Prirucnik za finansijsko,
racunovodstveno i
porezno poslovanje
za udruženja i
fondacije u BiH
Izdavač:
Centar za promociju civilnog društva (CPCD)
Kalesijska 14, 71000 Sarajevo
Tel/fax: 033 644810
611798
611834
e-mail:
info@cpcd.ba; rc@cpcd.ba
www.cpcd.ba; www.civilnodrustvo.ba
Za izdavača:
Aida Daguda, direktorica
Pripremio:
Deloitte Advisory Services d.o.o. Sarajevo
Lektura:
Zlatan Delić
Dizajn i DTP:
Aida Filipović
2012. godina
Sadržaj...
POGLAVLJE 1: SAŽETAK.................................................................................................. 7
POGLAVLJE 2: PRAVNI IZVORI I ZAKONSKA REGULATIVA U BIH................................................... 11
Pravni status udruženja i fondacija.................................................................................. 12
Pravna sposobnost...................................................................................................... 12
Poslovna sposobnost.................................................................................................... 12
Pregled zakonske regulative koja uređuje oblast poslovanja udruženja i fondacija......................... 12
POGLAVLJE 3: Osnivanje i registracija udruženja i fondacija.......................................... 15
Zakonska podloga....................................................................................................... 16
Postupak osnivanja..................................................................................................... 16
Osnivanje............................................................................................................. 16
Registracija u nadležni registar................................................................................... 17
Prijava za dodjelu identifikacionog broja – Porezna registracija............................................. 20
Prestanak rada udruženja i fondacije............................................................................ 21
POGLAVLJE 4: Finansijsko poslovanje........................................................................... 23
Finansiranje............................................................................................................. 24
Samofinansiranje (Obavljanje privrednih djelatnosti)......................................................... 24
Platni promet i transakcije............................................................................................ 25
Poslovanje sa komercijalnim bankama.............................................................................. 25
Otvaranje računa....................................................................................................... 25
Raspolaganje sredstvima i obavljanje prometa................................................................. 26
Bezgotovinske platne transakcije................................................................................. 26
Gotovinske platne transakcije..................................................................................... 26
Bankovni izvodi...................................................................................................... 26
Alternativni načini naplate potraživanja i izmirenja obaveza................................................ 27
Upravljanje.............................................................................................................. 27
Kancelarijsko poslovanje.............................................................................................. 28
Interni akti udruženja i fondacija.................................................................................... 29
Stupanje u dužničko – povjerilačke odnose......................................................................... 30
POGLAVLJE 5: Zapošljavanje i drugi oblici angažovanja lica od strane NVO...................... 33
Angažovanje fizičkih lica – osnovni koncept........................................................................ 34
Prava i obaveze......................................................................................................... 34
Zapošljavanje (nesamostalna djelatnost)........................................................................ 34
3
Ugovor o radu........................................................................................................ 34
Obaveza sklapanja ugovora........................................................................................ 34
Primanja po osnovu ugovora o radu............................................................................... 35
Zapošljavanje lica sa invaliditetom (FBiH)...................................................................... 36
Zapošljavanje lica sa invaliditetom (RS)......................................................................... 37
Bolovanje FBiH....................................................................................................... 37
Bolovanje RS.......................................................................................................... 39
Odmori i odsustva FBiH............................................................................................. 40
Odmori i odsustva RS................................................................................................ 41
Prestanak ugovora o radu.......................................................................................... 41
Uloga pravilnika o radu............................................................................................. 41
Ugovor o privremenim i povremenim poslovima................................................................ 41
Ugovor o zapošljavanju pripravnika.............................................................................. 41
Ugovor o volonterskom radu i volontiranje...................................................................... 42
Angažovanje lica kroz samostalnu djelatnost................................................................... 43
Ugovor o djelu....................................................................................................... 43
POGLAVLJE 6: RAČUNOVODSTVENE EVIDENCIJE I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE............................. 45
Okvir za finansijsko izvještavanje.................................................................................... 46
Zakon o računovodstvu i reviziji...................................................................................... 46
Računovodstvene evidencije.......................................................................................... 46
Poslovne knjige i računovodstvena evidencija..................................................................... 46
Kontni plan............................................................................................................... 47
Obrasci bilansa i drugih finansijskih izvještaja..................................................................... 47
Obaveze sačinjavanja finansijskih izvještaja....................................................................... 48
Rokovi za čuvanje finansijske dokumentacije...................................................................... 49
Revizija finansijskih izvještaja........................................................................................ 50
POGLAVLJE 7: POREZI.................................................................................................... 51
POREZ NA DOHODAK.................................................................................................... 52
Uvod................................................................................................................... 52
Obaveze prijavljivanja i plaćanja................................................................................. 52
Porezne kartice...................................................................................................... 52
NVO kao obveznik uplate poreza za lična primanja............................................................ 53
Poreska osnovica i primjena propisanih stopa - koncept...................................................... 54
Poreska osnovica i osnovica doprinosa........................................................................... 54
Poreska osnovica - RS............................................................................................... 54
Prihodi koji nisu predemt oporezivanja.......................................................................... 54
Prihodi koji ulaze u osnovicu - nesamostalna djelatnost...................................................... 55
4
Poreska osnovica kod samostalne djelatnosti................................................................... 55
Stope poreza i doprinosa........................................................................................... 56
PRIMJERI OBRAČUNA RS................................................................................................ 57
Primjer 1: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA - UGOVOR O RADU.................................................. 57
Primjer 2: OBRAČUN POREZA - UGOVOR O DJELU................................................................. 57
Poreska osnovica - FBiH............................................................................................. 58
Prihodi koji nisu predmet oporezivanja.......................................................................... 58
Poreska osnovica kod nesamostalne djelatnosti................................................................ 58
Poreska osnovica kod samostalne djelatnosti................................................................... 60
Stope poreza i doprinosa........................................................................................... 61
PRIMJERI OBRAČUNA FBIH.......................................................................................... 63
Primjer 1: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA - UGOVOR O RADU............................................... 63
Primjer 2: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA – UGOVOR O DJELU.............................................. 64
Primjer 3: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA – UGOVOR O AUTORSKOM DJELU............................... 66
Porez na dobit........................................................................................................ 67
Obveznik poreza na dobit.......................................................................................... 67
Porezna osnovica i stopa poreza na dobit........................................................................ 68
Porez po odbiku......................................................................................................... 70
Sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.............................................................. 70
Porez na dodanu vrijednost (PDV).................................................................................... 72
Obaveza registrovanja za PDV..................................................................................... 72
NVO kao krajnji potrošač (neregistrovan za PDV).............................................................. 72
NVO koji je registrovan kao PDV obveznik....................................................................... 73
Oslobađanje od plaćanja PDV-a i povrat PDV-a................................................................. 75
Povrat PDV-a u okviru međunarodnih projekata................................................................ 75
Povrat PDV-a po osnovu carinskog oslobađanja................................................................. 75
Carine..................................................................................................................... 76
Ostale poreske obaveze................................................................................................ 77
Posebni porezi (akcize/trošarine)................................................................................. 77
Porez na promet nekretninama u BiH............................................................................ 78
POGLAVLJE 8: OSTALO................................................................................................... 81
Fiskalizacija............................................................................................................. 82
Zakon o sprječavanju pranja novca.................................................................................. 84
5
Deloitte
Deloitte se odnosi na Deloitte Touche Tohmatsu Limited, pravno lice osnovano u skladu sa zakonom Ujedinjenog
Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (izvorno „UK private company limited by guarantee”), i mrežu njegovih
članova, od kojih je svaki zaseban i samostalan pravni subjekt.
Molimo posjetite www.deloitte.com/ba/about za detaljni opis pravne strukture Deloitte Touche Tohmatsu Limited i
njegovih firmi članica.
Deloitte pruža usluge revizije, poreznog konsaltinga, poslovnog i finansijskog savjetovanja firmama iz različitih privrednih
sektora. S globalnom mrežom članica u preko 150 zemalja Deloitte svojim kompetencijama svjetske klase, te visokim
kvalitetom usluge, klijentima nudi uvid u kompleksne izazove s kojima se suočavaju u svom poslovanju. Oko 182.000
Deloitteovih stručnjaka usmjereno je postizanju izvrsnosti.
© 2012 Deloitte Bosna i Hercegovina. Sva prava pridržana.
Ograničenje odgovornosti
Namjena materijala i informacija, koje ovdje navodi Deloitte Bosna i Hercegovina, jeste pružiti opće informacije o
nekoj temi ili temama. Ova publikacija ne predstavlja iscrpnu razradu tih tema.
U skladu s tim, informacije iz ove publikacije ne predstavljaju profesionalni savjet ili uslugu iz revizijskog, poreznog,
pravnog, investicijskog, savjetničkog ili nekog drugog područja. Ove informacije nisu namijenjene kao isključiva osnova
za odluke koje mogu uticati na vas ili vaše poslovanje. Prije donošenja bilo kakve odluke ili poduzimanja bilo kakvih
radnji koje mogu uticati na vaše lične finansije ili vaše poslovanje, svakako zatražite savjet kvalificiranog profesionalnog
konsultanta.
Ovi materijali i informacije koje oni sadrže, dati su takvi kakvi jesu, a Deloitte Bosna i Hercegovina ne daje nikakvo
izričito niti implicitno jamstvo u vezi s materijalima ili informacijama koje sadrže. Bez ograničavanja spomenutog,
Deloitte Bosna i Hercegovina ne jamči da materijali ili informacije u njima ne sadrže greške niti da udovoljavaju
specifičnim kriterijima izvršenja ili kvalitete. Deloitte Bosna i Hercegovina se izričito ograđuje od svih indirektnih
jamstava, uključujući, bez ograničenja, jamstva koja se odnose na utrživost, vlasništvo, primjerenost određenoj svrsi,
pravilnost u odnosu na zakone, propise i druge akte, kompatibilnost, sigurnost i tačnost.
Ova publikacija i informacije koje sadrže, koristite na vlastiti rizik i preuzimate punu odgovornost i rizik za gubitke koji
mogu nastati njihovim korištenjem. U vezi sa korištenjem ove publikacije i informacija koje oni sadrže, Deloitte Bosna
i Hercegovina ne snosi odgovornost ni za kakvu posebnu, indirektnu, slučajnu ili posljedičnu štetu ili kaznenu odštetu,
bilo po ugovornoj, zakonskoj, građanskopravnoj osnovi (koja uključuje, ali nije i ograničena na nehaj) ili prema nekoj
drugoj osnovi.
Obavijest ostaje na snazi i u slučaju da nešto od gore navedenog, iz bilo kojeg razloga, nije u potpunosti zakonski
primjenjivo.
6
SAŽETAK...
SAŽETAK
(Ciljevi i aktivnosti)
Nevladine organizacije (NVO) pripadaju sektoru
civilnog društva, i imaju sljedeće karakteristike: da
su nevladine, nestranačke i neprofitne.
NVO samostalno utvrđuju svoje ciljeve i aktivnosti
u skladu s Ustavom i zakonima. Program i djelovanje NVO-a ne mogu biti u suprotnosti sa ustavnim
poretkom Bosne i Hercegovine, niti usmjereni ka
njegovom nasilnom rušenju niti raspirivanju nacionalne, rasne, spolne i vjerske mržnje ili diskriminacije zabranjene zakonom. NVO definiše ciljeve
u osnivačkom aktu i statutu. Aktivnosti koje NVO
obavlja moraju biti usmjerene na ostvarivanje
ciljeva.
NVO su pravne osobe, rezidenti Bosne i Hercegovine,
i/ili Federacije ili Republike Srpske (u zavisnosti gdje
su registrovani). Svojstvo pravnog subjektiviteta
stiču upisom u nadležni registar. Najrasprostranjeniji
oblici NVO na području Bosne i Hercegovine (BIH) su
udruženja i fondacije, te dobrotvorne/humanitarne
organizacije i fondovi.
Udruženje se osniva zajedničkim sporazumom u
kojem se skupina od tri ili više fizičkih, odnosno
pravnih osoba, u svim kombinacijama, dobrovoljno
udružuje radi ostvarivanja nekog zajedničkog ili javnog interesa, a pri tome nema namjeru sticati profit. Udruženje postaje pravnom osobom onda kada je
registrovano onako kako je predviđeno zakonom po
kojem je osnovano.
Fondacija je pravna osoba koja nema svoje članstvo,
a čiji je cilj upravljanje određenom imovinom u javnom interesu ili u dobrotvorne svrhe. Fondacija
postaje pravnom osobom iz Bosne i Hercegovine onda
kada je registrovana onako kako je to predviđeno zakonom po kojem je osnovana.
(Prava i obaveze)
NVO ima sva prava i obaveze u skladu sa zakonima
koji se primjenjuju na teritoriji BiH i/ili FBiH ili RS-a.
NVO može, između ostalog: koristiti svoj registrovani
naziv u pravnom prometu, samostalno zapošljavati
uposlenike, biti samostalna stranka pri zaključivanju
ugovora, biti vlasnik imovine i nekretnina, obavljati
aktivnosti na čitavoj teritoriji BiH, otvoriti bankovni
račun, registrovati i zaštititi znak, i slično.
Sve pravne osobe dužne su se pridržavati odredbi zakona relevantnih za njihovo poslovanje i aktivnosti.
Sukladno tome, NVO ima obavezu da u svom poslovanju i pravnim odnosima primjenjuje važeće
zakone na teritoriji BiH, odnosno teritoriji entiteta ili kantona, između ostalog iz sljedećih oblasti:
računovodstva i finansijskog izvještavanja, poreza i
doprinosa, radnih odnosa obligacionih odnosa, upravljanja, kancelarijskog poslovanja i slično.
8
SAŽETAK
(Načini finansiranja)
Uobičajeni izvori finansiranja su:
• donacije i grantovi (gdje donatori mogu biti pravna
i fizička lica iz javnog i privatnog sektora);
• sponzorstva;
• samofinansiranje kroz obavljanje privredne djelatnosti (prodaja roba ili usluga).
(Obavljanje privrednih djelatnosti)
Udruženje, odnosno fondacija može obavljati
privredne djelatnosti samo ako je osnovna svrha
takvih djelatnosti ostvarivanje ciljeva utvrđenih
statutom.
Udruženja ili fondacije mogu obavljati nesrodne
privredne djelatnosti (privredne djelatnosti koje
nisu neposredno povezane sa ostvarivanjem osnovnih statutarnih ciljeva udruženja i fondacija)
samo preko posebno osnovane pravne osobe, odnosno privrednog društva.
NVO može obavljati aktivnosti prodaje proizvoda i
pružanja usluga – privrednu djelatnost - ako je to
određeno statutom kao način samofinansiranja.
Privredne djelatnosti moraju biti srodne ciljevima
utvrđenim statutom.
Za razliku od privrednih društava, osnivači i članovi
NVO-a nemaju i status vlasnika. U tom smislu, višak
prihoda nad rashodima, odnosno dobit, se ne može raspodijeliti (npr. osnivačima, članovima, donatorima,
uposlenicima), nego se investira u osnovne statutarne
aktivnosti.Kada se dobit investira u osnovne statutarne
aktivnosti koje se obavljaju da bi se ostvarili ciljevi,
tada nema implikacija u smislu poreza na dobit.
NVO može uzimati komercijalne kredite, ali ih ne
može davati osim ako za to nema posebno odobrenje
od nadležne agencije za bankarstvo, čak i kada je
to statutom određena aktivnost kojom se ostvaruju ciljevi. NVO može izdavati fakture, koje trebaju
sadržavati sve propisane elemente.
(Sistem internih kontrola i upravljanja)
Statut je dokument koji definiše i uređuje način
upravljanja udruženjem odnosno fondacijom, te
definiše sistem internih kontrola.
Interna kontrola se sastoji od svih zvaničnih politika i procedura, kako bi se osiguralo ekonomično,
djelotvorno i efikasno ispunjavanje ciljeva NVOa; osigurao rad u skladu sa važećim zakonima, propisima i upravljačkim politikama; osigurala zaštita
resursa od gubitka izazvanog rasipanjem, zloupotrebom, pogrešnim upravljanjem, greškama, prevarom
i drugim nepravilnostima; i kako bi se osigurao
razvitak i održavanje pouzdanih finansijskih i
upravljačkih podataka.
NVO ima skupštinu koju čine osnivači i članovi NVO-a,
odnosno upravni odbor, a koji su organi upravljanja
NVO-om.Upravljanje je također dio sistema internih
kontrola. Skupština je nadležna za odlučivanje od
strateškog značaja (kao što su pripajanje, razdvajanje, transformisanje, primanje i razrješenje novih
članova, usvajanje finansijskih izvještaja itd.).
Upravni odbor ili lice ovlašteno za zastupanje je
izvršno tijelo koje provodi politiku i odluke donešene
od strane skupštine, te sačinjava i podnosi izvještaje
za Skupštinu.
Federaciji BiH smatra se obveznikom poreza na
dobit ako više od 50% svojih prihoda ostvaruje
na tržištu (ipak, ovaj stav je izdat prije stupanja
na snagu važećeg Zakona o porezu na dobit, pa
preporučujemo da se, ukoliko vam je ova odredba
relevantna u poslovanju, obratite FMF za aktuelnije tumačenje). Također, NVO je obveznik poreza
na dobit za sredstva isplaćena iz viška prihoda nad
rashodima (dobiti) trećim licima kao što su osnivači,
članovi, donatori, uposlenici (isplate po osnovu plaća
i naknada ne smatraju se isplatama iz dobiti).
Porez po odbitku: bez obzira na činjenicu da li je
NVO obveznik poreza na dobit, dužan je obračunati
i obustaviti porez po odbitku od 10% na bruto isplatu nerezidentima po osnovu različitih plaćanja kao
što su plaćanja kamata, autorskih prava i različitih
vrsta usluga pruženih na teritoriji BiH. Naime, porez
po odbitku predstavlja oporezivanje nerezidentnog
pravnog lica – obveznika poreza na dobit u njegovoj
rezidentnoj zemlji, te ide na njegov teret.
Porez na promet nekretninama: NVO je obveznik
poreza na promet nekretninama u slučaju da
prometuje istima. Porez na promet nekretninama
javlja se u FBiH, dok se u RS-u ne primjenjuje.
(Sprječavanje pranja novca)
NVO je dužna izvršiti procjenu rizika, kojom će utvrditi stepen rizičnosti klijenta s kojim posluju, samog
poslovnog odnosa, transakcije ili proizvoda, a sve u
vezi s mogućnošću zloupotrebe u svrhe pranja novca
ili finansiranja terorističkih aktivnosti.
(Porezi)
Porez na dohodak: NVO je obveznik obustavljanja
poreza na dohodak i pripadajućih doprinosa na isplate fizičkim licima koje angažuje po osnovu ugovora o radu, ugovora o djelu i ostalih oblika angažmana.
Porez na dobit: NVO je obveznik poreza na dobit u
slučaju da ostvaruje prihode na tržištu, a koji nisu u
vezi sa njenim ciljevima. Prema stavu Federalnog
ministarstva finansija (FMF), neprofitni subjekt u
SAŽETAK
9
PRAVNI IZVORI I ZAKONSKA
REGULATIVA U BIH...
PRAVNI IZVORI I ZAKONSKA
REGULATIVA U BIH
Udruženja, odnosno nevladine organizacije i fondacije, predstavljaju izraz volje građana (fizičkih lica)
i/ili pravnih lica da, radi ostvarivanja zajedničkih
ciljeva, kroz određeni oblik organizacije, koji osnivanjem i upisom u odgovarajući registar stiče
pravni subjektivitet i aktivno učestvuju u društvenopolitičkom životu svoje zajednice.
Djelovanje udruženja i fondacija, tj. osnivanje,
registracija i sam rad, regulisano je zakonima o
udruženjima i fondacijama koje su usvojila zakonodavna tijela entiteta i države Bosne i Hercegovine
kao i pripadajućim podzakonskim aktima.
Sadržaj državnog i entitetskih zakona o udruženjima
i fondacijama, kojima ćemo se pojedinačno posvetiti u nastavku, u principu su jednaki, obzirom
da na identičan način uređuju pitanja osnivanja,
unutrašnje organizacije, registracije, prestanka
udruženja i fondacija, kao i druga pitanja od značaja
za slobodno i dobrovoljno udruživanje građana i
pravnih lica u Bosni i Hercegovini.
Poslovna sposobnost
Kao pravna osoba koja ima pravnu sposobnost,
udruženje i fondacija je nosilac prava i obaveza.
Međutim, kao pravna osoba koja osnivanjem i upisom u odgovarajući registar stiče pored pravne i poslovnu sposobnost,udruženje i fondacija postaje ne
samo nosilac prava i obaveza, već ta prava i obaveze
može samostalno sticati i prenositi.
Obzirom da je za pojam poslovne sposobnosti
karakteristično da se vlastitim očitovanjem volje
stiču prava i preuzimaju obaveze, udruženja i fondacije posredstvom svog statuta i osnivačkog akta s
jedne strane, te svojih tijela/organa s druge strane,
izražavaju svoju volju.
Prema tome, tijelo ili organ preko kojeg udruženje
i fondacija, kao pravna osoba, izražava svoju volju
kao izraz poslovne sposobnosti, jeste fizička osoba
ili skup fizičkih osoba kojima je to ovlaštenje dato
posredstvom osnivačkog akta i statuta udruženja,
odnosno fondacije.
Osnovna obilježja udruženja i fondacije kao pravnog
lica jesu:
1)Da je osnivanje predviđeno zakonom;
Pravni status udruženja i fondacija
Udruženje i fondacija osnivanjem i upisom u
odgovarajući registar (koji se vodi kod nadležnog organa), u skladu sa odredbama važećih zakona, stiče
svojstvo pravnog lica.
Pravna sposobnost
Na taj način udruženje i fondacija postaje pravna
osoba, tj. društvena tvorevina kojoj pravni poredak
priznaje svojstvo pravnog subjekta. Udruženje i fondacija, kao pravni subjekt, postaju nositelj prava i
obaveza koji ovise o cilju/ciljevima koje žele ostvariti. Prema tome, pravna sposobnost udruženja i
fondacije određuje se statutom, internim pravilima
i osnivačkim aktom u kojima su izražene osnovne
karakteristike ovih oblika organizovanja, ciljevi i
svrha osnivanja, unutrašnja organizacija kao i imovinska podloga. Kroz prethodno navedene karakteristike, određuje se direktno ili indirektno i obim njihove pravne sposobnosti.
12
PRAVNI IZVORI I ZAKONSKA REGULATIVA U BIH
2)Postojanje osnivačkog akta i statuta;
3)Da ima svoje organe upravljanja;
4)Da teži ostvarivanju određenog cilja;
5)Da ima imovinu;
6)Da se može identifikovati u pravnom prometu (naziv, sjedište, i sl.);
7)Da je osnivanjem i upisom u odgovarajući registar
steklo pravnu i poslovnu sposobnost.
Pregled zakonske regulative koja uređuje
oblast poslovanja udruženja i fondacija
Bosna i Hercegovina
• Zakon o udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine („Sl. glasnik BiH“, br. 32/01, 42/03, 63/08 i
76/11, u nastavku „Zakon o udruženjima i fondacijama BiH“);
• Pravilnik o načinu vođenja Registra udruženja i
fondacija BiH i stranih i međunarodnih udruženja
i fondacija i drugih neprofitnih organizacija („Sl.
glasnik BiH“, br. 44/10, „Pravilnik o Registru
udruženja i fondacija BiH“);
• Memorandum o razumijevanju za uspostavljanje
Zajedničkog registra udruženja i fondacija u BiH
(„Sl. glasnik BiH“, br. 6/05);
• Zakon o porezu na dodatnu vrijednost („Sl. glasnik
BiH“ br. 09/05, 35/05 i 100/08);
• Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodatnu
vrijednost („Sl. glasnik BiH“ br. 93/05, 21/06,
60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10);
• Zakon o arhivskoj građi i Arhivu BiH („Sl.glasnik
BiH“, br. 16/01);
• Pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivske građe u Arhivu
BiH i registraturne građe u institucijama BiH („Sl.
glasnik BiH“, br. 10/03);
• Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti („Sl. glasnik BiH“, br.
53/09, u nastavku „Zakon o sprječavanju pranja
novca“);
•Zakon o zapošljavanju stranaca („Sl. novine FBiH“,
br. 8/99);
•Zakon o finansijskom poslovanju („Sl. novine
FBiH”, br. 2/95, 13/00 i 29/00);
•Zakon o obligacionim odnosima („Sl. list SFRJ”,
br. 29/78, 39/85, 45/89, 57/89, „Sl. list RBiH”, br.
2/92, 13/93, 13/94 i „Sl. novine FBiH”, br. 29/03 i
42/11, u nastavku „ZOO FBiH“);
•Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH („Sl. novine
FBiH“ , br. 83/09);
•Zakon o porezu na dohodak („Sl. novineFBiH”, br.
10/08, 09/10 i 44/11);
•Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak
(„Sl. novineFBiH”, br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11,
53/11 i 20/12);
•Zakon o doprinosima („Sl. novine FBiH“, br. 35/98,
54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08);
•Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa („Sl. novineFBiH”, br. 64/08 i 81/08);
•Zakon o porezu na dobit („Sl. novine FBiH», br.
97/07, 14/08 i 39/09);
• Zakon o carinskoj politici BiH („Sl. glasnik BiH“, br.
57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11);
•Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit („Sl.
novineFBiH”, br. 36/08 i 79/08);
• Zakon o akcizama u BiH („Sl.glasnik BiH“ br.
49/09);
•Pravilnik o dodjeljivanju identifikacionih brojeva i
poreznoj registraciji poreznih obveznika na teritoriji Federacije BiH („Sl. novine FBiH“, br. 39/02,
1/03, 11/04, 2/10, 83/10 i 66/11, u nastavku „Pravilnik o dodjeli ID brojeva FBiH“);
• Pravilnik o primjeni Zakona o akcizama u BiH („Sl.
glasnik BiH“ br. 50/09 i 80/11).
Federacija Bosne i Hercegovine
•Zakon o udruženjima i fondacijama („Sl. novine
FBiH“, br. 45/02, u nastavku „Zakon o udruženjima
i fondacijama FBiH“);
•Pravilnik o načinu vođenja Registra udruženja i
fondacija i stranih i međunarodnih nevladinih organizacija („Sl. novine FBiH“, br. 61/02, 8/08 i
78/10, u nastavku „Pravilnik o Registru udruženja i
fondacija FBiH“);
•Autentično tumačenje člana 52. Zakona o udruženjima i fondacijama („Sl. novine FBiH“, br. 85/07);
•Zakon o porezu na promet nekretnina – prema Kantonima;
•Zakon o fiskalnim sistemima („Sl. novine FBiH“, br.
81/09);
•Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju lica sa invaliditetom („Sl.
novine FBiH”, br. 9/10, u nastavku „Zakon o zapošljavanju lica sa invaliditetom FBiH“);
•Zakon o zdravstvenom osiguranju („Sl. novine
FBiH“, br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11, u nastavku
„Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH“).
•Zakon o radu („Sl. novine FBiH“ br. 43/99, 32/00 i
29/03);
PRAVNI IZVORI I ZAKONSKA REGULATIVA U BIH
13
Republika Srpska
•Zakon o udruženjima i fondacijama Republike Srpske („Sl. glasnik RS“ br. 52/01 i 52/05, u nastavku
„Zakon o udruženjima i fondacijama RS“);
•Pravilnik o jedinstvenom registru udruženja i fondacija („Sl. glasnik RS“, br. 59/01, u nastavku
„Pravilnik o Registru udruženja i fondacija“);
•Pravilnik o kriterijumima i postupku za dodjelu
novčane pomoći udruženjima od javnog interesa,
ostalim udruženjima i fondacijama („Sl. glasnik
RS“ br. 47/11);
•Zakon o radu – Prečišćeni tekst - („Sl. glasnik RS“,
br. 55/07);
•Zakon o zapošljavanju stranih državljana i lica bez
državljanstva („Sl. glasnik RS“, br. 24/09 i 117/11);
•Zakon o finansijskom poslovanju Republike Srpske
(„Sl. glasnik RS“, br. 44/00 i 12/01);
•Zakon o obligacionim odnosima („Sl. list SFRJ”, br.
29/78, 39/85, 45/89, 57/89 i „Sl. glasnik RS“, br.
17/93, 3/96, 39/03 i 74/04, u nastavku „ZOO RS“);
•Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske
(„Sl. glasnik RS“, br. 36/09 i 52/11);
•Zakon o porezu na dohodak („Sl. glasnik RS”, br.
91/06, 128/06, 120/08, 71/10 i 1/11);
•Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak
(„Sl. glasnik RS”, br. 22/11);
•Zakon o doprinosima – Prečišćeni tekst - („Sl. glasnik RS“, br. 31/09 i 1/11);
•Pravilnik o uslovima, načinu obavještavanja, obračunavanja i uplate doprinosa („Sl. glasnik RS”, br.
19/11);
•Zakon o porezu na dobit („Sl. glasnikRS”, br.
91/06);
•Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit („Sl.
glasnik RS”, br. 129/06, 110/07, 114/07, 62/08,
9/09, 122/10 i 73/11);
•Pravilnik o registraciji i identifikaciji poreskih obveznika („Sl. glasnik RS“, br. 25/10, u nastavku
„Pravilnik o registraciji obveznika RS“);
•Zakon o porezu na nepokretnosti („Sl. glasnik RS“,
br.110/08 i 118/09, u nastavku „ZOPN RS“);
14
PRAVNI IZVORI I ZAKONSKA REGULATIVA U BIH
•Zakon o fiskalnim kasama („Sl. glasnik RS“, br.
69/07 i 1/11);
•Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida – Prečišćeni tekst („Sl. glasnik RS”, br. 54/09, u nastavku „Zakon o
zapošljavanju invalida RS“);
•Zakon o zdravstvenom osiguranju („Sl. glasnik RS”,
br. 18/99, 51/01, 70/01, 51/03, 57/03, 17/08,
1/09 i 106/09);
•Zakon o dječijoj zaštiti – Prečišćeni tekst – („Sl.
glasnik RS“, br. 4/02, 17/08 i 1/09, u nastavku,
„Zakon o dječijoj zaštiti RS“);
•Zakon o volontiranju Republike Srpske („Sl.glasnik
RS“ br. 73/08).
