PROGRAM ODRŽIVOSTI CIVILNOG DRUŠTVA U BiH (CSSP) JAVNI POZIV za dostavljanje aplikacija - Uputstvo za aplikante - Decembar 2013 Centri civilnih inicijativa Centar za promociju civilnog društva SADRŽAJ POPIS SKRAĆENICA ................................................................................................................2 JAVNI POZIV ZA DOSTAVLJANJE APLIKACIJA ...........................................................................3 POZADINA .............................................................................................................................4 PODGRANTOVI ZA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA ...........................................................5 SEKTORI / OBLASTI JAVNOG POZIVA ......................................................................................6 PROCES DODJELE GRANTOVA NA PROGRAMU CSSP..............................................................10 VREDNOVANJE PROJEKATA .................................................................................................12 USLOVI I PROCEDURE ZA APLICIRANJE..................................................................................13 GENERALNE SMJERNICE ZA KREIRANJE APLIKACIJA ..............................................................15 IZJAVA O PARTNERSTVU ......................................................................................................16 Centri civilnih inicijativa (CCI) je bosanskohercegovačka, nevladina, nestranačka organizacija koja radi na području cijele Bosne i Hercegovine, kao i u Centralno i Istočno Evropskom (CEE) regionu. Misija CCI jeste da promoviše i podstiče aktivno učešće građana u bosanskohercegovačkim društvenim procesima i da jača kapacitete organizacija i pojedinaca kako bi efikasnije rješavali probleme u zajednicama širom Bosne i Hercegovine. Centar za promociju civilnog društva (CPCD) je bosanskohercegovačka nevladina, nestranačka organizacija osnovna 1996. godine, koja radi na području cijele BiH. Misija CPCD je da doprinese jačanju civilnog društva u BiH kroz pružanje podrške razvoju organizacija civilnog društva i njihovoj međusobnoj saradnji i umrežavanju, uspostavljanje okvira za efikasne odnose sa vladinim i profitnim sektorom i razvoj građanskog aktivizma, kao i kroz promociju neprofitnog sektora kao kvalitetnog i nezaobilaznog aktera u društvenoekonomskom razvoju zemlje. Program održivosti civilnog društva (CSSP) – Uputstvo za aplikante 1 Centri civilnih inicijativa Centar za promociju civilnog društva POPIS SKRAĆENICA BiH – Bosna i Hercegovina BDP - Bruto domaći proizvod CCI – Centri civilnih inicijativa CPCD – Centar za promociju civilnog društva CSSP – Program održivosti civilnog društva u BiH EK - Evropska komisija EU – Evropska unija LAG – Lokalna savjetodavna grupa NVO – Nevladina organizacija OCD – Organizacija civilnog društva USAID – Američka agencija za međunarodni razvoj Program održivosti civilnog društva (CSSP) – Uputstvo za aplikante 2 Centri civilnih inicijativa Centar za promociju civilnog društva JAVNI POZIV ZA DOSTAVLJANJE APLIKACIJA 1 Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog drustva (CPCD), kao implementatori Programa održivosti civilnog društva u BiH (CSSP), koji je finansijski podržan od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i Britanske ambasade u BiH, pozivaju sve zainteresovane bh nevladine organizacije (udruženja i fondacije), da podnošenjem aplikacija iskažu interes da budu sektorski partneri na ovom programu. Ovim javnim pozivom, namjeravaju se identifikovati najbolji aplikanti u svakom sektoru, koji će u narednoj fazi dostaviti prijedloge projekata, radi dobijanja grant podrške za implementaciju konkretnih projektnih aktivnosti. Sektori u kojima će biti odabrani najbolji aplikanti – sektorski partneri su: (1) Zapošljavanje i tržište rada; (2) Politike ekonomskog razvoja; (3) Upravljanje javnim finansijama (planiranje i izvršenje budžeta); (4) Obrazovanje; (5) Zdravstvo; (6) Zaštita okoliša i energetska efikasnost; (7) Poljoprivreda i ruralni razvoj; (8) Sektor pravosuđa; (9) Kultura, (10) Ljudska prava marginalizovane grupe; (11) Prava žena i (12) Borba protiv korupcije. Javni poziv za dostavljanje aplikacija je otvoren od dana objavljivanja do 31. januara 2014. godine u 16,00 časova. U cilju detaljnijeg upoznavanja zainteresovanih organizacija, biće organizovane prezentacije javnog poziva u Tuzli, Banja Luci, Sarajevu i Mostaru, prema sljedećem rasporedu: - Tuzla 27. decembar 2013. (petak) u 10 sati, Hotel Tuzla (Ul. ZAVNOBiH-a 13) - Banjaluka - 30. decembar 2013. (ponedeljak) u 12 sati, Hotel Bosna (Ul. Kralja Petra I Karađorđevića 97) - Sarajevo - 09. januar 2014. (četvrtak) u 12 sati, Hotel Saraj (Ul. Nevjestina 5) - Mostar - 