Kretanje BDP-a Industrijska proizvodnja porasla je prvi put u godinu dana, no odlučujući faktor ipak će biti izvoz i uvoz HGK potiče izvoz Industrijska strategija predstavljena i stranim diplomatima. Škrtić: Uloga HGK-a bit će ključna Brodosplit Niz uskospecijaliziranih tvrtki u okviru grupacije nudi usluge po konkurentnim cijenama tema tjedna tema tjedna aktualno Str. 4-5 Str. 5 Str. 14-15 2008 2009 2010 2010 2011 2012 3 8 1 9 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 17. ožujka 2014. Godina LX / Broj 3819. www.privredni.hr 60 1953 2013 privredni vjesnik drvoprerađivačka industrija / hosteli / zračni prijevoz / noćnjak / predstavljanja / svijet financija Prehrambena industrija očekuje se rast potrošnje za hranu Budućnost domaće prehrambene industrije očito je u udruživanju, novim proizvodima i tržištima >>16-17 Intervju: Ivica Zoković Došla era za novu eru >> 12-13 >> 7 Mali trgovci se moraju udružiti da bi opstali. Nismo dovoljno moćni da bismo mogli sami, kaže vlasnik tvrtke Movran Novi hrvatski brend eko namještaja karakterizira visoka kvaliteta, eko dizajn i dugi rok trajanja HRVATSKO DRUŠTVO MENADŽERA KVALITETE organizira 15. međunarodni simpozij o kvaliteti pod radnim nazivom KVALITETA, RAST I RAZVOJ Simpozij će se održati u Zagrebu, u hotelu Westin, od 19.-21.3.2014. godine. Suorganizatori simpozija 1. Chectochowa University of Technology, Faculty of Management, Chectochowa, Poland 2. Hertzen State Pedagogical University Faculty of Management, St. Petersburg, Russia 3. Novosibirsk State Technical University, Russia Na simpoziju će biti prezentirana te u Zborniku radova objavljena 43 znanstvena i stručna rada autora iz 12 zemalja svijeta: Bosna i Hercegovina, Češka, Finska, Iran, Makedonija, Poljska, Rusija, SAD, Slovačka, Slovenija, Srbija, i Hrvatska. Pokrovitelji Ministarstvo gospodarstva Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Grad Zagreb Turistička zajednica Zagrebačke županije Hrvatska gospodarska komora Hrvatska akreditacijska agencija Hrvatski zavod za norme Državni zavod za mjeriteljstvo Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet u Zagrebu (Poslijediplomski studij Upravljanje kvalitetom) Visoki pokrovitelj simpozija je predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipović. Cilj simpozija Izučavanjem društveno ekonomske stvarnosti, njezinih uzroka i iznalaženjem odgovarajućih strategija, politika te postavljanjem realnih ciljeva, osobito u području sustava upravljanja (kvaliteta, okoliš, rizici, društvena odgovornost, sigurnost i sl.) HDMK želi dati znanstveni i stručni doprinos provedbi društvenih reformi i kvaliteti upravljanja u Hrvatskoj, organizirajući 15. međunarodni simpozij o kvaliteti. Prezentacijom znanstvenih i stručnih radova iz područja sustava upravljanja, znanstvenika i stručnjaka iz zemlje i inozemstva, želja nam je učiniti dostupnima najnovija znanstvena teorijska i praktična dostignuća, ukazati na probleme i ponuditi održiva rješenja. SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-58/12 Zagreb, 29. siječnja 2013. PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Gorane Aralice Martinović, predsjednika vijeća, te Jasne Pongrac i Nikole Šikića, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijavitelja Ivana Miličića iz Zagreba, Travanjska 18, koga zastupa punomoćnik Krešimir Mikić, odvjetnik u Zagrebu, protiv prijavljenog PRO-TRADE d.o.o. OIB:20429317317 MBS: 080046074 10000 Zagreb, Frankopanska 22, koga zastupa punomoćnik Marijana Božić, odvjetnica u Zagrebu, radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon održane i zaključene glavne rasprave 29. siječnja 2013., presudio je po zija, U ok vir u sim . godine , 19 .3.2014 u 20:00, u s početkom estin, ra hotela W dvoran i Ope ov irana bit će prom racija atska gene 35. i 3 6. hrv žera EOQ -menad k valitete SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-100/12 Zagreb, 8. svibnja 2013. PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Diane Preglej, predsjednice vijeća, te Vinka Berkovića i Vladimira Njegovana, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja GORANA VARTUŠEKA iz Zagreba, Ulica grada Chicaga 10, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Bahat & Piteša j.t.d. Zagreb, Nikole Tesle 16, protiv prijavljenog BILIŠKOV-NEKRETNINE d.o.o. Kaštel Novi, Cesta dr. F. Tuđmana 38, zastupanog po direktoru Jasni Biliškov Barun, koju zastupa punomoćnik Krešimir Šušnjar, odvjetnik u Zagrebu, radi povrede morala, na glavnoj raspravi održanoj 8. svibnja 2013. godine u prisutnosti prijavitelja osobno i punomoćnika prijavljenog, Prijavljeni: PRO-TRADE d.o.o. OIB:20429317317 MBS: 080046074 10000 Zagreb, Frankopanska 22. presudio je ODGOVORAN JE BILIŠKOV-NEKRETNINE d.o.o. Kaštel Novi, Cesta dr. F. Tuđmana 38 što je proslijedio cirkularni e-mail od 7. veljače 2012. velikom broju renomiranih trgovačkih društava sa sjedištima u Hrvatskoj, u kojem je naveo, citat: „Poštovani,obzirom da imam sve više saznanja da gosp. Ivan Miličić, bivši djelatnik firme Pro-Trade i jedan od mojih dosadašnjih najbližih suradnika, traži kontakt sa Vašim firmama u vezi poslovne suradnje, moral mi nalaže da Vam se obratim ovim pismom. Naime, gosp. Miličić je nanio je veliku štetu našoj firmi te se ogriješio o sva pravila i kodekse dobrog i moralnog poslovanja uz pokušaj otuđenja poslovnih tajni firme Pro-Trade. Moram nažalost napomenuti da nije prezao od prijetnji meni i mojoj obitelji radi vlastite materijalne koristi, te sam o tome morao obavijestiti i Policiju. Obzirom na našu poslovnu suradnju koja se je uvijek odvijala u pozitivnom ozračju, bio sam slobodan obratiti Vam se u najboljoj namjeri, na ovaj način. Molim Vas da ukoliko krenete u poslovni kontakt s gosp. Ivanom Miličićem, nemojte o niti na koji način ovezivati sa firmom Pro-Trade odnosno Hama. naprijed zahvaljujem na razumijevanju, Silvio Bajde,-dir.“ – završen citat, čime je postupio protivno odredbama čl. 5. al. 6. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, što se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem čl. 36. st. 1. t. 2. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, izriče ODGOVORAN JE time što od prijavitelja potražuje posredničku naknadu temeljem teksta koji glasi: „Klijent se obvezuje da će u slučaju kupnje neke od predmetnih prezentiranih nekretnina uz posredovanje agencije Biliškov Nekretnine d.o.o. platiti proviziju od 2% na postignutu cijenu nekretnine + PDV na iznos provizije“ i napisan je na kraju Evidencije o prezentaciji nekretnine od 13. kolovoza 2012. za stan u Zagrebu, Ulica grada Chicaga 10, peti kat, površine 51, 80 m2, koja sadrži podatke o klijentu i prezentiranoj nekretnini, iako se obveza plaćanja posredničke naknade ugovara pisanim ugovorom o posredovanju, sukladno odredbi čl. 15. st. 1. Zakona o posredovanju u prometu nekretnina (NN 107/07 i 144/12 – dalje: ZPPN), a takav ugovor o posredovanju je prijavljeni sklopio s prodavateljem opisanog stana koji je platio posredničku naknadu, čime je počinio povredu iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pa mu se temeljem čl. 36. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE. JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno. Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je dana 27. rujna 2013. godine donijelo presudu broj PŽ-II-20/13 kojom se žalba odbija. Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je dana 24. listopada 2013. godine donijelo presudu broj PŽ-II-26/13 kojom se žalba odbija. UVOD www.privredni.hr Broj 3819, 17. ožujka 2014. Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet? Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr Ne želim poslovati s državom Nisam ušao u predstečajne nagodbe upravo zbog negativnog konteksta koje kod nas imaju. Na razini teorije to je dobra priča i postoji i funkcionira svuda u svijetu. No kod nas ih prate negativni komentari. Sudjelovao sam u kuponskoj privatizaciji koju su pratile isto takve negativne zamjerke i nakon toga ne želim poslovati s državom ni s državnim tvrtkama. I zato nisam htio ući u predstečajnu nagodbu Bizovačkih toplica kako ne bi rekli da su se mali vjerovnici zbog mene morali odreći potraživanja. Zato sam ih unajmio i već smo popravili poslovanje. Mato Škojo, vlasnik Mlinara: Zašto kruh nije strateški proizvod Ako se danas ne smatra da bi ovaj sektor trebao biti strateški, onda neka tako bude. Ali kruh se onda ne bi trebao nazivati socijalnom kategorijom. Zašto bi proizvodnja kruha bila išta drukčija od proizvodnje fotoaparata ili automobilskih guma? No PDV od 25 posto i nije baš uobičajena praksa u prehrambenoj industriji u zemljama Europske unije. Od sendviča koji stoji 15 kuna odmah tri kune izravno idu u državni proračun. Ali unatoč rigoroznoj zakonskoj praksi i visokim izdacima, otvaramo nove pogone, proširujemo mrežu prodavaonica i 60 posto proizvoda prodavat ćemo izvan Hrvatske. Miljenko Gočin, predsjednik Sindikata hrvatskog vozača: Prijeti manjak profesionalnih vozača Hrvatska bi mogla ostati bez dovoljno profesionalnih vozača. U Italiji su plaće vozača oko 2000 eura mjesečno, u Njemačkoj od 2500 do 3000 eura, u Švedskoj i Danskoj oko 3500. U Hrvatskoj je većina vozača zaposlena na minimalac od 2000-3000 kuna dok još 5000-6000 kuna dobiju na crno, na ruke. Na zapadu vozači imaju i društveni život i slobodno vrijeme. U Hrvatskoj se radi od ponedjeljka do subote. U subotu dođeš doma i u nedjelju navečer već krećeš dalje. Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković pvinfo G(h)ost komentator: dr. Ivan Šimek, senior direktor A.T.Kearneyja za Jugoistočnu Europu Jako Andabak, koncern Sunce: IMPRESUM 3 Dobrim menadžerima do izlaska iz krize Sada je ključno omogućiti najboljim hrvatskim kadrovima da se iskažu u međunarodnoj utakmici gospodarske konkurentnosti N eke hrvatske kompanije prepoznajemo kao regionalne lidere u pojedinim segmentima poslovanja. Primjerice, u prehrambenom sektoru možemo reći da su hrvatski brendovi - Vegeta, Ledo, Kraš, Jamnica, Cedevita... - među najprepoznatljivijim u regiji. Vlasnici tih brendova, Agrokor, Atlantic, Podravka, također su prepoznati kao uspješni integratori u lance vrijednosti. No taj pozitivan dio priče nije dovoljan. Hrvatsko se gospodarstvo suočava sa smanjenjem konkurentnosti, pasivnim realnim sektorom i nerestrukturiranim tvrtkama. Takvo stanje odražava se u padu BDPa, povećanoj insolventnosti realnog sektora te maloj gospodarskoj konkurentnosti. Zbog manjka projekata u realnom sektoru učinkovitost tvrtki je mala. Posljedica toga je povećanje broja tvrtki u stečaju, neuspješna restrukturiranja i rast nezaposlenosti. Na smanjenje konkurentnosti utječe i rast plaća i javnog duga te smanjenje produktivnosti. Kod restrukturiranja tvrtki u Hrvatskoj naglasak je većinom na rezanju troškova što znači otpu- štanje radnika bez strateških promjena i pokretanja inicijativa za rast i prodaju. Pri restrukturiranju se velika pozornost posvećuje refinanciranju. Riječ je isključivo o financijskom pristupu koji se očituje kroz intervencije ulagača što ne može samo po sebi riješiti problem poslovanja. Samo sveukupan plan restrukturiranja temelj je dugoročne stabilnosti tvrtke. Poslovodstvo se mora usredotočiti na uzroke problema i osmisliti tj. prilagoditi poslovnu politiku za rješavanje teškoća te osigurati dodatne izvore financiranja za dugoročni oporavak i razvoj. Za povećanje vrijednosti hrvatskog gospodarstva ključno je restrukturiranje i repozicioniranje sektora poljo- Kod restrukturiranja tvrtki u Hrvatskoj naglasak je većinom na rezanju troškova privrede gdje treba podići razinu učinkovitosti i profitabilnosti na europsku razinu, za što je potrebna strategija prehrambene industrije. Dakle, razvoj poljoprivrede i povećanje učinkovitosti uz bolje korištenje resur- Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović sa, jačanje proizvodnje, poticanje izvoza poljoprivrednih proizvoda, strateško pozicioniranje na EU tržišta, a time i otvaranje novih radnih mjesta u poljoprivredi prednosti su koje Hrvatska treba iskoristiti. Da bi se to ostvarilo, potrebno je napraviti usporednu analizu hrvatske poljoprivrede i najbolje prakse u Europi te otkriti područja koja se mogu unaprijediti. Strategija treba odgovoriti i definirati područja na koja se treba fokusirati, a potrebno je utvrditi i koje su implementacijske mogućnosti takve strategije. Evo primjera. Proizvođač pića s poznatim brendom našao se u teš- koj situaciji. Nagomilani gubici veći su od temeljnog kapitala, ukupne obveze veće su od imovine, dok pravni rizici i nagomilani sudski sporovi onemogućavaju predstečajne nagodbe. Osim toga, nagomilani su interni problemi, postoji višak zaposlenika, upravljačka struktura je loša, dok proizvodnja akumulira gubitke. Tvrtka se našla pred zatvaranjem. Za vlasnike postoje dva rješenja: stečaj (što znači da 2500 radnika i kooperanata ostaju bez posla, dok se vjerovnici ne mogu naplatiti iz stečajne mase) ili restrukturiranje koje bi trebalo rezultirati pronalaskom strateškog partnera koji bi osigurao da tvrtka nastavi s proizvodnjom i redovno podmiruje svoje obveze, dok bi radnici imali osiguranu egzistenciju. Ovo potonje bi značilo društveno odgovorno ponašanje vlasnika i vjerovnika. Koncepti restrukturiranja su jasni. Imamo dovoljno znanja i iskustva. Sada je ključno omogućiti najboljim hrvatskim kadrovima da se iskažu u međunarodnoj utakmici gospodarske konkurentnosti, kako to već sada uspijeva hrvatskim sportašima, znanstvenicima i umjetnicima. Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru 4 AKTUALNO ( 1% u 2013. *vijesti Snažan rast izvoza u siječnju Hrvatski izvoz u ovogodišnjem siječnju bio je veći za jednu milijardu kuna nego u istom mjesecu 2013. godine, pokazuju prvi rezultati DZS-a. Izvoz je ukupno vrijedio 5,6 milijardi kuna ili 27 posto više nego u istom razdoblju lani. Izvoz u ostale članice EU-a vrijedio je 3,5 milijardi kuna (600 kuna milijuna više), a izvoz izvan EU-a 2,04 milijarde kuna (400 milijuna kuna više). Povećan je i uvoz sa 8,5 na 9,1 milijardu kuna. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 61,3 posto. Bez ponuda za Petrokemiju realni pad BDP-a po procjeni Državnog zavoda za statistiku Vlada je smanjila svoju procjenu pa sada očekuje rast BDP-a za samo 0 Izvoz i uvoz i ove ć ODREDITI rezultat Kao tračak nade da bi se negativni trendovi mogli ipak zaustaviti, prošli je tjedan stigla Eurostatova vij zabilježila najveći rast od svih zemalja EU-a. U Hrvatskoj je desezonirana industrijska proizvodnja u sij od 2,7 posto u prosincu. Bio je to prvi rast industrijske proizvodnje od ožujka prošle godine Igor Vukić vukic@privredni.hr S U drugom krugu natječaja nije stigla ni jedna obvezujuća ponuda za dokapitalizaciju Petrokemije. Dva su natjecatelja, češki Agrofert i mađarski Bige holding, poslali samo pisma u kojima iskazuju svoj interes za investiciju i spremnost da nastave razgovore o uvjetima ulaganja. Neslužbeno se najavljuje da će se u pregovore o nastavku privatizacije ponovno uključiti i austrijska kompanija Borealis. Tri nova spremnika u Janafu Tri nova spremnika za sirovu naftu, vrijedna 274 milijuna kuna, puštena su prošli tjedan u rad na Janafovom terminalu u Omišlju. Kapaciteti spremnika su 240.000 prostornih metara tako da je ukupni kapacitet terminala povećan na jedan milijun prostornih metara. Tri spremnika dio su prve faze rekonstrukcije terminala. Ukupno će biti izgrađeno osam novih spremnika. Gradile su ih domaće tvrtke, a u rad ih je pustio ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Privredni vjesnik Broj 3819, 17. ožujka 2014. labi izvozni rezultati u četvrtom tromjesečju prošle godine zadržali su hrvatsku privredu u recesijskim vodama. Državni zavod za statistiku potvrdio je prošli tjedan svoju prvu procjenu prema kojoj je BDP zabilježio realni pad u 2013. godini od jedan posto. Prema proizvodnoj metodi, najveći doprinos BDP-u, u odnosu na 2012. godinu, ostvaren je u turizmu, odnosno djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane. Najveći pak uteg za veličinu bruto domaćeg proizvoda predstavlja stanje u prerađivačkoj industriji. Prema rashodnoj metodi, objasnio je Marko Krištof, ravnatelj DZS-a, uzrok minusa je smanjeni obujam izvoza, a pad BDPa bio bi i veći da istodobno nije ponešto smanjen i uvoz. Robni izvoz imao je pozitivni predznak samo u drugom tromjesečju prošle godine (0,9 posto). U zadnjem tromjesečju izvoz robe ostvario je manjak od 5,6 posto. I potrošnja kućanstava je dala svoj doprinos padom od jedan posto. Bruto investicije u fiksni kapital pale su također za jedan posto. S druge strane, porasli su izdaci za potrošnju države, za 1,8 posto. Stagnacija plaća i strah od nezaposlenosti i dalje ukupnu potrošnju drže na niskoj razini, kaže Damir Anić Kao tračak nade da bi se negativni trendovi mogli ipak zaustaviti, prošli je tjedan stigla Eurostatova vijest da je industrijska proizvodnja u siječnju u Hrvatskoj zabilježila najveći rast od svih zemalja EU-a. U Hrvatskoj je desezonirana industrijska proizvodnja u siječnju uvećana za 5,4 posto na mjesečnoj razini, nakon pada od 2,7 posto u prosincu. Bio je to prvi rast industrijske pro- izvodnje od ožujka prošle godine. Istodobno je, prema podacima DZS-a, pao promet industrije. U siječnju je taj promet bio za 5,4 posto manji nego u prosincu. Ali na godišnjoj razini ipak je zabilježen rast od 3,7 posto. Na domaćem je tržištu na godišnjoj razini zabilježen rast prometa za 2,8 posto, a na stranom tržištu za 24,8 posto. Rast zbog niske baze Stručnjaci taj rast uglavnom pripisuju niskoj bazi, odnosno sezonskim utjecajima. Blagi rast potrošnje od 0,6 posto nastao je zbog sezonskih rasprodaja i potrošnje turista. Prema ocjeni Damira Anića s Ekonomskog instituta, stagnacija plaća i strah od nezaposlenosti i dalje ukupnu potrošnju drže na niskoj razini. Visoka nezaposlenost i dalje je problem broj jedan, unatoč ublažavanju tog problema uz sezonsko zapošljavanje i turističku sezonu. Ekonomist Željko Lovrinčević kaže da će ova godina biti u znaku stagnacije. Podaci o rastu državne potrošnje pokazuju da se o štednji uglavnom samo govorilo pa je i deficit bio veći nego godinu prije. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić je ocijenio da je pad BDP-a lošiji od prognoza. Slabiji rezultat posljedica je izostanka privatnih investici- Nova metodologija, isti postotak promjene Od rujna ove godine počinje primjena nove metodologije obračuna BDP-a. Riječ je o europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa ESA 2010. Prema novoj metodologiji, obujam hrvatskog BDP-a porast će od 0,7 posto do 1,8 posto. No prema obrazloženju ravnatelja DZS-a Marka Krištofa neće doći do promjene u postotku pa će tako i novi izračun pokazivati isti postotak promjene u odnosu na proteklo razdoblje. Novi obračun BDP-a uključivat će i procjenu sive ekonomije, a izdaci za istraživanje i razvoj prikazivat će se kao investicije, a ne više kao “intermedijarna potrošnja”. Na isti način tretirat će se i izdaci za vojnu opremu. Preciznije će se bilježiti promjene vrijednosti robe poslane na doradu u drugu zemlju i slično. Metodološke promjene odraz su promjena u ekonomskom okruženju koje donosi globalizacija i povećan značaj uslužnih djelatnosti. Novi sustav sadrži i detaljan program slanja podataka i tablica Eurostatu u precizno utvrđenim rokovima, rekao je Krištof. Stoga bi i podaci trebali biti objavljivani u kraćim rokovima nego sada. ja. “Blagi oporavak industrijske proizvodnje može biti dobar znak za iduću godinu”, kaže Grčić. Upozorio je, međutim, da bi negativne posljedice na BDP mogao donijeti ulazak u proceduru prekomjernog deficita. “Teško je očekivati rast ako za više od dva postotna poena smanjujemo javnu potrošnju, koja je u prošloj godini jedina pridonosila rastu BDP-a”, dodao je Grčić. Nedavnim rebalansom proračuna za ovu godinu, Vlada je smanjila svoju procjenu pa sada očekuje da će BDP na kraju godine porasti za 0,2 posto. 5 www.privredni.hr Broj 3819, 17. ožujka 2014. ( manjak od 5,6% ostvario izvoz robe u zadnjem tromjesečju lani ,2 posto do kraja godine će godine BDP-a ( više od 80 stranih gospodarskih savjetnika nazočilo skupu u HGK-u HGK: Diplomatskim predstavnicima predstavljena Industrijska strategija est da je industrijska proizvodnja u siječnju u Hrvatskoj ečnju uvećana za 5,4 posto na mjesečnoj razini, nakon pada U padu i bruto dodana vrijednost Negativne rezultate domaćeg proizvoda očekivano slijede i rezultati bruto dodane vrijednosti (BDV). Za cijelu 2013. godinu bruto dodana vrijednost je realno u padu za 0,7 posto. U zadnjem tromjesečju te godine pad je bio 0,8 posto. Najveći pad BDV-a ostvaren je u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (3,6 posto), građevinarstvu (3,6 posto) i prerađivačkoj industriji (dva posto). Određeni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u uslužnim djelatnostima, i to od 0,4 posto. Austrije ili Njemačke, a hoće li rast biti 0,2 ili 0,5 posto, vidjet ćemo”, rekao je Gjurković. Povjerenstvo za fiskalnu politiku Hrvatskog sabora procijenilo je prošli tjedan da su “smanjene projekcije rasta u prijedlogu rebalansa realnije od onih što ih je predviđao izvorni plan”. No i dalje postoje znatni rizici da će se planirani rast doista i ostvariti, zaključilo je povjerenstvo koje vodi zastupnik Srđan Gjurković. “Posljednji mjesec zabilježili smo rast industrijske proizvodnje i veći dolazak turista. Neki pokazatelji ukazuju da određene mjere daju rezultate. Očekujemo rast i u našim najvećim vanjskotrgovinskim partnerima, poput Pesimistična očekivanja MMF-a Misija MMF-a procijenila je da će BDP ove godine pasti od 0,5 do jedan posto. Uz ostalo, razlog tome je visoki dug privatnog sektora koji usporava oporavak. I u MMF-u misle da bi na izvozne rezultate mogao pozitivno djelovati očekivani rast u europskom gospodarskom području. Postupni oporavak slijedio bi tek 2015., s rastom BDP-a od oko dva posto. Podaci o rastu državne potrošnje pokazuju da se o štednji uglavnom samo govorilo MMF, slično kao i guverner HNB-a Borislav Vujčić, ističe da bi Hrvatska trebala nastaviti s unapređivanjem poslovnog okruženja radi privlačenja ulaganja i poticanja vla- stitih poduzetnika. Cilj bi trebao biti barem prosjek Europske unije na ljestvici Doing Business (oko 40. mjesta). Hrvatska je sada na 80. mjestu. Prošlogodišnji pad BDP-a Hrvatsku je svrstao na dno ljestvice ekonomija Europske unije. Slabije rezultate imali su samo Cipar (minus od 5,3 posto) i Grčka (minus od 2,6 posto). Blizu Hrvatske su još i Italija, Finska i Španjolska. Među najboljima su pak Litva i Latvija, Rumunjska, Švedska... Zemlje koje su provele brže reforme brže su se oporavljale, ukazuje Lovrinčević. Ekonomist Velimir Šonje smatra da se oporavak u Hrvatskoj može očekivati potkraj godine ili početkom iduće, jer stvari kod nas prate događaje u EU-u s odmakom od dva do tri tromjesečja. O okruženju ovisimo više nego o vlastitim mjerama, smatra Šonje. Stoga će i ove godine uvoz i izvoz odrediti statistički rezultat 2014., a velikih investicijskih skokova neće biti, zaključuje Željko Lovrinčević. Škrtić: U poticanju izvoza presudna je uloga HGK-a U narednih šest mjeseci napravit će se i određena reorganizacija Komore s ciljem još jače i bolje pomoći gospodarstvenicima u izvozu i izlasku na strana tržišta U loga Hrvatske gospodarske komore će u poticanju izvoza, u nadolazećem razdoblju, biti od presudne važnosti, ocijenila je pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić i v.d. predsjednice HGK-a u petak na prezentaciji Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014.