Poljoprivreda i ruralni razvoj u službi održivog razvoja

PRIRUČNIK
uz podršku
Poljoprivreda
i ruralni razvoj
u službi
održivog
razvoja
Sarajevo, 2014.
PRIRUČNIK
uz podršku
Poljoprivreda
i ruralni razvoj
u službi
održivog
razvoja
Sarajevo, 2014.
Sadržaj
11 Uvod
13 1.0 Općenito o sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH
14
1.1. Institucionalni i pravni okvir u oblasti poljoprivrede i ruralnog
razvoja u BiH
18
1.2. Opšte karakteristike stanja poljoprivrede u BiH i procesa
evropskih integracija u ovoj oblasti
23
1.3. Poljoprivredna politika u EU, standardi i programi podrške
251.3.1. Što je IPARD?
301.4. Kako dalje?
33
1.5. Analiza troškova i koristi uspostave Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH
372.0 Poljoprivreda i okoliš – agrookolišne mjere
39
2.1. Održiva poljoprivreda
40
2.1.1. Definicija organske proizvodnje
41
2.1.2. Kako organska proizvodnja funkcioniše u praksi
43
2.1.3. Standardi i certificiranje u organskoj proizvodnji
43
2.1.3.1.Šta podrazumijeva proces certificiranja od strane
akreditiranog certifikacijskog tijela?
452.2. Organska poljoprivreda u BiH
47
2.2.1. BiH – programi i mjere, zakonodavstvo, ekonomski
instrumenti i ljudski/socijalni kapital
48
2.2.1.1. Postojeći zakoni, programi i mjere
492.2.1.2. Ekonomski instrumenti za podršku poljoprivrednom
sektoru
512.2.1.3. Ljudski i društveni kapital
522.2.1.4. Organska proizvodnja u regionu
55
2.3. Pogled na tržište organskom hranom u EU
572.4. Rodna pitanja
57
2.5. Budućnost organske poljoprivrede
58
2.5.1. Mogući scenariji za razvoj organske poljoprivrede
67
2.5.2. Procijenjena šteta po okoliš za sva tri scenarija sastoji
se od štete po zrak, klimu, vode i tlo
712.5.3. Šta je još bitno obezbjediti?
73
3.0 Preporuke
75
4.0 Zaključak
Lista skraćenica
AISPoljoprivredni sistem registra
(Agriculture Information system).
BAU Scenarij uobičajene prakse “Business as Usual”
BiHBosna i Hercegovina
BD
Brčko Distrikt
BDPBruto društveni proizvod
BDVBruto dodana vrijednost
CAP Zajednička poljoprivredna politika (Common Agricultural Policy)
CEFTA
Sporazum o slobodnoj trgovini centralne Evrope
CO2-eq
Ugljen dioksid ekvivalent u kilogramima
ECO i ECO+Zeleni scenariji
EUEvropska Unija
EU 27 Evropska Unija sa 27 zemalja članica
EU 15 Evropska Unija sa 15 zemalja članica
EUREU valuta euro
GJRGodišnja jedinica rada
MEUR Milion eura godišnje
FBiHFederacija Bosne i Hercegovine
FOAG
Federalni ured za poljoprivredu Švicarske - Federal Office for Agriculture
Switzerland
GMO Genetski modificirani organizmi
IFOAM
Međunarodna fondacija za organsku poljoprivredu International Foundation for Organic Agriculture
IPA-2 Predpristupna pomoć period (2014.-2020. god.)
IPARD Predpristupni program pomoći za ruralni razvoj
IOAS Međunarodni servis za organsku akreditaciju International Organic Accreditation Service
KM
Valuta BiH – konvertibilna marka
MAP Ljekovite i aromatične biljke, eng. Medicinal and aromatic plants
MVTEO BiH Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
NVONevadine organizacije
OKOrganska Kontrola
RSRepublika Srpska
RDVRealna dodana vrijednost
SAD Sjedinjene Američke države
SAD- NOP Nacionalni organski program SAD
SP
Staklenički plinovi
SSP Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU
VM BiH
Vijeće ministara BiH
ŽJ Žitna jedinica godišnje
WTO
Svjetska trgovinska organizacija (World Trade Organization)
Lista tabela
i grafikona
Grafikon 1:
Pregled ukupnih izdvajanja u poljoprivredu u BiH (u milionima KM)
Grafikon 2: Nivo izdvajanja za poljoprivredu u zemljama regije (u milionima €)
Grafikon 3: Učešće izdvajanja za poljoprivredu u budžetima zemalja regije(u %)
Grafikon 4:
Kumulativno trošenje sredstava iz SAPARD & IPARD fondova 2007 – 2013
Grafikon 5: Sadašnja vrijednost koristi i troškova (U MILIONIMA EURA)
Grafikon 6: Ukupna količina zagađenja koja dolaze iz pojedinih
sektora u EU-27 za 2011. g.
Grafikon 7. Postotak površine pod certificiranim organskim uzgojem na zapadnom Balkanu,u 2009.
Grafikon 8. Povećanje površina pod certificiranim organskim uzgojem u zemljama
zapadnog Balkana
Grafikon 9:
Prodaja organskih proizvoda u 2010. na zapadnom Balkanu
Grafikon 10: Balans trgovine hranom u četiri zemlje 2009.
Grafikon 11: Radna snaga za različite scenarije
Grafikon 12: Proizvodnja hrane razvojnih scenarija
Grafikon 13: Bruto dodana vrijednost u različitim scenarijima
Grafikon 14: Ukupan pregled
Grafikon 15: Udio države u ukupnoj šteti po okoliš (lijevo) i ukupne štete u okolišu po državi i odjeljak za okoliš (desno)
Tabela 1: Uporedni tabelarni prikaz odnosa Evropske Unije i Bosne i Hercegovine prema sektoru poljoprivrede
Tabela 2:
Ose podrške ruralnom razvoju BiH
Tabela 3: Poljoprivredno zemljište i stočni kapital
Tabela 4: Sažete pretpostavke scenarija
Tabela 5:
Ukupna šteta po okoliš
Uvod
Savjet za zelenu gradnju – Green Council provodi petogodišnji projekat
(2014-2018) “Poljoprivreda i ruralni razvoj u službi održivog razvoja”uz
finansijsku podršku Heinrich Boell Stiftung. Osnovni cilj projekta jeste
potaći ekološku modernizaciju poljoprivrede, te doprinijeti ubrzavanju
procesa približavanja BiH ka EU u sektoru poljoprivrede i klimatskih
promjena
odnosno
općenito
u
sektoru
ruralnog
razvoja.
Specifični ciljevi projekta su:
1.
2.
3.
Poticanje dijaloga predstavnika civilnog društva i institucija vlasti u oblasti reforme poljoprivrednog sektora i klimatskih promjena u BiH odnosno ruralnog razvoja
Edukacija zainteresiranih strana o prednostima ekološke poljoprivrede
Promocija prednosti ekološke poljoprivrede u široj javnosti
Ciljne grupe:
Poljoprivrednici, organski proizvođači, udruženja poljoprivrednika, poljoprivredne zadruge, i druge organizacije civilnog društva, privredne komore,
potrošači, razvojne agencije, mediji, certifikacijska tijela, mreže organizacija
civilnog društva iz regiona i EU, te institucije BiH na svim nivoima.
Ovaj priručnik je nastao u okviru projektnih aktivnosti usmjerenih na dizajniranje i provođenje obuka i tematskih konsultativnih sastanka u BiH gradovima sa
ciljem inforimsanja konvencionalnih poljoprivrednika, zatim poljoprivrednika u
tranziciji kao i organskih poljoprivrednika o prednostima ekološke poljoprivrede, standardima koji uređuju oblast ekološke poljoprivrede i neophodnom institucionalnom i pravnom okviru za uređenje i upravljanje ovim sektorom.
Priručnik se sastoji od dva glavna dijela.
10
11
U prvom dijelu se raspravlja o sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja općenito,
daje uvid u pravni i institucionalni okvir, predstavlju neki od programa podrške
za sektor ruralnog razvoja i analiziraju načini za funkcionalno uređenje sektora. Ovaj dio se naslanja na prethodne publikacije i istraživanja koje je Green
Council uradio, a posebo na:”Uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane
i ruralnog razvoja BiH i drugih struktura kao put ka ekonomskom napretku BiH
u procesu evropskih integracija”1 i “Cost – benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine”2
Drugi dio priručnika daje uvid u sektor organske poljopriverede u BiH, standardima, prednostima i mogućnostima, te predstavlja tri moguća scenarija
za razvoj organske poljoprivrede u BiH ali i u regionu. Drugi dio priručnika se
temelji na publikaciji Heinrich Boell Fondacije i to konkretno: „Zameci promjene: održivom poljoprivredom do prosperiteta za Zapadni Balkan“ .3
1.0 Općenito o sektoru
poljoprivrede
i ruralnog razvoja
u BiH
Bosna i Hercegovina nema jasno definisanu poljoprivrednu politiku niti se sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja pristupa kao strateški bitnoj grani razvoja
cjelokupne privrede. Trenutno se poljoprivredna politika vodi na entitetima,
ali dometi i učinci te politike su ograničeni. Domaći poljoprivrednici i domaća
prozivodnja nisu dovoljno stimulisani niti zaštićeni obzirom da BiH nema razvijene mjere za zaštitu domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza određenih
proizvoda, a za šta se ima legalno uporište u CEFTA-i. Ovakvo stanje dovodi do
nepovoljnog polažaja domaćih poljoprivrednika na tržištu.
Općenito, sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH karakterišu nedovoljni institucijski kapaciteti, preklapanje nadležnosti, nedefinisani lanci komuniciranja
i kontrole u skoro svim oblastima poljoprivrede, slaba komunikacija i koordinacija kao i djeljenje informacija između različitih nivoa vlasti, neujednačeni
sistemi podsticaja na različitim administrativnim nivoima koji nisu dovoljni i koji
nisu uskladjeni sa poljoprivrednom politikom Europske Unije.
Donošenje važnih strateških poljoprivrednih i ruralnih odluka je otežano zbog nedostatka osnovnih informacija o sektoru, kvalitetnog prikupljanja i obrade
podataka o poljoprivredi, te izostanka pouzdane statistike kao i saradnje entitetskih statističkih agencija. Ove informacije su neophodne poljoprivrednicima
da plasiraju adekvatno svoj proizvod, ali isto tako nedostak ovih informacija ne
stimuliše strane investitore za pokretanje razvojnih projekata u BiH.
1 «Uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH i drugih struktura kao put ka ekonomskom napretku BiH u
procesu evropskih integracija», Savjet za zelenu gradnju, Sarajevo, 2013. godine. Istraživanje dostupno na: http://green-council.org/
WP/wp-content/uploads/2013/07/Brosura_naknadno-ispravljena-na-zahtjev-klijenta_WEB.pdf
2 «Cost – benefit analiza uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine», Savjet za zelenu
gradnju, Sarajevo, 2014. Istraživanje dostupno na: http://green-council.org/WP/wp-content/uploads/2014/06/CBA-WEB1.pdf
3 «„Zameci promjene: održivom poljoprivredom do prosperiteta za Zapadni Balkan“. Dr. Darko Znaor, Heinrich Boell Fondacija, 2014,
istraživanje na engleksom jeziku dostupno na https://www.dropbox.com/s/gzpv9hhn91jzcgg/HBS_Unlocking_the_Future_Seeds_of_
12
Change.pdf
Pored toga, uslijed kašnjenja u provođenju mjera i aktivnosti na ublažavanju
posljedica ulaska Republike Hrvatske u Evropsku Uniju, Bosna i Herecgovina je
onemogućila izvoz proizvoda biljnog i životinjskog porijekla iz BiH nakon ulaska
Hrvatske u EU i time direktno ugrozila položaj poljoporivrednika i privrednika iz cijele BiH na inozemnom tržištu i cjelokupni ekonomski napredak države.
Provođenje reformi na putu evropskih integracija u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja se odvija jako sporo. Primjera radi, u prvih 12 godina od uspostavljanja procesa stabilizacije i pridruživanja Bosna i Hercegovina je ostvarila nap-
13
redak koji je ekvivalent napretku Republike Hrvatske za prvih 12 mjeseci!, 4
a napredak je direktno povezan sa mogućnošću povlačenja EU fondova.
Sve ovo gore navedeno predstavlja veliku kočnicu bržem razvoju i napretku
domaćeg poljoprivrednoga sektora i upravo se zaostajanje ovog sektora
najviše odražava na ekonomsku situaciju građana BiH.
1.1. Institucionalni i
pravni okvir u oblasti
poljoprivrede i ruralnog
razvoja u BiH
Institucionalni okvir u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja je uređen na
način da je većina nadležnosti u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja na
entitetima i Brčko Distriktu (BD). Tako su na nivou entiteta za upravljanje sektorom poljoprivrede i ruralnog razvoja ključna dva ministarstva i to: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske (MPŠV RS),
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ), a u
BD je Odjel za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Sitaucija je dodatno
usložena na nivou FBiH gdje svih 10 kantona imaju uspostavljene uprave koje
su nadležne za pitanja poljoprivrede, veterinarstva, šumarstva i vodoprivrede.
Na državnom nivou nadležnost u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja je
povjerena Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO BiH)
i ona je definisana članom 9. Zakona o ministarstvima i drugim tijelima uprave
BiH.5 MVTEO BiH je zaduženo za saradnju sa EU i drugim međunarodnim
organizacijama relevantnim za sektor poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, za međunarodnu poljoprivrednu trgovinu, stvaranje jedinstvenog ekonomskog tržišta, opću legislativu, mjere granične kontrole i inspekcijskoga nadzora u oblasti veterinarstva, identifikaciju životinja kao i za harmonizaciju politika
entitetskih tijela i vlasti sa politikama na međunarodnom planu. U tom smislu
u okviru MVTEO BiH formiran je Sektor za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i
ruralni razvoj.
U okviru MVTEO-a BiH se nalaze i upravne organizacije i to Ured za veterinarstvo BiH (UzV BiH) i Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja (UZZZB BiH) koje imaju
svoje nadležnosti u pogledu zdravlja i njege životinja, odnosno zdravlja bilja.
Ove upravne organizacije odgovaraju direktno ministru, a Sektor poljoprivre-
de, ishrane, šumarstva i ruralnog razvoja je nadležan za koordinaciju ovih upravnih jedinica. Dodatno, u okviru MVTEO BiH se nalazi i upravna jedinica:
Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju koji, između ostalog, ima nadležnost da razvija pravni okvir
za uspostavu i razvoj institucionalnih struktura za podršku u provođenju mjera
politike i privlačenja sredstava EU i sredstava iz drugih međunarodnih fondova i da uspostavlja jedinstvene prakse i procedure odobravanja, izvršenja i
računovodstvenih transakcija u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, koje će biti primjenjene u entitetima i BD. Pored toga, nadležnost nad
pitanjima sigurnosti hrane na nivou BiH ima Agencija za sigurnost hrane BiH
(AzSH BiH). AzSH BiH je samostalna upravna organizacija pod ingerencijom
Vijeća ministara BiH (VM BiH), a sa MVTEO BiH sarađuje u poslovima vezanim
za oblast ishrane.
Kad se ima na umu ovako složeno administrativno uređenje i podjela
nadležnosti iz oblasti poljoprivrede po različitim nivoima, zatim upravne jedinice
koje MVTEO BiH treba da koordinira, usmjerava i nadzire, sasvim razumljivo se
postavlja pitanje koliko je taj sektor zaista u stanju da sa svojim kapacitetima
(čiji ljudski resursi su u posljednje dvije godine smanjeni)6 koordinira entitetske
politike, planove sa međunarodnim tijelima, te dvije upravne organizacije sa
kompleksnim aktivnostima i obavezama, posebno uzimajući u obzir kontekst
obaveza BiH u pristupanju EU.7 Naime, kad je u pitanju ostvarivanje koordinacije upravnih organizacija od strane Sektora poljoprivrede, ishrane, šumarstva i
ruralnog razvoja, (u kojem trenutno postoji samo jedno radno mjesto za koordinaciju rada UZZB BiH, UZV BiH i ASH BiH) neminovno se nameće zaključak da
u ovom slučaju koordinacija ne može biti uspješna i treba je unaprijediti. Dalje,
postavlja se pitanje hijerarhijskog ustroja u okviru ministarstva i upravnih jedinica
kojima Sektor treba da koordinira, tj. mogućnosti koordinacije upravnih jedinica kojima rukovode direktori, od strane Sektora (državnog službenika) kojim
rukovodi pomoćnik ministra. Tu nastaju izazovi za vršenje koordinacije, ostvarivanje kvalitetne, brze i učinkovite komunikacije, te se zbog toga jasno pokazalo da Sektor poljoprivrede, ishrane, šumarstva i ruralnog razvoja sa postojećim
kapacitetima nije u mogućnosti da ostvaruje zakonom predviđene dužnosti.
Pokazalo se također da u sistemu sigurnosti hrane postoje problemi institucionalne saradnje, kako vertikalno tako i horizontalano. Delegacija EU u BiH (DEU u
BiH) već duži niz godina zahtjeva uspostavljanje jasnog lanca komandovanja
6 Ovaj sektor trenutno zapošljava svega 25 osoba i mnoge strukovne oblasti iz sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja nisu pokrivene
7 Koordinacija je dodatno usložena i usporena osnivanjem Ministarstva za ekonomske odnose u RS koje predstavlja pandan Direkciji za
4 Više o ovome pogledati: Green Council, Istraživanje: “Uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH i drugih
struktura kao put ka ekonomskom napretku BiH u procesu evropskih integracija”, dostupno na: http://green-council.org/publikacije/
5 Zakon o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH, Službeni glasnik BiH br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i
103/09)
14
evropske integracije (DEI) na entitetskom nivou i preko koga sva komunikacija treba da ide kad je riječ o pitanjima koji se tiču EU integracija. Sasvim razumljivo, u tom ministarstvu nisu zaposleni stručnjaci za svaku pojedinačnu tematsku oblast pa tako ni za poljoprivredu i ruralni razvoj i ne mogu odmah da reaguju i daju svoje mišljenje o traženoj temi, već traže dodatne konsultacije sa nadležnim tijelima
te to dodatno usporava i ovako već spor i slabo koordiniran način rada.
15
u sistemu kontrole hrane i stočne hrane u zemlji po principu “od njive do stola”, te definisanja jasne nadležnosti institucija u mreži hrane, kao jednog od
preduvjeta za izvoz proizvoda životinjskog porijekla, ali ovo pitanje još uvijek
nije riješeno i ne zna se kada će biti. Primjer tzv. “higijenskog paketa”8 za čije
usvajanje je trebalo više od dvije godine, jasno ilustrira postojanje nejasnoća
u oblasti službenih kontrola proizvoda biljnog i životinjskog porijekla, te pitanja
raspodjele nadležnosti i nedovoljne koordinacije i saradnje između državnih
i entitetskih institucija.9 U intervjuima provedenih tokom istraživanja postalo
je jasno da se u nacrtu izvještaja, posljednje revizorske posjete iz EU (EU FVO
Inspekcije) od 21. do 31. januara 2014. godine, naglašava slabost sistema inspekcija koji na terenu nije efikasan jer ne postoji jasan lanac kontrole i jasne
nadležnosti. Neusvajanjem i neprovođenjem EU standarda, BiH privreda se
suočava sa direktnim ekonomskim posljedicama, što negativno utiče na zaposlenje i prihode poljoprivrednika, a time i ruralni razvoj u BiH. Poređenja
radi, EU je odobrila izvoz mesa, ribe i mlijeka iz Srbije dok se određene mesne
prerađevine i mlijeko mogu izvoziti iz Makedonije u EU. Dakle, u poređenju sa
zemljama u okruženju, BiH nije poduzela adekvatne mjere na vrijeme da bi se
prevazišle prepreke za izvoz mlijeka i drugih proizvoda životinjskog porijekla u
EU.
Kad su u pitanju institucije za istraživanja i širenje informacija u Republici Srpskoj, Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Republike Srpske pruža
usluge stručnog informiranja za poljoprivredne proizvođače i druge aktere
u sektoru – uključujući i one vezane uz ruralni razvoj. Organizacija ima 77 zaposlenih koji pomažu pružajući savjetodavne usluge, kao i 30 privatnih savjetnika koji funkcionišu u okviru zasebnog sektora pri Ministarstvu poljoprivrede,
šumarstva i vodoprivrede RS.
