kolovozu bila je 519 KM. Istobno je Centralna banka BiH priopćila da su potkraj rujna depoziti stanovništva iznosili 8,9 milijardi KM što je povećanje od 10 posto. Kosovo dozvolilo uvoz mlijeka iz BiH Agencija za hranu i veterinarstvo Kosova izvijestila je nadležne institucije u BiH da je od početka studenog ukinula odluku o suspenziji uvoza proizvoda životinskog podrijetla iz BiH donesenu u kolovozu. Suspenzijom su najviše bile pogođene mljekare koje su do kolovoza na tržište Kosova izvozile više od milijun litara mlijeka mjesečno. Privredni vjesnik Broj 3852, 10. studenoga 2014. u 2013. ostvarila Naftna industrija Srbije Lista 300 najvećih kompanija u Srbiji Agrokor u prvih pet Agrokorova IDEA je četvrta tvrtka po veličini u Srbiji, a definitivno trgovinski lanac broj jedan na srpskom tržištu EPS Snabdevanja. Ali ne i prve trojke koja se izdvojila po svim poslovnim rezultatima koji se vrednuju. Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs A grokor, odnosno njegova kompanija IDEA, prema svim pokazateljima i trendovima na kraju 2014. godine ući će u prvu petorku najvećih kompanija u Srbiji zahvaljujući tržišnoj poziciji preuzetog MercatoraS(rbija), zaključak je koji se nameće nakon listanja tek objavljene edicije Top 300 najvećih 2013 koju su napravili analitičari beogradskog tjednika NIN i Agencije za privredne registre Srbije. Na službenu potvrdu skoka IDEA-e za više od pet pozicija u 2014. morat će se, međutim, pričekati prvi tjedan studenog 2015., iako je veliki uspon na ljestvici već ove godine izvjestan na temelju jednostavne računice, odnosno zbrajanja prihoda IDEA-e i Mercatora u 2013. godini. Dakle, ukupan prihod tih dviju kompanija u 2013. iznosio je oko milijardu eura i nema razloga ni osnove za pretpostavku da će se ovaj trend u većoj mjeri promijeniti jer je do kraja 2014. ostalo samo mjesec i pol, a u međuvremenu se ništa dramatično nije dogodiilo. S takvim rezultatom izvjesno Fiat treći Nedodirljivi lider u 2013. je Naftna industrija Srbije (NIS ad Novi Sad), i to već pet godina zaredom, od kada je prešla u većinsko vlasništvo ruskog Gazprom Nefta. NIS je imao prihod od 2,5 milijardi eura i ostvario najveću poslovnu dobit. Druga kompanija po veličini je Elektroprivreda Srbije s je da će IDEA biti četvrta kompanija po veličini u Srbiji u ediciji Top 300 najvećih 2014, a definitivno trgovinski lanac broj jedan na srpskom tržištu ostavljajući iza sebe prije nedodirljivi belgijski lanac Delhaize Serbia, trgovinsko carstvo otkupljeno od srpskog tajkuna Miroslava Miškovića. Jači i od Telekoma U Top 300 najvećih 2013 Dehlaize Serbia Beograd se nalazi na petom mjestu, s prihodom od oko 700 milijuna eura, a IDEA Beograd s oko 450 milijuna eura na osmom mjestu. I to u službenoj verziji u kojoj je u trenutku finalizacije podataka izostavljen već upokojeni Mercator. U jednoj od prethodnih ver- zija na listi je i Mercator-S Novi Sad i to na devetom mjestu s ukupnim prihodom od oko 550 milijuna eura u 2013. godini, dok je IDEA u toj verziji s već navedenim prihodom na 10. mjestu. Spajanjem s Mercatorom-S i zauzimanjem četvrte pozicije IDEA bi hipotetski već prošle godine ostavila iza sebe i kompaniju kao što je Telekom Srbija, koja je sada četvrta, i zauzela bi njeno mjesto. O snazi Telekoma najbolje govori činjenica da njegovom prodajom, zajedno s dijelovima Elektroprivrede Srbije, srpska vlada namjerava pokrpati rupe u ekonomiji i državnom budžetu. IDEA bi bila bolja i od Srbijagasa, Termoelektrane Nikola Tesla i Trećina tvrtki bez zaposlenih Direktor Agencije za privredne registre (APR) Zvonko Obradović rekao je da u Srbiji postoji i 26.000 tvrtki bez ijednog zaposlenog, što je 30 posto od ukupnog broja tvrtki i daje krivu ukupnu sliku, ali da je to manje nego u susjednim zemljama, pa u Hrvatskoj takve tvrtke čine čak 50 posto ukupnog broja poduzeća. On je podsjetio da je u Srbiji 2003. godine - kada APR nije postojao i registracija se radila na sudu, a financijski izvještaji se podnosili Narodnoj banci - bilo 21.000 tvrtki bez zaposlenih ili 29 posto, dok ih je 2005. bilo 25.000, i to uglavnom uslužnih. Prema njegovim riječima, jedan od problema Srbije je i to što se od 2007. broj privrednih subjekata kreće oko 330.000. “Srbija mora povećati bazu privrede jer se ‘zakucala’ na brojci od oko 330.000 privrednih subjekata. To treba promijeniti i raditi na popularizaciji kroz školu i obrazovanje.” Nedodirljivi lider u 2013. je Naftna industrija Srbije, i to već pet godina zaredom ukupnim prihodom od oko dvije milijarde eura, a na trećem mjestu su Fiat automobili Srbija Kragujevac s ukupnim prihodom od oko 1,5 milijardi eura. “Poslovni rezultati Top 300 kompanija presudno utječu na sliku poslovanja čitave srpske privrede. Ove tvrtke ostvarile su 34,7 posto ukupnih poslovnih prihoda, 41,6 posto neto dobiti i imale 33,7 posto neto gubitaka cijele privrede. U tim kompanijama lani je radilo 28,4 posto zaposlenih u privredi Srbije”, izjavio je v.d. predsjednika Privredne komore Srbije Milivoje Miletić. Ukoliko bi se uračunali i rezultati dvije druge kompanije u Srbiji, Agrokor bi i dalje bio na četvrtom mjestu, ali vrijedi reći da je Dijamant među 300 najvećih u Srbiji 37., a da se Frikom nalazi na 57. mjestu. 23 www.privredni.hr Broj 3852, 10. studenoga 2014. ( 19% veću *vijesti dodanu vrijednost ostvaruju tvrtke u ino vlasništvu Strana ulaganja u Sloveniji Svoje nemamo, tuđe nećemo Svi se nakostriješe kada netko iz inozemstva želi doći u Sloveniju s ulagačkim namjerama. Odbojnost prema stranom kapitalu i dalje je velika što djeluje iracionalno s obzirom na to da Slovenija nužno treba svježi kapital Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr P aradoks u kojem se Slovenija ne snalazi najbolje graniči sa svojevrsnom samouvjerenom jednostranošću. Ukorijenjeno je shvaćanje da je Slovenija rođena s talentom za Proizvodna poduzeća u stranom vlasništvu nedvojbeno su uspješnija od slovenskih ulaganja u inozemstvu. Svi se, međutim, nakostriješe kada netko iz inozemstva želi doći u Sloveniju, isto tako s ulagačkim namjerama. Odbojnost prema stranom kapitalu i dalje je velika što djeluje iracionalno s obzi- rom na to da Slovenija nužno treba svježi kapital. Svojeg nema, a stranom ne da blizu. Odbojnost je iracionalna zbog još jednog razloga. Kapital iz inozemstva koji je usprkos svim opstrukcijama ipak došao u Sloveniju tamo se nije osramotio. Proizvodna poduzeća u stranom vlasništvu nedvojbeno su uspješnija od slovenskih. Bolja su za 35 posto u prihodu po zaposlenom, ostvaruju 19 posto veću dodanu vrijednost, a u dobiti čak za 39 posto premašuju domaća poduzeća. Sve to ne vrijedi mnogo – svakog novog ulagača gleda se kao da dolazi sa skrivenim namjerama. Album stranih ulaganja Upravljačke i političke elite koje žele situirati Sloveniju u procese internacionalizacije gospodarstva pokušavaju smekšati otpor prema stranim vlasnicima i to raznim aktivnostima, uz ostalo i skretanjem pozornosti na dobre i uspješne dodjelom prestižnih nagrada. Tako su ovih dana na svečanosti u Cankarjevom domu pokazane najbolje tvrtke iz albuma stranih ulaganja. Nagrađene su četiri tvrtke – Sumida Slovenija za uspješan poslovni rezultat, Hofer Trgovina kao veliko uslužno poduzeće, Elrad International kao uvjerljivi reinvestitor te Količevo Karton kao tvrtka duge nazočnosti i održivog razvoja. Na sito za prosijavanje mogla su doći samo poduzeća s više od 50 zaposlenih, uz uvjet da posluju s dobiti, da imaju visoku bonitetnu ocjenu, da ne duguju porez, te da imaju najmanje 350.000 eura dodane vrijednosti. Sumida Slovenija (japanski kapital) u Dobravi kraj Bleda proizvodi širok asortiman sitnih dijelova za automobilsku industriju. Ima 239 zaposlenih, a kao visokoautomatizirana