stajnica knjiga.pmd

10. Propast komunizma i
Domovinski rat
Uvod
Krajem osamdesetih i po~etkom devedesetih godina XX. stolje}a nestajao je politi~ki
sustav koji je stalno obe}avao boljitak a da nikada do njega nije do{lo; nestajao je komunizam
kao povijesno prevladan idejno politi~ki sustav. Komunisti~ki sustavi na{li su se u ozbiljnim
unutarnjim krizama koje su prijetile kaosom i nasiljem Do{lo je do povijesnog ujedinjenja
Njema~ke, ali i do raspada SSSR, êhoslova~ke i Jugoslavije. Pitanje je bilo kako u takvom
op}em globalnom procesu izbje}i ratne sukobe u vi{enacionalnim zajednicama. Jugoistok
Europe ponovno se zapalio u vrijeme procesa raspada komunisti~kog bloka i sloma
komunisti~kih re‘ima. Gra|anski rat najprije se pojavio u Rumunjskoj, onda i u Albaniji.
No, ono {to se doga|alo po~etkom devedesetih na podru~ju biv{e Jugoslavije prema{ilo je i
najpesimisti~nija predvi|anja o nu‘nosti i slijedu sukoba na Balkanu. Ve} nakon Titove smrti
u Jugoslaviji se odvijaju procesi rastrojstva ideje su‘ivota ve}ine naroda i narodnosti. Glavni
je uzrok tim procesima bio taj {to se dru{tveni i politi~ki poredak u Jugoslaviji nije mogao ili
nije htio prilagoditi novonastalim promjenama u Europi. Strah od gubljenja politi~kih pozicija
i privilegija bio je sna‘niji od razuma.
Srbija je bila jedina republika koja nije bila zadovoljna ustavom iz 1974. godine, zbog
ostalog {to je Hrvatima makar i post festum dao za pravo u njihovim zahtjevima iz 1971. za
reformom federacije. Srbijansko politi~ko vodstvo nasilnim je putem poku{alo obnoviti
najprije stari jugoslavenski centralizam a potom nametnuti otvorenu srpsku hegemoniju nad
velikim dijelom federacije. Kako bi se za{titile od velikosrpskog hegemonizma, ve}ina
republika opredijelila se za labavu konfederaciju ili za razdru‘ivanje ako Srbija i dalje bude
inzistirala na svojim ciljevima.
U to vrijeme dolazi do osnivanja politi~kih stranaka ~ime komunisti gube politi~ki
monopol. Na prvim vi{estrana~kim izborima uglavnom pobje|uju stranke s jakim nacionalnim
predznakom.
Stanje na brinjskom podru~ju 1991. godine
Nakon vi{estrana~kih izbora komunisti gube vlast u svim republikama osim u Srbiji i
Crnoj Gori. U tada{njoj op}ini Oto~ac pobje|uje HDZ a prvi predsjednik op}ine postaje
Josip Kregar. Godine 1993. ustrojava se nova op}ina Brinje, a prvi predsjednik postaje Ante
Mesi}. I na ni‘im razinama lokalne samouprave dolazi do promjena. Predsjednik Mjesne
zajednice Stajnica u to vrijeme je Mate Perkovi} – Palament a predsjednik ogranka HDZ
Mirko Perkovi} – Gego.
Stanje u dr‘avi postaje sve dramati~nije. Dolazi do sve otvorenijih zahtjeva o
razdru‘ivanju. O tom se pitanju odr‘ava referendum na kojem se gra|ani u velikom postotku
157
odlu~uju za samostalnost.
Srbija je putem JNA poku{ala vojnim putem sprije~iti
provedbu rezultata referenduma o razdru‘ivanju. Na
udaru je prva bila Slovenija a
potom i Hrvatska. Ove dvije
biv{e republike pokre}u posredovanjem Europske zajednice rje{avanje jugoslavenske krize, me|utim bez zna~ajnijeg uspjeha. Hrvatska je
8. listopada 1991. objavila da
Stajni~ki borci u zimu 1991. godine
na snagu stupa njezina ustavna odluka o samostalnosti te da prekida dr‘avnopravne odnose sa SFRJ. Rat je po~eo punom
silinom…
Da bi se mogla u~inkovito ra{~laniti borbena djelovanja i borbene operacije na podru~ju
Brinja u 1991. godini potrebno je prije svega za uvod re}i nekoliko rije~i o situaciji u kojoj se to
podru~je tada nalazilo, odnosno nekoliko doga|aja koji su se zbili 1990. godine.
