Dani osiguranja Tržište osiguranja u blagom je padu; 26 društava u 10 mjeseci zaračunalo bruto premiju 7,65 milijardi kuna Kinezi žele jaču suradnju Huang Xiaoxiang najavio: poticat ćemo svoje tvrtke da koriste vaše prometne veze i kupuju vaše proizvode Vinom zaveli Rusiju Prvi zajednički nastup vinara iz svih hrvatskih regija na sajmu u Moskvi otvorio vrata golemog tržišta tema tjedna Str. 4-5 aktualno Str. 8 aktualno Str. 6 2008 2009 2010 2010 2011 3 7 0 4 privredni vjesnik Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 21. studenoga 2011. Godina LVIII / Broj 3704. www.privredni.hr kako privući investitore / predstavljanja / eu fondovi i turizam / hrwwwatska / stil / svijet financija BAN OSE P OG PRIL TAK NOKU TEH kako je zakon uveo kaos Zbrka na tržištu nekretnina Novim propisima gotovo je potpuno onemogućen promet nekretninama, a u pitanje doveden opstanak građevinskih tvrtki, njihovih kooperanata te agencija za posredovanje >> 6-7 Intervju: Neven Staver tek je diplomirao, a već izvozi >> 12-13 >> 2-3 Tehnokutak Od ukupnog broja naših gostiju 98 posto su bili stranci. To je za nas uobičajeno, kaže predsjednik Uprave Plave lagune Stjepan Čajić (Stype CS) razvio je i proizvodi traženi sustav za upravljanje mehaničkim kranovima u videoprodukciji Tjednik partner hrvatskog gospodarstva. Članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori osiguralo je svakom poduzeću u Hrvatskoj jedan primjerak Privrednog vjesnika. privredni vjesnik Vašem poduzeću treba više od jednog primjerka? Pretplatite se na Privredni vjesnik. Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail pretplata@privredni.hr. Godišnja pretplata za RH je 795,00, a polugodišnja 449,00 kn. Za naručenih 25 pretplata popust je 10%, dok je popust na 50 pretplata 20%. UVOD www.privredni.hr Broj 3704, 21. studenoga 2011. Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet? 3 pvinfo Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a: G(h)ost komentator: Zoran Šuster, direktor Progreso Grupe Partnerstvom do boljih rezultata Želimo aktivniju ulogu banaka u filtriranju posrednika Pokrajina Sečuan je među najpropulzivnijim kineskim pokrajinama, sa 90 milijuna stanovnika te stopama ekonomskog rasta iznad 13 posto, što se posebice zasniva na rastu izvoza. Posjet kineskog izaslanstva Hrvatskoj prilika je da našu zemlju prepoznaju kao partnera za suradnju. Hrvatska je nekada u Kinu izvozila robe u vrijednosti i do 700 milijuna američkih dolara te je naš cilj vratiti se na te rezultate, ali postići i veće. Imamo vrlo dobar prometni položaj prema Europi i te pogodnosti kineskoj pokrajini Sečuan mogu pružiti komunikaciju s cijelom Europom. IVICA TODORIĆ, PREDSJEDNIK AGROKORa: Sinergijski efekti zajedništva Proces oko naše ponude za kupnju paketa dionica Mercatora je u tijeku i za sada to ne želim komentirati. Međutim, naglašavam kako jedini ispravan put u regiji, kao i u čitavom svijetu, jesu koncentracije, korištenje sinergije i stvaranje kompanija koje mogu uložiti u razvoj. Više smo nego sigurni da bi jedna ovakva koncentracija na ovim prostorima značila mogućnost otvaranja cjelokupnoj industriji ovih prostora da se bolje i kvalitetnije plasira na svjetskom tržištu. Naši partneri u tom poslu, ako bi do njega došlo, su najeminentnije svjetske institucije. Svi se iskreno raduju da se takav posao dogodi jer bi time u budućnosti došlo do značajnog smanjenja troškova i znatnog investiranja u razvoj, što bi donijelo novu zaposlenost i veliku priliku svima na ovom tržištu. Ban Ki Moon, glavni tajnik UN-a: Mudrom politikom do rasta Dok svijet s velikim interesom očekuje konferenciju Ujedinjenih naroda Rio +20 o održivom razvitku, koja će se održati u lipnju 2012., izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš dovodi u pitanje mit po kojem su između ekonomije i okoliša neizbježni ustupci. Uz mudre javne politike, vlade mogu ostvariti rast svojih gospodarstava, stvarati kvalitetna radna mjesta i ubrzati društveni napredak, a sve na način kojim se ekološki otisak čovječanstva može održati u okviru sposobnosti naše planete. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković Praksa posredovanja za osobnu korist, nelegalna naplata, ucjenjivanje klijenata kupnjom raznih štednih proizvoda još uvijek su dio mozaika kreditnog posredništva u Hrvatskoj A ko se na trenutak prisjetimo što rade tvrtke za posredovanje u kupoprodaji nekretnina, nije teško zamisliti što je kreditno posredovanje. Ideja je imati sve kreditne linije svih banaka na jednom mjestu kako bismo ih našim klijentima Ne možemo govoriti o jačanju konkurencije, već o promjeni ili nastanku novog pravnog oblika poslovanja prezentirali brzo, točno i potkrijepljeno dodatnim savjetima i upozorenjima. Javnost se opravdano može pitati o smislu naše usluge s obzirom na to da se gotovo sve kreditne linije mogu naći na internetu. Tu izlazi na vidjelo stvarna dodana vrijednost kreditnog posrednika. Banke na svojim internetskim stranicama predstavljaju uglavnom grubi nacrt ponude pomoću kojeg se bore protiv konkurencije i biraju ciljanu skupinu klijenata. Progreso Grupa prikuplja destilirane informacije koje su bitne klijentu ako želi provjeriti može li odabrani kredit Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler doista i realizirati. Osim toga, kreditni posrednik se bavi i savjetovanjem oko kombinatorike zaduženja samog klijenta. Nakon odabira banke prikupljamo dokumentaciju i plasiramo