-2020. Naime, HGK je u petak u suradnji s Klubom gospodarskih savjetnika pozvao sve gospodarske savjetnike stranih veleposlanstava u Republici Hrvatskoj na radni doručak i prezentaciju Industrijske strategije. Pozivu HGK-a odazvao se izuzetno veliki broj diplomatskih predstavnika te je na susretu sudjelovalo više od 80 stranih gospodarskih savjetnika svih ključnih zemalja svijeta uključujući i sedam veleposlanika. Riječ je o inicijativi HGKa koji je pokrenuo ovakva druženja u namjeri da se na što efikasniji način predstave gospodarske mogućnosti Republike Hrvatske, ali i omogući izravna komunikacija svih zainteresiranih za gospo- darsku suradnju s Hrvatskom, priopćeno je iz Komore. Predstavljanje Industrijske strategije Republike Hrvatske pobudilo je veliki interes gospodarskih stručnjaka iz redova Očekuje se da će se Industrijska strategija usvojiti do svibnja ove godine diplomacije te je zaključeno da će se zbog toga takvi skupovi održavati redovito. Novi način ramišljanja o industriji Podsjetimo, krajem siječnja 2014. godine Ministarstvo gospodarstva izradilo je nacrt Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014.-2020. kao jedne od ključnih sastavnica buduće strategije ekonomskog razvoja Hrvatske. Javna rasprava je trajala mjesec dana te se očekuje da će Industrijska strategija biti prihvaćena do svibnja ove godine. Valja naglasiti da je interes i želja Ministarstva gospodarstva da na prijedlog ovog dokumenta dobije što veći broj kvalitetnih komentara upravo od industrije, kako bi strategija u konačnici bila kvalitetnija i konkretnija za implementaciju. Industrijskom strategijom želi se promijeniti način razmišljanja gospodarstva o industriji i potrebi razvoja onih grana industrije koje imaju potencijala za konkurentan razvoj. Danas se gospodarstva baziraju na uslužnom sektoru i nužna je određena renesansa industrije, a Hrvatska svoje komparativne prednosti vidi u četiri industrijske grane: ICT-u, metalnoj i elektroindustriji te farmaceutici, uz neizostavnu prehrambenu i drvoprerađivačku industriju. Na skupu je istaknuto kako Komora provodi brojne aktivnosti i ima razgranatu mrežu svojih partnera po svijetu, a u narednih šest mjeseci napravit će se i određena reorganizacija s ciljem još jače i bolje pomoći gospodarstvenicima u izvozu i izlasku na strana tržišta. 6 AKTUALNO ( 1387 Privredni vjesnik Broj 3819, 17. ožujka 2014. drvoprerađivačkih tvrtki u Hrvatskoj ( 65% prihoda od izvoza čine primarni proizvodi od drva Drvoprerađivačka industrija Neiskorišteni potencijal, unatoč izvoznom suficitu Vanjskotrgovinski suficit drvne industrije u zadnjih pet godina se udvostručio te je u 2012. godini iznosio 384 milijuna dolara, što je u odnosu na stanje otprije 10 godina povećanje za pet puta. Proizvodnja namještaja je deficit od 128 milijuna dolara, koji je imala 2008., u pet godina pretvorila u suficit od 20 milijuna dolara Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr D rvoprerađivačka industrija čini 13 posto ukupne prerađivačke industrije Hrvatske, s udjelom u ukupnom izvozu od osam posto. “Riječ je o jednom od rijetkih sektora koji u zadnjih nekoliko godina bilježe izvozni suficit, no bez dobre strategije razvoja, značajnih ulaganja u distribuciju i prilagodbe zakonske regulative ne može se očekivati da ćemo iskoristiti golemi potencijal tog sektora”, smatra Petar Ćurić, stručni suradnik u Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore. Preporod u zadnjem desetljeću Drvna industrija u zadnjih 10 godina bilježi gospodarski preporod, snažan zamah proizvodnje i izvoza, uz jačanje uloge finalista i pozitivnu bilancu u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Vanjskotrgovinski suficit drvne industrije se u zadnjih pet godina udvostručio te je u 2012. godini iznosio 384 milijuna dolara, što je u odnosu na stanje otprije 10 godina povećanje za pet puta. Proizvodnja namještaja je deficit od 128 milijuna dolara, koji je imala 2008. godine, u pet godina pretvorila u suficit od 20 milijuna dolara. No unatoč dostatnoj i kvalitetnoj Jazidžija: Osjetit će se dolazak IKEA-a U drvnoj industriji je zaposlena trećina svih zaposlenika prerađivačke industrije u Hrvatskoj. Ova gospodarska grana ima sva obilježja malog gospodarstva pa tako od ukupno 1387 registriranih tvrtki njih 1336 ili 96,3 posto su male. Ono što bi moglo indirektno utjecati na poremećaj na domaćem tržištu je skori ulazak IKEA-e. “Vjerojatno će njen dolazak pridonijeti određenom poremećaju na hrvatskom tržištu. Neki naši proizvođači će plasirati svoje proizvode u IKEA-u pa možda njen dolazak bude i pozitivan za njih, no neki će taj dolazak snažno osjetiti. Mojoj tvrtki to ne može ugroziti poslovanje jer proizvodimo namještaj koji se nasljeđuje i dugo traje. Namještaj koji proizvodimo je unikatan, što nam je također prednost”, mišljenja je Marko Jazidžija, vlasnik tvornice namještaja Naprijed iz Sinja. drvnoj sirovini i tradiciji u proizvodnji namještaja, Hrvatska ne zadovoljava rastuću potražnju za namještajem, te ima nezadovoljavajuću strukturu izvoza budući da 65 posto prihoda od izvoza čine primarni proizvodi od drva, a samo 35 posto finalni. U strukturi izvoza po vrijednosti sjedala sudjeluju sa 23 posto, ostali namještaj sa 12 posto, drvo obrađeno po dužini sa 28 posto, a građevna stolarija sa 4,6 posto. Najviše se izvozi na tržište zemalja Europske unije, posebice u Italiju, Njemačku i Sloveniju. Kod uvoza, osim zemalja EU-a na koje otpada 67 posto, značajno mjesto zauzima i BiH sa 12 posto udjela. U strukturi ukupnog uvoza u 2012. godini, koji je iznosio 498 milijuna dolara, najveći dio čini namještaj koji u ukupnom uvozu sudjeluje sa 60 posto. U prvih devet mjeseci prošle godine uvoz namještaja dosegao je 208 milijuna dolara, što je za 13 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2012. godine. Po vrijednosti najviše namještaja u 2012. godini uvezlo se iz Italije, 15 posto, Njemačke 12 posto i BiH 12 posto. Uvozna komponenta u proizvodnji masivnog ali i ostalog drvenog namještaja čini pet posto, dok u proizvodnji ostalog namještaja kao što su tapecirani, metalni, pločasti... ta komponenta doseže i do 80 posto. Za poslovanje drvoprerađivačkog sektora važna je sigurnost opskrbe sirovinom kojom u najvećem dijelu upravljaju Hrvatske šume. Više od dva milijuna hektara šuma u Hrvatskoj osiguravaju drvnu zalihu veću od 450 milijuna prostornih metara. U strukturi komercijalne šume čine 33 posto, 80 posto šuma i šumskog zemljišta je u vlasništvu države, a ostatak privatnih šumoposjednika. “Potkraj 2012. godine napravljen je značajan iskorak u dijelu opskrbe sirovinom domaćih drvoprerađivača potpisivanjem višegodišnjih ugovora s Hrvatskim šumama kroz koje se osigurava sirovina po modelu veće dodane vrijednosti uz jasne kriterije koji se korigiraju na godišnjoj razini”, ističe Ćurić. Povećati opskrbu sirovinom Prema njegovim riječima, za daljnji razvoj sektora drvne industrije veoma je važan prostor za povećavanje opskrbe sirovinom za jedan do 1,5 milijuna prostornih metara godišnje, što bi se u kratkom roku odrazilo na visinu prihoda i zaposlenost. Unatoč tome što Hrvatska raspolaže značajnom količinom drvne sirovine, potrošnja drva je još uvijek 10 puta manja nego u Finskoj ili Austriji. Učinak dodatnog pošumljavanja i povećanja opskrbe drvnom sirovinom može povećati prihode hrvatske drvoprerađivačke industrije za dodatnih 100 do 150 milijuna eura. Kroz mjere industrijske politike koje bi bile usmjerene na novi investicijski ciklus u kratkom roku drvna industrija bi mogla ostvariti izvoz od 1,5 milijardi dolara i povećati broj zapo- Udruženje drvoprerađivačke industrije je nezadovoljno time što je u Industrijskoj strategiji drvna industrija navedena kao čuvar, a ne kao pokretač slenih na 30.000. Međutim predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije Zdravko Jelčić, ujedno i predsjednik Uprave Spin Valisa iz Požege, nezadovoljan je time što je u prijedlogu Industrijske strategije drvna industrija zajedno s prehrambenom navedena kao čuvar, a ne kao pokretač. “Udruženje smatra da smo nepravedno pozicionirani, pa smo pokrenuli aktivnosti preko HGK-a i HUPa kako bismo se pozicionirali kao pokretači jer možemo imati rast prihoda veći od pet posto godišnje. Kada se tome doda i da nam izvoz iznosi oko 65 posto, onda su utemeljene naše procjene da možemo biti pokretač. Osim toga, ostvarujemo veliku zaposlenost i imamo održivost”, naglašava Jelčić. 7 www.privredni.hr Broj 3819, 17. ožujka 2014. ( 100 godina ( do 2. travnja rok trajanja namještaja Era traje natječaj za izradu rješenja namještaja Kvrga Novi hrvatski brend namještaja Došla era za novu Eru Namještaj od punog drva ima dug vijek trajanja, a može se reciklirati kada nam dosadi. Takav namještaj štedi prirodu jer je izrađen od drva koje je planski posječeno kako bi se u šumama napravilo mjesto za rast novih stabala, istaknula je Tatjana Kos iz Era Grupe Sanja Plješa pljesa@privredni.hr P roizvodnja namještaja od drva sve je veći trend u svjetskoj industriji namještaja. Naša je zemlja bogata drvnim resursima, pa je nekolicina hrvatskih proizvođača namještaja odlučila napraviti pionirski pothvat u stvaranju prvog hrvatskog brenda eko namještaja - Era. Karakterizira ga visoka kvaliteta, eko dizajn i dugi jamstveni rok. Što to zapravo znači? “Pojam eko dizajna ulazi u sve pore života i sve se više upotrebljava u proizvodima koje koristimo, pa je bio logičan slijed da i namještaj od drva bude dizajniran u eko stilu. Era je namještaj koji kroz svoju pojavnost vezanu za prirodnost materijala i sustav proizvodnje u sve prostore unosi nove vrijednosti”, rekla je Tatjana Kos iz tvrtke Era Grupa. U projekt Era dosad su se uključili proizvođači namještaja DI Novoselec, Drvostil, Efektiv, Finvest, Lapibus, Lumimaks, Ravna i Slavonija DI, a još se desetak hrvatskih proizvođača namještaja i prateće opreme želi uključiti u taj projekt. Osim hrastovog drva, u proizvodnji takvog namještaja upotrebljavat će se i druge vrste drva, primjerice jasen i grab. Namještaj koji čuva prirodu “Iako to zvuči pomalo nevjerojatno, namještaj od punog drva štedi prirodu. Objašnjenje je jednostavno - takav je namještaj dugotrajan, izrađen od drva koje je planski posječeno kako bi se u šumama napravilo mjesto za rast novih stabala, a najvažnije je što se takav namještaj može reciklirati kada nam dosadi”, istaknula je Tatjana Kos. Prvi show room u kojem se može vidjeti i kupiti takav dizajnerski namještaj otvoren je nedavno u Altos studiju u sklopu Solidum centra u Zagrebu. Zasad je izrađeno četr- Ideja o eko dizajnu nastala je još 2010. u suradnji studenata dizajna i proizvođača namještaja desetak komada eko namještaja. Nakon Zagreba, prodajni saloni otvorit će se i u Rijeci, Splitu i Dubrovniku. Ideja o eko dizajnu nastala je još 2010. kada su na poziv tvrtke Hrvatski interijeri neki studenti dizajna sa zagrebačkog Studija dizajna pri Prvi web shop ekološkog namještaja Na prošlotjednom Sajmu održive arhitekture, gradnje i uređenja Greenvest: Build održanom u Zagrebu, tvrtke Era i Energostore predstavile su prvi hrvatski web shop ekološkog namještaja. Web shop kupcima nudi besplatnu dostavu, beskamatnu obročnu kupovinu, uključivanje u Living Green loyality card program koji podrazumijeva niz popusta za kupnju zelenih tehnologija, usluga i proizvoda te pretplatu na e-izdanje prvog hrvatskog magazina za tzv. zeleni stil života Living Green. Arhitektonskom fakultetu počeli surađivati s pojedinim proizvođačima namještaja te na inovativan i jedinstven način dizajnirati drveni namještaj. U industriji namještaja koriste se razne vrste materijala, primjerice drvene ploče, plastika i metal, a najmanje puno drvo. Donedavno je u trendu bio namještaj tzv. visokog sjaja, napravljen od medijapana ili iverala, višestruko lakiranih materijala. No, upravo lakiranje i lijepljenje najviše štete okolišu i zdravlju ljudi. U javnosti je malo poznato kako je najčešći zagađivač iz namještaja formaldehid – bezbojni plin iz ljepila koji se uglavnom koristi u lijepljenju šper- ploča, iverica i panel ploča. U izradi eko namještaja potpuno se izbjegava korištenje opasnih tvari, nastoji se iskoristiti svaki dio drva, a upotrebljava se repromaterijal koji se može reciklirati. Umjesto laka koristi se biljno ulje U proizvodnji eko namještaja treba se voditi određenim smjernicama, a neke od njih su: pojednostavljenje montaže, olakšano čišćenje i održavanje te korištenje komponenti koje produžuju životni vijek proizvoda. “Nažalost, ne postoji ekološki lak za lakiranje drvenog namještaja, pa se on premazuje biljnim uljem kako bi sve bilo u skladu s ekološkim zahtjevima. U proizvodnji eko namještaja koriste se materijali koji jamče trajnost te se nastoji da njegov popravak i buduća restauracija budu isplativi”, naglašava Tatjana Kos. Uz to, dodala je, treba osigurati postprodajne servise za popravak i zamjenu dijelova takvog namještaja. Ipak, postavlja se pitanje hoće li biti kupaca za eko namještaj u Hrvatskoj? Tatjana Kos kaže kako u Europi zapravo politika određuje put u proizvodnji namještaja. Eko namještaj u europskim se zemljama proizvodi već 20 godina i danas njegova cijena nije više tako visoka. Također, označava se eko markicama koje jamče da su se u proizvodnji i obli- kovanju poštovali određeni standardi i kriteriji. I Romina Radović iz Hrvatskog dizajnerskog društva pojašnjava da nije svaki drveni namještaj ekološki. “Samo u proizvodnji eko namještaja prati se životni vijek proizvoda od proizvodnje do prodaje. Namještaj robne marke Era traje stotinu godina, a namjera je da je to namještaj koji ne prestaje biti u trendu”, istaknula je ona. S njom se složio i mladi dizajner eko namještaja te idejni začetnik naziva i logotipa Era Mario Dobrečević koji je dodao kako će na svakom komadu takvog namještaja biti istaknuto ime autora - dizajnera što će jamčiti da proizvod nije kopija. Kvrga za Eru Era Grupa, u suradnji s Institutom za razvoj i upravljanje dizajnom i intelektualnim vlasništvom IDEA+, raspisala je natječaj za izradu idejno oblikovnog rješenja namještaja od cjelovitog drva – Kvrga. Na natječaj se mogu javiti dizajneri, arhitekti, drvni tehnolozi i studenti arhitekture, dizajna, likovne akademije i drvnotehnoloških studija – samostalni autori ili interdisciplinarni kreativni timovi. Radove trebaju predati do 2. travnja. 8 AKTUALNO Pregled propisa koji su stupili na snagu između 1. i 28. veljače Novi propisi na području gospodarstva •Pravilnik o izmjenama Pravilnika o mjerilima i načinu za određivanje cijena lijekova na veliko i o načinu izvješćivanja o cijenama na veliko (Narodne novine br. 12/14) • Pravilnik o jedinstvenom registru računa (Narodne novine br. 156/13) •Uredba o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine br. 10/14) •Pravilnik o prijenosu poslova upravljanja alternativnim investicijskim fondovima (Narodne novine br. 10/14) •Pravilnik o obavljanju poslova depozitara alternativnog investicijskog fonda (Narodne novine br. 10/14) • Zakon o inspekcijama u gospodarstvu (Narodne novine br. 14/14) •Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine br. 14/14) •Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine br. 12/14) •Zakon o osnivanju Agencije za ugljikovodike (Narodne novine br. 14/14) • Zakon o održivoj uporabi pesticida (Narodne novine br. 14/14) •Zakon o turističkoj inspekciji (Narodne novine br. 19/14) •Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina (Narodne novine br. 14/14) •Pravilnik o naknadama na potrošačke kredite (Narodne novine br. 15/14) •Pravilnik o udjelima alternativnih investicijskih fondova (Narodne novine br. 16/14) •Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. godini (Narodne novine br. 17/14) Privredni vjesnik Broj 3819, 17. ožujka 2014. ( sa 6000 na 12.000 treba povećati broj radnih mjesta u gospodarenju otpadom Gospodarenje otpadom Prestanimo zakopavati vrijedne sirovine Tijekom 10 godina u miješanom komunalnom otpadu odbačeno je te zakopano u zemlju sirovina tržišne vrijednosti pet milijardi kuna Boris Odorčić odorcic@privredni.hr J •Odluka o upravljanju likvidnosnim rizikom (Narodne novine br. 20/14) •Odluka o postupku procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala kreditne institucije (Narodne novine br. 20/14) • Pravilnik o izdavanju suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u leasing društvu i drugoj pravnoj osobi (Narodne novine br. 20/14) •Pravilnik o načinu obračuna i rokovima uplate doprinosa te načinu vođenja i uporabi imovine namijenjene za obveze garancijskog fonda (Narodne novine br. 20/14) •Zakon o mirovinskim osiguravateljskim društvima (Narodne novine br. 22/14) •Zakon o inspekciji cestovnog prometa i cesta (Narodne novine br. 22/14) •Odluka o načinu provedbe supervizije kreditnih institucija i izricanju supervizorskih mjera (Narodne novine br. 23/14) edinice lokalne samouprave u nas dužne su od 1. srpnja uspostaviti sustav primarnog odvajanja otpada na kućnom pragu. Međutim, u tom procesu razvrstavanja otpada u kante za papir, plastiku, staklo, biootpad i ostali otpad mogao bi nastati problem nakon 1. srpnja Prva dva centra za gospodarenje otpadom, Marišćina i Kaštijun, trebala bi proraditi ove godine zbog nedostatka postrojenja, tj. kapaciteta za njegovu obradu. Renato Šarc, znanstveni suradnik na Institutu za održivi menadžment i tehniku gospodarenja otpadom na austrijskom sveučilištu Leoben, na konferenciji Gospodarenje otpadom 2014./Waste expo 2014, u organizaciji Po- slovnog dnevnika, napomenuo je kako Hrvatska ne treba bježati od izgradnje različitih postrojenja poput onih za mehaničko biološku obradu otpada, sortirnica ili pak spalionica. “Jedna kanta ili postrojenje ne može riješiti problem već je potreban učinkovit sustav”, naglasio je. Predatorski model Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović istaknuo je kako je cjeloviti sustav gospodarenja otpadom zapravo cirkularan - temelji se na tomu da otpad jedne in- dustrije postane sirovina druge. Na taj način se odbačene sirovine mogu reciklirati i ponovno upotrijebiti. “Dosadašnji model bio je linearni ili predatorski. On je uzimao resurse, iskoristio te ih potom odbacio”, kazao je. Hrvatska do 2018. treba sanirati i uskladiti odlagališta te izgraditi desetak centara za gospodarenje otpadom. Zmajlović je napomenuo kako bi prva dva centra za gospodarenje otpadom - Marišćina i Kaštijun - trebala proraditi ove godine. Dodao je i to da Hrvatska želi biti dobar gospodar te stoga valja prestati zakopavati vrijedne sirovine na odlagališta. Jer, u 10 godina u miješanom komunalnom otpadu odbačeno je te zakopano u zemlju sirovina tržišne vrijednosti pet milijardi kuna. Gospodarenje otpadom, nastavio je, golem je potencijal za gospodarstvo koji može omogućiti tvrtkama koje posluju sa sirovinama i otpadom da povećaju broj zaposlenih i ulažu. “Stoga želimo u sljedećih nekoliko godina udvostručiti broj radnih mjesta izravno zaposlenih u gospodarenju otpadom sa 6000 na 12.000”, kazao je Zmajlović. Predstavljeni rezultati Poduzetničkog impulsa Vrijednost investicija 7,5 milijardi kuna • Pravilnik o uvjetima za članstvo u upravi i nadzornom odboru leasing društva (Narodne novine br. 23/14) Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras predstavio je rezultate Programa poticanja poduzetništva i obrta - Poduzetnički impuls za 2013. godinu. U poticanje poduzetništva lani je uloženo 397,3 milijuna kuna, od čega je 139 milijuna kuna dodijeljeno kroz bespovratne potpore. Prosječna potpora iznosila je oko 76.000 kuna, a njih je dobilo 1815 od 4357 tvrtki i obrta koji su zatražili potporu. “Ukupna vrijednost investicija, odnosno potaknutih projekata kroz Poduzetnički impuls 2013. iznosi oko 7,5 milijardi kuna. Zahvaljujući ovom programu sačuvano je i otvoreno ukupno 8650 radnih mjesta”, kazao je Maras. Prema procjenama Ministarstva, zahvaljujući poticanju investicija, planirani broj novih radnih mjesta iznosi 3091, a prema poticajima iz Fonda za gospodarsku suradnju sačuvano je ili otvoreno 1719 radnih mjesta. Zahvaljujući bespovratnim potporama sačuvano je ili otvoreno više od 2260 radnih mjesta, a temeljima izdanih jamstava HAMAG Investa još 1580 radnih mjesta. (K.S.) S MARKOVA TRGA www.privredni.hr Broj 3819, 17. ožujka 2014. ( od 150 do 260 mil € godišnje moglo bi se izdvojiti iz fondova EU-a za poticanje investicija u Hrvatskoj Radni ručak Hrvatske udruge poslodavaca Vujčić: I eurofondove iskoristiti za kreditiranje poduzeća HNB se neće upuštati u monetarni avanturizam poput devalvacije ili bilo koje druge politike koja bi narušila financijsku stabilnost, koja je jedini preostali osigurač gospodarske stabilnosti u zemlji, istaknuo je guverner hrvatske središnje banke Igor Vukić vukic@privredni.hr Banke nesklone riziku Guverner je naglasio da su u Hrvatskoj banke zbog krize postale nesklone riziku. Zbog regulatornih zahtjeva moraju rezervirati više novca kako bi bile otporne na rast broja nenaplativih kredita. Prema svim analizama, sektor poduzeća izložen je Davor Visnjic/PIXSELL H rvatska bi se trebala pridružiti programu Europske investicijske banke za financiranje malih i srednjih poduzetnika, poručio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke. Gostujući prošli tjedan na radnom ručku Hrvatske udruge poslodavaca, Vujčić je skrenuo pozornost na nedavno pokrenuti model financiranja uz podjelu rizika između banaka koje odobravaju kredite, EIB-a i strukturnih fondova Europske unije. Za poticanje investicija u Hrvatskoj moglo bi se iz fondova EU-a izdvojiti oko 150 do 250 milijuna eura godišnje. EIB planira da bi taj fond trajao oko tri godine, do 2016. godine, a Hrvatska bi mu se mogla pridružiti na jesen, u vrijeme kad se bude raspravljalo o raspodjeli fondovskog novca za 2015. godinu. Vujčić je istaknuo da su se toj inicijativi već pridružile Španjolska, Portugal i Malta, a prvi rezultati su vrlo dobri. najvećem riziku pa banke veći dio prikupljenog novca usmjeravaju državi. Vujčić objašnjava da je model EIB-a vrlo prihvatljiv i zato što ne opterećuje javne financije i ne povećava javni dug. Stabilnost financijskog sustava treba iskoristiti za nastavak strukturnih reformi, istaknuo je Vujčić mrzavanje novca koji im nije donosio nikakav prihod. Vujčić je ocijenio da problem hrvatskog gospodarstva i nije u nedostatku jeftinog novca iz središnje banke. Na novčanom tržištu postoji višak likvidnosti koji je posljedica ekspanzivne monetarne politike koju je HNB provodio nakon izbijanja krize. “Naša monetarna politika bila je jasno protuciklička. Vrlo restriktivna prije početka krize, čime je izgradila osigurače likvidnosti i kapitala za krizno razdoblje. Zatim smo ekspanzivnom politikom ove godine spustili kamatne stope na tržištu novca kao i kamatne stope poduzećima na povijesno najniže razine”, rekao je Vujčić. No iako su kamatne stope za poduzeća spuštene na razine iz razdoblja gospodarske ekspanzije, kriteriji za odobravanje postali su mnogo oštriji pa ih znatan broj tvrtki ne uspijeva ispuniti. Osjetljivost na tečajni rizik Dok se ne donese odluka o pristupanju novoj financijskoj shemi EIB-a, HNB će provoditi kreditni program pomoći gospodarstvu započet u prosincu prošle godine. U tom programu HNB otkupljuje obvezne blagajničke zapise banaka u skladu s visinom kredita koje su banke odobrile poduzećima. Otkup je svojevrsna nagrada za kreditiranje, a bankama omogućava od- Osjetljivost hrvatskog financijskog sustava na tečajni rizik guverner Vujčić ilustrirao je i rezultatima nedavnog stres-testa provedenog u hrvatskim bankama. Prema tim rezultatima, potkraj 2013. godine udio loših kredita u ukupnim kreditima narastao je na 15,6 posto. Kod poduzeća ima 28 posto teško naplativih kredita, a kod stanovništva 11 posto. Ako bi se u ovoj godini dogodio šok-scenarij u kojem bi BDP pao za 1,2 posto uz slabljenje kune od 10 posto - što je prema Vujčićevoj procjeni malo vjerojatno - udio loših kredita skočio bi na čak 25 posto. S druge strane, valute nekih zemalja EU-a su čak ojačale prošle godine, a njihov se izvoz ipak uvećao. Taj su rezultat ostvarile poboljšanjem poslovne klime i snažnijim privlačenjem stranih ulagača, a ne monetarnom politikom, istaknuo je guverner. Privući nove ulagače Guverner je još jednom ponovio da se HNB neće upuštati u “monetarni avanturizam poput devalvacije ili bilo koje druge politike koja bi narušila financijsku stabilnost, koja je jedini preostali osigurač gospodarske stabilnosti u zemlji”. Vrijednost stabilnosti financijskog sustava može se potvrditi i usporedbom sa zemljama EU-a koje su imale bankarske krize. Članice EU27 potrošile su do kraja 2011. godine 1676 milijardi eura na financijsku pomoć bankama. Njihovi građani još će godinama vraćati taj novac. Od svih zemalja EU-a, jedino Bugarska, Češka, Estonija, Malta, Rumunjska i Hrvatska nisu davale nikakvu pomoć svojim bankama. Stabilnost financijskog sustava treba iskoristiti za nastavak strukturnih reformi, istaknuo je Vujčić. Nakon početka krize Makedonija, Poljska i Crna Gora provele su sveobuhvatne reforme pa su ostvarile značajan napredak u poboljšanju poslovne klime. Lakoća poslovanja u zemljama Jugoistočne i Srednje Europe općenito je na višoj razini nego u Hrvatskoj. Vlada zato mora ustrajati na provođenju Zakona o strateškim investicijama, izmijeniti Zakon o radu i poboljšati druga uska grla konkurentnosti kako bi privukla nove ulagače i preokrenula negativne trendove, zaključio je Vujčić. 