U Federaciji BiH, u kantonalnim poljoprivrednim savjetodavnim službama trenutno radi 40 savjetnika, koji se uglavnom bave zadacima vezanim uz finansijsku potporu za poljoprivredu. Premda je još uvijek u fazi izrade, Zakon o
poljoprivrednim savjetodavnim službama predviđa organiziranje ekstenzivnije službe stručnog savjetovanja. Predloženi zakon naglasak stavlja na koordinaciju. Da bi se pokrila čitava Federacija, procjenjuje se da bi bilo potrebno
90 savjetnika, od kojih bi 55 bilo općih, a 35 specijalista za određena uža
područja.
8 «Higijenski paket» predstavlja set Uredbi EU kojima se daju osnovne smjernice u oblasti sigurnosti hrane, a proizvođačima okvir kako proizvoditi hranu sigurnu po zdravlje potrošača, te nadležnim tijelima u oblasti sigurnosti hrane instrukcije kako kontrolisati taj cjelokupni proces
9 Koliko je čitava procedura komplicirana govori i sljedeći podatak: Propise koje su prethodno pripremili Agencija za sigurnost
hrane BiH i Ured za veterinarstvo BiH iz oblasti službene kontrole hrane (higijenski paket) odnosno pravni okvir za uspostavu
službenog lanca kontrole hrane je najprije morao odobriti upravni odbor Agencije, koji se inače sastoji od tri predstavnika nadležnih
institucija BiH, devet predstavnika nadležnih institucija entiteta i Brčko distrikta BiH, kao i tri člana koje na osnovu posebnih propisa imenuje Vijeće ministara BiH. Danka Savic, Pripreme BiH za ulazak Hrvatske u EU, Europski istraživački centar, Sarajevo
16
I pogram ruralnog razvoja FBiH 2015-2020 koji je trenutno u parlamentarnoj
proceduri Vlade FBiH naglašava važnost organizovanja sveobuhvatne jake
savjetodavne službe koja bi obezbjedila jedinstveno koordiniranje savjetodavne službe za poljoprivredu i ruralni razvoj na cijeloj teritoriji FBiH. Savjetodavne usluge predstavljaju kritično važnu komponentu programa i značajno
je da se poduzmu mjere kako bi se osiguralo da se na raspolaganju nalaze
dovoljni tehnički i savjetodavni kapaciteti potrebni za adekvatnu implementaciju Programa ruralnog razvoja FBiH 2015- 2020 kao i strategije poljoprivrede
FBiH 2014-2020.
Bilo je pokušaja da se savjetodavne službe Republike Srpske usklade sa
službama Federacije BiH tako što bi se entitetske strategije razvijale zajednički,
uz pomoć eksperata iz Svjetske banke. K tome, na državnoj razini je formirana
radna skupina sa zadatkom da harmonizira procedure certificiranja i licenciranja savjetnika u BiH. Na žalost i ova radna grupa je naišla na probleme
pri donošenjima odluka koje bi obezbjedile koordinirano i harmonizirano funkcionisanje savjetodavnih servisa u BiH prema uzoru i važećim standardima u
EU.
U svakom slučaju, mnogo posla treba uraditi kako bi se ojačale savjetodavne
službe u BiH – što može biti od ključne važnosti za razvoj sektora.
Što se tiče organizacija koje pružaju usluge certificiranja ili obnove certifikata
za organsku proizvodnju, službeno tijelo u regiji je Organska kontrola, koja ima
akreditaciju Međunarodne službe za organsko akreditiranje (IOAS) agencije
IFOAM – što je važno za omogućavanje izvoza u EU.
Kada je u pitanju pravni okvir, Zakon o poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju
BiH 10 je okvirni zakon i uređuje osnovne ciljeve, principe i mehanizme za razvoj
politika i strategija, strukturu i nadležnosti na svim nivoima vlasti, njihove uloge i
veze, mehanizme monitoringa i evaluacije, te upravni inspekcijski nadzor. Ovaj
Zakon, također treba da olakša napredak u procesu evropskih integracija i
usklađivanja sektora, te pripremne faze za predpristupnu pomoć. Ipak, zakon
ne predviđa nikakve mehanizme kontrole niti posljedice za nadležne organe
koji ne ispunjavaju svoje obaveze. Nadalje, proces izrade Strategija za ruralni
razvoj na državnom nivou je bio formalno započeo, ali vrlo brzo i stao. Izrada
Strategije ruralnog razvoja, izgradnja IPARD struktura i izrada IPARD programa
na osnovu tog strateškog plana je bio cilj već nekoliko projekata finansiranih
iz EU IPA fondova. 11 No, nedostatak političke volje za usvajanjem dokumenta i izgradnju struktura na državnom nivou je doprinio da projekti ne ostvare
svoje ciljeve i da BiH ostane uskraćena za strateški dokument i neophodne
strukture na osnovu kojeg se vrši programiranje IPARD-a i tako ne iskoriste
10 Službeni glasnik BiH, br. 50/08
11 Podrška implementaciji preporuka Funkcionalnog pregleda u sektoru poljoprivrede (SESMARD), 2006 – 2008 (finansiran iz CRDS
sredstava u iznosu od 1 milion eura) , IPA 2007 Jačanje kapaciteta za programiranje ruralnog razvoja (3P-BHRD) 2009-2011u iznosu od
2,2 milion eura
17
dostupna sredstva iz IPARD fondova. U RS strategija ruralnog razvoja postoji,
ali je njena provedba ograničena, dok je na nivou FBiH Program ruralnog
razvoja 2015-2020 trenutno u parlamentarnoj proceduri usvajanja Vlade FBiH.
Uslov pristupa programiranju IPA 2 sredstava za 2014-2020 za BiH između ostalog jeste dogovor o izradi sveobuhvatne višegodišnje državne strategije ruralnog razvoja i formiranje IPARD struktura, te implementacija IPA mjera ruralnog razvoja u skladu sa državnom strategijom, Programom ruralnog razvoja, u
skladu sa IPA zahtjevima. Da bi pristupila ovim sredstvima od 2018 godine, BiH
MORA da napravi tražene suštinske pomake odnosno izradi i usvoji državnu
strategiju ruralnog razvoja i formira IPARD strukture- jedna platna agencija i
jedno upravljačko tijelo na državnom nivou, te da oni budu akreditovani od
strane EU. Da bi ovo uspjeli potrebno je početi sa ozbiljnim radom ODMAH.
Više informacija o IPARD-u se nalazi u dijelu 1.3.1..
1.2. Opšte karakteristike
stanja poljoprivrede u BiH i
procesa evropskih integracija
u ovoj oblasti
Stanje u poljoprivrednom sektoru u BiH karakteriše različito pravno regulisanje
određenih oblasti, zakonska preklapanja, ograničeni kapaciteti i kanali za
komunikaciju, nepostojanja jasne vizije, te izostanak potrebnih reformi. Na
državnom nivou ne postoji definisana poljoprivredna politika u pravom smislu
te riječi, iako poglavlje II Zakona o poljoprivredi definiše okvirne ciljeve i mjere
politike poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja, te njihove nosioce.
Trenutno se poljoprivredna politika vodi na entitetima i BD, ali dometi i učinci te
politike su ograničeni. Domaći poljoprivrednici i domaća prozivodnja nisu dovoljno stimulisani niti zaštićeni obzirom da BiH nema razvijene mjere za zaštitu
domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza određenih proizvoda, a za šta
se ima pravno uporište u CEFTA-i.12 Naime, iako Sporazum CEFTA-e i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU predviđaju određene mogućnosti
12 CEFTA je Sporazum o slobodnoj trgovini centralne Evrope koji su u decembru 1992. godine potpisale tadašnja Čehoslovačka,
za zaštitu domaće proizvodnje u slučajevima kada dolazi do narušavanja
domaćeg tržišta do sada nisu poduzimane mjere naše zemlje u tom pravcu.
Rezultat takve pasivne politike jeste nemogućnost prodaje domaćih proizvoda na našem tržištu po cijenama koje odgovaraju specifičnosti domaće
proizvodnje, osobito nedovoljnu tehnološku razvijenost i nedostatne poticaje
domaćoj proizvodnji.13
Stepen liberalizacije uvoza je bez presedana u našem okruženju, što se vidi iz
činjenice da u okviru asocijacije CEFTA jedino BiH ima nultu carinsku stopu za
sve proizvode dok ostale zemlje imaju dogovorene koncesije za proizvode
od posebnog interesa za te zemlje. Pored toga, BiH je ušla u ove aranžmane
potpuno nepripremljenih institucija kojima se mogu uspostaviti recipročne
vancarinske mjere, te osigurati izvoz naših proizvoda na zahtjevna tržišta poput
EU. MVTEO BiH i VM BiH nemaju razvijene mjere za zaštitu domaće proizvodnje
od prekomjernog uvoza određenih proizvoda, a za šta se ima legalno uporište
u CEFTA-i. Ovakva pozicija naše zemlje u vanjsko-trgovinskoj razmjeni nije u
interesu države BiH, a posebno njene poljoprivrede.14
Donošenje važnih strateških odluka u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja
je otežano zbog nedostatka osnovnih informacija o sektoru, kvalitetnog prikupljanja i obrade podataka o poljoprivredi, te izostanka pouzdane statistike
kao i saradnje entitetskih statističkih agencija. Naime, u BiH još uvijek nije usvojena informaciona strategija za poljoprivredu, kao ni zakon o poljoprivrednom
popisu. Ovako nejasno i neuređeno stanje u sektoru poljoprivrede i ruralnog
razvoja ne privlači strane investitore i nove poslovne ideje obzirom da nemaju
potrebne informacije i sigurnost u slučaju investiranja u sektor poljoprivrede i
ruralnog razvoja.15
Ove činjenice također, otežavaju i proces ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju (World Trade Organization-WTO) i kasnije pregovore sa EU u vezi sa
poglavljem poljoprivrede.
Ono što dodatno otežava provedbu određenih reformskih procesa u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja jeste činjenica da procesi i projekti koji
u svrhu uređenja sistema u određenoj oblasti, pa tako i u poljoprivredi i ruralnom razvoju, zahtjevaju dijeljenje i prenos podataka u jedan zajednički
Mađarska i Poljska. CEFTA-i su 1996. godine pristupile Slovenija, 1997. Rumunija, 1999. Bugarska, 2003. Hrvatska te 2006. Makedonija. Osnovni ciljevi CEFTA-e bili su: usklađivanje razvoja ekonomskih odnosa, osiguranje istovjetnog trgovinskog tretmana te
uklanjanje trgovinskih prepreka među zemljama potpisnicama. Također, CEFTA je djelovala kao jedna od pripremnih aktivnosti
zemalja potpisnica na putu ka punopravnom članstvu u EU. Tako su zemlje potpisnice kao uslove pristupanja CEFTA-i postavili: potpisan ugovor o pridruživanju sa EU, članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i pristanak svih članica CEFTAe. Stupanjem u članstvo u Evropskoj uniji 2004. godine Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija povukle su se iz CEFTA-e.
Članice su ostale Bugarska, Rumunija, Hrvatska i Makedonija članstvo u Evropskoj uniji 2004. godine Češka, Mađarska, Poljska,
Slovačka i Slovenija povukle su se iz CEFTA-e. Članice su ostale Bugarska, Rumunija, Hrvatska i Makedonija. Od 1 Maja 2007,
clanice CEFTA-e su : Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska (clanstvo u CEFTA-i Hrvatskoj prestaje 24 sata prije ul-
18
aska u EU) Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo(UNMIK). Više o ovome na: http://www.dei.gov.ba/dokumenti/?id=4553
13 Više o ovome na: «Poljoprivreda i ruralni razvoj u BiH – Preporuke civilnog društva za brži put prema EU» dostupno na: http://gradjanizaeuropu.ba/sites/default/files/poljoprivreda_i_ruralni_razvoj_finalne_preporuke_gradjana_za_europu.pdf.
14. IBID.
15 Ovdje treba napomenuti da je EU putem projakta IPA 2007 «Jačanje i harmonizacija BiH informacionog sistema u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja» pružala tehničku podršku BiH sa ciljem unaprijedenja prikupljanja ažuriranih i pouzdanih podataka iz
ruralne ekonomije i poljoprivrednog sektora zasnovanih na metodologiji koja je standardizirana i usklađena sa EU, a koja će se razviti
tokom provođenja pilot projekata za prikupljanje podataka o poljoprivrednoj proizvodnji, ekonomskim performansama na farmama i
dostupnost tačnih podataka i uzimanja uzoraka. U okviru ovog projekat izrađeni su različti strateški dokumenti i analize koji nikad nisu
usvojeni zbog nedostatka političke volje.
19
registar ne nailaze na odobravanje u RS-u. Naime, Vlada RS je donijela Instrukciju institucijama Republike Srpske u pogledu pripreme i realizacije IKT
(informaciono-komunikacionih tehnologija) projekata koja između ostalog
kaže da : ”Realizacija projekata koji imaju za cilj pristup bazama ili prenos
baza podataka pod ingerencijom organa i institucija RS na nivo VM BiH ili
koje institucije izvan ustavno-pravnih okvira RS, a bez preciznog definisanja
vlasništva, nadležnosti, prava i politika pristupa, predstavlja u suštini pokušaj
rušenja ustavno-pravnog poretka odnosno prenos nadležnosti.” 16
Ukupna izdvajanja za poljoprivredu u 2012. godini iznosila su 157,89 miliona
KM, što predstavlja povećanje od oko 11,14%, u odnosu na budžet iz 2011.
od 142,05 miliona KM.18 Međutim, ovaj nivo izdvajanja još uvijek nije dostigao
nivo iz 2010.godine kada je za poljoprivredu ukupno izdvojeno 166 miliona KM.
Grafikon 1: Pregled ukupnih izdvajanja u poljoprivredu u BiH (u milionima KM)
Kad su u pitanju izdvajanja za podsticaje poljoprivrednicima, Izvještaj o napretku za BiH 201317 navodi da su entitetski budžeti za poljoprivredu i ruralni razvoj i dalje mali, podsticaji za poljoprivrednike uglavnom u vidu proizvoda i da
nisu usklađeni sa acquis-em. Analizirajući dodjelu podsticaja stiče se dojam
da se podsticaji najčešće koriste za održavanje socijalnog mira u zemlji i da
nemaju neku stratešku viziju na osnovu koje se odlučuje koje će se oblasti, na
kojem geografskom području, na koji vremenski period i u kom obimu podsticati. Vrlo često su odluke o dodjeljivanju podsticaja za određenu proizvodnju ostavljene na diskrecionu ocjenu malom broju ljudi. Ekonomski instrumenti
osmišljeni da stimuliraju poljoprivredni sektor uglavnom nisu uspjeli dovesti do
toga da sektor bude održiv i potpuno funkcionalan. Izravne potpore za proizvodnju obično ne prate i ulaganja u ruralnu infrastrukturu (npr. da pomognu
dovesti dobra na tržište), što znači da je trajni upliv manji nego što bi mogao
biti. K tome, ne postoji odgovarajući sistem praćenja i procjene stvarnih
efekata tih mjera (npr. stope prinosa, povećanja produkta, smanjenja trgovinskog deficita, povećan broj radnih mjesta itd.).
Ovakvi višestruki sistemi podsticaja i različit ambijent kreiraju nepovoljan i vrlo
često nepravedan položaj poljoprivrednika u BIH. Ovo je posebno vidljivo i
frustrirajuće u entiteskim pograničnim poljoprivrednim predjelima. Međutim,
iako postoje višestruki sistemi podsticaja na različitim administrativnim nivoima u BiH, Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za BiH za prethodne godine navode
da je budžetska podrška poljoprivrednim proizvođačima jedini oblik iz seta
mjera poljoprivredne politike koji funkcionira u punom smislu u BiH. Drugi oblici
kroz koje je moguće pružiti podršku poljoprivrednicima u BiH svedeni su na
minimum ili uopće ne postoje. Ovo se posebno odnosi na tzv. nebudžetsku
podršku koja se provodi kombinacijom mjera zaštite i intervencija na tržištu. Na zaštitu domaće proizvodnje se ne može računati u onom klasičnom obliku, dok je tržišna uređenost i mjere intervencija na tržištu nešto što u BiH nije
nikada ni zaživilo.
Izvor: Ministarstvo vanjske politike i ekonomskih odnosa19
Kako bi dobili realnu sliku nivoa podrške poljoprivrednicima u BiH, urađeno je
poređenje domaće budžetske podrške sa istovjetnom podrškom u zemljama
okruženja. Nivo podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju u BiH daleko je ispod nivoa u
zemljama regiona, zemljama sa kojima BiH ima najveću trgovinsku razmjenu i
koje su nam i konkurentni partneri. Poređenje je urađeno za petogodišnji period i na osnovu dostupnih podataka. Utvrđeno je da je najveći nivo podrške
u regiji u periodu 2008 – 2012. godina zabilježen u Hrvatskoj - prosječno 456,3
miliona EUR-a, slijedi Srbija s 212,3 miliona EUR-a, sljedeća je Makedonija s 93
miliona EUR-a, dok se Bosna i Hercegovina nalazi na posljednjem mjestu sa
prosjekom od 80,6 miliona EUR-a.
16 Instrukcija institucijama Republike Srpske u pogledu pripreme i realizacije IKT projekata, Agencija za informaciono društvo, Vlada
RS, 2013, dostupno na: http://www.aidrs.org/wp-content//files/Instrukcija_institucijama_Republike_Srpske_u_pogledu_pripreme_i_
realizacije_IKT_projekata.pdf
17 Radni dokument osoblja Komisije, Izvještaj o napretku za BiH za 2013 godine, dostupno na: http://europa.ba/documents/deleg
20
acijaEU_2013101614134537bos.pdf
18 Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za BiH za 2012.godinu, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Maj 2013, dostupan na
http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/default.aspx?id=6129&langTag=bs-BA
19ibid
21
Grafikon 2: Nivo izdvajanja za poljoprivredu u zemljama regije
(u milionima €)
Izvor podataka : Izvor: Green Council, 2014
Ako prikazana izdvajanja u poljoprivredu posmatramo u procentima u odnosu na ukupne budžete zemalja u regiji, najviši procenat izdvajanja u odnosu
na budžet zabilježen je u Makedoniji - 3,44%, slijedi Hrvatska sa 2,91%, pa Srbija 2,61%.
Grafikon 3: Učešće izdvajanja za poljoprivredu u budžetima zemalja regije
(u %)
Kada je riječ o trendu izdvajanja, može se reći da najpozitivniji trend opet
ima Makedonija, koja je u poređenju na 2008., u 2012. godini povećala
izdvajanja za poljoprivredu za 90 miliona EUR-a (sa 45, u 2008 na 135 miliona EUR-a, u 2012. godini), ostale tri zemlje imaju manje više stabilan nivo
izdvajanja. Uzimajući u obzir nivoe budžetske podrške, kao i stepen zaštite
domaće poljoprivredne proizvodnje, jasno je da se u poređenju na
proizvođače iz susjedstva BiH poljoprivredni proizvođači nalaze u neravnopravnijem položaju.20
Sve gore navedeno onemogućava ozbiljno bavljenje sektorom poljoprivrede i ruralnog razvoja i zbog toga, sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja
veoma zaostaje u procesu pridruživanja EU, kada se govori o usklađivanju
zakona sa pravnom stečevinom EU, procedura i traženih struktura koje će
provoditi razvojne politike u ovom sekoru u skladu sa zahtjevima i standardima EU. Nedostatak institucijskih kapaciteta za razvoj, koordinaciju i monitoring poljoprivrednih politika i legislative, velika je kočnica bržem razvoju i
napretku domaćeg poljoprivrednog sektora i upravo se zaostaja
nje ovog sektora najviše odražava na ekonomsku situaciju građana BiH.