zahtjev u banku u ime klijenta. Nadalje, koordiniramo obradu kreditnog zahtjeva i komunikaciju između banke i klijenta, te je na kraju procesa jedini zadatak klijenta doći u banku na potpis ugovora o kreditu. Ako uzmemo u obzir da dokumentaciju i komunikaciju s klijentom preuzimamo na sebe, možemo reći da i banci štedimo vrijeme. Kreditnom savjetniku ostaje samo da tehnički “provuče” zahtjev kroz aplikaciju banke i obavi isplatu. Naše su usluge namijenjene svim građanima koji su u bilo kojem obliku radnog odnosa, te su za građane besplatne. Proviziju ostvarujemo od banaka za čije proizvode i usluge posredujemo. Licenciju za kreditno posredovanje ima 30 tvrtki, no možda ih desetak posreduje u ovakvom obliku. Prva licencija izdana je u srpnju 2010. upravo Progreso Grupi. Šest mjeseci smo, zajedno s Tata Grupom, bili jedini kreditni posrednici u Hrvatskoj. Broj kreditnih posrednika u Hrvatskoj zapravo nije rastao ja za kreditno posredovanje” a nije letak Progreso Grupe, već bezimenog suradnika s neregistriranim brojem mobitela. Praksa posredovanja za osobnu korist bez dobrobiti za klijenta, nelegalna naplata usluge, ucjenjivanje klijenata kupnjom raznih štednih proizvoda te nedovoljno znanje još uvijek su dio mozaika kreditnog posredništva u Hrvatskoj. Stoga ne možemo govoriti o jačanju konkurencije, već o promjeni ili tek nastanku novog pravnog oblika poslovanja. S obzirom na to da se izlažu određenom donošenjem Zakona o potrošačkom kreditiranju, već su se razne strukture, uglavnom suradnika osiguravateljskih kuća, konačno formalno okupile u tvrtke za posredovanje. Nažalost, stvorena je vrlo tužna slika činjenicom da većina njih nije promijenila svoje poslovanje dobivanjem licencije, već je samo zadovoljila formalne uvjete. Na tržištu još uvijek postoji velik broj pojedinaca koji ovaj posao rade bez licencije i tako neposredno ugrožavaju pozitivan stav javnosti o ulozi kreditnih posrednika. Odnedavno je u optjecaju i letak koji kaže “Prva licencirana agenci- Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru Progreso Grupa prikuplja destilirane informacije koje su bitne klijentu reputacijskom riziku, priželjkujemo još aktivniju ulogu banaka u filtriranju kreditnih posrednika na tržištu. Osim toga, vjerujemo da će Ministarstvo financija i Državni inspektorat provoditi stalni monitoring nad poslovanjem kreditnih posrednika kako bismo bili sigurni da smo crnu praksu ilegalnog, nekorektnog i opasnog kreditnog posredništva zauvijek izbacili s hrvatskog tržišta. Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. 4 TEMA TJEDNA *vijesti Zaostajemo za europskim zemljama U Hrvatskoj je, nakon pada realnog bruto domaćeg proizvoda od 0,6 posto u prvom tromjesečju, u drugom ostvaren rast ukupne gospodarske aktivnosti od oko 0,4 posto u odnosu na početak godine. Tome je pridonijelo povoljno kretanje izvoza usluga, a neznatno je porasla finalna potrošnja. No, ujedno je nastavljen pad kapitalnih investicija. Hrvatska je jedina od 10 promatranih zemalja Srednje i Istočne Europe koja je u prvom tromjesečju ove godine zabilježila pad BDP-a. Zvijezda slavi 95. rođendan ( 1879 € Berkowitz novi vlasnik Dalmacijavina Vlasnik američke tvrtke Traubi International, Salamon Berkowitz, objavio je da je postigao dogovor s predstavnicima hrvatske vlade o kupnji Dalmacijavina. Berkowitz na konferenciji za novinare nije želio govoriti o detaljima dogovora, najavivši da će to učiniti tek nakon potpisivanja sporazuma. Ipak, procjenjuje se kako planira uložiti do 10 milijuna eura u Dalmacijavino. Dokapitalizacija Kvarner VIG-a Vienna Insurance Group (VIG) investira 15 milijuna eura u Kvarner Vienna Insurance Group (Kvarner VIG), odlučeno je na Glavnoj skupštini Kvarner VIG-a. Tom dokapitalizacijom VIG želi ojačati poziciju na hrvatskom tržištu i stvoriti temelje za još bolje poslovanje. ( 2085 kn premija po stanovniku u EU premija po stanovniku u Hrvatskoj Deveti dani hrvatskog osiguranja Nema razvoja tržišta financijskog opismen Osiguranje u Hrvatskoj ima prostora za rast, posebno u području životnih osiguranja, ali pritom mora bi Drago Živković zivkovic@privredni.hr H Prva hrvatska tvornica ulja Zvijezda ove godine obilježava 95. godišnjicu poslovanja. Tijekom proteklih godina Zvijezda je unaprjeđivala svoj proizvodni proces i stalno osmišljavala nove proizvode, kao što su razne vrste margarina i majoneze. Privredni vjesnik Broj 3704, 21. studenoga 2011. rvatsko tržište osiguranja i ove je godine u padu, iako je taj pad blaži nego u prethodne dvije. Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, u prvih 10 mjeseci 26 društava za osiguranje zaračunalo je bruto premiju od 7,65 milijardi kuna, što je jedan posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Oko tri četvrtine premije ostvaruju neživotna osiguranja (5,72 milijarde kuna), koja su u padu za 1,2 posto, dok su životna osiguranja smanjena za 0,3 posto, na 1,93 milijarde kuna. Osiguranje u Hrvatskoj ima prostora za rast, posebno u područ- ju životnih osiguranja, koja u EU-u čine više od 60 posto ukupne premije, složan je zaključak sudionika Devetih dana hrvatskog osiguranja, održanih u Rovinju. U edukaciju stanovništva o prednosti životnog osiguranja spremna se uključiti i Hrvatska gospodarska komora, najavila je potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta. Rane mirovine Hrvatskoj se, kako je pojasnila, nameće pitanje razmjerno ranih odlazaka u mirovinu, a