OSNIVANJE I REGISTRACIJA
UDRUŽENJA I FONDACIJA...
Osnivanje i registracija udruženja i fondacija
Zakonska podloga
Udruženje i fondacije osnivaju se i registruju na
području Bosne i Hercegovine u skladu sa odredbama Zakona o udruženjima i fondacijama BiH i
pripadajućeg Pravilnika o Registru udruženja i fondacija BiH.
Na području entiteta (Federacije BiH i Republike
Srpske) oblast osnivanja i registracije udruženja i
fondacija uređuju odredbe sljedećih zakona i podzakonskih akata:
Za osnivanje udruženja nije nužno da su osnivači
samo fizička ili samo pravna lica, već se kao osnivači
mogu pojaviti najmanje tri fizička i pravna lica u bilo
kojoj kombinaciji.
Isto vrijedi i za osnivanje udruženja na nivou entiteta,
s tim da je zakonom za područje FBiH za strance propisan i uslov da su stalno nastanjeni ili da borave na
području FBiH duže od jedne godine, ili da udruženje
mogu osnovati zajedno sa građanima FBiH.
Udruženje se osniva na osnivačkoj skupštini,
donošenjem akta o osnivanju (osnivačkog akta),
statuta udruženja i imenovanjem organa upravljanja
udruženjem.
Osnivački akt obavezno sadrži sljedeće podatke:
- Zakon o udruženjima i fondacijama FBiH;
• ime i prezime osnivača (fizičkih lica), odnosno naziv osnivača (pravnih lica);
- Pravilnik o Registru udruženja i fondacija FBiH;
• naziv, skraćeni naziv, sjedište i adresu udruženja;
- Zakon o udruženjima i fondacijama RS;
• ciljeve i djelatnosti udruženja;
- Pravilnik o Registru udruženja i fondacija RS.
• ime i prezime lica ovlaštenog za obavljanje poslova upisa u registar udruženja;
Navedeni zakoni i podzakonski akti (kako na nivou
države, tako i na nivou entiteta), predviđaju dva osnovna oblika dobrovoljnog povezivanja više fizičkih
ili pravnih lica:
1) Udruženje kao oblik dobrovoljnog povezivanja fizičkih ili pravnih lica, u svim kombinacijama, radi unaprjeđenja i ostvarivanja nekog
zajedničkog ili općeg/opšteg interesa ili cilja, u
skladu sa Ustavom i zakonom, a čija svrha nije
sticanje dobiti;
2) Fondacija - pravno lice koje nema svoje članstvo,
a cilj njenog osnivanja je upravljanje određenom
imovinom u općem ili zajedničkom interesu.
Postupak osnivanja
Osnivanje
Udruženje
Udruženje na području Bosne i Hercegovine mogu
osnovati najmanje tri fizička lica koja su državljani
Bosne i Hercegovine i stranci koji u Bosni i Hercegovini imaju boravište, ili pravna lica koja su u Bosni
i Hercegovini registrirana, u bilo kojoj kombinaciji.
16
OSNIVANJE I REGISTRACIJA UDRUŽENJA I FONDACIJA
• ime i prezime lica koje je ovlašteno da zastupa
udruženje;
• potpise osnivača (te jedinstveni matični broj
građana, ukoliko su osnivači državljani Bosne i
Hercegovine).
Statut udruženja sadrži:
• naziv udruženja, skraćeni naziv ukoliko postoji, i
adresu udruženja;
• ciljeve i djelatnosti udruženja;
• postupak za primanje i isključivanje članova;
• tijela udruženja, način na koji se biraju, ovlaštenja
koja imaju, kvorum i pravila glasanja, trajanje
mandata, osobu ovlaštenu da sazove skupštinu, uslove i način raspuštanja, odnosno prestanak rada;
• pravila za ostvarivanje, upotrebu i raspolaganje
sredstvima udruženja, kao i tijelo koje je ovlašteno
za nadzor nad upotrebom tih sredstava;
• način podnošenja finansijskog izvještaja i izvještaja
o radu;
• javnost rada;
• postupak za izmjenu i dopunu statuta, ovlaštenje i
način donošenja drugih općih akata;
• potpise osnivača, a za državljane Bosne i Hercegovine i jedinstvene matične brojeve.
• opis oblika i sadržaj pečata;
Statut fondacije sadrži:
• zastupanje udruženja;
• naziv, skraćeni naziv ukoliko postoji i sjedište fondacije;
• uslove i postupak za spajanje, podjela udruženja,
odnosno prestanak rada uključujući i bilo kakav
poseban kvorum ili pravila za postizanje kvalifikovane većine u postupku glasanja;
• postupak za raspolaganje preostalom imovinom ili
drugim sredstvima u slučaju raspuštanja ili prestanka rada udruženja.
Fondacija
Fondaciju može osnovati jedna ili više fizičkih ili
pravnih osoba, s tim da osnivači ne mogu biti država
Bosna i Hercegovina, entiteti, kantoni, gradovi,
općine/opštine, mjesne zajednice, državna tijela,
državna preduzeća i fondovi.
Osnivači fondacije ne moraju biti državljani ili
pravne osobe iz Bosne i Hercegovine.Isto vrijedi i za
osnivanje fondacije na nivou entiteta.
Fondacija se osniva jednostranom izjavom volje,
ugovorom, testamentom, legatom ili drugim
odgovarajućim pravnim aktom.
Fondacija mora imati osnivački akt, statut i upravni
odbor.
Osnivački akt fondacije obavezno sadrži:
• ime i prezime osnivača (fizičkih lica), odnosno naziv osnivača (pravnih lica);
• adresu odnosno sjedište osnivača;
• naziv fondacije, skraćeni naziv i sjedište fondacije;
• osnovne ciljeve zbog kojih je fondacija osnovana;
• izvod o novčanim iznosima i izvorima početnih osnovnih sredstava fondacije, odnosno novčana sredstva ili druge vidove imovine koju osnivač ulaže;1
• ime i prezime osobe koja zastupa fondaciju i koja
je ovlaštena za obavljanje poslova registrovanja
fondacije;
1
U FBiH novčana sredstva ili drugi oblici imovine koju osnivač ulaže ne
mogu biti manji od 2.000 KM.
• ciljeve i djelatnosti fondacije;
• tijela fondacije, način njihovog izbora, nadležnost,
kvorum, pravila glasanja te uslove procedure njihovog raspuštanja;
• pravila upravljanja i upotrebe imovine fondacije;
• moguće korisnike sredstava fondacije;
• postupke za izmjenu i dopunu statuta, kao i ovlasti
i postupke donošenja ostalih općih akata;
• uslove i postupak za pripremanje, razdvajanje, transformaciju ili prestanak rada fondacije,
uključujući sva pravila glasanja za koja je potreban poseban kvorum ili kvalifikovana većina;
• kriteriji za raspolaganje imovinom fondacije u
slučaju prestanka rada fondacije;
• opis oblika i sadržaj pečata fondacije.
Registracija u nadležni registar
Udruženje i fondacija koji djeluju na području cijele
Bosne i Hercegovine, upisuju se u registar udruženja,
odnosno fondacija koji se vodi kod Ministarstva
pravde Bosne i Hercegovine.
Odredbe zakona o registraciji udruženja i fondacija
na području BiH, primjenjuju se i na registraciju ureda, predstavništava ili drugog organizacionog oblika
stranog ili međunarodnog udruženja ili fondacije, ili
druge međunarodne organizacije. Registar udruženja koja djeluju na području dva ili
više kantona unutar Federacije BiH vodi Federalno
ministarstvo pravde, dok registar udruženja koje
djeluje na području jednog kantona, vodi kantonalni
organ (nadležno Kantonalno ministarstvo pravdepravosuđa). S druge strane, registar svih fondacija i svih stranih
nevladinih organizacija, koje djeluju na području
Federacije BiH, vodi Federalno ministarstvo pravde.
OSNIVANJE I REGISTRACIJA UDRUŽENJA I FONDACIJA
17
Udruženja i fondacije koje djeluju na području
Republike Srpske, upisuju se u registar udruženja
ili fondacija koji vodi osnovni sud prema sjedištu
okružnog suda na čijem području udruženje ili fondacija ima svoje sjedište.
Odredbe zakona o registraciji udruženja i fondacija
na području RS, primjenjuju se i na registraciju
kancelarije, predstavništva ili drugog organizacionog oblika stranog ili međunarodnog udruženja
ili fondacije, ili druge međunarodne nevladine organizacije.
Upisom u registar, udruženje, odnosno fondacija
stiče svojstvo pravnog lica.
Registracija udruženja i fondacija vrši se na osnovu
zahtjeva podnesenog nadležnom registarskom organu kod kojeg se vodi registar udruženja i fondacija.
Udruženje
Uz zahtjev za upis u registar udruženja prilaže se:
• zapisnik osnivačke skupštine udruženja;
• osnivački akt/akt o osnivanju udruženja;
• statut udruženja;
• odluka osnivačke skupštine o imenovanju osobe
ovlaštene za zastupanje udruženja;
• ovjerena fotokopija lične karte i ovjeren potpis osobe ovlaštene za zastupanje udruženja;
• odluka osnivačke skupštine o imenovanju članova
upravnog odbora i drugih tijela udruženja (ako su
takva tijela predviđena statutom);
• ovjerena fotokopija lične karte, na osnovu koje
se dokazuje da je osnivač udruženja fizičko lice iz
Bosne i Hercegovine, odnosno ovjerena fotokopija
pasoša i dozvole za boravak u Bosni i Hercegovini,
ako je osnivač strano fizičko lice, te Izvod iz Registra ako je osnivač pravno lice;
• u slučaju kada je osnivač udruženja pravno lice,
prilaže se i odluka o osnivanju koju je donio
nadležni organ tog pravnog lica;
• otisak i opis znaka udruženja, ako je on predviđen
statutom;
• prijevod naziva udruženja na strani jezik, ako
udruženje ima naziv i na stranom jeziku (u skladu
18
OSNIVANJE I REGISTRACIJA UDRUŽENJA I FONDACIJA
sa statutom udruženja), ovjeren od ovlaštenog
sudskog tumača;
• dokaz o uplati administrativne takse.
Fondacija
Uz zahtjev za upis u registar fondacije prilaže se:
• osnivački akt/akt o osnivanju fondacije;
• statut fondacije;
• odluka nadležnog organa o imenovanju osobe
ovlaštene za zastupanje fondacije;
• ovjerena fotokopija lične karte, odnosno pasoša i
dozvole za boravak u Bosni i Hercegovini, kada je
osoba ovlaštena za zastupanje strani državljanin;
• ovjeren potpis osobe ovlaštene za zastupanje fondacije od nadležnog organa;
• odluka o imenovanju članova upravnog odbora fondacije;
• ovjerene fotokopije ličnih karata svih članova
upravnog odbora fondacije, odnosno fotokopija
pasoša i dozvole za boravak u Bosni Hercegovini,
kada je član upravnog odbora strani državljanin;
• dokaz o uplati novčanih sredstava ili drugih vidova
imovine, koju osnivač ulaže pri osnivanju fondacije;
• ovjerena fotokopija lične karte, kada je osnivač
fondacije fizičko lice iz Bosne i Hercegovine, ili
ovjerena fotokopija pasoša, kada je osnivač fondacije strano fizičko lice ili Izvod iz Registra, kada
je osnivač fondacije pravno lice;
• lična isprava, odnosno Izvod iz Registra kojim se
dokazuje identitet osnivača, kada je fondacija osnovana jednostranom izjavom volje, ugovorom,
testamentom, legatom ili drugim odgovarajućim
pravnim aktom;
• otisak i opis znaka fondacije, ako je on predviđen
statutom fondacije;
• odluka o imenovanju drugih tijela fondacije, ako
su takva tijela predviđena statutom fondacije;
• prijevod naziva fondacije, ako fondacija ima naziv
i na stranom jeziku, u skladu sa statutom fondacije, ovjeren od ovlaštenog sudskog tumača;
• dokaz o uplati administrativne takse.
• dokaz o uplati administrativne takse.
Odredbe koje regulišu registraciju udruženja i fondacija primjenjuju se i na registraciju ureda/kancelarija, predstavništava ili drugog organizacionog
oblika stranog ili međunarodnog udruženja ili fondacije, ili druge međunarodne nevladine organizacije (u nastavku „međunarodne organizacije“). Navedeni prilozi moraju biti ovjereni od nadležnog
organa Apostille pečatom domicilne zemlje i prevedeni na jedan od službenih jezika koji su u upotrebi u
Bosni i Hercegovini od ovlaštenog sudskog tumača, a
ovjereni kod nadležnog organa u Bosni i Hercegovini.
Ukoliko je riječ o međunarodnoj organizaciji, uz
zahtjev za upis u registar prilaže se:
• rješenje o registraciji međunarodne organizacije od
domicilne zemlje ili Izvod iz Registra međunarodne
organizacije od domicilne zemlje ili druga pisana
isprava, kada prema zakonu domicilne zemlje nije
propisana registracija;
- kada prilog iz prethodne tačke ne sadrži podatke o statutarnim ciljevima i djelatnostima
međunarodne organizacije, prilaže se:
a)statut ili neki drugi unutrašnji akt međunarodne
organizacije, na osnovu kojeg se nesumnjivo može
utvrditi koji su ciljevi i djelatnost međunarodne
organizacije;
• odluka ovlaštenog organa međunarodne organizacije o otvaranju ureda, predstavništva ili drugog organizacionog oblika u Bosni i Hercegovini;
- u odluci iz prethodne tačke moraju biti navedeni:
a)ciljevi i djelatnosti koje će međunarodna organizacija obavljati u Bosni i Hercegovini;
b)sjedište i adresa u Bosni i Hercegovini;
c)ime iprezime osobe ovlaštene za zastupanje ureda
ili predstavništva strane međunarodne organizacije u Bosni i Hercegovini;
• ovjerena fotokopija lične karte osobe ovlaštene za
zastupanje ureda ili predstavništva međunarodne
organizacije;
- ako je osoba za zastupanje ureda ili predstavništva
strane međunarodne organizacije stranac, potrebno je priložiti:
a)ovjerenu fotokopiju pasoša i dozvole za boravak u
Bosni i Hercegovini;
• ovjeren potpis osobe ovlaštene za zastupanje ureda ili predstavništva međunarodne organizacije od
nadležnog organa;
Uz zahtjev za upis udruženja, fondacije ili
međunarodne organizacije u nadležni registar entiteta, podnose se isti dokumenti kao i za upis u
nadležni registar na nivou BiH.
Udruženje, fondacija i međunarodna organizacija
registrovana na području jednog entiteta, može
obavljati djelatnost na području drugog entiteta uz
prethodno prenošenje podataka iz registra jednog entiteta u registar nadležnog organa drugog entiteta.
Organ kojem se podnosi zahtjev za registraciju zavisi
od nivoa na kojem će djelovati udruženje, fondacija
ili međunarodna organizacija.
U tom kontekstu bitno je istaći sljedeće:
- Udruženja i fondacije, osnovane u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH te upisane
u registar Ministarstva pravde BiH, imaju slobodu
djelovanja na cijelom području Bosne i Hercegovine, bez obzira gdje je sjedište subjekta upisa;
- Udruženja, osnovana u skladu sa Zakonom o
udruženjima i fondacijama FBiH te upisana u registar entitetskog/kantonalnog ministarstva pravde,
imaju slobodu djelovanja na cijelom području
Kantona/FBiH. Registar vodi Ministarstvo pravde
FBiH ako se statutom udruženja predvidi da će
udruženje djelovati na području dva ili više kantona, a ako se statutom predvidi da će udruženje
djelovati na području jednog kantona, registar
udruženja vodi kantonalni organ. Registar svih fondacija i svih stranih nevladinih organizacija vodi
Ministarstvo pravde FBiH2;
- Udruženja i fondacije, osnovane u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama RS-a te upisane
2
Ako ciljevi udruženja ili fondacije nisu u suprotnosti s Ustavom FBiH,
Zakonom o udruženjima i fondacijama FBiH i pravnim sistemom FBiH,
udruženje odnosno fondacija, sa sjedištem na području Republike Srpske, može obavljati svoju djelatnost na području FBiH bez daljnjih administrativnih uslova. U tom slučaju upis u nadležni registar vrši se na
način što se podaci iz rješenja o upisu iz registra koji se vodi u Republici
Srpskoj prenose u registar koji se vodi u FBiH.
OSNIVANJE I REGISTRACIJA UDRUŽENJA I FONDACIJA
19
u nadležni registar Osnovnog suda RS-a, imaju slobodu djelovanja na cijelom području RS-a3.
Nadležni organ dužan je donijeti rješenje o zahtjevu
za upis u registar u roku od 30 dana od dana prijema
urednog zahtjeva za upis. Udruženja i fondacije dužni su nadležnom registarskom organu (Ministarstvu/Sudu) podnijeti prijavu o
svakoj promjeni činjenica koje se upisuju u registar,
u roku od 30 dana od dana izvršene promjene.
Te promjenu se odnose prvenstveno na svaku promjenu statuta, naziva, sjedišta, djelatnosti, lica
ovlaštenog za zastupanje i predstavljanje, članova
organa upravljanja, pripajanja, razdvajanja ili
transformaciju i prestanak rada udruženja odnosno
fondacije.
O upisu promjene u registar, nadležni registarski organ donosi rješenje.
Prijava za dodjelu identifikacionog broja –
Porezna registracija
NVO je dužna pribaviti ID broj da bi bila u mogućnosti
prijavljivati porez na dohodak i doprinose za svoje
uposlene. Također, ovaj broj se koristi i za prijavljivanje poreza na dobit kad je NVO obveznik prijavljivanja i plaćanja takvog poreza, te kod predavanja
finansijskih i drugih izvještaja nadležnim organima.
FBiH
Identifikacioni brojevi formiraju se i dodjeljuju
pravnim licima i drugim organizacijama prema
odredbama Pravilnika o dodjeli ID brojeva FBiH.
Porezna registracija poreznog obveznika vrši se na
osnovu prijave za registraciju koju podnosi porezni
obveznik, odnosno odgovorno lice u njegovo ime.
Poreznu registraciju poreznih obveznika vrši kantonalni ured Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine za obveznike čije je sjedište na području
tog kantona i dodjeljuje identifikacioni broj.
3
Ukoliko aktivnost udruženja ili fondacije nije u suprotnosti sa Zakonom
o udruženjima i fondacijama RS-a, udruženje ili fondacija sa sjedištem
u Federaciji Bosne i Hercegovine slobodno djeluje na području Republike Srpske, bez daljih administrativnih uslovljavanja.
20
OSNIVANJE I REGISTRACIJA UDRUŽENJA I FONDACIJA
Porezni obveznik – udruženje i fondacija dužan je
sutradan, a najkasnije u roku od pet (5) radnih dana
od dana dobivanja rješenja o upisu u registar koji se
vodi kod nadležnog organa, podnijeti nadležnom kantonalnom uredu/službi Zavoda za statistiku sljedeće
dokumente (u svrhu dobijanja identifikacionog broja
i korištenja istog za plaćanje poreza i doprinosa iz
plaća zaposlenika - rezidenata Federacije BiH):
- dva primjerka popunjenog obrasca prijave
poreznog obveznika za dobivanje identifikacionog
broja i poreznu registraciju;
- kopiju rješenja o upisu u registar koji se vodi kod
nadležnog organa.
Na osnovu navedene dokumentacije, nadležni kantonalni ured za statistiku, dodjeljuje 13-cifreni identifikacioni broj udruženju i fondaciji.
Obavještenje o dodijeljenom identifikacionom broju zajedno sa prijavom i ostalom dokumentacijom,
prosljeđuje se nadležnom odjelu Porezne uprave,
ovlaštenom za registraciju poreznih obveznika, koji
procjenjuje da li udruženje i fondacija ispunjava sve
uslove za poreznu registraciju utvrđene prema propisima Porezne uprave.
Ako se utvrdi da udruženje i fondacija ispunjava sve
uslove za registraciju, Porezna uprava registruje
poreznog obveznika i izdaje Uvjerenje o poreznoj
registraciji, koje sadrži i identifikacioni broj
udruženja i fondacije.
Registracija stranih međunarodnih organizacija vrši
se na isti način kao što je gore opisano za udruženja
i fondacije.
RS
Registracija udruženja i fondacija vrši se, u skladu
sa odredbama Pravilnika o registraciji obveznika RS,
dodjeljivanjem jedinstvenog identifikacionog broja
(u nastavku „JIB“) i upisom identifikacionih podataka o poreznom obvezniku u jedinstveni registar obveznika Republike Srpske.
Svrha dodjeljivanja JIB-a jeste jedinstveno, pravilno, zakonito i ekonomično plaćanje poreza od strane
udruženja i fondacija kao poreskih obveznika.
JIB se sastoji od 13 cifara i dodjeljuje se za glavnu
organizacionu jedinicu prema glavnom sjedištu poslovanja.
Registracija, odnosno evidentiranje kod Porezne uprave RS, vrši se podnošenjem prijave za registraciju i
rješenja o upisu u registar koji se vodi kod nadležnog
organa.
Udruženja i fondacije se brišu iz registra kada rješenje
o prestanku rada udruženja odnosno fondacije, koje
donese nadležni registarski organ (Ministarstvo/Sud)
postane konačno.
Prijava se podnosi nadležnoj Područnoj jedinici gdje
se nalazi sjedišta udruženja i fondacije. Ukoliko
poreski obveznik ispunjava uslove za registraciju,
izdaje mu se Potvrda o registraciji u roku od dva
radna dana od dana podnošenja uredne i kompletne
prijave za registraciju.
Udruženje ili fondacija također prestaje sa radom
ako: Strane međunarodne organizacije prijave za registraciju podnose mjesno nadležnoj Područnoj jedinici
u roku od pet radnih dana od dana registracije kod
nadležnog organa u BiH. Uz prijavu se dostavlja:
- dokumentacija izdata od nadležnog organa BiH kojom se potvrđuje osnivanje strane međunarodne
organizacije;
- lista zaposlenog osoblja;
- kopija ugovora o vođenju poslovnih knjiga samo
u slučaju kada knjige vodi drugo pravno ili fizičko
lice.
Nadležna Područna jedinica izdaje Potvrdu o registraciji u roku od dva radna dana od dana podnošenja
uredne prijave za registraciju.
Prestanak rada udruženja i fondacije
Udruženje ili fondacija mogu prestati sa radom
dobrovoljno ili po sili zakona pod uslovima koji su
predviđeni zakonom. U tom kontekstu postoje dva
osnovna načina prestanka sa radom udruženje ili fondacija, dobrovoljno ili na osnovu odluke nadležnog
tijela udruženja ili fondacije.
- nadležni organ udruženja, odnosno fondacije
donese odluku o pripajanju, razdvajanju ili transformaciji udruženja odnosno fondacije. Prestanak rada odlukom nadležnog organa:
Udruženje ili fondacija prestaje sa radom ako se utvrdi da je udruženje ili fondacija prestala djelovati. Pri tome će se smatrati da je udruženje prestalo
djelovati ako:
- je proteklo dvostruko više vremena od vremena utvrđenog statutom udruženja za održavanje
skupštine, a skupština udruženja nije održana; - se broj članova udruženja smanji ispod broja tri,
odnosno ispod broja određenog zakonom za osnivanje udruženja (a skupština udruženja u roku od tri
mjeseca od dana nastupanja ove okolnosti ne donese
odluku o prijemu novih članova). Kada nadležni registarski organ (Ministarstvo/Sud)
utvrdi neku od gore navedenih činjenica, isti donosi
rješenje o prestanku rada udruženja, odnosno fondacije. Dobrovoljni prestanak rada:
U principu važi sljedeće, ako statutom nije drugačije
predviđeno, odluka o prestanku sa radom se donosi dvotrećinskom kvalifikovanom većinom glasova
članova udruženja ili dvotrećinskom većinom glasova upravnog odbora fondacije.
U slučaju dobrovoljnog prestanka rada registrovano
udruženje ili fondacija usvaja plan likvidacije koji je
u skladu sa statutom i zakonom.
OSNIVANJE I REGISTRACIJA UDRUŽENJA I FONDACIJA
21
FINANSIJSKO POSLOVANJE...
Finansijsko poslovanje
Finansiranje
Kada je riječ o finansiranju udruženja i fondacija, zakonska regulativa na državnom, odnosno entitetskom
nivou navodi gotovo identične izvore. U tabeli ispod, dat je uporedni prikaz izvora finansiranja udruženja i
fondacija iz relevantnih zakona oba entiteta BiH, kao i zakona BiH.
Članarina
BiH
FBiH
RS
X
X
X
Primjenjivo samo na udruženja
Na nivou BiH u novcu, uslugama ili imovini bilo
koje vrste, u RS pokloni i prilozi koji imaju novčanu
vrijednost, dok u FBiH nije precizirano.
Dobrovoljni prilozi i
pokloni
X
X
X
Državne subvencije i
sredstva iz budžeta
X
X
X
Prihod od kamata, dividendi, dobiti od kapitala,
zakupnina, honorara i
tome slično
X
X
X
Prihodi stečeni kroz ostvarivanje ciljeva i drugih
aktivnosti utvrđenih
statutom
X
X
X
Dakle, udruženja i fondacija se mogu finansirati iz
sredstava obezbijeđenih od strane trećih lica ili vlastitim aktivnostima koje se provode u skladu sa njihovim statutom.
Samofinansiranje (Obavljanje privrednih
djelatnosti)
Samofinansiranje podrazumijeva ostvarivanje prihoda kroz obavljanje privredne djelatnosti. Potrebno
je naglasiti da zakoni o udruženjima i fondacijama
BiH i oba entiteta prave jasnu razliku između srodnih
i nesrodnih privrednih djelatnosti.
Pri tome srodnu djelatnost definišu kao djelatnost
koja ja direktno povezana sa ostvarivanjem ciljeva
iz statuta. Sve ostale privredne aktivnosti koje nisu
u direktnoj vezi sa ciljevima iz statuta, smatraju se
nesrodnim privrednim aktivnostima.
Obavljanje srodnih privrednih aktivnosti je dopuštenou
oba entiteta, kao i na državnom nivou bez potrebe
osnivanja posebnog pravnog subjekta preko kojeg bi
se obavljale srodne privredne aktivnosti. To znači da
udruženja i fondacije mogu obavljati srodne privredne
24
FINANSIJSKO POSLOVANJE
Napomena
Svi izvori koji su rezultat aktivnosti udruženja i fondacija u skladu sa statutom. Kreditno zaduživanje
kod komercijalnih banaka ili drugih kreditora se
također može svrstati u ovu kategoriju.
aktivnosti pod uslovom da su iste u skladu sa njihovim
statutarnim ciljevima, tj. da doprinose ostvarenju statutarnih ciljeva te da osnovna svrha obavljanja takvih
djelatnosti nije sticanje dobiti. U tom kontekstu, bitno
je da udruženja i fondacije u svojim statutima jasno i
detaljno definišu ciljeve i privredne djelatnosti koje će
obavljati u cilju ostvarivanja svojih ciljeva.
U skladu sa odredbama zakona o porezu na dobit
oba entiteta, udruženja i fondacije ne plaćaju porez
na dobit ostvaren obavljanjem srodnih privrednih
djelatnosti. Naime, to znači da ne plaćaju porez na
dobit za ostvareni višak prihoda nad rashodima1.
S druge strane, za obavljanja nesrodnih privrednih
aktivnosti, udruženja i fondacije su dužna osnovati
zasebno pravno lice. Pored toga, višak prihoda nad
rashodima, odnosno dobit ostvarena obavljanjem
nesrodne privredne djelatnosti podliježe oporezivanju porezom na dobit.
1
Kada udruženja i fondacije obavljaju srodnu privrednu djelatnost, uvijek se koristimo izrazima prihodi i rashodi, odnosno višak prihoda nad
rashodima, a ne izrazom dobit, obzirom da je isti vezan za privredna
društva i nesrodne privredne djelatnosti.
Bitno je napomenuti sljedeće:
Poslovanje sa komercijalnim bankama
Ukoliko su prihodi od privrednih aktivnosti veći od
rashoda od obavljanja te djelatnosti, razlika predstavlja višak prihoda nad rashodima ili dobit koju
nije dozvoljeno isplaćivati osnivačima, članovima
udruženja, članovima upravljačkih tijela, odgovornim licima, djelatnicima, donatorima ili trećim
licima. Tako ostvareni višak prihoda nad rashodima dopušteno je isključivo koristiti za ciljeve
utvrđene statutom, tj. mora se investirati u osnovne
statutarne aktivnosti udruženja ili fondacije.
Otvaranje računa
Platni promet i transakcije
Platni promet predstavlja sva plaćanja između
pravnih i fizičkih lica koja se vrše sa ciljem podmirenja novčanih obaveza i naplate potraživanja. Platni promet se najvećim dijelom obavlja nenovčanim
transferima putem komercijalnih banaka, dok je gotovinsko plaćanje svedeno na minimum. Bezgotovinskim platnim prometom smatra se prijenos novčanih
sredstava sa transakcijskog računa jednog lica na
transakcijski račun drugog lica. U zavisnosti od toga
da li se platni promet obavlja između lica unutar
jedne zemlje ili između lica u različitim zemljama,
moguće je razlikovati unutrašnji i međunarodni platni promet.
Otvaranje transakcijskog računa je preduslov
za početak poslovanja pravnih lica, uključujući
udruženja i fondacije. Ovlaštenja za otvaranje
računa kod komercijalnih banaka, izbora banke,
kao i broja i vrsta transakcijskih računa utvrđuju se
statutom udruženja i fondacija. Pri tome, izbor komercijalne banke i ostalih usluga koje pružaju banke
je stvar komercijalne prirode i poslovne politike. Dakle, zavisi od potreba udruženja i fondacija, te ostalih tržišnih faktora. Potrebno je napomenut da sva
pravna lica mogu otvoriti više transakcijskih računa
u jednoj ili više različitih komercijalnih banaka.