1.3. Poljoprivredna
politika u EU, standardi
i programi podrške
Poljoprivreda je uvijek bila jedna od značajnijih politika EU i zbog toga je
podignuta na nivo Zajednice, odnosno postoji Zajednička poljoprivredna/
agrarna politika EU (Common Agricultural Policy - CAP) kojom su postavljeni standardi za učešće u zajedničkom poljoprivrednom tržištu svih zemalja
članica. Sama činjenica da zakonodavstvo EU u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja zauzima preko 40% ukupnog zakonodavstva pokazuje koliko je
ovaj sektor kompleksan, ali i detaljno pravno razrađen u EU. Također, jasan
pokazatelj važnosti ovog sektora na nivou EU jesu i izdvajanja EU za sektor
poljoprivrede. Naime, gotovo 35-40% svog budžeta EU izdvaja upravo za
oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja dok, kako BiH za ovaj sektor odvaja
samo oko 2-3%. Najviše sredstava ide na direktnu podršku prihodima za
poljoprivrednike (70%), ukoliko se pridržavaju pravila u vezi okoliša i kvaliteta
proizvoda.
Izvor: Green Council, 2014
20 Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za BiH za 2012.godinu, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Maj 2013, dostupan
na http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/default.aspx?id=6129&langTag=bs-BA
22
23
Tabela 1: Uporedni tabelarni prikaz odnosa Evropske Unije
i Bosne i Hercegovine prema sektoru poljoprivrede
EU
BIH
Zajednička poljoprivredna politika
Podjela, neujednačenost
Standardi, garancija, sigurnost
tržišta
Neujednačenost, nesigurnost, preklapanja i
rasulo
Budžet za ruralni razvoj 35-40%
IPARD fondovi- transparentnost u
dodjeli sredstava
Budžet za ruralni razvoj 0%, za poljoprivredu
2-3%
IPARD/325 miliona Eura odbijeno za period
2007-2013;
Kreditna zaduženja- izostanak
transparentnosti u dodjeli sredstava
Pravna stečevina EU za oblast
ruralnog razvoja predstavlja 50%
ukupne stečevine EU
Pravno rasulo, preklapanja i nesigurnost
Jedinstvene mreže organizacija i
civilnog društva za ruralni razvoj
Rascjepkanost mreža za ruralni razvoj
Organiziranost
Neorganizirnost
1.
2.
3.
4.
5.
6.
razvoj jednolike administrativne strukture;
prikupljanje informacija;
administracija poticaja;
sigurnost hrane;
veterinarsku i fitosanitarnu politiku (zdravlje bilja); i
ruralni razvoj.
Uprkos umjerenom napretku, EU je ocijenila da je BH napor na primjeni
CAP-a ograničen, sa slabom koordinacijom i mehanizmima primjene.23
1.3.1. Što je IPARD?
Izvor: Autori
U cilju pristupanja EU, države moraju usvojiti i učinkovito provoditi pravnu
stečevinu EU, koja se odnosi na cijelo tijelo evropskog prava.21 Poglavlje 11
pravne stečevine EU sadrži Zajedničku poljoprivrednu politiku CAP, koja regulira evropsko tržište za poljoprivredne proizvode.22
Skoro sve komponente CAP-a zahtijevaju jake državne poljoprivredne institucije i jasne i razvijene mehanizme koordinacije. Upravo činjenica da se
50% zakonodavstva EU odnosi na sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja govori u prilog važnosti jasnih i razvijenih mehanizama koordinacije za svaku
21 Europsko vijeće, Santa Maria da Feira Europsko vijeće 19-20 juni 2000: Zaključci Predsjedništva, 16 (2000), u Standardi Europske
Unije za državnu regulaciju poljoprivrede, dostupno na http://www.mreza-mira.net/wp-content/uploads/EU-standardi-za-regulaciju-poljoprivrede.pdf
24
zemlju kandidata ili članicu EU. Mehanizmi koordinacije ne smiju biti shvaćeni
neozbiljno, kao u BiH do sada. Koordinacija ne znači samo puku ulogu
pismonoše, koordinacija zahtjeva ozbiljnu organizaciju i strukture sa jasnim
lancem kontrole i garancija. EU zahtjeva od svih zemalja potencijalnih kandidatkinja usaglašenost politika i izgradnju institucija u skladu sa CAP-om, te
iz tog razloga od samog početka procesa pridruživanja preporučuje BiH da
kao kratkoročni cilj formira Ministarstvo poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH koje bi osiguralo jasnu i razvijenu koordinaciju kompleksnih politika
poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Konkretno u slučaju BiH, kako bi se nastavilo sa pridruživanjem EU, BiH će morati primjeniti CAP, a u primjeni CAP-a, EU je naročito istakla:
Kako bi olakšala proces uspostave i korištenje sredstava, EU pruža podršku
zemljama na putu evropskih integracija kroz IPARD program. IPARD je predpristupni program EU za razdoblje 2007. – 2013 te,a IPA 2 za period 2014 -2020.
Sastavni je dio IPA-e (Instrument predpristupne pomoći, eng. Instrument for
Preaccession Assistance) odnosno njegova V. komponenta:”Ruralni razvoj”. Glavni cilj IPARD programa je unapređenje poljoprivrednog sektora uz
pomoć konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda, a ima tri prioriteta:
1.
Poboljšanje tržišne efikasnosti i provedbe EU standarda
2.
Pripremne aktivnosti za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera i LEADER-a (program koji omogućava da se u pojedinim regijama ili mikroregijama, bez obzira na postojeće administrativne granice stvaraju i sufinansiraju projekti koji uključuju što više
interesnih grupa onih koji žive na tom prostoru
3.
Razvoj ruralne ekonomije. 24
22 Emil Erjavec i Dragi Dimitrievski, EU Common Agricultural Policy and Accession Tasks for Western Balkan’s Countries, u WEST-
23 Standardi Europske Unije za državnu regulaciju poljoprivrede, dostupno na http://www.mreza-mira.net/wp-content/uploads/
ERN BALKAN AGRICULTURE AND EUROPEAN INTEGRATION 1, 2 dostupno na http://www.agroedu.net/basic/publication/English.
EU-standardi-za-regulaciju-poljoprivrede.pdf
pdf#page=6.
24 Više o ovome na http://www.apprrr.hr/ipard-31.aspx
25
Bosna i Hercegovina nije imala pravo da povlači IPARD sredstva u periodu
2007-2013 jer nije uspostavila neophodnu upravljačku strukturu na državnom
nivou. Treba napomenuti da su ovo nepovratna finansijska sredstva koja idu
direktno poljoprivrednicima.
Agencija za plaćanje25 je glavno tijelo koje je zaduženo za slijedeće funkcije:
Da bi jedna zemlja mogla povlačiti IPARD sredstva potrebno je da uspostavi
strukture za povlačenje IPARD fondova:
Osim funkcija realizacije, ona je direktno odgovorna za izbor aktivnosti i dijeli sa Upravljačkim tijelom funkciju promovisanja. U okviru funkcija plaćanja,
ona je zadužena za odobravanje i kontrolu obaveza, odobravanje i kontrolu
isplata (ovu funkciju u određenoj mjeri može obavljati i Nacionalni fond26 ),
izvršenje plaćanja, te računovodstvo za obaveze i plaćanja (zajedno sa Nacionalnim fondom).
Strategija za ruralni razvoj - vizija razvoja cijele države sa javnim prioritetima
i ciljevima razvoja, te mjere koje su potrebne provoditi da bi se obezbjedio
ravnomjeran, pravičan i transparentan razvoj na cijeloj teritoriji države.
Upravljačko tijelo
Upravljačko tijelo je obično dio strukture državnog ministarstva nadležnog za
poslove poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ovo tijelo ima slijedeće funkcije:
•
•
•
•
•
sačinjavanje IPARD programa,
praćenje i ocjenu realizacije programa,
promovisanje,
izvještavanje,
koordinaciju
Osnovne funkcije Upravljačkog tijela su izrada IPARD programa i praćenje
programa i ove funkcije se ne mogu delegirati.
Sveukupna odgovornost za funkciju promovisanja bi trebalo da bude na
centralnom nivou, bez delegiranja, kako bi se osigurala dosljednost distribuiranih informacija u svim administrativnim jedinicama i na svim nivoima.
Međutim, mogli bi se delegirati određeni elementi realizacije aktivnosti
promovisanja.
Kad je u pitanju funkcija izvještavanja, tu se radi o osiguranju da se o realizaciji
programa i napretku pojedinačnih projekata i mjera izvještavanja na način
koji omogućava efektivnu i efikasnu realizaciju mjere, korištenjem adekvatnih
sistema informisanja i komunikacije. U slučaju da se smatra da se delegiranjem pojedinih zadataka prikupljanja podataka i sačinjavanja izvještaja može
osigurati funkcionalniji sistem, onda se te funkcije i mogu delegirati. Međutim,
sveukupna odgovornost za završni izvještaj zadržava se na centralnom nivou.
U skladu sa Sektorskim sporazumom, neke funkcije ocjene se mogu delegirati.
Ipak, iskustva drugih zemalja pokazuju da ovo i nije najbolji pristup. U slučaju
delegiranja određenog dijela zadatka, Upravljačko tijelo i dalje zadržava
potpunu odgovornost za efikasnost i ispravnost upravljanja i realizacije ovih
zadataka. Znači, mogu se prenijeti određeni zadaci, ali ne i odgovornosti.
Agencija za plaćanje
26
•
•
funkcije realizacije i
funkcije plaćanja
Funkcija izbora podrazumjeva provjeru aktivnosti u skladu sa kriterijima, mehanizmima i pravilima koji se primjenjuju na IPARD program, u skladu sa relevantnim EU i domaćim pravilima. Funkcija mora ostati odgovornost IPARD
agencije i ne može se delegirati.
Izvršavanje funkcije plaćanja podrazumjeva izdavanje instrukcije bankarima
i operativne strukture da isplati odobreni iznos. Računovodstvo za obaveze
i plaćanja zajednički obavljaju IPARD agencija i Nacionalni fond. To podrazumijeva evidentiranje svih obaveza i plaćanja u posebnu računovodstvenu
evidenciju za rashode IPARD-a i pripremu periodičnih pregleda potrošnje,
uključuju i izjave o rashodima za Evropsku Komisiju.27 Obje ove funkcije su
centralne funkcije IPARD agencije i ne mogu se delegirati.
Osim i uporedo sa navedenim funkcijama, IPARD agencija na centralnom
nivou će tako morati da: obavlja prateće radnje u cilju analize napretka projekata koji su u realizaciji, izvještava o napretku mjera koje se realizuju na bazi
indikatora, osigura da se vrši informisanje o nepravilnostima i da NAO, Nacionalni fond27 i Upravljačko tijelo dobijaju sve informacije koje su im potrebne za
obavljanje njihovih zadataka.
Ono što je posebno važno još jednom napomenuti jeste da su IPARD sredstva nepovratna sredstva koja idu direktno poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama. Poređenja radi, Hrvatska je u periodu 2007-2013. godine imala
na raspolaganju oko 325 miliona KM, dok je BiH imala isto toliko sredstava
na raspolaganju, ali zbog neuspostavljanja potrebnih struktura nije mogla da
povuče ta sredstva. Grafikon u prilogu pokazuje sredstva koja su angažovana
i isplaćena poljoprivrednicima i drugim ruralnim preduzećima u Hrvatskoj od
2007., stupanjem IPARD programa na snagu. 25 Funkcije i nadležnosti IPARD agencije opisane su u članu 14. Sektorskog sporazuma, te u Dodatku I.
26 Finansiranje projekata iz IPARD sredstava se odvija uz sufinansiranje koje treba da obezbijedi država uplaćivanjem u Nacionalni
fond. Taj omjer finansiranja iznosi 50%-50%.
27 član A.2.c Dodatka I Sektorskog sporazuma
27
Grafikon 4: Kumulativno trošenje sredstava iz SAPARD & IPARD fondova
2007 - 2013
će posebno osjetiti posljedice poplava. Ovo iz razloga što su BiH zvaničnici
propustili priliku da ispune potrebne reforme i predaju zahtjev za članstvo u
EU i na taj način steknu status zemlje kandidata. Naime, zemljama kandidatima poput Srbije koja je 2013 stekla taj status, u situacijama elementarnih
nepogoda stoji na raspologanju nepovratna novčana pomoć iz Fonda solidarnosti. BiH i njeno stavnovništvo nažalost ne mogu koristiti ta sredstva zbog
nepostizanja dogovora domaćih političara. Upravo je ovo pokazalo i dokazalo hitnost organizovanja ovog sektora prema preporukama i jasnim standardima EU da bi se u budućnosti poboljšali sistemi zaštite i izbjegle katastrofalne posljedice
Ukupne posljedice nekorištenja IPARD sredstava:
Izvor: Green Coucil, 2013
Ukupna investicija tokom trajanja IPARD programa (2007-13) planirana je da
prelazi cifru od 300 miliona €; koja će biti direktno isplaćena poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama u Hrvatskoj. Pored toga izdvojeno je €25 miliona
kroz SAPARD program u period od 2005-2006; znači da će €325 miliona biti
dostupne direktno hrvatskim poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama u periodu od 2005 -2013, dok su u isto vrijeme sredstva bila rezervisana, ali nisu bila
na raspolaganju BiH kolegama. Prema Eurostat podacima postoji 132,000
poljoprivrednih gazdinstava (preko €1200 godišnje proizvodnje); što znači da
su EU sredstva koja su do danas na raspolaganju u prosjeku iznose €2,462
po gazdinstvu.
Postoji jednostavan odnos između hronologije odnosa Hrvatske sa EU i sredstava koja su postala dostupna u Hrvatskoj. BiH neuspjeh da provede potrebne
reforme i uspostavi tražene strukture na državnom nivou onemogućio je
pristup sredstvima iz IPARD fondova. Nasuprot tome, Hrvatska je ostvarila
dovoljan napredak od 2001. godine da bi mogla konkurisati za korištenje IPARD fondova u 2008. godini i time obezbjediti da sredstva namjenjena poljoprivrednicima neometano pristižu od tog momenta nadalje.
28
Treba naglasiti da je IPA program podržao mala investiranja (u totalu €5.5m)
u razvoj BiH poljoprivredne i ruralne administracije/uprave, što je značajno
manje nego što je bilo dostupno u Hrvatskoj i postigao je znatno manji napredak. Hrvatski Ured za harmonizaciju i sistem kontrole plaćanja je akreditovan za pokretanje svih dostupnih mjera dok BiH mora da savlada veoma
značajne izazove prije nego postigne taj nivo kompetencije/ stručnosti.
Ono što je potrebno još jednom naglasiti ovdje jeste upravo taj direktan
uzročno-posljedični odnos između napretka jedne zemlje u procesu EU integracija i dostupnosti EU fondova. Naime, u vrijeme katastrofalnih poplava
koje su maju 2014. godine pogodile BiH, Srbiju i Hrvatsku, stanovništvo BiH
Posljedice trenutne situacije u vezi sa Procesom stabilizaacije i pridruživanja i
IPARDa su:
•
Dok BiH poljoprivrednici i ruralne zajednice nisu bile u mogućnosti
pristupiti IPARD sredstvima do danas, hrvatski poljoprivrednici imaju
pristup u protivvrijednosti u iznosu od €2,462 po domaćinstvu
•
Sredstva koja su mogla biti na raspolaganju BiH poljoprivrednicima i
ruralnim zajednicama su izgubljena, reapsorbirana u EU budžet,
bilo da su potrošena na druge zemlje Zapadnog Balkana, npr.
Hrvatsku, ili negdje drugo u EU.
•
Krajnji korisnici imaju malo ili nimalo iskustva o EU investiranju u
poljoprivredni i ruralni razvoj, te u skladu s tim ne razumiju njihove
potencijalne vrijednosti
•
Već od ove godine hrvatskim poljoprivrednicima i ruralnim
zajednicama je omogućeno da pristupe mnogo većim fondovima.
Godišnje količine sredstava će ići hrvatskim poljoprivrednim i ruralnim programima i rast će eksponencijalno.
•
Sve dok se ne postigne sporazum o IPARD strukturama neće biti moguć protok sredstava; poljoprivrednici i ruralne zajednice će i dalje biti u nemogućnosti da pristupe ovim sredstvima koja imaju
cilj da unaprijede njihove socijalne i ekonomske prilike.
•
Nizak je nivo povjerenja u sposobnosti BiH institucija da postignu
sporazum usklađen sa zahtjevima EU.
Važnost uspostave IPARD struktura je bitna, ne samo radi povlačenja sredstava iz IPARD fondova već i zbog postojanja tih struktura onda kada su državi
dostupni struktuirani fondovi koji su puno veći, a za koje je upravljačka struktura ista kao i IPARD struktura. Ono što treba navesti jeste da su to sredstva
koja idu direktno poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama koji bi putem tih
sredstava značajno doprinjeli ekonomskom i socijalnom napretku, razvoju ruralnih zajednica, te općenito podizanju kvalitete života u ruralnim sredinama.
Ovdje treba posebno naglasiti, s obzirom da je to u BiH tema čestih diskusija
i tumačenja, da regulativa EU koja reguliše IPA/IPARD propisuje uspostavu
29
jedne jedinstvene IPARD strukture za državu.
Organizacija IPARD strukture (po gore pomenutim uslovima) neophodni je
operativni preduslov za povlačenje sredstva iz IPARD komponente. Cjelokupna struktura prolazi kroz proces akreditacije (nacionalne i EU), koji nije ni jednostavan ni brz (procjene se kreću od 3 – 5 godina). Iz ovog razloga u uspostavu IPARD strukture se kreće prije nego se mogu koristiti sredstva IPARD-a.
Prema gruboj procjeni sredstva koja bi se mogla dodijeliti BiH iz IPARD II fonda
bi bila negdje između iznosa dodijeljenih Hrvatskoj (oko 350 miliona eura za
programski period). Imajući u vidu situaciju u kojoj se nalazi domaća poljoprivreda i domaći budžeti ovo bi svakako bila značajna finansijska podrška.
BiH još nije uspostavila tražene IPARD strukture i svakim dodatnim odlaganjem poljoprivrednici, građani i cijela država trpe enormne ekonomske gubitke. Ovdje treba napomenuti da određena institucionalna struktura već
postoji kad je u pitanju Agencija za plaćanje.28 Naime, po svojim već zakonom utvrđenim nadležnostima, Ured za harmonizaciju i koordinaciju platnih
sistema u BiH se može posmatrati kao embrion IPARD agencije za plaćanje.
Dodatno tome Evropsko pratnerstvo isto tako je predvidilo da ovaj Ured
preuzme funkciju IPARD Agencije za plaćanje. Ako donosioci odluka u Bosni
i Hercegovini uskoro ne uspostave pomenute strukture, Bosna i Hercegovina
neće biti u prilici da koristi ta sredstva za planirani period 2014-2020 godine.
Već je naglašeno koliko je bitno da se odmah krene u realizaciju navedenih
ciljeva.
1.4. Kako dalje?
U ovom dijelu bit će prikazane potencijalne policy opcije kojima bi se na
jedan učinkovit i smislen način uredilo pitanje poljoprivrede i ruralnog razvoja. Pružit će se osvrt na njihove prednosti, ali i ograničenja u implementaciji.
Tri opcije koje će biti prezentirane su:
1.
2.
3.
Zadržavanje trenutačnog stanja – status quo,
Uspostava Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH
Jačanje institucionalnih kapaciteta Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose tj. Sektora za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj
Policy opcija 1.
Zadržavanje trenutačnog stanja – status quo
Iz svega navedenog, jasan je zaključak da ova policy opcija ni u kom slučaju
ne može da odgovori zahtjevima funkcionalnog ustroja sektora poljoprivrede.
Naime, ova opcija je obilježena stalnim odugovlačenjem procesa evropskih
integracija, neusvajanjem potrebnih reformi, slabom koordinacijom u institucionalnom sistemu i naposljetku ogromnim gubicima, kako za poljoprivrednike tako i za cjelokupni ekonomski razvoj BiH. Na kraju, ovakvo stanje je prisutno više od decenije i rezultati su poražavajući kako za sve poljoprivrednike
tako i općenito za BiH.
Policy opcija 2.