10. januar 2014. (petak) u 10 sati , Hotel Ero (Ul. Dr. Ante Starčevića) Sva pitanja koja se tiču ovog javnog poziva, kao i obavezne najave učešće na prezentacijama, dostavljaju se isključivo putem e-mail adrese: grantovi@ccibh.org. Obrazac aplikacije, te detaljno Uputstvo za aplikante, dostupni su na web stranici CCI – www.cci.ba. Od aplikanata se traži da do navedenog roka dostave kompletnu aplikacionu dokumentaciju u elektronskoj formi na e-mail adresu: grantovi@ccibh.org. 1 Sažetak javnog poziva objavljen u dnevnim novinama Program održivosti civilnog društva (CSSP) – Uputstvo za aplikante 3 Centri civilnih inicijativa Centar za promociju civilnog društva POZADINA Program održivosti civilnog društva (CSSP) je petogodišnji projekat koji implemenitraju Centri civilnih inicijativa, kao glavni implementator, i Centar za promociju civilnog društva, kao partner na projektu, u periodu septembar 2013 – avgust 2018. godine. Program CSSP je finansijski podržan od strane Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i Britanske ambasade u BiH. Program CSSP fokusiran je na jačanje uloge civilnog društva u BiH na kreiranje i donošenje javnih politka, nadgledanju njihove primjene, kao i na stvaranje pretpostavki za njegovu dugoročnu održivost. Samo snažno civilno društvo ima moć da se nametne kao nezaobilazan faktor u procesu donošenja odluka, koje su u interesu građana Bosne i Hercegovine. Cilj programa: Program CSSP ima cilj da osnaži i održi kapacitet bh civilnog društva, kako bi ono uticalo na kreiranje i implementaciju javnih politika, koje su od interesa za građane BiH. Pristup implementaciji CSSP-a fokusiran je na tri oblasti: Jačanje legitimnosti OCD-a, kako bi one istinski predstavljale interese građana; Jačanje kompetentnosti OCD-a i njihovo profilisanje u svojim sektorima djelovanja, kako bi na osnovu kvaliteta svoga rada zavrijedile poštovanje građana i stejkholdera2; Povećanje uticaja OCD-a u procesima donošenja javnih politika kao i unapređenja radnog okruženja OCD-a. 2 Stejkholderi (zainteresovane strane/relevantni akteri) - od engleskih reči „stake“ = interes, „holder“ = držalac, su pojedinci ili grupe koji su indirektno ili direktno zainteresovani za ostvarivanje određenih ciljeva (u ovom slučaju rješavanja prioritetnih problema jednog sektora). Program održivosti civilnog društva (CSSP) – Uputstvo za aplikante 4 Centri civilnih inicijativa Centar za promociju civilnog društva PODGRANTOVI ZA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA Ukupna vrijednost planiranih sredstava za podgrantove na programu CSSP iznosi okvirno 4,8 miliona USD3, za period od pet godina trajanja programa CSSP. Namjera je da se podgrantovi dodjele za 124 OCD-a u svrhu (1) razvoja sektorske mreže stejkholdera, (2) jačanja održivosti OCD-a, i (3) zagovaranja rješavanja identifikovanih sektorskih problema. Ovim javnim pozivom biće identifikovani sektorski partneri5, koji će na programu CSSP biti odgovorni da razviju funkcionalne sektorske mreže stejkholdera6, koje će uključiti pojedince i predstavnike vlasti, biznis sektora, akademske zajednice, medija, te drugih organizacija civilnog društva. Ove mreže će, kao jednu od prvih aktivnosti, kroz široke konsultacije sa građanima i različitim interesnim grupama, identifikovati prioritetene probleme sektora, čije će rješavanje kasnije zagovarati. Iako će putem javnog poziva odabrati organizacije civilnog društva – sektorske partnere, koje će biti odgovorne za realizaciju ciljeva u okviru svojih sektora/oblasti, CCI/CPCD će odabranim sektorskim partnerima obezbjediti konsultantsku podršku, jačati koordinaciju i sinergiju u njihovom djelovanju. Tokom petogodišnjeg perioda (2013-2018), kroz implementaciju CSSP, želi se dati nova energija i vizija za održivi razvoj, ne samo za odabranih 12 OCD-a, nego dati pozitivan primjer za razvoj cjelokupnog civilnog društva u u BiH. Projektom se se želi unaprijediti imidž OCD-a u javnosti, uključujući sve društvene aktere (građane, vlasti, biznis sektor, medije, akademsku zajednicu itd.) i na taj način doprinijeti daljem razvoju participatorne demokratije u BiH. 3 Od ukupno raspoloživih sredstava, okvirno 4,425 miliona USD čine sredstva USAID-a, a 375 hiljada USD sredstva Britanske ambasade u BiH 4 Broj podržanih OCD-a može biti i manji, u zavisnosti od interesovanja i kvaliteta pristiglih aplikacija. 5 Sektorski partneri su nevladine organizacije (aplikanti) čije aplikacije zadovolje sve kriterije i budu ocjenjene najboljim u sektoru. 