Postupak otvaranja transakcijskih računa utvrđen je
internim politikama i procedurama svake komercijalne banke zasebno. S obzirom na zahtjeve zakonske regulative, ovaj postupak je u značajnoj mjeri
usaglašen među bankama na tržištu BiH. Uobičajena
lista dokumentacije potrebne za otvaranje računa
sadrži sljedeće:
• Zahtjev za otvaranje računa, potpisan od strane
ovlaštenog lica i opečaćen pečatom udruženja ili
fondacije. Obično je riječ o tipskim obrascima komercijalnih banaka;
• Rješenje o upisu u registar kod nadležnog organa;
Platni promet u BiH regulisan je na entitetskom
nivou putem Zakona o platnim transakcijama. Glavni
učesnici u unutrašnjem platnom prometu su Centralna banka BiH, komercijalne banke i sva ona pravna
i fizička lica koja imaju otvorene račune kod komercijalnih banaka.
• Statut udruženja ili fondacije;
Shodno pomenutim zakonima, kao i Zakonima o finansijskom poslovanju entiteta, sva pravna lica imaju obavezu da novčana sredstva drže na računima
kod komercijalnih banke čije je sjedište u BiH,
te da platne transakcije obavljaju putem transakcijskih računa otvorenih kod komercijalnih banaka u
BiH. Obzirom da udruženja i fondacije imaju status
pravnog lica, ova obaveza se odnosi i na njih.
• Karton deponovanih potpisa. Riječ je o tipskom
formularu koji pripremaju komercijalne banke i
koji sadrži lične podatke i potpise lica koji će biti
ovlašteni za raspolaganje novčanim sredstvima i
autorizovanje platnih naloga. Obično je to isto lice
koje je ovlašteno da zastupa pravno lice, ali ne postoji zakonska smetnja da to bude neko drugo lice.
• ID broj udruženja ili fondacije;
• Statistički broj udruženja ili fondacije;
• Kopija identifikacionih dokumenata lica ovlaštenih
za zastupanje;
S obzirom na postojanje izvjesnih razlika u zahtjevima komercijalnih banaka, prilikom otvaranja računa
potrebno je od komercijalne banke zatražiti detaljnu
listu potrebne dokumentacije i sa uposlenicima iste
se posavjetovati o postupku otvaranja računa.
FINANSIJSKO POSLOVANJE
25
Pored transakcijskog računa, udruženja i fondacije
mogu otvarati i devizne račune kod komercijalnih
banaka. Namjena ovih računa jeste držanje novčanih
sredstava u stranim devizama, kao i obavljanje platnog prometa sa inostranstvom.
Raspolaganje sredstvima i obavljanje prometa
Danom aktiviranja računa (transakcijskog ili
deviznog) on postaje operativan i sa istog je moguće
obavljati platne transakcije (uplate i isplate novčanih
sredstava). Dakle, od tog momenta moguće je vršiti
novčane isplate i uplate na račun.
Bezgotovinske platne transakcije
Pod bezgotovinskim platnim transakcijama podrazumijevaju se prijenosi novčanih sredstava sa jednog transakcijskog računa na drugi. U zavisnosti od
toga da li se prijenos novčanih sredstava dešava
između računa otvorenih u istoj banci ili u različitim
bankama moguće je razlikovati unutarbankarski ili
međubankarski transfer. U bezgotovinskim platnim
transakcijama moguće je vršiti uplate i/ili isplate
sa računa. Pod uplatama se podrazumijeva priliv
novčanih sredstava na transakcijski račun, za razliku
od isplata koje označavaju odliv sredstava.
Isplate i uplate gotovine, kao i bezgotovinske transakcije obavljaju se na osnovu tipskih obrazaca
dostupnih u svim bankama u štampanom formatu ili
slanjem elektronskih naloga, što zavisi od internih
politika banke i usluga koje pružaju pojedine banke.
Osnovni instrument platnog prometa je „Nalog za
plaćanje“, koji predstavlja bezuslovnu instrukciju
datu banci da isplati ili uplati određenu sumu
novca sa označenog računa. Nalog za plaćanje
može biti izdat u pisanoj formi ili elektronski.
Nalogodavac u nalogu za plaćanje mora tačno
identifikovati primaoca i odredišnu banku. Kada
je na nalogu za plaćanje bilo koji
učesnik u
platnoj transakciji identifikovan imenom i brojem,
banka primalac nije dužna utvrditi usaglašenost
imena i broja i može izvršiti plaćanje ili na osnovu imena ili na osnovu broja.
Pored navedenog, svaka platna transakcija mora imati odgovarajuću pravnu podlogu (plaćanje obaveza za
26
FINANSIJSKO POSLOVANJE
isporučena dobra i usluge, izmirivanje drugih novčanih
obaveza, povrat uzetih kredita, plaćanje kazni i penala, isplata plaća i drugih primanja uposlenicima,
plaćanje javnih prihoda i tome slično), koja mora biti
jasno naznačena na nalogu za plaćanje.
Ovlaštena lica tj. lica koja se nalaze u kartonu deponovanih potpisa mogu raspolagati sredstvima na
računu u skladu s važećim propisima i pravilima banke. Prilikom obavljanja transakcija po računima, lica
se identifikuju ličnim dokumentima.
Gore navedeno primjenjivo je za unutrašnji i
međunarodni platni promet.
Gotovinske platne transakcije
Platne transakcije u kojima dolazi do uplate ili isplate gotovine na račun, odnosno sa računa kod
poslovne banke mogu se smatrati gotovinskim platnim transakcijama. Uplate i isplate gotovog novca
obavljaju se na šalterima banke kod koje je otvoren
račun. U ove svrhe, također se koriste tipski obrasci
koji su dostupni u poslovnicama komercijalnih banaka i razlikuju se od naloga za plaćanje koji su opisani
u prethodnom poglavlju.
Ovlaštena lica tj. lica koja su se nalaze u kartonu
deponovanih potpisa mogu raspolagati sredstvima
na računu u skladu s važećim propisima i pravilima
banke. Drugim riječima, nalozi za uplatu i isplatu
gotovine sa transakcijskog računa moraju biti potpisani od strane lica koje se nalazi na kartonu deponovanih potpisa. Prilikom obavljanja transakcija
po računima, lica se identifikuju ličnim ispravama.
Bankovni izvodi
Shodno zakonskoj regulativi, banke su dužne da
najmanje jednom mjesečno klijentima dostavljaju
izvještaje o svim promjenama na računu od posljednjeg izvještaja. Međutim, uobičajena praksa većine
banaka je da izvode dostavljaju na dnevnoj bazi.
Izvodi, uobičajeno, mogu biti dostavljeni putem
obične ili elektronske pošte u zavisnosti od preferencija klijenta i/ili internih politika banke.
Alternativni načini naplate potraživanja i izmirenja obaveza
Prema Zakonu o finansijskom poslovanju, sva pravna lica su dužna izmirivati svoje obaveze u ugovorenom odnosno propisanom roku, nalozima za prijenos
(plaćanje) i drugim instrumentima plaćanja. Prema
odredbama istog zakona, te Zakona o obligacionim
odnosima, pravna licameđusobne obaveze mogu
izmirivati i prijenosom vrijednosnih papira, prebijanjem (kompenzacijom), asignacijom, cesijom, te na druge načine u skladu sa zakonima koji uređuju ovu oblast.
Dakle, pravna lica svoje obaveze primarno izmiruju
novčanim plaćanjima na način opisan u prethodnom
poglavlju. U nastavku slijedi kratak opis ostalih instrumenata koji se najčešće koriste za izmirenje
dužničko– ovjerilačkih obaveza.
Mjenica
Mjenica je vrijednosni papir na određeni iznos novca koji svom imaocu daje pravo da taj iznos
naplati od osobe koja je u njoj naznačena kao dužnik. Mjenica je jednostrani pravni posao u kojem njen izdavalac (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku mjenice (remitentu)
isplati određeni iznos novca ili se njime obvezuje da će sam ispuniti tu isplatu.
Kompenzacija
Kompenzacija je pravni posao propisan Zakonom o obligacionim odnosima. Dužnik može prebiti potraživanje koje ima prema povjeriocu sa onim što ovaj potražuje od njega, ako oba
potraživanja glase na novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i iste kvalitete, i ako su oba
dospjela. Prebijanje ne nastaje čim se steknu uslovi za to, nego je potrebno da jedna strana
izjavi drugoj da vrši prebijanje.
Cesija
Cesija, kao pravni posao utvrđen Zakonom o obligacionim odnosima, predstavlja ustupanje
potraživanja ili prava pismenom izjavom povjerioca (cedenta) u korist novog povjerioca (cesionara), koji stupa na mjesto sadašnjeg povjerioca. Za prijenos potraživanja nije potreban
pristanak dužnika, ali je ustupalac dužan obavijestiti dužnika o izvršenom ustupanju. Cesijom
se ne može pogoršati položaj dužnika. Suština ovog posla se sastoji u tome da cedent cesijom,
tj. prenošenjem potraživanja, izmiruje obavezu prema cesionaru koji je njegov povjerilac.
Asignacija
Asignacija ili upućivanje je pravni posao kojim jedno lice - uputilac (asignant) ovlašćuje drugo
lice - upućenika (asignat) da za njegov račun izvrši nešto određenom trećem licu, primaocu
uputa (asignatar), a ovoga ovlašćuje da to izvršenje primi u svoje ime.
Zajednička karakteristika posljednja tri navedena
posla je da se provode na osnovu vjerodostojnih isprava (izjava, ugovor i dr.). U sva tri pravna posla
moguće je stupati sa licima iz BiH, kao i licima iz
inostranstva. U drugom slučaju, za lica koja sjedište
imaju u RS-u, potrebna je saglasnost entitetskog
ministarstva finansija.
Upravljanje
Izuzetno, entitetskim zakonima o finansijskom
poslovanju u Federaciji BiH i Republici Srpskoj
je uređeno da pravna lica ne mogu izmirivati
međusobne obaveze prebijanjem, niti na druge načine predviđene propisima o obligacionim
odnosima, sve dok imaju evidentirane neizmirene
dospjele obaveze kod ovlaštenih organizacija za
obavljanje poslova platnog prometa, tj.banaka.
• Sekretar;
NVO kao pravno lice ima svoje organe upravljanja.
Uobičajena tijela u NVO-u, zavisno od njenih potreba i zahtjeva su, između ostalog:
• Predsjedništvo/Lice ovlašteno
(obavezan upravni organ);
za
zastupanje
• Upravni i nadzorni odbor;
• Skupština (obavezan upravni organ);
• Druga upravna tijela (privremena/trajna).
Navedene organe uprave je potrebno definisati statutom NVO-a, a eventualnim naknadnim izmjenama
statuta je moguće nadopunjavati/mijenjati iste, zavisno od potreba i zadataka NVO.
FINANSIJSKO POSLOVANJE
27
Pored organa upravljanja koji su slobodno formirani
od strane NVO, Zakon o udruženjima i fondacijama
BiH propisuje obavezu uspostavljanja sljedećih organa:
• Skupština;
• Upravni odbor (ukoliko je osnivanje istog propisano statutom NVO-a);
• Osobu/e koja/e će zastupati NVO u pravnom
prometu (u slučaju da nije uspostavljen Upravni
odbor).
Kao što je gore navedeno, osnovni organ NVO-a je
Skupština čije je osnivanje obavezno i čiji se zadaci definišu statutom NVO-a. Ako nije drugačije
određeno statutom NVO-a, članove Skupštine čine
svi članovi NVO-a. U praksi je čest slučaj da članovi
NVO-a izaberu stalnu skupštinu koja broji manji broj
članova, a koja zatim obavlja zadatke upravljajućeg
organa NVO-a.
Iako ne postoji takva zakonska obaveza, za potrebe
donošenja odluka uobičajeno je da broj članova
Skupštine bude neparan. Zakonom je propisano da
Skupština obavlja sljedeće zadatke:
• donošenje statuta, izmjena i dopuna statuta i drugih akata određenih statutom;
• odlučivanje o pripajanju, razdvajanju, transformisanju, raspuštanju i prestanku rada, kao i o
drugim statusnim promjenama NVO-a;
• imenovanje i razrješenje članova upravnog odbora, ako takvo tijelo NVO-a postoji;
• usvajanje izvještajakoje je pripremio Upravni odbor, ako takvo tijelo NVO-a postoji;
• odlučivanje o svim drugim pitanjima koja nisu u
nadležnosti drugih tijela NVO-a.
Upravni odbor (u slučaju da je isti predviđen statutom) je izvršni organ koji je zadužen za sprovođenje
zadataka i ciljeva udruženja utvrđenih statutom.
Broj članova Upravnog odbora definiše se statutom,
a u slučaju da Upravni odbor nije predviđen statutom, Skupština određuje osobu/e ovlaštenu/e za zastupanje NVO-a.
U skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama
BiH, Upravni odbor, ili osoba ovlaštena za zastupanje:
• priprema sjednice Skupštine;
28
FINANSIJSKO POSLOVANJE
• priprema nacrt statuta i drugih akata koje donosi
Skupština;
• provodi politiku, zaključke i druge odluke koje je
donijela Skupština;
• upravlja imovinom NVO-a;
• podnosi godišnji ili periodični izvještaj o svom radu
Skupštini na usvajanje;
• obavlja i druge poslove određene statutom.
Uobičajeno je da NVO u javnosti predstavlja i zastupa
statutom ovlašteni Predsjednik NVO-a koji se za obavljanje navedene funkcije ovlašćuje statutom NVO-a.
Ime zastupnika NVO-a se dostavlja nadležnom registarskom organu radi upisa u registar, a u slučaju
bilo kakve izmjene zastupnika (istek mandata, ostavka ili smjena), NVO je dužna da navedene izmjene dostavi nadležnom registarskom organu.
Pored gore navedenih organa, NVO u praksi često
statutom predvidi imenovanje Nadzornog odbora
NVO-a, koji obično broji 3 ili 5 članova. Funkcija
Nadzornog odbora se u ogleda u nepristrasnom nadzoru rada NVO-a i njenog finansijskog poslovanja.
Uobičajeno je da se u članove Nadzornog odbora
biraju osobe koje nisu u sukobu interesa, odnosno
nemaju lični interes u NVO-u. Nadzorni odbor je
obavezan podnositi izvještaj Skupštini.
Kancelarijsko poslovanje
Iako trenutno ne postoje propisi o kancelarijskom
poslovanju koji su obavezujući za pravna lica, NVO
u praksi primjenjuju propise o kancelarijskom poslovanju koji su obavezujući za ministarstva i druga
vladajuća tijela BiH.
U kancelarijsko poslovanje spada: primanje, otvaranje, pregledanje i raspoređivanje pošte odnosno
akata, zavođenja akata, njihovo združivanje i dostavljanje u rad, administrativno-tehničko obrađivanje
akata, otpremanje pošte, razvođenje akata, kao i
njihovo stavljanje u arhivu (arhiviranje i čuvanje).
Preporučljivo je da NVO usvoji interni akt koji će
regulisati kancelarijsko poslovanje organizacije i
propisati procedure za:
• određivanje osobe odgovorne za vođenje kancelarijskog poslovanja koja je dužna u toku radnog
vremena organizovati vršenje poslova NVO-a tako
da predmeti, akti, pečati i drugi materijali, ne smiju doći u posjed neovlaštenih osoba;
• protokolisanje ulazne i izlazne pošte;
• razvrstavanje i klasifikacija akata NVO-a;
• način i rokove predaje akata i predmeta nadležnom
arhivu, procedure arhiviranja i čuvanja akata i
drugih predmeta (štembilji, žigovi);
• prijem i čuvanje povjerljivih dokumenata; itd.
NVO su pored kancelarijskog poslovanja dužne obavljati i arhivske poslove koje proizilaze iz njihovih
aktivnosti u skladu sa Zakonom o arhivskoj građi i
arhivu BiH.
Na NVO se iz navedenog Zakona primjenjuju odredbe o privatnoj arhivskoj građi. Specifično, NVO, kao
pravna lica-imaoci privatne arhivske građe, koji
čuvaju arhivsku građu ili pojedinačne dokumente
trajne vrijednosti, obavezni su:
a) čuvati je, srediti i popisati;
b) omogućiti ovlaštenoj osobi nadležnog arhiva
pregled, popis i proučavanje u sigurnosne svrhe;
c) obavijestiti nadležni arhiv o svim promjenama u
vezi s arhivskom građom;
d) omogućiti snimanje arhivske građe po zahtjevu
nadležnog arhiva.
U kontekstu gore navedenog, bitno je napomenuti da
se propisi o arhivskoj građi odnose isključivo na dokumentaciju koja je proizvod NVO-a, tj. sve ono što
u okviru svog poslovanja nastaje kao proizvod NVO-a
(npr. fakture, izvještaji, programi rada, odluke, projekti i sl.).
To znači sljedeće, NVO je dužna usvojiti interni akt
pod nazivom „Lista kategorija registraturne građe sa
rokovima čuvanja“ (u nastavku „lista“).
U listu se unose nazivi svih dokumenata koji su
proizvod NVO-a sa pripadajućom oznakom, rokom i
načinom čuvanja (trajno/ograničeno-izvorno/elektronski). Rokovi čuvanja finansijske dokumentacije
dati su u poglavlju 6. ovog Priručnika. Rokove čuvanja
dokumentacije koju čine izvještaji, programi rada i
sl. određuje sama NVO u skladu sa svojim internim
propisima i potrebama.
Navedenu listu usvaja i donosi osoba ovlaštena za
zastupanje NVO-a, te se ista ovjerava potpisom te
osobe i pečatom NVO-a. Nakon toga, lista se dostavlja Arhivu BiH na pregled i ovjeru, na koju Arhiv BiH
daje svoju saglasnost. Nakon davanja saglasnosti
Arhiva BiH, lista se može početi primjenjivati od
strane NVO-a.
U skladu sa dokumentima koji su, kao proizvod NVOa, navedeni u listi, isti se unose u arhivsku knjigu sa
pripadajućom oznakom i nazivom.
Nakon proteka propisanog roka čuvanja pojedinih
dokumenata, isti se mogu uništiti uz saglasnost Arhiva BiH.
Dovoljno je da NVO sačini listu dokumenata za koje
je obavezni rok čuvanja, u skladu sa rokovima navedenim u listi, protekao, te istu dostavi Arhivu BiH
na davanje saglasnosti. Nakon što Arhiv BiH da svoju
saglasnost, navedeni dokumenti se mogu uništiti, pri
čemu se saglasnost Arhiva BiH čuva trajno kao dokaz
da je istekao propisani rok čuvanja dokumentacije
koja je uništena, te da NVO nije bila dužna dalje
čuvati datu dokumentaciju.
Interni akti udruženja i fondacija
S ciljem što preciznijeg regulisanja internih procedura/internih politika, NVO su u obavezi da donesu
određen broj internih akata.
Obavezni akti NVO-a, koji su regulisani i Zakonom o
udruženjima i fondacijama BiH su:
a)Osnivački akt/odluka o osnivanju NVO-a
Osnivački akt NVO-a je odluka o osnivanju NVO
koju donosi osnivačka skupština NVO-a. Zakonom
o udruženjima i fondacijama BiH je određeno da
osnivački akt NVO-a obavezno sadrži:
• imena i prezimena i adrese, odnosno naziv i
skraćeni naziv i sjedište osnivača;
• naziv, sjedište i adresu NVO-a;
• ciljeve i djelatnosti NVO-a;
• ime i prezime osobe ovlaštene za obavljanje poslova upisa u registar NVO-a;
• potpise osnivača ili osoba ovlaštenih za zastupan-
FINANSIJSKO POSLOVANJE
29
je, te jedinstveni matični broj građana, ukoliko su
osnivači državljani Bosne i Hercegovine.
b)Statut
Statut je najviši akt koji definiše rad NVO-a, a kojeg donosi Skupština NVO-a. U skladu sa Zakonom
o udruženjima i fondacijama, statut NVO-a mora
sadržavati sljedeće obavezne elemente:
• naziv NVO-a, skraćeni naziv ukoliko postoji, i adresu NVO-a;
• ciljeve i djelatnosti NVO-a;
• postupak za primanje i isključivanje članova;
• tijela NVO-a, način na koji se biraju, ovlaštenja
koja imaju, kvorum i pravila glasanja, trajanje
mandata, osobu ovlaštenu da sazove Skupštinu, uslove i način raspuštanja, odnosno prestanak rada;
• pravila za ostvarivanje, upotrebu i raspolaganje
sredstvima NVO-a, kao i tijelo koje je ovlašteno za
nadzor nad upotrebom tih sredstava;
• način podnošenja finansijskih izvještaja i izvještaja
o radu;
• javnost rada;
• postupak za izmjenu i dopunu statuta, ovlaštenje i
način donošenja drugih općih akata;
• opis oblika i sadržaj pečata;
• zastupanje NVO-a;
• uslove i postupak za spajanje, podjelu, odnosno
prestanak rada uključujući i bilo kakav poseban
kvorum ili pravila za postizanje kvalificirane većine
u postupku glasanja;
• postupak za raspolaganje preostalim imetkom ili
drugim sredstvima u slučaju raspuštanja ili prestanka
rada NVO-a.
U praksi NVO-i najčešće donose sljedeće interne
akte:
a)Pravilnik o radu - pobliže reguliše obaveze i prava članova kao i zaposlenih NVO-a, radno vrijeme
NVO-a, i sl.;
b)Pravilnik o računovodstvu - uređuje organizaciju računovodstva, interne računovodstvene procedure, kontrolne postupke, računovodstvene
politike za priznavanje i procjenjivanje imovine i
obaveza, prihoda i rashoda. Osim toga utvrđuju se
uputstva i smjernice za usvajanje, dostavljanje i
objavljivanje finansijskih izvještaja i druga pitanja
vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja za koja je propisano da se uređuju
opštim aktom u skladu sa Zakonom o računovodstvu
i reviziji, drugim podzakonskim propisima;
c)Računovodstvene politike NVO-a - utvrđuje
posebna načela i pravila koja je usvojila NVO za
pripremanje i prikazivanje finansijskih izvještaja u
skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog
izvještavanja. Usvojene računovodstvene politike
odnose se na priznavanje, ukidanje priznavanja,
mjerenje i procjenjivanje imovine, obaveza, prihoda i rashoda NVO-a;
d)Pravilnik o kancelarijskom poslovanju – uređuje
kancelarijsko poslovanje, osobe zadužene za
kancelarijsko poslovanje, način vođenja protokola, čuvanje dokumenata i pečata;
e)Pravilnik o finansijskom poslovanju – uređuje
načela finansijskog poslovanja NVO-a, određuje
osobe nadležne za upravljanje finansijskim sredstvima NVO-a, uređuje sistem kontrola finansijskog
poslovanja NVO-a, propisuje način upravljanja
blagajnom i osobe odgovorne za blagajničko poslovanje, itd.
Pored navedenih obaveznih internih akata, u praksi
NVO-i na osnovu statuta donose druge interne akte
koji regulišu pravila poslovanja organa NVO, različite
interne procedure, rasporede poslova, itd.
Stupanje u dužničko – povjerilačke odnose
Pri donošenju ostalih internih akata bitno je voditi
računa da se uspostavi procedura donošenja internih
akata te da akti precizno i jasno regulišu oblast/pitanja zbog kojih se ista donose, kao i da se odredi
vremenski period važenja akta.
Stupanje u dužničko povjerilačke odnose regulisano
je Zakonima o obligacionim odnosima.
30
FINANSIJSKO POSLOVANJE
NVO kao i ostala pravna i fizička lica može stupati u
dužničko - povjerilačke odnose.
Propisi o obligacijama u BiH uređuju obligaciono –
pravne odnose između dvije određene strane na osnovu kojih je jedna strana (povjerilac) ovlaštena da
zahtjeva od druge strane (dužnik) određeno davanje,
činjenje ili uzdržavanje od nečega što bi inače imala
pravo da čini, a druga strana je dužna da to ispuni.
Obligacioni odnosi se javljaju u sferi prometa i usluga i podrazumijeva korelaciju između ovlaštenja i
obaveza odnosno, dug je jednak obavezi, tj. što je
sa jedne strane dug/obaveza, to je sa druge strane
pravo/ovlaštenje.
Uobičajeno je da se prilikom stupanja u dužničko –
povjerilačke odnose zaključuje ugovor. NVO može
formirati obligacioni odnos, te potpisati ugovor i
sa fizičkim i sa pravnim licima. Predmet ugovora se
može sastojati u davanju, činjenju, nečinjenju ili
trpljenju i mora biti moguć, dopušten i odrediv.
Ugovor se uglavnom zaključuje na tačno određeno
vrijeme, gdje su jasno definisani početak i kraj roka.
Ukoliko rok nije definisan samim ugovorom stranaka, isti će se odrediti primjenom odredbi ZOO FBiH,
odnosno ZOO RS.
Za pojedine pravne poslove (npr. zakup, građenje,
prodaja, prijevoz stvari, itd.) propisani su bitni elementi ugovora, dok se za ostatak forma slobodno
ugovara. Bitni elementi ugovora su osnova njihove
punovažnosti.
Stupanjem u obligaciono – pravni odnos, NVO saglasnom izjavom volje uređuje svoje međusobne odnose
sa drugom ugovornom stranom, ukoliko to nije u suprotnosti za pozitivno – pravnim propisima u BiH.
Za neispunjavanje ugovornih obaveza, oštećena strana može zahtijevati naknadu štete, a za neblagovremeno izvršenje novčane obaveze dužnik je dužan
platiti i zateznu kamatu koja trenutno u FBiH iznosi
12% godišnje, a u RS-u 0,05% dnevno plus stopa rasta
cijena na malo za period za koji se računa zatezna
kamata.
U praksi NVO-i stupaju u obligacione odnose sa
različitim pravnim i fizičkim licima od kojih se kao
najčešći pojavljuju kreditori, dobavljači komunalnih
usluga, zakupodavci, itd. NVO je dužna internim dokumentima odrediti odgovorno lice za potpisivanje
ugovora u ime NVO-a, kao i procedure stupanja u
obligaciono-pravne odnose sa trećim stranama (npr.
oglasi, tenderi, itd.).
FINANSIJSKO POSLOVANJE
31
ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI
OBLICI ANGAŽOVANJA
LICA OD STRANE NVO...
Zapošljavanje i drugi oblici
angažovanja lica od strane NVO
Ugovor o radu
Angažovanje fizičkih lica – osnovni koncept
• poslodavac određuje vrstu, mjesto i vrijeme rada;
Zapošljavanje ili radni odnos kao i ugovor o privremenim i povremenim poslovima imaju karakter
nesamostalne djelatnosti, dok ugovor o djelu ima
obliksamostalne djelatnosti.
• poslodavac stavlja na raspolaganje zaposleniku
sredstva za rad (npr. poslovni prostor sa opremom,
radnu odjeću, potreban materijal i dr.);
Da li će NVO sa licem zaključiti ugovor o radu odnosno
zaposlenju, ili je angažovati po osnovu samostalne
djelatnosti (ugovor o djelu ili ugovor o autorskom
djelu), zavisi od vrste konkretnih poslova koje će to
lice obavljati, te načina obavljanja poslova.
Nesamostalna od samostalne djelatnosti razlikuje
se, između ostalog, u dva osnovna aspekta:
• prava i obaveza koje se pripisuju poslodavcu ili
naručiocu, odnosno zaposleniku ili angažovanoj
osobi;
• poreznog tretmana i tretmana obračuna doprinosa.
Zapošljavanje odnosno radni odnosi regulisani su zakonima o radu (koji važe na entitetskim nivoima),
dok se angažovanje po ugovorima o djelu (uključujući
autorsko djelo) regulišu zakonom o obligacionim
odnosima, također na entitetskim nivoima. Ugovori o
radu pripravnika i volontera te ugovori o privremenim i povremenim poslovima spadaju u domen radnog
prava odnosno nesamostalne djelatnosti, s tim što,
za razliku od ugovora o radu, nemaju karakter radnog odnosa.
Prava i obaveze
Zapošljavanje (nesamostalna djelatnost)
NVO može zaposliti osoblje po osnovu nesamostalne
djelatnosti sklapanjem ugovora o radu (na određeno
ili neodređeno vrijeme). te ako su ispunjeni određeni
uslovi, sklapanjem ugovora o radu sa pripravnicima,
ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, te ugovora o volonterskom radu.
Obaveza sklapanja ugovora
NVO treba zaključiti ugovor o radu sa fizičkom osobom ako postoji jedan od sljedećih elemenata:
• poslodavac snosi poslovne izdatke za zaposlenika
(putne troškove, dnevnice, terenski dodatak, naknada za odvojeni život i dr.);
• poslodavac zaposleniku isplaćuje redovnu plaću;
• poslodavac snosi isplate naknada za obavljanje
nesamostalne djelatnosti i za vrijeme odmora i
bolesti zaposlenika;
• zaposlenik pri obavljanju djelatnosti koristi samo
svoju sposobnost (fizičku ili umnu), a ne i kapital;
• zaposlenik je obavezan da ima određeni učinak ali
ne i određeni uspjeh.
Ugovor o radu sklapa se u pisanoj formi, na određeno
ili neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim
vremenom.
Ugovor o radu koji ne sadrži podatak u pogledu trajanja smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno
vrijeme. S druge strane, ugovor o radu na određeno
vrijeme ne može se zaključiti na
period duži od dvije godine. Međutim, ukoliko zaposlenik i poslodavac izričito ili prećutno obnove
ugovor o radu na određeno vrijeme, odnosno izričito
ili prećutno sklope uzastopne ugovore o radu na
određeno vrijeme za period duži od dvije godine bez
prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu
na neodređeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom
nije drukčije određeno.
Puno radno vrijeme zaposlenika traje najduže 40
sati sedmično. Ugovor o radu može se zaključiti i za
rad sa nepunim radnim vremenom.
Ugovor o radu u pisanoj formi sadrži, naročito, podatke o:
34
ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO
1. nazivu i sjedištu poslodavca;
Primanja po osnovu ugovora o radu
2. imenu i prezimenu, prebivalištu odnosno boravištu
zaposlenika;
Ugovor o radu definiše, između ostalog, i primanja
po osnovu plate. U skladu sa Zakonom o porezu na
dohodak, ugovorom treba definisati iznos bruto plate
(bruto plata uključuje iznos osnovne plate, poreza
na dohodak i doprinosa iz plate).