Uspostava Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH
Ova opcija bi garantovala najsigurnije i trajne promjene. Naime, funkcionalan pravni i institucionalni okvir koji je usaglašen sa EU standardima i najboljim
praksama i koji podrazumijeva usku saradnju državnih i entiteskih i nižih institucija u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja bi osigurala jednakost poljoprivredne politike u cijeloj državi, i omogućila efikasnije upravljanje. Jedna
dodirna tačka na državnoj razini između EU i BiH bi pojednostavila komunikaciju i spriječila dupliranja.
Ministarstvo bi se moglo upostaviti ili izmjenama Ustava ili pak postizanjem
saglasnoti između entiteta. Prvi pristup može stabilizovati poljoprivredne institucije i agencije učinkovitije
od običnog zakonodavstva. Na primjer, ovaj pristup može umanjiti učinke
budućih političkih sukoba oko sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja i
provedbu CAP-a. Nadalje, takva struktura može pomoći u unapređenju prilikom odlučivanja i sprovođenja zakona.
Drugi pristup, odnosno postizanjem saglasnosti između entiteta, može osigurati manju stabilnost nego ustavna reforma, jer entiteti mogu pokušati ponovo uspostaviti svoj autoritet ili opozvati svoju saglasnost za uspostavom Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH.
Ograničenje ove policy opcije predstavlja činjenica da nema političke volje
iz RS za uspostavom ikakavih dodatnih tijela na nivou BiH.
Policy opcija 3:
Jačanje institucionalnih kapaciteta Ministarstva za vanjsku trgovinu i
ekonomske odnose tj. Sektora za poljoprivredu,
prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj
Ova opcija dopušta entitetima da zadrže značajan autoritet nad poljoprivrednom politikom i ona ne može proizvesti toliko ujednačenosti i učinkovitosti
kao alternative. Ova opcija ne može garantovati efikasnost u postizanju
usklađenosti za CAP niti ikakave smislene i trajne promjene.
28 Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz dokumenta Evropsko partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom, kod EP3.KP.082 «Usvojiti Odluku o
uspostavljanju Ureda za harmonizaciju sistema plaćanja BiH (kao prijelazno tijelo do dogovora o uspostavljanju platne agencije (agencija)»
30
31
Odabir policy opcije
Nakon sagledavanja ponuđenih policy opcija, njihovih prednosti i ograničenja
nameće se zaključak da je za funkcionalno uređenje sektora poljoprivrede i
ruralnog razvoja, uspostave sistema koji će doprinijeti stvarnom razvoju ovog
sektora i tako doprinijeti konkretnim koristima, kako za poljoprivrednike tako i
za cjelokupni ekonomski napredak, jedina stvarna opcija upravo uspostava
Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH.
Ova opcija je podržana kao jedina prava opcija i na završnoj konferenciji
održanoj 26. juna. 2013. god u Sarajevu kada je predstavljeno prethodno
istraživanje Green Council „Uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane i
ruralnog razvoja BiH i drugih struktura kao put ka ekonomskom napretku BiH u
procesu evropskih integracija“.
Pored toga, Evropski parlament je također prepoznao ovu potrebu, te u Rezoluciju o napretku BiH u procesu europskih integracija koju je usvojio 6. Februara 2014. godine, preporučio i zatražio od domaćih donosica odluka hitno
uspostavljanje Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH.29
Općenito, rješenje problema opće neusklađenosti i nepostojanja koordinacije u provedbi poljoprivredne politike, u Bosni i Hercegovini svakako treba
tražiti u jačanju institucionalnoga ustroja i nadležnosti državne razine. Sektor
za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj u okviru Ministarstva
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa ne može da odgovori zahtjevnim uslovima na uređenju poljoprivredne politike i koordinacije.
Uspostavljanjem državnog ministarstva poljoprivrede prehrane i ruralnog razvoja, što jeste kratkoročni cilj Evropskog partnerstva, sa nadležnostima za
kreiranje, razvoj i koordinaciju agrarnih/poljoprivrednih politika i za postavljanje strateških ciljeva poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH, kreiranje mjera
strukturnih poljoprivrednih politika, tržišno-cjenovnih, carinskih i vanjskotrgovinskih mjera, zemljišnih, poreznih i mjera podrške za poljoprivredu u skladu sa
EU standardima, te druge dogovorene nadležnosti u vezi s poljoprivredom,
veterinarstvom, zdravljem bilja, sigurnosti hrane, šumarstvom, vodoprivredom
i ruralnim razvojem osigurala bi se adekvatna i efikasna komunikacija i koordinacija ovog društveno-ekonomski važnog sektora u BiH. Bitno je naglasiti da
značajno mjesto u takvom institucionalnom ustroju bi i dalje imala entitetska
i kantonalna nadležna tijela, ali ovaj put kao dio jasno definirane politike u
kojoj su mjere međusobno usklađene i koordinirane.
1.5. Analiza troškova i koristi
uspostave Ministarstva za
poljoprivredu, prehranu
i ruralni razvoj BiH
Kako bi se zagovaranju uspostave ministarstva pristupilo na jedan profesionalan i odgovaran način urađena je analiza troškova i koristi (cost-benefit analiza) njegove uspostave. Naime, cost - benefit analiza nudi konkretne odgovore na pitanje koliki su troškovi uspostave i funkcionisanja ovog ministarstva i
s druge strane koje su to prednosti i koristi koji poljoprivrednici i građani mogu
očekivati.30 Ovi odgovori su nedostajali u zaokruživanju cjelokupne argumentacije u procesu zagovaranja za uspostavu ministarstva. Naime, imajući
na umu veliku javnu administraciju na svim nivoima vlasti u BiH, neophodno je
pitanju uspostave Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH,
koliko god da struka opravdava njegovo postojanje, prići na jedan ozbiljan i
studiozan način.
Najsavremenijim metodama cost-benefit analize definisani su svi prateći
troškovi formiranja ovog ministarstva uz realne projekcije broja novouposlenog osoblja u ministarstvu i IPARD platnoj agenciji od 150 novouposlenih
lica, koji bi sa već postojećim uposlenicima u pomenutim institucijama na
državnom nivou obezbijedli nesmetano, efikasno i učinkovito djelovanje svih
planiranih funkcija novouspostavljenog Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj, uključujući i funkciju Upravljačkog tijela.
Analiza je rađena za period od 6 godina i to od 2015. do 2020., godine
bazirajući našu odluku na periodu dostupnosti IPA II fondova (2014-2020). Dinamika potpune sistematizacije novouspostavljenog ministarstva i agencije bi bila planirana u tri godine do momenta neophodnog akreditiranja
(Ministarstvo – 75 lica prve godine, 50 lica druge godine i 25 lica treće godine po osnivanju, a Agencija – 25 lica prve godine, 25 lica druge godine i
50 lica treće godine nakon osnivanja ministarstva), te bi nakon svođenja na
sadašnju vrijednost ukupni novčani odlivi ovog projekta iznosili 58.888.894 KM.
29 Više o ovome pogledati na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-
30 Kad se govori o cost - benefit analizi, ona se može definisati kao metoda ekonomske analize kojom se vrednuju i upoređuju sve pred-
//EP//TEXT+TA+20140206+ITEMS+DOC+XML+V0//EN&language=EN#sdocta8
nosti i svi nedostaci nekog projekta analizom troškova (cost) i koristi (benefit) koje taj projekat svojom realizacijom prouzrokuje. Akcenat
je na sistematičnom obuhvatanju i poređenju troškova i koristi koje neki projekat ulaganja prouzrokuje u ukupnom društvenom okruženju
32
33
Nakon definisanja monetizacije koštanja formiranja ovog ministarstva prepoznat je niz benefita sa aspekta ekonomske, ali i ukupne društvene koristi.
•
Konačno uspostavljanje zahtjevane funkcionalne IPARD strukture
koja će obezbijediti efikasan sistem identifikacije, formulacije i
aplikacije IPARD programa, praćenje i ocjenu realizacije
programa, promovisanje, izvještavanje, koordinaciju, funkcije
realizacije i plaćanja.
•
Donošenje i sprovođenje adekvatnih mjera i aktivnosti u cilju izvoza naših proizvoda na zahtjevno tržište Evropske Unije – povećanje (ponovno uspostavljanje) izvoza određenih proizvoda na tržište
Hrvatske i EU;
•
Donošenje i sprovođenje adekvatnih mjera i aktivnosti za regulisanje uvoza u BiH. Stepen liberalizacije uvoza je bez presedana u našem okruženju, što se vidi iz činjenice da u okviru asocijacije CEFTA jedino BiH ima nultu carinsku stopu za sve proizvode dok ostale zemlje imaju dogovorene koncesije za proizvode od posebnog interesa za te
zemlje.
•
Razvijanje mjera za stimulisanje domaće proizvodnje
•
Konačno definisanje poljoprivredne politike i pristup sektoru
poljoprivrede i ruralnog razvoja kao strateškom sektoru cjelokupne privrede;
•
Ujednačavanje sistema poticaja za poljoprivredu i njihovo
usklađivanje sa poljoprivrednom politikom EU;
•
Uspostavljanje funkcionalne statističke podrške koja će omogućiti donošenje pravovremenih i efikasnih odluka.
Dijagram koji slijedi slikovito pokazuje odnos koštanja i benefita, te dodatno
pojačava argumente za uspostvaljanje državnog Ministarstva poljoprivrede,
prehrane i ruralnog razvoja.
Grafikon 5: Sadašnja vrijednost koristi i troškova (U MILIONIMA KM)
Izvor: Green Council, 2014
Nakon sagledavanja cjelokupnog stanja i upoređivanja troškova i benefita
vezanih za uspostavu i postojanjenje funkcionalnog Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH, a kao što su ranije analize i ova CostBenefit analiza pokazala, jedino uspostava Ministarstva može da garantira
sigurne i trajne promjene i da osigura kvalitetno planiranje i razvoj sektora
ruralnog razvoja i da doprinese velike društveno-ekonomske i druge koristi
za BiH i cjelokupno njeno društvo.
•
Direktan uticaj na jačanje nacionalne sigurnosti jačanjem sektora
poljoprivrede.
Za potrebe ove analize izvršena monetizacija samo dva od ukupno osam
nevedenih benefita (koristi koje će nastati kao posljedica uspostavljanja IPARD strukture i koristi koje bi nastale kao posljedica obezbjeđenja uvjeta za
nesmetan izvoz proizvoda animalnog porijekla u Republiku Hrvatsku odnosno
EU) međutim i samo dva analizirana benefita uveliko premašuju pokazatelje
koštanja, te predstavljaju enormnu korist, koje BiH i njeni poljoprivrednici i ruralne zajednice mogu da ostvare uspostavom funkcionalnog ministarstva.
34
35
2. 0 Poljoprivreda
i okoliš –
agrookolišne
mjere
Poljoprivreda je grana ljudskog djelovanja koja ima veliki štetni uticaj na okoliš.
Korištenjem vještačkih đubriva, pesticida i genetski modificiranih organizama
(GMO) poljoprivredna industrija je učinila velike štete po okoliš i po zdravlje
čovjeka,a koje su sada akumulirane u zemlji, zraku i vodi.
Poljoprivreda je vjerovatno ljudska djelatnost koja najviše ovisi o klimi, ali za
razliku od drugih sektora, poljoprivreda je i izvor emisija stakleničkih plinova
(SP) i potencijalna žrtva klimatskih promjena. Budući da je glavni izvor dvaju
značajnih stakleničkih plinova – dušičnog oksida i metana – poljoprivreda
je značajan izvor štetnih emisija. Poljoprivredna tla i stoka direktno emitiraju stakleničke plinove, dok među indirektne emisije poljoprivrede spada
korištenje fosilnih goriva.
Dva su daleko najznačajnija izvora stakleničkih plinova iz poljoprivrede:
stočarstvo i korištenje gnojiva. Crijevnom fermentacijom u buragu preživači
(goveda, ovce i koze) proizvode metan, čime daju oko 60% svih globalnih
emisija metana. Uz to, spremanje, primjena i raspadanje stajskog gnojiva u
tlu emitira i metan i dušični oksid. Gnojiva primjenjena na poljoprivrednom
zemljištu emitiraju dušični oksid i značajan su direktan izvor tog plina iz poljoprivrede. Poljoprivreda također emitira SP-ove proizvodnjom kultura mahunarki, spaljivanjem ostataka i mijenjanjem korištenja zemlje (npr. pretvaranjem ugljikom bogatog tla travnjaka u obradivu zemlju).
Pored transporta, građavinske industrije i proizvodnje, poljoprivreda je jedan
od najvećih zagađivača u EU, u ukupnom iznosu od 14%.
36
37
Grafikon 6: Ukupna količina zagađenja koja dolaze iz pojedinih sektora u EU27 za 2011. god.
odlaganja čvrstog i tečnog otpada sa farmi, te pretjerane upotrebe pesticida i mineralnih đubriva, naročito za intenzivne kulture i uzgoj na obradivom
tlu.
Buduće mjere koje se odnose na rješavanje agro-okolišnih pitanja u BiH
trebaju biti harmonizirane sa mjerama koje se provode u okviru EU CAPa, to
jest, u obzir treba uzeti brojne standarde i propise EU koji reguliraju upravljanje
ovim područjem, na nivou potrebnih/raspoloživih budžetskih i institucionalnih
kapaciteta.
Izvor: EUROSTAT; http://epp.eurostat.ec.europa.eu
Upravo iz navedenih razloga EU je kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku
CAP uvela standarde i legislative koje zahtjevaju da se poljoprivredne politike
i politike ruralnog razvoja urede na način da nemaju štetan uticaj na okoliš,
da očuvaju bioraznolikost, obezbjede blagostanje i da obezbjede dodatnu
vrijednost proizvodnje.
Ključne kategorije blagostanja koje mogu biti obezbjeđene kroz ekološki prihvatljivu poljoprivredu, a koje donose blagostanje za čovjeka:
1.
2.
3.
4.
Sigurnost kao mogućnost da se živi u ekološki čistom i sigurnom
skloništu i sposobnost da se smanji osjetljivost na ekološke šokove i stres.
Prirodni resursi za dobar život kao mogućnost pristupa resursima za zarađivanje prihoda i sticanje sredstava za život.
Zdravlje kao pristup dostatnoj ishrani, bolesti koje se mogu izbjeći,
pristup odgovarajućoj i čistoj pitkoj vodi, čist zrak i energija kako bi se obezbjedio komfor.
Dobri društveni odnosi kao mogućnosti da se izraze kulturno-historijske
i rekreacijske vrijednosti povezane s ekosistemima i prirodom.
Naglašena je potreba da se agro-okolišna pitanja integriraju u proces planiranja ruralnog razvoja. Agro-okolišne mjere se dizajniraju sa ciljem sprečavanja, uništavanja pejsaža i bioraznolikosti, nestanka životinjskih i biljnih genetskih
resursa (autohtone vrste i pasmine), smanjivanja gubitaka poljoprivrednih
područja, te degradacije okoliša koja nastaju primjenom neodgovarajućih
i tradicionalnih poljoprivrednih praksi, uključujući rješavanja neprimjerenog
38
Analiza okolišnih propisa pokazuje nedostatak brojnih pravnih instrumenata u
BiH. Usvojeni propisi nisu usklađeni sa standardima i propisima EU, a prisutan
je nedostatak harmonizacije između zakona koji su usvojeni na raznim nivoima vlasti. Osim problema koji se tiču propisa, tu su i institucionalni problemi
u oblasti okoliša, posebno kada je riječ o ljudskim resursima, kako u pogledu
njihovog broja, tako i u pogledu njihove stručnosti. Za potpunu implamentaciju agro-okolišnih mjera u BiH neophodno je koristiti tehničke mjere koje bi
rješavale niz preduslova pune implementacije.
Jedna od agro-okolišnih mjera jeste organska proizvodnja koja ima veliki potencijal i obezbjeđenje nekih od preduslova da se osigura puna podrška razvoj ove mjere na cijeloj teritoriji BiH. Istraživanje „Zameci promjene: održivom
poljoprivredom do prosperiteta za Zapadni Balkan” naglašava važnost organske proizvodnje u budućnosti razvoja poljoprivrede u BiH i regionu, te
ukazuje na potencijal i izvodivosti strateškog prelaza na održivu poljoprivredu
na Zapadnom Balkanu.
Ciljevi ovog istraživanja su:
1.
Procijeniti kako postojeći poljoprivredni postupci i industrija gnojiva
na Zapadnom Balkanu djeluju na zapošljavanje, proizvodnju hrane i ekonomsku uspješnost.
2.
Uporediti rezultate postojećeg stanja (polazno) s rezultatima koji
nastaju iz triju razvojnih scenarija.
3.
Pružiti zaključke i sugestije za strategijsko djelovanje koji pospješuju
usvajanje najpoželjnijeg/najpoželjnijih scenarija.
2.1. Održiva poljoprivreda
Poljoprivreda je jedan od najvitalnijih stubova privrede i društva. Bez održive
poljoprivrede koja bi bila prihvatljivija za okoliš nije izgledno da će biti moguć
uspješan, održiv ekonomski i društveni razvoj jedne države. Poljoprivreda je
aktivnost s višestrukim ciljevima:
39
•
Proizvodi hranu za ljude, stočnu hranu, te sirovine za industriju.
•
Pruža zaposlenje i prihode, te je društveni i ekonomski temelj mnogih ruralnih zajednica.
•
Budući da se temelji na prirodnim resursima i u velikoj mjeri ovisi o
prirodnim procesima, ona ljude povezuje sa zemljom, biljkama i životinjama.
•
Konačno, ima dubok upliv – i pozitivan i negativan – na seoske
ekosisteme i okoliš.
•
Poljoprivreda je u samoj srži gotovo svih današnjih ekoloških i
socioekonomskih problema – bilo kao izvor, bilo kao rješenje tih
problema.
•
Hrana i poljoprivreda predmet su sve veće pažnje na raznim razina-
ma društva i dobivaju sve istaknutije mjesto na političkom dnevnom redu.
•
Održiva poljoprivreda i ruralni razvoj predstavljaju sigurnost i prosperitet.
Pojmovi i praksa čija je svrha promicanje održivije poljoprivrede i potrošnje
hrane sve su više priznati. To uključuje organsku proizvodnju, prehrambena
prava i pravdu, korištenje lokalne hrane i resursa, autohtone vrste otporne
na klimatske promjene, prilagođenost vrsta datom lokalitetu kao i urbana
poljoprivreda koja se razvija u gradovima. Također postoji sve veća svijest
da ljudi mogu biti “prehrambeno svjesni građani”, tj. da, kupujući organsku
hranu loklanog porijekla potrošači mogu svakodnevno imati na raspolaganju “košaricu višestruke vrijednosti” i održivosti. Također raste razumjevanje da cijena koju plaćamo za hranu treba da obuhvata određenu količinu
ekoloških i društvenih troškova. Nadalje, u institucijama poput Evropske Unije, agencija UN-a, Svjetske trgovinske organizacije itd., sve se veće težište
stavlja na održivu poljoprivredu. Rašireno prihvatanje ovih pojmova i prakse
iziskuju promjenu načina mišljenja i pristupa hrani i poljoprivredi prilikom
programiranja i dizajniranja mjera razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja.
2.1.1. Definicija organske
proizvodnje
Organska proizvodnja, koje se također naziva i ekološkom, biološkom ili alternativnim proizvodnjom, poljoprivredni je sistem koji isključuje agrohemijske komponente i genetski inžinjering. Organska proizvodnja predstavlja sistem upravljanja proizvodnjom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji
unapređuje i povećava biodiverzitet, na najbolji način štiti životnu sredinu i
primjenjuje najviše standarde zaštite zdravlja bilja i životinja. Ciljevi organske
proizvodnje su održavanje i povećanje plodnosti, sprečavanje i suzbijanje erozije zemljišta, očuvanje biodiverziteta, zaštita prirodnih resursa od zagađenja,
proizvodnja hrane visoke nutritivne vrijednosti.
40
“Danas je već općepoznato da organska poljoprivreda podrazumjeva izostanak primjene vještačkih đubriva, pesticida i genetski modificiranih organizama. Međutim, važno je naglasiti da su
organska proizvodnja, certifikacija i označavanje organskih proizvoda jasno regulisani standardima i zakonskim propisima, te se
status ‘’organsko’’ ne može proizvoljno dodjeljivati. Proizvođač ne
može deklarisati svoju proizvodnju kao organsku samo na osnovu
toga što ne koristi sredstva zabranjena u organskoj proizvodnji.