6 Sektorska mreža stejkoldera je mreža koja bi trebala uključiti 15-40 aktera iz čitave BiH, zainteresiranih za partnersku saradnju u određenom sektoru. Program održivosti civilnog društva (CSSP) – Uputstvo za aplikante 5 Centri civilnih inicijativa Centar za promociju civilnog društva SEKTORI / OBLASTI JAVNOG POZIVA Sektori/oblasti za koje će biti odabrane partnerske organizacije su: 1. Zapošljavanje i tržište rada; 2. Politike ekonomskog razvoja; 3. Upravljanje javnim finansijama (planiranje i izvršenje budžeta); 4. Obrazovanje; 5. Zdravstvo; 6. Zaštita okoliša i energetska efikasnost; 7. Poljoprivreda i ruralni razvoj; 8. Sektor pravosuđa; 9. Kultura; 10. Ljudska prava - marginalizovane grupe; 11. Prava žena; 12. Borba protiv korupcije. 1. Zapošljavanje i tržišta rada – Trenutni sistem zapošljavanja nije efikasan i ne može odgovoriti današnjim zahtjevima tržišta rada. Kao posljedica toga, u BiH konstantno raste broj nezaposlenih osoba, koji je u julu 2013. prekoračio cifru od 550.000.7 Drugi ozbiljan problem jeste postojanje takozvanog „sivog“ tržišta rada i nedovoljno izdvajanje sredstava za aktivne politike zapošljavanja u odnosu na pasivne politike, koje su u stvari, neki vid socijalne pomoći. Državni servis za zapošljavanje, koji dominira posredovanjem u zapošljavanju i koji troši velika sredstva za ovu namjenu, bilježi loše rezultate u smanjivanju nezaposlenosti. Zakonski okvir koji reguliše sektor rada i zapošljavanja, uključujući i nadoknade za nezaposlenost, samo je djelimično reformisan i nedovoljno usklađen sa međunarodnim standardima, EU zahtjevima i stvarnim zahtjevima tržišta rada. 8 Zapošljavanje, kao jedan od ključnih problema, definisan je u dokumentu Građanska platforma9, a nalazi se kao jedan od prioriteta Strategije razvoja BiH. 2. Ekonomske razvojne politike – Ekonomski oporavak Bosne i Hercegovine teče veoma sporo. Činjenica da najveći dio ekonomskih indikatora bilježi negativan trend, ili slab i nedovoljan rast govori u prilog gore navedene tvrdnje. Iako rješenje ovog problema zahtjeva multisektorski pristup, moguće je identifikovati neka ključna pitanja kao što su nedostatak sistemskih aktivnosti za krieranje afirmativnog poslovnog okruženja, visoki porezi, brojne birokratske barijere koje narušavaju poslovne radnje, nedovoljna podrška kompanijama koje su orijentirane ka izvozu, značajna siva ekonomija, itd. Prema Doing business 2013 (Izvještaj o lakoći poslovanja za 2013), BiH je rangirana na 126. mjestu od ukupno 128 država, i još uvijek je najlošije rangirana država u regionu. Ovo potvrđuje da su poslovno okruženje, zakonodavstvo, administracija, finansijski sektor, politike oporezivanja, lakoća ulaganja i drugi indikatori još uvijek daleko lošiji u poređenju sa državama u regionu. Iako se ekonomski razvoj nalazi kao prioritet u strateškim dokumentima, konkretni koraci koji će dovesti do progresa u ovoj oblasti, i dalje izostaju. 7 Podaci BH Agencije za statistiku CCI; Analiza politika za zapošljavanje u BiH , 2013 9 U dokument “Građanska platforma za Opšte izbore 2006“ identifikovano je 12 prioritenih problema građana i postavljeni konkretni zahtjevi izabranim vlastima za njihovo rješavanje. Ovaj dokument svojim potpisima podržalo je preko 500.000 građana BiH. 8 Program održivosti civilnog društva (CSSP) – Uputstvo za aplikante 6 Centri civilnih inicijativa Centar za promociju civilnog društva 3. Upravljanje javnim finansijama (planiranje i realizacija budžeta) - Javne finansije predstavljaju važnu oblast za ekonomsku stabilnost jednog društva. Nažalost, javne finansije u BiH, vrlo četo su generator nekih drugih društvenih problema. Budžetski proces pokazuje brojne slabosti, a učešće javnosti u procesu budžetiranja gotovo je zanemarivo. Učestala odlaganja usvajanja budžeta, ili usvajanja budžeta po hitnom postupku, sa kojima su se pojedini nivoi vlasti u BiH suočavali u proteklim godinama, te brojni problemi u izvršenju budžeta, pokazatelji su lošeg stanja u ovoj oblasti. Izvještaji entitetskih i državne revizorskih institucija već godinama ukazuju na brojne nedostatke i propuste u trošenju javnih sredstava, bez značajnijih iskoraka kojim bi se stanje unaprijedilo. Problem prekomjerne, neefikasne i netransparentne javne potrošnje, građane BiH košta ogromnih sredstva koje bi mogle biti investirane u razvojne svrhe. Iako je reforma javih finansija navedena kao poseban cilj u Strategiji reforme javne uprave, značajan napredak u ovoj oblasti još uvijek nije napravljen. 