Kao i u ostalim krajevima biv{a JNA provodi naoru‘avanje srpskog stanovni{tva sa
slijede}im ciljem:
Povezati sva sela u okolici Brinja u kojima stanuju Srbi (Rapain Klanac, Brlog, Prokike,
Vodote~, Dre‘nica) i polovi~na srpska sela Glibodol i Dabar sa srpskim selima u Gorskom
Kotaru (Gomirje, Jasenak, Moravice) na sjeverozapadu, te ih pripojiti tzv. “Krajini”, ~ime bi
se ostvarili slijede}i vojno-politi~ki ciljevi:
1. U okviru globalne velikosrpske politike ostvarili bi se preduvjeti o izbijanju na crtu Virovitica
– Karlovac - Karlobag.
2. Presijecanje cestovne prometnice Karlovac-Senj, koja je od strate{kog zna~enja za
Republiku Hrvatsku. Ona }e tijekom kasnijeg razdoblja biti jedina i najkra}a prometna veza
sredi{nje i ju‘ne Hrvatske.
3. Okru‘enje brinjskog kraja i protjerivanje brinjskog hrvatskog ‘ivlja.
U ovakvim okolnostima
nametnula se neminovna
potreba organiziranja obrane brinjskog podru~ja. Ve}
u rujnu 1990. godine u Brinju se ustrojava i organizira
skupina ljudi sa zada}om da
u zoni odgovornosti u potpunoj tajnosti prati sve pokrete neprijateljskih vojnih
formacija, kontrolu vitalnih
objekata, te uspostava stalne
veze s odgovaraju}im politi~kim strukturama u Oto~cu, Senju i Ogulinu. Skupina
Stajni~ki vod u Tominac dragi tijekom Domovinskog rata
158
je brojila jedanaest ~lanova,
a njihov zapovjednik postaje
Mirko Radoti}.
Stajni~ko podru~je na{lo
se u tom trenutku u poluokru‘enju srpskih snaga s
istoka i sjevera. Postoji permanentna opasnost od incidenata s te‘im posljedicama,
osobito nakon poku{aja srpskog napada na Josipdol u
srpnju 1991. godine. MUP
postaje jedina obrambena
snaga. U njegovom }e se
Svirepo ubojstvo hrvatskih policajaca u @utoj Lokvi 1991 godine
sastavu na}i i desetak stajni~kih mladi}a. Prve zada}e policije je osiguranje zna~ajnijih cestovnih
komunikacija, osobito ~vori{ta u @utoj Lokvi, Vrhu Kapele i pravca
prema Dre‘nici. U jednom napadu pobunjenih Srba u @utoj Lokvi
dana 24. kolovoza 1991. pogibaju ~etiri pripadnika MUP-a, me|u njima
i Zdravko Vukovi} - [are iz Stajnice. Ranjen je Darko Murat iz Lipica.
U isto vrijeme ustrojavaju se seoske stra‘e, u koje su uklju~eni svi
Stajni~ani starijih godi{ta, koje se brinu za sigurnost stajni~kih zaselaka.
Tako su pojedinci bili uklju~eni i u izvidni~ke djelatnosti zbog dobrog
poznavanja terena. Tu su se posebno istakli: Tomo Tominac, Ivan
Vu~eti}, Mate, Nikola i Drago Perkovi}
Te snage usko sura|uju s MUP-om. Situacija }e se promijeniti
Zdravko Vukovi}
formiranjem Kriznog {taba Stajnica koji koordinira prvenstveno civilnu
- [are
pripremu mjesta za obranu, te prihvat vojnih postrojbi koje pristi‘u na
ovo podru~je - 111. rije~ke i 138. delni~ke brigade. Prvim predsjednikom Kriznog {taba postaje
Mile Murkovi} – Brko, kojega naslje|uje Vlado [prajc – Tomi}. Najdulje je ovu du‘nost obna{ao
Mate Perkovi} – Palament.
U to vrijeme brinjski lovci
sa svojim naoru‘anjem uzimaju aktivno u~e{}e u obrani.
Njih organizira i vodi Vlado
Dasovi}. Posebno va‘nu ulogu
imaju kod osiguranja podru~ja
u vrijeme kada postrojbe
ZNG i MUP-a odlaze u vojno
- redarstvene akcije.