Organski status mora biti potvrđen od neovisne treće strane. Da
bi se neki proizvod mogao označiti kao organski mora biti certificiran od strane certifikacijskog tijela koje je akreditirano po ISO
vodiču 65 (EN 45011). Osim toga što isključuje upotrebu vještačkih
sredstava, organska poljoprivreda se oslanja na određeni broj
praksi i principa koji imaju za cilj smanjenje negativnog uticaja
na životnu sredinu uz što prirodnije funkcionisanje poljoprivrednog
sistema. Teži se uspostavljanju održivog sistema kroz odgovorno
korištenje prirodnih resursa, poticanje biološke raznovrsnosti, te
održavanje i poboljšanje zdravlja zemljišta, vode, biljaka i životinja.”
Bernisa Klepo, Organska kontrola, Intervju objavljen 22. april. 2 014. god.
2.1.2. Kako organska
proizvodnja funkcionira
u praksi
Organska proizvodnja je oblik poljoprivrede koji izbjegava ili uveliko isključuje
upotrebu sintetskih gnojiva i pesticida, regulatora rasta, aditiva krmivima,
sintetičkih veterinarskih lijekova i genetski modificiranih organizama. Ono
se zasniva na gospodarenju autonomnim agro-ekosistemima s ciljem optimaliziranja djelotvornosti primarne proizvodnje agro-ekosistema, u skladu s
lokalnim uvjetima tla i klime i društvenim potrebama tog kraja. Za sve pojmove i praksu organske proizvodnje ključni su: ispravno projektovano poljoprivredno gospodarstvo, pažljivo gospodarenje, kojim se povećava plodnost
tla i bioraznovrsnost, te se stimuliraju prirodni procesi, sinergija i sposobnost
samoreguliranja poljoprivrednog ekosistema. Organski prizvođači posebnu
pažnju posvećuju zaštiti okoliša i prirode i dobrobiti životinja. Organska poljoprivredna gospodarstva uglavnom su manja, diverzificiranija i ekstenzivnija
od konvencionalnih.
Organsku proizvodnju uređuje skup standarda i propisa pod nadzorom
inspekcija koje odobravaju državna (ili druga) tijela za certificiranje.
41
Organska proizvodnja ostvaruje svoje prinose istodobno nastojeći izbjeći i/
ili reducirati degradaciju okoliša i organizama koji žive u agro-ekosistemima.
Proizvodnja dovoljnih količina visokokvalitetne hrane ključni je cilj organske
proizvodnje. Organska proizvodnja teži ka visokom stupnju održivosti, temeljenom na proizvodnji, preradi, trgovini i potrošnji koji su prihvatljivi za okoliš,
društveno pravedni, ekonomski isplativi i moralno prihvatljivi.
Dodatne koristi organske poljoprivrede
Za organsku proizvodnju se vjeruje da je korisna za ekonomski prosperitet i koheziju seoskih zajednica i za društveno tkivo sela, budući
da unapređuje gospodarenje, izgrađuje društveni kapital ruralnih
predjela, stvara dodatnu vrijednost i vitalan ekonomski prostor i štiti
okoliš.
Za organsku proizvodnju se također vjeruje da proizvodi kvalitetniju
i zdraviju hranu u usporedbi sa konvencionalnom poljoprivredom.
Neki nedavni nalazi, u pogledu kvalitete hrane i zdravlja, prilično
su povoljni za organski proizvedenu hranu. Otkriveno je da mlijeko
iz organske proizvodnje ima povoljniji sistem masnih kiselina i da
sadrži više antioksidansa, vitamina E i karotenoida od konvencionalno proizvedenog mlijeka. Organski mliječni proizvodi povezani
su s manjom učestalošću ekcema, a organska krmiva dovode do
veće spremnosti imunog sistema. Otkriveno je da organski usjevi
sadrže manje nitrata, nitrita i ostataka pesticida, ali u pravilu više
suhe tvari, vitamina C, fenolskih spojeva, esencijalnih aminokiselina i ukupnih šećera nego konvencionalni usjevi. K tome, također
sadrže više minerala i također imaju bolje senzorne kvalitete i
kvalitete dugoročnog skladištenja. U jednom desetogodišnjem
istraživanju, organski paradajz sadrži 97% više kvercetina i kamferola od konvencionalnog paradajza. Za organsku poljoprivredu smatra se da “stvara” veću dobrobit za životinje nego većina drugih
metoda poljoprivrede. Ona životinjama pruža više slobode kretanja, prirodne lijekove, bolji okoliš te im dozvoljava da se prirodnije ponašaju. Organska proizvodnja takođe štiti autohtone vrste.
42
2.1.3. Standardi i certificiranje
u organskoj proizvodnji
Danas postoji veliki broj privatnih i nacionalnih organskih standarda razvijenih u različitim zemljama i ne postoji jedan direktno primjenjiv na globalnom
nivou. Velike zemlje i najznačajniji uvoznici organskih proizvoda su zakonski
regulirale tržište organskih proizvoda tako da proizvodi koji se namjeravaju
izvoziti moraju biti certificirani u skladu s regulativom važećom na ciljanom
tržištu. Prema tome, važno je da proizvođač poznaje propise države u koju
planira izvoz.
Za bh. proizvođače je, svakako, najinteresantnije tržište EU koje je regulirano
regulativama (EC) br. 834/2007 i (EC) br. 889/2008. Zatim, tržište SAD-a regulirano Nacionalnim organskim programom – NOP, te Švicarsko tržište regulirano švicarskim propisima o organskoj proizvodnji (910.18 i 910.181). Postoji i
niz privatnih organskih standarda, a neki od najpoznatiji su švicarski Bio Suisse,
njemački Naturland, Soil Assossiation u Velikoj Britaniji itd. Karakteristika svih
standarda je da su jasni, transparentni, provodljivi i zahtjevni, ali u konačnici
proizvođačima donose garanciju za njihove proizvode koji dobijaju dodatnu
vrijednost na tržištu, te posebno zadovoljstvo proizvodnje zdrave hrane.
Period konverzije ili prelazni period je vrijeme od početka upravljanja imanjem na organski način do trenutka kada se proizvod može označiti i plasirati
na tržište kao organski. Treba naglasiti da se usjevi iz konverzije ne mogu prodavati kao organski.
Za jednogodišnje usjeve, period konverzije traje dvije, a za višegodišnje tri
godine. U zavisnosti od konkretnih uvjeta, ovaj period može biti skraćen ili
produžen. Tako u slučaju kada proizvođač može dokazati da su na njegovom imanju primjenjivane organske prakse u posljednje tri godine trajanje
konverzije može biti skraćeno.
S druge strane, kada je riječ o zemljištu koje je dugo bilo izloženo utjecaju sredstava koja nisu dozvoljena u organskoj proizvodnji, certifikacijsko tijelo može
produžiti trajanje konverzije. Za certifikaciju samoniklog ljekobilja i šumskih plodova nije potreban period konverzije.
2.1.3.1.Šta podrazumijeva proces
certificiranja od strane akreditiranog
certifikacijskog tijela?
Certifikacijom se potvrđuje da proizvodnja zadovoljava određene standarde. Postupak certifikacije mogu vršiti samo akreditirana certifikacijska tijela
koja vrše ocjenu radi utvrđivanja nadležnosti certifikacijskog tijela.
43
U postupku akreditacije, akreditacijsko tijelo provjerava određenu instituciju i
potvrđuje da je stručno i tehnički osposobljena za rad u skladu s međunarodno
prihvaćenim pravilima.
Proces certifikacije započinje time što proizvođač podnosi aplikaciju ili prijavu za certifikaciju certifikacijskom tijelu. Nakon obrade prijave, sljedeći korak je izlazak na teren i utvrđivanje usuglašenosti proizvodnje sa standardom,
odnosno zakonskim propisima tamo gdje postoje.
Rezultat audita je sačinjavanje izvještaja na osnovu kojeg certifikacijsko tijelo
vrši evaluaciju i donosi certifikacijsku odluku. Odluka o certifikaciji se donosi
najduže 28 dana od dana audita.
Prednosti certifikata po proizvođača su mnogostruke. Osim što je garancija primjene i poštivanja standarda za organsku proizvodnju, certifikat
omogućava proizvođaču prepoznatljivost i bolji plasman proizvoda, kako na
domaćem, tako i na međunarodonom tržištu.
Kupcu je certifikat potvrda da je proizvod tog proizvođača proizveden u
skladu sa propisanim strogim zahtjevima standarda. Certifikat odvaja pravog
organskog proizvođača od nelojalne konkurencije i samozvanih organskih
proizvođača.
Sve navedeno vrijedi uz uvjet da je riječ o validnom certifikatu, tj. izdatom
od akreditiranog certifikacijskog tijela. Certifikacija i označavanje organskih
proizvoda na uređenim tržištima kakvo je npr. tržište EU nisu upitni i jasno su
zakonski regulirani.
Međutim, bh domaće tržište je neuređeno, a kupci, često i sami proizvođači
su zbunjeni i nedovoljno informisani. Takvo stanje dodatno pogoršava
neupućenost medija i u nekim slučajevima, nažalost, i akademske zajednice
koja svojim djelovanjem doprinosi širenju polovičnih ili netačnih informacija.
Dakle, pojednostavljeno, najprije proizvođač mora provjeriti i odabrati priznato, akreditovano i odobreno certifikacijsko tijelo, a zatim kupac mora znati prepoznati i protumačiti valjanost certifikata. Validan certifikat mora sadržavati
informacije o certificiranoj proizvodnji, da li je proizvodnja certificirana ili u
konverziji, te u skladu s kojim standardom ili regulativom je certificirana.Certifikat mora sadržavati i informacije o certifikacijskom tijelu koje je izdalo certifikat kao i podatke o akreditaciji.
Prednosti po državu – iz ugla zaštite okoliša i klimatskih promjena su također
značajne. Poljoprivredna proizvodnja se, svakako, mora razvijati na takav
način da život bude moguć i u budućnosti, odnosno održiv. Organska proizvodnja predstavlja poljoprivrednu praksu koja je, prije svega, prihvatljiva za
životnu sredinu. Naglašena je važnost poštivanja prirodne ravnoteže kroz vezu
poljoprivrede i okoliša.
44
Organska poljoprivreda predstavlja svojevrsni odgovor na negativne
posljedice prokomjerne i nekontrolisane upotrebe hemikalija u poljoprivredi i genetski modificiranih organizama na okolinu i zdravlje ljudi. Smatra se
da prakticiranje organske poljoprivrede može pružiti ublažavanje klimatskih
promjena kroz sekvestraciju ugljika u zemljištu. Također, organska poljoprivreda igra važnu ulogu u borbi protiv degradacije ekosistema, očuvanju biološke
raznolikosti, doprinosu održivom razvoju i brizi o dobrobiti životinja i biljaka.
Dakle, kroz primjenu praksi organske poljoprivrede smanjuje se negativan
utjecaj na životnu sredinu, a time utječe i na globalne klimatske promjene
koje postaju sve veći problem.
2.2. Organska poljoprivreda u BiH
Organska poljoprivreda u BiH datira još od 2001. Prema informaciji dobivenoj
od certifikacijskih tijela u BiH, ukupna površina zemljišta za organsku poljoprivredu u 2011. iznosila je 681 ha, a tom zemljom gospodarile su 92 organska
poljoprivredna gazdinstva (36 certificiranih i 56 u konverziji). Na ovim poljoprivrednim gazdinstvima uglavnom se proizvode žitarice, povrće i ljekovite
biljke. Što se tiče organskog uzgoja stoke, zvanično u FBiH ne postoji nijedna
farma za organski uzgoj stoke, a samo su dvije farme u fazi apliciranja. Razlozi
za slabu razvijenost ovog vida organske proizvodnje u FBiH su mnogostruki,
počev od same složenosti uzgoja stoke (čak i u razvijenim zemljama organske
proizvodnje biljaka veći je od organskog uzgoja stoke), nedovoljne obrazovanosti proizvođača i potrošača, općenito slabe razvijenosti uzgoja stoke i
slabe kupovne moći stanovništva. Međutim, mnogi smatraju da prirodni okoliš
u BiH, koji je relativno očuvan, te velike površine sa napuštenim poljoprivrednim zemljištem, znače da u ovoj zemlji postoji veliki potencijal za organsku
proizvodnju. Uz poštivanje standarda i holistički pristup organskoj proizvodnji,
bilo bi korisno provesti organiziranje intergalnih organskih poljoprivrednih gazdinstava, što podrazumijeva proizvodnju i poljoprivrednih i stočnih proizvoda.
Poljoprivredni proizvođači u BiH će morati ispoštovati brojne složene i zahtjevne okolišne propise ako BiH namjerava da uđe u EU.
Zvanični statistički podaci u BiH još uvijek ne obuhvataju organsku proizvodnju. Osim toga, ne postoje niti registar organskih proizvođača, niti zakon o
organskoj proizvodnji. Izvoz se uglavnom odnosi na čaj, sušene gljive i sušeno
divlje voće, a u 2011. vrijednost organskih proizvoda (sa OK31 certifikatom)
izvezenih iz BiH bila je 2,34 miliona EUR. 32 Ljekovito bilje i šumsko voće sa organskim certifikatom prikupljaju se sa površine od oko 365,000 ha. 31 OK – Organska Kontrolla – jedino tijelo u BiH akreditirano prema EU standardima za organsku proizvodnju EUAS – ISO/IEC smjernica 65.
32 Interni podaci, certifikacijsko tijelo Organska kontrola
45
Prema studiji koju je radio Agromediteranski instutut Mostar, FBiH odlikuje veliki
broj vrsta ljekovitog bilja. Od ukupno domaćih (autohtonih) vrsta ljekovitog
bilja, 49 su privredno važne, 7 spadaju u rijetke vrste, 9 u ugrožene vrste, 7 vrsta su zaštićene.33 Tradicionalni način sakupljanja preovladava u MAP
sektoru (ljekovite i aromatične biljke, eng. Medicinal and aromatic plants)
u FBiH. Procjenjeni broj porodica koje se bave sakupljanjem u BiH je 50,000,
od kojih je 3,000 organizirano putem 50 poduzeća koja su posrednički kupci
ljekovitog bilja.34 Procjenjuje se da godišnja količina sakupljenog sušenog bilja
iznosi 1,500–9,000 tona.35 Privredno tj. ekonomski važne vrste ljekovitog bilja I
klase preovladavaju u izvozu.36 U posljednje vrijeme, posrednički kupci imaju
problema sa otkupom ove sirovine zbog smanjenog interesa sakupljača tj.
berača (prema anketi, 60% sakupljača je izjavilo da nisu dobili adekvatnu
cijenu za svoje proizvode 37), crnog tržišta, te niza administrativnih prepreka
u dobivanju dozvole za sakupljanje biljaka. Kultivirano ljekovito bilje proizvodi
se na oko 180 ha, a najveći udio otpada na matičnjak, lavandu i neven.
Potražnja na svjetskom tržištu raste, posebno za artičokom, nevenom, heljdom, velarijanom itd.
Postoje uslovi da se u značajnoj mjeri povećaju, kako površine na kojima se
odvija organska proizvodnja, tako i obim te proizvodnje u BiH. Sektor organske poljoprivrede u BiH relativno je nov, malen i raznolik, ali raste. K tome, u
BiH se također vjerojatno već odvija mnogo poljoprivrednih djelatnosti sa niskim prinosima koju bi se lako moglo nazvati “organskom” – uglavnom zbog
nemogućnosti poljoprivrednih proizvođača da si priušte resurse poput gnojiva. Međutim, u BiH ima vrlo malo registriranih organskih poljoprivrednih gospodarstava, djelimično zbog nedostatka funkcionalnog sistema registracije
i programa certifikacije, a dijelom zbog manjka političke volje i interesa za
harmoniziranje programa certifikacije sa EU. No istovremeno, uglavnom kao
posljedica inicijativa pojedinih poljoprivrednih proizvođača ili poljoprivrednih
poduzeća, međunarodnih nevladinih organizacija i međunarodnih tijela za
akreditaciju, u nekim dijelovima zemlje postoje neki certificirani pogoni, na
svim stadijima opskrbnog lanca, od inputa do proizvodnje.
Organska Kontrola „OK“ je danas jedino bh. certifikacijsko tijelo ovlašteno od
strane EU za certificiranje organskih proizvoda u BiH i regiji za izvoz na tržište EU,
a uposlenici i osoblje akreditirani prema normi ISO 17065 : EN 45011, standardima IFOAM-a (International Foundation for Organic Agriculture) od strane
IOAS-a (International Organic Accreditation Service), te ovlašteni od FOAGa (Federal Office for Agriculture Switzerland) za certificiranje proizvoda nami34 Razvoj herbalnog sektora u FBiH– Udruženje građana za ljekovito bilje u FBiH, 2012.
35 FARMA, 2010
36 Crvena knjiga, Faza I – Agromediteranski fakultet, Mostar
37 Razvoj herbalnog sektora u FBiH– Udruženje građana za ljekovito bilje u FBiH, 2012.
46
jenjenih tržištu Švicarske. OK standardi su od 2010. godine članicom IFOAM
Family standarda. OK izvještava da je 2011. bilo 25 organskih proizvođača i
šest izvoznika, uz 10 tvrtki koje se bave prikupljanjem i preradom divljih proizvoda.
2.2.1. BiH – programi i mjere,
zakonodatstvo, ekonomski
instrumenti i ljudski/
socijalni kapital
Izvještaj „Zameci promjene: održivom poljoprivredom do prosperiteta za Zapadni Balkan“, navodi da je poljoprivredni sektor u BiH iznosio cca. 12,3%
BDP-a u BiH što iznosi 786 miliona eura u 2009. god. Vrijednost tog sektora
uglavnom je rasla prosječno 3,3% godišnje. To je malen porast u odnosu na
19,8% u 2007. i 20,6% u 2008, god. Taj je sektor vrlo važan za egzistenciju rurlanog stanovništva kao i za privredni razvoj. Isti izvještaj navodi da je godine 2009. u poljoprivrednom sektoru bilo 288.306 registrovanh poljoprivrednih gazdinstava , a poljoprivrednici su sačinjavali 21,2% ukupnog zaposlenog
stanovništva BiH.
Ovi podaci su važni za strateško planiranje, programiranje i dizajniranje mjera
poljoprivrednog i ruralnog razvoja u svrhu održivog razvoja.
Posmatrano u skladu sa održivošću i ekološkim praksama poljoprivredni sektor
u BiH ima sljedeće karakteristike:
-
-
-
-
-
U BiH već postoji veći broj manjih poljoprivrednih gazdinstava koji
imaju niske prinose koji bi se mogli nazvati “organskim” odnosno
mogli bi jednostavno preći na organsku proizvodnju– uglavnom
zbog nemogućnosti poljoprivrednika da si priušte vještačka gnojiva
ili pesticide;
Međutim, vrlo je malo certificiranih organskih poljoprivrednih
gospodarstava u BiH, djelimično zbog nedostatka funkcionalnog
sistema registracije i certifikacijskog programa, zbog nepostojanja
programa i mjera podrške, a dijelom zbog manjka političke volje i
interesa za harmoniziranje programa certificiranja i podrške
održivom razvoju poljoprivrednog sektora.
Institucionalne okvire za upravljanje poljoprivrednim sektorom
karakteriziraju velike razlike u funkcioniranju potpore u Federaciji, u RS i
u DB. Nedostaje suradnje i povjerenja, koja bi mogla biti korisna za sve.
BiH u poljoprivrednom sektoru ima golemu negativnu trgovinsku
bilancu (gotovo 1 milijardu eura godišnje), što svakako djeluje na
privredu u cijelosti.
Za poljoprivredu u BiH razvijeno je više strategija, ali nedostaju
47
implementacija i praćenje utjecaja. Nedostaje i politička volja
koja bi obezbjedila svaobuhvatan strateški pristup ovom važnom
sektoru.
-
BiH troši više od 80 miliona eura na poticaje za poljoprivredu i veoma neznatno za ruralni razvoj, od čega gotovo ništa nije namijenjeno specifično za organsku poljoprivredu. Izravne isplate proizvođačima u tome iznose 40 miliona eura.