4. Obrazovanje – Prevashodno zbog državne strukture, obrazovni sistem u BiH visoko je decentralizovan, bez odgovarajuće vertikalne i horizontalne odgovornosti i koordinacije. Obrazovne institucije se suočavaju sa problemom finansiranja i uglavnom nemaju sredstava da modernizuju svoju opremu i pomagala, ali ni da investiraju u razvoj osoblja. Ulaganja u nauku i obrazovanje su daleko od prosjeka EU. Jedan od ključnih problema ogleda se u činjenici da obrazovni sistem u BiH nije u skladu sa zahtjevima tržišta rada, jer visoke škole i unverziteti imaju svoje vlastite pristupne politike i proizvode radnu snagu koja kasnije ne može naći zaposlenje. Kvalitet stečenih znanja i vještina je na prilično niskom nivoi i male upotrebne vrijednosti, jer nedostaje praktično obrazovanje. BiH se nalazi na dnu liste evropskih zemalja, kada je u pitanju kvalitet obrazovanja, a kao potpisnica Bolonjske deklaracije pokazala je veoma mali napredak po pitanju njene implementacije. Reforma obrazovnog sistema je identifikovana kao jedan od prioriteta građana BiH, naročito mladih ljudi, i kao takav nalazi se u prioritetima Građanske platforme. 5. Zdravstvo – Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, BiH ima najlošiji zdravstveni sistem u poređenju sa drugim državama u regionu. Prava na zdravstvenu zaštitu se realizuju kroz 13 različitih fondova, na ovaj način se kreiraju gubici, zaduženja i generalno loš nivo zadovoljstva kod građana, koji su prisiljeni da čekaju mjesecima za neke medicinske usluge i i tretmane. Sistem zdravstvene zaštite suočava se sa problemom odljeva kvalitene radne snage, koji posao traže u inostranstvu. Iznad svega, mnoge istraživačke studije pokazuju da je zdravstvena zaštita u BiH žarište korupcije, dok je proces javnih nabavki u pojedinim zdravstvenim institucijama okarakterisan kao visoko netransparentan. 6. Zaštita okoliša i energetska efikasnost – Zaštita okoliša je jedna od politika saradnje (član 108.) koje su obuhvaćene Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU. Okoliš je jedna od tema o kojoj Evropska komisija redovno izvještava Savjet i Parlament EU, kao dio redovnih izvještaja o napretku. Ovi izvještaji ukazuju na to da je u ovoj oblasti ostvaren tek ograničen napredak, te da BiH treba poduzeti specifične napore s ciljem uspostavljanja usklađenog zakonskog okvira za zaštitu okoliša i poboljšanja svojih institucinalnih kapaciteta. Između ostalog, posljednji izvještaj navodi da konsultacije sa civilnim sektorom i drugim stejkholderima trebaju biti poboljšane. Planiranje politika za zaštitu okoliša nije adekvatno, a zanemarivanje ovog pitanja može imati značajne posljedice. Takođe, značajnu pažnju EU posvećuje energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije, pa je ovo pitanje definisano i kao jedan od cilljeva u okviru Strategije “EU 2020” kroz tzv. klimatsko-energetski cilj – „20/20/20”. Ocjena je da u području energetske efikasnosti BiH zaostaje za drugim ugovornim stranama Ugovora o energetskoj zajednici, te da ne postoji odgovarajaći Program održivosti civilnog društva (CSSP) – Uputstvo za aplikante 7 Centri civilnih inicijativa Centar za promociju civilnog društva zakonodavni i institucionalni okvir relevantan za ovu djelatnost koja je u skladu s pravnom stečevinom EU, te obavezama preuzetim kroz učešće u međunarodnim ugovorima. 7. Poljoprivredni i ruralni razvoj – Evropska unija posvećuje posebnu pažnju Zajedničkoj poljoprivrednoj politici koja dobija više od 40 posto iz zajedničkog EU budžeta. S druge strane, poljoprivreda u BiH nema tretman koji zaslužuje, a nivo ulaganja u ovaj sektor daleko je manji od udjela koji isti ima u ukupnom BDP-u države. Javna potrošnja u poljoprivredni sektor u BiH je relativno niska, a finansiranje nije fokusirano na oblasti koj generišu najviši rast. Fragmentirano vlasništvo zemljišta i tržišta zemljišta, koje slabo funkcioniše, takođe su ograničavajući faktori za poljoprivredne proizvođače u BiH. Konačno, institucionalna ograničenja kao što su nedostatak usklađenog zakonodavstva, značajni su razlozi zbog kojih poljoprivredni sektor ne može dostići svoj puni potencijal. Ovaj sektor karakteriše visoki trgovinski deficit, a poboljšanje njegove efikasnosti važno je i za buduće pridruživanje EU i za ukupni ekonomski razvoj BiH. Kao posljedica neuspjeha vlasti u BiH da se dogovore o strukturama za usmjeravanje EU finansijske pomoći za poljoprivredni i ruralni razvoj (IPARD), Evropska komisija je donijela odluku da otkaže prethodno suspendovane projekte u oblasti poljoprivrede za našu zemlju. 8. Sektor pravosuđa – Funkcionalan pravosudni sistem predstavlja ključni faktor za uspješnu socijalnu tranziciju. Na svom putu ka EU, BiH će morati odgovoriti na trenutne institucionalne ranjivosti koje su povezane sa fragmentiranim pravosudnim sistemom, kako bi osigurala vladavinu zakona i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Suštinski napredak je bio odsutan u ovoj oblasti tokom dugog niza godina, i na osnovu posljednjeg izvještaja o monitoringu od strane Evropske komisije, napravljen je samo ograničen napredak u ovoj oblasti. Percepcija javnosti o radu sudova i tužiolaštava je negativna, što ukazuje na činjenicu da mnogi građani nemaju povjerenja u pravosudni sistem. Mnoge analize pokazuju da je pravosudni sistem neefikasan, kao