3. trajanju ugovora o radu;
4. danu otpočinjanja rada;
5. mjestu rada;
6. radnom mjestu na koje se zaposlenik zapošljava i
kratak opis poslova;
Pored primanja po osnovu plate, poslodavac je
dužan u skladu sa kolektivnim ugovorom uposleniku
isplaćivati i sljedeća primanja:
7. dužini i rasporedu radnog vremena;
8. plaći, dodacima na plaću, naknadama, te periodima isplate;
FBIH:
9. trajanju godišnjeg odmora;
-otežane uslove rada (buka, vlaga, prašina, mračne
prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, teški fizički
napori i sl.), kao i za rad gdje je zakonom propisana primjena sredstava zaštite na radu;
10. otkaznim rokovima kojih su se dužni pridržavati
zaposlenik i poslodavac;
11. druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrđene
kolektivnim ugovorom.
Umjesto podataka navedenih u tački 7. do 11.,
može se u ugovoru o radu naznačiti odgovarajući zakon, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu kojim su
uređena ta pitanja.
Nakon sklapanja ugovora o radu, NVO je, između
ostalog, dužna u roku od 15 dana prijaviti zaposlenika nadležnomfondu penziono-invalidskog i zdravstvenog osiguranja, a zaposleniku uručiti kopiju prijave na ova osiguranja; zaposleniku osigurati sva
prava iz radnog odnosa propisana zakonima, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu (pravo na
dnevni, sedmični i godišnji odmor, pravo na plaćeni
dopust, prava na naknade, pravo na usavršavanje za
rad i dr.).
NVO može sklopiti ugovor o radu i sa osobama koje
nisu državljani BiH odnosno strancima, s tim što
takve osobe prethodno moraju dobiti radnu dozvolu. Radna dozvola se izdaje kada su ispunjeni uslovi
koje propisuju zakoni o kretanju stranaca, a između
ostalog to podrazumijeva regulisanje boravka. Relevantna tijela kojima se potrebno obratiti su Služba
za poslove sa strancima (http://www.sps.gov.ba), te
entitetski zavodi za zapošljavanje.
• Povećanu osnovnu plaću za:
-prekovremeni rad najmanje 30% od bruto satnice;
-noćni rad najmanje 30% od bruto satnice;
-rad na dan sedmičnog odmora najmanje 20% od
bruto satnice;
-rad u dane praznika koji su po zakonu neradni najmanje 50% od bruto satnice;
-za godine radnog staža (za svaku godinu radnog
staža kod tog poslodavca za 0,6%, s tim da ukupno
povećanje ne može biti veće od 20%);
• Naknadu plaće u slučaju smrti zaposlenika i člana
uže porodice i teške invalidnosti zaposlenika – u
visini najmanje tri prosječne plaće prema posljednjim objavljenim podacima;
• Ishranu u toku radnog vremena (topli obrok) – Ukoliko poslodavac ne obezbjeđuje ishranu, zaposleniku se isplaćuje mjesečna naknada u iznosu od
najmanje 20% prosječne neto plaće prema posljednjim objavljenim podacima zavoda za statistiku;
• Prijevoz na posao i sa posla - u skladu sa pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu;
• Regres za godišnji odmor – u visini najmanje 50%
prosječne neto plaće svih zaposlenih ostvarene kod
poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa,
pod uslovom da privredni subjekt -poslodavac nije
prethodnu poslovnu godinu završio sa gubitkom;
ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO
35
• Naknada za vrijeme bolesti zaposlenika u skladu sa
posebnim zakonima;
• Teške invalidnosti i dugotrajne bolesti radnika –
najmanje jedna prosječna plata u RS-u.
• Otpremninu prilikom odlaska u penziju - u visini
tri prosječne plaće prema posljednjim objavljenim
podacima zavoda za statistiku;
Bitno je napomenuti da se ova primanja ne moraju
posebno navoditi u ugovoru o radu, jer obaveza poslodavca da iste isplaćuje definisana je Kolektivnim
ugovorom.
• Otpremninu u slučaju otkaza – pod uvjetima
utvrđenim u Zakonu o radu;
• Pravo na dnevnice - plaćene troškove prilikom
službenog putovanja (dnevnica);
• Naknada troškova zbog odvojenog života od porodice;
• Naknada za rad na terenu (terenski dodatak).
RS:
• Dnevnicu za službeno putovanje u RS, u FBiH i u
inostranstvo – u visini koju odredi vlada RS;
• Naknadu troškova prijevoza kod dolaska na posao i
povratka s posla, ukoliko prijevoz nije organizovan
od strane poslodavca, u visini do pune cijene prijevozne karte u javnom saobraćaju;
• Naknadu za povećanje troškova boravka za vrijeme
rada na terenu - u visini od 10% dnevno od cijene
rada utvrđene;
• Troškove jednog toplog obroka za vrijeme jednog
radnog dana, kao i u slučaju obavljanja prekovremenog rada dužeg od tri sata dnevno;
• Regres za korištenje godišnjeg odmora – najmanje
u visini tri mjeseca rada utvrđene granskim kolektivnim ugovorom;
• Otpremnine prilikom odlaska radnika u penziju najmanje u visini trostruke plate radnika obračunate
u skladu sa kolektivnim ugovorom;
• Naknada troškova za korištenje sopstvenih automobila kod obavljanja službenog posla, po nalogu
poslodavca – u visini od 20% cijene goriva po jednom litru za svaki pređeni km.
Radniku ili njegovoj porodici pripada pomoć u
slučaju:
• Smrti radnika – najmanje tri prosječne plate u RS-u;
• Smrti člana uže porodice – najmanje dvije
prosječne plate u RS-u;
36
Zapošljavanje lica sa invaliditetom (FBiH)
Zakonodavstvo
Prema odredbama Zakona o zapošljavanju lica sa invaliditetom FBiH, lica sa invaliditetom zapošljavaju
se i rade na tržištu rada pod općim/opštim i posebnim uslovima. Pod općim/opštim uslovima zapošljavaju se lica
sa invaliditetom na otvorenom tržištu rada, tj. u
državnim organima, organima pravosuđa, organima
lokalne uprave, javnim službama, ustanovama, fondovima, javnim preduzećima, privrednim društvima
i drugim pravnim licima koja nisu osnovana za
zapošljavanje lica sa invaliditetom. Pod posebnim uslovima zapošljavaju se lica sa invaliditetom u ustanovi ili privrednom društvu koja su
osnovana radi zapošljavanja lica sa invaliditetom. Zapošljavanje
Prilikom zapošljavanja lica sa invaliditetom pod
općim/opštim uslovima, subjekti navedeni u prethodnom dijelu, među koje spadaju i udruženja i fondacije (kao druga pravna lica) dužni su zapošljavati
lica sa invaliditetom srazmjerno ukupnom broju zaposlenih unutar udruženja i fondacije kako slijedi: • do 31. decembra 2009. godine najmanje jedno lice
sa invaliditetom na svakih 39 zaposlenih;
• do 31. decembra 2010. godine najmanje jedno lice
sa invaliditetom na svaka 32 zaposlena; • do 31. decembra 2011. godine najmanje jedno lice
sa invaliditetom na svaka 24 zaposlena; • do 31. decembra 2012. godine najmanje jedno lice
sa invaliditetom na svakih 19 zaposlenih; • do 31. decembra 2013. godine najmanje jedno lice
sa invaliditetom na svakih 16 zaposlenih. ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO
Ukoliko NVO ne zaposli lica sa invaliditetom u skladu sa gore navedenim uputama, dužni su mjesečno
prilikom isplate plata, obračunati i uplatiti u Fond
za podsticanje rehabilitacije i zapošljavanja lica sa
invaliditetom (u nastavku „Fond”), novčani iznos u
visini 25% od prosječne plate u Federaciji BiH za svako lice sa invaliditetom koje su bili dužni zaposliti u
skladu sa gore navedenim uputama. Bitno je naglasiti da privredni i drugi pravni subjekti (a među njima svakako i udruženja i fondacije),
koji ne ispunjavaju gore navedene uslove u pogledu
zapošljavanja lica sa invaliditetom srazmjerno ukupnom broju zaposlenih, takođerpodliježu i obavezi
da svakog mjeseca prilikom isplate plata uplate u
Fond poseban novčani iznos u visini 0,5% od iznosa
isplaćene mjesečne bruto plate svih zaposlenih.
Navedene obaveze ne obuhvataju strana diplomatska i konzularna predstavništva, privredna društva za
zapošljavanja lica sa invaliditetom, zaštitne radionice, radne centre, ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i organizacije lica sa invaliditetom. Zapošljavanje lica sa invaliditetom (RS)
Prema odredbama Zakona o zapošljavanju lica sa
invaliditetom RS, svaki poslodavac (pa prema tome
i udruženje i fondacija) je dužan svakog mjeseca
prilikom isplate plata uplaćivati na račun javnih
prihoda Republike Srpske poseban doprinos u visini
0,1% iznosa isplaćene mjesečne bruto plate svih zaposlenih.
Ova obaveza se ne odnosi na poslodavce (udruženja i
fondacije) koji „dobrovoljno” zapošljavaju lica sa invaliditetom u skladu sa dole navedenom strukturom
prema broju ukupno zaposlenih:
- do 31. decembra 2005. godine najmanje jedno lice
s invaliditetom, na svakih 49 zaposlenih;
- do 31. decembra 2006. godine najmanje jedno lice
s invaliditetom, na svaka 32 zaposlena;
- do 31. decembra 2007. godine najmanje jedno lice
s invaliditetom, na svaka 24 zaposlena;
- do 31. decembra 2008. godine najmanje jedno lice
s invaliditetom, na svakih 19 zaposlenih;
- do 31. decembra 2009. godine najmanje jedno lice
s invaliditetom, na svakih 16 zaposlenih.
Poslodavci koji zapošljavaju lica sa invaliditetom na
odgovarajuće poslove, mogu po tom osnovu ostvariti
određene stimulanse i povlastice.
Bolovanje (FBiH)
Osiguranici imaju pravo na naknadu plate za vrijeme
privremene spriječenosti za rad ako su:
- privremeno spriječeni za rad zbog bolesti ili
povrede odnosno radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješteni u zdravstvenu ustanovu;
- privremeno spriječeni za rad zbog određenog
liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne
može obaviti izvan radnog vremena osiguranika;
- izolovani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u
njihovoj okolini, određeni za pratioca bolesnika upućenog na liječenje ili ljekarski pregled u
najbliže mjesto;
- određeni da njeguju oboljelog supružnika ili dijete.
Visina i način ostvarivanja prava na naknadu plate
za vrijeme trajanja privremene spriječenosti za rad,
koja se isplaćuje na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja svakog kantona (u nastavku „Zavod”), određuje
se propisima kantona, dok Zakon o zdravstvenom
osiguranju FBiH daje opći okviruređenja ovog prava.
Prema odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, naknada plate utvrđuje se od osnovica
za naknadu koju čini plata osiguranika isplaćena u
prethodnom mjesecu prije nastupanja slučaja na osnovu kojeg osiguranik stiče pravo na naknadu.
Naknada plate za vrijeme privremene spriječenosti
za rad, koja se refundira od Zavoda, je 80% osnovice za naknadu, s tim da ne može biti niža od
iznosa minimalne plate važeće za mjesec za koji se
utvrđuje naknada.
Naknada plate iznosi 100% od osnovice za naknadu u
sljedećim slučajevima:
- za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog
povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti;
- za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog
bolesti i komplikacija prouzrokovanih trudnoćom i
porođajem;
ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO
37
- za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog
transplantacije živog tkiva i organa u korist druge
osobe. Pravo na naknadu osigurana lica mogu ostvariti pod
uslovom da je obveznik doprinosa izmirio obavezu
uplate doprinosa.
Naknadu plate za vrijeme trajanja privremene
spriječenosti za rad, obračunava i isplaćuje osiguraniku na teret svojih sredstava:
Porodiljsko odsustvo
Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta,
žena-majka ima pravo na porođajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno. Na osnovu nalaza
ovlaštenog liječnika, žena-majka može da otpočne
porođajno odsustvo 28 dana prije očekivanog datuma porođaja. Žena-majka može koristiti kraće
porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije
porođaja.
Visinu naknade plate utvrđuje općim aktom nadležni
organ udruženja i fondacije.
Prema odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, regulativa kojom se uređuje naknada
za porodiljsko odsustvo je prebačena iz domena
zdravstvene zaštite u domen dječije zaštite, a u vezi
s kojom nadležnost imaju kantoni.
Zahtjev za refundaciju isplaćene naknade plate osiguraniku, udruženje i fondacija podnosi poslovnici
zdravstvenog osiguranja prema mjestu uplate doprinosa. Uz zahtjev se prilažu doznake izdate od
ovlaštenog ljekara i potvrda o neto isplaćenoj plati.
U tom pogledu, odredbe kantonalnih propisa koji
regulišu oblast porodiljskog odsustva su veoma
šarolike što se prvenstveno odnosi na visine naknade
i obveznika isplate naknade za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva.
Prema tome, naknadu plate zbog povrede na radu
ili oboljenja od profesionalne bolesti obračunava i
isplaćuje iz svojih sredstava udruženje i fondacija
kod kojeg je zaposlen osiguranik, sve dok osiguranik nije radno sposoban, odnosno do pravosnažnosti
odluke nadležnog organa o utvrđivanju invalidnosti osiguranika, s pravom refundacije od strane
nadležnog Zavoda.
Za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva, naknadu
za porodiljsko odsustvo ženi-majci isplaćuje njen
poslodavac, s tim da isti ima pravo na refundaciju
isplaćene naknade od nadležnog kantonalnog organa. Bitno je naglasiti da se refundiranje vrši samo
do visine iznosa koji ženi-majci pripada u skladu sa
odredbama propisa pojedinih kantona.
- pravno lice, uključujući i NVO, za prvih 42 dana bolovanja.
Osiguranik ima pravo na naknadu plate na teret sredstava Zavoda, odnosno na teret sredstava udruženja
i fondacije, do navršenih 14 mjeseci neprekidnog
trajanja privremene spriječenosti za rad.
Ako nadležni organ penzijskog i invalidskog osiguranja ne donese ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti
u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga izabranog doktora medicine, Zavod će i dalje isplaćivati
naknadu plate osiguraniku (ali je nadležni organ
penzijskog i invalidskog osiguranja obavezan vratiti
isplaćenu naknadu Zavodu, najkasnije u roku od 30
dana od dana prijema zahtjeva za povrat).
38
Visina naknade koja se priznaje ženama-majkama
koje se nalaze na porodiljskom odsustvu je različita
od kantona do kantona i kreće se od 60% prosječne
plate u kantonu do 80% prosječne plate žene-majke
u određenom periodu koji prethodi odlasku na porodiljsko odsustvo. Tačan iznos naknade po kantonima
za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva dat je u
tabeli ispod.
ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO
Kanton
Visina naknade
Sarajevo
60% od prosječne plaće Kantona, ali ne niže od najniže plaće u FBiH
Unsko-sanski
50% od plaće porodilje, ali ne niže od prosječne plaće Kantona iz prethodne godine
Tuzlanski
90% ostvarene prosječne plaće korisnika prava u periodu od šest mjeseci prije
porođaja ili u iznosu od 55% prosječne plaće FBiH ostvarene u istom periodu, ako
je to za korisnika povoljnije, a najviše do iznosa prosječne neto plate ostvarena u
prethodnoj godini u tuzlanskom kantonu
Bosansko-podrinjski
80% od prosječne plaće porodilje ostvarene u periodu od šest mjeseci prije
porođaja, ali ne niže od 50% prosječne plaće Kantona u prethodnoj godini
Zeničko-dobojski
80% od prosječne plaće koju je porodilja ostvarila u periodu od šest mjeseci prije
početka porodiljskog odsustva, ali ne veća od prosječne plaće u Kantonu u mjesecu
koji prethodi odlasku na porodiljsko odsustvo, niti manja od 150 KM
Srednjobosanski
Zapadnohercegovački
Kanton 10 (Hercegbosanska
županija)
50% od ostvarene plaće za period od šest mjeseci prije porođaja, a najmanje u visini
najniže plaće u FBiH za taj period
za 12 mjeseci porodiljskog odsustva: 70% od plaće porodilje ostvarene u periodu od
šest mjeseci prije porodiljskog odsustva;
Pravo na naknadu plaće za vrijeme porodiljskog dopusta ostvaruje žena-uposlenica s
područja Kantona 10 koja je prije početka korištenja porodiljskog dopusta ostvarila
radni staž u neprekidnom trajanju najmanje 12 mjeseci i za koju je vršena uplata
doprinosa u skladu s propisima u području zdravstvenog osiguranja.
Osnovica za naknadu plaće čini prosječna plaća koju je žena-uposlenica ostvarila
u periodu od 12 mjeseci prije početka korištenja porodiljskog dopusta, a visina se
utvrđuje u iznosu od 80% od osnovice za naknadu. Utvrđena naknada plaće ne može
biti veća od prosječne plaće na području HBŽ u mjesecu koji prethodi početku
korištenja porodiljskog dopusta, odnosno ne može biti manja od 150 KM mjesečno.
Naknada plaće isplaćuje se u razdoblju od 12 mjeseci od dana porođaja.
Hercegovačko-neretvanski i
Posavski
Propisima ovih kantona nije uređeno pravo žene-majke na naknadu za vrijeme
porodiljskog odsustva. To znači da u ovim kantonima naknadu ženi-majci, za vrijeme
porodiljskog odsustva, daje poslodavac u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima
ukoliko to želi.
Bolovanje (RS)
Privremenu nesposobnost za rad utvrđuje ovlašteni
ljekar pojedinac do 30 dana, a preko 30 dana
nadležne ljekarske komisije.
Naknadu plate za prvih 30 dana privremene nesposobnosti
za rad obezbjeđuje udruženje i fondacija iz svojih sredstava, a po isteku 30 dana, a najduže do 12 mjeseci naknadu neto plate obezbjeđuje Fond zdravstvenog osiguranja.
Osnov za obračun naknade plate za vrijeme privremene
nesposobnosti za rad je neto plata koju bi osiguranik
ostvario da je bio na radu, s tim što ne može biti veći
od neto plate koja služi kao osnov za obračun i uplatu
doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Naknada plate, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, određuje se u iznosu od najmanje 70% od
osnova za obračun naknade, s tim da ne može biti
veća od 90% od plate koju bi osiguranik ostvario da
je bio na radu.
Udruženje i fondacija svojim opštim internim aktima
bliže utvrđuju pitanja u vezi isplate naknade plate
na teret poslodavca.
Naknada plate pripada osiguranicima ako su:
- uslijed bolesti ili povrede privremeno nesposobni
za rad;
- spriječeni da rade zbog medicinskog ispitivanja;
ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO
39
- izolovani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini;
- spriječeni da rade zbog dobrovoljnog davanja tkiva
i organa.
neto plate prema Zakonu o radu RS, ali ne može biti
veća od visine neto osnovne plate na koju su plaćeni
doprinosi, tj. visine neto plate koja je isplaćena
ženi-majci za vrijeme trajanja radnog odnosa u posljednja tri mjeseca prije otpočinjanja porodiljskog
odsustva.
Pravo na naknadu plate prestaje kada rješenje o
utvrđenoj invalidnosti prema propisima o invalidskom osiguranju postane pravosnažno.
Obračun i isplatu plate, za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva, vrši poslodavac, tj. udruženje i
fondacija na temelju prethodno donesenog rješenja.
U slučaju dužeg trajanja privremene nesposobnosti za rad prouzrokovane bolešću ili povredom, a
najkasnije do isteka jedne godine neprekidne nesposobnosti za rad, doktor porodične medicine je dužan
osiguranika, sa potrebnom medicinskom dokumentacijom, uputiti nadležnom organu za ocjenu radne
sposobnosti, odnosno invalidnosti prema propisima o
penzijskom i invalidskom osiguranju.
Pravna lica, uključujući NVO, imaju pravo na refundaciju isplaćene naknade plate pod uslovom da
su prilikom isplate plate vršili uplatu doprinosa za
dječiju zaštitu za sve svoje zaposlenike u posljednjih
godinu dana prije otpočinjanja korištenja porodiljskog odsustva, kao i za vrijeme njegovog korištenja.
- određeni da njeguju oboljelog člana uže porodice;
Organizacija penzijskog i invalidskog osiguranja
dužna je da izvrši ocjenu radne sposobnosti, odnosno
invalidnosti u roku od 60 dana od dana podnošenja
zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti, a za to vrijeme naknadu neto plate obezbjeđuje Fond zdravstvenog osiguranja.
Odmori i odsustva (FBiH)
Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu, ima
pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od
najmanje 30 minuta. Ovo vrijeme se ne uračunava u
radno vrijeme.
Istekom navedenog roka, naknadu plate obezbjeđuje
nadležni fond za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor između dva
uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati
neprekidno.
Porodiljsko odsustvo
Zaposlenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju
od najmanje 24 sata neprekidno.
Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta,
žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju
od jedne godine neprekidno, a za blizance i svako
treće i naredno dijete, u trajanju od 18 mjeseci
neprekidno.
Na osnovu zahtjeva žene i preporuke ovlaštenog doktora medicine, žena može otpočeti sa korištenjem
porodiljskog odsustva 28 dana prije dana porođaja.
Roditelji djeteta mogu se sporazumjeti da porodiljsko odsustvo nakon isteka 60 dana od dana rođenja
djeteta, umjesto majke nastavi da koristi otac
djeteta.
Zakon o dječijoj zaštiti RS, uređuje područje naknade plate za vrijeme korištenja porodiljskog
odsustva.
Naknada plate ženi-majci za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva isplaćuje se u visini prosječne
40
Zaposlenik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo
na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18
radnih dana.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid
rada između dva radna odnosa duži od osam dana,
stiče pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci
neprekidnog rada. Ako nije stekaopravo na godišnji
odmor u tom smislu, tada, ima pravo na najmanje
jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada.
Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini - plaćeno odsustvou slučaju: stupanja u
brak, porođaja supruge, teže bolesti i smrtičlana uže
obitelji, odnosno domaćinstva.
Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku odsustvo do četiri radna dana u jednoj kalendarskoj go-
ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO
dini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno
tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva
dana koristi uz naknadu plaće - plaćeno odsustvo.
Odmori i odsustva (RS)
Zaposlenik koji radi s punim radnim vremenom ima
pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju
od 30 minuta. Vrijeme dnevnog odmora u toku radnog vremena uračunava se u puno radno vrijeme zaposlenika.
Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor između dva
uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati
neprekidno.
Zaposlenik ima pravo na sedmični odmor u trajanju
od najmanje 24 sata neprekidno.
Zaposlenik koji ima najmanje šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na godišnji odmor u trajanju od
najmanje 18 radnih dana. Ukoliko zaposlenik nema
najmanje šest mjeseci neprekidnog rada, ima pravo
na godišnji odmor u trajanju od najmanje jedan dan
za svaki navršeni mjesec rada.
Zaposlenik ima pravo da, uz naknadu plate, odsustvuje s posla najmanje pet radnih dana u kalendarskoj godini, u slučaju stupanja u brak, porođaja
supruge, teže bolesti ili smrti člana porodice i u drugim slučajevima, određenim kolektivnim ugovorom i
pravilnikom o radu.
Poslodavac je dužan da zaposleniku, na njegov
zahtjev, odobri odsustvo s rada do tri dana u toku
kalendarske godine radi zadovoljavanja njegovih
vjerskih, odnosno nacionalno-tradicijskih potreba,
bez prava na naknadu plate, ukoliko poslodavac
drugačije ne odluči.
Uloga pravilnika o radu
Pravilniko radu, kao interni akt društva, reguliše ona
pitanja koja zakon o radu nisu uopšte regulisana, zatim pitanja koja su Zakonom o radu djelimično regulisana i pitanja za koja je Zakonom o radu predviđeno
da trebaju biti regulisana pravilnikom o radu.
Ugovor o privremenim i povremenim poslovima
Privremeni i povremeni poslovi, u FBiH/RS, regulišu
se entitetskim zakonima o radu, kolektivnim ugovorima ili pravilnikom o radu.
Za primjenu ovog zakonskog instituta potrebno je da
se ispune sljedeći uslovi:
• da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni
kolektivnim ugovorom ili u pravilniku o radu;
• da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju
poslove za koje se zaključuje ugovor o radu;
• da ne traju duže od 60 dana u toku kalendarske
godine.
Rok od 60 dana računa se u kalendarskim danima,
tako da u rok ulazi i nedjelja, dani državnih praznika
i drugi dani kojima se ne radi.
Prema navedenim uslovima, ugovor se može
zaključiti sa svakim licem, koje ispunjava uslove za
obavljanje poslova za koje se zaključuje ugovor. Licu
koje obavlja povremene i privremene poslove
osigurava se odmor u toku rada pod istim uslovima kao i za zaposlenike u radnom odnosu
i druga prava u skladu sa propisima o penzijskom i
invalidskom osiguranju.
Ugovor o zapošljavanju pripravnika
Prestanak ugovora o radu
Otkazivanje ugovora o radu također se definiše u samom ugovoru, pazeći pri tom da se poštuju zakonske
procedure u slučaju otkaza ili sporazumnog raskida.
Također, u slučaju da je otkaz iniciran od strane poslodavca, zaposlenik ima pravo na isplatu otpremnine (vidjeti pod Primanja iz kolektivnog ugovora).
Ugovor o obavljanju pripravničkog staža u FBiH/RS je
ugovor o osposobljavanju za rad lica sa završenom
srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koje
prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje
je, prema zakonu, obavezno položiti stručni ispit
ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno
radno iskustvo. Ugovor o obavljanju pripravničkog
staža zaključuje se u pisanoj formi, te je poslodavac
dužan kopiju ugovora dostaviti nadležnoj službi za
ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO
41
zapošljavanje u roku od pet dana od dana njegovog
zaključivanja radi evidencije i kontrole.
Prema odredbama zakona o radu, rad pripravnika
ima karakter radnog odnosa. Pripravnik se prijavljuje na penziono-invalidsko osiguranje.
U toku obavljanja pripravničkog staža, pripravnik
ima pravo na novčanu naknadu u iznosu najmanje
80% od najniže plaće. Poslodavac i pripravnik mogu
se dogovoriti i o većem iznosu novčane naknade,
ovisno od stručne spreme pripravnika.
Poslodavacosigurava pripravnika za slučaj povrede
na radu i profesionalne bolesti, a zdravstveno osiguranje osigurava nadležna služba za zapošljavanje.
Pripravnik ima pravo na odmor u toku radnog dana,
dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i
sedmični odmor.
U skladu sa gore navedenim činjenicama, možemo reći
da ugovor o obavljanju pripravničkog staža, u stvari,
predstavlja ugovor o radu na određeno vrijeme.
Ugovor o volonterskom radu i volontiranje
Ugovor o volonterskom radu zaključuje se (u pisanoj formi) u slučaju kada stručni ispit ili radno
iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu
predstavlja uslov za obavljanje poslova određeno
zanimanja, teposlodavac može lice koje završi
školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno
osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja
radnog odnosa (volonterski rad). Ovakav ugovor ne
predstavlja zasnivanje radnog odnosa ali se trajanje volonterskog rada računa u pripravnički staž i
radno iskustvo kao uslov za rad na određenim radnim
mjestima ili za polaganje stručnog ispita.
Kopiju ugovora poslodavac dostavlja nadležnoj
službi za zapošljavanje u roku od pet dana od dana
zaključenja ugovora radi evidencije i kontrole. Volonterski rad može trajati onoliko vremena koliko je
propisano trajanje osposobljavanja prema zakonu za
određeno zanimanje.
Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje kako
je to utvrđeno propisima za nezaposlena lica. Radi
osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti poslodavac plaća nadležnoj službi za
zapošljavanje 35% od najniže plaće za svakog volo-
42
ntera. Pored toga, volonter ima pravo na odmor u
toku radnog dana, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana i sedmični odmor.
Kada govorimo u ugovoru o volonterskom radu, bitno
je napomenuti da je ova kategorija ugovora kako u
FBiH, tako i u RS-u regulisana Zakonom o radu FBiH,
odnosno RS-a. Posmatrano sa stanovišta zakona o
radu, ovdje je riječ o “volonterskom radu” u smislu
stručnog osposobljavanju, bez zasnivanja radnog
odnosa, lica koja završe školovanje za određeno
zanimanje, a kada je stručni ispit ili radno iskustvo
utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu, uslov za
obavljanje poslova određenog zanimanja.
Od izraza „volonterski rad“ treba razlikovati izraz
„volontiranje“ koji podrazumijeva ulaganje ličnog
vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit drugog lica ili
za opštu dobrobit.
Kategoriju „volontiranja“ poznaje isključivo Zakon
o volontiranju RS koji time daje odgovor na pitanje, kako zaključiti ugovor sa volonterom ukoliko je
riječ o licu koje ne ispunjava uslove koje propisuje
zakon o radu (tj. da se radi o licu koje je završilo
školovanje za određeno zanimanje, a kada je stručni
ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje poslova određenog
zanimanja). Ovaj zakon daje mogućnost licima da
obavljaju određene poslove u okviru svog angažmana
unutar udruženja ili fondacije pod uslovom da se
ovakvim„volontiranjem” ne zamjenjuje rad koji
obavljaju zaposlenici zaposleni u udruženju ili fondaciji u skladu sa zakonom o radu ili izvršioci poslova
po osnovu ugovora o djelu, kao i da „volontiranje”
ne traje duže od 40 sati sedmično u periodu dužem
od šest mjeseci bez prekida.
Iz navedenih ograničenja jasno proizlazi da je namjera Zakona o volontiranju RS-a da se omogući dobrovoljni rad bez obaveze i prava na plaćanje naknade i doprinosa s jedne strane1, te da se s druge
strane, onemogući iskorištavanje takvog angažmana.
1
Volonter ne može volontiranje uslovljavati ispunjenjem neke usluge ili
sticanjem imovine, novčane naknade ili koristi. Pri tome se novčanom
naknadom ili imovinskom koristi ne smatraju novčane naknade koje
se odnose na troškove volontiranja kao npr. naknada za radnu odjeću,
troškove putovanja, smještaja, ishrane, medicinskih usluga, edukacije i
sl. pod uslovom da su povezane sa obavljanjem volontiranja.
ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO
Volonter i organizator volontiranja, temeljem ugovora o volontiranju uređuju međusobna prava i obaveze
kao i specifičnosti vezane za pojedinu volontersku aktivnost ili pružanje pojedine volonterske usluge.
Angažovanje lica kroz samostalnu
djelatnost
Ugovor o djelu
Ugovor o djelu nije regulisan zakonom o radu, jer se
radi o ugovoru iz oblasti obligacionog prava, te je u
skladu s tim i regulisan ZOO FBiH i ZOO RS.2
Ugovorom o djelu ugovara se obaveza izvođača da
za naručitelja izradi djelo koje predstavlja njegov
rezultat rada (npr. izrada ili popravak neke stvari ili
izvršenje kakvog fizičkog ili intelektualnog rada).
Ugovor o djelu se u pravilu zaključuje za obavljanje
jednokratnog posla, za koji nije bitno vrijeme rada,
već izvršenje određenog posla u određenom roku i uz
ugovorenu naknadu.
Zaključenjem ugovora o djelu ne zasniva se radni odnos, jer naručilac nije u ulozi poslodavca, a izvođač
nije u ulozi zaposlenika.Izvođač jeu obavljanju djela
potpuno samostalan i ne zavisi o naručiocu, nego
se vodi isključivo uslovima i odredbama ugovora o
djelu.
Kod ugovora o djelu, naknada se u načelu daje
odjednom, dok je kod ugovora o radu ona periodična
u vidu mjesečnih isplata. Ugovor o djelu mogao bi
se zaključiti npr. s ciljem da određena osoba izradi pravilnik ili drugi interni akt, ali ne da obavlja
redovne poslove unutarudruženja ili fondacije za
koje se u pravilu zaključuje ugovor na određeno ili
neodređeno vrijeme bilo sa punim ili nepunim radnim vremenom.
Ukoliko je osoba angažovana od strane udruženja ili
fondacije po osnovu ugovora o djelu, a ista ta osoba
radi (boravi) u poslovnim prostorijama poslodavca
prilikom obavljanja aktivnosti vezanih za ugovor,
koristi se sredstvima rada koje joj na raspolaganje
stavlja poslodavac, radi po uputama i nalozima poslodavca, koristi pravo na dnevni, sedmični, godišnji
odmor ili bolovanje, ako su joj plaćeni troškovi
službenog putovanja, ako se taj rad obavlja u radno
vrijeme poslodavca i sl., tada ne možemo govoriti o
ugovoru o djelu, obzirom da isti ima karakter radnog
odnosa.
Rizik koji u tom kontekstu nastaje za NVO jeste
mogućnost da nadležni inspekcijski i porezni organi
takav odnos kvalifikuju kao radni, što za sobom,
između ostalog,povlači obavezu obračuna i plaćanja
doprinosa kao da se radi o ugovoru o radu a ne ugovoru o djelu, uz obračun zateznih kamata.
U okviru poglavlja 5. naveli smo koje su to karakteristike nesamostalnog rada, tj. radnog odnosa. Ukoliko
je bilo koji od tih elemenata prisutan u obavljanju
poslova po osnovu ugovora o djelu, postoji rizik da
takav odnos bude kvalifikovan kao radni odnos.
Ugovor o autorskom djelu je podvrsta ugovora o djelu, s tim što je bitno posebno definisati način raspolaganja i ustupanja autorskih prava.
Tipični ugovori iz ostalih samostalnih djelatnosti
su primanja članova komisija, nadzornog odbora i
slično, kad takva lica nemaju status zaposlenika.
Iako ZOO FBiH i RS vremenski ne limitira trajanje
ugovora o djelu, jasno je da ugovor o djelu može
trajati sve dok se „djelo” ne kompletira.
2
Član 600: Ugovorom o djelu izvođač (poduzetnik, izvođač radova) obavezuje se da obavi određeni posao, kao što je izrada
ili popravak neke stvari ili izvršenje nekog fizičkog ili intelektualnog rada i sl., a naručilac se obavezuje da mu za to plati
naknadu.
ZAPOŠLJAVANJE I DRUGI OBLICI ANGAŽOVANJA LICA OD STRANE NVO
43
RACUNOVODSTVENE
EVIDENCIJE I FINANSIJSKO
IZVJEŠTAVANJE...
RAČUNOVODSTVENE
EVIDENCIJE I FINANSIJSKO
IZVJEŠTAVANJE
Okvir za finansijsko izvještavanje
Svi poslovni subjekti svoje poslovne aktivnosti i promjene evidentiraju u poslovnim knjigama. Na osnovu
evidencija u poslovnim knjigama, periodično (najčešće
godišnje), poslovni subjekti sastavljaju finansijske
izvještaje koji bi trebali dati pregled poslovanja subjekata u posmatranom periodu. Dakle, cilj finansijskih izvještaja je pružiti informacije o finansijskom
položaju, uspješnosti poslovanja i promjenama finansijskog položaja subjekta, što je korisno širokom krugu
korisnika u donošenju ekonomskih odluka.
Zakon o računovodstvu i reviziji
NVO, kao i ostale neprofitne organizacije registrovane kao pravna lica u BiH, obavezne su primjenjivati važeće propise o računovodstvu entiteta zavisno od svog sjedišta u BiH. Zakoni o računovodstvu
i reviziji entiteta propisuju primjenu Međunarodnih
računovodstvenih standarda (MRS) za sva pravna
lica, uključujući i NVO.
Računovodstvo NVO-a temelji se na opće prihvaćenim
računovodstvenim načelima tačnosti, istinitosti,
pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih
događaja te na primjeni MRS osim ukoliko njihova
primjena nije u suprotnosti sa važećim propisima
države Bosne i Hercegovine.
NVO su obavezne evidentirati poslovne događaje,
voditi poslovne knjige i sastavljati finansijske
izvještaje prema temeljnim načelima urednog
knjigovodstva.
U skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, NVO
su dužne sačinjavati godišnje finansijske izvještaje.
Finansijski izvještaji temelje se na Međunarodnim
računovodstvenim standardima, Međunarodnim
standardima finansijskog izvještavanja, Zakonu
o računovodstvu i reviziji entiteta i Kodeksu
računovodstvenih načela.
46
RAČUNOVODSTVENE EVIDENCIJE I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE
Finansijski izvještaji koje su NVO dužne pripremati jesu: bilans stanja, bilans uspjeha, izvještaj o
novčanim tokovima, izvještaj o promjenama na kapitalu te napomene uz finansijske izvještaje.
Također, NVO su obavezne da donesu opšte akte
kojima se regulišu računovodstvena pitanja što
uključuje najmanje pravilnik o računovodstvu i
računovodstvene politike.
Računovodstvene evidencije
Shodno odredbama pomenutih entitetskih zakona iz oblasti računovodstva, udruženja i fondacije sa sjedištem u BiH imaju obavezu vođenja
računovodstvene evidencije. Sa druge strane, NVO
čije se sjedište nalazi izvan BiH, nisu obavezni da
vode računovodstvene evidencije u skladu sa lokalnim propisima. Prema tome, NVO je obavezna voditi
i čuvati knjigovodstvene evidencije i dokumente
koje pružaju dovoljne, adekvatne i kompletne dokaze o njihovim transakcijama.
U svom računovodstvu NVO su dužne evidentirati svoju imovinu (imovina, oprema, zalihe,
potraživanja i dr.), obaveze koje su nastale u poslovanju, te prihode i rashode koje ostvaruje
svojim poslovanjem. Ove poslovne promjene,
udruženja i fondacije su dužna evidentirati u skladu
sa Međunarodnim računovodstvenim standardima
(MRS) i Međunarodnim standardima finansijskog
izvještavanja (MSFI). Sve promjene evidentiraju
se na osnovu dokumentacije o nastalim poslovnim
događajima.
Poslovne knjige i računovodstvena
evidencija
Poslovne knjige su jednoobrazne evidencije o stanju
i promjenama na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima pravnih lica. Poslovne knjige vode
se za poslovnu godinu i predstavljaju osnov za izradu
godišnjih i polugodišnjih finansijskih izvještaja. Poslovne knjige vode se u skladu sa načelima sistema
dvojnog knjigovodstva, uvažavajući načela urednosti, ažurnosti, dokumentovanosti i vjerodostojnosti. Poslovnim knjigama, smatraju se:
Dnevnik
Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene, hronološki, prema
vremenskom redoslijedu njihovog nastanka.
Glavna knjiga
Glavna knjiga je sistemska knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na finansijskom
položaju i uspješnosti poslovanja (imovini, obavezama, kapitalu, rashodima, prihodima i
rezultatu poslovanja i vanbilansne evidencije). Pomoćne knjige
Pomoćne knjige su analitičke evidencije koje se vode za nematerijalna sredstva, postrojenja i
opremu, investicione nekretnine, dugoročne finansijske plasmane, zalihe, potraživanja, gotovinu i gotovinske ekvivalente, obaveze, kapital i dr. Pored navedenih, postoje i druge evidencije koje su
dužne voditi fondacije i udruženja, u zavisnosti od
aktivnosti koje obavljaju.
Kontni plan
NVO sa sjedištem u Federaciji BiH vode knjigovodstvo po Kontnom planu za udruženja i druge
neprofitne organizacije, kojeg je propisao Savez
računovođa, revizora i finansijskih radnika Federacije BiH, a koji je objavljen u „Službenim
novinama Federacije BiH”, broj 10/2007.
U Republici Srpskoj, za NVO i druge neprofitne organizacije nije predviđen poseban kontni
plan, tako da i NVO-i sa sjedištem u Republici
Srpskoj primjenjuju onaj kontni plan koji važi
i za preduzeća, koji je u skraćenom obliku
donijelo Ministarstvo finansija i koji je objavljen
u „Službenom glasniku RS“ broj 120/06, a koji
je dodatno razrađen od strane Saveza računovođa i
revizoraRepublike Srpske.
I u FBiH i u RS, kontni plan jekoncipiran na bazi trocifrenih (sintetičkih) konta, s tim da svaka NVO,
prema svojim specifičnim potrebama, može izvršiti i
dodatnu analitičku razradu unutar propisanih konta,
na četiri i više cifara.
Poredkontnog plana, u Federaciji BiH, odnosno u Republici Srpskoj,postojeći propisani obrasci godišnjih
finansijskih izvještaja (Bilans stanja, Bilans uspjeha i
dr.) koje su NVO sa sjedištem u BiH dužne podnositi
Agenciji za finansijsko‐informatičke usluge do kraja
februara svake godine, za prethodnu godinu.
Obrasci bilansa i drugih finansijskih
izvještaja
NVO čije je sjedište na teritoriji Federacije
BiH, koje vode knjigovodstvo po posebnom propisanom Kontnom planu za udruženja i druge
neprofitne organizacije, dužne su da svoje finansijske izvještaje sačinjavaju i dostavljaju Agenciji
za finansijske i informatičke usluge (AFIP Sarajevo
ili FIP Mostar) na posebnim propisanim obrascima
seta finansijskih izvještaja koji sadrži:
- Bilans stanja za udruženja i druge neprofitne
organizacije;
- Bilans uspjeha za udruženja i druge neprofitne
organizacije;
- Izvještaj gotovinskih tokova;
- Izvještaj o
sredstava;
promjenama
u
kapitalu/izvorima
- Računovodstvene politike i zabilješke uz finansijske izvještaje (s tim da su samo prva dva
izvještaja posebno predviđena za udruženja i
druge neprofitne organizacije, dok su ostala tri
izvještaja identični obrascima za profitni sektor i koje je, stoga, prilikom popunjavanja i
sačinjavanja potrebno prilagoditi specifičnostima
neprofitnog sektora).
Pored toga, uz računovodstvene iskaze, ovi subjekti su dužni dostaviti i posebne obrasce za
statističke namjene (obrazac Posebni podaci o
plaćama i broju zaposlenih i obrazac INV‐01 ‐
Godišnji izvještaj o investicijama), kao i obrazac
ZS ‐ Obračun posebnog poreza za zaštitu od
prirodnih i drugih nesreća.
U Republici Srpskoj, set obrazaca godišnjih
izvještaja za NVO propisan je jedinstvenim Pravil-
RAČUNOVODSTVENE EVIDENCIJE I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE
47
nikom o obrascima bilansa stanja i bilansa uspjeha za preduzeća i zadruge, druga pravna lica
i preduzetnike koji vode dvojno knjigovodstvo
(„Službeni glasnik RS“,broj 120/06). Prema tome,
u RS nema nikakvih razlika između obrazaca
Bilansa stanja i Bilansa uspjeha koje podnose
preduzeća i obrazaca za NVO. U RS, NVO nisu
obavezne podnositi Izvještaj o tokovima gotovine
niti Izvještaj o promjenama u kapitalu.
Obaveze sačinjavanja finansijskih
izvještaja
Pravna lica finansijske izvještaje sastavljaju i prezentiraju za poslovnu godinu i to za period od 1. januara
do 31. decembra tekuće godine sa usporedivim podacima za prethodnu godinu. Finansijski izvještaji se
podnose najkasnije do posljednjeg dana februara
naredne godine.
Sva pravna lica za koja se smatra da imaju javnu odgovornost su, do 31. jula svake godine, dužna
podnijeti i svoj polugodišnjiizvještaj, koji predstavlja sumarni finansijski izvještaj za šestomjesečni
računovodstveni period koji se završava do 30.
06. svake godine. Zakonom se NVO može povjeriti
da u okviru svoje djelatnosti vrši javne ovlaštenja,
pri čemu se smatra da ima javnu odgovornost.
U tom slučaju NVO je obavezna, pored godišnjih
finansijskih izvještaja, podnositi i polugodišnje
izvještaje. Međutim, potrebno je naglasiti da
kriterij „javne odgovornosti“ u smislu podnošenja
polugodišnjih obračuna treba posmatrati na
način kako ga definiše Zakon o računovodstvu
i reviziji, a ne Zakon o udruženjima i fondacijama. Formalno, „javnu odgovornost“, prema
kriterijima postavljenim u entitetskim zakonima
o računovodstvu i revizijibi, eventualno, mogle
imati NVO u Federaciji BiH, dok se u RS „javna
odgovornost“ veže za profitni sektor, iz čega
proizlazi da NVO u RS‐u formalno ne moraju predavati polugodišnje izvještaje.
Finansijski izvještaji se, na propisanim obrascima,
dostavljaju Agenciji za finansijske i informatičke
usluge (AFIP Sarajevo ili FIP Mostar), odnosno
Agenciji za finansijske i informatičke poslove Republike Srpske, zavisno od sjedišta NVO-a.
48
RAČUNOVODSTVENE EVIDENCIJE I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE
NVO može organizovati obavljanje računovodstvenih
poslova u okviru interne službe računovodstva ili ove
poslove može (ugovorom) povjeriti trećim licima
(koja ispunjavaju zakonske uslove za obavljanje
tih poslova). U prvom slučaju nije nužno da
osoba koja je uposlena u NVO-u i koja obavlja računovodstvene poslove za potrebe te NVO
bude certificirani računovođa u skladu sa Zakonom. Naravno, direktor NVO-a može i tada
angažovati certificiranog računovođu koji je kvalifikovan u skladu sa Zakonom, da ispuni knjigovodstvene i računovodstvene zahtjeve koje stoje
pred NVO-om. U drugom slučaju, tj. ukoliko
se računovodstveni poslovi povjere trećim licima
(računovodstvenim agencijama, servisima i sl.), ta
lica moraju biti registrovana i certificirana uskladu
sa Zakonom o računovodstvu, tj. moraju posjedovati važeći certifikat za zvanje certificiranog
računovođe, kao i važeću licencu (dozvolu) za obavljanje računovodstvenih poslova.
Prema Zakonu, predsjednik, direktor ili drugo
ovlašteno lice NVO-a odgovoran je i za tačnost,
kompletnost, istinitost, fer prezentiranje i pravovremeno podnošenje finansijskih izvještaja.
Finansijski izvještaji pravnog lica, moraju biti ovjereni potpisom i pečatom certificiranog računovođe koji
sadrži naziv „certificirani računovođa“, njegovo ime i
prezime, kao i broj važeće licence. Istodobno finansijski izvještaji moraju biti potpisani od strane lica
ovlaštenog za zastupanje pravnog lica, upisanog u
sudski registar, koje podnosi finansijske izvještaje,
ovjerene pečatom pravnog lica - podnosioca.
Rokovi za čuvanje finansijske dokumentacije
Zakonski rokovi za čuvanje finansijske dokumentacije u RS-u i FBiH su sljedeći:
PROPISANI ROK ČUVANJA DOKUMENTACIJE
VRSTA DOKUMENTACIJE
RS
FBIH
Finansijski izvještaji
trajno
trajno
Revizorski izvještaji
trajno
trajno
10 godina
11 godina
5 godina
7 godina
11 godina
11 godina
5 godina (min.)
7 - 11 godina2
trajno
trajno
5 godina
5 godina
Kupoprodajni ugovori po kojima je
izvršeno sticanje nekretnina
trajno
trajno
Svi interni akti od uticaja na finansijsko poslovanje
nije propisano
trajno
Dnevnik i glavna knjiga
Pomoćne knjige
Godišnji izvještaj o poslovanju
1
Knjigovodstvene isprave
Platne liste
Bankovni izvodi
1
Mala pravna lica nisu dužna pripremati godišnji izvještaj o poslovanju.
Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u pomoćne
knjige čuvaju se najmanje sedam godina. Knjigovodstvene isprave na
osnovu kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu čuvaju se najmanje jedanaest godina.
2
RAČUNOVODSTVENE EVIDENCIJE I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE
49
Revizija finansijskih izvještaja
Zakoni o računovodstvu i reviziji Federacije BiH i RS
razvrstavaju pravna lica u nekoliko skupina u zavisnosti
od visine određenih parametara/pokazatelja. U zavisnosti
kojoj grupi društava pripadaju, Udruženja i fondacije su
u obavezi da angažuju eksternog revizora za potrebe revizije finansijskih izvještaja. Entitetski zakoni po ovom
pitanju imaju različite zahtjeve, koji se sažeto mogu prikazati u tabeli ispod.
Lica koja podliježu obavezi revizije finansijskih izvještaja
Mala pravna lica
FBiH i RS
Srednja pravna lica
Velika pravna lica
Ostala pravna lica
50
•
broj zaposlenih manji od 50;
•
prosječna vrijednost poslovne imovine manja od 1 milion KM;
•
ukupan godišnji prihod manji od 2 miliona KM.
•
broj zaposlenih od 50 do 250;
•
prosječna vrijednost poslovne imovine od 1 do 4 miliona KM;
•
ukupan godišnji prihod od 2 do 8 miliona KM.
•
pravna lica koja prelaze kriterije iz najmanje dvije tačke prethodnog stava;
•
banke, mikro-kreditne organizacije, štedno-kreditne zadruge,
društva za osiguranje, leasing društva, društva za upravljanje
investicionim fondovima, društva za upravljanje obaveznim
odnosno dobrovoljnim penzijskim fondovima, brokersko-dilerska
društva i druge finansijske organizacije.
•
pravnih lica čijim se vrijednosnim papirima trguje ili se vrši priprema za njihovo emitovanje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira;
•
pravnih lica ukoliko je to propisano posebnim propisima kojim se
uređuje njihovo poslovanje;
•
Konsolidovani izvještaji (samo u RS-u).
RAČUNOVODSTVENE EVIDENCIJE I FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE
Obaveza
revizije
NE
DA
DA
DA
POREZI...
POREZI
cupredati poresku karticu, jer pravo na lični odbitak
u toku poreskog perioda može da ostvari samo kod
jednog poslodavca.
POREZ NA DOHODAK
Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak po osnovu samostalne djelatnosti i/ili po osnovu imovine
i imovinskih prava, osim prihoda na koje je u toku
poreskog perioda, porez obračunat i naplaćen po
odbitku i koji se smatra konačnom poreznom obavezom, pravo na priznavanje ličnog odbitka mogu ostvariti na osnovu godišnje poreske prijave uz prilaganje ovjerene fotokopije porezne kartice. U slučaju
otuđenja, gubitka, uništenja ili nestanka na drugi
način, nadležna organizaciona jedinica Poreske uprave je dužna na zahtjev poreskog obveznika izdati
novu poreznu karticu,koja se mora posebno označiti
kao duplikat.
Uvod
Porezni tretman i tretman obračuna i uplate doprinosa razlikuje se u zavisnosti od vrste ugovora koju
NVO zaključi sa fizičkim licem. Posebno su izražene
razlike u primjeni stopa doprinosa, te se tako na
ugovore o radu u FBiH uplaćuju doprinosi na osnovicu u ukupnoj stopi od 41%, dok se na ugovore o
djelu primjenjuje stopa doprinosa u stopi od 10%.
Bitno je napomenuti da trošak poreza i doprinosa
koji NVO snosi ne smije biti faktor pri odlučivanju
kakvu vrstu ugovora NVO treba zaključiti sa fizičkim
licem, jer je u pogledu određivanja vrste i karaktera
angažovanja primarno zakonodavstvo iz oblasti radnog prava, te obligacionih odnosa.
Također, porezni i tretman uplate doprinosa razlikuje
se u FBiH i RS-u, obzirom da su to odvojene porezne
jurisdikcije.
Obaveze prijavljivanja i plaćanja
Obavezu prijavljivanja i plaćanja poreza i doprinosa
ima isplatioc, prilikom svake isplate.
Porezne kartice
FBiH: Porezna kartica (obrazac PK-1002) je dokument na osnovu kojeg se zaposlenom utvrđuje iznos
ličnog odbitka, odnosno iznos na koji mu se može
umanjiti osnovica za obračun akontacije poreza
na dohodak od nesamostalne djelatnosti po osnovu ličnog odbitka (300KM mjesečno) i po osnovu
izdržavanih članova uže porodice.
Rezidenti, porezni obveznici koji ostvaruju dohotke
po osnovu obavljanja samostalnih djelatnosti i po osnovu imovine i imovinskih prava, a istovremeno ne
ostvaruju i dohotke po osnovu nesamostalne djelatnosti, dokumentovane zahtjeve za izdavanje porezne
kartice podnose neposredno Poreskoj upravi. Porezni
obveznik može imati samo jednu poreznu karticu.
Ukoliko zaposlenik ostvaruje prihode kod dva i/ili
više poslodavaca, sam odlučuje kojem će poslodav-
52
POREZI
Fizičko lice kojem Porezna uprava izda poresku karticu, ne može biti kod drugog fizičkog lica prijavljeno kao izdržavani član uže porodice ili po osnovu
invalidnosti.
Porezna kartica se poništava, odnosno proglašava
nevažećom u slijedećim slučajevima: nakon smrti
poreskog obveznika, nakon trajnog iseljenja iz Federacije, kada porezni obveznik prestane biti rezident
ili kada prestane ostvarivati prihode koji su oporezivi
po ovom zakonu i želi da se kod člana svoje porodice
prijavi kao izdržavano lice.
RS:Poreska kartica predstavlja dokument koji sadrži
podatke o poreskom obvezniku, kao i podatke o ostvarenom dohotku, porezu na dohodak i umanjenje
poreske osnovice. Podatke u poresku karticu može
unijeti samo Poreska uprava, a svaki zaposlenik može
imati samo jednu poresku karticu. Kartica se izdaje
na zahtjev zaposlenog, odnosno poreznog obveznika.
Poreska kartica u svrhu umanjenja poreske osnovice
izdaje se za poreski period koji počinje prvog dana
narednog mjeseca u odnosu na mjesec podnošenja
zahtjeva za izdavanje poreske kartice.
Ukoliko se poreski obveznik nađe u okolnostima
koje mijenjaju njegova prava po osnovu umanjenja
poreske osnovice, dužan je da se obrati Poreskoj upravi sa zahtjevom za promjenu podataka u poreskoj
kartici u roku od 15 dana od dana nastanka promjene.
Ako Poreska uprava utvrdi da je poreska osnovica
umanjenja na osnovu netačnih podataka ili da poreski
obveznik nije prijavio promjene koje ne dozvoljavaju
umanjenje poreske osnovice, Poreska uprava će uskladiti podatke u poreskoj kartici sa stvarnim stanjem.
U svrhu ostvarivanja prava na umanjenje poreske osnovice, poreski obveznik koji prvi put zasniva radni
odnos podnosi Poreskoj upravi zahtjev za izdavanje
poreske kartice, najkasnije 15 dana od dana zasnivanja radnog odnosa.
NVO kao obveznik uplate poreza za lična primanja
Dohodak ostvaren po osnovu ličnih primanja, prihoda od kapitala, te dohodak plaćen stranim licima je
predmet poreza po odbitku od strane isplatioca.1To
znači da je obveznik uplate poreza i doprinosa isplatilac prihoda, odnosno da se porez „odbija“ od
bruto plate.
FBiH: Za isplate po osnovu ličnih primanja (iz nesamostalne djelatnosti), isplatilac prihoda je dužan
do 10. u mjesecu za prethodni mjesec podnijeti
mjesečnu prijavu poreza na dohodak i doprinosa na
obrascu Specifikacija 2001, i 2001-A. Za isplate po
osnovu samostalne djelatnosti, isplatioci su po isplati dužni predati sljedeće obrasce: AUG-1031 (Akontacija poreza po odbitku za povremene samostalne
djelatnosti po osnovu ugovora o djelu ili ugovora o
autorskom djelu); AUG-1032 (Akontacija poreza po
odbitku na prihode od drugih samostalnih djelatnosti
– predstavnički organi vlasti, članovi skupština i nadzornih odbora itd.); Obrazac 2003 (za ostale nesamostalne djelatnosti).
RS: Za sve isplate izvršene u prethodnom mjesecu
isplatilac je dužan podnijeti prijavu za porez najkasnije do 10. u mjesecu za prethodni mjesec. Svi isplatioci dohotka podnose osnovni obrazac 1002 na
koji se porez plaća po odbitku i odgovarajuće dodatne listove, u zavisnosti od vida isplate oporezivog
dohotka i osnova uplate doprinosa.
Uz osnovni obrazac 1002 za lična primanja iz radnog
odnosa (iz nesamostalne djelatnosti) isplatilac popunjava i dodatni list DL1 (Primanja po osnovu radnog
1
Porez po odbitku ili akontacija poreza na dohodak suštinski znači da je porez
uplaćen mjesečno odnosno po isplati, od strane isplatioca. Naime, porezni obveznik
je fizičko lice, a isplatilac je obveznik uplate poreza. Fizičko lice prijavljuje svoju
konačnu obavezu poreza na dohodak na kraju godine, te se zato sve uplate u toku
godine nazivaju akontacijom poreza (jer su plaćene prije isteka poreznog perioda tj.
godine), odnosno porezom po odbitku jer je porez odbijen od bruto naknade.
odnosa) i dodatni list DL5 (Isplate po osnovu bolovanja) za lica koja se nalaze na bolovanju. Ukoliko
poslodavac ima zaposlenike kojima se staž računa sa
uvećanim trajanjem, potrebno je popuniti i dodatni
list DL1B (Isplate po osnovu staža sa uvećanim trajanjem).
Ukoliko postoji ugovor o djelu, uz obrazac 1002 se
sastavlja dodatni list DL2 (Isplate po osnovu autorskih prava i prava srodnih autorskom pravu).
Za isplate po osnovu samostalne djelatnosti, isplatioci su po isplati dužni popuniti: dodatni list DL3
(Lična primanja koja nisu iz radnog odnosa); dodatni
list DL4 (Isplate po osnovu zakupa i podzakupa); ili
dodatni list DL6 (Posebne isplate neto primanja i uplate doprinosa).
Prijavljivanje i uplata poreza na dohodak i doprinosa za licasa prebivalištem u FBiH a zaposlena u
NVO-u koji se nalazi u RS-u
Entitetski propisi nisu najjasnije propisali način uplate doprinosa. Naime, Zakonom o doprinosima RS-a
(„Službene novine RS“ br. 51/01, 96/03, 128/06,
120/08, 31/09 i 1/11), propisano je da su obveznici
doprinosa u RS-u „fizička lica – rezidenti RS-a“, što
znači da NVO koji ima status rezidenta RS-a ne bi
imao obaveze obračunavanja i plaćanja doprinosa
za Zaposlenika iz FBiH po propisima RS-a, već samo
poreza na dohodak u iznosu od 10%. Međutim, Zakon o doprinosima, član 10. također navodi da je obveznik uplate isplatilac – rezident RS-a.
Prema opšte prihvaćenoj praksi, a i sukladno sa praksom u FBiH, zdravstveno osiguranje plaća se prema
mjestu prebivališta uposlenika, dok se doprinosi
za PIO, dječiju zaštitu i zaštitu od nezaposlenosti
uplaćuju u fond RS-a.
Poreska uprava RS-a nije predvidjela poseban obrazac
za ovakve situacije, te se prijava poreza na dohodak i
obračun doprinosa vrši putem obrasca 1002.
S druge strane, Zakon o doprinosima FBiH propisuje
da su obveznici doprinosa između ostalog „fizička
lica – rezidenti Federacije koja su na teritoriju Federacije zaposlena kod pravne ili fizičke osobe - nerezidenta Federacije ...“. Dalje, u skladu sa Pravilnikom o načinu obračunavanja i uplate doprinosa
(„Sl. novine FBiH“ br. 64/04 i 81/08, u daljem tekstu
POREZI
53
„Pravilnik“), obračun i uplatu doprinosa za primanja
koja ostvari kod nerezidenta na teritoriji FBiH mora
izvršiti Zaposlenik najkasnije do 10. u mjesecu za
prethodni mjesec, mada je dozvoljeno da to umjesto
njega obavlja njegov poslodavac – nerezident, što je
često u praksi i slučaj. U praksi je od strane porezne
uprave RS-a prihvaćeno da se zdravstveno osiguranje
plaća prema mjestu prebivališta uposlenika, dok se
doprinosi za PIO, dječiju zaštitu i zaštitu od nezaposlenosti uplaćuju u fond RS-a.
Prijavljivanje i uplata poreza na dohodak i doprinosa za lica sa prebivalištem u RS-u zaposlena u
NVO-u koji se nalazi u FBiH:
FBiH propisi su definisali da je obveznik doprinosa
fizičko lice – nerezident FBiH (tj. u ovom slučaju Zaposlenik sa prebivalištem u RS-u) koje je na teritoriji
FBiH u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe–
rezidenta FBiH.