Sve navedeno govori u prilog potrebi da se ovom sektoru pristupi strateški da
bi se iskoristio društveno-ekonomski potencijal za razvoj uz maksimalnu brigu
za okoliš po uzoru na CAP, a što bi pomoglo BiH da napravi suštinske korake
u procesu integracije u EU.
2.2.1.1. Postojeći zakoni, programi i mjere
Zakonodavni okvir BiH za sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja relativno je
neusklađen pa svaki entitet ima svoj vlastiti okvir, uz sub-entitetske strategije koje nisu usklađene. Zakon o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju
BiH (Službeni glasnik BiH, br. 50/08) definira osnovu za regulatorni okvir poljoprivrednog sektora i djelatnosti koje treba poduzeti kako bi se uspostavila
zajednička poljoprivredna politika na razini BiH. Premda taj zakon obavezuje
MVTEO (u suradnji s entitetskim ministarstvima i DB) na stvaranje nacrta programa mjera, djelatnu harmonizaciju i koordinaciju strategija u BiH, te akcijskih planova za sektor poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja, u praksi se
to ne dešava.
BiH je jedna od rijetkih zemalja koje nemaju zakon o organskoj proizvodnji.
Kad je u pitanju entitetski nivo, u RS je ova proizvodnja uređena Zakonom o
organskoj proizvodnji (Sl. glasnik 12/13), koji je stupio na snagu u januaru 2013. i zamijenio dotad važeći Zakon o organskoj proizvodnji hrane (Sl. glasnik br.
75/04) i Pravilnikom o uvjetima za izdavanje certifikata za organske proizvode
(Sl. glasnik RS br. 113/08). U Federaciji BiH ovaj zakon je već niz godina samo
u nacrtu. U BD ovaj zakon ne postoji kao ni registrovani organski proizvođači.
Kako bi se uredila proizvodnja i tržište organskih proizvoda neophodna je uspostava zakonskih propisa iz ove oblasti. Zakonski propisi su temelj za održiv
razvoj organske proizvodnje i uspješno funkcioniranje tržišta. Primjena standarda u organskoj proizvodnji garantuje poštenu konkurenciju, certifikaciju bi
vršila akreditirana certifikacijska tijela, a interes proizvođača i potrošača bi
bio zaštićen.
Važeći zakonodavni instrumenti i strateški dokumenti za razvoj poljoprivrednog sektora, kao cilj navode zaštitu ruralnog okoliša od negativnih uticaja
poljoprivredne proizvodnje. Također podupiru jačanje zamaha ekološke (organske) proizvodnje, a podupiru i agro-ekološke mjere. Također treba spomenuti da u zakonodavstvu postoji snažna komponenta usmjerena na to da se
48
proizvode BiH učini konkurentnima na domaćem i međunarodnom tržištu, uz
istovremenu integraciju sa sistemima EU i pridržavanje pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Općenito, zakoni, okvir programa i mjera karakterizira “previše teorije i nedovoljno prakse”. Mnogobrojni strateški dokumenti na različitim nivoima upravljanja u stvarnosti se često ne provode uspješno ili se uopšte ne provode
tako da većina planova i mjera ostanu samo na papiru. Npr. Strategija razvoja poljoprivrede Republike Srpske 2010.-2015, sadrži načela i ciljeve slične strategiji Federacije, ali joj nedostaje usklađivanje u planu provođenja i koordinacija
stanovitih aktivnosti koje su od uzajamnog interesa kako za Federaciju tako i za
RS i BiH u cjelini. U toku je adaptacija strategije ruralnog razvoja RS za novi period.
Program ruralnog razvoja FBiH 2015-2020 prepoznao je ovaj potencijal, te su u
okviru Programa dizajnirane agro-okolišne mjere i mjera za podršku organskoj
proizvodnji, a koja je usmjerena na poboljšanje kapaciteta poljoprivrednih
proizvođača u BiH za zadovoljavanje standarda organske proizvodnje. Ovaj
program je dizajniran prema IPARD principima, te će se moći jednostavo uklopiti u IPARD program BiH, jednom kada on bude usvojen.38 BD namjerava
da u narednom periodu izradi Program ruralnog razvoja usaglašen sa Programom FBiH.
BiH još uvijek nema strategiju ruralnog razvoja niti važeću strategiju poljoprivrede usklađenu sa EU regulativama i standardima,kao ni akcione planove za
implementaciju. BiH nikada nije formirala IPARD strukturu koja bi omogućila
bh građanima da koriste nepovratna sredstva za razvoj održivih agro-okolišnih
projekata odnosno projekata ruralnog razvoja.
2.2.1.2. Ekonomski instrumenti za podršku
poljoprivrednom sektoru
Na razini BiH postoji razlika između tipova mjera potpore, kao i kriterija za
podršku – tj. razine potpore po jedinici mjerenja. Entitetske i kantonalne institucije mogu neovisno stvarati i provoditi pravila subvencioniranja.
Primjerice, 2009. su u Federaciji dvije od glavnih mjera potpore (potpora na
temelju prinosa i isplate po jedinici stoke po hektaru) imale gotovo istu vrijednost (29,2%, odnosno 31,3%), dok situacija u Republici Srpskoj prednost daje
isplatama na osnovu prinosa (39,9%), dok isplate po jedinici stoke po hektaru čine samo 5,6% potpore. U Distriktu Brčko sve se mjere potpore provode
putem isplata po jedinici stoke po hektaru.
38 http://fmpvs.gov.ba/
49
Iz tog je razloga Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa 2007. uspostavilo stručne timove za harmonizaciju potpore za poljoprivredna gazdinstva u BiH. Uz potporu projekta Evropske komisije SESMARD, oni su sastavili
dokument pod nazivom “Plan harmonizacije potpore za poljoprivredu u BiH
2008-2010.”, koji je predvidio postupnu harmonizaciju potpore tokom razdoblja od tri godine, uz krajnji cilj pune harmonizacije mjera potpore na državnoj
razini do 2010. god. Međutim, plan je proveden tek parcijalno – u sektoru
mljekarstva, te do danas sistem poptore nije usklađen na cijeloj teritoriji BiH.
Mjere ruralne politike dobivaju sve veće relativne razine potpore, ali i dalje
je problem to što ne postoje jasne i jake strategije koje bi naznačile obaveze
za ovaj tip potpore. Iz tog razloga ove mjere prve doživljavaju rezove zbog
budžetskih deficita. Te su mjere klasificirane jednako kao i u EU, te su podijeljene na četiri osi, na temelju Inicijative Leader .
Druge mjere tržišne potpore uglavnom se odnose na hitnu intervenciju otkupom proizvoda u vrijeme viška ponude, te na potporu za prerađivače tokom
sezonskih disfunkcija tržišta.
Tabela 2: Ose podrške ruralnom razvoju BiH
2.2.1.3. Ljudski i
društveni kapital
Broj ljudi u BiH postupno se smanjuje – posebno u ruralnim područjima,
odakle mlađi ljudi migriraju u urbane sredine, što rezultira starenjem ruralnog stanovništva. Projekcije najavljuju pad broja ljudi radne dobi na ruralnim
područjima, s procijenjenih 3,3 miliona 2009. god. na 3,2 miliona do 2025. god.
odnosno 2,7 miliona 2050. god.. Općenito, postoji manjak mladog i ekonomski
aktivnog stanovništva raspoloživog za poljoprivredne aktivnosti. Uz to, ruralne
populacije često su slabije obrazovane i žive u kućanstvima sa većim brojem
članova od urbanih. Siromaštvo je prisutnije u negradskim područjima, gdje
iznosi skoro 24%, u poređenju sa 11% u gradskim područjima39
Siromaštvo i neimaština u ruralnim područjima možda su problem koji ponajviše
osjećaju starije osobe, posebno one koje nemaju podršku u vidu usluga mirovinske/penzione i socijalne zaštite; ovo je posebno izražen problem za one
koji se bave poljoprivredom.
Podaci o međunarodnim migracijama veoma su oskudni, ali se procjenjuje
da nekih 38% stanovnika BiH sada živi u inostranstvu. Više ljudi napušta zemlju,
nego što se u istu useljava, a procjenjuje se da svake godine zemlju napusti
20,000 osoba. Kad je riječ o unutrašnjim migracijama one su najveće u smijeru gradova Sarajeva i Banja Luke. 40
Izvor: Svjetska banka,2010.
Te mjere u praksi nemaju neki značaj u BiH i koristi ih se samo u hitnim slučajevima,
da se otkupi višak ponude, te za potporu prerađivačima pogođenima sezonskim poremećajima. Te su mjere sačinjavale samo 6% ukupnog poljoprivrednog budžeta 2010. – što je bilo povećanje u odnosu na 2009., zbog intervencije u Republici Srpskoj kako bi se riješili viškovi određenih proizvoda (tržište
mlijekom, te djelimično određene voćne i vrtlarske kulture).
Bez strategije ruralnog razvoja BiH, koja bi obezbjedila planski dugogodišnji
pristup, viziju, definisane prioritete na osnovu potreba i dokaza, sigurnost investicija, definisane mjere potpore, obezbjeđena sredstva podrške, postoji
rizik da se sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja još duže vremena pristupa
stihijski bez jasne vizije razvoja.
Opća nezaposlenost u 2012. je iznosila preko 29% in 2012., no u posljednje vrijeme ovaj je procenat neznatno opao, posebno u privatnom sektoru, proizvodnji, građevinarstvu, te maloprodaji. Udio zaposlenih u poljoprivredi u FBiH
trenutno iznosi preko 13%, u poređenju sa skoro 32% u RS.
Pored populacijskih trendova, ruralna područja također često pate i od nedostatka osnovne infrastrukture, nedovoljne pristupačnosti obrazovanim institucijama (posebno predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju), te
nedovoljne pristupačnosti zdravstvenim ustanovama. Zbog slabosti postojeće
obrazovne strukture, razina obrazovanja ruralnog stanovništva u BiH relativno
je niska, uz visok stepen nepismenosti.
Podaci dobiveni sa ispitivanja Životnog standarda (2001.) pokazuju da 25%
ukupnog muškog stanovništva iznad 25 godina starosti nema završenu osnovnu školu, te stoga nema formalnog obrazovanja; 22% ima samo osnovno
obrazovanje, 48% je završilo srednju školu, a 5% univerzitetsko obrazovanje.
Što se tiče ženskog stanovništva iste dobi: 48% nema formalnog obrazovanja,
26% je završilo samo osnovnu školu, 22% je završilo srednju školu, a 4% ima univerzitetske kvalifikacije.41
39 http://www.parlamentfbih.gov.ba/
40 ibid
50
41 Izvor: Znaor Darko; “„Zameci promjene: održivom poljoprivredom do prosperiteta za Zapadni Balkan”; 2013.
51
2.2.1.4. Organska
proizvodnja
u regionu
Organska proizvodnja predstavlja važnu komparativnu prednost i potencijal
za razvoj poljoprivrede i ruralnih krajeva u BiH i regiona, kao i povoljnu metodu za poboljšanje vanjskotrgovinskog bilansa. Nažalost trenutno ne postoji
planski pristup ozbiljnom razvoju ove vrste proizvodnje.
Iako iskustva i podaci iz regije ukazuju na to da već postoji pozitivan trend
organske proizvodnje, izgleda da je trenutna poljoprivredna površina kojom
se organski proizvodi u zemljama Zapadnog Balkana marginalna: od 0,05% u
BiH do 1,8% u Hrvatskoj (postotak za svaku zemlju prikazuje grafikon 7.)
Ali zanimljiviji je i relevantniji trend razvoja. Područje pod certificiranom organskom proizvodnjom u regiji se u periodu 2005.-2010. god. povećalo deseterostruko, po prosječnoj godišnjoj stopi od 57%.
Grafikon 8. Povećanje površina pod certificiranim organskim uzgojem u
zemljama Zapadnog Balkana
Broj hektara
Ove je negativne trendove u ruralnom stanovništvu nužno ispraviti kako bi se
omogućilo uvođenje novih čistih tehnologija u poljoprivredne djelatnosti sa
dodanom vrijednosti i osigurala održivost ruralnih zajednica.
Izvor: Znaor Darko; “„Zameci promjene: održivom poljoprivredom do prosperiteta za Zapadni Balkan”; 2013.
52
Izvor: Znaor Darko; “„Zameci promjene: održivom poljoprivredom do prosperiteta za Zapadni Balkan”; 2013.
To je svakako posljedica velikog rasta sektora organske proizvodnje u Hrvatskoj. Ali organska proizvodnja raste i u drugim trima zemljama posmatranim
u regionu. Organska proizvodnja postaje sve uspješnije i sve se više širi u regiji.
Prodaja proizvoda organskog porijekla u regiji premašuje 100 miliona eura
Grafikon 9: Prodaja organskih proizvoda u 2010. na zapadnom Balkanu
Prodaja u MEUR
Procenat poljoprivrednog zemljišta
Grafikon 7. Postotak površine pod certificiranim
organskim uzgojem na Zapadnom Balkanu,u 2009.
Izvor: Znaor Darko; “„Zameci promjene: održivom poljoprivredom do prosperiteta za Zapadni Balkan”; 2013.
53
Tabela 3: Poljoprivredno zemljište i stočni kapital
Međutim, sektor organske hrane i poljoprivrede još uvijek je u ranoj fazi razvoja, te se suočava s tipičnim izazovima pionira. Još uvijek je premalo profesionalnih organskih proizvođača i prerađivača. Okruženje koje bi omogućavalo
daljnje širenje organske proizvodnje (npr. savjetodavne službe, istraživanja,
obrazovanje, povoljni zajmovi, resursi itd.) je ograničeno, ali takođe u razvoju.
Svijest i potražnja potrošača za organskom hranom raste. Većina organske
hrane i dalje je uvozna. Ponuda domaćih organskih proizvoda još uvijek je
ograničena i nije redovna – često ne može zadovoljiti potražnju i potrebe
velikih lanaca supermarketa.
Unatoč relativno visokim razinama proizvodnje, regija je neto uvoznik hrane. Tabela koja slijedi prikazuje balans uvoza i izvoza zamalja u 2009. Samo je
Srbija te godine izvezla više hrane nego što je uvezla.
Grafikon 10. Balans trgovine hranom u četiri zemlje 2009.
Izvor: Znaor Darko; “„Zameci promjene: održivom poljoprivredom do prosperiteta za Zapadni Balkan”; 2013.
MEUR
Tabela koja slijedi prikazuje specifikaciju načina korištenja tih 8 miliona ha. Regija ima i dodatnih 0,8 miliona hektara neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta.
To su uglavnom zapušteni travnjaci. Specifikacija postotaka neiskorištenog
zemljišta je sljedeća:
•
•
•
•
IZVOZ
UVOZ
BALANS TRGOVINE
Izvor: Znaor Darko; “„Zameci promjene: održivom poljoprivredom do prosperiteta za Zapadni Balkan”; 2013.
Pored toga problem predstavlja i velika neiskorištenost poljoprivrednog
zemljišta. Regija ima ukupno 8,0 miliona ha iskorištene poljoprivredne površine
(KPP). Srbija ima više poljoprivrednog zemljišta nego sve ostale tri zemlje. Njen
je udio u ukupnom poljoprivrednom zemljištu zapadnog Balkana 60%.
54
56% neiskorištenog zemljišta nalazi se u BiH;
25% je u Srbiji;
18% je u Hrvatskoj,
2% je u Crnoj Gori
Upravo neiskorišteno zemljište predstavlja potencijal za razvoj organske poljoprivrede u , a naročito u BiH.
2.3. Pogled na tržište organskom
hranom u EU
U zadnjih deset godina sektor organske hrane raste brzo diljem svijeta. U Evropi je ovo tržište posebno veliko i u stalnom porastu. Slijedeća statistika ukazuje na ovu razinu rasta tržišta:
•
U EU je 2008. god. pod organskom proizvodnjom bilo približno 7,6
miliona ha, odnosno 4.3% površine poljoprivrednog zemljišta CAP EU 27
55
•
•
•
•
•
•
•
Područje pod organskom poljoprivredom blizu je ili nadmašuje 9%
ukupne poljoprivreden površine u pet država članica: Češkoj, Estoniji, Latviji, Austriji (15,5%) i Švedskoj
Trenutno najviši postotak površine pod organskom proizvodnjom
postoji u Liechtensteinu (27%), a slijedi ga Austrija, koja ima 20%.
Potrošačka potražnja za hranom i dalje brzo raste na najvećim tržištima EU. Troškovi za organsku hranu u maloprodajnom
sektoru u EU-15 2006./2007. dosegli su 14,4 milijarde eura.
Sveukupno, potrošnja organske hrane je nastavila ubrzano rasti u EU. Na četiri najveća tržišta EU (Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija i Francuska), porast je impresivan
U Francuskoj, u razdoblju 2005.-2009. god. bilježi se prosječni godišnji
porast tržišta od 18,1%
Porast od 14,0% za Njemačku u razdoblju 2000.-2008. god.;
Porast od 8,7% za Italiju u razdoblju 2001.-2009. god.; te
Porast od 11,9% za Ujedinjeno Kraljevstvo u razdoblju 2000.-2008. god.
Ostali podaci i brojke ukazuju na to da potražnja za organskim proizvodima
u EU raste brže od ponude sektora organske poljoprivrede i prehrane. U tim
uvjetima bi trgovina između država članica i uvoz iz trećih zemalja ubrzano
rasli. BiH i zemlje regiona treba da prepoznaju i iskoriste ove tržišne trendove.
Diskusija o cijenama i potražnji
Potrošači kupuju organsku hranu jer vjeruju da organski
proizvodi imaju jedinstvena (i u nekim slučajevima bolja)
svojstva u usporedbi s konvencionalnom hranom, te da
su sigurniji, zdraviji i pogodniji za okoliš. Najvažniji pokretači
te kupovine su briga za zdravlje, te obziri spram dobrobiti okoliša i životinja. Već postoji značajna potražnja za
organskim prehrambenim proizvodima, kako unutar EU,
tako i unutar posmatrane regije. Organska hrana se može
naći po cijelom Zapadnom Balkanu, u specijaliziranim
prodavaonicama i u gotovo svim većim samoposlugama. Očekuje se da će ta potražnja u budućnosti još rasti.
Općenito, većina potrošača ne želi plaćati cjenovnu
premiju preko 10–20%, a potražnja za organski uzgojenom
hranom oštro pada ako su cjenovne organskog proizvoda
iznad 20% veće od cijene konvencionalnog proizvoda.
Proizvodi organskog porijekla iz BiH i zemalja regiona
mogu biti konkurentni na EU i drugim tržištima.
56
2.4. Rodna pitanja
Kvantitativne informacije o stupnju rodne ravnopravnosti na ruralnim
područjima trenutačno su ograničene. Međutim, kvalitativna ispitivanja ukazuju na to da su negativne društvene i ekonomske promjene na ruralnim
područjima u posljednjih deset godina disproporcionalno utjecale na žene.
Ta su ispitivanja također pokazala da se u razdobljima konflikta i postkonfliktnim razdobljima aktivnost žena u poljoprivredi povećava kao strategija
preživljavanja, bez smanjenja pritisaka u kućanstvu. Vjeruje se da je taj dodatni pritisak rezultirao negativnim utjecajima na zdravlje – uključujući skraćen
životni vijek.
Međutim, BiH nije uvela dosljedne mjere za poboljšanje rodne ravnopravnosti
i pozitivnu diskriminaciju za rješavanje problema žena u ruralnim zajednicama. Premda su žene bile i još uvijek jesu uveliko uključene u nevladin sektor
(NVO), i dalje su vrlo slabo zastupljene u službenom odlučivanju u lokalnoj
samoupravi i planiranju strategija ruralnog razvoja.
Siromaštvo se sve više feminizira, osobito u ruralnim područjima, te izrazito
pogađa žene iz manjinskih skupina, samohrane majke itd. Žene su također
uglavnom isključene iz procesa privatizacije u poljoprivredi (vlasništvo nad
zemljom, nad poljoprivrednim poduzećima) i koriste mnogo manje dostupnih
resursa i usluga za ruralni razvoj nego muškarci – informacije o tržištu, veterinarske i savjetodavne usluge, usluge životinjskog zdravstva, poljoprivrednu
tehnologiju i finansijske naknade.