tvrtka i dalje zapošljava nove ljude. Hofer Trgovina (ulagač iz susjedne Austrije) zapošljava u Sloveniji 1200 ljudi i neposredno je važan partner domaćoj prehrambenoj industriji. “Švicarsko” poduzeće Elrad International u Gornjoj Radgoni razvija i proizvodi elektronske sklopove za ugradnju u automobile i male kućanske aparate. U novi pogon reinvestirali su 1,5 milijuna eura. Količevo Karton od 1998. godine u vlasništvu je obiteljskog koncerna iz Austrije Mayr-Melnhof. Najveći slovenski “papirničar” ima plaće iznad granskog prosjeka, a posebno se ističe visokim prinosom na kapital (više od 10 posto). Dodana vri- jednost po zaposlenom kreće se u nagrađenim poduzećima od 37.000 eura u Sumidu do 86.500 eura u Količevo Kartonu. Sve su to tvrtke koje posluju s dobiti, plaćaju poreze, zapošljavaju. Ne baš uspješni slovenski ulagači Za razne slovenske ulagače ne može se tvrditi da su jednako tako uspješni u svojim ulagačkim pohodima, poglavito po revirima Jugoistočne Europe. Slovenski telekomunikacijski operatori loše su prošli na skliskim tržištima Kosova i Makedonije, dok AHA Mura neće opstati na životu jer Hugo Boss nije obnovio narudžbe za sljedeću godinu. Najvažniji kupac uvjetovao je narudžbe spašavanjem tvrtke kćeri Prvi maj u Pirotu gdje 1300 zaposlenih od lipnja nije vidjelo plaće. Agrokor opet na nišanu Taman se činilo da je Agrokor sa svojom akvizicijom pregrmio udarni val slovenskog nepovjerenja, ali se ponovno vratio na naslovne stranice slovenskih novina i to zbog zahtjeva novog vlasnika koji od slovenskih dobavljača zahtijeva da za prostor na trgovačkim policama Konzuma plate iznos u visini od 10 posto ostvarenog prometa u prethodnoj godini. Protivnici prodaje Mercatora odmah su izračunali da Agrokor želi neopravdano uprihoditi oko 50 milijuna eura. Odmah je uslijedio i zaključak da Ivica Todorić prevaljuje račun za svoju akviziciju na dobavljače iz slovenske prehrambene industrije. Inače, konsolidaciju trgovanja nakon spajanja Konzuma i Mercatora prati poseban odbor. Član uprave Mercatora Igor Maroša ovih dana poručio je slovenskim dobavljačima da ih ne smije uspavati privremeni status quo, nego da se moraju zauzeti za to da iz novog megatrgovačkog okvira izvuku što veći utržak. “Sada govorimo o tržištu sa 18 milijuna potrošača. Ne ograničavamo se na dvomilijunsko tržište i jednu državu – prilagođavamo se za poslove u pet država”, poručio je Maroša slovenskim dobavljačima. U Sloveniji je posebno uočeno da je Ivica Todorić osobno obilazio glavne dobavljače nekadašnjeg Mercatora. Sa svima njima razgovarao je o novim prilikama i mogućnostima. U TEŠ-u opet smjena Direktor Termoelektrane Šoštanj Peter Dermol prošlog je ponedjeljka iznenada opozvan s dužnosti, a najavljen je i postupak nakon kojeg slijedi izvanredni otkaz ugovora. Sve zbog nesposobnosti, odnosno težeg kršenja radnih obveza povezano s davanjem poslova i naručivanjem usluga. Opoziv Dermola poklapa se s istragom u kojoj je već 10 osoba osumnjičeno zbog 285 milijuna eura moguće štete u gradnji šestog bloka termoelektrane. Sumnja se da je veći dio toga novca završio u Alstomu koji izvodi radove na novom bloku. Peti direktor TEŠ-a u zadnje dvije godine postao je Matjaž Eberlinc, čiji je otac Marjan, direktor Plinovoda, ključna osoba u (neizvjesnom) projektu plinovoda Južni tok. Nove obveznice Izdavanjem novih obveznica Slovenija se upravo zadužila za novih milijardu eura. Državni vrijednosni papiri prodani su uz vrlo povoljnu kamatnu stopu od samo 2,25 posto. Potražnja za slovenskim obveznicama bila je izrazito velika: 275 ulagača natjecalo se s ponudama za čak 3,2 milijarde eura. Proračunske diskrepancije Od siječnja do rujna pojedinci i poduzeća u Sloveniji uplatili su u državni proračun 4,84 milijarde eura prihoda. U istom razdoblju proračunski izdaci dosegnuli su 7,1 milijardu eura. Računajući prema statističkom iskazu da Slovenija ima 2.062.730 stanovnika proizlazi da je po osobi ubrano 2346, a potrošeno 3442 eura. Takav izračun nema posebnu uporabnu vrijednost, ali je itekako koristan kao opomena. 24 TURIZAM *vijesti Privredni vjesnik Broj 3852, 10. studenoga 2014. ( 611.000 dolazaka ( čak 2 mil noćenja u listopadu na Jadranu i u Gradu Zagrebu ostvarena u listopadu na moru i u Zagrebu U listopadu ostvaren rast dolazaka od 11 posto i noćenja od sedam posto Rekord u Zračnoj luci Zagreb Najuspješniji mjesec ljetnog reda letenja u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb bio je kolovoz u kojem je kroz tu luku prošlo ukupno 269.500 putnika, što je najveći zabilježeni broj putnika u povijesti te zračne luke i povećanje od 10 posto u odnosu na kolovoz 2013. godine. U rujnu je ostvareno povećanje broja putnika od sedam posto u odnosu na rujan prošle godine. Takvi pozitivni rezultati prometa putnika nastavili su se i u listopadu, u kojem je zabilježen rast od 8,4 posto na godišnjoj razini. Smotra starogradskih pjesama Hrvatska starogradska pjesma zaštićena je kao nematerijalno kulturno dobro. Starogradskim pjesmama nazivaju se pjesme koje su nastale i još se izvode na području Slavonije, Baranje i Srijema te širem panonskom prostoru. S ciljem očuvanja običaja, pjesme i plesa građanske tradicije, 22. studenoga u Đakovu održat će se 17. smotra povijesnih i građanskih plesova i starogradskih pjesama Hrvatske. Na toj smotri sudjeluju kulturnoumjetnička društva koja njeguju građansku tradiciju i običaje iz cijele Hrvatske. To je prva i jedina priredba takve vrste na državnoj razini. 12. regata Jabuka U Vodicama će se od 14. do 16. studenoga održati 12. regata Jabuka 2014. u organizaciji Jedriličarskog kluba Tijat iz Vodica. To je međunarodna regata jedriličara koji se natječu na 110 milja dugoj trasi Vodice-JabukaVodice. Regata je poznata po noćnom startu, a karakterizira je dugotrajno jedrenje. Blistav turistički listopad Ukupno je na Jadranu u 10 mjeseci ostvareno četiri posto više dolazaka i dva posto više noćenja nego lani. No, i kontinentalni turizam se budi, pa je najveći rast dolazaka i noćenja ostvaren u Zagrebu i Ličko-senjskoj županiji Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr U prvih 10 mjeseci 2014. godine sve su županije, osim Kvarnera, ostvarile porast u turističkim dolascima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupno je na Jadranu u 10 mjeseci ostvareno četiri posto više dolazaka i dva posto više noćenja nego lani. Najveći porast na Jadranu zabilježile su Splitsko-dalmatinska županija sa 2,3 milijuna dolazaka (+9 posto) i 13,4 milijuna noćenja (+6 posto), Dubrovačko-neretvanska sa 1,4 milijuna dolazaka (+9 posto) i 6,4 milijuna noćenja (+4 posto), Zadarska županija sa 1,4 milijuna dolazaka (+7 posto) i 10 milijuna noćenja (+5 posto), te na kontinentu Grad Zagreb sa 795.000 dolazaka (+12 posto) i 1,3 milijuna noćenja (+12 posto). Porast bilježe i Istarska županija sa 3,2 milijuna dolazaka (+2 posto) i 22 milijuna noćenja (+1 posto) te Ličko-senjska županija sa 513.000 dolazaka (+6 posto) i dva milijuna noćenja (+5 posto). Šibensko-kninska županija bilježi 828.000 dolazaka (+1,5 posto) i 5,3 milijuna noćenja (-0,8 posto), dok Kvarner bilježi pad u dolascima za jedan posto (2,2 milijuna dolazaka) te pad u noćenjima za 2,8 posto (12,1 milijun noćenja). Promet u listopadu Samo u listopadu na Jadranu i u Gradu Zagrebu zajedno zabilježeno je 611.000 dolazaka (+11,3 posto) i dva milijuna noćenja (+6,7 posto), dok je kumulativno od siječnja do listopada ostvareno 12,7 milijuna dolazaka (+4,5 posto) i 72,8 milijuna noćenja (+2 posto), pokazuju podaci sustava turističkih zajednica. Sve su županije, osim Kvarnera koji bilježi noćenja na razini lanjskih, u listopadu ostvarile bolje rezultate turističkog prometa nego lani, s time da je najveći rast dolazaka i noćenja ostvaren u Zagrebu i Ličko-senjskoj županiji. Najviše dolazaka i noćenja, odnosno svako peto, bilježi Splitsko-dalmatinska županija. Brojke pokazuju da je projekt Hrvatska 365 doista bio ono što nedostaje Hrvatskoj, kaže Ratomir Ivičić “Snažan rast turističkog prometa u listopadu je dokaz kako sve aktivnosti koje provodimo s ciljem jačanja pred i posezone imaju svrhu i daju odlične rezultate. Najbolje rezultate u odnosu na prošlu godinu pokazao je Grad Zagreb i Ličko-senj- ska županija, što znači da turisti uz sunce, more i plaže, sve više otkrivaju i ostale čari naše zemlje, odnosno da im je sve zanimljivija i ponuda kontinenta”, istaknuo je ministar turizma Darko Lorencin. Rezultati projekta Hrvatska 365 Rast prometa ostvaren je sa svih najvažnijih emitivnih tržišta, osim Njemačke, s tim da su se među prvih 10 zemalja s najvećim udjelom u ukupnom prometu uz tradicionalna europska tržišta u listopadu našli i Japan i Koreja, iz koje se bilježi najveći rast turističkih dolazaka. Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, naglasio je kako je porast broja dolazaka i noćenja u listopadu, odnosno u prvih 10 mjeseci ove godine, rezultat kvalitetnog rada i sinergije svih dionika u tu- rizmu, ali i potvrda najava s početka sezone. “Listopadske brojke pokazale su kako je projekt Hrvatska 365 doista bio ono što nedostaje Hrvatskoj kako bi se tržištu ponudilo više od sunca i mora te produljila sezona. Već prve godine projekt je donio rezultate, kako u broju dolazaka i noćenja, tako i u jačanju suradnje sa svim dionicima u turističkom sektoru”, rekao je Ivičić. 55. obljetnica Instituta za turizam Znanost u funkciji turizma Što je gospodarstvo neke države razvijenije, bolje se razvija i njena turistička djelatnost, rečeno je na prošlotjednoj proslavi 55. obljetnice zagrebačkog Instituta za turizam u zagrebačkom muzeju Mimara. Povodom toga otvorena je izložba pod nazivom 55 godina Instituta za turizam: naše putovanje koja daje pregled najvažnijih događaja u hrvatskom turizmu, a sastoji se od četiri tematske cjeline edu- kativnog karaktera. Prvi dio odnosi se na povijest, u drugom dijelu navedeni su primjeri i studije iz turizma, treći dio posvećen je znanstvenom časopisu Turizam čiji je nakladnik Institut za turizam, dok je četvrti dio tzv. izložba u izložbi koja daje presjek svih dosadašnjih izložbi u organizaciji Instituta za turizam. Prilikom otvaranja izložbe ravnateljica Instituta za turizam Sanda Čorak je istaknula kako razvojni put današnjeg Instituta, koji je 1959. godine kao Biro za turističko-ugostiteljsku izgradnju osnovala nekadašnja Ugo- stiteljska komora NRH a današnja Hrvatska gospodarska komora, prati razvoj turizma u zemlji i svijetu. Od 1959. do danas Institut se razvio u suvremenu znanstvenu instituciju koju obilježava multidisciplinarni pristup izučavanju turizma. “Iznimnu energiju usmjeravamo prema povećanju znanstvene izvrsnosti, a uspješno povezujemo istraživanje, obrazovanje i turističko gospodarstvo. Uz suradnju i transfer znanja s državama regije i u budućnosti ćemo jačati tu međunarodnu suradnju”, rekla je Sanda Čorak najavivši skorašnje potpisivanje sporazuma o suradnji sa Svjetskom turističkom organizacijom. Izrazila je nadu kako će Institut za turizam i nadalje ostati neovisna znanstvena institucija jer samo na taj način može ostvariti svoju misiju stavljanja znanstvenog rada u funkciju unapređenja održivog razvoja turizma. (S.P.) HRWWWATSKA 25 www.privredni.hr Broj 3852, 10. studenoga 2014. ( od 5 do više od 20 € ( 3 do 5% iznosa nabave uštede po razmijenjenom elektroničkom računu može se uštedjeti optimizacijom nabavnog procesa Uvođenje e-Računa ide vrlo sporo Uz e-Račun Hrvatska bi u pet godina uštedjela 1,4 milijarde kuna Na jednoj strani borimo se kako bismo pronašli nekoliko milijuna kuna i spasili, primjerice, prijevoz djece u školu, a s druge olako odbacujemo mjeru koja bi mogla uštedjeti milijarde, ističe Darko Gulija Boris Odorčić odorcic@privredni.hr P rimjena elektroničkog poslovanja i izbacivanje papirnatih poslovnih procesa ima nekoliko prednosti. Ono potiče ubrzavanje razmjene roba i usluga, poslovnih procesa, smanjenje troškova, umrežavanje gospodarstva i jačanje unutarnjeg tržišta i djelotvornosti javnog sektora. K tomu, pridonosi uvećanju nacionalne konkurentnosti, transparentnosti poslovanja, stvaranju dodane vrijednosti i očuvanju okoliša. Najvažniji dokument elektroničkog poslovanja je e-račun. Darko Gulija, direktor tehnologija u Infodomu i član Europskog višedioničkog foruma za e-Račun, savjetodavnog tijela Europske komisije, kaže kako se uštede po razmijenjenom elektroničkom računu mogu kretati od pet do više od 20 eura. “No, one ovise o duljini elektronički integriranog vrijednosnog lanca, kao i o dubini te integracije. Ako papirnati račun samo zamijenimo elektroničkom dostavom PDF računa, a ne promijenimo ništa u svojemu poslovanju, uštede će biti minimalne jer ćemo ukloniti samo materijalne troškove. Međutim, ako počnemo s kupcima i dobavljačima razmjenjivati strukturirane podatke te u elektronički proces integriramo i naručivanje i plaćanje, omogućit ćemo da se ne- produktivni ljudski rad na unosu i verifikaciji podataka izbaci ili zamijeni produktivnim radom na unapređenju kvalitete i rješavanju eventualnih spornih situacija. Tako ćemo ne samo ostvariti znatne uštede na troškovima rada, nego i povećati kvalitetu nabavnog procesa i time dodatno povećati učinke uvođenja elektroničkog poslovanja”, ističe Gulija. Ako se pak s kupcima i dobavljačima uspije integrirati cjelokupni dobavni lanac, uključujući kataloge roba i usluga te dostavu, ubrzava se i optimizira poslovni proces, a time i značajno smanjuju troškovi i ubrzava obrt kapitala. “U tom slučaju ne govorimo više samo o uštedama, a učinci takvog načina poslovanja mogu premašiti onih 20 eura po računu, a koji su na prvi pogled izgledali fantastični i gotovo ne- dostižni”, napominje. Dodatne prednosti odnose se na integraciju u globalne gospodarske tokove i vrijednosne lance. Naime, veliki gospodarski sustavi postali su toliko složeni da papirnato poslovanje jednostavno više nije moguće, i partneri koji se ne mogu uključiti u to jednostavno bivaju zamijenjeni onima koji to mogu. Snažna antirecesijska mjera Najznačajnije promjene uvođenjem e-Računa događaju se u javnoj nabavi. Brojne europske države uvidjele su prednost elektroničke javne nabave te su propisale obvezno slanje elektroničkog računa u takvim postupcima. “Najbliži primjer nam je Slovenija koja takvu obvezu uvodi 1. siječnja 2015.”, kaže Darko Gulija dodajući kako se boljom kontrolom i optimizacijom nabavnog pro- cesa može uštedjeti između tri i pet posto ukupnog iznosa nabave, uz povećanje transparentnosti i učinkovitosti te pospješivanje prelaska administracije na e-poslovanje, što vodi prema smanjenju administrativnog opterećenja. Ove prednosti uvidjela je Europska komisija koja je u travnju donijela Direktivu o e-Računu u javnoj nabavi. Njome se predviđa uvođenje obvezne spremnosti za prijem e-računa. “Ovdje treba naglasiti da će se ta obveza odnositi na sve javne naručitelje. Dakle, državnu upravu, javna poduzeća, sektorske naručitelje i lokalnu samoupravu, koji će biti obvezni primati sve elektroničke račune sukladne EU normi i njome propisanim formatima - sintaksama. To je ozbiljan zahvat na koji se već sada moramo početi pripremati”, ističe. Na žalost, uvođenje elektroničkog računa u Hrvatsku ide vrlo sporo. Državna uprava djeluje nezainteresirano i kao da ne uviđa da je uvođenje eposlovanja i elektroničke javne nabave povezane s e-računima snažna antirecesijska mjera. “Na jednoj strani borimo se kako bismo pronašli nekoliko milijuna kuna i