9 *vijesti Šest kandidata za Kupare Na natječaj za obnovu hotelskog kompleksa Kupari kod Dubrovnika javilo se šest kompanija. To su Karisma Hotels Adriatic, Valamar poslovni razvoj, Titan nekretnine, Rixos, braniteljska zadruga Mir i Avenue Group. Ulaganje u taj turistički kompleks procjenjuje se na oko 200 milijuna eura. Drugi krug natječaja s obvezujućim ponudama na koji se mogu javiti i drugi potencijalni ulagači bit će održan, prema najavama, do srpnja ove godine. Obrtnici na sajmu u Münchenu Na Međunarodnom sajmu obrtništva, koji se održava od 12. do 18. ožujka u Münchenu, nastupilo je 25 hrvatskih izlagača u organizaciji i uz financijsku potporu Hrvatske obrtničke komore. Riječ je o 22. nastupu HOK-a na najvećem međunarodnom sajmu obrtništva u Europi. Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec razgovarao je tom prilikom o suradnji s Ilse Aigner, zamjenicom bavarskog premijera i ministricom gospodarstva i tehnologije. InfoCumulusu posao u Azerbajdžanu Hrvatska IT tvrtka InfoCumulus pobijedila je na međunarodnom natječaju za programska rješenja u drugom po veličini azerbajdžanskom mobilnom operatoru, Azerfonu. Ugovor o uvođenju i održavanju sustava Azerfon i InfoCumulus potpisat će na razdoblje od pet godina, što je velik izvozni uspjeh za InfoCumulus, tvrtku specijaliziranu za rješenja za upravljanje odnosima s korisnicima i računarstvo u oblaku. Uvođenje sustava trajat će oko šest mjeseci, a za to vrijeme stručnjaci i konzultanti InfoCumulusa podjednako će raditi na projektu u Zagrebu i Bakuu. 10 PREDSTAVLJAMO ( 5 vanjskih suradnika ima tvrtka Interligo Interligo, Split Privredni vjesnik Broj 3819, 17. ožujka 2014. ( više od 2 mil kn godišnji prihod staklarije Verović STAKLARSKA RADIONICA I PVC STOLARIJA VEROVIĆ, DUGO SELO Samo oglas nije dovoljan Staklom do dodane vrijednosti Zadovoljstvo gosta treba pretvoriti u dodanu vrijednost apartmana, kaže Anamarija Cicarelli, vlasnica prvog savjetovališta za obiteljski smještaj Staklarija je specijalizirana za opremanje turističkih objekata i naselja, a iza njenog rada stoji 25 godina tradicije N S akon velikog broja turističkih agencija i golemog broja apartmana, vila, kuća za odmor, hostela i općenito smještajnih kapaciteta, automatski se rodila ideja da se u Hrvatskoj treba otvoriti i prvo savjetovalište za obiteljski smještaj. Da bi oglas bio učinkovit, postoji niz pravila koje treba ispoštivati Tvrtku Interligo, čija je osnovna djelatnost upravo savjetovanje vezano za obiteljski smještaj, osnovala je Anamarija Cicarelli. To je savjetovalište mjesto na kojem svaki vlasnik takvog smještaja može u svakom trenutku dobiti odgovore na pitanja vezana uz svoje smještajne kapacitete, a najčešće je riječ o načinima oglašavanja. “Nije dovoljno znati na koji web oglasnik postaviti oglas. Da bi oglas bio učinkovit, postoji niz pravila koje treba ispoštivati. Tako, primjerice, treba znati tko su potencijalni gosti, prilagoditi im smještaj i pravilno ga prezentirati. Također, treba znati kako i kada odgovoriti na upit, postaviti i održavati oglas, primiti gosta, primiti dobre recenzije... Riječju, potrebno je zadovoljstvo gosta pretvoriti u dodanu vrijednost apartmana. Potencijalni gost tijekom zime gleda brojne destinacije, kuće, apartmane. Što će od ponuđenog izabrati, odlučit će niz stvari na koje iznajmljivač možda i ne obraća pažnju”, kaže Anamarija Cicarelli, vlasnica Interliga. U ponudi niz usluga Interligo radi i usluge oglašavanja apartmana i kuća za odmor. “Oglašavamo objekte i apartmane na besplatnim oglasnicima, portalima, plaćenim portalima u zemlji i inozemstvu, online rezervacijskim sustavima od kojih je najpoznatiji booking.com. Također, pružamo usluge edukacije o vođenju svakog pojedinog portala te pripremamo prezentaciju objekta koja se šalje turističkim agencijama”, ističe Anamarija Cicarelli. Tvrtka nudi niz usluga počevši od klasičnih, kao što je izrada web stranica, foto i videoprezentacija, virtualne šetnje, upisivanje na Google Maps, pa sve do uređenja interijera i hortikulture. Za internetske početnike nude uslugu otvaranja e-mail adrese i Facebook stranice, a za naprednije Foursquarea, Twittera, AdWordsa... “Nakon što smo nekom otvorili Facebook profil ili stranicu, pružamo im uslugu vođenja stranice i profila ili, pak, iznajmljivača educiramo kako to sam može raditi”, pojašnjava vlasnica Interliga. Anamarija Cicarelli je jedini zaposlenik Interliga, no tvrtka ima pet vanjskih suradnika koji su iskusni u marketingu obiteljskog smještaja. Također, surađuje i sa 16 tvrtki koje obavljaju usluge content menadžera, fotografiranja, prezentiranja, hortikulture... Anamarija Cicarelli uskoro izdaje i knjigu Vodič za vlasnike obiteljskog smještaja koja bi trebala biti objavljena potkraj travnja. (J.V.) taklarska radionica i PVC stolarija Verović obiteljski je obrt na području Dugog Sela. Radionica se od početka bavi staklarskim radovima i proizvodnjom toplinsko izolacijske stolarije. Nikola Verović, vlasnik, kaže kako se njihovi proizvodi mogu naći diljem Hrvatske, a odnedavno posluju i izvan granica Lijepe naše. “Staklarija je specijalizirana za opremanje turističkih objekata i naselja. Posebno smo ponosni što poslujemo već 25 godina. Danas imamo sedam stalno zaposlenih i bilježimo godišnji prihod veći od dva milijuna kuna”, ističe dodajući kako je samostalni obrt odlučio pokrenuti nakon dugogodišnjeg rada u staklarskoj industriji. “Na početku je bilo teško voditi posao, ali svi izazovi s kojima se staklarija susretala uspješno su savladani. Naravno, trebalo je uložiti puno rada, truda i upornosti. Otvaranjem samostalnog obrta htio sam klijentima pružiti dodanu vrijednost uslugom na području staklarstva te uvo- đenjem modernih tehnologija obrade stakla”, napominje on. Budući da obrt ima dvije komplementarne djelatnosti, svaka od njih ima svoj ciklus i perspektivu. “Staklo je vječno tražen materijal, uvijek upotrebljiv i moderan. U tom segmentu najviše nastojimo pratiti trendove u dizajnu i funkcionalnosti pa u posljednje vrijeme radimo lakirano i sigurnosno staklo te staklene pregradne zidove, tuš-kabine... U drugom segmentu - toplinsko izolacijskoj stolariji perspektivu vidimo u sve većim potrebama za energetskim certificiranjem zgrada i stanova. A to uključuje i termoizolacijsku stolariju koju izrađujemo u različitim varijacijama”, naglašava Verović. Investicijski val iz EU-a Ovaj obrt, kao i većina drugih, osjetio je učinke sad već dugogodišnje krize. No, najteže je im bilo kad je tek počela. “Tada smo bili usred investicijskog vala koji je uključivao gradnju industrijske hale, kupnju novih strojeva za potrebe širenja po- sla i dodatna zaposlenja”, kaže vlasnik obrta. Odnos s konkurentima i partne- U posljednje vrijeme rade i lakirano i sigurnosno staklo, staklene pregradne zidove, tuš-kabine... rima, nastavlja, uvijek je ostao ne samo profesionalan nego i prijateljski. “A kada je bilo potrebno, uzajamno smo si pružali pomoć”, dodaje on. Najveća promjena koju je obrt osjetio nakon ulaska Hrvatske u EU je otvaranje granica i lakše poslovanje s klijentima u članicama Unije. “Očekujemo i investicijski val iz EU-a u područje nekretnina u Hrvatskoj što će nama te općenito staklarskoj industriji, koja je usko povezana s građevinskom, omogućiti rast i razvoj. Od ulaska u EU očekujemo daljnji razvoj kompanije u smislu uvođenja novih tehnologija i znanja o industriji, materijalima i načinima izvođenja radova te sličnih područja”, zaključuje Verović. (B.O.) PRIČA S RAZLOGOM 11 www.privredni.hr Broj 3819, 17. ožujka 2014. ( 7 mlrd € Seminar u Hrvatskoj gospodarskoj komori uložila Austrija u Hrvatsku od 1993. Hrvatsko-austrijski poslovni susret Hrvati u Hong Kong mogu bez vize Mnoga iskustva Hong Konga u privlačenju investitora mogu biti korisna u razvoju hrvatske gospodarske diplomacije, rekao je Joško Klisović U Metalci dviju zemalja, ujedinite se Hrvatske tvrtke svoj interes ponajviše vide u izradi dijelova i pružanju usluga obrade metala za velika austrijska poduzeća Drago Živković zivkovic@privredni.hr A ustrija je šesti po veličini trgovinski partner i najveći strani ulagač u Hrvatskoj s investicijama većim od sedam milijardi eura od 1993. godine, ali velika većina tih investicija ostvarena je u financijskom sektoru. Poslovni susret 10 austrijskih i stotinjak hrvatskih poduzetnika iz metaloprerađivačkog sektora, organiziran u Hrvatskoj gospodarskoj komori, mogao bi biti jedan od koraka koji će ne samo potaknuti daljnje austrijske investicije, nego i njihovu strukturu promijeniti u smjeru proizvodnje. Susret je bio i prilika za HGK da više nauči od kolega iz Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu, istaknuo je Domagoj Juričić, v.d. direktora Sektora za međunarodne odnose HGK-a. “Svi se mi držimo tradicionalnih tržišta, ali moramo tražiti i nova. Hrvatski i austrijski metaloprerađivači zajedno bi mogli kreirati nove vrijednosne lance za treća tržišta”, uvjeren je Juričić. Metaloprerađivačka industrija u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, a danas je izvozno orijentirana i proizvodi proizvode visoke dodane vrijednosti, istaknula je Gordana Ribarić, stručna suradnica u Sektoru za industriju HGK-a. Impresivan odziv U tom sektoru djeluje 3600 tvrtki s više od 63.000 zaposlenih, pri Od 37 milijardi kuna ukupnih prihoda hrvatski metalci izvoze oko polovine čemu su tijekom recesije broj tvrtki i njihovi prihodi porasli, a broj zaposlenih je smanjen. Od 37 milijardi kuna ukupnih prihoda, hrvatski metalci izvoze oko polovine, što znači oko 2,5 milijardi eura godišnje. Neke od tvrtki izvoze gotovo cijelu proizvodnju, poput Saint Jean Industries iz Slavonskog Broda, Harburg-Fre- udenbergera iz Belišća, Novog Feromonta iz Donjeg Kraljevca i HS Produkta iz Ozlja. Među uspješnima u tom sektoru su i dvije tvrtke u austrijskom vlasništvu, FerroPreis iz Čakovca i Centar toplinske obrade iz Zagreba. U metaloprerađivačkoj industriji vjeruju da su pred njima još bolji dani jer je ta grana prepoznata kao jedna od strateških i u prijedlogu nove Industrijske strategije, podsjetila je Gordana Ribarić. Roman Rauch, direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu, nije skrivao zadovoljstvo impresivnim odzivom hrvatskih metaloprerađivača na prvi susret ovakve vrste u Hrvatskoj. Hrvatske tvrtke svoj interes ponajviše vide u izradi dijelova i pružanju usluga obrade metala za velika austrijska poduzeća. Susret je urodio s nekoliko stotina poslovnih razgovora, koji sigurno neće svi donijeti konkretan rezultat, ali dobro je da hrvatske i austrijske tvrtke ovako izravno komuniciraju, zaključuje Rauch. laskom Hrvatske u Europsku uniju proširile su se mogućnosti poslovanja i na Dalekom istoku. Hrvatski građani mogu bez vize boraviti u Hong Kongu do 90 dana, a odatle je jednostavno započeti posao s cijelom Kinom, poručila je Linda Lai, predstavnica Hong Konga za gospodarska pitanja pri EU-u u Bruxellesu. Na prošlotjednom seminaru u Hrvatskoj gospodarskoj komori Linda Lai je istaknula da u Hong Kong i okolicu godišnje iz Kine dođe oko 40 milijuna turista i poslovnih ljudi, pripadnika bogatijih slojeva. “Izlaganje robe na sajmovima i u trgovinama Hong Konga jedan je od najlakših načina da vaši brendovi budu prepoznati u Kini”, rekla je predstavnica. Zbog toga se, primjerice, proizvođači vina iz cijelog svijeta guraju ne bi li dobili štand na sajmu vina, koje se u Kinu zatim može izvesti uz niske troškove. Od Hong Konga možemo mnogo toga naučiti, rekao je Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih poslova. U tom se gradu vidi koliko su poslovi i trgovina važni za razvoj cijelog društva. Poslovna infrastruktura je izvrsna, a mnoga njihova iskustva u privlačenju investitora mogu biti korisna u razvoju hrvatske gospodarske diplomacije, dodao je Klisović. Na seminaru o poslovanju s Hong Kongom sudjelovali su predstavnici pedesetak hrvatskih poduzeća. (I.V.) Godina suzbijanja rada na crno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ovu je godinu proglasilo godinom borbe protiv rada na crno. Inspektorat rada pokrenuo je zbog toga niz represivnih aktivnosti, rekao je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava na prošlotjednoj konferenciji za novinare. U veljači je obavljeno 1846 inspekcijskih nadzora primjene propisa o radnim odnosima i zaštiti na radu. U suzbijanju rada na crno očekuje se suradnja socijalnih partnera i građana pa se na besplatni broj telefona 0800 4949 mogu prijaviti nepravilnosti ili sumnje u rad na crno. *vijesti Uljanik porinuo novi brod Novi brod kombinirane namjene porinut je prošli tjedan u brodogradilištu Uljanik u Puli. Prema priopćenju objavljenom na stranicama Zagrebačke burze, riječ je o brodu izgrađenom za hrvatskog brodara Jadroliniju. Brod može nositi 600 putnika (320 u zimskom salonu) i 145 automobila. Novi brod treći je iz serije od četiri istovjetna plovila, dugih 99,8 i širokih 17,5 metara, s gazom od 2,4 metra. Belgijski poduzetnici u Zagrebu Trideset poduzetnika iz Belgije boravilo je prošli tjedan u Zagrebu upoznajući se s mogućnostima investiranja i pravnim okvirom poslovanja u Hrvatskoj. Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa priređena im je prezentacija porezne regulative koja očekuje inozemne kompanije koje prvi put dolaze na hrvatsko tržište. Predavači sa ZŠEM-a predstavili su mogućnosti i akademske razmjene dviju zemalja i suradnju na zajedničkim istraživačkim projektima. 12 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3819, 17. ožujka 2014. ( oko 220 lokaliteta s prirodnim ljekovitim činiteljima u Hrvatskoj ( 2002. god osnovan Movran Konferencija industrije zdravstvenog turizma Ivica Zoković, vlasnik i direktor tvrtke Movran Ugostiteljstvo i u specijalnim bolnicama Mali trgovci se mogli opstati Pod pojmom zdravstvenog turizma integriraju se zdrava hrana i klima s bogatstvom raznolikih ljekovitih činitelja Z dravstveni turizam se sastoji od medicinskog, lječilišnog i wellness turizma, a ti turistički oblici dobivaju sve veći značaj u Hrvatskoj. U zadnje dvije godine u tom sektoru napravljeno je više nego u proteklih 20, a dokaz tome je i izmjena u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti po kojoj se sada u lječilištima i specijalnim bolnicama može obavljati ugostiteljska djelatnost, pa oni više zbog toga ne trebaju registrirati posebne tvrtke, rekao je Rajko Ostojić, ministar zdravlja na prošlotjednoj 4. konferenciji industrije zdravstvenog turizma. Pod pojmom zdravstvenog turizma integriraju se zdrava hrana i klima s bogatstvom raznolikih ljekovitih činitelja, primjerice mora, termomineralnih voda, tla i bogatstvom biljnog svijeta. To je i prilika da Hrvatska iskoristi vlastite potencijale u proi- Velikim trgovačkim lancima ne možemo konkurirati ni cijenom podrazumijeva imperativ udruživanja kako bismo imali kolik-tol Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr D zvodnji zdrave hrane i prirodne kozmetike na osnovi prirodnih ljekovitih činitelja, rečeno je na konferenciji. U Hrvatskoj postoji oko 220 lokaliteta s različitim i rijetkim prirodnim ljekovitim činiteljima koji čine temelj ponude i razvoja domaćih lječilišta i specijalnih bolnica. Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta je istaknula kako je zdravstveni turizam multidisciplinarna djelatnost koja obuhvaća mnogo više sektora nego što mislimo. “Pri Komori već 19 godina djeluje Zajednica zdravstvenog turizma koja pokušava pridonijeti unapređenju tog turizma, a njegov značaj prepoznat je i u Strategiji razvitka hrvatskog turizma jer se prema prioritetima razvoja nalazi na visokom trećem mjestu”, naglasila je Vesna Trnokop Tanta. U sklopu konferencije bilo je riječi o trendovima i strategiji razvitka zdravstvenog turizma, njegovu marketingu te suradnji javnog i privatnog u destinaciji zdravstvenog turizma. (S.P.) štini svojih dioničara u kojoj dominiraju banke. Pošta dobila ISO certifikat Hrvatska pošta zadovoljila je uvjete veoma zahtjevnog certifikata ISO 27001:2005 za informacijske i komunikacijske potpore poslovnim procesima, priopćeno je iz HPa. Certifikat se dodjeljuje poduzećima, ustanovama i organizacijama koje dokažu maksimalnu predanost zaštiti podataka i to ne samo tehničkom zaštitom, nego i cjelokupnom organizacijom i provođenjem svih poslovnih procesa. Certifikat potvrđuje odgovorno ponašanje prema vlastitim i tuđim informacijama, ističu u HP-u. *vijesti Agrokor prikuplja dionice Mercatora Nadzorni odbor pivovare Laško u petak je potvrdio prodaju dionica Mercatora koncernu Agrokor po cijeni od 86 eura za dionicu. Odluku je donio nadzorni odbor pivovare iz Laškog koja raspolaže sa 8,43 posto Mercatora, dok cijela skupina Pivovarna Laško, u kojoj su i druge tvrtke, ima 23,34 posto Mercatorovih dionica. Nadzorni odbor Radenske, koja je članica skupine, suglasnost za prodaju svojih 2,57 posto dionica donio je u utorak, dok će pivovara Union konačnu odluku donijeti na skup- Smjena na čelu Glavnog ureda HTZ-a Meri Matešić više nije direktorica Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, a do izbora novog direktora tu će dužnost obnašati Darko Lorencin, ministar turizma. Turističko vijeće na prošlotjednoj sjednici zatvorenoj za javnost nije prihvatilo izvješće o radu koje je, sada već bivša direktorica, podnijela nakon svoje prve godine rada na čelu Glavnog ureda HTZa. Za izbor novog direktora Glavnog ureda uskoro će se raspisati natječaj. ok njihove kolege u Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj imaju značajan udjel i svoje mjesto na tržištu, mali trgovci u Hrvatskoj polako nestaju. S jednim od njih, koji je unatoč teškoj situaciji uspio opsta- Sve je više neregistriranih pokretnih trgovina koje prodaju namirnice iz kombija ti na tržištu, Ivicom Zokovićem, vlasnikom i direktorom tvrtke Movran iz Muća, razgovarali smo upravo o problemima veletrgovaca, malih trgovaca i potencijalnih proizvođača u Hrvatskoj. Zoković nam je otkrio svoje planove vezane uz proizvodnju deterdženata te istaknuo kako izlaz vidi u otvaranju proizvodnog pogona te po- vezivanju trgovine i proizvodnje. Movran je osnovan 2002. godine i bavi se veleprodajom proizvoda i njihovom distribucijom na području Hrvatske. Trenutačno zapošljava 20 radnika. Kako posluje Movran posljednjih godina? - Movran je sve do 2010. godine imao kontinuiran rast da bi od tada počeo lagani pad prometa. U odnosu na 2010. promet je pao za nekih 20 posto. Inače, u 2013. imali smo promet od oko 10 milijuna kuna bez PDV-a. Koji su osnovni problemi u poslovanju? - Iako su teška vremena, nikada nismo bili u blokadi niti smo kasnili s plaćanjem obveza prema radnicima i državi. Svoje obveze prema dobavljačima ispunjavamo u cijelosti. Kad je riječ o problemima, njih je dosta, ali su glavni otežana naplata te pad kupovne moći građana uvjetovan krizom. Jača trend otvaranja malih trgovina Gdje je prostor za mogući uspjeh malih trgovaca? - Nije naodmet napomenuti da su potrošači pomalo zasićeni dugotrajnim kupnjama u velikim supermarketima. Prema riječima mojih kolega iz Italije i Francuske, u tim je zemljama pojačan trend otvaranja malih trgovina upravo zbog jednostavnije kupnje. Pogrešna je percepcija da je roba u manjim trgovinama skuplja nego u supermarketima, a da je naša roba svježija nego kod velikih. Istina je da u velikim trgovačkim lancima kupnja traje po nekoliko sati te da se pritom kupi i ono što niste planirali. Međutim, veliki trgovački lanci imaju vrlo učinkovit marketing što je, uz nabavu, njihova velika prednost, dok mi mali ne tiskamo ni najobičnije letke. Koji su razlozi pada prometa u dijelu veleprodaje? - Najveći je slaba kupovna moć građana. Drugi razlog je nestanak nekih trgovačkih lanaca, a u prvom redu tu mislim na Kerum koji je bio naš veliki i pouzdan kupac. Treći razlog je sve veći udjel trgovačkih lanaca s kojima ne poslujemo. Kakva je situacija s maloprodajom? - Tu je riječ o stagnaciji jer je pala kupovna moć građana zbog smanjenja zaposlenosti kao posljedice propasti mnogih tvrtki. Pad standarda je veći problem od pada broja stanovnika u Dalmatinskoj zagori. Pored toga, ulazak velikih trgovačkih lanaca INTERVJU 13 www.privredni.hr Broj 3819, 17. ožujka 2014. ( 10 mil kn Movranov promet u 2013. bez PDV-a ( 20 radnika zaposleno u toj tvrtki moraju udružiti da bi niti marketingom. Nismo dovoljno moćni ni organizirani da bismo sami nabavljali veće količine određenih robnih marki. To iko povoljniju nabavu U čemu je nastao problem? - U toj zoni smo kupili zemljište površine 6000 četvornih metara. Tamo sam namjeravao proizvoditi deterdžente koje sada po našoj recepturi proizvode dvije tvornice u Italiji te jedna u Šapcu u Srbiji. Ideja je bila da, osim deterdženta, proizvodimo i sapune te malo širi asortiman sredstava za higijenu i čišćenje. Is- Nužno je zadržati kvartovske i male seoske trgovine jer je riječ o obiteljskim obrtima i tvrtkama koje mogu ponuditi kvalitetnu uslugu utječe na smanjenje broja kupaca u malim trgovinama. To su općepoznate činjenice s kojima se nosimo jer smo ih predvidjeli. Međutim, manje je poznato da na području Dalmatinske zagore imamo nelojalnu konkurenciju u sivoj trgovini. Sve je više neregistriranih pokretnih trgovina koje prodaju namirnice iz kombija. Ne radi se samo o dostavi kruha nego i ostalih proizvoda. Neimaština stanovništva i velika konkurencija utječu na pad prodaje kod malih trgovaca. Imate vlastite robne marke. Koje su i kakav je njihov značaj? - Imamo tri vlastite robne marke registrirane kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo i na Međunarodnom institutu za intelektualno vlasništvo u Švicarskoj. Stvarajući robne marke deterdženata Purity i Ordinary htjeli smo stvoriti brendove koji će postaviti visoke standarde kvalitete uz povoljnu cijenu. To nam i uspijeva uz maksimalnu predanost radu, izuzetno organiziranu nabavu sirovina i ambalaže te maksimalnu produktivnost u proizvodnji i distribuciji. Pored toga na tržište plasiramo konzerviranu rajčicu proizvedenu u Italiji pod robnim markama Italian food, Movi i Petty. Pratimo sve najnovije tehnologije i trendove, te se vrlo brzo prilagođavamo potrebama naših kupaca. Tko su kupci vaših robnih marki? - Naši najznačajniji kupci su domaći trgovački lanci i niz manjih tvrtki. Nismo se bili orijentirali na strane trgovačke lance jer smo htjeli biti lojalni domaćim trgovcima, što se baš i nije pokazalo najrazumnijim potezom jer su strani lanci bolji platiše. Osim toga, domaći lanci polako gube tržišni udjel zbog povećana ulaska stranih lanaca i pada kupovne moći građana. Pokušali ste otvoriti proizvodni pogon u poslovnoj zoni kod Muća. hodovali smo dozvole i platili komunalije, ali je stanje na tržištu rezultiralo odgodom tog projekta. Znači, pad prometa, smanjenje tržišnog udjela te skupe financijske usluge banaka, a pogotovo skupe komunalne usluge, zaustavile su taj projekt. Samo za razne komunalne namete prije početka gradnje morali bismo platiti oko 200.000 eura. Imaju li naši proizvođači približno iste uvjete za poslovanje u odnosu na konkurenciju u regiji? - Naši proizvođači stvarno nemaju uvjete kakve imaju kolege iz zemalja u regiji ni za proizvodnju niti za poslovanje. Iz tog razloga naši proizvodi nisu konkurentni. Gledajući cijenu vode i energije, komunalnih usluga i radne snage mi smo u višestruko nepovoljnijem položaju. A koliko bi vaši proizvodi imali uspjeha na tržištu? - Kao trgovac imam izuzetno dobre poslovne ali i prijateljske odnose s potencijalnim kupcima u regiji te u zemaljma u našem okruženju što je, uz kvalitetu proizvoda, trebao biti jamac uspjeha. Znači, imali bismo tržište na način da bismo polovinu proizvodnje plasirali u Hrvatskoj, a polovinu izvozili. Partneri iz trgovine trebali su mi biti kvalitetni partneri i u distribuciji. Isto tako proizvodi iz Hrvatske se percipiraju kao kvalitetni proizvodi na tržištu nama susjednih zemalja i zemalja regije. Na stranu to što se naše vodeće robne marke više ne proizvode u Hrvatskoj. Tu mislim na proizvodne pogone Podravke, Kraša, sada najnovije i Gavrilovića... Sve te naše velike tvrtke imaju tvornice izvan Hrvatske. Kakva je perspektiva vlasnika malih trgovina u Hrvatskoj? - Ako se ne udružimo, nemamo perspektivu jer velikim trgovačkim lancima ne možemo konkurirati ni cijenom niti marketingom. Isto tako, veliki proizvođači poznatih robnih marki izbjegavaju direktnu dostavu malim trgovcima zbog malih narudžbi. Stoga smo prisiljeni te proizvode nabavljati od posrednika, što se odražava na krajnju cijenu. Nismo dovoljno moćni ni organizirani da bismo sami nabavljali veće količine određenih robnih marki. To podrazumijeva imperativ udruživanja kako bismo koliko-toliko imali povoljniju nabavu. Predviđate li nastavak trenda daljnjeg zatvaranja malih trgovina? - Taj trend je za sada zaustavljen jer su opstale zdrave male trgovine, ali je naše udruživanje kao odgovor na teške okolnosti neminovno i dugoročno je jedini izlaz iz ove situacije. Povlače li se u tom smislu neki konkretni potezi? - Movran zajedno s Udrugom malih trgovaca Splitsko-dalmatinske županije planira organizirati skladište i logistiku kako bismo imali zajedničku nabavu. Nužno je zadržati kvartovske i male seoske trgovine jer se radi o obiteljskim obrtima i tvrtkama koje mogu ponuditi kvalitetnu uslugu kupcima. Takve trgovine u Srbiji imaju udjel od 60 posto, a i u Hrvatskoj su nekada imale značajan udjel. Osobno sam spreman jako se angažirati na tom projektu i imam velike planove kad je riječ o njihovu širenju na prostor Hrvatske. 14 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3819, 17. ožujka 2014. ( 75 radnika Bankari i poduzetnici Tko će preuzeti rizik? Nitko! Dok poduzetnici vape za kreditima, banke plivaju u novcu ali izbjegavaju sva rizičnija ulaganja zbog zaoštravanja regulative i rasta udjela loših kredita. U takvoj situaciji, da bi bilo znatnijih ulaganja, netko mora preuzeti rizik. Okrugli stol magazina Banka i Hrvatske udruge banaka postavio je pitanje tko će to prvi učiniti. Odgovor je nakon sat i pol rasprave bio jasan: nitko. Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Tomislav Ćorić vjeruje da bi prvi korak trebale ipak napraviti banke, snižavanjem kriterija za odobravanje kredita poduzetnicima, čemu bi i HNB trebao pridonijeti liberalizacijom regulative. Ćorić podsjeća i da su banke od 2008. do 2013. ostvarile 23,5 milijardi kuna bruto dobiti, što im daje veliki prostor Brodosplit razvija izvanbrodograđevnu djelatnost za preuzimanje rizika. Savjetnik u HNB-u Ante Žigman uzvraća da bi u slučaju snižavanja kriterija udjel nenaplativih kredita još više porastao što bi urušilo stabilnost sustava, a stabilnost je ipak prioritet središnje banke. Rokovi kredita ovise o rokovima oročavanja depozita, a oni su u Hrvatskoj uglavnom vrlo kratki jer se mnogi štediše i dalje boje da će banke propasti, pojasnio je Ivan Šverko iz Hypo banke. Žigman je na to dodao kako hrvatske banke sigurno neće tako lako propasti jer su visoko kapitalizirane. (D.Ž.) Hrvatska - SAD Sigurna opskrba energentima Hrvatski energetski projekti imaju važno mjesto u osiguravanju pouzdane i diverzificirane opskrbe energentima regije i cijele Europe, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nakon ragovora sa zamjenikom pomoćnika glavnog tajnika za energetsku diplomaciju Sjedinjenih Američkih Država Amosom Hochsteinom i zamjenikom pomoćnika državnog tajnika SAD-a za regiju Hoytom Yeeom. “Razgovarali smo o potencijalnoj suradnji u regiji, o zajedničkim američko-hrvatskim interesima koji se mogu potvrditi zaposleno u segmentu strojne obrade u vrlo dobro pripremljenim natječajima za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Imamo zajednički interes u formiranju energetske politike ovog dijela Europe i postoji dugoročna suradnja američke i hrvatske vlade oko vođenja energetske politike u regiji. Ne postoje više državne nego regionalne energetske politike koje jamče održivost ovog dijela Europe”, istaknuo je Vrdoljak. Sve je dosad učinjeno kako bi Hrvatska bila dio rješenja energetske sigurnosti i neovisnosti za Europu i to je odlična prilika za Hrvatsku, kaže Amos Hochstein. “Važno je da dobri prijatelji i saveznici razgovaraju o ključnim stvarima kao što su energetska sigurnost - za Hrvatsku, regiju ali i Europu”, kaže Hochstein. (K.S.) Brojni novi i drugačiji zaposlenost Unutar brodogradilišta osnovan je niz uskospecijaliziranih tvrtki koje posluju u sklo cijenama. Iz Brodosplita već je isporučeno osam silosa za cementare i podmorski po najveći na svijetu okomiti generator vrućeg plina, atraktivna portalno-okretna lučka Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr U situaciji kada su knjige narudžbi, kad je riječ o gradnji brodova, gotovo prazne, Uprava splitskog Brodosplita je, po uzoru na njemačka brodogradilišta, odlučila iskoristiti mogućnosti svojih radionica i razvijati izvanbrodograđevne projekte te tako dodatno angažirati svoje projektante. Prvi takav posao napravljen je u suradnji s Tromontom, a radilo se o gradnji trupova za vjetroelektrane za tvrtku Acciona. Nastavilo se pak s nizom projekata, vrlo zahtjevnih i za projektante i za djelatnike. Stoga je unutar prostora brodogradilišta osnovan niz uskospecijaliziranih tvrtki koje posluju u sklopu grupacije, a počele su nuditi svoje usluge i izvan brodogradilišta po konkurentnim cijenama. Javnost se nedavno upoznala s isporukom podmorskog podizača naftovoda za bračku tvrtku Lagena što je, prema riječima predsjed- nika Uprave Brodosplita Darka Pappe, iskorak Brodosplita prema off shore tržišnom programu, odnosno poslovima proizvodnje opreme za istraživanje podmorja. Uz to, manje je poznato da je isporučeno još osam silosa namijenjenih cementarama - bio je to zajednički projekt Brodosplita i Zagreb Montaža-Vikoma ugovoren za njemačkog naručitelja, a isporučena su i tri hot-gas generatora (spremnika za plin) ugovorena za austrijsku tvrtku Atec Greco. Radi se i na korugaciji limova, raznim uslugama za plovne dizalice, montaži portalnih kranova... Okretanje novim poslovima Kada se tome pridodaju još i gradnja 12 brodova za nautički turizam, pa izrada trupa i nadgrađa za domaće naručitelje, izgradnja najvećeg na svijetu okomitog generatora vrućeg plina na ugljen te početak gradnje portalno-okretne lučke dizalice tipa Kranich 3000, može se reći da se u Brodosplitu polako okreću drukčijim poslovima. U knjizi narudžbi su i dva heavy liftera (brodovi koji se uglavnom ko- Brodogradilišta za razvoj visoke tehnologije One koji prate situaciju u brodogradnji razvijanje djelatnosti i proces osamostaljenja tvrtki u brodogradilištu podsjetit će na model restrukturiranja njemačkih brodogradilišta. Taj model je 2007. godine u Splitu predstavio prof.dr. Martin-Christoph Wanner, brodograđevni stručnjak i predavač na sveučilištu Rostock. Bitan korak u restrukturiranju je bio izmještaj iz brodogradilišta svega onog što nije klasična brodogradnja. Tako su se iz njemačkih brodogradilišta izmjestile i razvile tvornica propelera, tvornica motora, tvornica elektroničke opreme, dok je jedan od brodograđevnih dobavljača u Njemačkoj postao vodeći svjetski proizvođač solarnih elektrana. Sve te tvrtke koje su radile isključivo za brodogradilište danas gotovo 80 posto prihoda ostvaruju izvan matičnog brodogradilišta, a neke su postale i svjetski igrači. Wanner je tada istaknuo i kako je istočnonjemačka brodogradnja bila u puno težoj situaciji nego hrvatska. “Bitna je suradnja svih i osamostaljivanje tvrtki unutar brodogradilišta. Brodogradilišta su vrlo važna jer se u njima razvijaju visoke tehnologije. Brodogradnja je čvrsti lanac i da nema brodogradilišta, ne bi bilo ni visokih tehnologija”, naglasio je Wanner dodajući da se hrvatska brodogradilišta trebaju okrenuti gradnji specijaliziranih brodova kako bi se izbjegla konkurencija s Dalekog istoka. 15 www.privredni.hr Broj 3819, 17. ožujka 2014. ( 12 brodova Projekt Kapinci-Vaška Navodnjavanje za 2000 hektara gradi se za nautički turizam poslovi jamče pu grupacije, a počele su nuditi usluge po konkurentnim dizač naftovoda, a uz naručene jahte i jedrilice, već se gradi dizalica i još mnogo toga Doznaje se da se u suradnji s tvrtkom Adria Vinch razvija projekt izrade sidrenih vitala promjera 6,5 metara koji se koriste u naftnoj industriji. Radnici zadovoljniji Direktor nedavno osnovane tvrtke BrodosplitStrojna obrada Mirzad Talić izgradnju podmorskih podizača naftovoda za Lagenu smatra puno vrednijim iskustvom od samog financijskog efekta jer “je Brodosplit ušao u područje koje mu je do sada bilo nepoznato”. Talić naglašava i kako su radnici puno zadovoljniji kada su angažirani na neriste za postavljanje teške i vrlo skupe opreme za podmorske naftne bušotine) dužine 152 i širine 27 metara. Oni će biti opremljeni s po dvije dizalice čija pojedinačna nosivost može biti i do 1300 tona. Naručena su i tri plus dva jedrenjaka s tri jarbola dužine 60 i širine 10 metara koji će ostvarivati brzinu od 11 čvorova. Također se gradi jedna luksuzna motorna jahta duljine 60 metara koja će moći na svoje četiri palube u šest VIP kabina primiti 12 putnika. Riječ je o najvećoj takvoj jahti koja se gradi u Hrvatskoj, a njena je isporuka predviđena za ovu godinu. Gradi se i jedan riječni kruzer dug 105 metara koji će u svoje 82 kabine moći primiti 160 putnika, a grade se i dva broda za prijevoz kontejnera nosivosti po 22.000 tona. Popunjavanje navoza neće zaustaviti razvoj djelatnosti koje nisu vezane uz gradnju brodova kom poslu, nego kada su bili na čekanju - unatoč tome što su imali solidna primanja. Ovako su dobili nadu, dodaje on. Segment strojne obrade zapošljava 75 radnika raspoređenih u dvije tvrtke - Strojna obrada i Stroj, a ovisno o potrebi lako se prebacuju na poslove u druge odjele brodogradilišta. Isto tako, Brodosplit-Strojna obrada prema potrebi angažira radnike iz drugih tvrtki unutar grupacije. “Tvrtki Lagena odmah smo mogli ponuditi projektiranje, kvalitetnu strojnu obradu, bojenje te sve vrste ispitivanja u ekstremnim uvjetima. Njihov projekt nas je uveo u tajne projekata vezanih uz naftnu industriju. Kada sve ovo dobije potvrdu u praksi, u što uopće ne sumnjamo, krenut će sigurno i brojne narudžbe”, ističe Talić. Još postoji strah od budućnosti Brodosplit s ugovorenim poslovima ima popunjene kapacitete za cijelu 2014. i dobar dio 2015. godine, ali strepnja i neizvjesnost što će biti u idućem razdoblju još postoje. Nadaju se da će knjigu narudžbi popuniti veći brodovi, a priča se da je Brodosplit pred ugovaranjem gradnje brodova sličnih onima kakve je to brodogradilište gradilo do sada, te da je vrlo izgledna gradnja jednog putničkog broda. Unatoč tome, prema riječima Darka Pappe, popunjavanje navoza ne bi trebalo zaustaviti razvoj djelatnosti koje nisu vezane uz gradnju brodova na navozima. “Takvih poslova u Brodosplitu do sada nije bilo jer se smatralo da ovo brodogradilište takvi poslovi ne zanimaju, ali i zato što je tada u okolici Splita postojao niz tvrtki specijaliziranih upravo za ovakve poslove”, kaže Talić ističući da je Brodosplit prilagodio cijene svojih usluga tržištu i postao konkurentan u ovom dijelu poslovanja. U okviru Nacionalnog programa navodnjavanja Virovitičko-podravska županija dovršava najveći pilot-projekt sustava navodnjavanja u Hrvatskoj - KapinciVaška. Projekt je na državnoj razini pokrenut još 2005., a njegovo dovršenje se očekuje u ljeto iduće godine, kada će 2000 hektara navodnjavanih poljoprivrednih površina uskoro dobiti svoje prve korisnike. Do sada je položen cjelokupni cjevovod na istočnom dijelu projekta, a u fazi izgradnje je i crpna stanica čiji se dovršetak očekuje do sredine ove godine. Poljoprivredne površine ovog sustava smještene su u središnjem sjevernom području Županije, u Općini Sopje, većinom su u državnom vlasništvu (810 hektara), a ostatak je u privatnom (450 hektara). Tijekom 2013. godine vlasnici još oko 700 hektara iskazali su interes za proširenje sustava navodnjavanja pa je u tijeku izrada projektne dokumentacije za taj dio projekta. Ovaj sustav, koji je najveći sustav za navodnjavanje u Hrvatskoj, dovršava se u suradnji s Hrvatskim vodama. Vrijednost projekta iznosi 60 milijuna kuna, a iz proračuna Virovitičko-podravske županije u ovoj godini osigurano je 26 milijuna kuna za nastavak izgradnje. Osim ovoga sustava, Virovitičko-podravska županija planira još šest sličnih projekata staviti u funkciju: Novi Gra- dac-Detkovac, Đolta, Pitomača-Špišić Bukovica, Lukač, Čađavica i Orahovica. Provedbom ovih projekata do kraja 2020. godine sustavima za navodnjavanje trebala bi se pokriti petina ukupne poljoprivredne površine u toj županiji. U Hrvatskoj se od 206 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta trenutno navodnjava samo oko jedan posto. To nas stavlja među zemlje s najslabijim sustavom navodnjavanja u cijeloj Europskoj uniji. (K.S.) Kako izbjeći financijsko ropstvo? Financijska pismenost od malih nogu Učenici bi se već od sljedeće školske godine trebali pobliže upoznati s financijskom pismenošću koja se planira uvesti u sklopu Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja. Nevenka Lončarić Jelačić, viša savjetnica za nacionalne programe Agencije za odgoj i obrazovanje, na okruglom stolu Financijskim obrazovanjem do financijske pismenosti, istaknula je kako se načinom potrošnje može utjecati na tokove gospodarstva. “K tomu, građani često padaju u financijsko ropstvo jer nemaju kritičku distancu prema nekim proizvodima i uslugama”, istaknula je dodavši kako su to ozbiljne stvari zbog kojih je potrebno financijski opismeniti građane već od malih nogu. Financijsko opismenjavanje u kurikulumu, o kojem će javna rasprava biti otvorena u travnju, učenicima će pokušati dati odgovarajuća znanja, vještine te izgraditi stavove o odgovornoj potrošnji, raspolaganju džeparcem ili, primjerice, formiranju kućnog proračuna. Đema Bartulović iz Ministarstva gospodarstva naglasila je važnost kontinuirane edukacije koja vodi do dobrih financijskih odluka. Također, viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Damir Odak je napomenuo kako je važno da potrošač donosi educirane odluke, posebice jer financijski sustav redovito širi i povećava svoju ponudu. Dodao je i to da je od financijske nepismenosti još gora financijska polupismenost. Inače, okrugli stol je organiziran u sklopu obilježavanja Svjetskog tjedna novca (Global Money Week) od 10. do 17. ožujka, u kojem je prvi put sudjelovala i Hrvatska. (B.O.) 16 PV ANALIZA Privredni vjesnik Broj 3819, 17. ožujka 2014. ( 40.000 zaposlenih ( 1200 tvrtki ukupno ima hrvatska prehrambena industrija posluje u prehrambenom sektoru U Hrvatskoj i u regiji očekuje se rast potrošnje za hranu od četiri posto na godišnjo Budućnost prehrambene udruživanju, novim proizv Dok je prihod po zaposlenom u ovom sektoru u EU-u gotovo 200.000 eura, kod nas je on tek nešto viši od četvrtine te bro po zaposlenom u nas iznosi 16,23 posto, u EU-u je to 13,15 posto. U usporedi sa Zapadom mi smo i niskoproduktivni i usi Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr H rvatska prehrambena industrija zapošljava 40.000 radnika, 1200 tvrtki radi u tom sektoru i godišnje se u njemu okrene oko 40 milijardi kuna, od čega najviše u velikim tvrtkama. Istovremeno ovaj sektor ostvaruje 17 posto prihoda cijelog prerađivačkog sektora i 10 posto ukupnog izvoza iz Hrvatske. Prema statistikama, desetina cijelog hrvatskog bruto domaćeg proizvoda ostvari se u proizvodnji i trgovini hranom. No unatoč tome što se čini kako te brojke nisu loše u usporedbi s drugim članicama Europske unije, stanje nije dobro. I cijela Europska unija naslanja se na ovaj sektor koji je njena vodeća gospodarska grana. Čak 500.000 tvrtki, od čega je 99 posto malih i srednjih poduzeća, grize za svakog od 500 milijuna potrošača na tom tržištu. Čak 16 posto ukupnog prihoda industrije i 13,6 posto BDP-a ostvaruje se u ovom sektoru, u kojem radi 14,6 posto svih zaposlenih, odnosno više od 4,1 milijun. U nas ima još dosta solo igrača na tržištu poput Podravke, Kraša, Vindije, Franka, Kandita ili Gavrilovića No dok je prihod po zaposlenom u ovom sektoru u EU-u gotovo 200.000 eura, kod nas je on tek nešto viši od četvrtine te brojke, odnosno 55.724 eura. U sektor se tamo investira godišnje po zaposlenom 7100 eura, a u nas upola manje, oko 3600. Dok udio troškova po zaposlenom u nas iznosi 16,23 posto, u EU-u je to 13,15 posto. Uz krizu koja otežava poslovanje svima, prehrambena je industrija najteži udarac doživjela ulaskom Hrvatske u Europsku uniju kada je izgubila povlašteni izvozni status na tržišta Cefte. Uz to smo u usporedi sa Zapadom niskoproduktivni i usitnjeni u svim sektorima, nisko kapitalno opremljeni i nedovoljno ulaže- mo u razvoj tehnologija i proizvoda. Istovremeno smo previše usmjereni na domaće tržište, ovisimo o uvozu sirovina, a ne pazimo baš ni na to što sijemo i sadimo te imamo li tržište za te proizvode. Investitore zanima hrana Investitore zanima prehrambeni sektor unatoč ekonomskim prilikama, i tu se vidi potencijal, posebice za one koji žele raditi u regiji, kaže direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić. “Problemi domaće prehrambene industrije su i u organizacijskoj strukturi, kvaliteti upravljanja koja nije u skladu s očekivanjima investitora te nepovoljnom makroekonomskom okruženju. Trendovi u prehrambenoj industriji u EU-u idu u korist proizvođačima koji žele povećanje prinosa, inovativnost, etičke trendove i proizvodnju zdravih, ekoloških proizvoda. Novije članice EU-a pokazuju više sklonosti za proizvode koji dolaze iz Hrvatske i regije i oni mogu biti dobri partneri za naše proizvode. Na ta tržišta je jeftinije doći nego na razvijenija europska tržišta”, smatra Vedrana Jelušić Kašić. U Hrvatskoj je EBRD do sada uložio 2,86 milijardi eura u 156 projekata. U sljedećem razdoblju će se fokusirati na ublažavanje posljedica krize kroz podršku poduzećima, privatizaciju javnih poduzeća i restrukturiranje te unapređenje korištenja benificija članstva u EU-u. Nedostaje suradnja Boris Teški, vlasnik konzultantske tvrtke Instar, govoreći na Liderovoj konferenciji Prehrambena industrija - prilike za rast koja se bavila načinima ekspanzije ovog sektora u Hrvatskoj, rekao je kako je hrvatska prehrambena industrija pod pritiskom okruženja i u problemima s profitabilnošću. “Udruživanje je jedino rješenje i izlaz. Volio bih vidjeti više modela suradnje kao što su kooperacije i joint venture jer se u klasičnim preuzimanjima i spajanjima vidi stagnacija i nizak interes stranih ulagača”, kaže Teški. Dvije globalne prehrambene kompani- je Nestle i Danone rasle su kroz akvizicije, no danas surađuju međusobno ali i s drugima kompanijama kroz joint venture. Spajanjem dviju tvrtki narasla je kooperativa FrieslandCampina i sada je u 100-postotnom vlasništvu zadrugara. “Manjak interesa za povezivanje posljedica je loših odluka i ljudskog faktora, pa i prevelikog ega, a ne stvarnog stanja na tržištu”, ističeTeški. U nas ima još dosta solo igrača na tržištu poput Podravke, Kraša, Vindije, Franka, Kandita ili Gavrilovića. Hoće li oni odabrati suradnju kroz klastere, kakvih je u Hrvatskoj već tridesetak u svim gospodarskim granama, ili kroz 17 www.privredni.hr Broj 3819, 17. ožujka 2014. ( oko 40 mlrd kn ( sektor ostvari 10% godišnji promet sektora ukupnog hrvatskog izvoza oj razini e industrije u vodima i tržištima ojke, 55.724 eura. U sektor se tamo godišnje investira po zaposlenom 7100 eura, a u nas upola manje. Dok udio troškova itnjeni u svim sektorima, nisko kapitalno opremljeni i nedovoljno ulažemo u razvoj tehnologija i proizvoda mil USD 6 Uvoz Razlika POKRIVENOST 64% 5 2, . 12 D 20 S Z rd U VO l U m Dobri primjeri udruživanja Nekoliko dobrih primjera udruživanja već ima u prehrambenoj industriji. Udruga Baby Beef ima veliki potencijal proizvoda na tržištu, no djeluje samo kao savez i nije kapitalno povezana. Klaster Slavonska jabuka bi mogao ostvariti svoj tržišni potencijal, a i Poljoprivredna zadruga Agro-Istra je već ostvarila prihod veći od milijun eura. Klaster Hrvatski pršut želi biti tradicionalna domaća konkurencija onima iz Španjolske i Italije. “Cilj je bio i okupiti sve proi- . 12 D 20 S Z dU VO mlr Izvoz 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Izvor: DZS neke druge oblike, ostaje nam vidjeti. 