i da je pod snažnim uticajem vladajućih političkih struktura. Funkcionisanje pravosudnih institucija, kao i institucija za provedbu zakona u skladu s evropskim standardima, predstavlja važan dio pretpristupnog procesa u EU, koja je i pokrenula strukturalni dijalog o reformi pravosuđa u BiH. 9. Kultura – Ovaj sektor je tokom dugog niza godina bio u potčinjenom položaju u odnosu na ostale sektore. Sektor kulture je decentralizovan i leži u odgovornosti entiteta, kantona i Distrikta Brčko. Državno ministarstvo civilnih poslova je odgovorno za definisanje osnovnih principa koordinacije, usklađivanja radnih planova entitetskih tijela i za definisanje strategije na međunarodnom nivou. Akcioni plan za implementaciju Strategije za politiku kulture za 2011-2014 je usvojen, i kasnije odobren od strane entitetskih i kantonalnih ministara. Ipak, generalna procjena je da se kulturne institucije u BiH nalaze u teškoj situaciji u smislu finansiranja, osoblja i organizacijskog razvoja, te zahtjevaju značajnu podršku od strane vlasti. Pravna i finansijska pozicija sedam kulturnih institucija u državi još uvijek nije rješeno pitanje, što je dovelo do obustave rada nekih od njih. 10. Ljudska prava - marginalizovane grupe – Zaštita prava marginalizovanih grupa izuzetno važna u procjenjivanju demokratskih kapaciteta za integraciju BiH u EU. Izvještaji o ljudskim pravima i zaštiti nacionalnih manjina su integralni dio Izvještaja o napretku koji je izdat od strane EU za države kandidate i potencijalne kandidate. Zbog narušavanja prava nekonstutivnih naroda u BiH, Evropska komisija (EK) je uslovila dalji napredak naše zemlje u EU integracijama, ispunjenjem zahtjeva u vezi slučaja Sejdić-Finci. Prema Izvještaju o napretku BiH za 2013 koji je izdat od strane EK, poštivanje prava manjinskih naroda i nekih Program održivosti civilnog društva (CSSP) – Uputstvo za aplikante 8 Centri civilnih inicijativa Centar za promociju civilnog društva marginalizovanih grupa je vrlo ograničeno (na primjer Roma, osoba sa invaliditetom, LGBT populacija, itd). 11. Prava žena - U posljednjih desetak godina, Bosna i Hercegovina je potpisala brojne međunarodne konvencije, protokole i ugovore koji zahtjevaju primjenu principa zabrane diskriminacije po osnovu spola. I pored činjenice da BiH ima solidan pravni i institucionlani okvir koji garantuje prava žena i njihovo učešće u svim segmentima društva, situacija u praksi nije ni blizu onoga što je propisano zakonom, a žene u BiH još uvijek nisu ravnopravne u ostvarivanju svojih prava. Iako žene čine natpolovičnu većinu u BiH (51%), one su i dalje vrlo slabo zastupljene u političkom i javnom životu, te se suočavaju sa brojnim problemima i diskriminacijom u pristupu zapošljavanju i mehanizmima socijalne zaštite. Programi koje država provodi za stimulisanje zapošljavanja nisu prilagođeni ženama i nemaju uticaja na povećanje broja zaposlenih žena. Pored svega, nasilje nad ženama, a posebno nasilje u porodici, nastavlja biti široko rasprostranjen društveni problem u Bosni i Hercegovini. 12. Borba protiv korupcije – Korupcija je jedno od najznačajnijih i najproširenijih pitanja u BiH. Ankete i istraživačke studije pokazuju da je BiH jedna od najkoruptivnijih država u Evropi. Globalni barometar o korupciji za 2013. godinu10, ukazuje da je nivo korupcije u BiH povećan tokom protekle dvije godine, a institucije nisu efikasne u borbi protiv korupcije, te građani gube povjerenje u institucije za primjenu zakona. U smislu percepcije korupcije, političke stranke se smatraju najkoruptivnijim, potom slijedi zdravstvo, parlament/legislatura, policija, javni službenici/administracija, te obrazovni sistem. Usprkos ovim saznanjima, očito je da ne postoji politička volja da se ovaj problem počne rješavati. Pravni okvir za borbu protiv korupcije, još uvijek se ne nalazi na zadovoljavajućem nivou, a primjena postojećih zakona i efikasnost pravosuđa u oblasti borbe protiv korupcije još uvijek je na značajno niskom nivou. Odgađanja u realizaciji Strategije za borbu protiv korupcije i Akcionog plana za period 2009-2013. su evidentna, što je i potvrđeno u Izvještaju o napretku BiH za 2013. godinu, u kojem je Evropska komisija ukazala na nedostatak značajnog napretka u oblasti borbe protiv korupcije.11 U slučaju da, iz objektivnih razloga (nekvalitetne aplikacije, nezainteresovanost NVO-a za apliciranje u pojedinim sektorima/oblastima i sl.), ne bude moguće odabrati kvalitetne sektorske partnere u nekim od navedenih sektora, CCI / CPCD zadržavaju pravo da ne odaberu sektorske partnere i ne dodjeljuju grant podršku u svim navedenim sektorima. 