spasili, primjerice, prijevoz djece u školu, a s druge olako odbacujemo mjeru koja bi mogla uštedjeti milijarde. Jer, projekcija ušteda vezanih uz uvođenje e-Računa u Hrvatsku iznosi 1,4 milijarde kuna kroz razdoblje od pet godina”, napominje. Sustavi kao otoci Uspješni primjeri uvođenja e-Računa primjećuju se kod velikih gospodarskih sustava kao što su Agrokor i Ina, koji su prepoznali da mogu ići naprijed jedino na taj način. Drugi uspješan primjer su veliki trgovački lanci, gdje su strani principali uvjetovali prelazak na e-poslovanje. Gulija kaže kako je teško odgovoriti na pitanje što sprečava veće korištenje e-Računa u Hrvatskoj. “Kod državne uprave mislim da je glavni razlog nepovezanost informacijskih sustava koje smo godinama razvijali kao ‘otoke’ i nedostatak inicijative i političke odluke da se krene u to. Kod velikih poslovnih sustava glavni kočničar su interne pravne službe ili one za kontrolu rizika koje je nekada teško uvjeriti da kada u zako- nu i pravilnicima piše da se nešto smije, zaista znači da se to i može. Kod građana i malih poduzetnika mislim da je još uvijek glavni razlog nepostojanje svijesti o prednostima i mogućnostima uvođenja e-računa, kao i nedostatak informacija i tehničkog znanja”, objašnjava. Najznačajnije promjene uvođenjem e-Računa događaju se u javnoj nabavi Izmjenama Zakona i Pravilnika o PDV-u otklonjene su pravne prepreke za široku primjenu e-računa u gospodarstvu (B2B), državnoj upravi (B2G) i korisničkom segmentu (B2C). “Postoje još određene pravne nedosljednosti oko Zakona o elektroničkoj ispravi. Ali ne bih rekao da su one barijera, posebice nakon što su Porezna uprava i Ministarstvo gospodarstva objavili smjernice o tome. Što se tiče normi, tu je situacija također dobra. Iako se donošenje EU norme za e-Račun propisane Direktivom o e-Računu u javnoj nabavi očekuje tek 2016., na čemu i osobno radim, ona će se zasnivati na globalnim normama kao što su UBL i UN/ CEFACT CII koje su već u širokoj primjeni. Hrvatska je još 2009. donijela preporuku korištenja UBL norme elektroničkog računa. Tako da će sve implementacije te norme ostati sukladne i budućoj EU normi”, kaže on. 26 PST! KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić Papa Franjo Sakramenti. Lanac milosti Verbum U ovoj knjižici sabrane su kateheze pape Franje na temu svih sedam sakramenata Katoličke crkve. Papa govori o Crkvi kao o Majci koja stalno rađa novu djecu i uvodi ih po sakramentima u novi život, život samoga Krista. Po krštenju krštenici imaju novi život u Kristu, a potvrdom postaju sudionici njegova poslanja. Hranjeni samim njegovim tijelom u euharistiji bivamo osnaženi da prepoznamo svoj poziv i, ostvarujući ga, da izgrađujemo živu Crkvu pomažući bolesnima, siromašnima i svima koji su u potrebi. Kotler, Keller, Martinović UPRAVLJANJE MARKETINGOM Mate Novo izdanje ovog udžbenika pokriva nezaobilazne teme iz područja marketinga koje je potrebno znati i sagledati pri kreiranju marketinških strategija i taktika. Knjiga obrađuje situacije iz suvremenog poslovnog svijeta izloženog stalnim tržišnim i tehnološkim promjenama, a puna je slučajeva i praktičkih vježbi kroz koje se ilustriraju te teme. Pri tome se iznose i vrlo aktualni primjeri i problemi kompanija diljem svijeta, iz čijih se poslovnih situacija može učiti i izvući pouka. Paul Schreiner Spašeni iz Zagreba Fraktura Biti Židov, Srbin, Ciganin ili komunist u Hrvatskoj za vrijeme ustaškog režima značilo je skrivati se, biti progonjen, značilo je gotovo sigurnu smrt u nekom od logora smrti. Ova knjiga donosi svjedočanstva troje srodnika koji su bili među rijetkima iz židovske zagrebačke zajednice koji su uspjeli preživjeti holokaust. Te tri priče pokazuju koliko je varljiv svaki mir, koliko malo treba da se u čovjeku probudi životinja, koliko je teško biti drugi i drugačiji, ali i svjedoče o dobroti ljudi koji su pomagali bližnjima. Stephen Greenblatt SKRETANJE Algoritam Tisuću godina se De rerum natura, tekst Tita Lukrecija Kara, smatrao izgubljenim. A onda ga je 1417. u njemačkom samostanu u Fuldi Poggio Bracciolini ponovno otkrio. Virus koji će “svijet učiniti modernim”, kako stoji u podnaslovu Greenblattove knjige, opet je oslobođen. Poema je naime zastupala tezu kako svemir savršeno funkcionira bez božanskog upliva, kako religijski strah opasno utječe na život te kako se sve stvari sastoje od sasvim malih čestica u vječnom kretanju, koje se sudaraju i stalno mijenjaju smjer. Aleksej Gotthardi Pavlovsky Narodnjaci i turbofolk u Hrvatskoj Naklada Ljevak Analizirajući građu, prikupljenu u intervjuima s konzumentima te vrste glazbe, izvođačima, autorima, menadžerima, ugostiteljima, urednicima diskografskih kuća, glazbenim kritičarima, autor je stavlja u odnos s antropološkom, (etno)muzikološkom i publicističkom literaturom koja se bavi načinima i procesima funkcioniranja popularne kulture. Temeljem toga zaključuje da narodnjaci/turbofolk u potpunosti funkcioniraju prema istim principima kao i sva ostala komercijalna/popularna glazba. Privredni vjesnik Broj 3852, 10. studenoga 2014. PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Zakup optičkih veza KTV Telekom, Ivanec. Tvrtka nudi dugogodišnji zakup optičkih niti prema IRU 5-10-15, Varaždin, Ivanec, Lepoglava, Zabok, Zaprešić, Zagreb. Kontakt: Stjepan Brežnjak, ktv@optinet.hr, +385 42 782 782, +385 98 782 782. trošnog materijala za pisače (tinte) i komponenti za regeneraciju tonera iz Poljske u potrazi je za potencijalnim klijentima zainteresiranim za daljnju prodaju proizvoda na hrvatskom tržištu. Kontakt: Wiktor Wnukowski, wiktor.wnukowski@osconcept.pl. Suradnja Igračke i odjeća Bitumina, Donji Muć, www.bitumina.hr. Tvrtka proizvodi najsuvremenije polimer bitumenske hidroizolacijske membrane za sve namjene. Zemlje interesa za izvoz proizvoda su Slovenija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Italija, Rumunjska, Bugarska, Albanija, Kosovo. Kontakt: Dian Paligorić, paligoric.d@ bitumina.com, +385 21 668326. Plave dagnje Toralla, Chonchi, Čile, www.toralla.cl. Tvrtka je uzgajivač i proizvođač čileanskih plavih dagnji i traži uvoznike i distributere. Kontakt: Frank Rodriguez, +56 65 672502, +56 9 98277752. Tinte i toneri OSConcept, Varšava, Poljska. Distributer po- Igračka Kimo, Zagreb, www.toykimo.hr. Tvrtka proizvodi, uvozi, izvozi i distribuira visokokvalitetne dječje igračke i odjeću za djecu u dobi od tri do 12 godina. Brendovi tvrtke su: Clics konstruktivni elementi, Pandou plišani poklon-program i Henley odjevna kolekcija. Tvrtka traži partnere za izvoz i distribuciju u zemlje JI Europe. Zemlje interesa: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Kosovo, Rumunjska, Bugarska, Albanija. Kontakt: Goran Krnjak, goran@toykimo.hr, +385 1 6608743. buse, kamione, komunalnu opremu, brodove, rashladne sisteme i slično. Nude i nove hladnjake renomiranih svjetskih proizvođača Nissens i NRF te sve vrste kompresora klima. U sklopu servisne službe nude i demontažu na terenu, servis ili reparaturu hladnjaka te montažu na terenu. Kontakt: Marko Šagud, var@zg.tcom.hr, +385 1 3733042. Vatrogasne cijevi IV-ER Kontex-vatrogasne cijevi, Karlovac, www.iv-er-kvc.hr. Tvrtka nudi slobodne kapacitete za proizvodnju vatrogasnih cijevi i cijevi drugih namjena (graditeljstvo, agromelioracija...). Zemlje interesa: Austrija, Njemačka. Kontakt: Zdravko Turk, zdravko. turk@iv-er-kvc.hr, +385 47 646 208. Proizvodni kapaciteti Var, Zagreb, www.var.hr. Tvrtka nudi servis, reparaturu i ispitivanje svih vrsta hladnjaka vode, ulja, klime, zraka za osobne automobile, građevinske strojeve, agregate, auto- Komicro, Zagreb, www. komicro.hr. Tvrtka je proizvođač polimernih disperzija i nudi slobodne kapacitete za proizvodnju disperzija. Također je zainteresirana za zajedničku proizvodnju za tržište Srednje Europe. Kontakt: Božidar Markuš, markus@komicro.hr, +385 1 2404 409. stave ponuda je 25. studenoga. nabavlja vozila. Rok dostave ponuda je 3. prosinca. Cipele Uniforme Servis hladnjaka IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Boje i lakovi Nacionalni park Plitvička jezera nabavlja boje i lakove. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 341.000 kuna. Rok dostave ponuda je 19. studenoga. Usluge prijevoza putnika HŽ Putnički prijevoz nabavlja usluge prijevoza putnika autobusima. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 19. studenoga. Kacige, slušalice i bazne stanice Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja kacige, slušalice i bazne stanice za helikoptersko spašavanje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 336.000 kuna. Rok do- Ministarstvo pravosuđa nabavlja cipele za pravosudnu policiju. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 316.000 kuna. Rok dostave ponuda je 26. studenoga. Regija Izgradnja biciklističke staze Općina Ilidža nabavlja radove na izgradnji biciklističke staze. Rok dostave ponuda je 3. prosinca. Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka nabavlja uniforme. Rok dostave ponuda je 18. studenoga. Platna, posteljine, uniforme i ostala HTZ oprema Klinički centar Univerziteta u Sarajevu nabavlja platna, posteljine, uniforme i ostalu HTZ opremu. Rok dostave ponuda je 3. prosinca. Protokolarni pokloni Parlamentarna skupština BiH nabavlja protokolarne poklone. Rok dostave ponuda je 14. studenoga. Vozila Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr 27 www.privredni.hr Broj 3852, 10. studenoga 2014. Sajamski vodič STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE INFO Prodaju se kuće, dvorišta, zemljišta... Stambeno-poslovni prostor, ukupne površine 4388 četvornih metara, Zagreb, procijenjene vrijednosti 14,4 milijuna kuna. Dražba se održava 11. studenog u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Imovina se ne može prodati ispod utvrđene vrijednosti. Osiguranje iznosi pet posto od oglašene cijene i uplaćuje se na žiro-račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu, IBAN broj HR92239000 11300000460, otvoren kod Hrvatske poštanske banke, poziv na broj 05 421/10. Stan, ukupne površine 45,74 četvorna metra, Labin, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 227.662,84 kune. Dražba se održava 12. studenog u 9.30 sati na Općinskom sudu u Labinu. Nekretnina se ne može prodati na prvom ročištu za javnu dražbu ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog suda u Labinu, broj 23900011300002297, IBAN HR60 2390 0011 3000 0229 7, model HR05, poziv na broj 19-0193-13. Kupac je potvrdu o uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Kuća, ukupne površine 100 četvornih metara, Moščenica, Petrinja, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 200.000 kuna. Dražba se održava 13. studenog u 9 sati na Op- ćinskom sudu u Sisku. Nekretnina se na drugom ročištu za dražbu ne može prodati ispod polovine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 12. studenog od 9 do 11 sati uz prethodni dogovor i sudjelovanje sudskog ovršitelja. Livade, ukupne površine 9999 četvornih metara, Rakitovec, Velika Gorica, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 1,3 milijuna kuna. Dražba se održava 13. studenog u 11.35 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće uz prethodnu najavu i dogovor na broj mobitela 098/431 940. Kuća i dvorište, ukupne površine 340 četvornih metara, Kaptol, Požeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 392.746,20 kuna. Dražba se održava 14. studenog u 10 sati na Općinskom sudu u Požegi. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Trgovina, skladište i dvorište, ukupne površine 8861 četvorni metar, Pula, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 13,946.809,80 kuna. Dražba se održava 14. studenog u 12 sati na Općinskom sudu u Puli. Nekretnine se na prvom ročištu za javnu dražbu ne mogu prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta položile jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnina. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun ovoga suda broj HR2 9239 000 113 0000 2176, pozivom na broj 2-536-11. Kupac je potvrdu o uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Razgledavanje je moguće 13. studenog od 13 do 13.30 sati, uz obveznu najavu istog dana od 8 do 9 sati na telefon 052/377 600. Industrijska zgrada i dvorište, ukupne površine 1721 četvorni metar, Lepoglava, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 1,809.688,15 kuna. Nekretnina se prodaje na drugom ročištu za dražbu 17. studenog u 9 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu po početnoj cijeni koja je jednaka utvrđenoj vrijednosti nekretnine. Ispod te cijene ona se ne može prodati na tom ročištu. Pravo sudjelovanja imaju oni kupci koji su tri dana prije održavanja javne dražbe uplatili osiguranje od 10 posto vrijednosti nekretnine na račun Trgovačkog suda u Varaždinu, HR 4023 9000 11300 00275 4. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 099/3124 155. Sajam informacijskih tehnologija od 11. do 16. studenoga, Zagreb Najrelevantniji sajam industrije videoigara u cijeloj regiji i Jugoistočnoj Europi održat će se s trostruko više sadržaja, izlagača i zabave tijekom pet dana trajanja, a namijenjen je svim obožavateljima videoigara. Na sajmu će se predstaviti neki od najvećih internacionalnih izdavača, ali i domaći gaming studiji. Interliber Međunarodni sajam knjiga i učila od 11. do 16. studenoga, Zagreb Svi najznačajniji domaći nakladnici predstavljaju na Zagrebačkom velesajmu izuzetno bogat program novih izdanja s najrazličitijih područja. Rexpo Adriatic 2014 Međunarodni sajam investicijskih projekata i prateće industrije za Jadransku regiju od 11. do 12. studenoga, Zagreb Treći po redu Rexpo održava su u Hypo Expo XXI Business centru na 2500 četvornih metara prostora. Sajam donosi svježe i nove projekte, ideje i investicijske zamahe koji će biti predstavljeni putem streamova, foruma, edukacija i prezentacija. Međunarodni sajam gospodarstva Opći sajam od 13. do 16. studenoga, Brčko Već 13 godina sajam se održava u prostoru Javnog poduzeća Luka Brčko. Među izlagačima dominiraju tvrtke iz područja proizvodnje, trgovine, turizma, prehrane, energetike i građevinarstva. Sajam glazbe i multimedije Sajam glazbene opreme od 11. do 16. studenoga, Zagreb Sajam će predstaviti raznoliku ponudu svjetskih proizvođača glazbala, glazbene opreme i profesionalne audio i video opreme, rasvjete i scenske opreme. Istodobno sa Sajmom glazbe održavaju se Interliber i Info. MESAP Jesen Sajam poljoprivrede, prehrane i obnovljivih izvora energije od 14. do 16. studenoga, Nedelišće Tradicionalna sajamska priredba MESAP Jesen predstavlja gospodarstvenike i udruge iz nekoliko gospodarskih grana: poljoprivrede i prehrane, obnovljivih izvora energije, moderne gradnje i projektiranja, komunalne opreme i hortikulturnog uređenja te ekologije i zdrave prehrane. Podatke sakupili: Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) www.sajmovi.eu www.privredni.hr 28 SVIJET FINANCIJA PV MJESEČNI REPORT PV TJEDNI REPORT U tjednu od 27. listopada do 2. studenoga ove godine bilo je ukupno 113 stečajnih postupaka, što je za 26 posto manje u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu uložena su 22 prijedloga, dok je 15 postupaka zaključeno. Brzih stečajnih postupaka bilo 19. Izbrisana su 152 subjekta što je gotovo tri puta manje od prethodnog tjedna. S likvidacijom je započelo 18 subjekata. Osnovana su 264 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (111), zatim Rijeka (27), na Trgovačkom sudu Split osnovana su 22 trgovačka društva, a slijedi ga Osijek sa 21 novoosnovanim poduzećem. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, čak 151, te ukupno 113 d.o.o.-a. STEČAJEVI Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka 16 12 4 0 8 8 0 19 19 70 22 9 13 11 15 BRISANI SUBJEKTI 152 152 18 18 0 Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA Poslovni subjekti 264 113 151 0 d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak 5 10 9 21 18 27 0 REJTING TJEDNA AGRIA d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene Izbrisano 1988 poslovnih subjekata U ovogodišnjem listopadu bilo je ukupno 336 stečajnih postupaka, od toga je 29 posto zaključenih postupaka a 25 posto započetih postupaka predstečajne nagodbe. Tijekom listopada izbrisano je 1988 poslovnih subjekata što je tri puta više u odnosu na listopad 2013. godine. Bilo je pokrenuto i 87 po- Stečajevi stupaka likvidacije. Ukupno je osnovano 1158 poslovnih subjekata, 84 više nego u istom razdoblju prethodne godine. Najviše u Zagrebu (538), zatim u Rijeci (122), a Trgovački sud u Splitu registrirao je 101 novoosnovano poduzeće. Od pravnih oblika j.d.o.o.-a je bilo 670, dok je d.o.o.-a bilo osnovano 456, te jedan d.d. j čan sije Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb a jak jač vel ožu Osnovane tvrtke u listopadu 2014. 1158 osnovana d.o.o. subjekta 39,38% 57,86% ostali oblici 2,76% tra j j ban van svi j.d.o.o. anj nj lipa z ovo kol srp d opa n ruja list Broj započetih stečajnih postupaka 45 65 88 72 75 41 61 21 61 68 Broj zaključenih stečajnih postupaka 37 12 32 16 19 13 23 19 17 19 0 0 0 0 0 0 0 11 14 26 Broj obustavljenih stečajnih postupaka Brisani subjekti Bjelovar Privredni vjesnik Broj 3852, 10. studenoga 2014. Predstečajne nagodbe Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe j čan sije a jač vel jak ožu tra j j ban van svi anj nj lipa z ovo kol srp d opa n ruja list 122 210 124 126 122 87 115 72 68 83 Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe 97 171 199 143 116 92 99 25 130 99 Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe 42 45 39 33 28 38 29 27 30 41 Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima Tvrtke osnovane po mjesecima 2013. 2013. 2014. 2500 Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija 2000 13 1500 22 1 14 13 111 1000 2014. 2000 d.o.o. j.d.o.o. ostali subjekti 1500 1000 500 500 0 0 studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade... 29 www.privredni.hr Broj 3852, 10. studenoga 2014. ( 6,4 mlrd kn kredita odobrile stambene štedionice od 1998. do 2013. ( više od 700.000 građana uključeno u sustav državno poticane stambene štednje Stambene štedionice I adaptacija je rješenje stambenog pitanja Smanjenje kreditne aktivnosti štedionica zbog smanjenja depozitne baze uzrokovanog ukidanjem poticaja imalo bi negativan utjecaj na prihode proračuna i dovelo bi do daljnjeg pada BDP-a, ocjenjuje Katarina šobat Boris Odorčić odorcic@privredni.hr M inistarstvo financija otvorilo je javnu raspravu koja traje do 14. studenoga o dopuni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje. No, Odbor za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka (HUB) ističe kako se u tezama za izmjenu tog zakona navode pogrešni podaci te da se pogrešno interpretiraju funkcija i koristi sustava stambene štednje. Na tezu o tome da je kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala na vrlo niskoj razini i da sustav nije ispunio prvotnu svrhu, odnosno značajnu kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja, predsjednica Uprave Prve stambene štedionice Katarina Šobat kaže kako su od 1998. do 2013. stambene štedionice odobrile 6,4 milijarde kuna kredita. Svaki peti stambeni kredit odobren u štedionicama “Pritom je udio stambenih kredita štedionica u ukupnim stambenim kreditima u Hrvatskoj na kraju 2013. iznosio 6,4 posto. Štedionice su lani plasirale više od 830 milijuna kuna kredita, što je za 80 posto više u odnosu na 2012., i čini više od 20 posto ukupnog iznosa stambenih kredita odobrenih u prošloj godini”, naglašava ona dodajući da je u ovoj godini svaki peti stambeni kredit odobren upravo u stambenim štedionicama koje imaju gotovo pet puta niži udio neurednih kredita od onih u bankama. Osvrćući se na tvrdnju Ministarstva da štediše ne koriste sustav stambene štednje za rješavanje stambenoga pitanja, Katarina Šobat naglašava kako prosječni stambeni kredit u sustavu iznosi oko 320.000 kuna. Pritom je prosječna godišnja štedna uplata oko 3500 kuna. Dakle, radi se o omjeru 1:90 te je nužno da devedesetak klijenata štedi kako bi jedan koristio stambeni kredit. “Kako su depoziti jedini izvor za odobravanje kredita u stambenim štedionicama, u sustavu mora postojati veći broj korisnika koji štede u odnosu na one koji trebaju kredit”, pojasnila je naglasivši kako kupnja stana nije isključivo rješenje stambenog pitanja. Jer, mnogo građana Hrvatske živi u obiteljskim kućama koje treba Državno poticana stambena štednja u postojećem obliku donosi korist za sve dionike, smatra Zdravko Anđel adaptirati zbog dotrajalosti, napraviti prenamjene ili, primjerice, uređenja vrijednost u gospodarstvu 4,8 milijardi kuna. 90 godina stambene štednje u Austriji Austrija će 2015. proslaviti 90. obljetnicu državno poticane stambene štednje nastale kao rezultat nastojanja da se kroz zajedničko djelovanje što većeg broja štediša prikupi kapital koji bi omogućio dugoročno stambeno kreditiranje uz povoljne i fiksne kamate. U tome razdoblju u Austriji su se razvile četiri stambene štedionice koje danas raspolažu s više od 20 milijardi eura stambene štednje građana. Godišnje se sklopi između 900.000 i milijun novih ugovora, tako da danas više od pet milijuna građana Austrije ima aktivan ugovor stambene štednje, što čini 61 posto ukupnog stanovništva. Prije desetak godina uvedeno je usklađivanje državnih poticaja s kretanjem na financijskom tržištu, s ciljem da stambena štednja uvijek ostane atraktivan štedni proizvod, a da se istovremeno maksimaliziraju pozitivni gospodarski učinci. Zbog povijesno niskih kamata koje trenutačno vladaju na financijskim tržištima, poticaj iznosi do sada najnižih 1,8 posto na maksimalno ušteđenih 1200 eura po štediši. potkrovlja. Tako, prema istraživanjima, čak 48 posto korisnika koji ne podižu kredit, štednju nakon isteka ugovora troši za opremanje i adaptaciju stana, šest posto za umanjenje obveza po stambenim kreditima, a ostali uglavnom ulaze u novi ciklus štednje. Katarina Šobat tvrdi da zaključak Ministarstva o tome kako je daljnje poticanje stambene štednje neopravdano i da je oko 200 milijuna kuna koliko se godišnje isplaćuje za poticaje iz državnog proračuna potrebno svrsishodnije iskoristiti nije točan. “Prema važećem zakonu, godišnji iznos poticaja za 2013. čini obvezu države prema građanima od oko 100 milijuna kuna neto, a isplata se očekuje u 2015. godini. Tako da bi ‘potencijalna ušteda’ prema predloženom bila vidljiva tek u 2017. godini”, naglašava ona dodajući kako su prema analizama Instituta za javne financije pozitivni učinci sustava na proračun i BDP višestruko veći od troška. “Smanjenje kreditne aktivnosti štedionica zbog smanjenja depozitne baze uzrokovanog ukidanjem poticaja imalo bi negativan utjecaj na prihode proračuna i dovelo bi do daljnjeg pada BDP-a”, ocjenjuje Katarina Šobat. Podsjetimo, Institut za javne financije ustvrdio je da je država dosad isplatila 2,3 milijarde kuna poticaja građanima, u proračun se vratilo 3,6 milijardi, dok je dodana Poticaje prilagođavati tržišnim kretanjima Zdravko Anđel, predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice, kaže kako je u sustav državno poticane stambene štednje u Hrvatskoj uključeno više od 700.000 građana. “On je u postojećem obliku učinkovit i donosi korist za sve dionike. Za njegovu stabilnost ključno je državno poticanje depozita jer se njime osiguravaju dugoročni izvori za odobravanje kredita i niža razina kamata u odnosu na tržišne uvjete. Eventualna izmjena Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje treba biti utemeljena na analizi sustava i usmjerena na očuvanje stabilnosti i razvoj sustava stambene štednje te korištenje kreditnog potencijala za oporavak gospodarstva”, smatra on. Umjesto ukidanja, Odbor za stambenu štednju - koji čine Prva stambena štedionica te Wüstenrot, Raiffeisen, PBZ i HPB stambene štedionice - predlaže drugi način isplate poticaja te da država usvoji model aktivnog upravljanja poticajima. Točnije, da se poticaji prilagođavaju tržišnim kretanjima kamatnih stopa jer bi se na taj način uštedjela dodatna sredstva. “A formula izračuna poticaja štedišama mora jamčiti atraktivnu kamatu”, zaključuje Anđel. 