1, 3000 2500 2000 1500 1000 500 0 -500 -1000 -1500 IZ Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj zvođače na jednom mjestu kroz partnerski, a ne konkurentski odnos i u njega je sada uključen 21 proizvođač s ukupnom proizvodnjom od 240.000 pršuta, dok su instalirani proizvodni kapaciteti od 500.000 pršuta”, ističe Darko Markotić iz Mesne industrije Braća Pivac. Klaster članicama omogućava zajednički nastup prema dobavljačima čime se jamči kvaliteta, količina proizvoda i niža cijena, a zajedno mogu otvoriti nova tržišta i pripremiti marketinški nastup. “Želja nam je smanjiti uvoz i povećati domaću proizvodnju jer sada niti pola potrošnje pršuta ne dolazi iz domaće proizvodnje”, kaže Markotić. Pozitivan primjer očekuje se i od Klastera konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora. Njime se želi umrežiti javni, privatni i i znanstveno istraživački sektor. “Temeljna mu je zadaća jačanje konkurentnosti i stvaranje dodane vrijednosti, osnivanje centara kompetencija čiji je cilj komercijalizacija inovacija i primjena novih tehno- logija u području hrane, horizontalno povezivanje, te suradnja s drugim klasterima konkurentnosti”, ističe članica Uprave Podravke Jadranka Ivanković. Dodala je kako se Podravka u dužem roku vidi u takvim strateškim projektima. “Trećina naših plasmana je vezana za Hrvatsku, trećina za regiju, a trećina za Europu u širem smislu”, ističe glavni tajnik Atlantic Grupe Ivan Mišetić. “Podizanje tržišnih udjela na već zauzetim tržištima sada nam je preskupo, no pozivamo sve koji nam se žele pridružiti u zajedničkom nastupu”, kaže Mišetić priznajući kako su već razgovarali s nekima o tome, no još nema konkretnih rezultata. Važnost domaćeg tržišta Kriza u Hrvatskoj ne traje od 2008. nego još dulje, smatra istraživač Ekonomskog instituta u Zagrebu Zoran Aralica. “U razdobljima kada je bilo pozitivnih trendova, uvjeti trgovanja su se pogoršali zbog pogrešne aloka- cije novca, što je ostavilo posljedice i na prehrambeni sektor. Kriza je pogoršala postojeće stanje i krenula na javni sektor”, smatra on. Dodao je kako je za svaku industriju važna internacionalizacija poslovanja, ali prije nastupa u inozemstvu treba sačuvati vlastitu poziciju na domaćem tržištu, upozorava Aralica. Pozivamo sve koji nam se žele pridružiti u zajedničkom nastupu, kaže Ivan Mišetić iz Atlantic Grupe Izvršni direktor Agrokora za strategiju i tržišta kapitala Zdravko Marić upozorava kako posljednjih 13 godina uvoz poljoprivrednih proizvoda nadmašuje izvoz. “Iako imamo tradiciju, prepoznatljivost u regiji, kvalitetu kao i sirovinsku osnovu, ovisni smo o primarnim proizvodima, mala nam je produktivnost i ne ulažemo u istraživanje i razvoj. Istovremeno prijeti nam visok trošak kapitala, visoka zaduženost poduzeća i konkurencija iz EU-a”, smatra Marić. “Nužno je povezati prehrambeni i poljoprivredni sektor te koristiti sve svoje potencijale poput zemljišta, koja treba okrupniti, obogatiti infrastrukturom i tako postati konkurentniji. Treba biti optimističan jer se i u nas i u regiji, prema procjenama stručnjaka, očekuje rast potrošnje na hranu za četiri posto godišnje”, naglašava Marić. Taj put može se ostvariti i kroz snažan turistički sektor. Boris Dujmović iz Marioline koja proizvodi krčke šurlice, tjesteninu koja je u lokalnim restoranima traženija od špageta, kaže kako je hrvatski proizvod potreban ugostiteljstvu jer mu daje dodanu vrijednost. “Iako je tehnologija strana, proizvod uvijek ostaje domaći, a suradnjom s hotelskim tvrtkama otvara se veliko tržište na kojemu se može postići viša cijena proizvoda i zadovoljan gost”, kaže Dujmović. Odlazak i na treća tržišta No ne treba samo ostati na regiji. Svijetli primjer je ulazak Zvečeva na police britanskog maloprodajnog lanca Tesco. Kako kaže Marin Pucar, predsjednik Uprave Zvečeva, na tome rade godinu i pol, a prva proizvodnja je upravo krenula. “S takvim lancima nije lako pregovarati, ali na kraju se isplatilo. Treba biti uporan i pronaći svoje prilike. To smo našli u našim čokoladicama Mond s kojim smo s low segmenta prešli u premium”, kaže Pucar. Okrenuti se možemo i prema Istoku na kojem su neki naši proizvodi odavno etablirani. Daljnji iskorak se može napraviti halal certificiranjem, ističe Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete. “Halal tržište je u svijetu vrijedno 1,3 trilijuna dolara”, ističe Dugonjić. Potencijal je i u halal turizmu jer takvi gosti u prosjeku potroše oko 1700 dolara, što je za 500 dolara više od prosječnih Europljana. 18 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3819, 17. ožujka 2014. ( 121 hostel ( 8907 ležajeva postojao u Hrvatskoj u 2013. nude hrvatski hosteli Hosteli u Hrvatskoj Hostelizacija: dobrodošao trend ili prijetnja klasičnom turizmu? Hrvatski ferijalni hostelski savez je upozorio Ministarstvo turizma na potrebu da se, izmjenom važećeg pravilnika, uvede kategorizacija hostela i time stane na kraj negativnim trendovima koji se uočavaju na tom području Hosteli u Hrvatskoj Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr ŽUPANIJE U ZAGREBAČKA KRAPINSKO-ZAGORSKA KARLOVAČKA VARAŽDINSKA PRIMORSKO-GORANSKA LIČKO-SENJSKA ZADARSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŠIBENSKO-KNINSKA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA SPLITSKO-DALMATINSKA ISTARSKA DUBROVAČKO-NERETVANSKA MEĐIMURSKA GRAD ZAGREB UKUPNO Hrvatskoj, prema podacima s kraja 2013., postoji 121 hostel, a već u prvim mjesecima 2014. najavljeno je otvaranje nekoliko novih. Turistički radnici, pak, upozoravaju kako se moraju zaustaviti negativni trendovi koji su se na tom području počeli uočavati. Mora se na vrijeme, kažu, spriječiti hostelizacija stambenih zona te uvesti kategorizacija. Svi smo svjesni kako treba uvesti reda i regulirati rad hostela, ističe Tonči Glavina, vlasnik hostela Postoji li problem hostelizacije Hrvatske ili je stvar u definicijama? “S jedne su strane pojedini hosteli multifunkcionalni, pa se u nekim stvarima mogu svrstati uz bok hotela s više zvjezdica, dok imate i hostele koji imaju tek nekoliko kreveta i nemaju drugog sadržaja”, kaže glavni direktor Hrvatskog ferijalnog hostelskog saveza (HFHS) Tihomir Plejić. “Dakle, hosteli nisu kategorizirani, i to je potrebno mijenjati. Jedna od negativnosti u njihovu razvoju je i sve češća pojava da se veći stan u stambenoj zgradi pretvara u hostel”, kaže. A to je, napominje on, u suprotnosti s osnovnom filozofijom Broj poslovnih jedinica 1 1 2 1 22 4 16 1 6 2 26 10 3 2 24 121 Broj kreveta 62 57 96 261 2.367 133 933 16 270 141 1.422 1.231 129 53 1.736 8.907 Iskorištenost kapaciteta u danima 32,6 7,8 94,1 12,8 67,4 78,8 88,3 35,9 57,5 66,1 85,2 65,3 103 37,1 72,9 71,4 Izvor: Hrvatski ferijalni i hostelski savez putovanja mladih ljudi, koji su najčešći korisnici hostela. Hostel, objašnjava Plejić, treba biti samostojeći objekt koji ima i ugostiteljsku djelatnost i ne bi trebao biti smješten u stambenoj jedinici. “Stoga smo upozorili Ministarstvo turizma i nadamo se da će ono pokrenuti izmjene važećeg pravilnika, te urediti problematiku hostela na drugačiji način”, kaže Plejić. Hrvatski ferijalni hostelski savez, inače, upravlja (prema lanjskim podacima Ministarstva turizma) s vlastitih šest velikih hostela - u Puli, Rijeci, Velom Lošinju, Zadru, Dubrovniku i Zagrebu, te s još pet pridruženih hostela u kojima je ukupno više od 1000 kreveta. Njihovi gosti, njih oko 60.000 godišnje, ostvare oko 100.000 noćenja. Kratkoročni učinci Od prošle godine još jedna negativnost je došla do izražaja - gotovo bezobrazno podizanje cijena u hostelima za vrijeme održavanja masovno posjećenih zabavnih događanja, poput Ultra festivala u Splitu. “Takva pojava kratkoročno može imati financijske učinke, ali dugoročno šteti destinaciji”, kaže Želimir Kramarić, pomoćnik ministra turizma. On predlaže da se privatni smještaj organizira putem difuznih hotela, kod kojih postoji zajednička recepcija za više objekata, a da se hosteli diferenciraju u odnosu na privatni smještaj. Stihijskom podizanju cijena svakako treba doskočiti, no Kramarić ističe i da unutar destinacije treba dobro promisliti o tome kakav utjecaj veliki festivali imaju na ljetni odmorišni turizam. “Stvaramo novi doživljaj mlađim gostima i već imamo efekte - mlađi gosti koji su došli zbog festivala nagovaraju i svoje roditelje da posjete Hrvatsku. To nam je otkrio i brazilski dužnosnik u Ministarstvu turizma gdje su također primijetili taj trend. No u svemu tome mora se voditi računa o smještajnoj strani, da ne dođe do napregnutosti”, ističe Kramarić. Ne piliti granu na kojoj sjedimo Poznavatelji turističkih kretanja nemaju dileme o tome da će hosteli i nadalje biti važan faktor u razvoju turizma, ali bez zaustavljanja negativnih Rast broja noćenja od 30,9 posto Ukupno gledano, hrvatski hosteli nude 8907 ležajeva, a lani su zabilježili 636.023 noćenja ili 30,9 posto više nego 2012. Velika većina hostelskih gostiju, njih oko 83 posto, su stranci, dok tek 17 posto čine domaći gosti. Među gostima najviše je studenata - tijekom prošle godine ostvarili su 225.375 dolazaka, a taj broj veći je za čak 41,8 posto nego godinu prije. Zauzetost kapaciteta kod hostela u Hrvatskoj u prosjeku iznosi 71,4 dana, ali je kod hostela koji su učlanjeni u Hrvatski ferijalni hostelski savez ona znatno viša i iznosi čak 121 dan u godini. Iako bi se očekivalo da je Zagreb najjača hrvatska hostelska destinacija, posebno zbog atraktivnosti i izvan ljetne turističke sezone, primat mu je po broju hostela uzeo Split, koji ima 26 hostela s ukupno 1422 kreveta. Zagreb broji 24 hostela s ukupno 1736 kreveta, a kad se gleda županijska rasprostranjenost, hostelski lider je Primorsko-goranska županija u kojoj su 22 hostela, ali s uvjerljivo najviše kreveta, čak 2367. trendova neće biti ni pravog razvoja. U suprotnom, može se dogoditi da prepilimo granu na kojoj sjedimo. “Kao i većina turističkih radnika, mišljenja sam da treba podržati razvoj hostelske mreže i povećanje broja hostela. Činjenica je da su upravo hosteli doveli mnoge nove goste u određene destinacije”, ističe Tonči Glavina, vlasnik hostela i agencije Eklata iz Zaostroga. “Isto tako, svi smo svjesni kako treba uvesti reda i regulirati rad hostela. Mislim da treba propisati minimalan broj postelja koji hostel mora imati, primjerice 50”, kaže. Glavina posebno ističe kako hosteli u Hrvatskoj moraju zadovoljavati standarde kakve imaju u Europi. A to opet znači - imati zajedničku prostoriju za goste, kuhinju i ostale sadržaje koji danas brojnim manjim hostelima nedostaju. 19 www.privredni.hr Broj 3819, 17. ožujka 2014. ( 50% smještaja ( 57.783 kućanstva u Hrvatskoj nude privatni iznajmljivači pružalo je tu uslugu prošle godine (podaci DZS-a) Difuzni i integralni hoteli Udruživanjem iznajmljivača do bolje ponude Smještaj u kućanstvima, kaže ministar turizma, jedan je od najvećih izazova hrvatskog turizma. Stoga se i u Strategiji razvitka turizma posebna pažnja pridaje pretvaranju dijela takvih kapaciteta u različite oblike kolektivnog smještaja, a preduvjet za to su i predložene promjene pravilnika o hotelima Sanja Plješa pljesa@privredni.hr P rije skoro 40 godina talijansku pokrajinu Friuli pogodio je potres. Razmišljajući o tome kako obnoviti objekte u gradovima i mjestima u toj pokrajini, Talijani su odlučili izgraditi difuzne ili raspršene hotele. To su međusobno odvojeni objekti sa zajedničkom recepcijom i pratećim sadržajima. Od tada do danas u Italiji je izgrađeno šezdesetak takvih hotela, i to uglavnom u turističkim mjestima. Nakon toga difuzni hoteli počeli su se graditi i u drugim zemljama, pa i u Hrvatskoj. Prvi takav hotel kod nas nalazi se u staroj gradskoj jezgri u Šibeniku. U njemu je okupljeno nekoliko privatnih iznajmljivača kako bi na taj način unaprijedili vlastitu, ali i gradsku turističku ponudu. Difuzni hoteli po mnogočemu se razlikuju od standardnih, a za njih se može reći da su pravo osvježenje u turističkoj ponudi jer umrežavaju privatne iznajmljivače s ciljem podizanja zajedničke konkurentnosti i promocije na tržištu. U želji da potakne udruživanje iznajmljivača i stvaranje difuznih hotela, Ministarstvo turizma pripremilo je izmjene i dopune Pravilnika za hotele, pa se u kategorizaciju objekata uvode i dvije nove hotelske vrste - difuzni hotel i integralni hotel. Difuzni i integralni hotel međusobno se razliku- ju u vrlo malo postavki. U jednom i drugom slučaju riječ je o privatnom smještaju raspršenom u tri i više objekata u istom naselju, u kojem se nude doručak i druge ugostiteljske usluge, uz uporabu zajedničke recepcije i prostorije za boravak. Razlika je samo u tome što se difuzni hoteli nalaze pretežno u starim ruralno-urbanim strukturama te su uređeni i opremljeni na tradicijski način, dok se taj zahtjev ne primjenjuje na integralne hotele. Pojašnjavajući razliku između difuznog i integralnog hotela, Željko Cvrtila, načelnik Sektora za standarde pri Ministarstvu turizma, je rekao kako se kod difuznog hotela udružuju najmanje tri privatna iznajmljivača, i to u staroj gradskoj jezgri u nekoj destinaciji, ili pak tri stare kuće izvan tih jezgri. Gornja granica udruživanja nije određena. Umrežavanje privatnih iznajmljivača Privatni smještaj čini 50 posto ukupnog smještaja u našoj zemlji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle su se godine 57.783 kućanstva, ili 4,8 posto više nego 2012., bavila iznajmljivanjem. U tim oblicima smještaja re- gistriran je 416.991 krevet što je više od 45 posto ukupne smještajne ponude u Hrvatskoj. Privatni je smještaj prošle godine zabilježio 3,2 milijuna turističkih dolazaka, 6,4 posto više, i 22,1 milijun noćenja ili 3,4 posto više nego godine ranije. Ujedno je to i više od 34 posto svih ostvarenih noćenja u hrvatskim smještajnim objektima. Prosjek boravka turista u privatnom smještaju iznosi sedam dana, a prosječna godišnja popunjenost je 53 dana. “Sve su to razlozi zbog kojih za obiteljski smještaj u kućanstvima možemo reći da je jedan od najvećih izazova hrvatskog turizma. U Strategiji razvitka turizma do 2020. godine posebno je naznačeno stvaranje preduvjeta za pretvaranje dijela kapaciteta u različite oblike kolektivnog smještaja uz zadržavanje postojećeg udjela u hrvatskoj smještajnoj strukturi”, rekao je Darko Lorencin, ministar turizma. Dodao je kako je udruživanje obiteljskog smještaja kroz difuzne hotele jedna od ključnih aktivnosti Nacionalnog programa unapre- Cijene određuju iznajmljivači, a Ministarstvo obavlja registraciju Govoreći o prednostima difuznih i integralnih hotela u odnosu na neke druge smještajne objekte, Željko Cvrtila je istaknuo kako svi vlasnici privatnog smještaja koji sklapaju ugovor s tvrtkom vlasnicom difuznog hotela ostvaruju određene prednosti. “Turističke agencije će moći bolje i sigurnije integrirati takav privatni smještaj u svoju ponudu, pa će i turistima biti lakše i zanimljivije odlučiti se za boravak u difuznom ili integralnom hotelu. Za sada već postoji interes u Istri, Šibeniku i Zadru za takav oblik udruživanja”, naglasio je Cvrtila. Dodao je kako će cijene smještaja po osobi i po sobi, prehrane (tamo gdje će se ponuditi doručak) ili dodatnih sadržaja odrediti privatni iznajmljivači ujedinjeni u difuznom hotelu, dok će boravišnu pristojbu plaćati sama tvrtka koja će na kraju ispostavljati račun turistima. No, da bi sve funkcioniralo kako treba, Ministarstvo turizma obavljat će registraciju difuznog hotela, dok će sve ostalo obavljati županija u kojoj se taj hotel nalazi. đenja obiteljskog smještaja, a provodi se kako bi se razvila i unaprijedila kvaliteta smještajne ponude te profesionalizirao privatni smještaj. Uz to, difuzni hoteli nastaju i zbog poticanja tržišne prepoznatljivosti smještajnih objekata, povećanja popunjenosti tih kapaciteta u pred i posezoni te ponajviše zbog poticanja mikroekonomije. Oznaka spa od sada svima Kod integralnog hotela riječ o udruživanju novosagrađenih objekata u novim kvartovima ili dijelovima nekog turističkog odredišta. Prema novom pravilniku, također, Kod difuznog hotela udružuju se najmanje tri privatna iznajmljivača svi objekti - pa tako i difuzni i integralni hoteli - u kojima se pružaju i zdravstvene usluge, mogu se nazivati i lječilišnom vrstom te na svoj objekt staviti oznaku “lječilišni” (spa). Naravno, za to moraju biti ispunjeni određeni uvjeti. U Ministarstvu smatraju da će mogućnost da se hoteli kategoriziraju i kao lječilišni objekti pridonijeti tržišnoj prepoznatljivosti, obogaćivanju ponude, jačanju konkurentnosti destinacije i, naposljetku, otvaranju novih radnih mjesta. 20 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3819, 17. ožujka 2014. ( oko 3250 t tereta ( 17 mil kn u prošloj godini prevezao Croatia Airlines uprihodili od toga (1% ukupnih prihoda) Sve manji udio zračnog prijevoza tereta u odnosu na ostale načine transporta Zračni prijevoz tereta je nepravedno zapostavljen Intenzitet prijevoza robe zrakoplovima u potpunosti je uvjetovan globalizacijskim trendovima, ekonomskim kretanjima i stupnjem razvoja gospodarstva pojedine zemlje Boris Odorčić odorcic@privredni.hr ne prihvate iste procedure i standarde te implementiraju potrebne tehnološke inovacije. Valja naglasiti kako je Međunarodna udruga zrakoplovnih prijevoznika razvila sofisticirani sustav procedura i regulativa zahvaljujući kojima su prijevoz i rukovanje teretom u potpunosti standardizirani. P ored svoje temeljne aktivnosti, prijevoza putnika i njihove prtljage, avioprijevoznici prevoze i teret robu i poštu. Međutim, taj vid njihove aktivnosti manje je poznat i nepravedno zapostavljen. Zlatko Širac, član Uprave Croatia Airlinesa, kaže kako se udio zračnog prijevoza tereta u odnosu na ostale načine smanjuje, što je trend u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. “Dakle, primat preuzimaju cestovni, željeznički, pa i pomorski Vrijednost robe koja se godišnje u svijetu preveze zrakoplovima iznosi oko 6,4 bilijuna dolara prijevoz tereta. Razlog je vrlo jednostavan. Naime, Europa je dovoljno mala da se kamionskim cestovnim prijevozom može gotovo preko noći doći na bilo koje odredište”, ističe on. Međutim, ni morski niti kopneni prijevoz tereta s aspekta sigurnosti i brzine dostave ne mogu se usporediti sa zračnim. “A te komparativne prednosti zračnog prijevoza, posebice brzina, dolaze do izražaja na dugolinijskim letovima”, napominje on. Croatia Airlines, nastavlja Širac, ponajprije je putnički avioprijevoznik i nema zrakoplove za prijevoz tereta. “Unatoč tomu, u prošloj godini prevezli smo oko 3250 tona tereta i od toga uprihodili oko 17 milijuna kuna. To je oko jedan posto naših ukupnih prihoda. A zbog toga što je osnovica relativno mala, vidimo veliki potencijal za rast zračnog prijevoza tereta”, naglašava Širac dodavši da kada bude izgrađena nova zračna luka, taj potencijal sva- kako može doći do izražaja. Važnost automatizacije procesa Intenzitet prijevoza robe zrakoplovima u potpunosti je uvjetovan globalizacijskim trendovima, ekonomskim kretanjima i stupnjem razvoja gospodarstva pojedine zemlje. Jer u procesu prijevoza robe zrakom sudjeluju Cestari prevezli više robe Cestovni prijevoznici u Hrvatskoj u četvrtom tromjesečju 2013. godine prevezli su više robe. S druge pak strane, željeznicom, rijekama, zrakom i morem prevezeno je manje robe. Drugim riječima, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u četvrtom tromjesečju 2013. ukupno je bilo prevezeno 29,2 milijuna tona robe, što je u usporedbi s istim razdobljem 2012. godine rast od 2,4 posto. Porast u prijevozu robe ostvaren je teretnim vozilima hrvatske registracije (za 4,3 posto). Naprotiv, pad za 0,7 posto pokazuju privremeni podaci za željeznički prijevoz, a manje robe prevezli su i hrvatski zračni prijevoznici (za 16,7 posto). Hrvatski brodari su istovremeno prevezli 3,8 posto manje robe. Inače, u razdoblju od siječnja do prosinca 2013. ukupno je prevezeno 111,3 milijuna tona robe, što je na godišnjoj razini povećanje od 1,5 posto. Porast prijevoza robe ostvaren je u cestovnom prijevozu (3,1 posto). Po- daci ostalih grana prometa pokazuju pad u prijevozu robe. zrakoplovni prijevoznici, prodajni zastupnici, špediteri, a izrazito važnu ulogu ima carina i njene administrativne procedure. Stoga se Međunarodna udruga zrakoplovnih prijevoznika IATA (International Air Transport Association) posljednjih godina snažnije bavi promoviranjem važnosti zračnog prijevoza robe i njegovog utjecaja na ekonomske aktivnosti i razvoj gospodarstva, ističući nužnost automatizacije procedura i dokumentacije koji su sastavni dio procesa prijevoza robe. Činjenica da je velik broj zrakoplovnih kompanija već dosegao maksimalnu razinu automatizacije procedura prijevoza tereta, nije dostatna za veći uzlet ovog tipa prijevoza, i ne može osigurati nužni globalni napredak sve dok i ostali sudionici u postupku prijevoza robe Sve brža usluga Širac naglašava da elektronička razmjena podataka pridonosi skraćenju procesa. Osim na brzini i učinkovitosti, tako zračni prijevoz tereta dobiva na konkurentnosti u odnosu na ostale vidove prijevoza, kaže on dodajući kako još uvijek postoje određena poklapanja dokumentacije i kako je zbog toga jedan od ciljeva imati zajedničke informatičke platforme za razmjenu podataka. Inače, vrijednost robe koja se godišnje preveze zrakoplovima u svijetu iznosi oko 6,4 bilijuna dolara. To je 35 posto od ukupne vrijednosti prevezene robe u svijetu. Dok od 2010. godine putnički prijevoz bilježi konstantan rast, a svjetska trgovina povećanje od 12 posto, zračni prijevoz robe bilježi znatno skromniji rast od dva posto. To ukazuje na činjenicu da ostali vidovi prijevoza robe rastu brže od zračnoga. Prije četiri godine udio prihoda od prijevoza robe u poslovanju zrakoplovnih kompanija iznosio je 11,4 posto, dok podaci za 2013. godinu pokazuju pad na devet posto. MERIDIJANI 21 www.privredni.hr Broj 3819, 17. ožujka 2014. Žene u poduzetništvu Pogled u svijet Visoke kamate mirišu na eksploataciju Poduzetnice su pokretači gospodarstva P oduzetništvo je gospodarska grana koja zahtijeva veliku kreativnost, snalažljivost, ali i popularni multitasking - obavljanje više poslova odjednom, a to su sve urođene vrline žena. Poduzetnice su snaga koja će malim ali značajnim koracima pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, rekla je Tina Lee Odinsky Zec, direktorica konferencije za žene u poduzetništvu, pod nazivom Invest for the Future nedavno održane u Zagrebu. Konferenciju, na kojoj su sudjelovale poduzetnice iz cijele Jugoistočne Europe, organizirali su Zagrebačka škola ekonomije i ma- nagementa te Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj, uz potporu Ministarstva poduzetništva i obrta. Cilj konferencije bio je potaknuti žene na poduzetničke projekte te im pružiti pomoć u međusobnom umrežavanju radi razmjene znanja i iskustva. Na Cilj konferencije bio je potaknuti žene na poduzetničke projekte te umrežavanje svečanom otvorenju konferencije Dražen Prosa, zamjenik ministra poduzetništva i obrta, je istaknuo kako to ministarstvo podupire razvoj ženskog poduzetništva i to kroz tri glavna područja: bespovratne potpore, povoljnije uvjete financiranja za poduzetnice te razne druge mjere podrške, uključujući podršku razvoju programa obrazovanja za poduzetništvo. “U Strategiji razvoja poduzetništva do 2020. godine značajno mjesto zauzima žensko poduzetništvo. Važno je istaknuti i kako se od ukupnog broja zaposlenih dvije trećine nalazi u tzv. malom gospodarstvu, a od toga su 45 posto žene. U budućnosti će Hrvatska i dalje nastojati biti regionalni lider u ženskom poduzetništvu”, naglasio je Prosa. (S.P.) Hypo banka Osniva se “loša banka”, podružnice se prodaju A ustrija će dijelove starog poslovanja Hypo banke, opterećenog velikim dugovanjima, izdvojiti u “lošu banku”, a podružnice u zemljama bivše Jugoslavije bit će prodane u najkraćem mogućem roku, najavio je prošli tjedan Michael Spindelegger, austrijski ministar financija. Spindelegger je definitivno isključio mogućnost da cijeli Hypo ode u stečaj, što bi moglo donijeti mnogo više nepredviđenih financijskih rizika. Središnje vlasti će od Koruške, bivšeg vlasnika Hypo banke, tražiti da sudjeluje u troškovima po- stupnog zatvaranje “loše banke”, kao i od ostalih ulagača i suvlasnika u kapitalu, rekao je Spindelegger. Bijes javnosti zbog spašavanja banke