Osvajanjem vojarni u
Ramljanima (15. rujna) i
Oto~cu (17. rujna) u ruke
na{ih snaga dolazi zna~ajna
koli~ina naoru‘anja, goriva i
ostale vojne opreme. Stvaraju
Stajni~ki borci na poloàju
159
se uvjeti za ustrojavanje 3. bojne 133. pbr, {to se i doga|a dana 12. listopada 1991. godine.
Tada se naoru‘ava jo{ oko 30 ljudi. Zapovjednik bojne postaje Mirko Radoti} a zapovjednik
brigade Davor Peitel. U njezinom }e sastavu biti i 3. jezeranska satnija u koju je uklju~en i
stajni~ki vod. Vodom u po~etku vrlo kratko zapovijeda Goran Murkovi}, kojega naslje|uje
Ferdo Vlahini}. On }e ovu du‘nost obna{ati do kraja rata. Satnijom je zapovijedao Mirko
Serti}, da bi ga ubrzo naslijedio Zdravko Vrani}, koji }e ovu du‘nost obna{ati sve do pogibije
tijekom akcije “Oluja”.
Iako je bojna u sastavu 133. brigade ona je potpuno samostalna u izvo|enju borbenih
djelovanja i obrambenih aktivnosti u podru~ju zone odgovornosti u granicama, lijevo: planinski
masiv Mala Kapela, desno: vrh [kamlice – Vrbovice – Crni Vrh. Bojna aktivno sudjeluje u
svim bojnim djelovanjima kao i u operacijama ~i{}enja Brloga i Drenova Klanca. Po
osloba|anju Brloga i Drenova Klanca znatno je smanjena opasnost od napada neprijateljskih
snaga na Brinje. Va‘no cestovno raskri‘je @uta Lokva potpuno je sigurno. Ovim akcijama
znatno su smanjene mogu}nosti povezivanja srpskih sela Prokike, Vodote~ i Dre‘nica. U
ovim }e akcijama sudjelovati i pripadnici senjske postrojbe - “Meduze” pod zapovijedanjem
Mile Prpi}a - Meduze.
Osim navedenih operacija bojna sudjeluje u za{titi konvoja pomo}i za selo Saborsko,
obrane crte Glibodol-Letinac, izvla~enje i prihvat izbjeglica iz sela Saborsko i osloba|anje
Glibodola.
Neprijateljska djelovanja postaju sve intenzivnija. Topni~ki napadi na Stajnicu postaju
svakodnevnica. Prvi su izvr{eni 7. listopada i to na podru~je Porkulaba i Svetog Petra.
Najintenzivniji topni~ki napad dogodio se 24. prosinca kada je na stajni~ko podru~je palo
oko 1.000 granata svih kalibara. U tom su napadu najvi{e stradali zaseoci Tomin~eva Draga
i ârapovo Selo, ali na sre}u nije bilo ‘rtava.
Osim topni{tva dolazi i do zrakoplovnih napada. Naj‘e{}i se dogodio 7. studenog 1991.
kada su ba~ene dvije te{ke avio-bombe, poznatije kao “krma~e” u neposrednoj blizini {kole.
Pri~injena je velika materijalna {teta na okolnim objektima. Potrebito je naglasiti da se situacija
znatno pobolj{ala dolaskom 111. br ZNG krajem studenog 1991. i jedne bojne 138.brigade
~ime je zasigurno jo{ vi{e oja~ana obrambena snaga HV na ovom prostoru. Njihovim dolaskom
ustrojavaju se izvidni~ke skupine s pravcem intenzivnog djelovanja prema Glibodolu, gdje su
stacionirane manje srpske snage. U jednoj takvoj akciji ranjeni su dana 10. prosinca 1991.
godine Mate Tominac – Juri~in i Mate Tominac – Bel~ev, te jedan pripadnik 111. br.
Stvaraju se vojni preduvjeti za osloba|anje Glibodola, {to na{im snagama i uspijeva 12.
prosinca 1991. godine. U akciji je sudjelovala 2. bojna/111. pbr i 3. bojna/133. pbr (brinjska).
Akcija je uspje{no provedena, ~ime je Glibodol kona~no oslobo|en. Prilikom provedbe
borbenih djelovanja smrtno je stradao vojnik Zlatko Mesi} iz Kamenice, a ranjeni su: Branko
Bo‘i~evi} iz Kri‘polja, Ivan Perli} iz Jelvice, Ivan Vukovi} iz Malog Kuta, Milan Pernar iz
Kri‘polja, Marko Toljan iz Kamenice, Ivica Medari} iz Velikog Kuta i Mladen Krznari} iz
Kamenice. Ne{to kasnije u jednoj akciji kod Glibodola ranjen je i Mile Mesi} – [mit. iz
Stajnice
Treba navesti da je tijekom rata smrtno stradalo trinaest pripadnika 3. bojne.