Dakle, prema važećim propisima FBiH Zaposlenicima
sa prebivalištem u RS-u je za njihov dohodak kojeg
ostvare u NVO-u FBiH potrebno platiti ukupne doprinose iz plate (31%) i na platu (10,5%), kao i porez
na dohodak od 10%. Uplata navedenih doprinosa u
ovom slučaju je propisana na sljedeći način:
• Doprinos za PIO se u potpunosti uplaćuje u Fond
PIO FBIH;
• Doprinos za zdravstveno osiguranje se uplaćuje
u Fond solidarnosti FBiH (9%), odnosno u Fond
zdravstvenog osiguranja RS-a (91%);
• Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti se
uplaćuje FBiH zavodu za zapošljavanje (30%),
odnosno Zavodu za zapošljavanje RS-a (70%). Za prijavu i uplatu ovih doprinosa koristi se za to
posebno predviđena Specifikacija 2001-A. Poreska osnovica i primjena propisanih
stopa - koncept
Poreska osnovica i osnovica doprinosa
Poreska osnovica smatra se i osnovicom za
obračunavanje doprinosa. Dakle, pri obračunu poreza i doprinosa, isplatilac odnosno NVO:
1)izračuna poresku osnovicu na način da uključi sve
prihode koje isplaćuje a koji su oporezivi u skladu
sa Zakonom o porezu na dohodak;
2)na tako izračunatu osnovicu primjenjuje stope
poreza i stope doprinosa u skladu sa Zakonom o
porezu na dohodak, i Zakonom o doprinosima.
Detaljniji opis oporezivih prihoda, te stopa koje se
primjenjuju pri obračunu obaveze za poreze i doprinose slijedi u nastavku ove Sekcije.
Poreska osnovica - RS
Prihodi koji nisu predmet oporezivanja
Prihodi koje NVO može biti u prilici da isplaćuje, a
koji nisu predmet poreza i doprinosa bez obzira na
vrstu ugovora koju NVO ima sa angažovanim fizičkim
licem su sljedeći:
RS:
• primanja po osnovu dječijeg i materinskog dodatka
i novčane pomoći za opremu novorođene djece;
• primanja po osnovu stipendija do 75% prosječne
mjesečne neto plate po zaposlenom u Republici
Srpskoj prema posljednjem objavljenom podatku
organa nadležnog za poslove statistike;
• naknadu za vrijeme nezaposlenosti;
• primanja po osnovu materijalnog obezbjeđenja u
skladu sa zakonom;
• primanja po osnovu organizovane socijalne i humanitarne pomoći;
• naknadu stvarne materijalne i nematerijalne štete;
• naknadu za tuđu pomoć i njegu i naknada za tjelesno oštećenje.
54
POREZI
Prihodi koji ulaze u osnovicu - nesamostalna djelatnost
3. Godišnji odbitak za izdržavane članove porodice iznosi 900 KM (75 KM/mj.)2
1. Porez i doprinosi se plaćaju na: • bruto platu i druge isplate zaposlenom, uključujući
i koristi koje poslodavac daje uposleniku; • regres za godišnji odmor; • topli obrok; • bonuse, naknade i druge izdatke; • posredne olakšice i skrivene isplate; • avansna primanja; • naplaćena potraživanja po osnovu ličnih primanja; • bonuse i nagrade.
2. Porez i doprinosi se NE plaćaju na:
• otpremnine za odlazak u penziju; • otpremnine pri otpuštanju sa posla; • naknade za troškove sahrane, pomoć za gubitke
nastale kao posljedica elementarnih nepogoda i
pomoći po osnovu ozljeda i bolesti koje isplaćuje
poslodavac za zaposlenog ili člana njegove porodice isplaćene do visine utvrđene po posebnim propisima;
PORESKA OSNOVICA = Ukupno isplaćeni oporezivi prihodi (1.) – Doprinosi iz plate – Odbitak za izdržavane
članove porodice (3.)
Poreska osnovica kod samostalne djelatnosti
Ugovor o djelu: poreska osnovica je neto prihod koji
čini ukupno ugovorenu naknadu umanjenu za stvarne
ili nominirane troškove.
Autorske naknade: poreska osnovica je neto prihod
koji čini ukupno ugovorenu naknadu umanjenu za
stvarne ili nominirane troškove.
Rad pripravnika: osnovica je iznos koji se isplaćuje
pripravniku.
Volonteri: osnovicu za uplatu doprinosa čini 50% od
prosječne bruto plate u RS-u.
• smještaj koji poslodavac osigurava zaposlenom na
mjestu gdje se obavlja djelatnost ako je neophodno da zaposleni koristi smještaj radi obavljanja
radnog zadatka; • naknade za prevoz na posao i sa posla isplaćene do
visine po posebnim propisima; • naknade putnih troškova i dnevnica u svrhu poslovnih putovanja ili privremenog obavljanja radnih zadataka isplaćene do visine po posebnim propisima (maksimalna poresko dopustiva dnevnica za
putovanje u BiH trenutno iznosi 48 KM); • naknade za priznavanja troškova preseljenja u
svrhu promjene mjesta zaposlenja isplaćene do visine po posebnim propisima;
• pokloni koje daju poslodavci za djecu zaposlenih povodom praznika do iznosa od 20% isplaćene
prosječne bruto plate u Republici Srpskoj za taj
mjesec.
2
Izdržavanim članovima uže porodice smatraju se bračni drug, djeca i
roditelji poreskog obveznika koji ne ostvaruju oporezivi dohodak i čiji
dohodak i drugi prihodi koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak
ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 3.000 KM. Ako više lica
izdržava člana ili članove uže porodice, lični odbitak za ta lica ravnomjerno se raspoređuje na sva lica koja te članove izdržavaju, osim ako se
ne dogovore drugačije.
POREZI
55
Stope poreza i doprinosa
Ugovor o angažovanju volontera
Ugovor o radu
(u slučaju da volonter ne dobija naknadu)
1
Doprinosi iz plate
33.0%
1
Doprinosi
30.5%
Doprinos za PIO
18.0%
Doprinos za PIO
18.0%
Doprinos za zdravstveno osig.
12.5%
Doprinos za zdravstveno osig.
12.5%
Doprinos za osig.od nezaposlenosti
1.0%
Doprinos za dječiju zaštitu
1.5%
2
Porez na dohodak
10.0%
Doprinos za osig.od nezaposlenosti
0.0%
Doprinos za dječiju zaštitu
0.0%
2
Porez na dohodak
0.0%
Ugovor o privremenim i povremenim
poslovima
Ugovor o angažovanju pripravnika
1
Doprinosi iz plate
30.5%
1
Doprinosi iz plate
33.0%
Doprinos za PIO
18.0%
Doprinos za PIO
18.0%
Doprinos za zdravstveno osig.
12.5%
Doprinos za zdravstveno osig.
12.5%
Doprinos za osig.od nezaposlenosti
0.0%
Doprinos za dječiju zaštitu
0.0%
2
Porez na dohodak
10.0%
Doprinos za osig.od nezaposlenosti
1.0%
Doprinos za dječiju zaštitu
1.5%
2
Porez na dohodak
10.0%
Ugovor o autorskom djelu (ako primalac naknade nije
obavezno osiguran po drugom osnovu)
Ugovor o djelu
1
Doprinosi iz naknade
0.0%
1
Doprinosi iz naknade
33.0%
Doprinos za PIO
0.0%
Doprinos za PIO
18.0%
Doprinos za zdravstveno osig.
0.0%
Doprinos za zdravstveno osig.
12.5%
Doprinos za osig.od nezaposlenosti
0.0%
Doprinos za dječiju zaštitu
0.0%
2
Porez na dohodak
10.0%
56
POREZI
Doprinos za osig.od nezaposlenosti
1.0%
Doprinos za dječiju zaštitu
1.5%
2
Porez na dohodak
10.0%
PRIMJERI OBRAČUNA RS-a
Primjer 1: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA UGOVOR O RADU
Ugovorena bruto plaća je 4.000 KM, i postoji jedan
izdržavani član porodice:
UGOVOR O RADU
Ukupni koef.odbitka za izdržavane članove porodice
Iznos (KM)
75.00
1.0
R.br.
Opis
1
Stopa
Bruto plaća prema ugovoru o radu
2
Doprinosi IZ plaće
Doprinos za PIO
Iznos
4,000
33%
1,320
18.0%
720
Doprinos za zdravstveno osig.
12.5%
500
Doprinos za osig.od nezaposlenosti
1.00%
40
3
Doprinos za dječiju zaštitu
1.50%
60
4
Oporeziva osnovica
5
Umanjenje porezne osnovice
(75)
6
Osnovica za obračun poreza
2,605
7
Porez na dohodak
8
Iznos poreza za povrat fiz. licu (75 x 10%)
9
Neto primanje [4- (7+8)]
10
Posebna naknada za invalidna lica (osnovica pod 1)1
2,680
10.0%
260.5
7.5
2,412
0,1%
4
Primjer 2: OBRAČUN POREZA - UGOVOR O DJELU
UGOVOR O DJELU
Troškovi koji se priznaju
pri obračunu osnovice (stvarni ili normirani)
Iznos (KM)
800.00
R.br. Opis
1
Bruto naknada prema ugovoru o djelu
2
Bruto naknada po odbitku troškova
3
Porez na dohodak
4
Neto za isplatu na račun lica
(2 - 4 + Troškovi koji se priznaju)
Stopa
Iznos
4,000
3,200
320
10.0%
3,680
POREZI
57
Poreska osnovica - FBiH
Prihodi koji nisu predmet oporezivanja
Prihodi koje NVO može biti u prilici da isplaćuje, a
koji nisu predmet poreza i doprinosa bez obzira na
vrstu ugovora koju NVO ima sa angažovanim fizičkim
licem su sljedeći:
• prihodi na osnovu naknada za vrijeme nezaposlenosti i spriječenosti za rad koji su isplaćeni na teret
vanbudžetskog fonda;
• prihodi invalidnih lica koja su zaposlena u NVO-u
za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida;
• prihodi na osnovu naknada za tjelesna oštećenja,
umanjenu radnu sposobnost i naknada za
pretrpljenu neimovinsku štetu;
ili u vidu premija i drugih prihoda za rad obavljen
prema njegovim uputama.
Oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti
smatraju se i:
• dodatni prihodi na osnovu naknada, pomoći i sl.
koje poslodavac isplati zaposlenicima iznad iznosa
utvrđenih Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu
na dohodak;
• plaće koje umjesto poslodavca isplati drugo lice;
• svi drugi prihodi na osnovu i u vezi sa nesamostalnom djelatnošću.
Koristi koje su primljene na osnovu nesamostalne
djelatnosti ulaze u dohodak, i to:
• korištenje vozila i drugih sredstava za lične
potrebe;
• prihodi na osnovu naknada šteta zaposlenicima po
osnovu posljedica nesreće na radu, plaćanja po osnovu stipendija učenika i studenata na redovnom
školovanju, a najviše do iznosa od 75% prosječne
neto plaće po zaposlenom u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku nadležnog organa
za statistiku;
• smještaj, hrana kao i korištenje drugih dobara i
usluga koji su besplatni ili po cijeni koja je niža od
tržišne cijene;
• prihodi koje ostvare učenici i studenti putem
učeničkih i studentskih zadruga u toku jedne kalendarske godine do iznosa od četiri prosječne
mjesečne plaće zaposlenih u Federaciji prema
posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku;
• izmirivanje ili oprost dužničke obaveze od poslodavca. • nagrade učenicima i studentima osvojene na
takmičenjima u okviru obrazovnog sistema i organiziranim školskim i visokoškolskim takmičenjima
do visine dvije prosječne neto plaće po zaposlenom u Federaciji, prema posljednjem objavljenom
podatku nadležnog organa za statistiku;
• naknade plaća isplaćenih licima za vrijeme trajanja prekida posla za koji zaposlenik nije kriv.
Poreska osnovica kod nesamostalne
djelatnosti
1.Prihodom od nesamostalne djelatnosti smatra se:
bruto plaća koju zaposleniku isplaćuje poslodavac
na osnovu ugovora o radu, odnosno radnog odnosa
ili daje u stvarima, koristima, protuuslugama i/
58
POREZI
• odobreni beskamatni krediti ili krediti sa kamatnom stopom koja je niža od tržišne kamatne stope;
• izmirivanje ličnih troškova od poslodavca;
• Porez i doprinosi se NE plaćaju na:
• dnevnice za službena putovanja u zemlji i inostranstvu u skladu sa posebnim propisima3 (trenutno neoporezivi iznos dnevnice za putovanje u
BiH iznosi 25 KM, a u inostranstvo 90 – 160 KM);
• troškovi prevoza na službenom putovanju u visini
cijene prijevozne karte iz putničke tarife za prijevoz sredstvom one vrste i razreda koji se mogu
Jedna dnevnica obračunava se za svaka 24 sata provedena na
službenom putovanju. Za službeno putovanje koje traje duže od 12 sati,
obračunava se jedna dnevnica, a za službeno putovanje koje traje osam
do 12 sati pola dnevnice. Ako je na službenom putovanju osigurana besplatna ishrana, pripadajuća dnevnica se umanjuje za 30%. Dnevnice
određene za stranu državu u koju se službeno putuje obračunavaju se
od sata ulaska u Federaciju, odnosno Bosnu i Hercegovinu, a dnevnice
određene za stranu državu iz koje se dolazi - do sata ulaska u Federaciju,
odnosno Bosnu i Hercegovinu. Ako se službeno putuje u više zemalja,
u odlasku se obračunava dnevnica utvrđena za stranu državu u kojoj
počinje službeno putovanje, a u povratku - dnevnica utvrđena za stranu
državu u kojoj je službeno putovanje završeno. Za svako zadržavanje
odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sati
obračunava se dnevnica za tu stranu državu.
3
upotrebljavati na službenom putovanju prema
putnom nalogu;
• troškovi noćenja na službenom putovanju u visini
plaćenog hotelskog računa, osim hotela „Deluxe”
kategorije. Za hotel „Deluxe” kategorije izdatak
za noćenje obračunava se najviše do iznosa cijene
hotela „A” kategorije u istom mjestu. Ako u mjestu službenog putovanja nema hotelskog smještaja
ili ako se on ne koristi, pripadajuća dnevnica se
uvećava za 70%;
• naknada za korištenje privatnog automobila u
službene svrhe (uz prethodno odobrenje lica
ovlaštene osobe u NVO-u) u visini 20% cijene jednog
litra utrošenog goriva po pređenom kilometru;
• naknada troškova prevoza na posao i sa posla u
visini koštanja cijene karte gradskog, prigradskog
ili međugradskog prevoza, a u slučaju korištenja
vlastitog automobila saglasno unutrašnjim aktima u visini od 20% od cijene jednog litra benzina
po pređenom kilometru na odobrenoj relaciji od
mjesta stanovanja do mjesta rada, a najviše do
iznosa cijene jedne i po mjesečne karte u javnom
saobraćaju na odobrenoj relaciji;
• naknada za ishranu u toku radnog dana (topli obrok) u visini do 2% od prosječne neto plate u Federaciji prema posljednjem statističkom objavljenom
podatku4;
• naknada za rad na terenu (terenski dodatak) pod
uslovom da se rad obavlja van mjesta zaposlenja i
da traje duže od 30 dana neprekidno, i to:
• - 20% od iznosa propisane dnevnice, ako su na
terenu obezbjeđeni smještaj i ishrana od strane
poslodavca,
• - do visine propisane dnevnice ako je na terenu
obezbijeđen samo smještaj,
• - do 70% iznosa propisane dnevnice, ako je na
terenu obezbijeđena samo ishrana;
• regres za godišnji odmor u visini prosječne neto
plate u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije
isplate ili u visini 70% plate zaposlenika utvrđene
rješenjem o plati, isplaćene u posljednja tri
mjeseca;
Informacija o prosječnoj neto plati u FBiH se objavljuje mjesečno u
Službenim novinama FBiH, kao i na web stranici Federalnog zavoda za
statistiku www.fzs.ba
4
• otpremnina prilikom odlaska u penziju u visini šest
neto plata zaposlenika koje su mu isplaćene u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plata
u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika;
• otpremnina u slučajuotkaza ugovora o radu
(u slučaju tehnološkog viška), ne podliježe
obavezi plaćanjaporezana dohodakukoliko je
isplaćenazaposleniku do iznosa koji čini 70%
prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca
prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu
godinu rada kod poslodavca - isplatioca otpremnine;
• naknade troškova liječenja teško oboljelih zaposlenika i članova njegove uže porodice, shodno
članu 24. stav (5) Zakona o porezu na dohodak, u
visini stvarnih troškova prema dokumentaciji;
• naknada troškova sahrane u slučaju smrti zaposlenika ili članova njegove uže porodice, kao i smrti penzionisanog zaposlenika, u visini stvarnih troškova
sahrane, a najviše četiri prosječne mjesečne plaće
isplaćene u Federaciji za prethodnačetirimjeseca
prije donošenja rješenja o isplati naknade;
• jubilarne nagrade za navršeni određeni broj godina neprekidnog radnog staža zaposlenika kod istog
poslodavca i to:
- za navršenih pet godina - 0,5 prosječne mjesečne
neto plate,
- za navršenih deset godina - 1 prosječne mjesečne
neto plate,
- za navršenih petnaest godina - 1,25 prosječne
mjesečne neto plate,
- za navršenih dvadeset godina - 1,50 prosječne
mjesečne neto plate,
- za navršenih dvadesetpet godina - 1,75 prosječne
mjesečne neto plate,
- za navršenih trideset godina - 2 prosječne
mjesečne neto plate,
- za navršenih tridesetpet godina - 2,50 prosječne
mjesečne neto plate.
Osnovica za utvrđivanje visine jubilarne nagrade
je prosječna plata ostvarena u Federaciji BiH u
POREZI
59
prethodna tri mjeseca, u momentu isplate iste, a
prema posljednjem statističkom podatku;
vezi sa djelatnosti koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavca i sl.
• novčane pomoći jednokratno u visini tri prosječne
plate zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri prosječne neto plate u Federaciji
prema posljednjem statističkom podatku, ako je
to povoljnije za zaposlenika u slučaju:
2.Osnovni lični odbitak iznosi 300 KM mjesečno
(3.600 KM godišnje), te dodatni lični odbici se odbijaju za članove izdržavane porodice – mjesečno:
• teške invalidnosti zaposlenika (najmanje 60% invaliditeta);
• teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže
porodice i
• hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz
zdravstvenih razloga i po preporuci ljekara;
• pokloni koje poslodavci daju zaposleniku u novcu, stvarima, uslugama ili pravima, povodom
državnih i vjerskih praznika i/ili jubileja firme i
sl., ne podliježu obračunavanju i plaćanju poreza na dohodak ako njihova ukupna vrijednost na
godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja je
jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne plaće koju
objavljuje Federalni zavod za statistiku za mjesec
kada se daje poklon.
- 150 KM za izdržavanog bračnog druga; 150 KM za
prvo dijete;
- 210 KM za drugo dijete;
- 270 KM za treće i svako slijedeće dijete;
- 90 KM za drugog izdržavanog člana uže porodice;
- 90 KM mjesečno za utvrđenu invalidnost poreskog
obveznika.
PORESKA OSNOVICA = Ukupno isplaćeni oporezivi prihodi (1.) – Doprinosi iz plate - Lični odbici (3.)
Poreska osnovica kod samostalne djelatnosti
Ugovor o djelu: poreska osnovica je neto prihod koji
čini ukupno ugovorenu naknadu umanjenu za 20%.
Ako se gore navedeni troškovi službenog putovanja
isplate zaposleniku u iznosima većim od propisanih,
smatrat će se oporezivim prihodom primaoca naknade po osnovi nesamostalne djelatnosti. Ako se
navedeni troškovi službenog puta isplate fizičkoj
osobi koja kod NVO – isplatioca naknade nema status
zaposlenika (npr. učesnicima seminara i radionica, ili
članovima NVO-a koji nisu zaposleni u NVO-u), smatrat će se prihodima primaoca naknade po osnovi
drugih samostalnih djelatnosti odnosno naknadom
isplaćenom po osnovi ugovora o djelu ili autorskim
honorarom te će se na taj način i oporezivati.
Autorske naknade: poreska osnovica je neto prihod
koji čini ukupno ugovorenu naknadu umanjenu za
30%.
Koristi koje poslodavac daje zaposleniku, a koje
su u interesu obavljanja djelatnosti i ne podliježu
oporezivanju su:
Volonteri: volonter ima pravo na zdravstveno
osiguranje koje mu uplaćuje nadležni Zavod za
zapošljavanje. Radi osiguranja od povrede na
radu ili profesionalne bolesti poslodavac plaća
nadležnoj službi za zapošljavanje doprinos od 35%
od najniže plaće za svakog volontera. Volonter
ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni
odmor između dva radna dana i sedmični odmor,
kao i naknadu za topli obrok i troškove prijevoza
na posao i sa posla. U slučaju da volonteri pored
toplog obroka i troškova prijevoza na posao ostvaru-
• posebna radna odjeća sa znakom poslodavca;
• posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa;
• sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene;
• razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja u
60
POREZI
Rad pripravnika: Pripravniku se obezbjeđuje zdravstveno osiguranje putem zavoda za zapošljavanje.
Pored toga, organizacija koja upošljava pripravnika ima i obavezu plaćanja doprinosa za zaštitu
od povrede na radu i profesionalnog oboljenja
(35% od najniže plaće). Neto naknada za rad
pripravnika mora iznositi najmanje 80% najniže
plaće, prema posljednjim objavljenim statističkim
podacima.
ju dodatnu novčanu naknadu, ista se oporezuje kao
drugi samostalni i povremeni rad po stopi od 10%, a
na bruto osnovicu se obračunavaju i doprinosi za PIO
(6%) i zdravstveno osiguranje (4%), kao i opća vodna
naknada i posebna naknada za zaštitu od prirodnih
nesreća (po 0,5% na neto iznos naknade).
Stope poreza i doprinosa
Ugovor o radu
1
Doprinosi IZ plaće
Doprinos za PIO/MIO
31%
1
Osiguranje za slučaj povrede
17.0%
na radu
35% najniže plaće
2
Doprinos za PIO/MIO
22 KM*
Doprinos za zdravstveno osig.
12.5%
Doprinos za osig.od nezaposlenosti
1.5%
2
Doprinosi NA plaću
Ugovor o angažovanju volontera
10.5%
Doprinos za PIO/MIO
6.0%
Doprinos za zdravstveno osig.
4.0%
Doprinos za osig.od nezaposlenosti
0.5%
3
Porez na dohodak
*uplaćuje se samo ako volonteri ne primaju naknadu
za rad
10.0%
Ugovor o privremenim i povremenim poslovima
1
Doprinosi IZ plaće
Ugovor o angažovanju pripravnika
31%
1
Osiguranje za slučaj povrede
nije jasno definisano
Doprinos za PIO/MIO
17.0%
na radu
Doprinos za zdravstveno osig.
12.5%
2
Porez na dohodak
10% od stvarno
Doprinos za osig.od nezaposlenosti
1.5%
ugovorene naknade
2
Doprinosi NA plaću
Doprinos za PIO/MIO
6.0%
Doprinos za zdravstveno osig.
4.0%
Doprinos za osig.od nezaposlenosti
0.5%
3
Porez na dohodak
10.5%
10.0%
POREZI
61
Ugovor o djelu
Ugovor o autorskom djelu
1
Doprinosi IZ bruto naknade
n/a
1
Doprinosi IZ bruto naknade
n/a
Doprinos za PIO/MIO
n/a
Doprinos za PIO/MIO
n/a
Doprinos za zdravstveno osig.
Doprinos za zdravstveno osig.
Doprinos za osig.od nezaposlenosti
n/a
Doprinos za osig.od nezaposlenosti
n/a
2
Doprinosi NA neto naknadu
2
Doprinosi NA neto naknadu
Doprinos za PIO/MIO
Doprinos za PIO/MIO
4.0%
6.0%
Doprinos za zdravstveno osig.
Doprinos za osig.od nezaposlenosti
n/a
3
Posebna naknada za zaštitu od
prirodnih i drugih nesreća
4
Opća vodna naknada
5
Porez na dohodak
62
POREZI
4.0%
6.0%
Doprinos za zdravstveno osig.
n/a
Doprinos za osig.od nezaposlenosti
n/a
3
Posebna naknada za zaštitu od
0.5%
prirodnih i drugih nesreća
0.5%
4
Porez na dohodak
10.0%
n/a
0.5%
10.0%
PRIMJERI OBRAČUNA FBIH
Primjer 1: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA UGOVOR O RADU
Ugovorena bruto plaća je 4.000 KM. Primjer obračuna
je kako slijedi:
UGOVOR O RADU
Ukupni koeficijent ličnog odbitka
1.0
R.br.
Iznos (KM)
300.00
Opis
1
Bruto plaća prema ugovoru o radu
2
Doprinosi IZ plaće
Stopa
Iznos
4,000
31%
1,240
Doprinos za PIO/MIO
17.0%
680
Doprinos za zdravstveno osig.
12.5%
500
Doprinos za osig.od nezaposlenosti
1.5%
60
3
Doprinosi NA plaću
10.5%
420
Doprinos za PIO/MIO
6.0%
240
Doprinos za zdravstveno osig.
4.0%
160
Doprinos za osig.od nezaposlenosti
0.5%
20
4
Oporeziva osnovica
2,760
5
Ukupni lični odbitak
300
6
Osnovica poreza
7
Porez na dohodak
8
Za isplatu
2,460
10.0%
Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih
nesreća
0,5%
Opšta vodna naknada
Posebna naknada za invalidna lica (osnovica pod 1)
2
246
2,514
12.5
0,5%
12.5
0,5%
20
Također, isti princip se koristi i kod obračuna poreza i
doprinosa za privremene i povremene poslove.5
5
U skladu sa izdatim mišljenjima Porezne Uprave i Federalnog ministarstva finansija, doprinosi na ugovore o privremenim i povremenim
poslovima se obračunavaju na način propisan za nesamostalne djelatnosti (tj. rada po osnovu Ugovora o radu), iako u skladu sa članom
136. Zakona o radu FBiH privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili
neodređeno vrijeme, tj. ne smatraju se zaključivanjem radnog odnosa.
POREZI
63
Primjer 2: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA – UGOVOR O DJELU
a) Ugovorena bruto naknada od 1,000 KM
UGOVOR O DJELU
Iznos (KM)
Troškovi koji se priznaju pri obračunu osnovice (20%
bruto ugovorene naknade)
R.br.
64
POREZI
200
Opis
Stopa
Iznos
1
Bruto naknada prema ugovoru o djelu
2
Bruto naknada po odbitku troškova
3
Doprinosi IZ osnovice
Doprinos za zdravstveno osiguranje
4
POREZNA OSNOVICA (2-3)
5
Porez na dohodak
6
Neto za isplatu na račun lica
(4 - 5 + Troškovi koji se priznaju)
7
Doprinosi NA osnovicu
Doprinos za PIO/MIO (osnovica pod 2.)
Posebna naknada za zaštitu od
prirodnih i drugih nesreća (osnovica pod 6.)
0.5%
4.5
Opća vodna naknada (osnovica pod 6.)
0.5%
4.5
1,000
800
32
4.0%
32
768
77
10.0%
891
57
6.0%
48
b) Ugovorena neto naknada (na ruke) od
1,000 KM6
UGOVOR O DJELU
Iznos (KM)
Troškovi koji se priznajupri obračunu osnovice (20%
bruto ugovorene naknade)3
R.br.
Opis
1
Ugovorena naknada za isplatu na ruke
2
Porez na dohodak (1 x 8,6176 %)
3
4
5
200
Stopa
Iznos
1,000
86.18
Doprinosi IZ osnovice za zdravstveno
osiguranje (1 x 3,5907%)
35.91
Doprinosi NA osnovicu za PIO/MIO
(1 x 5,3860 %)
53.86
Posebna naknada za zaštitu od prirodnih
i drugih nesreća (1 x 0,5%)
5
6
Opća vodna naknada (1 x 0,5%)
5
7
Bruto naknada (1+2+3)
1,122.09
8
Ukupan trošak ugovora o djelu (4+5+6+7)
1,185,95
6
Preračun neto naknade po ugovoru o djelu u bruto naknadu se vrši
množenjem ugovorene neto naknade za isplatu sa koeficijentom
1,122083.
POREZI
65
Primjer 3: OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA –
UGOVOR O AUTORSKOM DJELU
a) Ugovorena bruto naknada od 1,000 KM
UGOVOR O AUTORSKOM DJELU
Iznos (KM)
Troškovi koji se priznaju pri obračunu osnovice (30%
bruto ugovorene naknade)
R.br.
66
300
Opis
1
Bruto naknada prema ugovoru o djelu
2
Bruto naknada po odbitku troškova
3
Doprinosi IZ osnovice
Doprinos za zdravstveno osiguranje
4
POREZNA OSNOVICA (2-3)
5
Porez na dohodak
6
Neto za isplatu na račun lica
(4 - 5 + Troškovi koji se priznaju)
7
Doprinosi NA osnovicu
Doprinos za PIO/MIO (osnovica pod 2.)
Posebna naknada za zaštitu od
prirodnih i drugih nesreća (osnovica pod 6.)
POREZI
Stopa
Iznos
1,000
700
28
4.0%
28
672
67
10.0%
905
57
6.0%
42
0.5%
4.5
b) Ugovorena neto naknada (na ruke) od
1,000 KM7
UGOVOR O AUTORSKOM DJELU
Iznos (KM)
Troškovi koji se priznajupri obračunu osnovice (30%
bruto ugovorene naknade)4
R.br.