zabrinjava i podatak da je svaki sedmi umirovljenik stekao mirovinu po posebnim propisima, bez dovoljno radnog staža. Sve su to razlozi za jači angažman osiguravateljskih društava, ali ona pritom moraju biti kreativnija i nuditi specijalizirane proizvode, upozorila je Vesna Trnokop Tanta. Osiguravatelji rade dobar posao koji ima perspektivu, uvjeren je i njihov regulator, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, čiji član Uprave Ivan Vrljić dokaze za tu svoju tvrdnju vidi u usporedbama s EU-om. Dok je kod nas ukupna premija oko 9,25 milijardi kuna i čini manje od tri posto BDPa, u EU-u je 1107 mi- Agencije odumiru Dinamičnu, na trenutke i oštru raspravu među osiguravateljima izazvala je tema budućnosti prodajnih kanala. Osiguravateljska društva sve se više oslanjaju na vlastite snage i brokere, dok pada udjel agencija za zastupanje. Za Hrvoja Smiljanića iz Allianza agencije su najviše ‘’isprostituirani’’ kanal prodaje, znanje agenata je palo na nulu jer svaštare i rade i za desetak osiguravateljskih kuća istodobno. Zlatko Pozaić iz GRAWE-a slaže se da agencije odumiru, ali vjeruje da bi ih trebalo saču- vati jer je budućnost u mješavini prodajnih kanala. Na primjedbe prisutnih predstavnika agencija da su njihovom odumiranju pridonijeli i sami osiguravatelji, Svemir Kalinić iz Croatia osiguranja priznao je da nisu dovoljno ozbiljno pristupili edukaciji agencija. Svi kanali prodaje su važni zbog segmentacije klijenata, slaže se Kalinić, dok Smiljanić vjeruje da je budućnost u specijalizaciji, pa bi se tako agencije trebale više orijentirati na srednja poduzeća, a brokeri na velike kompanije. FINANCIJSKA NEPISMENOST FINANCIJSKA EDUKACIJA (ŠKOLSKA) FINANCIJSKA EDUKACIJA (ODRASLIH) FINANCIJSKA SPOSOBNOST I UČINKOVITOST FINANCIJSKE EDUKACIJE FINANCIJSKA PISMENOST - FINANCIJSKA EDUKACIJA - FINANCIJSKA SPOSOBNOST lijardi eura i premašuje osam posto BDP‑a. Premija po glavi stanovnika u EU-u je 1879 eura, a u Hrvatskoj 2085 kuna (278 eura). Glavne prepreke razvoju osiguranja Vrljić vidi u nedostatku državne potpore štednji, nelojalnoj konkurenciji i manjku specijalističkog kadra. Državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Marić smatra da osiguranje prednjači po inovativnosti u financijskim uslugama, no da bi te inovacije potencijalni korisnici mogli i razumjeti, potrebno je financijsko opismenjavanje. Na toj ideji zajedno su se našli i osiguravatelji i država, iako oni prvi tvrde da su ove druge morali dugo nagovarati. Strateški okvir Kako bilo da bilo, Vlada je nedavno prihvatila zaključak kojim je Ministarstvo financija zaduženo da u roku od godinu dana pripremi prijedlog nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača. U tom hvalevrijednom poslu čiji je krajnji cilj poslovičnoj Barici ili Štefici približiti tajne osiguranja, osiguravatelji sa- Glavne prepreke razvoju osiguranja su nedostatak državne potpore štednji, nelojalna konkurencija i manjak kadra veznike vide i u novinarima, pa je njih nekoliko pozvano na panel-raspravu o ulozi medija u financijskom opismenjavanju. I dok se neki novinari žale na slabu komunikaciju s osiguravateljima (Sanja Smiljanić, HTV), drugi (Marijana Matković, Vjesnik) im predlažu češće briefinge, a treći (Boži- 5 www.privredni.hr Broj 3704, 21. studenoga 2011. ( oko 9,25 mlrd kn ukupna premija kod nas (manje od 3% BDP-a) I iti kreativnije i nuditi specijalizirane proizvode Uniseks osiguranje ca Babić, Poslovni dnevnik) posebne emisije na televiziji. S druge strane, predsjednik Uprave Allianza Boris Galić vjeruje da teme iz osiguranja treba u medije plasirati kroz promijeniti računicu kod životnih osiguranja (jer žene dulje žive), a u nekim zemljama i kod autoosiguranja (jer žene rjeđe sudjeluju u prometnim nezgodama). William Vidonja iz europskog udruženja osiguravatelja CEA upozorio je da je u nacrtu EU direktiva o zabrani diskriminacije po spolu i tjelesnom hendikepu, koja je slično formulirana, pa bi mogla uzrokovati isti problem. kod države, iako priznaje da je ovo drugo teži put. Pozitivne promjene Druga tema koja muči osiguravatelje i o kojoj su naširoko raspravljali u Oko tri četvrtine premije ostvaruju neživotna osiguranja koja su u padu za 1,2 posto konkretne primjere, dok direktor Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje Pauković misli da je veća korist od plaćenih medijskih kampanja i lobiranja Industrija nam odumire zbog lošeg okvira Proizvodnju moramo poticati zbog samih sebe, jer tako se najbolje iskorištavaju resursi i otvaraju radna mjesta, poručio je Jurčić bez njavanja Veliku promjenu europskom je - a uskoro će i hrvatskom tržištu osiguranja - donijela presuda Europskog suda u Luxembourgu u predmetu ‘’Test-Achats’’. Riječ je o presudi kojom je Europski sud zabranio korištenje spola kao kriterija izračuna premije osiguranja, protumačivši na taj način jednu nejasno napisanu EU direktivu. Stupanje na snagu zabrane 21. prosinca 2012. bitno će Poslovni klub Lider Rovinju jest skori ulazak Hrvatske u EU. Anketa koju je Udruženje osiguravatelja pri HGK-u provelo među vodećim ljudima osiguravateljskih Europsko osiguranje 2010. EU premija - 1,107 mlrd. € EU u svjetskoj premiji - 37% EU premija u BDP - 8,2% EU premija per capita - 1,879 € EU odnos životno/neživotno - 61,6%/38,4% Hrvatsko osiguranje 2010. HR premija - 9,245 mil. kn HR udio u EU premiji - 0,12% HR premija u BDP - 2,76% HR premija per capita - 2,085 kn HR odnos životno/neživotno - 26,6%/73,4% društava pokazalo je da preko 90 posto njih očekuje povećanje konkurencije nakon ulaska u EU, a podjednaki broj očekuje spajanja i pripajanja, porast cijena te promjene u kanalima prodaje. Uvjerljiva većina od 72 posto ispitanih menadžera ipak vjeruje u pozitivne promjene na hrvatskom tržištu nakon ulaska u EU. Slična su bila očekivanja i u Poljskoj, a nakon sedam godina članstva u EU-u neka su se ispunila, a neka baš i ne, rekao je Stanislaw Borkowski iz poljske podružnice Allianza. Suprotno očekivanjima, povećao se broj malih osiguravatelja, osnovano je mnogo stranih podružnica, a vrlo je malo prekograničnog prometa. Poljaci su, priznao je Borkowski, podcijenili važnost financijskog opismenjavanja i potencijale rasta prodaje osiguranja putem banaka. Ukupni rezultat ulaska u EU tako je bio rast konkurencije, ali ispod očekivanja, bolja naplata šteta, bolja usluga i više specijaliziranih proizvoda. Tome se uglavnom nadaju i hrvatski osiguravatelji. ako je hrvatska industrija po količinama beznačajna u europskim, a još beznačajnija u svjetskim razmjerima, proizvodnju moramo poticati zbog samih sebe, jer tako se najbolje iskorištavaju resursi i otvaraju radna mjesta, teza je s kojom je ekonomist Ljubo Jurčić otvorio drugi Poslovni klub Lidera, na temu Treba li Hrvatskoj proizvodnja? Proizvodnja u Hrvatskoj odumire ne zbog izvoznog lobija, tvrdi Jurčić, već zbog loše postavljenog fiskalnog i monetarnog okvira, u kojem je naša proizvodnja sve skuplja, pa se više isplati uvoziti. S Jurčićem se baš i nije složio predsjednik Uprave Elektrokontakta Vladimir Ferdelji, navodeći primjer svoje tvrtke, koja drži 35 posto udjela na svjetskom tržištu u proizvodnji preki- dača za električne štednjake. Kada bi tvornica Elektrokontakta sutra izgorjela, mjesec dana se u svijetu ne bi mogli proizvoditi štednjaci, tvrdi Ferdelji. Za njega je najveća prepreka razvoju industrije precijenjeni tečaj kune, a taj pro- Da naša tvornica sutra izgori, mjesec dana se u svijetu ne bi proizvodili štednjaci, tvrdi Ferdelji blem se, po njemu, može riješiti i bez devalvacije. Predsjednik Uprave Đuro Đaković Holdinga Zdravko Stipetić ne vidi izlaza sve dok se ne riješimo raširenog stava da su uspješni poduzetnici lopovi, dok predsjednik Uprave Jadranskog galenskog laboratorija Ivo Usmiani najveći problem vidi u sustavu upravljanja državom, koji naziva katastrofalnim. Vlasnik AutoZubaka Pavo Zubak veliku prepreku vidi i u manjku stručnog kadra, pa je tako on dvije godine tražio šefa proizvodnje za autobuse i na kraju ga regrutirao iz Končara. Industriji ne treba nikakva posebna podrška države, mišljenje je Damira Vanđelića iz Adrisa, treba joj samo stabilan i predvidljiv okvir za poslovanje. (D.Ž.) Tompojevci - nova kooperantska farma Belja Posao u okrilju velike kompanije K ompanija Belje od prošloga je tjedna bogatija za još jednu, osmu po redu standardiziranu kooperantsku svinjogojsku farmu, a šestoročlana obitelj Ivana i Violete Lajko iz Tompojevaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji postala je ponosnim vlasnikom jedne od najsuvremenijih svinjogojskih farmi u Hrvatskoj. Već sljedećih dana očekuju dolazak prvoga turnusa od 1400 prasaca iz jedne od matičnih beljskih farmi. Ovim poslovnim potezom Belje potvrđuje značaj razvoja kooperacije u svojoj svinjogojskoj proizvodnji kako bi što skorije dostigli planiranu proizvodnju od 400.000 svinja godišnje. Inače, u ovu farmu u Tompojevcima obitelj Lajko uložila je nešto više od šest milijuna kuna, a projekt je realiziran kroz ope- tetna stočna hrana, edukacija, stručna podrška i ono što je u vrijeme nesigurnog plasmana vjerojatno i najvažnije - tržište. Kroz kooperantski odnos s Beljem, za farmu je osigurano i tržište rativni program razvitka svinjogojske proizvodnje Ministarstva poljoprivrede uz potporu HBOR-a. Farma raspolaže s ukupnim kapacitetom tovilišta od 1400 tovljenika u turnusu, što čini godišnju proizvodnju od 4200 tovljenika. Kroz kooperantski odnos s Beljem, obitelji Lajko je za farmu osigurana tovna prasad, kvali- “Belje je danas definitivno regionalni lider u poljoprivrednoj proizvodnji. Stalnim ulaganjima od 2005. značajno smo unaprijedili sve segmente poljoprivredne proizvodnje. Suvremena tehnologija i znanja koja imamo dostupna su svim našim kooperantima”, istaknuo je Goran Pajnić, predsjednik Uprave Belja. (S.S.) 6 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3704, 21. studenoga 2011. “ Ograničenje Hrvatski vinari na Ruskom sajmu vina pretpostavlja Proboj na rusko tržište Naša želja je da Hrvatska bude prepoznata kao zemlja vrhunskih vina i da bude jedna od onih koja će sudjelovati u razvijanju trenda pijenja vina u Rusiji, kaže Rajko Ružička iz HGK-a Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr H rvatska gospodarska komora organizirala je prvi zajednički nastup vinara iz svih hrvatskih regija na Međunarodnom sajmu vina i pića - Russian Wine Fair koji je održan prošlog tjedna u Moskvi. Ovaj sajam povezuje proizvođače i distributere alkoholnih i bezalkohol- Na Sajmu je Hrvatska dobila status zemlje posebnog gosta što dodatno pridonosi našoj promociji nih pića u Rusiji, CIS-u, Istočnoj i Zapadnoj Europi s potencijalnim klijentima iz svih krajeva svijeta, te je to stoga velika prilika i odskočna daska za inozemne vinare koji se žele probiti na rusko tržište vina. Istodobno, taj je sajam jedno od najvećih sajamskih događanja u Rusiji, a