novcem poreznih obveznika bio je glavni razlog zbog kojeg je Spindelegger do zadnjeg trenutka razmatrao sve opcije za rješavanje sudbine Hypo banke. Da je banka završila u ste- čaju, to bi donijelo izravne gubitke suvlasnicima za koje jamči Koruška kao i njemačkoj Bayerische Landesbank, još jednom bivšem vlasniku. No i od njih će sada austrijske vlasti tražiti da sudjeluju u troškovima zatvaranja banke. Plan za Hypo znači da će austrijski državni dug porasti za oko šest posto BDP-a, procijenili su stručnjaci u Austrijskoj središnjoj banci. Iz hrvatske podružnice Hypo banke poručeno je da se sada ta banka može koncentrirati na normalno poslovanje i neopterećeno nastaviti proces privatizacije. (I.V.) dr. Uroš Dujšin K oliku bi kamatu trebao platiti dužnik? To se pitanje postavlja već tisućama godina. Babilonski vladar Hamurabi odredio je njihovu gornju granicu Stav da vjerovnici izrabljuju dužnike u povijesti je bio prilično uobičajen; Shakespeare ga je ovjekovječio Shylockovim zahtjevom za “funtom mesa”. I simpatije Charlesa Dickensa su bile na strani dužnika: ne- litičari konzervativne desnice drže predavanja o potrebi štednje. No poduzeća i potrošače se stalno nagovara da uzimaju kredite. U vrijeme kada se, kao u posljednjih nekoliko godina, rast zaduženosti usporava, počinje se strahovati i nastojati taj rast ubrzati. Tjeranje u naručje kamatara A s obzirom na opće raspoloženje, politika kupovanja bezvrijedne aktive, kakvu su provodile središnje banke, olakšala je vladama financiranje deficita. Teškoće u dobivanju kredita od komercijalnih banaka je vjerojatno potaklo kreditiranje uz smanje- na 33,5 posto. Brut, atentator na Julija Cezara, prekoren je jer je tražio 48 posto kamata na zajam u vrijeme kada je legalni limit bio 22 posto. Aristotel je tvrdio da, s obzirom na to da kovanice za razliku od stoke ne “nose plodove”, ne bi trebalo plaćati kamate na zajam odobren susjedu. U srednjem vijeku bi se uzimanje visokih kamata smatralo lihvom. No definicija toga što je “pretjerana” kamata se mijenjala tijekom vremena, a u nekim saveznim državama SAD-a i dalje postoje plafoni na kamate za određene vrste zajmodavaca. (Ne)produktivni zajmovi Neki katolički pisci poput Hilairea Belloca razlikuju produktivne od neproduktivnih zajmova. Zaračunavanje kamata bolesnom prijatelju ili nekome tko je izgubio posao je pogrešno, no kamate na kredite poslovnom čovjeku koji gradi tvornicu je opravdano. Obračunavanje kamata na neproduktivni zajam je pokušaj “ubiranja ljetine s pustog zemljišta”. sretnog gospodina Dorrita koji je čamio u zatvoru u Marshalseau ili šarmantnog gospodina Micawbera koji je uvijek bio korak ispred svojih vjerovnika. No sama činjenica da je Dorrit sjedio u buksi ukazuje na to da je u 19. stoljeću stav prema insolventnim dužnicima uvelike radikaliziran. Insolventni dužnik bio je nesretnik koji nije uspio održati svoj dio ugovorene obveze, a zaduživanje se smatralo nemoralnim. U novije vrijeme simpatije su mnogo sklonije dužnicima, što je neizbježno nakon desetljeća tijekom kojih je zaduženje potrošača silno poraslo. Posebno je pitanje tzv. zajmova na plaće koje pojedinci uzimaju potkraj mjeseca, dok ne dobiju sljedeću plaću. U određenom razdoblju svog života većina ljudi je zadužena. Uostalom, kako se pokazuje, zaduženost je praktički neizbježna, a ako se možete zadužiti dok ste mladi i možete očekivati rast dohotka u budućnosti, tijekom života se može isplanirati potrošnja. S druge strane, vladama po- U novije vrijeme su simpatije mnogo sklonije dužnicima nje realnih dohodaka uslijed visoke nezaposlenosti i sporog rasta nadnica. Standardni argument protiv plafona za kamate je u tome da on ograničava pristup kapitalu i tjera dužnike u naručje kamatara čije su metode utjerivanja dugova često neugodne. No standardni argumenti ne drže vodu u političkom smislu - postoji upravo iskonska mržnja prema visokim kamatama. One mirišu na eksploataciju ranjivih, udarajući čovjeka kad je već nokautiran. S obzirom na teret zaduženja koji pritišće zapadnjačke privrede može se pridobiti malo glasova putem politike koja vodi računa o pravima vjerovnika. Dugove se može smanjiti stečajem, inflacijom ili financijskom represijom (uz držanje kamatnih stopa što nižima). Teško je liti suze nad vjerovnicima, no oni su ionako u ovoj priči zapostavljena strana. 22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Rastu prihodi od indirektnih poreza Uprava za indirektno oporezivanje BiH naplatila je u 2013. 5,88 milijardi KM, a u prva dva mjeseca 2014. 940,5 milijuna KM indirektnih poreza što je na godišnjoj razini za 6,47 posto više. U strukturi naplaćenih indirektnih poreza najviše je prikupljeno od PDV-a, pa je tako u dva mjeseca 2014. u odnosu na isto lanjsko razdoblje od tog poreza prikupljeno 43 milijuna KM više. Također porasli su i prihodi od carina za 14,36 posto, trošarina 3,83 i cestarina za 15,12 posto. EU za rekonstrukciju Zračne luke Mostar Peter Sorensen, posebni izaslanik EU-a za BiH, izjavio je kako je EU zainteresiran da Mostar financijski podrži u rješavanju nekoliko komunalnih problema, a ponajprije kad je riječ o rekonstrukciji Zračne luke Mostar. Uz podršku EU-a u Mostaru je predstavljen novi plan za razvoj i proširenje zračne luke koja bi potencijalno, ako se iskoristi na dobar način, mogla postati izvor ekonomskog prosperiteta i zapošljavanja u regiji. Sorensen je također iskazao zanimanje EU-a da sudjeluje u završetku gradnje sportskog centra, te izgradnje prečistača otpadnih voda i gradskog deponija. Modriča: gubitak 5,8 milijuna KM Rafinerija ulja Modriča, koja je kao i cjelokupna naftna industrija Republike Srpske u ruskom vlasništvu, prošle je godine zabilježila poslovni gubitak od 5,8 milijuna KM, tako da se akumulirani gubitak Rafinerije popeo na 52,09 milijuna KM, objavila je Banjalučka burza. Rafinerija je u 2013. ostvarila prihod od 59 milijuna KM, a u 2012. godini 80 milijuna KM. Privredni vjesnik Broj 3819, 17. ožujka 2014. ( više od 20 zakona propisuje visinu fiskalnih i parafiskalnih nameta Nezaposlenost - najteža bolest u Bosni i Hercegovini Propale porezne giljotine Poslodavci, vlasnici tvrtki koji zapošljavaju više od pet radnika i redovno podmiruju sve obveze prema državi su nacionalni heroji, kaže Duljko Hasić Zdravko Latal latal@privredni.hr N ajteža bolest od koje godinama boluje Bosna i Hercegovina je - nezaposlenost. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, stopa nezaposlenosti je veća od 30 posto, uključujući i one koji rade na crno, a njih nije mali broj ni u tvrtkama u državnom vlasništvu. Valja napomenuti kako se procjenjuje da stopa nezaposlenosti bez sive ekonomije iznosi oko 20 posto. Od toga više od 60 posto mladih traži posao, kažu u Misiji MMF-a u Sarajevu. Građani na rubu egzistencije Istodobno, sindikati upozoravaju vlasti na prekomjerno zaduživanje kod MMF-a jer ta financijska institucija nije od nezaposlenosti i ekonomskih teškoća izliječila ni jednu od 180 država koje s njom imaju potpisane standby aranžmane. Uz to, zemlju ovih dana potresaju brojni prosvjedi nezadovoljnih radnika i građana jer je ogroman broj njih doveden na rub egzistencije. Pale su četiri županijske vlade, a u Sarajevu građani inzistiraju da i vlada Federacije BiH podnese ostavku. Polako, ali sigurno, epidemija nezadovoljstva širi se i na Republiku Srpsku i Distrikt Brčko. Zahtjevi su uglavnom isti: zapošljavanje, revizija kriminala u privatizaciji, reorganizacija državne uprave te ukidanje 10 županija, 10 premijera, 95 ministara, 295 zastupni- ka, 58 izaslanika i cjelokupne njihove administracije. Bila bi to milijunska ušteda koja bi se mogla usmjeriti u proizvodnju i zapošljavanje. Narod traži više posla, veće plaće i Poslodavci su obvezni godišnje popuniti više od 150 raznih obrazaca i prijava mirovine, ali se još nitko nije sjetio da zatraži smanjenje poreza. Prosvjednici traže ekspertne vlade, ali je malo stručnjaka spremnih preuzeti odgovornost da do općih izbora u listopadu vode ministarstva u kojima su se udomili činovnici po stranačkim, obiteljskim ili nekim drugim neregularnim kriterijima. Što će se još sve događati u Bosni i Hercegovini idućih dana i mjeseci teško je i neizvjesno prognozirati jer se na izlazu iz tunela nagomi- lanih problema ne nazire svjetlo. Prof.dr. Duljko Hasić, analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH i direktor Instituta za edukaciju, jedan od puteva do novih radnih mjesta i oživljavanja ekonomije vidi upravo u smanjenju poreza. Radnik u BiH je danas svjetski šampion u plaćanju poreza državi, entitetima, županijama i općinama. Tu istu formulaciju potvrdila je revizorska kuća KPMG, a na naše pitanje provode li vlasti neke aktivnosti na smanjenju poreza, dobili smo negativan odgovor. Vlasti su zaboravile na programe smanjenja poreza koje su u suradnji s poslodavcima, visoki međunarodni predstavnici i OHR ponudili vlastima prije šest i više godina pod nazivima “giljotina” i “buldožer”. Visoki predstavnik Paddy Ashdown se prije 10 godina sa žutim radničkim šljemom na glavi popeo na iznajmlje- ni buldožer i najavio akciju “buldožer”, odnosno sječu poreza. Nažalost, porezi nisu sasječeni nego povećani. Za turizam tvrde da je razvojna šansa BiH, a prosječna plaća 20 zaposlenika u jednom sarajevskom hotelu koji nudi i termalne kupke nije veća od 600 konvertibilnih maraka. Na tu plaću poslodavac mora uplatiti državi 452 KM, odnosno za 20 uposlenika na godinu dana 108.480 KM. Nejedinstveno tržište Poslodavci, vlasnici tvrtki koji zapošljavaju više od pet radnika i redovno podmiruju sve obveze prema državi su nacionalni heroji, kaže Hasić. Kako bi poduzeće nesmetano poslovalo u BiH, mora se pridržavati više od 20 zakona kojima se utvrđuje visina brojnih fiskalnih i parafiskalnih nameta, a oko 30 zakona predviđa kazne u slučaju neplaćanja poreza. Poslo- davci su obvezni godišnje popuniti više od 150 raznih obrazaca i prijava. Uza sve to, tržište BiH nije jedinstveno. Podijeljeno je na dva entiteta u kojima su različite porezne osnovice. Što zbog visokih poreza, što zbog tržišne rascjepkanosti, inozemni kapital u sve većim krugovima zaobilazi zemlju. Doprinosi socijalnim fondovima na bruto osnovicu plaća u Federaciji BiH su za 28,79 posto viši od doprinosa u Republici Srpskoj, a obračunati na neto plaće za 50,07 posto. Ta opterećenja u BiH su daleko veća u odnosu na zemlje u okruženju i članice EU-a, izračunao je Hasić. On je upravo ovih dana jednim pismom upozorio međunarodne institucije u BiH da su na sceni u srpskom entitetu vrlo ozbiljni procesi kojima se dodatno urušava jedinstveno tržište zemlje, što može imati značajne implikacije i za njen suverenitet. 23 www.privredni.hr Broj 3819, 17. ožujka 2014. ( na 75,4% BDP-a *vijesti narastao javni dug Slovenije (radi sanacije banaka) Pojačani nadzor nad Slovenijom Upozorenje EK sredite državu! Eksperti u Bruxellesu procijenili su da Slovenija nije pouzdana u mjerama za smanjenje javnofinancijskih deficita. Politička nomenklatura EU-a stoga je stavlja pod posebnu prismotru Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr N ije trebalo dugo čekati na potvrdu opravdanosti sve one suzdržanosti kojom je u Sloveniji dočekana objava podatka o iznenađujuće visokom rastu BDP-a u posljednjem kvartalu 2013. godine. Dva dana nakon statističke poslastice o 2,1 posto većem BDP-u, Olli Rehn, europski povjerenik za gospodarske i financijske poslove, pogasio je svaku moguću euforiju odvođenjem Slovenije u nastavni kabinet za učenike s poteškoćama u razvoju. Mala je utjeha za Sloveniju što se tamo našla zajedno s Francuskom. Obje države Europska komisija stavlja na režim pooštrenog nadzora. Eksperti u Bruxellesu procijenili su da Slovenija, slično i Francuska, nisu odlučne i pouzdane u mjerama za smanjenje javnofinancijskih deficita ispod dopuštena tri posto BDP-a. Politička nomenklatura EU-a stoga ih stavlja pod posebnu prismotru, upotrijebivši prvi put novi instrument iz nedavno pojačanog Pakta za stabilnost i rast. Rastrošno s vremenom Praktično to znači da će u Sloveniju, jednako tako i u Francusku, svako polugodište doći inspektori EK-a. U Sloveniji će provjeravati kako se provode preporuke za sanaciju bankarskog sustava. Posebno će motriti na fiskalnu politiku te na ritam reformi. Dosadašnje mjere što ih je počela provoditi Slovenija za Komisiju nisu dovoljne niti ih se odlučno provodi. Rizik je prevelik pa EK šalje Sloveniju na popravak. Upozorenja iz Bruxellesa vlada Alenke Bratušek mora uvažiti u pripremi nacionalnog reformskog programa i u izradi programa stabilnosti. Oba dokumenta obvezna je dostaviti Europskoj komisiji do 15. travnja. Već u lipnju u Bruxellesu objavljuju novu ocjenu za Sloveniju. Izravno će se izjasniti je li rizik od neispunjenja javnofinancijskih mjerila isti, veći ili se smanjio. Iskustva iz dosadašnjeg kriznog upravljanja očito su pokazala da su države u poteškoćama najrastrošnije s resursom vremena. Oklijevaju i odugovlače u trenutku kada treba reagirati brzo i odlučno. Slovenija i Francuska, u okviru nove sanacijske politike, stoga su stavljene na “kratke uzde”. U sličnom režimu otprije nalaze se Italija i Hrvatska, a Španjolska je dobila izlaznicu te više nije pod strogim nadzorom. Ključne zamjerke Sloveniji U zimskoj prognozi Komisija je procijenila brzinu kojom Slovenija povećava svoj javni dug opasnom. Pretkrizne 2008. godine iznosio je 23 posto BDP-a. Najnovijim zaduživanjem za sanaciju bankarskog sustava narastao je na 75,4 posto BDP-a. Visina duga određuje i visinu kama- ta. Stoga je manji javni dug važan posebno za gospodarstvo kojemu su prijeko potrebni jeftiniji krediti. EK zamjera Sloveniji i preveliko uplitanje države u gospodar- Inspektori Europske komisije redovito će provjeravati provode li se u Sloveniji njihove preporuke stvo te loše upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu. Stoga očekuje i zahtijeva odlučnije poteze u privatizaciji. To će, dakako, izazvati velika trvenja s obzirom na to da pojedine stranke svoj rejting podupiru protivljenjem svakoj rasprodaji obiteljske srebrnine. EK izražava zabrinutost i zbog erozije troškovne konkurentnosti slovenskih poduzeća čemu su veliki obol dala i tajkunska isisavanja u doba posljednjeg vlasničkog preslagivanja. Deset godina članstva u EU-u: Bez EU-a kriza bi udarila žešće U Prešernovoj pjesmi majka zdvaja nad nezakonitim djetetom – Kaj pa je tebe treba bilo (Zašto sam te rodila)? Tako otprilike danas u Sloveniji zdvajaju i strukture na proračunskom financiranju. Ne znajući dokle će se ići s redukcijskom dijetom, pa sve više proračunskih mušterija lamentira na sličan način. Što nam je trebao EU?! Međutim, desetak slovenskih gospodarstvenika priupitanih povodom 10. obljetnice ulaska Slovenije u članstvo EU-a je li taj korak bio koristan, odgovorilo je pozitivno. Janez Ajlec iz tvrtke za proizvodnju građevinske stolarije AJM čak je rekao da bez europskog t r ž i š ta ne vidi kako bi njegova tvrtka uopće mogla preživjeti sadašnju krizu. Štefan Pavlinjek (Roto, tvrtka za preradu plastičnih masa) također ne može zamisliti Sloveniju mimo EU-a. “Tih 10 godina bilo je razdoblje racionalizacija i ulaganja u razvoj, uz ostalo i uz pomoć novca EU-a”, rezolutan je Pavlinjek. Mariborski ekonomist hrvatskih korijena Davorin Kračun smatra da su osnovna očekivanja ispunjena. “Postali smo dio europskog tržišta, preuzeli euro te slovenska poduzeća u načelu djeluju na isti način i uz iste uvjete kakvi vrijede za ostala europska poduzeća. To danas doživljavamo kao uobičajenu stečevinu”, kaže Kračun uz dodatak da postoji kritična masa poduzeća koja su znala iskoristiti prednosti članstva u EU-u. Dokaz je izvoz koji odolijeva svim kriznim iskušenjima. “Da nismo u članstvu EU-a, kriza bi nas teže udarila”, uvjeren je Davorin Kračun, porijeklom iz Pregrade. Što će učiniti Lactalis Najavljeno ukidanje mliječnih kvota kojima je EU tridesetak godina dozirao stabilnost mljekarske proizvodnje, u Sloveniji očekuju s krajnjom strepnjom. Nedvojbeno je da će desetak zemalja znatno povećati proizvodnju mlijeka, što bi moglo prouzročiti i nestanak proizvodnje s brdsko-planinskih područja. Za slovenske mljekare prava je enigma kako će na nove okolnosti reagirati Lactalis, odnedavni vlasnik Ljubljanskih mlekarn i koliko će prerade preseliti u zagrebački Dukat. Žal za gotovinom Slovenski trgovci ljute se na sniženje praga za gotovinska plaćanja sa 15.000 na 5000 eura. “To će nam otežati poslovanje, a neće spriječiti sivu ekonomiju”, izjavio je Bojan Papič, prokurist Lesnine. Vodeći trgovac namještajem i opremom za dom daje prednost gotovini u odnosu na kartice gdje treba platiti proviziju, što uz smanjene marže nije više zanemariv trošak. Ambulante za propale poduzetnike Umirovljeni liječnik dr. Aleksander Doplihar vodi u Ljubljani ambulantu Pro bono, u početku predviđenu da zdravstveno skrbi za beskućnike i izbrisane građane. Na početku, 2002. godine, imala je 90 pacijenata. Danas Pro bono brine za više od 1000 pacijenata među kojima je najviše propalih poduzetnika. “Sada u ambulantu dolaze bivši vlasnici d.o.o.-a koji su ostali bez tvrtke, stana ili kuće”, potvrdio je dr. Doplihar. Druga ambulanata Pro bono radi u Mariboru, a priprema se otvaranje sličnih u Celju, Kočevju i Velenju. Za dobrovoljni rad u socijalnim ambulantama dosad se prijavilo 46 liječnika. 24 TURIZAM Privredni vjesnik Broj 3819, 17. ožujka 2014. ( 4,5 do 5,5 mil litara *vijesti Povećanje broja turista U Hrvatskoj je u veljači registrirano 134.417 turističkih dolazaka što je 6,7 posto više nego u istom mjesecu 2013. Istodobno je ostvareno 330.668 noćenja ili 3,6 posto više, prvi su podaci sustava turističkih zajednica koje je objavila Hrvatska turistička zajednica. U veljači su strani turisti zabilježili 73.829 dolazaka ili 11,8 posto više te 177.581 noćenje što je 5,5 posto više nego u veljači 2013. Domaći su gosti zabilježili 60.588 dolazaka ili jedan posto više te 153.087 noćenja, odnosno 1,3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Plitvička jezera među najljepšima na svijetu Na popisu jednog od novijih svjetskih portala namijenjenog ženama Womanitely. com, Nacionalni park Plitvička jezera nalazi se na sedmom mjestu od 10 najljepših svjetskih nacionalnih parkova. Park Plitvička jezera opisan je kao područje s brojnim jezerima i potocima, a koje se nalazi na brdovitom terenu idealnom za planinarenje. Turistički projekti na nerazvijenim područjima Turizam je jedan od motora zapošljavanja i gospodarskog rasta u nedovoljno razvijenim hrvatskim područjima, rečeno je na radionici o načinima korištenja EU fondova za promociju turizma i osmišljavanju turističkih projekata, održanoj protekli tjedan u Otočcu. Radionica je rezultat suradnje Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova i dio je većeg projekta namijenjenog poboljšanju društvenih i gospodarskih prilika u Karlovačkoj, Ličko-senjskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. godišnja proizvodnja maslinovog ulja u Hrvatskoj 16. Noćnjak Izgraditi imidž našeg maslinovog ulja Sposobni smo stvoriti prepoznatljiv brend maslinovog ulja i uspješnim marketingom uvjeriti potrošače kako je naše ulje vrhunsko, istaknuo je predsjednik Josipović Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni O vogodišnji 16. Noćnjak okupio je 350 tvrtki, zadruga i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a u tri dana njegova trajanja nazočilo mu je i oko 1300 sudionika. Na Noćnjaku su osim naših maslinara i proizvođača maslinovog ulja sudjelovali i kolege iz Slovenije, Italije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije. Otvarajući manifestaciju predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović istaknuo je kako smo sposobni stvoriti prepoznatljiv brend maslinovog ulja i uspješnim marketingom uvjeriti potrošače da je naše ulje vrhunsko. “U području maslinarstva i uljarstva imali smo uspješnu politiku i zato smo napravili odlične rezultate. Svi koji Pod maslinicima 30.000 hektara U Hrvatskoj ima oko 5,5 milijuna stabala maslina. Pod maslinicima je oko 30.000 hektara ili 0,5 posto ukupnih poljoprivrednih površina (udjel vinograda je, primjerice, oko dva posto). Najzastupljenija sorta maslina je oblica (60 posto), zatim buža i leccino (po pet posto). Proizvodnjom maslinova ulja bavi se 45.000 domaćinstava. Od prosječno 25.000 do 35.000 tona ploda godišnje se proizvede oko 4,5 do 5,5 milijuna litara ulja. Potrošnja maslinovog ulja u nas iznosi oko dvije litre po glavi stanovnika godišnje. su sudjelovali u razvijanju maslinarstva i uljarstva napravili su izuzetan posao. To je i rezultiralo time da je ova djelatnost postala mnogima izvor prihoda. Pogotovo sam zadovoljan time što su veliku ulogu u razvoju maslinarstva imale braniteljske zadruge”, dodao je Josipović. Predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije Lordan Ljubenkov naglasio je kako je ovo prvi Noćnjak organiziran u Europskoj uniji, a ta činjenica sama po sebi nameće niz izazova od kojih je najveći opravdati visoku cijenu hrvatskog maslinovog ulja. “Nakon 15 godina rada na podizanju kvalitete i imperativa da u najvećoj mogućoj mjeri dobijemo ekstra djevičansko maslinovo ulje te da imamo kvalitetnu i dobru proizvodnju, što smo i uspjeli, u narednom razdoblju moramo okupiti i povezati proizvođače kako bismo izgradili imidž našeg ekstra kvalitetnog maslinovog ulja”, smatra on. Ljubenkov je ukazao i na značaj ekološke proizvodnje koja nailazi na mnoge nejasnoće bilo da se radi o zakonskom okviru ili o načinu ekološke proizvodnje. “U dijelu ekološke proizvodnje i njenog poticanja neophodna je sinergija javnog i privatnog sektora, ali i udruženja ekoloških proizvođača i stručnjaka”, smatra Ljubenkov. Započela kategorizacija vinarija Tri zvjezdice idu... Korta Katarini Nakon šest godina emitiranja emisija G.E.T. Report usmjerenih, prije svega, na promociju vinskog turizma te nakon dvije godine dodjeljivanja nagrade Bijeli grozd za najbolje vinske podrume s turističkog aspekta, ove je godine udruga G.E.T. uz podršku Hrvatske lutrije otvorila Centar za razvoj vinskog turizma te započela s projektom Kategorizacija vinarija. U povodu toga, proteklog su tjedna dodijeljene prve zvjezdice (jedna, dvije i tri) za najbolje hrvatske vinarije. Pojašnjavajući što ustvari znače te zvjezdice, Tomislav Stiplošek iz udruge G.E.T. je rekao kako jednu zvjezdicu dobivaju vinarije u koje se dolazi samo degustirati vino. Dvije zvjezdice namijenjene su vinarijama koje nisu samo kuša- onice vina, već su sagrađene u ravnoteži s krajem u kojem se nalaze a imaju i dozu luksuza. Vinarije koje dobivaju tri zvjezdice su zaista luksuz u vinskom turizmu i moraju imati neku dodanu vrijednost, dok će četiri zvjezdice, koje za sada nema ni jedna vinarija u Hrvatskoj, dobiti samo one vinarije u kojima gosti dobivaju kompletnu uslugu, istaknuo je Stiplošek. Za sada je jednu zvjezdicu dobilo 14 vinarija, dvije zvjezdice također 14, dok je tri zvjezdice dobila samo vinarija Korta Katarina iz Orebića s Pelješca. U udruzi G.E.T. očekuju kako će vinare i vlasnike vinarija i vinskih podruma spomenuta kategorizacija potaknuti na što bolje uređenje objekata i razvijanje kvalitete ukupne ponude. Daljnji korak kategorizacije je izrada web i mobilne aplikacije, višejezičnog interaktivnog vodiča koji će turistima omogućiti jednostavan pristup informacijama u vinskom turizmu. (S.P.) HRWWWATSKA 25 www.privredni.hr Broj 3819, 17. ožujka 2014. “ Kako organizacije razvijaju svoju specijalizaciju, koristit će ekspertizu kroz nekoliko