Opis
1
Ugovorena naknada za isplatu na ruke
2
Porez na dohodak (1 x 7,4271 %)
3
4
5
300
Stopa
Iznos
1,000
74,27
Doprinosi IZ osnovice za zdravstveno
osiguranje (1 x 3,0946%)
30,95
Doprinosi NA osnovicu za PIO/MIO
(1 x 4,6419 %)
46,42
Posebna naknada za zaštitu od prirodnih
i drugih nesreća (1 x 0,5%)
5
6
Bruto naknada (1+2+3)
1,105.22
7
Ukupan trošak autorskog ugovora (4+5+6)
1,156.64
Porez na dobit
Obveznik poreza na dobit
U skladu sa članom 3. Zakona o porezu na dobit FBiH,
te članom 4.Zakona o porezu na dobit RS-a, NVOi spadaju među lica koja se izuzimaju od plaćanja
poreza na dobit, za prihode koji se odnose na: prihode
iz budžeta i javnih fondova, sponzorstva ili donacija
u novcu ili naturi, kamata, dividendi i ostalih investicionih prihoda koji obuhvataju i prihode od nekretnina,
članarina, prihoda od prodaje ili prenosa dobara, osim
dobara koja se koriste ili su se koristila za obavljanje
djelatnosti. Ukoliko NVO obavlja i djelatnost koja nije
u vezi sa njenim ciljevima, onda podliježe plaćanju
poreza na dobit ostvarenu obavljanjem te djelatnosti.
U skladu sa gore navedenim zakonskim odredbama,
NVO nije obveznik poreza na dobit i ako obavlja
aktivnosti prodaje usluga i proizvoda – privrednu
djelatnost - pod uslovom da su takve aktivnosti
definisane statutom kao način samofinansiranja
u službi ostvarivanja ciljeva. Da bi NVO ispunila
7
Preračun neto naknade po autorskom ugovoru u bruto naknadu se
vrši množenjem ugovorene neto naknade za isplatu sa koeficijentom
1,105217.
uslove za status lica oslobođenog od plaćanja poreza
na dobit, privredne djelatnosti moraju biti srodne
ciljevima određenim statutom, te se višak prihoda
nad rashodima mora ulagati u aktivnosti određene
statutom – drugim riječima, ne mogu se isplatiti
trećim licima u vidu raspodjele dobiti.
Naime, za razliku od privrednih društava, osnivači i
članovi NVO-a nemaju i status vlasnika. U tom smislu, višak prihoda nad rashodima, odnosno dobit, ne
može se raspodijeliti (npr. osnivačima, članovima,
donatorima, uposlenicima), nego se investira u osnovne statutarne buduće aktivnosti.Ovo je u duhu
Zakona o porezu na dobit u oba entiteta, obzirom da
se NVO i oslobađa plaćanja poreza upravo zbog svog
neprofitnog karaktera.
Ukoliko NVO obavlja i djelatnost na tržištu koja nije
u vezi sa statutarnim ciljevima, takva NVO podliježe
obavezi plaćanja poreza na dobit ostvarenu obavljanjem te djelatnosti.
Postupak utvrđivanja poreske osnovice poreza na
dobit NVO-a vrši se na isti način kao i drugi porezni obveznici koji obavljaju djelatnost radi sticanja
dobiti. Poreska osnovica utvrđuje samo za prihode
POREZI
67
vezane za naprijed navedene djelatnosti. U praksi,
NVO treba voditi odvojeno knjigovodstvo za ove
djelatnosti, gdje će se svi prihodi i rashodi vezani
za oporezive djelatnosti prikazivati odvojeno od
prihoda i rashoda vezanih za statutorne ciljeve.
Prijavljivanje i obračun Poreza na dobit vrši se na
sljedećim obrascima:
• FBiH: Obrazac PR-PD, uključujući i Porezni bilans
• RS: Obrazac 1101, te prilozi Obrazac 1102
Porezna osnovica i stopa poreza na dobit
Oporeziva dobit odnosno porezna osnovica se
utvrđuje usklađivanjem računovodstvene dobiti iskazane u bilansu uspjeha, a usklađivanje se vrši na
sljedeći način: • Uvećavanjem računovodstvene dobiti zatroškove
koji nisu porezno priznati u skladu sa Zakonom o
porezu na dobit;
• Umanjivanjem računovodstvene dobiti zaprihode koji nisu oporezivi u skladu sa Zakonom o
porezu na dobit;
• Umanjivanjem računovodstvene dobiti za
troškove koji su dozvoljeni u skladu sa Zakonom
o porezu na dobit (npr. ubrzana amortizacija).
Stopa poreza na dobit je 10%.
Porezna osnovica
FBiH
Oporeziva dobit, odnosno porezni gubitak perioda
utvrđuje se tako da se dobit ili gubitak poslovne godine, iskazana u bilansu uspjeha:
a)Povećava za sljedeće rashode (+):
• neposlovne/neobavezne troškove (30% troškova
reprezentacije u poslovne svrhe, odnosno 100%
reprezentacija koja nije direktno vezana za poslovanje; date donacije za humanitarne, kulturne,
obrazovne, naučne i sportske svrhe do 3% ukupnog
prihoda; sponzorstva do 2% ukupnog prihoda; neobavezne članarine komorama iznad 0,1% ukupnog
prihoda; donacije političkim strankama; porez po
odbitku plaćen na vlastiti trošak isplatioca; porez
na dobit iskazan kao rashod);
68
POREZI
• kazne (novčane kazne i penali; zatezne kamate za
javne prihode);
• određene troškove koji se baziraju na procjenama (rezerve/rezervisanja kod banaka i društava
za osiguranje i reosiguranje preko 20% dobiti iz
bilansa uspjeha; rezervisanja za rizike i obaveze
koja se ne smatraju porezno dopustivim rashodom;
otpisi sumnjivih i spornih potraživanja koja se ne
smatraju porezno priznatim rashodom; troškovi
materijala, odnosno vrijednost prodate robe iznad
iznosa obračunatog po metodi prosječne cijene;
amortizacija koja je računovodstveno obračunata
iznad porezno dopustive visine);
• nedokumentirane troškove i ostale rashode koji nisu
priznati u skladu sa MRS/MSFI; troškove koji mogu
biti„sumnjive“ komercijalne pozadine – lična primanja, povezana lica (troškovi ličnih primanja zaposlenih i drugih fizičkih lica isplaćenih iznad iznosa
koji je oslobođen oporezivanja porezom na dohodak; razlika između tržišne (niže) kamate i kamate
po kreditima od povezanih lica; razlika između
tržišnih (nižih) i vrijednosti stvarnih transakcija sa
povezanim licima, za ostale rashode; razlika između
tržišnih (viših) i vrijednosti stvarnih transakcija sa
povezanim licima, za iskazane prihode);
• troškovi priznati u ranijim poreskim periodima (ranije iskorištena ubrzana amortizacija).
Sumnjiva i sporna potraživanja mogu se otpisati
na način da budu porezno priznat trošak samo ako
potraživanje nije naplaćeno u roku od 12 mjeseci od
datuma dospijeća potraživanja na naplatu i ako je
povjerilac utužio potraživanja ili se zbog njih vodi
postupak prinudne naplate, ako su prijavljena u
stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postignut sporazum sa dužnikom, koji nije fizičko lice ili
povezano lice, u postupku stečaja ili likvidacije.
b)Umanjuje za sljedeće prihode (-):
• prihodi/dobici iz osnova likvidacije zavisnog
privrednog društva, koja je već oporezovana kod
tog privrednog društva;
• prihodi od primljenih dividendi i udjela u dobiti
drugih obveznika poreza na dobit;
• prihodi po osnovu naplaćenih otpisanih potraživanja
koja su u ranijim periodima tretirana kao porezno
nepriznat rashod;
• prihodi iz osnova ranijih rezervisanja koja su ranijim godinama tretirana kao porezno nepriznat
rashod;
c)Umanjuje za sljedeće dozvoljene troškove (-):
• porezno nepriznata amortizacija iz ranijih godina;
• razlika između stvarne (niže) i pune porezno dozvoljene amortizacije, koja se koristi u porezne
svrhe;
• jednokratno porezno iskorištena vrijednost kapitaliziranih izdataka za razvoj;
• jednokratno porezno iskorištena vrijednost stalnih
sredstava čija je pojedinačna vrijednost manja od
1.000 KM;
• jednokratno porezno iskorištena vrijednost hardvera i softvera;
• ubrzana amortizacija koja se koristi samo za
porezne svrhe;
• kapitalni gubici iz bilansa stanja;
• neiskorišteni porezni gubici iz prethodnih pet godina.
RS
Oporeziva dobit, odnosno porezni gubitak perioda
utvrđuje se tako da se dobit ili gubitak poslovne
godine, iskazana u bilansu uspjeha povećava za
određene rashode, te tako sljedeći troškovi nisu
priznati:
• 30% troškova reprezentacije u vezi sa poslovnom
djelatnošću pravnog lica; nagrade radnicima do
iznosa propisanih u Pravilniku za primjenu Zakona
o porezu na dobit( u daljem tekstu: Pravilnik);
• amortizacija iznad stopa propisanih Pravilnikom;
troškovi za putovanje, hranu i smještaj, preseljenje i dnevnice do iznosa propisanih u Pravilniku;
• troškovi za istraživanje i razvoj u skladu sa Pravilnikom; gubici zaliha obračunavaju se posebno kako
je propisano Pravilnikom;
• donacije javnim institucijama, humanitarnim, kulturnim i obrazovnim organizacijama u iznosu do 3%
od ukupnog prihoda u toj poreskoj godini, s tim što
se donacija koja prelazi taj iznos može prenositi
u naredne tri godine umanjujući buduće donacije;
• rashodi po osnovu sponzorstva u iznosu do 2% od
ukupnog prihoda u toj poreskoj godini; stipendije
studenata do 75% prosječne mjesečne neto plate
po zaposlenom u Republici Srpskoj prema posljednjem objavljenom podatku organa nadležnog za
poslove statistike (u daljem tekstu: prosječna
mjesečna neto plata);
• kazne i kamate plaćene zbog kršenja zakona i drugih propisa; rashodi koji se odnose na neoporezivi
prihod; rashodi evidentirani u knjigama, a koji
nisu dokazani vjerodostojnim dokumentima kako
je propisano važećim zakonom;
• premije osiguranja koje plaća poslodavac za
ličnu korist zaposlenih osim ako te premije nisu
uključene u platu zaposlenih;
• rashodi u korist povezanog lica u iznosu za koliko ti
rashodi prelaze tržišnu cijenu za robu ili usluge izvršene
poreskom obvezniku od strane povezanog lica;
• gubitak na prodaji ili prenosu bilo koje imovine
između povezanih lica;
• donacije političkim strankama i organizacijama;
kapitalni rashodi vezani za sticanje ili stvaranje
imovine koja se amortizuje, a koja ima uobičajeni
ekonomski vijek preko 1 godine;
• lični troškovi i troškovi koji nisu u vezi sa
djelatnošću koja se obavlja;
• rashodi vezani za nabavku kancelarijskih tepiha,
umjetnina, dekorativnih elemenata i druge imovine koja ima karakter investicionog dobra;
• rashod po osnovu amortizacije goodwila.
Sumnjiva i sporna potraživanja mogu se otpisati
na način da budu porezno priznat trošak samo ako
potraživanje nije naplaćeno u roku od 12 mjeseci od
datuma dospijeća potraživanja na naplatu i ako je
povjerilac utužio potraživanja ili se zbog njih vodi
postupak prinudne naplate, ako su prijavljena u
stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postignut sporazum sa dužnikom, koji nije fizičko lice ili
povezano lice, u postupku stečaja ili likvidacije.
Nadalje, u izračunavanju porezne osnovice,
računovodstvena dobit se umanjuje za sljedeće prihode (-):
(-) dividende i učešće u dobiti koje primi pravno
lice Republike Srpske;
POREZI
69
(-) prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja
koja su u prethodnim poreskim periodima bila
uključena u poresku osnovicu, a nisu isključena iz
poreske osnovice kao priznati rashod;
(-) prihod u obliku kamate od hartija od vrijednosti
koje izda ili za koje garantuje Bosna i Hercegovina,
Republika Srpska, Federacija Bosne i Hercegovine, Brčko distrikt, jedinica lokalne samouprave,
Centralna banka Bosne i Hercegovine, preduzeća,
osiguravajuća društva, investicioni fondovi i banke
ili druge finansijske institucije koje djeluju kao
ovlašteni agenti;
(-) prihod od konvertovanja imovine, ukoliko se
imovina ne konvertuje slobodnom voljom poreskog
obveznika, a prihod od takve konverzije se reinvestira u imovinu iste ili slične vrste prije isteka
druge godine nakon godine u kojoj je imovina
konvertovana, onda sva naknada primljena radi
obeštećenja poreskog obveznika za gubitak imovine ne uključuje se u oporezivi prihod. Smatra se
da imovina nije konvertovana slobodnom voljom
poreskog obveznika ukoliko je imovina uništena,
ukradena, zaplijenjena ili konfiskovana ili je
poreski obveznik na drugi način prisiljen da prenese imovinu zbog prijetnji ili neposredne opasnosti
od navedenih slučajeva;
(-) kamata na depozite u banci;
Standardna stopa poreza po odbitku je 10%, dok se
na isplate dividendi primjenjuje stopa poreza po odbitku od 5% u FBiH, odnosno 0% u RS-u.
Bitno je napomenuti da, bez obzira na činjenicu da li
je NVO obveznik poreza na dobit, dužan je obračunati
i obustaviti porez po odbitku na bruto isplatu nerezidentima po osnovu gore navedenih plaćanja. Naime,
porez po odbitku predstavlja oporezivanje nerezidentnog pravnog lica – obveznika poreza na dobit u
njegovoj rezidentnoj zemlji, te ide na njegov teret.
Primjer:
U slučaju da NVO primi fakturu za usluge poslovnog
savjetovanja, izdatu od strane dobavljača konsultantske kuće - pravnog lica koje je obveznik poreza
na dobit u Švicarskoj. Faktura iznosi 1000 KM.
NVO će izvršiti plaćanje na sljedeći način:
• 900 KM isplaćuje na račun poslovnog partnera iz
Švicarske;
• 100 KM (tj. 10%) uplaćuje na račun Porezne uprave
(FBiH, ili RS-a, u zavisnosti gdje je sjedište NVO-a).
Prijavljivanje poreza po odbitku vrši se na obrascu
P-OD (FBiH), odnosno na obrascu 1101- Godišnja
poreska prijava za porez na dobit.
(-) prihod na koji je plaćen porez po odbitku, a koji
je platio isplatilac prihoda;
Sporazumi o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja
(-) prihod od razmjene ili transfera istovrsne imovine.
Sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
nude mogućnost smanjenja odnosno eliminiranja
obaveze za plaćanje poreza po odbitku.
Porez po odbitku
Porez po odbitku primjenjuje se na plaćanja nerezidentnim pravnim licima po osnovu dividende,
kamate i prava intelektualne svojine, istraživanja
tržišta, usluga poreznog i poslovnog savjetovanja i
usluge revizije, kao i sve ostale usluge koje pružaju
nerezidenti na teritoriji FBiH, odnosno za sve usluge
pružene od strane nerezidentnog pravnog lica bez
obzira na kojoj teritoriji su izvršene (RS).
70
POREZI
Tabela u nastavku nudi pregled zemalja sa kojima
BiH ima važeće Sporazume, te stopa poreza po odbitku na isplate kamata, dividendi, autorskih prava i
ostalih usluga.
Stopa % poreza po odbitku na sljedeće isplate
Red.
Br.
Zemlja
1
Austrija
Do 5%
2
Alžir
Do 10%
3
Belgija
Do 10%
4
Češka
5
Danska
6
Kamata
Dividende
Autorskih prava
Ostalih usluga
Do 5%
Do 5%
-
Do 10%
Do 10%
-
Do 10%
Do 10%
-
-
Do 5%
Do 10%
-
-
Do 5%
-
-
Egipat
Do 15%
Do 15%
Do 15%
-
7
Finska
-
Do 5%
-
-
8
Francuska
-
Do 5%
-
-
9
Holandija
-
Do 5%
Do 10%
-
10
Hrvatska
Do 10%
Do 5%
Do 10%
-
11
Iran
Do 10%
Do 10%
Do 15%
-
12
Italija
Do 10%
Do 10%
Do 10%
-
13
Katar
Do 10%
Do 7%
Do 7%
-
14
Kina
Do 10%
Do 10%
Do 10%
-
15
Kipar
Do 10%
Do 10%
Do 10%
-
16
Mađarska
-
Do 10%
Do 10%
-
17
Malezija
Do 10%
Do 5%
Do 8%
-
18
Moldavija
Do 10%
Do 5%
Do 10%
-
19
Norveška
-
DO 15%
DO 10%
-
20
Njemačka
-
Do15%
Do 10%
-
21
Pakistan
Do 20%
Do 10%
Do 15%
-
22
Poljska
Do 10%
Do 5%
Do 10%
-
23
Rumunija
Do 7,5%
Do 5%
Do 10%
-
24
Slovačka
-
Do 5%
Do 10%
-
25
Slovenija
Do 7%
Do 5%
Do 5%
-
26
Španija
Do 7%
Do 10%
Do 7%
-
27
Srbija i Crna Gora
Do 10%
Do 5%
Do 10%
-
28
Šri Lanka
Do 10%
Do 12,5%
Do 10%
-
29
Švedska
-
Do 5%
-
-
30
Turska
Do 10%
Do 5%
Do 10%
-
31
Ujedinjeni Arapski Emirati
Do 10%
Do 10%
Do 5%
-
32
Velika Britanija – S. Irska
Do 10%
Do 5%
Do 10%
-
POREZI
71
Primjer primjene sporazuma
dvostrukog oporezivanja:
o
izbjegavanju
U slučaju da NVO primi fakturu za usluge poslovnog
savjetovanja, izdatu od strane dobavljača konsultantske kuće - pravnog lica koje je obveznik poreza
na dobit u Njemačkoj. Faktura iznosi 1000 KM.
NVO će platiti puni iznos od 1000 KM dobavljaču, te
će, u svrhu primjene manje ili nulte stope poreza po
odbitku, uraditi sljedeće:
• u FBiH ispuniti P-OD obrazac, i uz obrazac dostaviti
potvrdu o poreznoj rezidentnosti dobavljača (koju
dobavljač dobije od porezne uprave Njemačkoj), te kopiju Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja;
• u RS-u popuniti obrazac Prilog 10, na kojem porezna uprava u Njemačkoj potvrđuje da je dobavljač
obveznik poreza na dobit te zemlje, te da je ta
vrsta prihoda oporeziva u rezidentnoj poreznoj jurisdikciji u Njemačkoj. Alternativno, takve potvrde
dobavljač može pribaviti kao posebne dokumente
(dakle, da nisu u sklopu Priloga 10).
Porez na dodanu vrijednost (PDV)
Obaveza registrovanja za PDV
Plaćanja PDV‐a u BiH je, između ostalog, oslobođen
i promet dobara i usluga koje su direktno povezane
sa uslugama koje pružaju humanitarne, dobrotvorne
i slične organizacije, udruženja i ostale neprofitne
organizacije svojim članovima za članarinu, u skladu
sa propisima koje regulišu te djelatnosti, pod uslovom da takva oslobađanja ne dovode do poremećaja
konkurencije na tržištu.
Iako odredba vezana za „poremećaj konkurencije na
tržištu” nije dodatno razrađena pratećim podzakonskim aktima, ovo najvjerovatnije podrazumijeva da
NVO posluje u skladu sa svojim ciljevima, te da se
inače oporezivi prometi pružaju u obimu koji odgovara potrebama ispunjenja ciljeva. Ipak, preporuka je
da NVO konsultuje Upravu za indirektno oporezivanje vezano za obavezu registracije za pojedinačne
slučajeve.
U neoporezivi promet spadaju i članarine koje su u
direktnoj vezi sa ciljevima NVO-a.
72
POREZI
NVO kao krajnji potrošač (neregistrovan za
PDV)
Najčešće, NVO-i nisu obveznici PDV-a, te samim tim
imaju i status krajnjeg potrošača. U tom kontekstu,
NVO nema pravo odbitka ulaznog PDV-a, tj. PDV-a
koji mu zaračunavaju dobavljači, te tako zaračunat
PDV predstavlja trošak.
Također, krajnji trošak predstavlja i PDV u slučaju
uvoza dobara za svoje potrebe (kada plaćaju PDV
bilo direktno po nalogu carinarnice, bilo posredstvom špeditera koji obavlja uvoz u ime NVO-a).
U slučaju korištenja nekih usluga koje pružaju
lica koja su registrovana u inostranstvu, a koja
nemaju svog PDV zastupnika u BiH, NVO je dužna
obračunati i uplatiti PDV u iznosu od 17% na fakturisani iznos kroz institut samooporezivanja. Usluge na
koje je potrebno izvršiti samooporezivanje odnose
se na usluge ustupanja autorskih i sličnih prava,
reklame, konsaltinga, iznajmljivanja pokretnih
stvari i dr. koje bi joj izvršilo lice iz inostranstva;
na usluge projektovanja, gradnje i druge usluge
povezane sa nekretninama koje se nalaze u BiH
koje bi joj izvršilo lice iz inostranstva; na usluge
organiziranja manifestacija iz oblasti kulture,
umjetnosti, obrazovanja, nauke, sporta, zabave
i sl. koje bi joj izvršilo lice iz inostranstva itd.
Ovako obračunat PDV kada ga uplaćuje lice koje nije
obveznik smatra se jednokratnim uplatama koje se
u skladu sa Pravilnikom o uplaćivanju indirektnih
poreza i ostalih prihoda i taksi koje vrši UIO („Sl.
glasnik BiH“ 99/07, 31/08 i 51/09) vrše virmanom
(dakle, nema posebne prijave) na jedan od sljedećih
računa:
Br bank. računa
1320000000000250
5520020001634510
5550000107469810
5510010002066510
3380002200046010
1600200120608650
1540012000335030
5620990001785290
5671628202222270
5540010002370080
1610000046470180
5681631200001340
3060190000594130
Naziv banke
NLB TUZLANSKA BANKA DD
HYPO ALPE-ADRIA BANK DD
NOVA BANKA AD
UNICREDIT ZAGREBAČKA
BANKA
UNICREDIT BANK d.d.
VAKUFSKA BANKA DD
INTESA SANPAOLO BANKA
NLB RAZVOJNA BANKA
VOLKSBANK AD
PAVLOVIĆ BANKA
RAIFFEISEN BANK
BALKAN INVESTMENT BANK DD
HYPO ALPE ADRIA BANK DD
MOSTAR
Vrsta prihoda: 717214
Poziv na broj: 2100000000
Primalac: UIO
Svrha doznake: Jednokratna uplata PDV-a
Budžetska organizacija: zavisi od sjedišta NVO-a;
NVO koji je registrovan kao PDV obveznik
NVOkoji je registrovan kao PDV obveznik je dužan
da zaračunava PDV (17%) na sve one svoje isporuke
dobara i usluga koje nisu oslobođene plaćanja PDVa, bilo da ih isporučuje sa naknadom ili bez.
Tako obračunati PDV predstavlja izlazni PDV, tj.
obavezu za PDV. S druge strane, takav NVO (PDV obveznik) ima pravo da ulazni PDV, kojeg joj njihovi
dobavljači obračunavaju prilikom nabavke dobara ili
usluga, kao i PDV kojeg plati prilikom uvoza, koriste
kao ulazni (odbitni) porez.
Period oporezivanja je jedan kalendarski mjesec, a
PDV prijava se mora podnijeti do 10. u narednom
mjesecu. Prilikom podnošenja mjesečnih PDV pri-
java, ukupan izlazni PDV u tom mjesecu se
umanjuje za ukupan odbitni PDV u istom mjesecu, a razlika predstavlja ili iznos za uplatu (ako
je izlazni veći) ili iznos preplate poreza (koji
se može prenijeti u naredni mjesec ili se traži
povrat od UIO u roku od 60 dana).
Poreska obaveza nastaje u momentu kada se izvrši
jedna od sljedećih radnji, koja god bude najranija:
1. isporuka dobara ili vršenje usluga;
2. izdavanje fakture kupcu;
3. primitka avansne uplate prije izdavanja fakture ili
isporuke dobara odnosno usluga;
4. nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod
uvoza dobara, a ako te obaveze nema,u momentu
kada bi nastala obaveza plaćanja tog duga;
5. upotrebe dobara ili usluga u vanposlovne svrhe, po
isteku poreskog perioda zavrijeme kojeg je izvršen
promet;
6. za svaku izmjenu u poreskoj osnovici.
Odbitak ulaznog PDV-a:
• PDV koji NVO može odbiti u cijelosti odnosi se
samo na ulazne fakture koje se odnose direktno na
oporezivi promet;
• PDV zaračunat na fakturama koje se u cijelosti
odnose na neoporezivi promet ne može se uopšte
odbiti;
• PDV zaračunat na fakturama za nabavke koje se
djelimično koriste za oporezivi a djelimično za
neoporezivi promet može se odbiti srazmjerno
(ukupno godišnji oporezivi promet/ukupan godišnji
promet =% srazmjernog odbitka za mješovite
nabavke).
Bez obzira na gore navedeno, obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza na:
• nabavku, proizvodnju i uvoz putničkih automobila,
autobusa, motocikla, polovnih objekata i zrakoplova i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva, goriva i potrošnog materijala za potrebe prijevoza, kao i iznajmljivanje, održavanje, popravke
i druge usluge koje su povezane s korištenjem tih
prijevoznih sredstava, osim ako prijevozna sredstva i druga dobra koristi isključivo za obavljanje
svoje poslovne (oporezive) djelatnosti;
POREZI
73
• izdatke za poslovne zabave i smještaj;
• izdatke koji se odnose na sticanje nepokretne
imovine koju obveznik ili njegovo osoblje koristi
kao objekat za stanovanje, boravak djece ili kao
objekat za rekreaciju i aktivnosti u slobodno vrijeme, kao i dobra i usluge povezane s njima ili njihovom upotrebom;
• izdatke obveznika i zaposlenih lica za reprezentaciju;
• isplate zaposlenim u naturi.
Pravo na odbitak ulaznog poreza obveznik može ostvariti samo ako posjeduje:
• fakturu izdatu od strane drugog obveznika na kojoj je iskazan PDV, a koja sadrži sve elemente PDV
fakture;
• dužne su, u istom roku, uplati iznos svoje PDV
obaveze po prijavi (pozitivna razlika između
obračunatog PDV‐a na izlaznim računima i iznosa ulaznog PDV-a kojeg imaju pravo odbiti);
• u slučaju da je iznos ulaznog PDV-a kojeg
imaju pravo odbiti u nekom mjesecu veći od
obračunatog PDV‐a po izlaznim računima za taj
mjesec, imaju pravo da odluče da li će taj
iznos prenijeti kao porezni kredit za naredni
period, ili će zahtijevati povrat tog iznosa u
zakonskom roku od 60 dana, itd.
Svi oni koji su registrirani kao PDV obveznici (pa i
NVO koje su se registrirale za PDV) dužni su da za
svaku izvršenu isporuku dobara i usluga koja
podliježe oporezivanju PDV‐om izdaju tzv. porezni
račun/fakturu.
• dokument koji se odnosi na uvoz dobara, a kojim
se potvrđuje da je primalac ili uvoznik prilikom
uvoza platio PDV koji je na ovaj način iskazan.
Porezne fakture imaju propisan sadržaj/elemente, i to:
NVO koja je registrirana za PDV dužna je voditi
propisane evidencije za potrebe utvrđivanja svojih obaveza za PDV (knjigu ulaznih i knjigu izlaznih
faktura), na osnovu kojih se sačinjavaju i podnose
mjesečne PDV prijave.
2) mjesto i datum izdavanja fakture,
NVO koje su registrirane kao PDV obveznici imaju
sva prava i obaveze propisane Zakonom i Pravilnikom o PDV-u. U najkraćem i najbitnijem riječ je
o sljedećim pravima i obavezama:
• dužne su na sve isporuke dobara i usluga koje
vrše, osim onih koje su oslobođene plaćanja
PDV‐a, zaračunati PDV po stopi od 17%;
• dužne su izdavati porezne račune/fakture, propisanog sadržaja, za sve isporuke dobara i usluga koje vrše;
• imaju pravo odbitka ulaznog poreza (pretporeza), s ulaznih računa za svoje nabavke dobara
i usluga, uz uslov da i ti ulazni računi formalno
zadovoljavaju propisan sadržaj;
• dužne su voditi propisane knjige ulaznih i
izlaznih računa/faktura;
• dužne su u propisanim rokovima (do 10. u
mjesecu za svaki prethodni mjesec) UIO podnositi svoje PDV prijave, na propisanom obrascu
(www.uino.gov.ba);
74
POREZI
1) naziv, adresa i identifikacionibroj za indirektne
poreze neprofitne organizacije,
3) broj fakture,
4) datum isporuke dobara i/ili usluga,
5) ime, naziv, adresu i kada postoji identifikacioni
broj za indirektne poreze poreznog obveznika
kupca,
6) trgovački naziv, vrsta, količina i
isporučenih dobara i obavljenih usluga,
cijena
7) pojedinačna vrijednost dobara i usluga bez PDV‐a,
8) ukupan iznos naknade bez PDV‐a,
9) PDV stopa i ukupan iznos PDV‐a,
10) ukupan iznos naknade
uključujući PDV.
za
dobra
i
usluge,
1. U slučaju da registrirani PDV obveznik svoje
usluge i/ili dobra naplaćuje u gotovini, dužan
je da takav promet registruje preko registar blagajne i da za svaki takav promet
izda blagajnički račun, koji sadrži slijedeće
elemente:
1) naziv, adresu i identifikacioni broj obveznika,
2) mjesto prodaje (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavnice),
3) datum i broj izdavanja računa,
4) količinu, cijenu i uobičajeni trgovački naziv
isporučenog dobra ili izvršene usluge,
5) ukupan iznos naknade bez PDV‐a,
6) ukupan iznos PDV‐a i
7) ukupan iznos naknade sa PDV‐om.
U slučaju da registrirani PDV obveznik vrši isporuku koja je oslobođena PDV‐a, dužan je da na
poreznoj fakturi navede osnov (tj. član Zakona o
PDV‐u) po kome je ta isporuka oslobođena PDV‐a.
Oslobađanje od plaćanja PDV-a i povrat PDV-a
Važeći sistem PDV‐a u BiH ne predviđa posebna
generalna oslobađanja od plaćanja PDV‐a koja bi
NVO mogle institucionalno primijeniti pri nabavci
dobara i usluga za svoje potrebe.