i jedini sajam u Rusiji specijaliziran za vina i alkoholna pića. Hrvatska vina su na sajmu izazvala veliki interes ruskih kupaca. “Nastup na ovom sajmu iznimno je važan za hrvatsko vinarstvo jer je ovo ujedno i prvo predstavljanje hrvatskih vina na ruskom tržištu. Cilj nam je zainteresirati ruske kupce i omogućiti proboj na to zahtjevno i veliko tržište. Sajam je već odao prizna- nje našem gostovanju tako što je Hrvatska dobila status zemlje posebnog gosta što dodatno pridonosi našoj promociji”, rekao je Rajko Ružička, pomoćnik direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a. “Rusija je zemlja s više od 140 milijuna stanovnika u kojoj se trend pijenja vina tek počinje razvijati. Imajući u vidu uniju zemalja Kazahstana, Bjelorusije, Rusije i drugih, uistinu govorimo o golemom potencijalnom tržištu. Naša želja je da Hrvatska bude prepoznata kao zemlja vrhunskih vina i da bude jedna od onih koja će sudjelovati u razvijanju trenda pijenja vina u Rusiji. Ovaj sajam je istodobno i pokušaj da se sve većem broju ruskih turista koji dolaze u Hrvatsku i upoznaju naša vrhunska vina omogući da ih konzumiraju i nabave na domicilnom tržištu”, zaključio je Ružička. Izlagači iz cijele Hrvatske Na površini od 100 četvornih metara u središnjem dijelu prvog paviljona svoja vina predstavili su izlagači iz cijele Hrvatske. Tako su se u Moskvi našli Bodren, Lagradi, udruga Moslavačka vinska cesta (Vinarija Mikša, Vinarija Trdenić, Vinarija Marinčić, Vinarija Jaram, Vinarija Miklaužić i Vinarija Kašner), Obrt Bartolović, Vinarija Zdjelarević, Galić, Krauthaker vinogradarstvo i podrumarstvo, Feravino, Kutjevo Vina Kalazić-Kronos i Agrokor vina. Također tu su bili i Kabola, Poljoprivredno-trgovački obrt Matić, Kozlović vina, Roxanich, P.Z. Vrbnik, Obrt Kunjas, Dalmacijavino, Enjingi vinarstvo i vinogradarstvo, Vinarija Antunović, Vina Jakob, Skaramuča vina, Zlatan otok, Korta Katarina, Saints Hil ls i Badel 1862. Na hrvatskom štandu je u suradnji s timom Zagreb Wine Gourmet Festivala otvoren i Croatia Gourmet Festival, s ciljem promocije hrvatske hrane i vina. Tom prilikom su naši najvrsniji kuhari Branko Ognjenović, Deniz Zembo i Biljana Milina pripremali sljedove hrvatskih specijaliteta i predstavljali ih u kombinaciji s najboljim hrvatskim vinima. U sklopu Croatia Gourmet Festivala održan je i Master class: Wines of the Adriatic - Croatia, na kojemu je svjetski priznati specijalist za vina Darrel Joseph predstavio uzvanicima vrhunska hrvatska vina. Inače, Hrvatska do ove godine nije izvozila zamjetne količine vina na rusko tržište, a u prvih devet mjeseci 2011. godine ostvarila je izvoz od 595.926 dolara. Prvi kontakt na zanimljivom tržištu Od ovog sajma očekujemo ostvarivanje prvih kontakata na ruskom tržištu, kaže Saša Franić iz vinarije Saints Hills. “Mi smo mala butik vinarija i orijentirani smo na izvoz koji čini 70 posto naše prodaje. Prvi komentari na naša vina su pozitivni i kušatelji su iznenađeni visokom kvalitetom hrvatskih vina. Naša je kvaliteta neupitna, no vina su nam prilično skupa. Hrvatska je Rusima nepoznato tržište, a problem nam predstavljaju i visoka davanja koja mogu upeterostručiti našu cijenu”, pojašnjava Franić. Milenko Matić iz Vinarije Matić ističe kako je rusko tržište izuzetno zanimljivo. “Za nas je ono nepoznanica, no prvi kontakti su tu i vidjet ćemo kako će se oni razviti. Nismo upoznati s načinima distribucije na tržištu i mislim da je važno pronaći pravog uvoznika koji će znati iskoristiti naše prednosti. Hrvatska vina su jako kvalitetna, ali i skuplja. No za svako nepce postoji hrvatsko vino koje mu odgovara”, zaključuje Matić. Zbrka na tržištu nekretnina Kako je z iz dobre n stvorio ka Stupanjem na snagu spornih propisa gotovo je broja građevinskih tvrtki i njihovih kooperanata Drago Živković zivkovic@privredni.hr G raditeljstvo, posebno stanogradnja, ali i posrednici u prometu nekretninama snažno su pogođeni recesijom koja je ponegdje smanjila broj kupoprodaja i za 80 posto u usporedbi s predrecesijskim razdobljem. Kao da to nije bilo dovoljno, dodatni udarac zadan im je ljetošnjim izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, kao i posve novim Zakonom o postu- Raste pritisak na Vladu da hitno, bez obzira na predizbornu kampanju, nešto učini panju s nezakonito izgrađenim zgradama. Ti su propisi još jednom potvrdili da je put u pakao popločan dobrim namjerama. Oboriva predmnijeva Nitko, naime, ne sumnja da su namjere predlagača i zakonodavca bile dobre: napokon uskladiti stanje na terenu sa stanjem u zemljišnim knjigama. Osim što je to obveza u procesu zakonodavnog usklađivanja s Europskom unijom, također je i nužan predu- vjet za korištenje sredstava za poticaje iz međunarodnih programa za potporu razvoja poljoprivrede. Ipak, način kako se to pokušalo učiniti novim propisima izazvao je, tvrde i građevinari i posrednici u prometu nekretnina, više štete nego koristi. Kako se kroz praksu utvrdilo da njihova primjena stvara nesagledive probleme, raste pritisak na Vladu da hitno, bez obzira na predizbornu kampanju, nešto učini. 7 www.privredni.hr Broj 3704, 21. studenoga 2011. prometa nekretnina u krajnjem slučaju nije trebalo propisati prije datuma za koji se da će biti dovršeni postupci legalizacije, te riješeni i upisi pozitivnih zabilježbi u zemljišnim knjigama. Jasminka Trzun, potpredsjednica HGK-a Sporne odredbe akonodavac amjere os Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 90/11) Članak 22. (1)Nezakonito izgrađena zgrada, odnosno zemljište na kojem je izgrađena, ne mogu se otuđiti dok se takva zgrada ne ukloni. (2)Ugovor sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka ne proizvodi pravne učinke i ne može se provesti u zemljišnim knjigama niti u drugim javnim evidencijama. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) Članak 15. (2)Prije izdavanja uporabne dozvole, odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade, koji izdaje ovlaštena osoba. potpuno onemogućen promet nekretninama, čime je doveden u pitanje opstanak velikog te agencija za posredovanje u prometu nekretninama može dobiti uporabnu dozvolu, a bez nje ni zabilježbu, što znači da se ne može ni prodati, barem po tumačenju nekih gruntovnica. Druge gruntovnice (a među njima i ona najveća, zagrebačka) znatno su fleksibilnije u tumačenju, jer smatraju da je svrha zakona bila spriječiti promet nelegalnim zgradama, a ne otežavati gospodarsku aktivnost. Konačni rezultat je stanje koje ne samo građevinari i posrednici, nego i neki pravnici, nazivaju velikim cirkusom. Hitno ukinuti Stupanjem na snagu spornih propisa gotovo je potpuno onemogućen promet nekretninama, čime je doveden u pitanje opstanak velikog broja građevinskih tvrtki i njihovih kooperanata iz direktne proNovi su propisi opet razbuktali staru boljku zemljišnoknjižnog sustava u Hrvatskoj: sklonost gruntovnica da posve različito tumače zakonske odredbe. Sporna je ispala ideja zakonodavca da se sve vlasnike nekretnina natjera da pribave akt za uporabu (uporabnu dozvolu), tako što će im se onemogućiti prodaja nekretnine bez tog dokumenta. Iako je to očito ograničavanje prava privatnog vlasništva, zbog čega mnogi pravni- ci sporne odredbe smatraju neustavnima, autori zakona nazivaju takvo rješenje “oborivom predmnijevom’’ u interesu pravne sigurnosti. Oboriva predmnijeva odnosi se na sve građevine, pa je tako neke gruntovnice primjenjuju i na nove zgrade čija je gradnja započeta temeljem pravomoćnog akta o građenju, a investitori ih žele prodati prije dovršetka, što je do sada bilo moguće. Kako je zgrada nedovršena, jasno je da ne Ako je stan u Knjizi položenih ugovora, gdje se upisuju stanovi u neetažiranim zgradama, sve je isto kao prije izvodnje te agencija za posredovanje u prometu nekretnina, kao i očuvanje radnih mjesta velikog broja zaposlenika u tim tvrtkama. U uvjetima ” gospodarske krize u kojoj se nalazimo to bi moglo imati dalekosežno štetne posljedice, uključujući i smanjenje prihoda državnog proračuna, ističe potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Jasminka Trzun. Spornim odredbama, smatraju u HGK-u, direktno se narušavaju poduzetničke slobode, prije svega posrednika u prometu nekretninama, ali i poduzetnika iz djelatnosti graditeljstva i proizvodnje za graditeljstvo. Ograničenje prometa nekretnina u krajnjem slučaju nije trebalo propisati prije datuma za koji se pretpostavlja da će biti dovršeni postupci legalizacije, te riješeni i upisi pozitivnih zabilježbi u zemljišnim knjigama. Stoga je HGK u dopisima poslanima Vladi i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva predložio da u uvjetima teške gospodarske krize, radi otklanjanja poremećaja na tržištu, Vlada hitnim donošenjem uredbe sa zakonskom snagom ukine sporne odredbe, jer je to od iznimne važnosti za investicije u Hrvatskoj. Dodatno se predlaže i odgoda primjene zakonske odredbe kojom je ograničen pravni promet nekretninama bez certifikata o energetskim svojstvima zgrada. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 90/11) Članak 116. (1)Za građevine upisane u zemljišnu knjigu do dana stupanja na snagu ovoga zakona i za građevine za koje je katastarski ured nadležnom sudu do tog dana poslao dokumente propisane posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, nadležni sud na zahtjev vlasnika građevine u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je priložen akt za uporabu građevine koja je upisana u zemljišnoj knjizi, odnosno koja se u istu upisuje, uz navođenje naziva i oznake tog akta, odnosno uz navođenje oznake potvrde nadležnoga upravnog tijela da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu. (3)Građevina upisana u zemljišnoj knjizi bez zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka smatra se građevinom izgrađenom bez akta na temelju kojega se može pristupiti građenju građevine i bez akta za uporabu iste, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. Nitko ništa ne zna Kakva su iskustva posrednika u prometu nekretninama? “Nitko ništa ne zna, takva su iskustva’’, kaže Boro Vujović iz zagrebačke agencije Opereta. “Ministarstvo govori jedno, sudovi drugo, banke treće’’. Dok neke gruntovnice odbijaju upis promjene vlasništva bez pozitivne zabilježbe, druge, uključujući i zagrebačku, provode upis bez zabilježbe, ali uz potvrdu da građevinska inspekcija za zgradu nije pokrenula postupak rušenja. Zadnje je tumačenje resornog ministarstva, kaže Vujović, da su sporne samo nekretnine predane na upis između 1991. i 2007. godine, a da ostale ne trebaju imati zabilježbu. Nova uputa očito nije došla do svih, pa tako Vujović navodi primjer stana u zgradi izgrađenoj 1975. godine, za koji banka traži građevinsku dozvolu da bi odobrila kredit za kupnju. Kako prodati svoj stan? Što da u ovoj zbrci rade građani koji sada žele prodati stan? Odgovor je jasan i nedvosmislen: ovisi. Kako nam je protumačila voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Sesvetama Ana Marija Končić, ako je stan upisan u Knjizi položenih ugovora, gdje se upisuju stanovi u neetažiranim zgradama, sve je isto kao prije. Ako je zgrada etažirana i stan je upisan u glavnoj zemljišnoj knjizi, onda svaki vlasnik mora za svoj stan prikupiti dokumentaciju (najčešće građevinsku dozvolu i potvrdu građevinske inspekcije) da bi dobio pozitivnu zabilježbu i potom prodao stan, a da bi se kupac mogao upisati kao novi vlasnik. Sve to, naravno, ako Ustavni sud ne ukine sporne odredbe. 