30 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3852, 10. studenoga 2014. Tržište novca Zagreb Povoljni uvjeti zaduživanja i obilje kuna Jelena Drinković Kretanje na Tržištu novca Zagreb N a kraju smo razdoblja održavanja obvezne pričuve, a kako depozitne institucije nemaju problema s održavanjem potrebne razine svojih računa, u ovim posljednjim danima održavanja ne očekujemo nikakvu napetost na novčanom tržištu. U srijedu započinje novo razdoblje održavanja kada se može očekivati nešto povećana potražnja za kunama, ali zbog vrlo visoke likvidnosti sustava za pretpostaviti je da se visina u mil. kn Potražnja Ponuda Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet 4 300 3 200 2 100 1 0 3.11.2014. 4.11.2014. 5.11.2014. kamatne stope neće značajnije promijeniti. Sudionici kojima će biti potrebna dodatna likvidnost moći će se i dalje zaduživati uz vrlo povoljne uvjete. 6.11.2014. 0 7.11.2014. S obzirom na to da je prošlog tjedna na dospijeću bilo samo 25 milijuna kunskih trezorskih zapisa, Ministarstvo financija nije održalo aukciju. Sljedeću aukciju 3.11. - 7.11.2014. 27.10. - 31.10.2014. u% 400 ponedjeljak utorak trezorskih zapisa najavit će naknadno, međutim iako se na domaćem tržištu država može namiriti vrlo povoljno, nije izgledno da će se aukcija uskoro održati. Raspi- srijeda četvrtak žavanja obvezne pričuve kada je na Tržištu novca znalo doći do promjene odnosa ponude i potražnje, a samim time mijenjala se i visina kamatne stope, zbog obilja kuna koje je u sustavu prisutno već dulje vrijeme ne očekujemo nikakve značajnije promjene. Potražnja za kunama mogla bi porasti, ali bez promjena visine kamatne stope. petak sivanje aukcije možemo očekivati tek krajem mjeseca kada dospijeva 1320 milijuna kunskih te 23 milijuna eurskih trezorskih zapisa. Iako dolazi do smjene razdoblja odr- Hrvatsko devizno tržište Mirovinski fondovi Dolar dobio na vrijednosti Nastavak rasta Mirexa Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, američki dolar je protekli tjedan porastao za pet lipa valuta EUR Srednji tečaj za devize AUD australski dolar 5,315479 CAD kanadski dolar 5,405102 JPY japanski jen (100) 5,365359 CHF švicarski franak 6,364093 GBP britanska funta 9,778854 USD američki dolar 6,175828 EUR euro 7,661732 7.662 na, a euro je u tjednu također porastao za lipu i završio na 7,66 kuna. USD 6.18 CHF 6.366 7.660 6.16 6.362 7.658 6.14 6.358 7.656 6.12 6.354 7.654 6.10 6.350 7.652 6.08 6.346 4.11. 5.11. 6.11. 7.11. 3.11. 4.11. 5.11. 6.11. 7.11. 3.11. 4.11. 5.11. 6.11. 7.11. Međunarodno tržište kapitala 6700 6640 FTSE 100 ako bude potrebna. Grčke banke National Bank of Greece SA, Piraeus Bank SA i Eurobank Ergasias SA pale su za više od 5,5 posto, povukavši bankar- 17600 4650 Dow Jones 4642 6580 17480 4634 6520 17420 4626 6460 17360 4618 6400 17300 4610 3.11. 4300 4250 4.11. 5.11. 6.11. 7.11. 3.11. 9400 CAC40 9340 4.11. 5.11. 6.11. 17000 DAX 16950 9280 16900 4150 9220 16850 4100 9160 16800 4050 9100 16750 4.11. 5.11. 6.11. 7.11. 3.11. 4.11. 5.11. 6.11. 7.11. NASDAQ 3.11. 4200 3.11. 0,4% 0,% 0,3% -0,2% -0,4% 0,2% -0,6% 0,1% -0,8% -1,0% 0,0% 5.10. 15.10. fond Dotadašnji rast je bio potaknut i najavom predsjednika Europske središnje banke Maria Draghija kako su dužnosnici složni da će ojačati monetarnu pomoć 17540 MIREX - tjedni 0,2% 25.10. 5.11. datum 31.10. vrijednost (kn) 2.11. 3.11. 4.11. 5.11. promjena (%) 2014 (%) 2.80 Obvezni mirovinski fondovi - OMF Blagi pad nakon petotjednog vrhunca Europske dionice krajem prošlog tjedna krenule su lagano naniže nakon petotjednog rasta. Pad su predvodile tehnološke kompanije i grčke banke. Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex potkraj proteklog tjedna porasla je u odnosu na tjedan ranije. Tako je Mirex A dosegnuo vrijednost od 102,8349 bodova što je 0,8023 boda više nego u tjednu ranije. Mirex B dosegnuo je 204,1100 bodova, a Mirex C 101,8996 bodova. MIREX - mjesečni primjena od 8. studenoga 2014. 3.11. Izvor: HNB li svoju poziciju prema kuni. Franak je tjedan zaključio na 6,35 kuna, lipu više nego početkom tjed- prema kuni i zaključio ga na 6,18 kuna. Švicarski franak ni euro nisu bitno mijenja- 4.11. 5.11. 6.11. NIKKEI 225 3.11. 4.11. 5.11. 6.11. 7.11. ski sektor prema najgorem tjednu u protekla četiri mjeseca. Investitori čekaju i dokaze da američko gospodarstvo raste nakon što su Federalne rezerve završile s kupnjom obveznica. Prema podacima o zapošljavanju, u listopadu je 235.000 ljudi našlo posao, a nezaposlenost je na najnižoj razini u proteklih šest godina - 5,9 posto. Ozbiljan rast zabilježile su i osiguravateljske kuće koje su poput Allianza porasle za pet posto nakon najava da će dioničarima isplatiti veću dobit. Rast je pratio i švicarski osiguravatelj Swiss Re nakon neočekivanog rasta dobiti. kategorija A MIREX A 05.11 102,8002 0.03 AZ - A 06.11 102,6136 -0.10 2.61 Erste Plavi - A 06.11 102,9042 0.11 2.90 PBZ CO - A 06.11 103,3266 0.16 3.33 Raiffeisen OMF - A 05.11 102,7692 0.05 2.77 kategorija B MIREX B 05.11 204,0866 0.03 10.48 AZ - B 06.11 208,9812 0.04 10.50 Erste Plavi - B 06.11 207,9973 0.08 8.98 PBZ CO - B 06.11 186,7376 0.00 9.57 Raiffeisen OMF - B 05.11 205,2882 0.13 11.56 kategorija C MIREX C 05.11 102,0029 -0.01 2.00 AZ - C 06.11 101,1517 -0.17 1.15 Erste Plavi - C 06.11 102,1545 -0.05 2.15 PBZ CO - C 06.11 101,6878 -0.03 1.69 Raiffeisen OMF - C 05.11 102,8558 -0.02 2.86 Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 05.11 198,6902 0.14 12.79 AZ Profit 06.11 235,9167 0.18 8.62 Croatia osiguranje 06.11 146,6860 0.04 8.43 AZ Benefit 06.11 216,2017 -0.00 9.40 Erste Plavi Expert 06.11 171,6705 0.07 8.25 Erste Plavi Protect 06.11 174,0475 -0.04 7.31 31 www.privredni.hr Broj 3852, 10. studenoga 2014. BURZA UKUPAN TJEDNI PROMET: 297.649.301,37 kn Manji promet i pad Crobexa Osam od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je završilo u plusu. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +9,67 posto do -1,30 posto. Ukupno je tek sedam izdanja trgovano u iznosu većem od mi- Iztok Likar www.hrportfolio.hr R edovni je dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 43 milijuna kuna, što je pad od 15 posto. Top 10 po prometu HT d.d. Zagrebacka banka d.d. Adris grupa d.d. (redovna) Podravka d.d. Valamar Riviera d.d. Atlantic grupa d.d. Auto Hrvatska d.d. Turbos DAX short C Hoteli Maestral d.d. Ledo d.d. tjedna promjena -0,39% +1,61% +0,02% +0,65% -1,30% +2,19% +0,20% +9,67% +6,45% +1,19% zadnja cijena 157,88 35,96 374,99 309,00 19,80 1.014,99 512,00 49,90 330,00 8.500,00 promet 7.709.439,49 3.418.072,34 2.697.023,85 2.297.577,36 1.802.063,58 1.323.263,12 1.187.131,27 996.164,12 981.545,65 883.830,02 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 42.547.945,26 kn lijun kuna, dok je 17 izdanja skupilo promet veći od pola milijuna kuna. Crobex je pao i tjedan završio na 1.831,99 bodova, a pao je i Crobex10, za 1,13 posto te je tjedan završio na 1.040,99 bodova. Kod sek10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos H. HUB N. GAS long 5 Turbos WTI nafta short 9 Turbos zlato short 7 Hoteli Podgora d.d. HTP Orebic d.d. Turbos DAX short C Finvest Corp d.d. Varteks d.d. Hoteli Maestral d.d. PIK-Vinkovci d.d. torskih indeksa najviše je rastao CROBEXturist za 1,30 posto, dok najveći pad bilježi CROBEXtransport, -1,31 posto. Crobis je pao za 0,04, a Crobistr za 0,06 posto. Dobitnike predvodi osmi najlikvidniji tur- tjedna promjena +64,29% +48,89% +25,62% +24,95% +12,50% +9,67% +8,70% +6,72% +6,45% +6,43% zadnja cijena 6,90 80,40 161,30 23,99 90,00 49,90 25,00 26,68 330,00 298,00 promet 141.171,00 14.935,10 3.064,70 839,65 18.450,00 996.164,12 25,00 452.026,54 981.545,65 29.800,00 INVESTICIJSKI FONDOVI index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr zadnja vrijednost 1.831,9900 1.040,9900 104,6553 135,8598 bo certifikat DAX Short C s rastom od 9,67 posto, uz promet od 996.000 kuna. Gubitnik tjedna je peta naj10 dionica s najvećim padom cijene Turbos H. HUB N. GAS short 6 HG Spot d.d. (u stečaju) Turbos srebro long A Turbos H. HUB N. GAS short 5 Puljanka d.d. Turbos E-mini S&P 500 short 7 Jadran d.d. Turbos DAX short A Pounje d.d. Žitnjak d.d. zadnja cijena 1,70 0,40 4,70 4,20 15,00 5,60 79,00 84,84 1,11 180,01 promet 34.192,80 2.393,32 4.608,50 6.747,00 2.550,00 44.516,00 12.733,26 1.133,26 2.220,00 180,01 *vijesti Protekli tjedan je od 72 aktivna otvorena investicijska fonda njih 65 poraslo. Od toga je 17 fondova poraslo za više od jedan posto, dok je šest fondova palo, a od toga jedan preko jedan posto. Fondovi su tako treći tjedan uzastopno završili u plusu. Najveći dobitnici su fondovi koji su orijentirani na svjetska tržišta. Uku- pno su fondovi u zadnja 33 tjedna samo tri tjedna bilježili negativne rezultate. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalaze se dionički i jedan mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +3,09 do -2,76 posto. Prema prinosu u zadnjih 12 mjeseci 18 fondova bilježi rast veći od 10 posto, dok je 36 fondova poraslo preko pet posto. Dionički fondovi s najvećim prinosima u promatranom razdoblju su KD Victoria (+38,65 posto) i Capital Two (+35,01 posto). Najuspješnije mješovite fondove predvodi Allianz Portfolio (+18,28 posto), a slijedi ICF Balanced (+17,45 posto). Kod ob- OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Vrijednost udjela kn € € € $ kn kn € € € kn € kn kn kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € kn kn € € € 19,7993 9,9783 133,1200 126,5033 184,4838 72,8839 13,3456 127,0786 53,2300 10,2345 93,8929 82,6700 105,0973 111,3510 86,7250 44,5258 7,3444 15,2436 5,9417 40,6564 92,9758 571,6815 90,1622 80,7000 172,3245 77,1048 74,2660 101,3454 9,6085 94,4910 119,2700 134,9377 0,89 1,77 2,95 1,99 1,94 0,30 2,56 -0,34 0,28 0,21 1,09 0,25 2,01 -0,06 0,77 1,24 -0,26 1,81 -2,76 0,51 1,53 1,24 0,50 0,01 3,09 0,40 0,42 0,32 0,75 0,04 0,78 -0,07 € € 99,5853 100,7900 1,12 0,22 € € 146,6895 13,4206 1,02 1,62 Valuta KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen New Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA Frontier OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe Ilirika BRIC CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Dynamic Allianz Equity POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Smart Equity Raiffeisen zaštićena glavnica vezničkih fondova najveći prinos u zadnjih 12 mjeseci bilježi fond HPB Obveznički s rastom od 7,60 posto, a slijedi PBZ Bond sa 7,44 posto. Eurske novčane fondove predvodi Agram Euro Cash s rastom od 2,65 posto, a kunske novčane fondove predvodi Locusta Cash sa 2,57 posto. (I.L.) 0d 30.10.2014. do 6.11.2014. godine *Tjedna promjena [%] DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond likvidnija Riviera Adria s padom od -1,30 posto na 19,80 kuna i prometom od 1,8 milijuna kuna. tjedna promjena -60,47% -56,52% -47,78% -35,38% -28,57% -22,22% -20,99% -20,78% -19,57% -19,01% Treći tjedan u zelenome Naziv(fond) tjedna promjena -0,37% -1,13% -0,04% +0,06% Naziv(fond) HI-balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Agram Trust Allianz Portfolio Raiffeisen Harmonic € kn kn kn kn kn kn € 11,7582 116,0952 84,8562 110,6516 8,6557 51,3419 143,9571 101,2300 *Tjedna promjena [%] 1,29 0,77 0,33 0,25 1,27 0,10 0,50 -0,09 € € € € kn € kn € 178,9260 13,4124 165,1000 118,9010 194,5901 146,7320 73,1891 108,8500 0,21 0,40 0,08 0,16 0,04 0,01 0,98 0,10 kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn € 142,1259 174,0198 149,4145 138,1109 156,0600 149,6600 150,1272 129,4431 142,0903 131,7679 127,6184 12,1497 117,3828 114,6000 108,7693 105,0000 105,8127 1327,6286 106,5884 102,1738 0,01 0,02 0,01 0,02 0,02 0,01 0,02 0,01 0,02 0,01 0,02 0,04 0,01 0,01 0,02 0,00 0,02 0,17 0,02 0,01 Valuta Vrijednost udjela OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One HPB Obveznički NETA Emerging Bond Erste Adriatic Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Money One Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani Trajekti za Jadroliniju Brodogradilište Uljanik isporučilo je četvrti trajekt, posljednji koji je izgradilo za hrvatskog nacionalnog brodara Jadroliniju. Ugovor za gradnju četiriju brodova Uljanik i Jadrolinija potpisali su u ožujku prošle godine. Riječ je o poslu vrijednom ukupno 32 milijuna eura, kojim Jadrolinija obnavlja flotu za održavanje obalnog linijskog prijevoza, odnosno lokalnih linija. Uljanik je tako za Jadroliniju izgradio četiri istovjetna putnička broda, kapaciteta 600 putnika ljeti, odnosno 320 zimi. Sunčani Hvar smanjuje kapital Uprava Sunčanog Hvara sazvala je za 18. prosinca izvanrednu skupštinu dioničara na kojoj će se odlučivati o promjenama temeljnog kapitala. Dioničari će odlučivati o pojednostavljenom smanjenju temeljnog kapitala radi pokrića gubitaka kroz smanjenje vrijednosti dionice. Temeljni kapital društva je 334 milijuna kuna, a akumulirani gubitak je prošle godine iznosio 284 milijuna kuna. Dioničarima se predlaže da se dio ukupnog gubitka u iznosu od 40,8 milijuna kuna pokrije iz rezervi društva, temeljni kapital bi se zatim smanjio za 166,8 milijuna kuna smanjenjem nominalnog iznosa dionica sa 40 na 20 kuna, a nepokriveni gubitak od 76,4 milijuna kuna pokrio bi se iz dobiti u idućim godinama. Zadržani rejtinzi Agencija Standard&Poor’s zadržala je kreditne rejtinge Zagrebačke banke i Hrvatske banke za obnovu i razvitak, kao i stabilne izglede. Zagrebačkoj banci zadržan je dugoročni kreditni rejting na BB, a HBOR-u kratkoročni i dugoročni rejting na BB/B. U S&P-u kažu kako ne vide povećanje ekonomskih rizika za hrvatske banke, a i trendove ekonomskog i industrijskog rizika ocjenjuju stabilnima. AD Plastik - “držati” Erste analitičari blago su povisili ciljanu cijenu za dionicu AD Plastika sa 121 kune na 130 kuna, no i dalje zadržavaju preporuku “držati”. Prognoze prihoda u matici su povećane, na krilima oporavka EU tržišta automobila i rastu proizvodnje automobila u slovenskom Revozu. Iz Revoza su najavili zapošljavanje dodatnih 450 ljudi kako bi namirili potražnju za novim modelom Renault Twingo i Smartom. Dnevni obujam proizvodnje se povećava sa 600 na 800 vozila, što ima pozitivan utjecaj na AD Plastik kao jednog od ključnih dobavljača. Tjedni gospodarski TV magazin Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: Vinkovačka televizija SBTV Slavonski Brod POLJOPRIVREDNA TV Požega SRCE TV Čakovec TV4R TV ŠIBENIK TV NOVA Pula RI TV Rijeka VOX Zadar TV ŠIBENIK TV JADRAN Split Osječka televizija
© Copyright 2024 Paperzz