10 Istraživačka studija Transparency International-a Unutar programa CSSP neće biti kreirana nova antikorupciona mreža, u odnosu na već postojeće mreže finansirane od strane USAID-a ili drugih donatora. Umjesto toga, cilj je unaprjediti koordinaciju i povezanost postojećih mreža i izgraditi kapacitete postojećih OCD-a u oblasti borbe protiv korupcije. 11 Program održivosti civilnog društva (CSSP) – Uputstvo za aplikante 9 Centri civilnih inicijativa Centar za promociju civilnog društva PROCES DODJELE GRANTOVA NA PROGRAMU CSSP Proces dodjele grant sredstava na programu CSSP će se odvijati u dvije faze. U prvoj fazi biće odabrani sektorski partneri, na osnovu javnog poziva, dok će u drugoj fazi, selektovane organizacije – sektorski partneri, podnošenjem prijedloga projekata, aplicirati za grant sredstva. I FAZA Ovaj javni poziv se odnosi iskjlučivo na prvu fazu, koja će okvirno trajati između dva i tri mjeseca, a počinje objavljivanjem javnog poziva, i uključuje sve aktivnosti u vezi njegovog predstavljanja javnosti i potencijalnim aplikantima, prijema vrednovanja pristiglih aplikacija, te na kraju, informisanje aplikanata o rezultatima javnog poziva. Okvirni i rokovi za pojedine aktivnosti unutar I faze, prikazane su u tabeli. Aktivnost Okvirni rok Objavljivanje javnog poziva 24. decembar 2013. Prezentacije javnog poziva 10. januar 2014. Zatvaranje javnog poziva 31. januar 2014. Završetak vrednovanja aplikacija 01. mart 2014. Obavještavanje aplikanata o rezultatima vrednovanja aplikacija 10. mart 2014. II FAZA12 U drugoj fazi, sektorski partneri (selektovani kroz I fazu) na poziv CCI/CPCD, podnosiće prijedloge projekata i aplicirati za raspoloživa grant sredstva na programu CSSP. Planirano je da sva raspoloživa sredstva za podgrantove budu ugovorena do kraja 2014. godine. U tom smislu, sektorski partneri će tokom 2014., u tri navrata, dostaviti projektne prijedloge koji će se fokusirati na: 1) razvoj sektorskih mreža stejkoholdera (okvirno raspoloživa sredstva 50.000 USD po sektoru); 2) kreiranje i realizaciju strategija održivosti i komunikacije sa građanima (okvirno raspoloživa sredstva 100.000 USD po sektoru); 3) vođenje kampanja javnog zagovaranja za rješavanje prioritetnih problema identifikovanih kroz sektorske mreže stejkholdera (okvirno raspoloživa sredstva 250.000 USD po sektoru). Prije podnošenja projektnih prijedloga, sektorski partneri će dobiti treninge iz navedene tri teme, koji će im pomoći da razviju što kvalitetnije prjekte i podnesu prema CCI/CPCD. Dostavljene aplikacije će biti procjenjene u odnosu na ključne tehničke kriterije i izazove u 12 Mogućnost učešća u aktivnostima II faze imaju isključivo organizacije koje su u prethodnoj fazi identifikovane kao sektorski partneri (i njihovi ključni partneri, ako su predviđeni u aplikaciji), što, u praktično smislu, znači da samo ove organizacije imaju pravo aplicirati za grant sredstva. Pregled aktivnosti II faze dodjele grantova, ovdje je predstavljen da bi potencijalni aplikanti za ovaj javni poziv mogli imati kompletnu informaciju i redoslijed aktivnosti nakon selekcije sektorskih partnera na programu CSSP. Program održivosti civilnog društva (CSSP) – Uputstvo za aplikante 10 Centri civilnih inicijativa Centar za promociju civilnog društva svakom sektoru (i opcionalno razmotrene radi njihovog poboljšanja i finalizacije), te dostavljene donatoru na konačno odobrenje. Prijedlozi projekata će se podnositi sukcesivno tokom 2014. godine, a očekuje se da prvi prijedlog projekta za razvoj sektorskih mreža stejkholdera, sektorski partneri podnesu u aprilu 2014. godine. Podnoseći prvi prijedlog projekta, sektorski partneri će aplicirati za sredstva za formiranje funkcionalne mreže stejkholdera i identifikaciju ključnih problema unutar datog sektora, čije će rješavanje u narednoj fazi zagovarati. Polovinom 2014. godine, sektorski partneri će dostaviti prijedloge projekata sa ciljem kreiranja i implementacije njihovih strategija koje su u vezi sa organizacijskom održivosti i komunikacijom sa javnosti. Krajem 2014. godine, sektorski partneri ća aplicirati po treći put, kako bi dobili grant sredstva za implementaciju konkretnih aktivnosti (kampanje, monitoring, istraživanja i analize i sl.), sa ciljem zagovaranja rješevanja prioritetnih problema identifikovanih od strane sektorskih mreža kroz prvi odobreni grant. Prije svakog kruga podnošenja prijedloga projekata, sektorski partneri će blagovremeno dobiti poziv od strane CCI/CPCD sa detaljnim uputstvom i smjernicama za kreiranje ovih dokumenata. Program održivosti civilnog društva (CSSP) – Uputstvo za aplikante 11 Centri civilnih inicijativa Centar za promociju civilnog društva VREDNOVANJE APLIKACIJA U cilju obezbjeđivanja potpune objektivnosti i nepristranosti procesa odabira sektorskih partnera, njegove transparentnosti i konkurentnosti, razmatranje i vrednovanja pristiglih aplikacija (I FAZA dodjele grantova) obaviće