Obveznici, uključujući i NVO,mogu tražiti povrat
PDV-au okviru međunarodnih projekata: snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih
projekata pružanja pomoći u kojima je BiH obavezana
međunarodnim ugovorom da osigura da takvi projekti
ne budu opterećeni PDV-om.
Obveznici, uključujući i NVO, mogu biti oslobođeni
plaćanja PDV-a po osnovu carinskih oslobađanja:pri
uvozu dobara za određene, ograničene svrhe,
koje su izričito predviđene Zakonom o carinskoj
politici BiH (u tim slučajevima se, pored carinskih oslobađanja, može koristiti i oslobađanje od
plaćanja PDV‐a).
Također, snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru
projekata koji se finansiraju iz instrumenta pristupne
pomoći (IPA fondovi) je oslobođeno od obračunavanja
PDV-a. U ovom slučaju ne radi se o povratu PDV-a,
nego se PDV nikako ni ne obračunava na fakturama
vezanim za ovaj projekat, sa obaveznom napomenom
na samoj fakturi: „Oslobođeno od obračunavanja
PDV-a u skladu sa članom 29. stav 2. Zakona o PDV-u“.
Povrat PDV-a u okviru međunarodnih projekata
Povrat plaćenog PDV‐a u ovakvim slučajevima
se vrši podnošenjem zahtjeva za povrat (obrazac
CD‐PDV 1M), kojeg podnosi investitor (nabavljač)
dobara i usluga u okviru međunarodnog projekta
za koji je, međunarodnim ugovorom koji je potpisala BiH, predviđeno da ne bude opterećen
PDV‐om. Zahtjev za povrat se podnosi mjesečno,
nadležnom regionalnom centru UIO (Tuzla, Mostar,
Banja Luka), prema mjestu sjedišta podnosioca
ili direktno Regionalnom centru UIO Sarajevo.
Za plaćene fakture nominalne vrijednosti preko
10.000 KM, zahtjev se može podnijeti i češće.
Uz zahtjev se prilaže:
• faktura na kojoj je iskazan PDV za koji se traži
povrat (original ili kopija ovjerena od izdavaoca),
koja ne može biti starija od 12 mjeseci;
• dokaz o plaćanju PDV‐a za koji se traži povrat
(praktično: dokaz o plaćanju fakture);
• kopija ugovora po osnovu kojeg se traži povrat
PDV‐a (samo uz prvi zahtjev za povrat PDV‐a u
sklopu tog ugovora).
Povrat PDV-a po osnovu carinskog oslobađanja
Prema Zakonu o carinskoj politici BiH, od plaćanja
carinskih dažbina (pa i od plaćanja PDV‐a po
članu 26. tačka 2. Zakona o PDV-u) oslobađa se
slijedeća uvezena roba u mjeri u kojoj to ne
dovoditi do zloupotrebe ili većih poremećaja u
konkurenciji:
• osnovne potrepštine koje uvezu javne organizacije ili dobrotvorne i humanitarne organizacije,
a koje mjerodavni organi ovlaste za njihovu raspodjelu u humanitarne svrhe;
• roba koju osoba ili organizacija registrirana u
stranoj zemlji šalje besplatno, a bez ikakve ko
mercijalnenamjerepošiljatelja,javnimorganizacija
ma ilidrugim dobrotvornim ilihumanitarnim organizacijama odobrenimod strane mjerodavnihorganaza prikupljanje priloga na dobrotvornim manifestacijama u korist siromašnih osoba;
• oprema i uredski materijali koje osobe ili organizacije, registrirane izvan carinskog područja
BiH, bez ikakve komercijalne namjere pošiljatelja besplatno šalju javnim organizacijama ili drugim dobrotvornim ili humanitarnim
organizacijama odobrenim od strane mjerodavnih organa,aisključivoza zadovoljenjeoperativnih
POREZI
75
potreba ili za ostvarivanje njihovih dobrotvornih
ili humanitarnih ciljeva.
Pod osnovnim potrepštinama se podrazumijeva
roba koja je potrebna za zadovoljenje neposrednih potreba ljudi, npr. hrana, lijekovi, odjeća i
posteljina. Nikakve olakšice se ne mogu odobriti
za alkoholne proizvode, duhan i duhanske proizvode, kafu, i za motorna vozila osim ambulantnih
kola i specijalnih vozila za prijevoz invalidnih
osoba.
Oslobađanje od plaćanja carine i PDV‐a se ostvaruje direktno kod nadležne carinarnice.
Carine
Carinski propisi BiH ne sadrže generalno oslobađanje
za udruženja i fondacije u pogledu carinskih dažbina.
Prema tome, udruženja i fondacije su obveznici
plaćanja carina i drugih carinskih dažbina koje se, u
skladu sa važećom carinskom tarifom, obračunavaju
na uvoz dobara u carinsko područje BiH.
Udruženja i fondacije mogu koristiti samo ona carinska oslobađanja koja su predviđena carinskim
propisima BiH i za druge uvoznike dobara u carinsko
područje BiH.
Carinska oslobađanja koja se primjenjuju na uvozu
dobara u carinsko područje BiH, mogu se svrstati u
sljedeće grupe:
• carinska
oslobađanja
koja
proizlaze
iz
međunarodnih ugovora (npr. za diplomatska i konzularna predstavništva, strane međunarodne organizacije i sl.);
• carinska oslobađanja za humanitarne organizacije
(ali za tačno određene vrste robe);
• carinska oslobađanja koja se odnose na djelatnost
kulture i umjetničkog stvaralaštva;
• carinska oslobađanja kod privremenog uvoza opreme.
Humanitarne organizacije mogu uvoziti dobra u
BiH za zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba bez
obaveze plaćanja carinskih dažbina ukoliko je riječ o
sljedećim vrstama robe:
• osnovne potrepštine koje uvezu javne ili dobrot-
76
POREZI
vorne organizacije ovlaštene za
potrepština;
raspodjelu tih
• roba koju strana organizacija šalje besplatno (bez
komercijalne namjere) humanitarnoj ili dobrotvornoj organizaciji koja ima odobrenje za prikupljanje dobrovoljnih priloga;
• oprema i kancelarijski materijal koje strana organizacija šalje besplatno radi ostvarivanja humanitarnih ciljeva.
Pod osnovnim potrepštinama smatraju se hrana, lijekovi, odjeća i posteljina. To svakako ne uključuje
alkoholna pića, duhan i duhanske prerađevine, kafu i
motorna vozila (izuzev ambulantnih kola i specijalnih vozila za prevoz invalidnih lica).
Uvoz navedenih roba i opreme oslobođen je plaćanja
carine samo u mjeri u kojoj to neće dovesti do zloupotrebe ili većih poremećaja u konkurenciji.
Drugi uslov za uvoz robe uz oslobađanje od plaćanja
carine, jeste da organizacija koja koristi oslobađanje,
putem svog računovodstva, obezbijedi podatke koji
će nadležnim kontrolnim organima omogućiti uvid u
poslovanje organizacije.
Organizacije koje uživaju carinska oslobađanja/
olakšice, ne smiju posuđivati, iznajmljivati ili ustupati, bilo uz naknadu ili besplatno, robu i opremu
koja je predmet oslobađanja plaćanja carinskih
dažbina, bez prethodne saglasnosti carinskih organa.
Ukoliko to ipak učine, dužne su naknadno platiti carinske dažbine.
Humanitarne, dobrotvorne i druge organizacije,
oslobođene su plaćanja carina i na uvoz:
• robe namijenjene žrtvama nesreća;
• robe i predmeta namijenjenih za potrebe slijepih i
hendikepiranih lica.
Robe uvezene od strane humanitarnih, odnosno dobrotvornih organizacija oslobođene su plaćanja carinskih dažbina ukoliko su namijenjene za besplatnu
podjelu žrtvama nesreća koje su pogodile područje
BiH ili kad se stavljaju na besplatno raspolaganje
žrtvama nesreća (ali pri tome ostaju u vlasništvu navedenih organizacija).
I za ove robe je propisano da se ne mogu posuditi,
iznajmiti ili ustupiti, uz naknadu ili besplatno, bez
odobrenja carinskih organa i da se pri njihovoj ra-
spodjeli mora obezbijediti puna transparentnost
kroz odgovarajuće knjigovodstvene evidencije.
Od plaćanja carinskih dažbina oslobođeni su i predmeti posebno dizajnirani za potrebe slijepih lica,
kada ih uvoze organizacije koje se brinu za obrazovanje ili pružanje pomoći slijepim licima, uz
prethodno odobrenje od strane nadležnog organa.
Olakšica se odnosi i na rezervne dijelove, komponente i pribor koji su namijenjeni za predmete za
potrebe slijepih lica.
Od plaćanja carinskih dažbina oslobođeni su i predmeti posebno dizajnirani za potrebe obrazovanja,
zapošljavanja ili društvenog napredovanja fizičkih
ili mentalno hendikepiranih lica kada ih uvoze organizacije koje se bave obrazovanjem ili pružanjem
pomoći hendikepiranim
licima, kao osnovnom
djelatnošću.
Pravo na oslobađanje od plaćanja carinskih dažbina
ostvaruje se na osnovu prethodnog
odobrenja
nadležnog carinskog organa.
Posebna carinska oslobađanja propisana su za djelatnost obrazovanja, nauke i kulture. Od plaćanja
uvoznih dažbina oslobođeni su obrazovni, naučni i
kulturološki materijali sadržani u posebnoj listi koju
utvrđuje Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
Prema carinskim propisima BiH, za potrebe
predstavništava stranih lica može se privremeno
uvoziti oprema, pod uslovom da strana država, iz koje
se oprema privremeno uvozi, svojim propisima dozvoljava isti tretman za opremu predstavništava iz BiH.
Pod opremom koja može biti predmet privremenog
uvoza podrazumijevaju se telekomunikacioni uređaji,
putnička i teretna vozila, računari i slično koji su namijenjeni za službene potrebe stranih predstavništava.
Pod istim uslovima privremeni uvoz je dozvoljen i za
dijelove za tehničko‐tehnološko usavršavanje, zamjenu, održavanje, opravku i servisiranje opreme za
rad predstavništava, s tim da predstavništva imaju
obavezu da zamijenjene dijelove izvezu u inostranstvo, iste unište pod carinskim nadzorom ili predaju
carinarnici na slobodno raspolaganje.
Privremeni uvoz se vrši na osnovu odobrenja carinskih organa na rok od godinu dana, a u opravdanim
slučajevima, taj se rok se može produžiti. Za dobra
koja se privremeno uvoze, postoje dva carinska režima:
- potpuno oslobađanje;
- djelimično oslobađanje.
Međutim, oprema namijenjena za potrebe
predstavništava stranih lica, podliježe režimu
djelimičnog oslobađanja od plaćanja uvoznih
dažbina, tj. 3% mjesečno od iznosa uvoznih dažbina
koje bi se obračunale kod redovnog uvoza.
Ostale poreske obaveze
Posebni porezi (akcize/trošarine)
Jedinstvenim Zakonom o akcizama u Bosni i Hercegovini (na nivou države) propisano je oporezivanje prometa određenih vrsta proizvoda akcizom/trošarinom,
kao posebnim oblikom poreza. Akcizama se oporezuju:
• derivati nafte,
• duhan i duhanske prerađevine,
• većina bezalkoholnih pića,
• alkohol i alkoholna pića,
• pivo,
• vino,
• kafa (sirova, pržena, mljevena i ekstrakti kafe).
Iznos akcize po vrstama proizvoda je, po pravilu,
određen u apsolutnom iznosu na mjernu jedinicu
proizvoda koji se oporezuje akcizom (npr. po
litru piva 0,20 KM, po litru vina 0,25 KM, po
kilogramu sirove kafe 1 KM itd.).
Obveznicima obračunavanja
smatraju se samo:
i
plaćanja
akciza
• proizvođači tih proizvoda, odnosno
• uvoznici tih proizvoda.
Prema tome, mala je vjerovatnoća da će se NVO pojaviti kao obveznik akcize.
Porez na promet nekretninama u BiH
RS
U skladu sa Zakonom o porezu na nepokretnosti transakcije prijenosa nekretnina nisu predmet
oporezivanja.
POREZI
77
FBiH
3. drugi građevinski objekti podignuti na zemljištu.
Zakon o porezu na promet nepokretnosti (eng: „Real
Estate Transfer Tax“) u BiH je regulisan na nivou 10
kantona. Pod nekretninama čiji se promet oporezuje
porezom na promet nekretnina, podrazumijevaju se:
Obveznikom poreza na promet nekretnina se, formalno
– zakonski, najčešće smatra prodavac nekretnine,
odnosno ono fizičko ili pravno lice koje prenosi svoje
dotadašnje vlasništvo nad nekretninom. Međutim, ni kupac (sticalac) nekretnine ne može izvršiti uknjižavanje
vlasništva nad nekretninom bez dokaza o plaćenom
porezu, tako da on u svakom slučaju garantuje da će
porez na promet nekretnina biti naplaćen od prodavca.
Stope poreza na promet nekretnina utvrđene posebnim
kantonalnim zakonima u Federaciji BiHi iznose 5%.
1. zemljišta (poljoprivredna, građevinska i drugo
zemljište),
2. poslovne i stambene zgrade (zgrade, poslovni
prostori, stanovi, garaže i dr.),
Područje
Obveznik
Stopa
FEDERACIJA BiH
Kanton Sarajevo
Kupac/sticalac
5%
Bosansko-podrinjski kanton Goražde
Prodavac
5%
Zeničko-dobojski kanton
Prodavac
5%
Hercegbosanska županija (Kanton 10) Livno
Prodavac
5%
Srednjobosanski kanton Travnik
Prodavac
5%
Unsko-sanski kanton Bihać
Prodavac
5%
Tuzlanski kanton
Prodavac
5%
Županija Zapadnohercegovačka Široki Brijeg
Prodavac
5%
Hercegovačko-neretvanska županija Mostar
Kupac/sticalac
5%
Županija Posavska Orašje
Prodavac
5%
Poreska osnovica je tržišna vrijednost nekretnine
koju utvrđuje posebna komisija opštine u kojoj se
nepokretnost nalazi, odnosno Porezne uprave.
Prilikom izvršavanja odluka organa uprave ili suda
o prodaji nekretnine, osnovica za obračun je
postignuta prodajna cijena.
Obaveza utvrđivanja i razrezaporeza na promet
nekretnina nastaje u trenutku zaključivanja ugovora o prodaji ili zamjeni nekretnine. Ukoliko nije
zaključen pravosnažan ugovor, ova obaveza nastaje
danom kada je kupac, odnosno učesnik u razmjeni
stupio u posjed nekretnine.Kada se radi o prometu
novih objekata, obaveza nastaje u trenutku predaje
tog objekta kupcu. Kada se prenos vlasništva vrši
nad nekretninom uz naknadu po osnovu izvršavanja
odluka organa uprave ili suda, porezna obaveza
nastaje u trenutku pravosnažnosti te odluke.
78
POREZI
1
Obračunava se slučaju je da je NVO obveznik plaćanja naknade. Za više
informacija pogledati Poglavlje 5 „Zapošljavanje lica sa invaliditetom“.
2
Obračunava se slučaju je da je NVO obveznik plaćanja naknade. Za više
informacija pogledati Poglavlje 5 „Zapošljavanje lica sa invaliditetom“.
3
Isplate po ugovoru o djelu nerezidentima FBiH su oslobođene plaćanja
doprinosa IZ i NA naknadu, s tim da se ne može koristiti odbitak od 20%.
Porez na dohodak se obračunava množenjem neto isplaćenog iznosa sa
11,11% (Bruto naknada u ovom primjeru bi bila 1,000 KM + 111,11 KM =
1,111 KM), a potrebno je platiti i poseban doprinos za zaštitu od nesreća
kao i opću vodnu naknadu (po 0,5% na neto isplaćenu naknadu).
4
Isplate po autorskim ugovorima nerezidentima FBiH su oslobođene
plaćanja doprinosa IZ i NA naknadu, s tim da se ne može koristiti odbitak
od 30%. Porez na dohodak se obračunava množenjem neto isplaćenog
iznosa sa 11,11% (Bruto naknada u ovom primjeru bi bila 1,000 KM +
111,11 KM = 1,111 KM), a potrebno je platiti i poseban doprinos za
zaštitu od nesreća (0,5% na neto isplaćenu naknadu).
OSTALO...
OSTALO
h) umjetničko i književno stvaralaštvo i scensku
umjetnost;
i) rad umjetničkih ustanova;
Fiskalizacija
j) djelatnost biblioteka;
Fiskalizacija se generalno odnosi na propisivanje
obaveze stavljanje u funkciju i evidentiranja prometa pravnih lica preko posebnih uređaja – fiskalnih
kasa/fiskalnih printera koji su povezani za nadležnim
poreskim organima preko posebnih uređaja za daljinsko očitavanje (terminala).
k) djelatnost arhiva;
Fiskalne kase su elektronski uređaji zasnovani na
običnoj registar-kasi koja ima specijalan memorijski
modul u kojem se pamte svi prometi koji su provedeni kroz fiskalnu kasu i iskazani na fiskalnim računima,
pri čemu se jednom upisani podaci u fiskalnu memoriju više ne mogu brisati.
o) djelatnosti obrazovanja (predškolsko, osnovno,
srednje i visoko).
U skladu sa propisima o fiskalizaciji u FBiH pravna i
fizička lica koja vrše promet roba na malo i veliko ili
pružaju usluge (koja su upisana u odgovarajući registar) obavezni su staviti fiskalne uređaje u funkciju
registrovanja prometa.
Obaveze posjedovanja i evidentiranja prometa
putem fiskalne kase u FBiH ne odnosi se na:
a) samostalnog poljoprivrednog proizvođača, u
slučaju prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda na pijačnim tezgama i porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu;
b) vlasnika samostalne zanatske radnje, u slučaju
prodaje vlastitih proizvoda umjetničkog i
starog zanatstva i domaće radinosti na pijačnim
tezgama i sličnim objektima;
c) banke i osiguravajuća društva;
d) energetska, komunalna, telekomunikaciona i
druga preduzeća koja naknadu za prodatu robu,
odnosno pružene usluge naplaćuju ispostavljanjem računa o obračunu potrošnje preko mjernih
instrumenata (električna energija, gas, grijanje,
voda, telefon i dr.);
e) poštanske aktivnosti
poštanskih pošiljki;
i
prevoz
f) obavezno socijalno osiguranje;
g) djelatnost vjerskih organizacija;
80
OSTALO
i
isporuku
l) djelatnost muzeja;
m) prodaju preko automata;
n) djelatnost čistača cipela i nosača;
Također, obaveze evidentiranja prometa putem fiskalne kase u FBiH su oslobođene NVO koje nisu registrovane za obavljanje privredne djelatnosti. Drugim
riječima, one NVO koje su registrovane za obavljanje privrednih djelatnosti su dužne evidentirati
svoje promete putem fiskalne kase i izdavati fiskalne
račune.
Obavljanje privrednih djelatnosti se odnosi na prodaju proizvoda i pružanje usluga, osim onih koji su
zakonski izuzete:
a) djelatnosti javnih zdravstvenih ustanova;
b) djelatnost organa uprave i upravnih organizacija;
c) djelatnosti pravnih lica koja vrše profesionalnu
rehabilitaciju osoba sa invaliditetom i registrovanu djelatnost obavljaju upošljavanjem preko
50% lica sa invaliditetom, čiji stepen invalidnosti
iznosi najmanje 50%;
d) djelatnosti Crvenog krsta/križa Federacije Bosne
i Hercegovine propisane Zakonom o crvenom
krstu/križu („Službene novine Federacije BiH”,
broj 28/06) i druge humanitarne djelatnosti humanitarnih organizacija, udruženja i fondacija
koja nisu registrovana za obavljanje privredne
djelatnosti;
e) taksi djelatnost koju fizička lica obavljaju sa
samo jednim (vlastitim) vozilom;
f) djelatnosti obrtnika i srodnih djelatnosti koji
paušalno plaćaju porez na dohodak;
g) djelatnosti Komisije za vrijednosne papire, Registra vrijednosnih papira i društava za upravl-
janje fondovima, prilikom obavljanja poslova
finansijskog posredovanja;
h) prodaja na tržnicama na malo (pijacama),
koja se obavlja izvan trgovačkih radnji koje su
rješenjem nadležnog organa registrovane za
djelatnost trgovine;
i) prodaja na štandovima i stolovima izvan tržnica
na malo, koja se obavlja na mjestima za koje je
nadležni organ izdao odobrenje.
Obveznici fiskalizacije su također dužni voditi knjigu
dnevnih izvještaja koji sadrži sumirane iznose raznih
vrsta prometa sa i bez poreza.
U RS-u je obveznik fiskalizacije definisan kao lice
koje je upisano u odgovarajući registar za promet
robe odnosno za pružanje usluga. Od obaveze evidentiranja prometa putem fiskalnih sistema su
oslobođeni:
j) samostalnog poljoprivrednog proizvođača, u
slučaju prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda na pijačnim tezgama i porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu;
k) vlasnika samostalne zanatske radnje, u slučaju
prodaje sopstvenih proizvoda;
l) umjetničkog i starog zanatstva i domaće radinosti na pijačnim tezgama i sličnim objektima;
m) bankarsko pravno lice, u slučaju da obavlja finansijske transakcije preko bankarskih računa;
n) energetska, komunalna, telekomunikaciona
i druga javna preduzeća koja naknadu za prodatu robu, odnosno pružene usluge naplaćuju
ispostavljanjem računa o obračunu potrošnje
preko mjernih instrumenata (električna energija, gas, grijanje, voda, telefon i dr.);
o) poštanske aktivnosti
poštanskih pošiljki;
i
prevoz
i
isporuku
p) advokatske djelatnosti;
q) obavezno socijalno osiguranje;
r) djelatnost vjerskih organizacija;
s) umjetničko i književno stvaralaštvo i scensku
umjetnost;
t) rad umjetničkih ustanova;
u) djelatnost biblioteka;
v) djelatnost arhiva;
w) djelatnost muzeja;
x) prodaju preko automata;
y) ulična prodaja sladoleda, lozova, kokica, knjiga
i štampe (kolporteri);
z) djelatnost čistača cipela, nosača i lica za parkiranje automobila;
aa)djelatnosti obrazovanja (predškolsko, osnovno,
srednje i visoko) i naučnoistraživačkog rada.
Drugim riječima, one NVO koje se bave prometom
robe, odnosno pružanjem usluga (osim gore izuzetih
aktivnosti), dužne su izdavati fiskalne račune putem
fiskalnih uređaja.
Kao i u FBIH, NVO u RS-u koje spadaju u obveznike
fiskalizacije su dužni voditi knjigu dnevnih izvještaja
koji sadrži sumirane iznose raznih vrsta prometa sa
i bez poreza.
NVO u BiH koje su u obavezi posjedovanja fiskalnih
uređaja i izdavanja fiskalnih računa putem fiskalnih
kasa dužni su obaviti sljedeće radnje:
• Od ovlaštenog proizvođača fiskalnih kasa nabaviti
ispravan fiskalni uređaj;
• Sa ovlaštenim servisom zaključiti ugovor o servisiranju i tehničkoj podršci svoga fiskalnog sistema;
• Uredno popuniti i potpisom i pečatom ovjeriti Zahtjev za inicijalnu fiskalizaciju te predati
Zahtjev ovlaštenom servisu s kojim ima potpisan
ugovor o servisiranju i tehničkoj podršci, koji u
njegovo ime isti šalje Poreznoj upravi;
• Putem ovlaštenog servisa podnijeti zahtjev i potpisati ugovor o korištenju GPRS usluga sa nekim
od telekomunikacijskih operatera ili drugih subjekata koji osiguravaju GPRS mrežu, a s kojima je
ovlašteni proizvođač zaključio ugovor;
• Nakon obavljene inicijalne fiskalizacije, ovlašteni
servis isporučuje „fiskalizirani” fiskalni uređaj obvezniku, a obveznik je u roku od dva dana nakon
isporuke fiskalnog sistema obavezan početi evidentiranje prometa preko istog.
Važno je napomenuti da obaveza evidentiranja prometa putem fiskalnog uređaja nije povezana sa reg-
OSTALO
81
istracijom za PDV. Drugim riječima, bez obzira da li
je NVO registrovana ili nije registrovana za PDV, ista
je obavezna izdavati fiskalne račune u slučaju da vrši
promet za kojeg postoji obaveza evidentiranja istog
putem fiskalnih uređaja.
Zakon o sprječavanju pranja novca
Sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih
aktivnosti (u nastavku pod zajedničkim nazivom
„sprječavanje pranja novca“) regulisano je Zakonom
o sprječavanju pranja novca, za čije sprovođenje je
nadležan Finansijsko-obavještajni odjel koji djeluje
u okviru Državne agencije za istrage i zaštitu BiH.
Finansijsko-obavještajni odjel prima, prikuplja,
dokumentira, analizira, istražuje te prosljeđuje
državnom tužilaštvu informacije, podatke i dokumentaciju koja je primljena u skladu sa zakonom i
drugim propisima BiH, a odnosi se na sprječavanjem
pranja novca.
Odjel ostvaruje međunarodnu saradnju u oblasti sprječavanja pranja novca, te osigurava
stručnu pomoć državnom tužilaštvu u finansijskoobavještajnom domenu.
Zakonom o sprječavanju pranja novca, kojim
su definirani zadaci i nadležnosti Finansijskoobavještajnog odjela, propisani su zadaci i obaveze
lica (obveznika prema Zakonu o sprječavanju pranja
novca) na način da su utvrđene mjere i odgovornosti za otkrivanje, sprječavanje i istraživanje pranja
novca.
U smislu Zakona o sprječavanju pranja novca, pranje
novca podrazumijeva:
• zamjenu ili prijenos imovine, ako je ta imovina
stečena kriminalnim radnjama, a s ciljem prikrivanja ili zataškavanja nezakonitog porijekla
imovine ili pružanja pomoći nekom licu koje je
umiješano u takve aktivnosti radi izbjegavanja zakonskih posljedica počinjenih radnji;
• prikrivanje ili zataškavanje prave prirode, mjesta porijekla, raspolaganja, kretanja, prava na ili
vlasništva nad imovinom ako je ta imovina stečena
kriminalnim radnjama ili činom učešća u takvim
radnjama;
• sticanje, posjedovanje ili korištenje imovine
82
OSTALO
stečene kriminalnim radnjama ili činom učešća u
takvim radnjama;
• učešće ili udruživanje radi izvršenja, pokušaja
izvršenja, odnosno pomaganja, podsticanja,
olakšavanja ili davanja savjeta pri izvršenju bilo
koje od navedenih radnji.
Pranjem novca smatrat će se i to kada su radnje
kojima je stečena imovina koja se pere izvršene na
teritoriji druge države.
Finansiranje terorističkih aktivnosti podrazumijeva:
• osiguravanje ili prikupljanje sredstava, na bilo koji
način, direktno ili indirektno, s namjerom da budu
upotrijebljena ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u potpunosti ili djelimično, za izvođenje
terorističkih akata od strane terorista pojedinaca
i/ili od strane terorističkih organizacija;
• pod finansiranjem terorističkih aktivnosti smatra se i podstrekivanje i pomaganje u osiguravanju i prikupljanju imovine, bez obzira da li je
teroristički akt izvršen i da li je imovina korištena
za izvršavanje terorističkog akta.
NVO je dužna izvršiti procjenu rizika, kojom će utvrditi stepen rizičnosti klijenta s kojim posluju, samog
poslovnog odnosa, transakcije ili proizvoda, a sve u
vezi s mogućnošću zloupotrebe u svrhe pranja novca
ili finansiranja terorističkih aktivnosti.
Navedene mjere procjene rizika, tj. identifikacije i
praćenja klijenta, poduzimaju se prilikom:
• uspostavljanja poslovnog odnosa s klijentom;
• obavljanja transakcija u iznosu 30.000 KM ili više
bez obzira da li je transakcija obavljena u jednoj
operaciji ili u nekoliko evidentno povezanih transakcija;
• postojanja sumnje u vjerodostojnost i adekvatnost prethodno dobivenih informacija o klijentu ili
stvarnom vlasniku;
• postojanja sumnje na pranje novca ili finansiranje
terorističkih aktivnosti u pogledu transakcije ili
klijenta bez obzira na iznos transakcije.
U skladu sa gore navedenim činjenicama, udruženja
i fondacije su dužne, u okviru mjera identifikacije i
praćenja, izvršiti:
• utvrđivanje identiteta klijenta i provjeru njegovog
identiteta na osnovu dokumenata, podataka ili informacija dobivenih od autentičnih i objektivnih
izvora:
- ukoliko je riječ o pravnom licu, to podrazumijeva
izvršiti uvid u original ili ovjerenu kopiju dokumentacije iz sudskog ili drugog javnog registra koju
u ime pravnog lica dostavi zakonski zastupnik ili
opunomoćenik pravnog lica;
- ukoliko je riječ o fizičkom licu, to podrazumijeva
izvršiti uvid u važeći identifikacioni dokument klijenta;
(Tom prilikom će se izvršiti i utvrđivanje identiteta
zastupnika, direktora, rukovodioca, opunomoćenika
pravnog lica);
• utvrđivanje stvarnog vlasnika;
• dobivanje podataka o svrsi i namjeni prirode poslovnog odnosa ili transakcije;
• redovno praćenje preduzetih poslovnih aktivnosti
klijenta.
Udruženje i fondacija dužni su definirati procedure
za provođenje gore navedenih mjera kroz svoje interne akte.
OSTALO
83

„ŠTA ČLANOVI NADZORNIH ODBORA I UPRAVA TREBAJU ZNATI

ovdje

Zašto je NVO potencijal neiskorišten?

Radna verzija Prirucnika - fin. poslovanje za NVO-e

Obrasci za upis promjena u registru udruzenja

“PROJEKT ZA PROŠIRENJE RASADNIKA JAGODIČASTOG

O D L U K U - Udruženje obrtnika Slatina

Pročitaj cijeli tekst

PREGLED PORESKIH I PRAVNIH PROPISA ZA