industrija i na taj način virtualno brisati granice među industrijama.” Darije Ramljak, voditelj usluga aplikacijskih inovacija za Jugoistočnu Europu u IBM Global Business Servicesu Važnost digitalne transformacije Novim oruđima do poslovnog uspjeha Većina financijskih organizacija još nije u potpunosti svjesna implikacija koje nove tehnologije donose ni kako će one utjecati na promjene modela poslovanja Boris Odorčić odorcic@privredni.hr gija. Ekonomija će evoluirati od usmjerenosti na klijenta prema modelu svi-prema-svima (everyone-to-everyone), uz fragmentiranje postojećih lanaca vrijednosti i stvaranje novih ekosustava poslovanja. “Fragmentacija lanca vrijednosti podrazumijeva razbijanje domene poslovanja na cjeline kao što su logistika, operacije, prodaja, marketing, gdje će pojedine kompanije postati specijalisti za određeni dio poslovanja. Kako organizacije razvi- T ehnologije na kojima se zasniva digitalna transformacija, kao što je računalstvo u oblaku, napredna analitika, mobilna komunikacija i društvene mreže, tek su na početnoj razini zrelosti. Stoga se može očekivati da će tehnološkom evolucijom njihov kombinirani utjecaj na poslovanje i društvo biti drastičan. Posebice u financijskoj industriji u kojoj je digitalna transformacija realnost i potreba. Mobilne tehnologije, cloud, korištenje društvenih medija i napredne analitike postaju glavno oruđe s kojim će uspješne banke moći zadržati svoje pozicije. Na IBM-ovom poslovnom događanju Dan financijskih rješenja 2014. Krešo Perica, voditelj prodaje poslovnih rješenja za Srednju i Istočnu Europu u IBM Global Business Servicesu, kazao je kako su u bankarstvu posljednjih godina uvjeti poslovanja sve teži. “Pada profitabilnost, pooštreni su regulatorni okvir i kontrola, pojavili su se izazovi oko povjerenja i reputacije. Istodobno, tehnološka je eksplozija osnažila korisnike koji su sad pametniji i zahtjevniji pa njihova očekivanja rastu, a lojalnost pada. Također, javljaju se novi igrači na tržištu kao konkurencija tradicionalnim bankama”, izjavio je Perica na tom događanju koje je okupilo predstavnike financijskog i osiguravateljskog sektora i na kojem su predstavljena IBM-ova rješenja iz područja mobilne tehnologije, društvenih medija i napredne analitike. Stare metode su iscrpljene “Na početku smo velike i opsežne transformacije u bankarskoj industriji nakon koje ništa više neće biti isto. Iako su nastavak napora za povećanje učinkovitosti te rast usmjerenosti na klijenta kao pojedinca ključ opstanka i uspjeha svake banke, način njihovog ostvarenja znatno se mijenja. Tradicionalne su metode uglavnom iscrpljene i iz ove se transformacije može izaći pobjednički jedino korištenjem suvremenih tehnoloških alata. A mobilne tehnologije, cloud, društvene mreže i mediji te snaga napredne analitike sastavne su komponente rješenja za uspješnu digi- talnu transformaciju”, napomenuo je Krešo Perica. Darije Ramljak, voditelj usluga aplikacijskih inovacija za Jugoistočnu Europu u IBM Global Business Servicesu, kaže nam kako te tehnologije nisu samo nov način komunikacije i interakcije s korisnicima. One, naime, omogućavaju jednostavniji ulazak novih igrača na tržište, tj. agilnije konkurencije. “Jer, niz kompanija u zadnjih nekoliko godina jednostavno je nestao sa scene zbog mogućnosti da netko svoju odličnu ideju provede u djelo u vrlo kratkom roku i s potencijalnom bazom korisnika od cijelog čovječanstva“, objašnjava on. S druge strane, nastavlja, većina financijskih organizacija još nije u potpunosti svjesna implikacija koje nove tehnologije donose ni kako će one utjecati na promjene modela poslovanja. “U usporedbi s današnjim na- činom komunikacije i interakcije korisnika i financijske organizacije, nov način podrazumijeva sljedeće: transparentnost, informacije nadohvat ruke, neprekinut pristup uslugama i aplikacijama, jednostavnost korištenja i dijeljenje informacija, uključujući važan element davanja povratne informacije. Ne možemo reći da korisnici danas dobivaju uslugu takve razine od financijskih organizacija. No možemo reći da je očekuju jer takvo iskustvo doživljavaju u privatnom svijetu koristeći mobilne uređaje i društvene mreže”, kaže on. Nova, radikalna budućnost Važno je naglasiti kako IBM-ova istraživanja pokazuju da banke i osiguravateljska društva očekuje neizbježna disrupcija poslovnog modela i nova, radikalna budućnost upravo zbog utjecaja novih digitalnih tehnolo- Ekonomija će evoluirati od usmjerenosti na klijenta prema modelu svi-premasvima jaju svoju specijalizaciju, koristit će ekspertizu kroz nekoliko industrija i na taj način virtualno brisati granice među industrijama. Primjer je specijalizant za marketing i prodaju u telekomunikacijama koji svoju ekspertizu počinje nuditi i u maloprodaji i bankarstvu. Pojavljivanjem takvih specijalista iz raznih domena poslovanja stvarat će se novi ekosustavi u kojima će se vrijednost i usluge stvarati i nuditi na novi način, a korisnici tih usluga mogu u isto vrijeme biti i pružatelji usluga. Stoga govorimo o odmaku od individualno orijentiranog pristupa korisniku prema pristupu svi-prema-svima”, zaključuje Ramljak. *vijesti Founder Institute uskoro i u Splitu Founder Institute, najveći svjetski program edukacije za pokretanje startup tvrtki, potvrdio je pokretanje programa u Splitu. Semestar će započeti 8. svibnja i trajati do 5. listopada. Hrvatska je tako postala jedina zemlja izvan SAD-a u kojima su programi FI-ja otvoreni u tri grada - Zagrebu, Rijeci i Splitu. FI je u nas stigao 2012. i dosad je održao tri semestra edukacije (dva u Zagrebu i u Rijeci) pokrenuvši osnivanje 22 nove tvrtke među kojima su neki od međunarodno najperspektivnijih hrvatskih startupa Festomat, Orioly i Marine Tech Factory. Projekt Ferari: Big Data tehnologije Hrvatski Telekom i Poslovna Inteligencija, uz Technion - Izraelski institut za tehnologiju, IBM Izrael i Tehničko Sveučilište s Krete, članovi su konzorcija u projektu Ferari koji je započeo u veljači i traje 36 mjeseci. Cilj istraživačkog projekta, koji je financiran u sklopu FP7 programa, jest definirati arhitekturu i razviti algoritme za učinkovite Big Data tehnologije u budućnosti. Olakšan postupak prigovora operatoru Stupanjem na snagu izmjena i dopuna Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga ubrzana je i pojednostavljena procedura u onim slučajevima kada korisnik želi podnijeti prigovor operatoru i dokazati da mu ne isporučuje minimalnu ugovorenu brzinu pristupa in- ternetu. Propisane su i dopunjene izmjene koje se odnose na obavještavanje korisnika o potrošnji usluga, priopćio je HAKOM. 26 PST! KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić Reha Çamurog˘lu Kratkotrajna odgoda Naklada Ljevak Monsieur Charles sa suprugom Annom početkom 20. stoljeća iz Belgije bježi u Istanbul ne bi li ondje krenuo ispočetka. Kao stručnjaku za eksploziv ponuđeno mu je da izvede atentat na Abdulhamida II., turskog Crvenog sultana. Charles obećava supruzi da će mu to biti posljednja misija te je na koncu uspije uvjeriti u to da će od zarade moći živjeti mirno i bezbrižno. Dok Charles priprema atentat, tajna služba doznaje da je sultanov život ugrožen pa mu predlažu da se rjeđe pojavljuje u javnosti. Događaji izmiču kontroli… Privredni vjesnik Broj 3819, 17. ožujka 2014. PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Savjetovanje Robert Gombiš, Budimpešta, Mađarska. Diplomirani pravnik, savjetnik iz ekonomije sa znanjem hrvatskog jezika daje usluge prevođenja i tumačenja u Budimpešti. Poslovno-pravni savjeti na hrvatskom i engleskom jeziku, zastupanje hrvatskih tvrtki na mađarskom tržištu, konzalting i marketing, turistički poslovi. Privatnim osobama pomoć u administrativnim i privatnim poslovima. Kontakt: gombis.robert@telekom.hu, +36 30 4118084. Servis hladnjaka John Le Carre Nezgodna istina Profil knjiga U britanskom prekomorskom posjedu Gibraltaru izvedena je protuteroristička operacija kodnog naziva Divljač. Organizatori su bili britanski doministar vanjskih poslova, njegov prijatelj čelnik privatne sigurnosne kompanije i sumnjivi američki CIA-in operativac. No doministrov tajnik Toby Bell sluti da mu je šef upetljan u nešto sporno. Tri godine poslije Tobyja poziva sir Christopher Kit Probyn, umirovljeni britanski diplomat, te na njegov poticaj Toby počinje istraživati što se dogodilo... Chris Carter Noćni vrebač Leo Commerce Uzrok smrti neidentificiranog ženskog leša položena na pultu u napuštenoj mesnici nije jasan. Na njezinu tijelu nema tragova, osim što su joj usne pažljivo zašivene. Tek usred obdukcije u okružnoj mrtvačnici Los Angelesa patolog će otkriti istinski užas situacije, takav da će istragu morati preuzeti Robert Hunter iz Jedinice za posebna ubojstva. No, kad se njegova istraga ispreplete sa slučajem nestale osobe koji istražuje Whitney Myers, Hunter posumnja da bi ubojica mogao držati nekoliko žena u zatočeništvu... Ken Follett PAD DIVOVA Algoritam Follettova nova knjiga predstavit će vam pomno istraženo povijesno razdoblje kroz priče velškog dječaka rudara, američkog studenta prava, engleske spremačice, aristokratkinje koja se zaljubljuje u pogrešnu osobu i dva siromašna ruska brata čiji će vas životi provesti kroz Prvi svjetski rat, rusku revoluciju, kraljevske dvorce Europe i gangsterske organizacije za vrijeme prohibicije. Bogatstvo povijesno točnih detalja i epska priča daju rijetko viđen učinak politike s točke gledišta pojedinca zahvaćenog burnim svjetskim zbivanjima. Dr. Alberto Villoldo PROSVJETLJENJE Planetopija Knjiga nas vodi na putovanje iscjeljivanja nadahnuto mudrošću šamanizma i otkrićima neurobiologije. Kroz različite stadije procesa inicijacije otkrivamo kako se možemo osloboditi boli i drame svojih neiscijeljenih emocija. A kad to naučimo, možemo postići prosvjetljenje. Život nas na mnoge načine poziva na inicijaciju – kroz mogućnost ljubavi, gubitak roditelja ili prijatelja, tešku zdravstvenu krizu... A istinsko prosvjetljenje događa se kad se suočimo s osobnim izazovima i iskusimo duhovni preporod koji iz njih proizlazi. Var, Zagreb, www.var.hr. Tvrtka nudi servis, reparaturu i ispitivanje svih vrsta hladnjaka vode, ulja, klime, zraka za osobne automobile, građevinske strojeve, agregate, autobuse, kamione, komunalnu opremu, brodove, rashladne sisteme i slično. Nude i nove hladnjake renomiranih svjetskih proizvođača Nissens i NRF te sve vrste kompresora klima. U sklopu servisne službe nude i demontažu na terenu - servis ili reparaturu hladnjaka - montažu na terenu. Kontakt: Marko Šagud, var@zg.t-com.hr, +385 1 3733042. Zastupanje DMTex, Beograd, Srbija. Tvrtka nudi zastupa- nje hrvatskim tvrtkama na području Srbije i eventualno Makedonije. Kontakt: Dušan Marinković, dmtex@sezampro.rs, +381 11 3227375, +381 63 309466. Pomoć u poslovanju Zastupanje GSA International Trade Development Company, Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati, www. bayatgroup.com. Tvrtka nudi usluge i pomoć inozemnim tvrtkama pri ulasku na brzorastuće i zahtjevno tržište identificiranjem potencijalnih mogućnosti, asistiranjem u razvijanju ulazno tržišnih strategija te njihovom predstavljanju budućim kupcima/distributerima. Usluge tvrtke: istraživanje tržišta, ulazno tržišna strategija, poslovno savjetovanje, usluge trgovačke promocije, osnivanje tvrtke, zastupanje i predstavljanje, zajedničko ulaganje... Kontakt: Oxana Mironova, oxana.mironova@bayatgroup.com, +971 43518064, +971 507084072. Projektiranje i nadzor Đuro Đaković inženjering, Slavonski Brod, www.dd-inzenjering.hr. Tvrtka nudi usluge projektiranja, izvođačkog inženjeringa, izvođenja radova, tehničkog nadzora. Kontakt: Petar Borić, ddinzenjering@sb.t-com.hr, +385 35 448324. Taiwan External Trade Development Council TAITRA, Taipei, Tajvan, www.taiwantrade.com.tw. Tvrtka upravlja mrežom trgovinsko-promotivnih servisa koje sponzorira tajvanska vlada. Jedan od tih servisa je i Taiwantrade, službeni trgovinskopromotivni internetski portal Tajvana. Glavni cilj njegova stvaranja je pomoć globalnim poduzećima da posluju s Tajvanom putem interneta. Pomoću Taiwantradea kupci iz cijelog svijeta mogu stupiti u kontakt s potencijalnim dobavljačima iz Tajvana te tako nabaviti razne vrste proizvoda uključujući mehanizaciju, elektroniku, komunikacijsku opremu, računala, auto-moto dijelove, proizvode od metala, namještaj... Taiwantrade upućuje kupce na trgovačka i industrijska udruženja, dok TAITRA pruža poticaje svim zainteresiranim kupcima koji žele posjetiti Tajvan u vidu smještaja i zrakoplovnih karata. Kontakt: koming@taitra. org.tw, +886 2 27255200. IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Boje, lakovi i razrjeđivači Tvrtka Plovput iz Splita nabavlja boje, lakove i razrjeđivače. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 400.000 kuna. Rok dostave ponuda je 31. ožujka. Multimedijska satelitska kola Hrvatska radiotelevizija nabavlja multimedijska satelitska kola. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 450.000 kuna. Rok dostave ponuda je 31. ožujka. Alati i oprema za šumarstvo Hrvatske šume nabavljaju alate i opremu za šumarstvo. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 27. ožujka. Infuzijske boce Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu nabavlja infuzijske boce. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 28. travnja. Održavanje pješačkih staza i trotoara Općina Novo Sarajevo nabavlja usluge održavanja pješačkih staza i trotoara. Rok dostave ponuda je 7. travnja. Plastenici Općina Ilidža nabavlja plastenike i usluge. Rok dostave ponuda je 8. travnja. Regija Platno, spužve, jastuci i madraci Kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa Zenica nabavlja platna za odijela, spužve, jastuke i madrace. Rok dostave ponuda je 10. travnja. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr 27 www.privredni.hr Broj 3819, 17. ožujka 2014. Sajamski vodič STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE Cosmetic news Stambene zgrade, pašnjaci i tvornica kemikalija Poslovni prostor u Dubrovniku procijenjen na dva milijuna kuna. Nalazi se u Ulici Nikole Tesle 2, ima 118 četvornih metara. Prostor je namijenjen za trgovačku djelatnost. Dražbeno ročište održat će se 18. ožujka u 10.30 sati u Dubrovniku, u Stalnoj službi Trgovačkog suda, Ante Starčevića 23. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine. Stambeno-poslovna zgrada, dvorište i oranica u Zagrebu, procijenjeni na 4,7 milijuna kuna. Nalaze se na adresi Slanovečka 21 i 23, a prostiru se na ukupnoj površini od 1390 četvornih metara. Ročište za ovaj predmet održat će se 19. ožujka u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, u sobi 320/III. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti, odnosno za cijenu nižu od 3,2 milijuna kuna. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na žiro-račun Suda kod Hrvatske poštanske banke, broj HR17 2390 0011 3000 0326 5, model HR05, poziv na broj 1161571-09. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi. Kuća s dvorištem, klaonicom i vinogradom u Svetom Filipu i Jakovu u Zadarskoj županiji, procijenjeni na dva milijuna kuna. Površina kuće je 226 četvornih metara, klaonice 195 četvornih metara, a vinograda 2004 četvorna metra. Dražba će se održati 19. ožujka u 10 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, u sobi 119/I. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a plaća se na žiro-račun Suda broj HR25 23900011300000793, model HR02, s pozivom na broj 1-2446-2011. Višestambena zgrada u Puli, na adresi Kaštanjer bb, procijenjena na 8,5 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 2464 četvorna metra. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Dražba će se održati 20. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, u sobi broj 3. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe (pravne i fizičke) koje su najkasnije na dan ročišta za javnu dražbu položile jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnina. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun ovoga suda broj HR2923900011300 002176 pozivom na broj 2-2278-12. Stambeno poslovna zgrada u Varaždinu procijenjena na 20,8 milijuna kuna. Površina iznosi 2339 četvornih metara. U naravi riječ je o zgradi mješovite namjene sa 14 stanova i 17 garaža u podrumu. Dražba će se održati 20. ožujka u 13.30 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Braće Radića 2. Jamčevina iznosi 10 posto. Poljoprivredno zemljište u Kaštel Štafiliću, procijenjeno na 4,5 milijuna kuna. Površine je 20.823 četvorna metra. Dražba će se održati 24. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac bb, u sobi broj 53/II. Zemljište se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina je 10 posto, a treba je uplatiti na račun Suda broj HR692 3900011300000195, model HR00, poziv na broj 101-93114. Pašnjak u Plaškom, u Karlovačkoj županiji, procijenjen na 9,8 milijuna kuna. Prostire se na 57.009 četvornih metara. Dražba će se održati 25. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Ogulinu, Bernarda Frankopana 1, u sobi broj 4. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi pet posto, a plaća se na račun broj HR69239000113 00000486, poziv na broj 3-511-09. Međunarodni sajam kozmetike od 22. do 23. ožujka, Opatija Međunarodni sajam kozmetike namijenjen je svim profesionalcima u službi ljepote – kozmetičarima, wellness terapeutima, fizioterapeutima, dermatolozima, kozmetičkim školama, zastupnicima proizvoda i opreme, ljekarnicima, stručnoj javnosti... Na programu je devet stručnih radionica te stručni tečaj make-upa. Promohotel Međunarodni sajam prehrane, pića i opreme za turizam od 26. do 29. ožujka, Poreč Sajam Promohotel najpoznatiji je specijalizirani sajam u regiji međunarodnog karaktera na koji se svake godine vraća 60 posto izlagača. Održava se na 3000 četvornih metara unutrašnjeg i 500 četvornih metara vanjskog izložbenog prostora. Mediteranski sajam Sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva od 27. do 30. ožujka, Dubrovnik Sajam je usmjeren na podizanje svijesti o zdravoj prehrani, ekološkim standardima, održivom razvoju i ravnoteži prirode, gospodarstva i čovjeka. Organiziraju se predavanja, radionice, okrugli stolovi i znanstveni kongresni skupovi. Izlagačima će biti dodijeljene nagrade za najbolji nastup, naj-proizvod, naj-biljni proizvod i doprinos za promociju eko gospodarstva. Podatke sakupili: Tvornica za proizvodnju kemikalija, skladišni prostor i parkirališta u Ozlju, procijenjeni na četiri milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 23.264 četvorna metra. Dražba će se održati 26. ožujka u 12 sati u Stalnoj službi Trgovačkog suda u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1, u sobi broj 342/III. Jamčevina iznosi 500.000 kuna. Stambeno-poslovni prostor u Sisku procijenjen na šest milijuna kuna. Prostire se na 26.235 četvornih metara. Među nekretninama koje se prodaju nalazi se i pašnjak od 1065 četvornih metara. Dražba će se održati 31. ožujka u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Trg Ljudevita Posavskog 5, u sobi 21. Jamčevina iznosi 10 posto. Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) 9. i 10. travnja u Zagrebu: 10. međunarodna konferencija o hrvatskom tržištu nekretnina Više od 100 predavača o našem tržištu nekretnina Deseta godišnja međunarodna konferencija o hrvatskom tržištu nekretnina, koja će se održati 9. i 10. travnja u hotelu Esplanade Zagreb, okupit će više od 100 predavača. Glavne teme bit će Komercijalne nekretnine, Energetika, Infrastruktura, EU fondovi te Zelena gradnja i energetska učinkovitost. Prvog dana bit će predstavljeni neki od najzanimljivijih projekata u Hrvatskoj i inozemstvu, među njima i Zagreb na Savi te najmoderniji podzemni vlak na svijetu Inspiro. Sudionicima konferencije predstavit će se i detalji projekta ur- bane regeneracije Liverpool Waters koji podrazumijeva prenamjenu 60 hektara dokova u moderni prostor široke namjene, potom bečki Campus WU Ekonomskog sveučilišta te Kampus Borongaj u Zagrebu. Ostali paneli bit će: Financiranje projekata, Fondovi Europske unije, Urbana regeneracija, Ar- hitektura, Turizam, Stanovanje, Usporedba tržišta nekretnina u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, Redevelopment & Reconstruction, Analiza i prognoza razvoja hrvatskog društva i prostora, Nogometni stadioni – razvojni, urbani i socijalni fenomen, Pravo, Tržište komercijalnih nekretnina, Zelena gradnja i Obnovljivi izvori energije. Organizatori očekuju veliki interes sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Detaljne obavijesti o konferenciji, programu i prijavi na konferenciju mogu se pronaći na www.filipovic-savjetovanje.hr. 28 pv report Privredni vjesnik Broj 3819, 17. ožujka 2014. PV mjesečni report PV TJEDNI REPORT U tjednu od 3. do 9. ožujka ukupno je bilo 250 stečajnih postupaka što je za 31,6 posto manje u odnosu na tjedan ranije kada ih je bilo 329. Ukupno je uloženo 69 prijedloga predstečajne nagodbe, dok je zaključeno 40 postupaka. Izbrisano je 697 subjekata, dok ih je 38 započelo s likvidacijom. Osnovano je 307 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (131), zatim Osijek (28), slijedi ga Rijeka sa 26 osnovanih subjekata, dok je na Trgovačkom sudu Pazin osnovano 25 trgovačkih društava. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, njih čak 190, te ukupno 117 d.o.o.-a. Stečajni postupci u porastu STEČAJEVI Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka 34 25 4 5 22 4 18 29 29 165 69 12 13 31 40 BRISANI SUBJEKTI Brisani subjekti 697 697 38 38 0 Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA Poslovni subjekti DRUŠTVA 307 117 190 0 d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak 13 7 7 28 25 26 0 REJTING TJEDNA INDUSTRIJAIMPORT d.o.o. Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb Veljko Drakulić BonLine d.o.o. U veljači ove godine bila su ukupno 503 stečajna postupka, od toga je 42 posto bilo započe- tih postupaka predstečajne nagodbe, a 34 posto zaključenih postupaka predstečajne nagodbe. Ukupno je bilo pet puta više postupaka nego u veljači 2013. Kad je riječ o brisanim subjektima, bilo j čan Stečajevi sije Broj započetih stečajnih postupaka 45 65 Broj zaključenih stečajnih postupaka 37 12 0 0 Broj obustavljenih stečajnih postupaka 2013. 2014. 2500 2000 Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija 1500 Predstečajne nagodbe anj č sije a jač vel 122 210 Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe 97 171 Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe 42 45 Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe Tvrtke osnovane po mjesecima 1000 500 0 ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan lisopad studeni prosinac siječanj veljača Osnovane tvrtke u veljači 2014. 1173 osnovana 2013. 2014. 2000 d.o.o. j.d.o.o. ostali subjekti 1500 d.o.o. subjekta 38,36% 9 1000 24 8 21 8 131 384 više nego u istom razdoblju 2013. Najviše u Zagrebu (552), zatim u Rijeci 97, Pazinu 95, a Trgovački sud u Splitu registrirao je 92 tvrtke. Od pravnih oblika osnovana su 683 j.d.o.o.-a te 450 d.o.o.-a. Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima a jač vel ih je ukupno 1084 ili za 45 posto manje na godišnjoj razini. Također, bilo je pokrenuto 76 postupaka likvidacije, dok je 41 zaključena. Ukupno je osnovano 1173 poslovna subjekta, 58,23% 500 ostali oblici 0 ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan lisopad studeni prosinac siječanj veljača j.d.o.o. 3,41% PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade... SVIJET FINANCIJA 29 www.privredni.hr Broj 3819, 17. ožujka 2014. ( 20 mlrd kn Hrvatski ured za osiguranje potpora HBOR-a izvoznicima u 2 godine Hrvatska banka za obnovu i razvoj Osniva se fond za “spašena poduzeća” Očekujemo da ćemo prikupiti najmanje milijardu kuna, a budu li se stvari dobro odvijale, moguće je da ukupan iznos dosegne i dvije milijarde kuna, rekao je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a Igor Vukić vukic@privredni.hr vio i s provedbom modela podjele rizika u suradnji s bankama. H rvatska banka za obnovu i razvoj inicirala je osnivanje fonda kojim će se pratiti poslovanje poduzeća koja su uspješno prošla predstečajne nagodbe. U taj novi razvojni investicijski fond HBOR će uplatiti početnih 100 milijuna kuna, a već je pozvao domaće i strane investitore da se pridruže. “Očekujemo da ćemo prikupiti najmanje milijardu kuna, a budu li se stvari dobro odvijale, moguće je da ukupan iznos dosegne i dvije milijarde kuna”, rekao je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, na prošlotjednom predstavljanju rezultata te banke u 2013. godini. Prilika za novi razvoj Ukupan iznos novca ovisit će o reakciji međunarodnih razvojnih institucija. One su sklone tome da podrže takve inicijative na međudržavnoj, re- Na kredite iz tog fonda moći će računati ponajprije mala i srednja poduzeća gionalnoj razini pa će stoga i HBOR najvjerojatnije fond razvijati u suradnji sa Slovenskom izvoznom bankom. Kovačev kaže da će na kredite iz fonda moći računati ponajprije mala i srednja poduzeća. Mnoga Kovačev odlazi Anton Kovačev neće se kandidirati za novi mandat na čelu HBOR-a. Tu instituciju vodio je od 1993. godine, a sadašnji mandat istječe mu u svibnju. Rekao je da je HBOR posve nepotrebno došao u središte javnih polemika jer je izvrsno obavljao svoju ulogu određenu zakonom. “Osoba na čelu HBOR-a mora imati povjerenje i podršku svih uključenih u taj posao, a ja ne želim ni na koji način otežati rad HBOR-a”, rekao je Kovačev. Dodao je da već ima dosta ponuda za novi posao iz Hrvatske i iz inozemstva, uglavnom u bankarskom sektoru. I još je jednom ponovio da je kredit tvrtki Branka Šegona, bivšeg pomoćnika ministra financija, dodijeljen u skladu s propisima i bez pogodovanja. od njih su uspješno prošla kroz predstečajne nagodbe, ali potom teško dolaze do novca za nova ulaganja. Često su i poslovne banke zbog svojih internih pravila ograničila ulaganja u “spašena poduzeća”. Suradnjom s fondom te će tvrtke dobiti priliku za novi razvoj. HBOR je u prošloj godini odobrio 1256 kredita u iznosu od 7,8 milijardi kuna. U prethodnoj, 2012. godini, vrijednost ukupnog broja dodijeljenih kredita bila je veća, dodijeljena su 1662 kredita vrijedna 10,2 milijarde kuna. Kovačev je objasnio da su se postupno smanjili zahtjevi tvrtki za kredite za obrtna sredstva. Udjel tih kredita narastao je nakon izbijanja krize, a prošle ih je godine bilo manje i zbog brojnih predstečajnih nagodbi koje su usporile poslovanje. Od ukupne vrijednosti kredita u 2013., oko pet milijardi se odnosi na nove investicije. Odobravani su krediti s nižim kamatnim stopama, a ta mjera vrijedi još do sredine ove godine. Radi poticanja poslovnih banaka na povećanje kreditnih plasmana realnom sektoru, HBOR je nasta- Stabilna kreditna politika U 2012. i 2013. HBOR je odobrio više od 10 milijardi kuna kredita za izvoznike. Osigurao je izvozne poslove u visini od 9,6 milijardi kuna te izdao 350 milijuna kuna izvoznih garancija. Ukupno je u dvije godine podržao izvoznike sa 20 milijardi kuna što predstavlja 14,5 posto ukupnog hrvatskog robnog izvoza. HBOR je u 2013. i sam preuzimao nešto više rizika. Oko 44 posto kredita odobrio je bez sudjelovanja poslovnih banaka, no unatoč tome nije bitno oslabljena kvaliteta kreditnih plasmana banke. I dalje se u rizičnoj skupini A (potpuno nadoknadivi krediti) nalazi više od 85 posto dodijeljenih kredita. Dospjela nenaplaćena potraživanja činila su na kraju 2013. 5,2 posto ukupnog portfelja banke. To je znatno niže u odnosu na poslovne banke iako predstavlja rast sa 3,2 posto na kraju 2012. Kovačev objašnjava da je i taj rast loših kredita jedna od posljedica predstečajnih nagodbi. Stabilnu kreditnu politiku HBOR-a Kovačev je ilustrirao i podatkom da je u 22 godine poslovanja banka pratila više od 50.000 projekata s iznosom od čak 124 milijarde kuna. Do sada su morali otpisati samo 336 milijuna kuna. Premija osiguranja pala 1,9 posto Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za veljaču 2014. godine, 26 društava za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 1,62 milijarde kuna. To predstavlja pad od 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U skupini neživotnih osiguranja, koja čine 73 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 1,18 milijardi kuna i niža je 5,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila. Zaračunata bruto premija iznosi 400,7 milijuna kuna. Bruto premija zaračunata u ovoj vrsti osiguranja i u ovom razdoblju bilježi pad od 6,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 431,8 milijuna kuna te nastavlja bilježiti kontinuirani porast koji u veljači ove go- dine iznosi 8,5 posto. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju sa 27 posto (u lanjskom razdoblju je udio u ukupno zaračunatoj premiji bio 24 posto). U strukturi životnih osiguranja najveći udio ima klasično životno osiguranje s premijom u iznosu od 392,1 milijun kuna, odnosno premijom višom 11 posto u odnosu na prethodnu godinu. To osiguranje u skupini životnih sudjeluje sa 90 posto, a u ukupnoj premiji sa 24 posto. Značajan rast u veljači imalo je rentno osiguranje sa zaračunatom premijom od 2,4 milijuna kuna i porastom od 71 posto u odnosu na veljaču prošle godine. (I.V.) *vijesti Pad potrošačkih cijena Prema posljednjim podacima DZS-a u veljači je zabilježen pad indeksa potrošačkih cijena na godišnjoj razini. Tako je godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u veljači iznosila -0,6 posto (u siječnju +0,1 posto). U odnosu na siječanj potrošačke cijene su niže za 0,3 posto. Doprinos godišnjem padu potrošačkih cijena došao je od gotovo svih kategorija proizvoda. Najznačajniji pad zabilježen je u kategoriji prehrane i bezalkoholnih pića od 1,4 posto godišnje. Prihod H&M-a 619 milijuna kuna Švedski lanac trgovina odjećom H&M u 13 trgovina u Hrvatskoj ostvario je u 2013. godini prihod od 619 milijuna kuna. Ostvaren je konsolidirani rast od 16 posto u odnosu na godinu ranije. Pozitivno poslovanje odražava se i na proširenju prodajnog prostora. Prošli tjedan H&M ponovno je otvorio svoju trgovinu u sklopu zagrebačkog Arena Centra, koja se sad prostire na 2200 četvornih metara, i to je sad najveća H&Mova trgovina u Hrvatskoj. Viadukt gradi cestu Zajednica kompanija koju čine Viadukt i Zagorje gradnja dobila je posao gradnje brze ceste Popovac-Marija Bistrica-Zabok sa spojem na Breznički Hum i dionicom Andraševac-Mokrice. Investitor su Hrvatske ceste, vrijednost radova iznosi 76,2 milijuna kuna bez PDV-a. Rok dovršenja radova je 18 mjeseci, stoji u priopćenju iz tih kompanija dostavljenom Zagrebačkoj burzi. 30 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3819, 17. ožujka 2014. Tržište novca Zagreb Stabilan interes za trezorske zapise u kunama Kretanje na Tržištu novca Zagreb Jelena Drinković N a novčanom tržištu obilna ponuda novca i dalje je dominantna, s time da je višak likvidnosti u sustavu u ponedjeljak dodatno porastao, za gotovo dvije milijarde kuna, uslijed isplate mirovina. U srijedu je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve zbog kojega se potražnja za kunama tek neznatno povećala, dok je visina kamatne stope ostala nepromijenjena. Kao što je bilo najavljeno, u utorak je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih u mil. kn Ponuda Potražnja Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet 10.-14. 3. 2014. 3.-7. 3. 2014. u% 350 5 300 4 250 200 3 150 2 100 1 50 0 10.3.2014. 11.3.2014. 12.3.2014. zapisa. Prihvaćene su sve pristigle ponude i ostvareni iznos emisije bio je 1,8 milijardi kuna. Najviše trezorskih zapisa upisano je s rokom dospijeća od 364 dana, i to 1,6 milijardi kuna, dok je s rokom dospijeća od 182 13.3.2014. 0 14.3.2014. dana upisano 211 milijun kuna. Visina kamatne stope na trezorske zapise nije se mijenjala. Nakon ovog izdanja saldo upisanih trezorskih zapisa povećao za se 235 milijuna kuna, odnosno ukupan iznos upisanih trezorskih ponedjeljak utorak zapisa iznosi 23,4 milijarde kuna. Kod trezorskih zapisa u eurima interes sudionika ponovno je bio manji te je umjesto planiranog izdanja od 15 milijuna eura upisano tek 1,5 milijuna eura na rok od srijeda četvrtak petak vezne pričuve, većih promjena na tržištu nije bilo. Zbog prisutnosti visokih viškova u sustavu, smjene razdoblja održavanja obvezne pričuve skoro i ne utječu na ponudu i potražnju, pa tako ni na visinu kamatne stope. U sljedećem razdoblju ne očekuju se značajnije promjene. 364 dana. Sljedeću aukciju Ministarstvo financija najavilo je za utorak, 18. ožujka kada se planira upisati 500 milijuna kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana. Iako je započelo novo razdoblje održavanja ob- Hrvatsko devizno tržište Mirovinski fondovi Euro i dolar bez promjena Mirex dodatno oslabio Vrijednost eura i dolara u odnosu na kunu prošli tjedan gotovo se uopće nije mijenjala. Euro je i na valuta EUR Srednji tečaj za devize AUD australski dolar 4,982222 CAD kanadski dolar 4,976392 JPY japanski jen (100) 5,427284 CHF švicarski franak 6,304195 GBP britanska funta 9,160206 USD američki dolar 5,511292 EUR euro 7,655184 primjena od 15. ožujka 2014. 10.3. Izvor: HNB kune. Kuna je oslabjela samo u odnosu na švicarski franak skliznuvši u tjednu za dvije lipe. Fra- kraju tjedna zadržao početnih 7,65 kuna, a dolar se s blagim oscilacijama držao vrijednosti od 5,51 7.656 11.3. 12.3. 13.3. USD nak je tako dosegnuo razinu od 6,30 kuna. 5.53 CHF 6.305 6750 FTSE 100 6.295 0,8% -0,4% 7.653 5.50 6.290 0,4% -0,5% 7.652 5.49 6.285 0% 7.651 5.48 6.280 14.3. 10.3. 11.3. 12.3. 13.3. 14.3. 16600 4400 4360 6650 16400 4320 16300 4280 6550 16200 4240 6500 16100 4200 10.3. 4450 11.3. 12.3. 13.3. 14.3. 10.3. 9500 CAC40 9400 11.3. 12.3. 13.3. 14.3. 15300 4400 9300 15050 4350 9200 14800 4300 9100 14550 4250 9000 14300 10.3. 11.3. 12.3. 13.3. 14.3. 10.3. 11.3. 12.3. 13.3. 14.3. NASDAQ 10.3. 15550 DAX -0,3% 5.51 6600 4500 1,2% 7.654 Europe 600 skliznuo je u petak 0,9 posto, a minus je bilježio tri dana za redom. No uz ratne i političke vijesti probijaju se nepovoljne gospodarske vijesti Dow Jones -0,2% 6.300 ganata kakav je francuski Bouygues, koji je izgubio 4,5 posto. Heidelberg, treći najveći proizvođač cementa na svijetu, imao je pad od 2,4 posto. Indeks 16500 MIREX - tjedni 1,6% 5.52 10.3. 11.3. 12.3. 13.3. 14.3. Ukrajina brine politički, Kina ekonomski 6700 MIREX - mjesečni 7.655 Međunarodno tržište kapitala Oprez ulagača zbog nastavka ukrajinske krize i prošli je tjedan burzovne indekse pogurao prema dolje. Odrazilo se to i na dionice industrijskih gi- Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka vrijedio 188,5757 bodova. U odnosu na tjedan ranije bio je to rezultat slabiji za 1,1787 bodova. 11.3. 12.3. 13.3. 14.3. 12.3. 13.3. 14.3. NIKKEI 225 10.3. 11.3. iz Kine. Izvještaj o izvozu iz te zemlje u veljači pokazao je pad od 18,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Izvoz je jedan od glavnih pokretača kineske ekonomije pa promatrači počinju sumnjati da će Kina ostvariti najavljene stope rasta. Zabrinutost je izazvana i stečajem prezadužene šangajske kompanije Chaori za proizvodnju solarnih panela, što je prvi takav slučaj nakon dugogodišnje ekonomske ekspanzije. Analitičari smatraju da Kina za sada ima dovoljno rezervi da nadoknadi takve povremene teškoće. -0,6% 13.2. 23.2. 3.3. 13.3 10.3. 11.3. 12.3. 13.3. VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 13.3.2014. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 193,0149 AZ obvezni mirovinski fond 193,1489 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 172,4370 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 189,4410 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 188,5757 MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 202,8195 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 218,8103 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 137,5174 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 160,1519 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 165,6780 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 181,9906 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 111,0686 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 126,6904 Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 212,9697 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 206,9193 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 223,7412 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 107,4921 AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 163,7749 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 146,0086 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 120,4489 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 191,1889 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 127,5930 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 138,7416 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 204,0527 Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 175,2380 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 140,1013 164,6764 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova. 31 www.privredni.hr Broj 3819, 17. ožujka 2014. BURZA UKUPAN TJEDNI PROMET: 423,888 milijuna kuna Promet gotovo udvostručen tovo udvostručen. Iznosio je 94 milijuna kuna što je rast od 44 milijuna kuna ili 89 posto. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -26,53 do 8,49 posto. Indeks Crobex ostvario je Iztok Likar www.hrportfolio.hr P roteklog tjedna redovni je dionički promet na Zagrebačkoj burzi u odnosu na tjedan ranije goTop 10 po prometu Ericsson Nikola Tesla d.d. Hrvatski Telekom d.d. Ledo d.d. AD Plastik d.d. Petrokemija d.d. Atlantic Grupa d.d. Podravka d.d. HUP - Zagreb d.d. Valamar Adria Holding d.d. Belje d.d. tjedna promjena +8,49% -3,62% 0,00% +0,22% -26,53% +0,50% -0,46% +2,93% -1,11% +0,14% zadnja cijena 1.622,00 162,60 8.750,00 115,75 72,00 775,00 291,65 1.544,00 166,00 43,05 promet 28.609.287,03 21.112.306,96 6.130.879,06 6.047.850,02 4.036.528,52 2.125.006,36 1.915.149,53 1.798.482,06 1.651.232,02 1.417.534,73 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 93.745.305,67 kn tjedni pad od 1,17 posto, na 1.761,88 bodova. Crobex10 je također pao i to za 1,90 posto i tjedan završio na 976,57 bodova. Kod obvezničkih indeksa Crobis bilježi pad od 0,07 posto, a Crobistr je pora10 dionica s najvećim rastom cijene Hoteli Podgora d.d. Turbos DAX short 8 Turbos E-mini S&P 500 short 5 Turbos GAS long Turbos nafta WTI short 5 Turbos srebro long 4 Turbos nafta WTI short 3 Turbos HTshort 3 Turbos E-mini S&P 500 short 6 Turbos srebro long 3 stao za 0,03 posto. Najlikvidnije izdanje i dobitnik tjedna je Ericsson Nikola Tesla koji je skupio promet od 28,6 milijuna kuna, a zadnja cijena Ericssona iznosila je tjedna promjena +104,58% +54,90% +54,29% +52,05% +45,31% +28,57% +25,89% +24,97% +22,22% +17,60% zadnja cijena 25,00 94,80 5,40 11,10 63,50 20,70 116,45 31,78 11,00 31,40 promet 12.066,80 421.596,30 146.407,30 222,00 193.416,45 54.528,10 116,45 96.685,04 51.758,80 10.618,30 INVESTICIJSKI FONDOVI zadnja vrijednost 1.761,8800 976,5700 101,3576 127,2465 1659 kuna što je tjedni rast od 8,49 posto. HT je s prometom od 21,1 milijun kuna drugo najlikvid10 dionica s najvećim padom cijene Turbos DAX long 9 Turbos DAX long 8 Turbos zlato short 6 Turbos DAX long 6 Petrokemija d.d. Turbos DAX long 7 Turbos DAX long 5 Chromos agro d.d. Zvečevo d.d. SEM 1986 d.d. tjedna promjena -1,17% -1,90% -0,07% +0,03% nije izdanje, dok mu je cijena pala za 3,62 posto na 162,60 kuna što je povijesni minimum za HT. tjedna promjena -54,29% -34,44% -30,40% -28,95% -26,53% -26,49% -24,15% -23,07% -22,21% -20,90% zadnja cijena 24,00 59,00 40,35 113,40 72,00 98,50 135,40 200,03 56,01 140,00 promet 964.661,75 177.633,10 1.030,71 1.134,00 4.036.528,52 144.042,00 58.943,00 10.001,50 12.828,75 150.600,00 *vijesti Čak 46 fondova tjedan završilo u minusu Od ukupno 74 aktivna fonda, u proteklom tjednu 28 fondova je poraslo, dok je u minusu završilo njih 46. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +0,59 do -6,82 posto. Nijedan fond nije porastao za više od jedan posto, a 34 su pala za više od jedan posto. U grupi dioničkih fondo- va najveće gubitke bilježe fondovi izloženi ruskom tržištu i tržištima u nastajanju izloženima pritisku prodaje radi krize u Ukrajini. Najveći pad zabilježio je fond ZB BRIC (minus od 6,82 posto), a slijedi KD Nova Europa s padom od 6,13 posto. Svi mješoviti fondovi su tjedan završili u minusu. Kod obvezničkih fondova prevladavaju pozitivni rezultati te je šest od devet fondova poraslo. Svih 20 novčanih fondova je poraslo, a ostvarili su tjedni rast u rasponu od 0,004 do 0,06 posto. Promatramo li prinose svih fondova od početka godine, na vrhu ljestvice je sa 9,68 posto KD Victoria, a slijede Ca- pital Two (5,58 posto) i Platinum Global Opportunity (3,77 posto). Mješovite fondove predvode Allianz Portfolio s rastom od 1,85 posto i ZB global sa 1,31 posto. Kod obvezničkih fondova najviše je rastao HPB Obveznički za 3,15 posto, a kod novčanih VB Cash za 0,62 posto. OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond) index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr Valuta od 6.-13. 3. 2014. godine Vrijednost udjela *Tjedna promjena [%] DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela *Tjedna promjena [%] -0,10 HPB Global kn 76,6531 KD Victoria kn 16,6515 0,11 OTP uravnoteženi kn 102,4736 -1,09 HI-growth € 8,7090 -2,45 KD Balanced kn 8,0769 -1,05 Raiffeisen World € 119,5300 -2,76 Agram Trust kn 51,9592 -0,62 ZB euroaktiv € 124,4204 -4,01 NETA GBEM € 8,1281 -1,05 ZB trend € 136,2982 -2,59 Allianz Portfolio kn 123,6894 -0,82 FIMA Equity kn 58,8710 -1,34 VB SMART € 94,2224 -0,97 € 99,6000 -0,76 -0,34 KD Prvi izbor kn 11,6704 -3,31 Raiffeisen Absolute Ilirika JIE € 121,1872 -2,09 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS Raiffeisen New Europe € 47,7800 -1,55 ZB bond € 168,9543 PBZ Equity fond € 9,0466 -1,40 HI-conservative € 12,8404 0,11 HPB Dionički kn 85,2852 -1,07 Raiffeisen Bonds € 159,4100 -0,06 Erste Adriatic Equity € 72,7600 -1,68 PBZ Bond fond € 113,3720 0,09 NETA Global Developed kn 94,6143 -1,93 Erste Bond € 127,7400 0,14 ZB aktiv kn 98,7626 -1,69 Capital One kn 188,3813 0,18 Capital Two kn 70,0986 0,59 HPB Obveznički € 140,5839 0,15 Ilirika Azijski tigar € 38,0459 -3,16 NETA Emerging Bond kn 63,8392 -1,48 PBZ I-Stock kn 48,8198 -5,63 Erste Adriatic Bond € 104,7700 0,04 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS Platinum Global Opportunity $ 14,1429 -1,32 KD Nova Europa kn 5,2920 -6,13 PBZ Novčani fond kn 141,4164 0,01 OTP indeksni kn 37,1996 -0,97 ZB plus kn 173,2235 0,02 Platinum Blue Chip € 89,1392 -3,00 ZB europlus € 148,5361 0,02 NETA Frontier kn 487,7979 -2,31 PBZ Euro Novčani € 136,6629 0,03 OTP MERIDIAN 20 € 83,2755 -2,12 Raiffeisen Cash kn 154,8800 0,03 A1 kn 67,3800 -1,01 Erste Money kn 148,7800 0,05 NETA US Algorithm kn 152,3671 -4,10 HI-cash kn 148,8714 0,03 NETA New Europe kn 77,7462 -1,79 PBZ Dollar fond $ 128,2004 0,04 NETA GDEM € 8,5822 -0,40 HPB Novčani kn 141,3796 0,02 Ilirika BRIC € 60,5401 -5,64 OTP novčani fond kn 131,0202 0,02 VB CROBEX10 kn 92,0778 -1,38 VB Cash kn 126,4276 0,03 0,05 KD Energija kn 8,9789 -4,05 Agram Euro Cash € 11,9247 ZB BRIC+ € 77,9126 -6,82 Allianz Cash kn 116,8704 0,01 Raiffeisen Absolute Aggressive € 110,5300 -1,03 Erste Euro-Money € 113,6200 0,03 Allianz Equity € 118,2454 -0,86 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Auctor Cash kn 107,5982 0,04 Raiffeisen euroCash € 104,3500 0,02 ZB global € 137,9784 -0,78 HPB Euronovčani € 105,4407 0,01 PBZ Global fond kn 93,7060 -0,64 Locusta Cash kn 1305,4111 0,04 HI-balanced € 10,6034 -1,36 NETA MultiCash kn 105,0425 0,06 ICF Balanced kn 99,7086 -1,24 OTP euro novčani € 101,5246 0,00 Pričuve HNB-a 12,9 milijardi eura Međunarodne pričuve HNB-a krajem prosinca dosegnule su 12,9 milijardi eura, što je 1,67 milijardi eura ili 15 posto više nego na kraju 2012., objavio je HNB. Savjet HNB-a prihvatio je i izvještaj o poslovanju u prošloj godini. HNB je ostvario neto dobit od 735,5 milijuna kuna. Od toga će, u skladu sa zakonski utvrđenom formulom, u državni proračun biti doznačeno 431,9 milijuna kuna, a ostatak odlazi u opće pričuve središnje banke. Dividenda ENT-a 320 kuna Nadzorni odbor i Uprava kompanije Ericsson Nikola Tesla predložili su isplatu redovne dividende od 20 kuna po dionici i izvanredne dividende od 300 kuna po dionici. Odluku treba potvrditi glavna skupština koja će se održati 27. svibnja, a pravo na dividendu imat će dioničari koji su 20. svibnja evidentirani u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu. Zadnji dan za kupovinu koja jamči isplatu dividende je 15. svibnja. OTP banka bolja od tržišta OTP banka je u 2013. ostvarila ukupnu dobit nakon oporezivanja od 65 milijuna kuna što je u odnosu na prošlu godinu manje za 35 posto. S obzirom na to da je ukupna dobit banaka u Hrvatskoj u 2013. smanjena za gotovo 70 posto, OTP banka je ostvarila rezultat bolji od tržišta, objavljeno je iz OTP banke. Ukupnim rezultatom banka je sa sedmog došla na peto mjesto na hrvatskom tržištu. AD Plastik u Crobexu10 Prateći promet dionicama od rujna 2012. do veljače ove godine, Odbor za indekse Zagrebačke burze odlučio je dionicu Končar Elektroindustrije isključiti iz indeksa Crobex10. Uvjete za uvrštenje u indeks zadovoljila je pak dionica AD Plastika. Promjena u sastavu Crobexa10 vrijedi od 28. veljače. Za pruge 1,1 milijarda kuna Poduzeće HŽ Infrastruktura obnavlja prugu KninZadar, a radovi su vrijedni 555 milijuna kuna. Rekonstruiraju se i kolodvori na ličkoj pruzi u vrijednosti 150 milijuna kuna, uz sanaciju tunela Dujmovača. Moderniziraju se elektroenergetska postrojenja i signalno-sigurnosni uređaji te željeznički cestovni prijelazi na ličkoj pruzi u vrijednosti 402 milijuna kuna. Pokrenute su i aktivnosti na obnovi splitskog čvorišta koje uključuje spajanje Splita i Trogira željeznicom, priopćeno je iz HŽ Infrastrukture. POZIVAMO VAS NA PETU NACIONALNU KONFERENCIJU O DRUŠTVENO ODGOVORNOM POSLOVANJU pod pokroviteljstvom predsjednika RH prof. dr. sc. Ive Josipovića 25. ožujka 2014. od 9.00 do 16.30 sati Hotel Esplanade Zagreb, Mihanovićeva 1, Zagreb IZ PROGRAMA IZDVAJAMO: Svečana dodjela nagrada Indeks DOP-a Kad DOP susretne ljudske resurse, Elaine Cohen, Beyond Business Ltd Okrugli stol - uloga DOP-a u strategiji ljudskih resursa, Elaine Cohen, moderatorica Kako prijeći na G4 smjernice za izvještavanje, Leo Hauska, Hauska & Partner SPONZORI UZ PODRŠKU MINISTARSTVO GOSPODARSTVA Svoj dolazak potvrdite na: konferencija@dop.hr Do PV izdanja u samo 3 koraka... 1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a 2 Dobit ćete povratni e-mail s porukom da ste uključeni na našu mailing listu 3 Čitajte Privredni vjesnik i njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu * vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje... privredni vjesnik Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr
© Copyright 2024 Paperzz