Lokalna savjetodavna grupa (LAG), čiji sastav će činiti pojedinci iz svih sektora društva (civilnog društva, biznis sektora, predstavnika vlasti i akademske zajednice). Vrednovanje aplikacija i prateće dokumentacije obaviće se na bazi sljedećih kriterija: KRITERIJI ZA VREDNOVANJE Max. broj bodova Uvod – motivisanost za apliciranje Usklađenost organizacijske misije, vizije, strateških ciljevi aplikanta sa izazovima odabranog sektora / oblasti javnog poziva Motivisanost organizacije, ključni razlozi i komparativne prednosti aplikanta da bude sektorski partner 20 Metodološki pristup 30 10 10 Nivo razumijevanja i pojašnjenja ključnih problema sektora Predloženi pristup razvoja sektorske mreže (način formiranja mreže, geografska zastupljenost, planirani broj članova i sl.) Opis aktivnosti koje bi trebalo preduzeti u svrhu rješavanja problema sektora i uloga sektorske mreže u unapređenju stanja u sektoru Organizacijsko iskustvo 10 10 10 35 Upravljački kapaciteti organizacije – organizacijska struktura i organigram Prethodna dostignuća u sektoru (učešće u kreiranju javnih politika; uspješno realizovane kampanje zagovaranja; kreirani matarijali-publikacije, analize, istraživanja; uspostavljene mreže, kampanje informisanja javnosti i sl.) Specifični primjeri prethodne saradnje u sektoru sa drugim OCD-ima, vladinim institucijama, biznis sektorom, građanima i medijima 5 15 15 Prethodna izvedba [1]*: Prethodna izvedba projekata u zadnje tri godine u sektoru za koji se aplicira (opis projekata, budžet projekta, reference); 10 Učešće aplikanta: Učešće aplikanta uključujući sufinansiranje drugih donatora ili vlastito finansijsko učešće , učešće u stvarima, ljudskim resursima, know-how, itd. 5 TOTAL 10 5 100 NAPOMENA: Samo najbolja rangirana aplikacija u svakom od sektora biće odobrena, pod uslovom da njen ukupan zbir prilikom vrednovanja po svim kriterijima, iznosi najmanje 60 bodova. Program održivosti civilnog društva (CSSP) – Uputstvo za aplikante 12 Centri civilnih inicijativa Centar za promociju civilnog društva USLOVI I PROCEDURE ZA APLICIRANJE Javni poziv je otvoren od dana objavljivanja do 31. januara 2014. godine u 16,00 sati. Aplikacije i prateća dokumentcija (u elektronskoj formi) dostavljaju se isključivo putem e-mail adrese: grantovi@ccibh.org, a najkasnije do gore navedenog roka. Aplikacije pristigle nakon ovog roka, neće biti uzete u razmatranje. Aplikacije i prateća dokumentacija, moraju biti napisane na jednom od službenih jezika i pisama Bosne i Hercegovine. Obavezna aplikaciona dokumentacija za aplikanta: Aplikacioni obrazac u elektronskoj formi (PDF dokument) sa dodacima (Dodatak I – Podaci o projektima u sektoru implementiranim u protekle tri godine, Dodatak II – Podaci o referencama i Dodatak III – Lista za provjeru) Rješenje o registraciji u elektronskoj formi (skeniran dokument) Finansijski izvještaj za posljednju fiskalnu godinu u elektronskoj formi (skeniran dokument) Struktura organizacije – organigram u elektronskom formatu Nepotpune aplikacije neće biti uzete u razmatranje, kao ni prijave na neodgovarajućim obrascima. Povratne informacije o prihvatanju ili odbijanju aplikacije biće dostavljene aplikantima najkasnije 45 dana od zatvaranja javnog poziva. Pravo učešća na ovom javnom pozivu imaju pravna lica registrovana prema važećim zakonima o udruženjima i fonadacijama u BiH, koja imaju jedan od slijedećih pravnih statusa: Udruženje; Fondacija. Pojedinci, političke stranke, međunarodne i strane organizacije, vladine institucije, vjerske zajednice nemaju pravo učešća na ovom javnom pozivu. Isti aplikant može aplicirati maksimalno za dva sektora, s tim da može biti odobrena aplikacija samo za jedan od sektora javnog poziva. Partnerske aplikacije Svi prethodno navedeni uslovi i kriteriji, osim za aplikante, važe i za organizacije sa statusom „ključnog partnera“, ukoliko se radi o partnerskim aplikacijama. Aplikacijom može biti predviđeno učešće jedne partnerske organizacije (ključnog partnera). Pod ključnim partnerima se podrazumjevaju organizacije koje će nakon odobravanja aplikacije u I fazi, te projektnih prijedloga u II fazi, biti direktno uključene (pored sektorskog partnera – aplikanta) i odgovorne za implementaciju pojedinih projektnih aktivnosti unutar odobrenih projekata u okviru programa CSSP. CCI će grant ugovore zaključiti isključivo sa aplikantom, a ne sa ključnim partnerom. Tokom implementacije projekata, aplikant će biti odgovoran za upravljanje programskim i finansijskim segmentom projekta, kao i za izvještavanje prema donatoru. Program održivosti civilnog društva (CSSP) – Uputstvo za aplikante 13 Centri civilnih inicijativa Centar za promociju civilnog društva Dodatna dokumentacija uz aplikaciju za ključnog partnera: Rješenje o