Prema iskustvima drugih država u procesu intergacije, IPARD programi su
sadržali kriterije koji idu u prilog određenim marginaliziranim grupama, tako
da se aplikacijama ovih grupa daje prednost pri procesu odabira. Ovo je
osmišljeno s ciljem da se pomogne u stvaranju prilika za grupe koje su više
marginalizirane. Takođe je bitno obezbjediti kanale komunikacije i publikacije kako bi se osiguralo da potencijalno marginalizirane grupe imaju najbolju
šansu za pristup podršci.
2.5. Budućnost organske poljoprivrede
Nema mnogo sumnje da će do 2050. organska proizvodnja predstavljati
mnogo veći udio u ukupnoj poljoprivredi na zapadnom Balkanu nego danas. Pored makro trendova (jak razvoj tržišta organske hrane, veća svijest o
problemima okoliša, viši izdaci za zdravstvenu zaštitu i liječenje, skandali u vezi
s hranom, npr. “bolest kravljeg ludila” i drugi), razvoju organske proizvodnje
će pomoći pristupanje regije EU ili jako povezivanje s njom. Da bi postupale
u skladu s poljoprivrednom politikom EU, zemlje zapadnog Balkana će morati
podržavati agro-okolišne mjere i organsku proizvodnju jače nego do sada.
57
Organska proizvodnja će također biti elegantan način apsorbiranja novca
koji nude programi pomoći EU kao što su IPARD ili strukturni fondovi. Kako do
sada tako i po sadašnjim pravilima EU CAP 2014-2020, organska proizvodnja je jedna od vrlo malog broja horizontalnih mjera po Programu ruralnog
razvoja EU. Ona ne traži pojedinačne prijedloge projekata, nego se zasniva
na plaćanju po površini odnosno podršci pri certificiranju. Kao posljedica,
ona može obuhvatiti velik broj korisnika i postati jedan od najlakših načina
trošenja novca koji je EU dodijelila zemljama zapadnog Balkana. To može
biti značajan novčani iznos. Primjerice, u slučaju Hrvatske, EU je predvidjela
nevjerovatnih 333 miliona EURA za program ruralnog razvoja. Sadašnji hrvatski budžet za ruralni razvoj (njegov su dio i subvencije za organsku proizvodnju) iznosi oko jedne trećine tog iznosa. Važno je naglasiti da su, za razliku
od nekih drugih mjera koje se mogu finansirati novcem EU za ruralni razvoj,
sve zemlje zapadnog Balkana osim BiH već razvile “administrativnu infrastrukturu” koja je uvjet za organsku proizvodnju: zakone, inspekciju, certifikaciju, subvencije itd. Nadalje, postoji visoka potražnja za organskom hranom
(sada se njen najveći dio uvozi), a donosioci programa i mjera postepeno
posvećuju sve više pažnje organskoj proizvodnji. Također je važno spomenuti
da najnoviji strategijski dokument “Evropa 2020: Evropska strategija pametnog, održivog rasta“ jasno pokazuje da će u sljedećem razdoblju EU težište
svoje potpore staviti na koncepcije i tehnologije koje se zasnivaju na čistijoj,
ekološki prihvatljivijoj proizvodnji koja štiti prirodne resurse i sprečava promjene klime. Jedna od takvih koncepcija i tehnologija svakako je organska
poljoprivreda. Konačno, vrijedno je spomenuti da organska proizvodnja
može postati važnom strategijom preživljavanja u slučaju dugoročne krize
energije i sloma industrije. Bez energije i novca, zapadni bi Balkan bio prisiljen
okrenuti se poljoprivredi bez velikih troškova, bez mineralnih gnojiva, sintetskih pesticida i veterinarskih medikamenata, industrijskog krmiva itd.
Iskustva iz drugih zemalja sugeršu da se razvoj organske proizvodnje usporava i stabilizuje nakon početnog brzog rasta.
2.5.1. Mogući scenariji za razvoj
organske poljoprivrede
Studija „Zameci promjene: održivom poljoprivredom do prosperiteta za Zapadni Balkan” se bavi sa tri moguća scenarija razvoja organske poljoprivrede u regionu i to: BAU (business as usual), Eco i ECO Plus
58
Scenarij “Business as Usual” (BAU) ili “pasivni scenarij” zasniva se na pretpostavci da će se u sljedećim decenijima nastaviti postojeći trendovi i da će
(eventualne) promjene prakse i strategije u poljoprivredi nastajati pasivnim
prilagođavanjem globalnim ili nekim drugim vanjskim trendovima. Zasniva
se na “pasivnoj” politici i relativno statičnom razvoju događaja. Izgrađen je
na pretpostavci da se u godinama što slijede poljoprivredna politika neće
mijenjati u usporedbi sa sadašnjim uvjetima i da ova regija neće provoditi niz
pravnih i administrativnih odredbi i agro-tehničkih mjera koje traži EU. Obzirom
na to da će zemlje zapadnog Balkana uskoro postati države članice EU ili će i
ubuduće čvrsto slijediti liniju EU CAP, moglo bi se postaviti pitanje ima li smisla
analizirati scenarij pasivnog razvoja poljoprivrede. To je legitimno pitanje.
S druge strane, vrlo je važno razraditi taj scenarij jer će nam njegovi rezultati
omogućiti bolje razumjevanje učinaka i usporedbu rezultata ostalih scenarija
razvoja na osnovi aktivnije i zelenije poljoprivredne politike. Pretpostavlja se
da će se do 2050. godine zbog nedostatka aktivnih mjera ruralnog razvoja
smanjiti broj ljudi koji žive na selu i bave se poljoprivredom. Zbog smanjivanja
poljoprivrednog područja i količine stoke, uzima se da će po tom scenariju
u poljoprivrednom sektoru biti zaposleno 10% manje ljudi nego u polaznom
stanju. Ovaj scenarij pretpostavlja da će do 2050. doći do smanjenja prinosa
s obradivih površina i stalnih pašnjaka za 10% u usporedbi s 2009.,zbog kombinacije sljedećih triju faktora: promjene klime, gubitka plodnosti tla i smanjivanja upotrebe mineralnih gnojiva.
Za područje obuhvaćeno organskom proizvodnjom u ovom se scenariju projicira da će obuhvaćati 20% ukupnog poljoprivrednog zemljišta. Razvoj organske proizvodnje globalan je trend. Taj trend već postoji i u regiji i izgledno
je da će se nastaviti čak i u pasivnom scenariju BAU.
Taj scenarij također prognozira sticanje nešto novog znanja i poboljšanje poljoprivrednih vještina, radi konkurencije na slobodnom tržištu. Taj se pozitivni
trend uzima u obzir pri prognoziranju budućih prinosa 2050. Međutim, scenarij
ne predviđa aktivno jačanje socijalnog i ljudskog kapitala. Njegov se porast
pretpostavlja samo kao posljedica tržišne konkurencije koja će poljoprivrednike “prisiliti” da postanu profesionalniji i stiču nove vještine i znanje.
Scenarij ECO i scenarij ECO+ predviđaju potpun prelaz na organsku proizvodnju. Prelaz na organsku proizodnju iziskivao bi visok stepen ljudskog i socijalnog kapitala. Socijalni kapital obuhvaća niz aspekata kao što su vrijednosti,
norme, ponašanje i uvjerenja unutar društva; društvene mreže, organizacijske
strukture, pravila i procedure; povjerenje, zakonodavne okvire, neformalnu
moć, društvenu kontrolu i društveni pritisak. Dok se socijalni kapital odnosi na
društvo, ljudski kapital govori o vještinama, znanju, dalekovidnosti i motivaciji
pojedinca. Izgradnja ljudskog i socijalnog kapitala dugoročan je proces, ali to
je preduvjet za prelaz na organsku proizvodnju velikih razmjera. Scenariji ECO
i ECO+ pretpostavljaju preobrazbu vezanu uz poljoprivredni razvoj, uključujući
sljedeće specifične faktore:
Faktori povezani s kapacitetom znanja:
•profesionalne, visoko kvalitetne savjetodavne službe koje osiguravaju
obuku, širenje znanja i uvođenje inovacija u poljoprivrednu praksu, bolja
obrazovna i dobna struktura među poljoprivrednicima nego u polaznom
59
Tabela 33: Sažete pretpostavke scenarijā
stanju i u BAU;
•razvijanje vještina i znanja poljoprivrednika;
•uspješni programi učenja tokom cijelog života za poljoprivrednike i
stanovnike ruralnih sredina, uključujući stjecanje naprednog znanja i
vještina potrebnih za uspješnu organsku proizvodnju;
•poljoprivrednici će naučiti pripremati prijedloge projekata za
podnošenje molbi fondovima za ruralni razvoj (ili imati predstavnike da
to čine za njih);
•poljoprivrednici će voditi knjige, služiti se osobnim kompjuterom i internetom.
Faktori koji se odnose na provođenje poljoprivrednih postupaka:
•Upotreba mineralnih gnojiva, sintetičkih pesticida, GMO i sintetičkih
veterinarskih lijekova je zabranjena.
•Dobrobit životinja igra istaknutu ulogu u stočarskoj proizvodnji.
•Od poljoprivrednika se također očekuje da poprave neke od sadašnjih
vrlo slabih točaka: plodnost tla i gospodarenje prirodnim travnjacima;
strategija krme i higijene u štalama
•Radi poboljšanja bioraznovrsnosti sva će gospodarstva uspostaviti
pravu ekološku infrastrukturu (rubni pojasevi polja, pojasevi s biljkama u
cvatu, ribnjaci, živice, banke kukaca i druga skloništa za korisne organizme itd.).
•U ovom scenariju se očekuje da opće upravljanje gospodarstvom biti
mnogo bolje nego sada.
•Zbog gore navedenih razloga, poljoprivredni proizvođači će raditi
mnogo bolje i uspješnije nego u polaznom stanju i scenariju BAU.
•Organska proizvodnja provodit će se na način koji će biti dobar i
sistematičan.
•Poljoprivrednici će također gospodariti na pažljiv održiv način, vodeći
brigu o prirodi i okolišu.
•Poljoprivrednici će usvojiti i provoditi sve zakonske odredbe o organskoj proizvodnji i druge relevantne propise
Faktori koji se odnose na interakciju između poljoprivrede i ostatka društva
•Opća populacija imat će visoku svijest o okolišu, bit će dobro informirana i uvažavat će važnost poljoprivrede i usluga ekosistema koje
ona pruža.
•Jačat će društvene veze između ruralnih i urbanih područja putem
direktne prodaje, dana otvorenih vrata te novih oblika jačanja partnerstva, suradnje i udruživanja; jačat će i povjerenje između proizvođača i
potrošača.
Razlike između scenarija ECO i ECO+ su minimalne jer većina konkretnih
pretpostavki za scenarij ECO i ECO+ je slična.
60
Scenarij ECO+ je vrlo optimističan scenarij. On počiva na nadi i vjerovanju
da poljoprivreda Zapadnog Balkana može biti uspješnija i postizati bolje rezultate ako se u čitav niz sektora uvedu načela održivog razvoja. Namjera
je ovog scenarija pružiti informacije o najboljem mogućem – optimističnom,
ali i dalje realističnom scenariju, zasnovanom na načelima održivog razvoja.
Taj se scenarij zasniva na pretpostavci da poljoprivreda u ovoj regiji može
imati koristi od stvaranja sinergije s energetskim sektorom na osnovi načela
održivog razvoja – kako se prikazuje u studiji o Green New Deal-u za sektor
energije na Zapadnom Balkanu koja je rađena uporedo sa ovom studijom.
Sljedeća tabela daje pregled glavnih značajki i pretpostavki uobičajenog
postupanja (BAU) te dvaju održivih scenarija: ECO i ECO+.
Tabela 4: Sažete pretpostavke scenarija
pretpostavke
opće značajke poljoprivredne
politike
važnost koju društvo i strategija
pridaju poljoprivredi
osnovne značajke poljoprivredne
politike
poljoprivredno zakonodavstvo i
ekonomski instrumenti
cijena hrane (polazno stanje =
100)
zaposlenost (polazno stanje =
100)
subvencije poljoprivredi
izravne uplate
BAU
ECO
mala
velika
pasivna
aktivna
uvelike usklađeni s
EU
potpuno usklađeni s EU
100
110
90
110
iste kao u polaznom
stanju
iste kao u polaznom stanju
subvencije za postavljanje
beznačajne
plastenika/staklenika
subvencije za prilagodbu
ne postoje
promjenama klime
skrivene subvencije za plin koji se
ne postoje
koristi u proizvodnji gnojiva
iskorišteno poljoprivredno
područje pod organskim
20
poljodjelstvom (%)
iskorišteno poljopr. područje i gustoća stoke
(polazno stanje = 100)
površina obradive zemlje
površina pod voćnjacima i
100
vinogradima
površina proizvodnje povrća
niske
ECO+
113
progresivne
istaknute
100
96
100
100
61
Poglavlje 4: Postavljanje scenarijā: Scenarij "Uobičajeno postupanje"
pretpostavke
opće značajke poljoprivredne
politike
površina stalnih travnjaka
navodnjavana površina
ECO
ECO+
75
200
100.5
100.5
gustoća stoke
prinosi po hektaru (polazno
stanje = 100)
ratarske kulture
85
150
90
100
100
voćnjaci i vinogradi
100
100
100
stalni travnjaci
100
100
100
stoka
100
100
100
beznačajno
krupno i vrlo ozbiljno
80
0
70
0
0
0
provodi se u
ograničenoj mjeri,
slično kao u
polaznom stanju
provodi se u skladu s
najboljom poljoprivrednom
praksom ECO
površina pod staklenicima
poljoprivredna praksa
provođenje mjera koje
zaustavljaju promjene klime i
mjera prilagodbe promjenama
klime
potrošnja sintetičkih pesticida
(polazno stanje = 100)
potrošnja mineralnih gnojiva (
polazno stanje = 100)
korištenje drvnog pepela za
poboljšavanje plodnosti tla
(polazno stanje = 0)
mjere za plodnost tla
plodored
kombinacija kultura
ljudski i socijalni kapital
dobro organizirana i jaka
poljoprivredna stručna služba
društvena povezanost ruralnih i
urbanih područja
udruženja seljaka
programi cjeloživotnog učenja za
seljake
informativni i demonstracijski
programi za dobru poljoprivrednu
praksu
dobro obrazovani seljaci koji
primjenjuju stečeno znanje
62
BAU
1,400
Sva tri scenarija se bave trima važnim aspektima o kojima se često govori u
debatama o održivoj poljoprivredi
1.zapošljavanje;
2.
proizvodnja hrane i
3.
ekonomska uspješnost.
Za sva tri scenarija je procijenjena je provodivost u odnosu na spomenuta tri
aspekta.
100
isto kao u polaznom
stanju
razlikuje se od polaznog
stanja, manje žitarica i
uljarica, više mahunarki
niska do srednja
vrlo napredna
niska
visoka
slaba, loše
koordinirana
jaka, dobro koordinirana
marginalni
mnogobrojni & dobro
prihvaćeni
marginalni
mnogobrojni & dobro
oblikovani
malobrojni, rijetko
u većini, široko
rasprostranjena primjena
najboljih raspoloživih
tehnologija
Zapošljavanje (radna mjesta) je važan element životnog standarda i indikator nivoa razvijenosti društva. Zapošljavanje daje dohodak, pojačava osobno
dostojanstvo i podržava razvoj stvaralačkih sposobnosti. Ono također osigurava socijalni mir, bolju stabilnost i blagostanje u društvu. Donosioci strategija
posebno su osjetljivi na stvaranje ili gubljenje radnih mjesta. U ovoj procjeni
uzima se u obzir zapošljavanje kako u poljoprivedi tako i u proizvodnji gnojiva.
Proizvodnja hrane jedan je od najvažnijih aspekata prehrambene sigurnosti. Prehrambena sigurnost je kompleksno pitanje koje određuju mnogi faktori. Najvažniji su raspoloživost hrane, pristup hrani, stabilna opskrba hranom
i korištenje hrane. Među njima je posebno važna raspoloživost hrane. Jedan
od najvažnijih faktora koji određuju raspoloživost hrane jest poljoprivredna
proizvodnja (prinosi). Proizvodnja hrane je strategijski interes svake zemlje, a
zemlje koje proizvode mnogo hrane u načelu imaju i veću raspoloživost hrane.
Redovna opskrba dostatnim količinama visoko kvalitetne hrane preduvjet je
duga i zdrava života – a skupa s obrazovanjem i pristojnim životnim standardom jedan je od triju ključnih elemenata koji definiraju razinu društvene razvijenosti. Proizvodnja hrane pokazatelj je intenziteta i snage poljoprivrednog
sektora. Nju određuje količina proizvedene poljoprivredne robe: tone žitarica,
litre mlijeka, tone mesa itd.
Prehrambena sigurnost garantuje stabilnost i blagostanje društva. Međutim,
diskusija i analiza cjelokupnog spektra faktora koji određuju prehrambenu
sigurnost daleko bi premašivala doseg ove studije. (Nacionalna) prehrambena sigurnost kompleksan je i kompliciran cilj na koji utiču mnogi faktori,
kao što su tehnologije, ljudske sposobnosti, politički programi i mjere, cijene,
trgovina i infrastrukturni kontekst. To nije puko pitanje poljoprivredne proizvodnje i prinosa koje se može dobiti ratarskom metodom A ili B. Međutim,
kako je prehrambena sigurnost težište svake ozbiljne strategijske diskusije o
budućem razvoju poljoprivrede, bitno je pozabaviti se tim pitanjem. Ova
studija se prehrambenom sigurnošću bavi upoređivanjem postojeće proizvodnje hrane na zapadnom Balkanu, tona proizvedene hrane, s onime što bi
se (barem hipotetički) moglo proizvesti u različitim scenarijima koji su razvijeni.
Prema analizi proizvodnje hrane u ovoj studiji, sadašnja proizvodnja hrane je
dovoljna da za svaku osobu na zapadnom Balkanu isporuči 1 kg životinjskih
proizvoda dnevno i uz to 2,5 kg žitarica dnevno.
63
Ekonomsku uspješnost neke ekonomske aktivnosti najčešće se izražava kao
bruto dodana vrijednost (BDV) koju stvara. BDV pokazuje ekonomsku snagu
neke ekonomske aktivnosti ili sektora. Zbir BDV koji stvore sve ekonomske aktivnosti neke zemlje čini njen bruto društveni proizvod (BDP). BDP per capita
ključni je indikator bogatstva zemlje i životnog standarda njenih stanovnika.
Premda je BDV koristan ekonomski indikator, on nam ništa ne kaže o šteti
po okoliš do koje je moglo doći dok se stvarao BDV. On nam ništa ne kaže
ni o javnim izdacima (npr. subvencijama, javnim uslugama koje se pružaju
besplatno itd.) koji su možda pridonjeli formiranju BDV-a – izvorima koji su se
mogli iskoristiti i u druge svrhe. To je posebno važno u poljoprivredi. U mnogim
zemljama znatan dio poljoprivrednog BDV-a čine subvencije. U EU subvencije obuhvaćaju oko 30% BDV-a stvorenog u poljoprivredi. Zbog svega toga,
ekonomsku uspješnost poljoprivrednog sektora i proizvodnje gnojiva u ovoj
procjeni se izražava putem realne dodane vrijednosti (RDV), koja je BDV korigiran za povezane troškove okoliša i javne izdatke povezane s njim.
Aspekti održivosti procjenjuju se pomoću specifičnih kriterija/parametara
izraženih u definisanim jedinicama. Odabir kriterija/parametara zasniva se
na njihovoj opaženoj važnosti za aspekte održivosti i na tome koliko je izgledno da se dobiju pouzdani podaci o njihovim količinama i monetarnoj
vrijednosti.
Ti kriteriji/parametri dosljedno se primjenjuju za procjenu rezultata polaznog
stanja i triju razvojnih scenarija. Konačno, uspješnost polaznog stanja i tih triju
scenarija procjenjuje se naspram triju standardnih indikatora:
1.