Stajni~ani }e sudjelovati u ve}ini akcija brinjske bojne. Nakon oslobo|enja Drenovog
Klanca tu dr‘e stra‘u. U travnju 1992. godine posjedaju polo‘aje u Tomin~evoj Dragi i
Glibodolu, gdje ostaju do kolovoza iste godine. Nakon toga ve}ina pripadnika se demobilizira. U prosincu iste godine opet se vra}aju u Drenov Klanac, gdje ostaju do o‘ujka 1993.
godine.
160
Operacija “Oluja”
Stajni~ki se vod opet okuplja u punom sastavu u velja~i 1995.
kada zapo~inju intenzivne pripreme za zavr{ne vojno-redarstvene
operacije. Dr‘e polo‘aje od Drenovog Klanca do Sinca u sastavu
brinjske satnije pod zapovijedanjem @eljka Ku{ani}a i Luke Prpi}a.
Stajnica i Jezerane ~ine 2. vod. (zapovjednik Ferdinand Vlahini})
dok je zapovjednik prvog voda bio Josip Tominac a tre}eg Stipe
Movri}. Osim posjedanja polo‘aja provodi se intenzivna vojnostru~na obuka.
Zlatko Tominac
Tijekom “Oluje” brinjska satnija djeluje u sastavu 2/133. pje{a~ke
brigade. Sve su zada}e kvalitetno i vojni~ki stru~no izveli na ponos
kraju iz kojeg su potekli.
U “Oluji” pogibaju Stajni~an Zlatko Tominac, kao pripadnik 9.
gardijske brigade, i ~asnik Zdravko Vrani} iz Jezerana, kao pripadnik
133. brigade.
I na kraju treba navesti na{e sugra|ane koji su sudjelovali u
postrojbama gardijskih brigada: Zlatko i Ivan Tominac, Petar i Dalibor
Perkovi} i Zlatko Mesi} – Ma{i}. U specijalnim postrojbama MUP-a
bili su Zlatko Dumen~i}, Predrag Perkovi}, Davor Mate{i} i Mile
Radin~i}.
Zdravko Vrani}
U sastavu Zbora narodne garde (kasnije HV) bili su: Ferdinand
Vlahini}, Zlatko Tominac, Mate Tominac - Bel~ev, Mate Tominac - Juri~in, Mile Tominac, @eljko
Tominac, Zdravko Tominac, Ivan Tominac, Ivan Vu~eti}, Vlade Smol~i}, Predrag Perkovi},
161
Stanko Perkovi}, Vlado Pavlovi}, Marko Perkovi}, Mile Perkovi}, Dubravko Perkovi}, Tomica
Movri}, Marinko Perkovi}, Tomica Perkovi}, Mladen Perkovi}, Ivan Bla‘anin, Davor Mate{i},
Dra‘en Serti}, Damir Perkovi}, Davor Perkovi}, Zdravko Perkovi}, Darko Perkovi}, Drago
Vlahini}, Goran Murkovi}, Ivica Dumen~i} - Brankov, Zlatko Dumen~i}, Ivica Dumen~i} –
Belan, Tomo Dumen~i}, Marko Dumen~i}, Zlatko Dumen~i} – Grunta{, Nikola Movri},
Joso Movri}, Dalibor Perkovi}, Zdravko Perkovi} – Antuli}, Damir Krznari}, Drago Mesi},
Mile Serti}, Vladimir Vlahini}, Mile Mesi} – [mit, Marinko Vlahini}, Marko Radin~i}, Mile
Perkovi} – [tenta, Ivan Perkovi}- Iz Brda~ka, Petar Perkovi}, Mirko Movri}, Slavko Vlahini}, Ivan Radin~i}, Stipe, Jure i Mile Movri}, Ivica Murkovi} – Ivanov, Ivica Murkovi} –
Mura, Mladen Vukovi} i Mile [tefani}.