registraciji u elektronskoj formi (skeniran dokument) Finansijski izvještaj za posljednju fiskalnu godinu u elektronskoj formi (skeniran dokument) Struktura organizacije – organigram u elektronskom formatu Izjava o partnerstvu (obrazac se nalazi na posljednjoj stranici ovog dokumenta), potpisanu (sa pečatom) od strane ovlašćenog lica (skeniran dokument). Sva pitanja koja se tiču ovog poziva za projekte trebaju biti dostavljena u pisanoj formi na email: grantovi@ccibh.org. Odgovore na pitanja aplikanti će dobiti pismenim putem u roku od sedam dana, a ukoliko su pitanja od značaja za sve potencijalne aplikante, odgovori će biti postavljeni na web stranicu CCI-a, www.cci.ba. Program održivosti civilnog društva (CSSP) – Uputstvo za aplikante 14 Centri civilnih inicijativa Centar za promociju civilnog društva GENERALNE SMJERNICE ZA KREIRANJE APLIKACIJA U svrhu kreiranja što kvalitetnijih aplikacija, u nastavku dajemo sumirani pregled smjernica koje potencijalni aplikanti trebaju uzeti u obzir: Aplikant je nevladina organizacija (udruženje ili fondacija) koja aplicira da bude sektorski partner na programu CSSP. Aplikant može aplicirati sa još jednom partnerskom organizacijom (ključnim partnerom), procjenjujući relevantnost partnera i opravdanost partnerske aplikacije. Dakle, partnerske aplikacije nisu obavezne, ali su dozvoljene, sa maksimalno jednim ključnim partnerom. Jedna organizacija može aplicirati maksimalno za dva sektora, s tim da joj može biti odobrena aplikacija samo za jedan od sektora javnog poziva. Ukoliko aplikant aplicira i za drugi sektor, potrebno je dostaviti aplikacije za oba sektora. Obavezno ispuniti kompletnu aplikaciju uz pridržavanje prostornih ograničenja navedenih u obrascu aplikacije, za svaki njegov dio. Obavezno dostaviti svu prateću dokumentaciju uz aplikaciju, koja je navedena u ovom dokumentu, kao i na kraju aplikacionog obrasca. Podnošenjem aplikacije ne konkuriše se automatski za grant sredstva, nego se u I fazi vrši samo odabir sektorskih partnera. Tek nakon što budu odabrani sektorski parneri, oni će u II fazi, na poziv CCI/CPCD, putem prijedloga projekata aplicirati za dobijanje grant podrške. Zbog navedenog razloga, budžetska tabela nije sastavni dio aplikacionog obrasca, koji se dostavlja za ovaj javni poziv. Osobe koje se navode kao reference obavezno prethodno kontaktirati i najaviti mogućnost kontaktiranja od strane osoblja CCI/CPCD u svrhu ovog javnog poziv, te provjeriti aktuelnost i tačnost njihov kontakt informacija. Netačno dostavljeni kontakti neće biti uzeti prilikom vrednovanja i tretiraće se kao da nisu dostavljene reference, što će u konačnici umanjiti ukupan zbir vrednovanja aplikacije. Posebnu pažnju obratiti na opis potencijalne sektorske mreže stejkohlodera, te u tom smislu predstaviti potencijalni broj članova mreže, potencijalne članove i sl. Pri finalnom odabiru, prednost će imati aplikacija čije sektorske mreže stejkholdera predviđaju veću geografsku pokrivenost, te predviđaju iskorištavanje i unapređenje već postojećih kapaciteta u navedenim sektorima. Poseban kvalitet aplikacije jeste mogućnost aplikanta da uspostavi mrežu koja će okupljati relevante stejkoldere na prostoru cijele BiH, uvažavajući strukturu vlasti i nadležnosti pojedinih nivoa vlasti u konkretnom sektoru. Program održivosti civilnog društva (CSSP) – Uputstvo za aplikante 15 Centri civilnih inicijativa Centar za promociju civilnog društva IZJAVA O PARTNERSTVU Izjava o partnerstu treba biti potpisana i dostavljena uz aplikaciju i odnosi se na partnersku organizaciju (ključnog partnera) Svojim potpisom potvrđujemo slijedeće: Upoznati smo sa aplikacijom koju podnosi aplikant i razumjeli smo svoju ulogu, kao ključnog partnera. Saglasni smo da organizacija – aplikant bude sektorski partner na programu CSSP, te da ukoliko bude odobrena aplikacija, kao i projektni prijedlozi u narednoj fazi, bude nosilac projektnih aktivnosti, upravlja projektom, potpiše ugovor sa glavnim implementarom CSSP-a, kao i eventualne naknadne anekse ugovora. Svojim kapacitetima (ljudskim i materijalnim) možemo obezbjediti uspješno sprovođenje aktivnosti, ukoliko u narednoj fazi budu odobreni projektni prijedlozi u koje ćemo biti uključeni. U slučaju odobrenja projektnih prijedloga i zaključivanja grant ugovora između implementatora CSSP-a i aplikanta, preuzimamo obavezu redovnog planiranja i izvještavanja u programskom i finansijskom segmentu projekta prema aplikantu, a omogućićemo i superviziju svih programskih aktivnosti, kao i finansijskog poslovanja, u vezi sa odbrenim projektima na programu CSSP. Organizacija – ključni partner: Odgovorna osoba: Pozicija: Potpis: Datum, mjesto, pečat: Program održivosti civilnog društva (CSSP) – Uputstvo za aplikante 16
© Copyright 2024 Paperzz