2.
3.
Angažirana radna snaga, izražena u godišnjim jedinicama rada (GJR) na godinu;
Obujam proizvedene hrane, izražen u žitnim jedinicama (ŽJ) godišnje;
Realna dodana vrijednost (RDV), izražena u milijunima eura
(MEUR) godišnje.
Grafikon 11 : Radna snaga za različite scenarije
Obim proizvedene hrane
Zbog smanjenja korištene zemlje i plodnosti, scenarij BAU proizvodi 10% manje
žitnih jedinica u odnodsu na polazno stanje.
Scenarij ECO proizvodi 8% više žitnih jedinica u odnosu na polazno stanje jer
postiže iste prinose kao i polazno stanje, ali ima 50% više živog inventara.
Scenarij ECO+ postiže povećanje proizvodnje od 34% u odnosu na polazno
stanje jer uključuje više živog inventara, a također i mnogo veću površinu
obuhvaćenu staklenicima i navodnjavanjem – što bitno pridonosi dodatnoj
proizvodnji.
Grafikon 12 : Proizvodnja hrane razvojnih scenarija
Radna snaga:
•Scenarij BAU uključuje nastavak degradacije poljoprivrednog
sektora,što dovodi do 10% manje radnih mjesta nego u polaznom stanju.
•Scenarij ECO ima 10% višu zaposlenost nego u polaznom stanju zbog
većih potreba za radom povezanih s organskom proizvodnjom. Scenarij ECO+ ima 13% višu zaposlenost nego u polaznom stanju zbog
povećanih potreba za radnom snagom povezanih s organskom proizvodnjom i poljoprivrede povezane sa staklenicima. I jedan i drugi scenarij ECO stvaraju i više godišnjih jedinica rada poha i proizvode više ŽJ
po radnom inputu od 1 GJR.
64
65
BAU proizvodi samo 92% BDV-a polaznog stanja zbog opadanja
prinosa povezanih s promjenama klime i drugim faktorima.
•
Scenarij ECO proizvodi 14% viši BDV nego polazno stanje zbog
umjerene intermedijarne potrošnje (troškova proizvodnje) i
višeg proizvedene hrane, a povećava ga premijska cijena od
10% u usporedbi s polaznim stanjem.
•
Scenarij ECO+ stvara najviši BDV među svim scenarijima:
BDV 49% viši nego u polaznom stanju. Uzrok je viši nivo
proizvodnje i viša vrijednost kultura.
187
Grafikon 13: Bruto dodana vrijednost u različitim scenarijima
Grafikon 14: Ukupan pregled
×
TROŠKOVI
Environmental costs
ZAŠTITE OKOLIŠA
RVA
rVA
JAVNI
Public Expenditures
RASHODI
2.500
2.309
805
1.000
500
−500
1.501
774
1.500
0
GVA
GVA
1.879
2.000
MeUr
•
UNLOCKING the FUtUre Seeds of Change : Sustainable Agriculture for the Western Balkans
6 Analysis of the Baseline Situation
Realna dodana vrijednost (RDV),
A detailed overview of the entire calculation on the baseline performance is
presented in Table 65 of in Appendix II. 68
−99
1.117
106
GVA
100
553
19
−169
140
TROŠKOVI
ZAŠTITE OKOLIŠA
JAVNI
RASHODI
−14
RVA
Bih
−570
hr
MNe
−1.000
SrB
FIGUre 24
Structure of rVA per country
2.5.2. Procijenjena
šteta po okoliš
za sva tri scenarija sastoji se od
štete po zrak, klimu, vode i tlo
Šteta po zrak
Šteta po zrak daleko je najznačajniji trošak okoliša. Ona obuhvata 70% ukupne štete po okoliš. Šteta u promjenama klime čini dodatnih 18%. Doprinos
štete po tlo iznosi 9%, a štete po vode samo 3%. Poljoprivreda je odgovorna
za 97% ukupnih troškova okoliša.
ECO scenariji umanjuju ukupnu štetu na okoliš. Potrebno je povećati plodnost tla i unaprijediti kapacitete poljoprivrednika koji će preuzeti i implementirati standarde i norme.
66
67
Konverzija iz konvencionalne u organsku poljoprivredu donosi veći broj prednosti kao što su:
1.
2.
3.
Povećava broj zahtjeva za radnim mjestima u organskoj poljoprivredi
Organska proizvodnja je bolja za okoliš
Dobitnici su i proizvođači i potrošači organskih proizvoda
Uz organsku poljoprivredu neophodno je razviti uslove za provođenje agrookolišnih mjera u cijelom regionu.
Štete po klimu
•
•
Među
svim
scenarijima,
scenarij
BAU
stvara
najmanje
emisije stakleničkih plinova: 19.963 Gg CO2-eq, što je 14% manje
od polaznog stanja.
Premda se ne služe mineralnim gnojivima, scenariji ECO emitiraju
1% više stakleničkih plinova nego polazno stanje, a 15% više nego
BAU, zbog 50% više živog inventara. Međutim, neto emisija SP u
scenarijima ECO daleko je niža nego u polaznom stanju i BAU,
zbog učinka vezivanja ugljika (što ovdje nije prikazano).
•
Kada se proračuna po proizvedenim ŽJ, dva scenarija ECO su uspješnija od polaznog stanja i BAU.
organske tvari u tlu – što znači da zapravo ne bi bilo nikakve
štete po tlo – nego zapravo pozitivna eksternalija, usluga
ekosistema vrijedna 186 MEUR. Kada se to korigira za negativno
djelovanje erozije, ukupna pozitivna eksternalija je 158 MEUR.
Ukupna šteta po okoliš
Ukupna šteta po okoliš obuhvaća štetu po zrak i klimu, štetu po vode i štetu
po tlo. Ukupna proračunata šteta iz eksternalija u regiji (4,33 milijarde EUR) u
stvarnosti je viša nego sadašnji proračunati BDV iz poljoprivrede u regiji (4,26
milijardi EUR). Grafikon 15 prikazuje razne faktore koji dovode do tog iznosa.
Grafikon 15:
Udio države u ukupnoj šteti po okoliš (lijevo) i ukupne štete u okolišu po državi
i odjeljak za okoliš (desno)
zrak
klima
voda
zemljište
Štete po vodu
•
Štete po vode u scenariju BAU 34% su manje nego u polaznom
stanju, uglavnom zbog smanjene potrošnje mineralnih gnojiva i
manjeg živog inventara.
•
Šteta po vode u oba scenarija ECO jednaka je nuli jer ne
koristi nikakve pesticide, a unos dušika i pritisak na vode zbog
(dodatnog) živog inventara i (dodatnih) kultura mahunarki niži je
od 130 N/ha obradive zemlje – za što se uzima da je prag iznad
kojega N dovodi do zagađenja vode.
Štete po tlo
68
Šteta po zrak daleko je najznačajniji trošak okoliša. Ona obuhvata 70% ukupne štete po okoliš. Šteta u promjenama klime čini dodatnih 18%. Doprinos
štete po tlo iznosi 9%, a štete po vode samo 3%. Poljoprivreda je odgovorna
za 97% ukupnih troškova okoliša.
•
BAU i polazno stanje stvaraju istu razinu šteta po tlo: 395 MEUR.
•
Dva scenarija ECO stvaraju štetu od po 28 MEUR samo zbog
poljoprivrednih aktivnosti i erozije.
ECO scenariji umanjuju ukupnu štetu na okoliš. Potrebno je povećati plodnost tla i unaprijediti kapacitete poljoprivrednika koji će preuzeti i implementirati standarde inorme.
•
Međutim, zbog njihovog pozitivnog bilansa ugljika od 1.509 Gg C (zahvaljujući vezivanju), postoji zapravo pozitivan neto rezultat
Konverzija iz konvencionalne u organsku poljoprivredu donosi veći broj prednosti kao što su:
69
2.5.3. Šta je još bitno
obezbjediti?
Ukupna
po okoliš broj zahtjeva za radnim mjestima u organskoj poljoprivredi
1. šteta
Povećava
2.
Organska proizvodnja je bolja za okoliš
Ukupna šteta po okoliš obuhvaća štetu po zrak i klimu, štetu po vode i štetu po tlo. Ukupna
3.
Dobitnici
i proizvođači
organskih
organsku
proračunata
šteta izsu
eksternalija
u regijii potrošči
(4,33 milijarde
EUR) uproizvoda.
zbilji je viša Uz
nego
sadašnji poljoprivredu
neophodno
razviti
uslove
za provođenje
agroproračunati
BDV iz poljoprivrede
u regijije
(4,26
milijardi
EUR).
Error! Not a valid
bookmark
okolišnih
mjerarazne
u cijelom
regionu.
self-reference.
prikazuje
faktore
koji dovode do tog iznosa.
Pored pravnih i institucionalnih uslova i kapaciteta, te ekonomskih mehanizama za podršku imeplementacije kao i praćenje, dizajniranih programa i
mjera, te usvojenih standarda, zemlje Zapadnog Balkana trebaju uvesti i neke
specifične programe i mjere koje bi poduprle razvoj i usvajanje organske proizvodnje.
t Only.: Ukupna šteta po okoliš (tabela
127) šteta po okoliš
Tabela43
5: stra
Ukupna
sektor
poljoprivreda
šteta
BiH
106
1.816
4.124
zrak
624
745
68
1.516
2.952
klima
128
130
26
461
746
vode
1
96
0
26
123
52
73
6
264
395
805
1.044
100
2.267
4.216
0
74
0
63
137
zrak
0
48
0
28
77
klima
0
24
0
14
38
UKUPNO
0
73
0
42
115
zrak
624
793
68
1.544
3.029
klima
128
154
26
475
784
vode
1
96
0
26
123
52
73
6
264
395
MEUR
805
1.117
100
2.309
4.331
EUR po GJR
2.793
5.427
2.136
5.086
4.352
EUR po ŽJ
20
13
18
11
13
EUR po ha KPP
481
859
454
480
541
EUR per
capita
210
252
159
315
267
tlo
70
SRB ukupno
1.427
UKUPNO
ukupna šteta
CG
774
tlo
proizvodnja gnojiva
HR
Instrumenti podizanja svijesti i informisanja
Istraživanja, edukacija, savjetodavni servis, promotivni programi za podršku
organskoj proizvodnji su neophodni mehanizmi za izgradnju društvenoekonomskih vrijednosti. Politike trebaju biti usmjerene na podizanje svijesti,
pepoznavanje ključnih aktera, te njihovo uvezivanje posebno kada govorimo o lancu vrijednosti.
Uvesti zeleno računovodstvo za poljoprivredu
Određivanje vrijednosti (“monetizacija”) usluga agro-ekosistema i troškova po
okoliš, što ih donosi poljoprivreda u sektoru koji mu prethode u ekonomskom
lancu, jest novonastao koncept koji bi mogao biti izgledno oruđe, posebno
za uticaj na promjene političkih programa i mjera. Primjer UK.
Izgradnja kapaciteta poljoprivrednika
Neophodno je raditi na podizanju svijesti i znanja kako poljoprivrednika, tako
i proizvođača i potrošača. Potrebno je paralelno sa ostalim mjerama podići
nivo znanja o organskoj proizvodnji na zavidan nivo koji će obezbjediti
kapacitete za implementaciju.
Stvarati saveze, povećati sudjelovanje javnosti i “zajedničko vlasništvo”
Da bi bila bolje prihvaćena, organsku poljoprivredu treba razvijati kroz
“zajedničku odgovornost” sa širim društvenim platformama. Gradnja mostova i saveza s drugim pokretima održive hrane i poljoprivrede nužna je za šire
prihvaćanje i širenje organskih ideja. Organska proizvodnja mora postati dio
matice. Ono bi trebalo tražiti sinergiju s progresivnim preduzećima, promotorima javnog dobra, političarima i drugim akterima.
Iskoristi pristupanje EU i pozitivni ugled organske poljoprivrede
Sve zapadnobalkanske zemlje teže tome da se u skoroj budućnosti priključe
EU. EU postavlja skup zahtjeva kojima se osigurava veća sigurnost hrane, dobrobit životinja i zaštita prirode/okoliša, ali u isto vrijeme predstavlja veliko potencijalno tržište.
50
71
3.0 Preporuke
Rješenje problema opće neusklađenosti i nepostojanja koordinacije u
provedbi poljoprivredne politike, te dugogodišnje stagnacije sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH, svakako treba tražiti u jačanju institucionalnog ustroja i nadležnosti državne razine. Također je neophodno
imati na umu važnost ublažavanja klimatskih promjena planskim, strateškim
pristupom agro-okolišnim mjerama i mjerama podrške organske proizvodnje u skladu sa EU standardima koje su preporuka u procesu pridružuvanja
EU. Imajući na umu sve prethodno navedeno u analizi, preporuke za
unapređenje sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja su:
•Uspostaviti jedinstveno Ministarstvo poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH sa nadležnostima za kreiranje, razvoj i koordinaciju
agrarnih/poljoprivrednih politika i za postavljanje strateških ciljeva
poljoprivrede i ruralnog razvitka BiH, kreiranje mjera strukturnih poljoprivrednih politika, tržišno-cjenovnih, carinskih i vanjskotrgovinskih
mjera, zemljišnih, poreznih i mjera podrške za poljoprivredu u skladu sa
EU standardima, te druge dogovorene nadležnosti u vezi sa poljoprivredom, veterinarstvom, zdravljem bilja, sigurnosti hrane, šumarstvom,
vodoprivredom i ruralnim razvojem.
•Hitno izraditi strategiju ruralnog razvoja za BiH kao prioritet i uslov
budućeg korištenja programiranja IPA 2.
•Hitno donošenje odluke o formiranju neophodnih IPARD struktura
koje podrazumjevaju formiranje upravljačkog tijela u okviru ministarstva i IPARD agencije za plaćanje na državnom nivou.
•Podržati rad Ureda za harmonizaciju i koordinaciju plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju stavljanjem istog u punu funkciju
sa planiranim kapacitetima, te preuzimanje njegove uloge buduće
IPARD agencije za plaćanje.
72
73
•Implementirati preostale aktivnosti iz „Akcionog plana za prevazilaženje
posljedica pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji“ kako bi se ubrzao izvoz u Republiku Hrvatsku.
4.0 Zaključak
•Usvojiti informacionu strategiju za poljoprivredu, usvojiti zakon o poljoprivrednom popisu i odluku o harmoniziranim registrima poljoprivrednih
gazdinstava i harmoniziranim registrima klijenata u BiH, te obezbjediti
podršku ukupnog Poljoprivrednog sistema registara (AIS- Agriculture Information sistem).
•Ojačati savjetodavne službe kako bi imale kapacitete da budu stvarni
servis i kvalitetno pružaju usluge pripreme i pisanja projektnih prijedloga
za IPARD fondove svim poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama u BiH.
•Steći sve preduslove pune implementacije agro-okolišnih mjera uz jaku
koordinaciju i komunikaciju institucija za okoliš i poljoprivredu i ruralni razvoj, sve u skladu sa preporukama EU i važećim standardima i regulativama EU.
•Izraditi zakon o organskoj poljoprivredi BiH i Pravilnikom o uvjetima za
izdavanje certifikata za organske proizvode, zvanični registar, usvojiti
važeće standarde, te obezbjediti podršku organskim proizvođačima.
•Obezbjediti podršku izgradnji kapaciteta poljoprivrednika, poduzetnika i potrošača u sektoru organske proizvodnje
Bosna i Hercegovina je nedovoljno razvijena i siromašna zemlja koja sektoru
poljoprivrede i ruralnog razvoja ne pristupa kao strateški bitnom sektoru za
razvoj cjelokupne privrede BiH. Previše je vremena i fondova izgubljeno na
isključivo kozmetičke promjene u ovom društveno-ekonomski važnom sektoru, a bez konkretnih i vidljivih rezultata. Krajnje je vrijeme da se donosioci
odluka hitno posvete ovom sektoru i pristupe njegovom unapređenju na
sveobuhvatan i funkcionalan način. Nadalje, neophodno je da donosioci
odluka provedu preporuke sadržane u Rezoluciji o napretku BiH u procesu
europskih integracija koju je usvojio Evropski parlament u februaru 2014.
godine preporučivši i zahtjevajući od domaćih donosica odluka hitno uspostavljanje Ministarstva za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj BiH.
Nakon sagledavanja cjelokupnog stanja i upoređivanja troškova i koristi
vezanih za uspostavu i postojanjenje funkcionalnog Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH, neizostavno se nameće zaključak da,
po skoro svim kriterijima, to jeste opcija koja može da prouzrokuje najveće
ekonomske i društvene koristi. Iako je u analizi izvršena monetizacija samo
dva od ukupno osam nevedenih benefita, i ona su dovoljna da koristi, koje
BiH i njeni poljoprivrednici i ruralne zajednice mogu da ostvare uspostavom
funkcionalnog ministarstva, budu enormne i uveliko premašuju troškove.
Jedino uspostava Ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH
može da garantira sigurne i trajne promjene i da osigura kvalitetno planiranje i razvoj sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja, upravljanje nepogodama i prirodnim katastrofama i da doprinese velikim ekonomskim i drugim
koristima za BiH i cjelokupno njeno društvo.
Jedan od najvećih izazova pred kojim će se vjerojatno naći poljoprivredni
sektor u regiji bit će odnos spram promjena klime i prilagođavanje poljoprivrednih metoda tim promjenama. Jedna od ključnih strategija organske proizvodnje u tom smislu jest jačanje organske tvari u tlu, što se postiže
74
75
primjenom zelenog gnojiva, korištenjem pokrovnih usjeva i mješavina
trave i djeteline, podsijavanjem, redovnom upotrebom stajskog gnojiva,
pažljivim kultiviranjem tla, navodnjavanje itd. Osim što daje hranjive tvari i
poboljšava mikrobiologijske i fizikalno-hemijske karakteristike tla, organska
je tvar u tlu također bitna za zadržavanje vode u tlu.
Druge mjere prilagođavanja klime u scenarijima ECO predstavljaju brižljivo
upravljanje, korištenje odgovarajućih, na klimatske promjene otpornih sojeva i vrsta, datume sijanja i žetve prilagođene klimi, gradnju cisterni za
skupljanje i spremanje vode, gradnju sistema kontrole vode i navodnjavanja, redovnu primjenu vapna, redovno korištenje podrivača radi rahljenja
zbijenog sloja na dnu mekote (za oranje), održivo upravljanje otpadom,
iskorištavanje obnovljivih izvora energije, recikliranje, itd.
Agro-okolišne mjere i organska proizvodnja su mjere koje se preporučuju
kao najrealniji i najodrživiji način strateškog organizovanja sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja u BiH i regionu koji će donijeti prosperitet i sigurnost BiH i regiji u cjelini, kao i održivu integraciju sa razvijenim zemljama EU.
Opći istraživački cilj analize „Zameci promjene: održivom poljoprivredom
do prosperiteta za Zapadni Balkan” jest da donosiocima odluka i strategija i onima koji predvode javno mnijenje na zapadnom Balkanu, pružiti
pouzdanu procjenu ekoloških i ekonomskih posljedica prelaska na održivu
(konkretno, organsku) poljoprivredu. Putem ovog istraživanja nastoje se
tematizirati neka od temeljnih pitanja o posljedicama proširenog usvajanja
održivih vrsta poljoprivrede. Rezultati i zaključci istraživanja, kao i potencijalne nove studije, mogu biti korisno sredstvo pomoći donosiocima strategija u oblikovanju i provođenju odgovarajućih mjera poljoprivredne politike
koje podržavaju provođenje najizglednijih scenarija.
Sva tri istraživanja zajedno daju argumente za zagovaranje suštinskih promjena u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja. Argumenti za zagovaranje
izgradnje institucionalnih i pravnih okvira po preporukama i standardima
EU koji će obezbjediti kontinuiranu finansijsku podršku EU i drugih investitora,
viziju, sigurnost i napredak, te sa kojima će se smanjiti uticaj ovog sektora
na klimatske promjene, poboljšati okoliš i zdravlje i povećati konkurentnost
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
76
77
PRIRUČNIK
uz podršku
Poljoprivreda
i ruralni razvoj
u službi
održivog
razvoja
Sarajevo, 2014

Download Report