U sastavu postrojbi MUP-a bili su: Marko Vu~eti}, Mate Tominac - Bel~ev, Marinko
Perkovi}, Petar Perkovi}, Davor Mate{i}, Vladimir Dumen~i}, Zdravko Vukovi}, Zdenko
Rajkovi}, Dra‘en Mesi}, Mile Movri}, Drago Mesi}, Nikola Vu~eti}, Mladen Perkovi}, Ivan
Tominac, Mate Tominac – Juri~in, Zlatko Tominac, Mladen Tominac, Damir Perkovi},
Zdravko Perkovi}, Joso Movri}, Nikola Movri}, Zlatko Dumen~i}, Marko Dumen~i}, Ivica
Dumen~i}, Damir Krznari}, Mate Mesi} – Ivan~i}, Mladen Vukovi} i Jure Movri}.
Tijekom 1993. godine ustrojavaju se domobranske postrojbe, koje obuhva}aju
prvenstveno starija godi{ta. Domobranski zapovjednik postaje satnik Vlade Dasovi}. Dr‘e
polo‘aje uglavnom oko Letinca prema Dabru. U sastavu tih postrojbi bili su iz Stajnice Mile,
Mladen, i Marko Tominac, Ivan Vu~eti}, Stjepan i Ivan Movri}, Petar Mate{i}, Petar Perkovi},
Mate Perkovi} – Stipanov, Vlado i Marko Mesi}.
Osim navedenih poginulih i ranjenih vojnika i pripadnika MUP-a Stajnica nije imala
civilnih ‘rtava rata u samom mjestu.
Donatori tijekom rata
Stajni~ko tuzemno i inozemno iseljeni{tvo aktivno se uklju~ilo u
pomo} mladoj hrvatskoj dr‘avi. Veliki broj iseljenika pomagali su na
razne na~ine vojsku i civilne strukture. Tako su Jo{ko Mesi} – @eravica
i Ivan Perkovi} – Perin poklonili Stajni~kom vodu automobile. Nikola
Perkovi} – Filipac iz Engleske - unato~ poodmakloj dobi - ~esto je
osobno dostavljao zna~ajnu pomo} u sanitetskom materijalu brinjskoj
bolnici. Josip i Branka Perkovi} iz Kri‘polja, na privremenom radu u
Bremenu (SR Njema~ka) bili su zasigurno jedni od najve}ih donatora.
Poklonili su vrlo zna~ajna financijska sredstva za pomo} Hrvatskoj,
Nikola Perkovi} Filipac iz Engleske
osobito kroz djelovanje Njema~ko-hrvatskog kruga prijateljstva. Taskupljao je tijekom
ko|er su zna~ajni donatori bili i Zlatko [ebalj iz Kri‘polja, Mile
Domovinskog rata
Vukovi} iz Dugog Sela i Mirko Bi}ani} iz Lipica. Svakako treba spopomo} za Hrvatsku
menuti gospodu Hini}a i Mustapi}a iz Stuttgarta (SR Njema~ka).
Dr. Hrvoje Mi{ki} ~esto je stru~no obilazio postrojbe 133. brigade i pru‘ao svekoliku sanitetsku
pomo}.
Svakako treba napomenuti i zna~ajnu pomo} koju su skupili ~lanovi Zavi~ajnog kluba
“Stajnica” iz Zagreba na ~elu s predsjednikom Tomom [prajcem, te Dru{tvo “Gacka dolina
i Brinje” na ~elu s predsjednikom Tomislavom Crni}em. Zna~ajno su se svojom aktivno{}u
iskazali Blaènka Franceti} – Dasovi}, prof. Mandica Rajkovi}, Ivan ôp, Petar Rajkovi},
Ivan Markovi} – Prga, Nikola Kostelac, Drago Milohnoja, Josip Buri}, Ivica Or{ani}, Kata-
162
rina Kolakovi}, Karlo
Hap{id, Dane Bobinac,
Karlo Ore{kovi}, Josip
Majer, dr. Hrvoje Mi{ki},
Boò i Nikola Majeti}...
Ovime smo obilje‘ili
sudjelovanje na{ih pripadnika u jednoj od najslavnijih stranica na{e povijesti – stvaranju samostalne
hrvatske dr‘ave.
Stajnica 1991. godine. Tomo [prajc, organizator sakupljanja pomo}i
u Zagrebu u posjeti pripadnicima Hrvatske vojske. Na slici desno
Joso Movri} i Ferdo Vlahini}, zapovjednik Stajni~kog voda
163
Kaziva~i:
Tomica Perkovi},
Zlatko Dumen~i},
Ferdinand Vlahini},
Zdenko Rajkovi},
Petar Perkovi} - Peco,
Mirko Radoti} i
Ivica Serti}
164

Download Report