8 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3704, 21. studenoga 2011. ( 1,47 mlrd $ PREGLED NOVIH PROPISA (OD 15. RUJNA DO 15. STUDENOG 2011.) kineski uvoz u Hrvatsku Propisi Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja •Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza preko područja Republike Hrvatske domaćih i divljih preživača i genetskog materijala podrijetlom od preživača iz država članica Europske unije radi sprječavanja unošenja u Republiku Hrvatsku bolesti plavog jezika (NN 105/2011) •Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi mjere 101 i mjere 103 unutar IPARD programa (NN 116/2011) •Pravilnik o izmjenama Pravilnika o povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i registru o izdanim povlasticama (NN 123/2011) •Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za stavljanje u promet i uvoz životinja akvakulture i njihovih proizvoda te o popisu vektorskih vrsta (NN 128/2011) Velik interes Kine za hrvatsko gospodarstvo Dobar biznis iz Sečuana Hrvatska je nekada u Kinu godišnje izvozila i do 700 milijuna dolara. Cilj nam je vratiti se na te rezultate pa postići i veće, rekao je Vidošević Propisi Ministarstva financija •Pravilnik o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji za usluge javne objave godišnjih financijskih izvještaja i izdavanja dokumentacije iz Registra godišnjih financijskih izvještaja (NN 126/2011) Propisi Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva •Pravilnik o dopuni Pravilnika o gospodarenju otpadnim gumama (NN 111/2011) •Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 111/2011) •Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 126/2011) Propisi Ministarstva mora, prometa i infrastrukture •Pravilnik o izmjeni Pravilnika o dozvolama za obavljanje linijskog prijevoza putnika (NN 112/2011) •Pravilnik o priznatim organizacijama za nadzor, pregled i certifikaciju brodova (NN 118/2011) Propisi Ministarstva turizma •Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu (NN 118/2011) Propisi Ministarstva pravosuđa •Pravilnik o dopuni Pravilnika o službenim sjedištima javnih bilježnika (NN 126/2011) •Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o stalnim sudskim vještacima (NN 126/2011) Propisi Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga •Pravilnik o načinu i obliku vođenja registra objekta leasinga (NN 113/2011) Zakoni •Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora (NN 114/2011) •Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/2011) •Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini (NN 114/2011) •Zakon o dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 114/2011) •Zakon o dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN 114/2011) •Zakon o izmjeni Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN 11472011) •Zakon o dopuni Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje (NN 114/2011) •Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN 114/2011) •Zakon o izmjeni Zakona o tržištu plina (NN 114/2011) •Zakon o kaznenom postupku (NN 121/2011) •Zakon o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije (NN 124/2011) •Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (NN 124/2011) •Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (NN 124/2011) S vaki drugi iPhone napravljen je u Sečuanu. Ta kineska pokrajina od 90 milijuna stanovnika i BDP-om od 249 milijardi dolara (koji raste godišnje za 13,7 posto), popela se na osmo mjesto po razvijenosti među kineskim pokrajinama. na potvrđuje velik interes iz Kine za mogućnosti koje se hrvatskoj privredi otvaraju ulaskom u Europsku uniju. “Poticat ćemo naše tvrtke da što više iskoriste prometne mogućnosti koje ima Hrvatska, a želimo i više kupovati hrvatske proizvode. Naše se za 10 godina moglo od Pekinga do Londona, brzinom od 350 kilometara na sat, doputovati za samo dva dana. tvrtke bi rado ulagale u Hrvatsku”, rekao je Huang Xiaoxiang, zamjenik sečuanskog guvernera. Xiaoxiang je podsjetio da Sečuan ima željezničku vezu s Europom i izravne zračne veze s europskim gradovima. Uz razvijenu industrijsku proizvodnju i poljoprivredu, Sečuan je važno prometno čvorište. Poznato je, primjerice, da Kina gradi mrežu superbrzih vlakova, kojima bi ce prugu između Rijeke i mađarske granice, istaknuo je Nadan Vidošević. Preko hrvatskih morskih luka može ići najbrži put za plasman sečuanskih roba u Europu. Hrvatska se nalazi i na Dunavu, kao najbližoj vezi europskog plovnog puta i Jadranskog mora. Planirana izgradnja kanalske mreže i sustava navodnjavanja otvara mogućnosti za suradnju u razvoju po- Predstavljeni investicijski projekti Hrvatska isto tako želi sagraditi modernu željezničku mrežu, posebi- Naše tvrtke bi rado ulagale u Hrvatsku, rekao je Huang Xiaoxiang, zamjenik sečuanskog guvernera Predstavnici Sečuana posjetili su prošli tjedan Hrvatsku. Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a, i Li Gang, predsjednik CCPIT-a, Sečuanskog vijeća za poticanje međunarodne trgovine, potpisali su tom prilikom Memorandum koji bi trebao ojačati suradnju poslovnih ljudi Hrvatske i Sečuana. Nakon nedavna posjeta izaslanstva iz Kantona, dolazak gostiju iz Sečua- ljoprivrede. Hrvatska ima i pet klimatskih zona s velikim količinama vode, dodao je Vidošević. “Hrvatska je nekada u Kinu godišnje izvozila i do 700 milijuna dolara. Cilj nam je vratiti se na te rezultate pa postići onda i veće”, rekao je Vidošević. Sada iz Kine stiže roba za 1,47 milijardi dolara, a hrvatska pošiljka vrijedi samo 38 milijuna dolara. U izaslanstvu Sečuana bili su predstavnici najveće telekomunikacijske i građevinske tvrtke te najveće pokrajinske banke. Osim domaćina iz HGK-a, na susretu su bili i predstavnici Ministarstva gospodarstva, HBOR-a te Hrvatske agencije za telekomunikacije. Marija Vukelić iz Ministarstva gospodarstva predstavila je gostima plan hrvatskih investicijskih projekata. Upoznala ih je uz ostalo s mogućnostima ulaganja u poslovnu zonu Podi kod Šibenika i industrijsku zonu Nove Gradiške te upozorila na namjeru gradnje novog bloka termoelektrane Plomin, vrijednog oko 800 milijuna eura. (I.V.) 9 www.privredni.hr Broj 3704, 21. studenoga 2011. ( 867 mil kn prihodi PREGLED NOVIH PROPISA (OD 15. RUJNA DO 15. STUDENOG 2011.) međimurske metaloprerađivačke industrije u prvih 6 mjeseci Metaloprerađivačka industrija u Međimurskoj županiji Rezultati koji bude optimizam Podaci HGK-Županijske komore Čakovec pokazuju rast prihoda, plaća i investicija u metaloprerađivačkoj industriji, ali i porast prihoda u gospodarstvu te županije Jasminka Filipas filipas@privredni.hr M etaloprerađivačka industrija Međimurske županije u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila je ukupne prihode u visini od 867 milijuna kuna, što je za 26,8 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine (684 milijuna kuna). Istodobno je cijelo međimursko gospodarstvo imalo rast ukupnih prihoda od 12,6 posto, sa 4,42 milijarde na 4,98 milijardi kuna - pokazuju podaci Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Čakovec. Iz podataka je vidljivo i kako se udjel ukupnog prihoda metaloprerađivačke industrije u cjelokupnom gospodarstvu Međimurja u tom razdoblju povećao sa 15,5 posto u prvih šest mjeseci 2010. godine na 17,4 posto u prvoj polovini ove godine. Istovremeno je visina ukupnih rashoda povećana za 21,5 po- sto, s lanjskih 648 milijuna kuna na ovogodišnjih 787 milijuna kuna. Ukupni rashodi gospodarstva Županije u cjelini zabilježili su rast od 10,5 posto, sa 4,27 milijardi kuna na 4,72 milijarde. Pozitivan saldo, rast plaća i investicija Metaloprerađivačka industrija je u ukupnim rashodima gospodarstva sudjelovala sa 16,7 posto, za razliku od prošlogodišnjih 15,2 posto. Saldo ukupnih prihoda i rashoda metaloprerađivača pokazuje povećanje od 122,2 posto, s lanjskih 36 milijuna kuna na ovogodišnjih 80 milijuna. Istodobno je njegov udjel u međimurskom gospodarstvu povećan sa 23,8 na 31 posto. Prosječna neto plaća isplaćena u toj industriji u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 4501 kunu i bila je 22 posto veća od prosjeka plaće u ukupnom međimurskom gospodarstvu (3675 kuna). Dok je trend kretanja prosjeka plaće cijelog gospodarstva Županije bio u porastu za 4,3 posto (3524 kune godinu dana ranije), trend prosjeka plaće metalaca bio je uzlazan za 7,4 posto u odnosu na prethodnu godinu (4190 kuna). Investicije u dugotrajnu imovinu međimurskih metaloprerađivačkih tvrtki u prvih šest mjeseci ove godine iznosile su 45 milijuna kuna ili 15,4 po- Investicije u dugotrajnu imovinu iznosile su 45 milijuna kuna sto više nego u istom lanjskom razdoblju (39 milijuna kuna). Vrijednost ostvarenih ulaganja metaloprerađivačke industrije u dugotrajnu imovinu na razini zemlje iznosila je 464 milijuna kuna, u čemu Međimurci sa svojom vrijednošću investicija čine 9,69 posto. Udjel metaloprerađivačke industrije Međimurja u ukupnim prihodima te djelatnosti na razini države iznosi 5,73 posto (867 milijuna kuna na području Međimurja u 15,12 milijardi kuna u toj djelatnosti na razini Hrvatske). U visini ukupnih rashoda hrvatske metalne branše, a to je 13,67 milijardi kuna, međimurske tvrtke imaju podjednaki udjel - sa svojih 787 milijuna kuna rashoda sudjeluju u rashodima svoje djelatnosti na razini cijele zemlje sa 5,76 posto. U pogledu salda ukupnog prihoda i rashoda, on je na razini hrvatske metaloprerađivačke djelatnosti bio naglašeno pozitivan i iznosio je 1,45 milijardi kuna, dok je njena međimurska komponenta poslovala s pozitivom od 80 milijuna kuna, što čini udjel od 5,52 posto. Prosječna plaća u toj djelatnosti na razini države bila je veća nego u Međimurskoj županiji za 3,6 posto. •Zakon o djelatnosti socijalnog rada (NN 124/2011) •Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/2011) •Zakon o dopuni Zakona o medicinskoj oplodnji (NN 124/2011) •Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krvi i krvnim pripravcima (NN 124/2011) •Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima (NN 124/2011) •Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o medicinskim proizvodima (NN 124/2011) •Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 124/2011) •Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje (NN 124/2011) •Zakon o dopunama Zakona o zaštiti biljnih sorti (NN 124/2011) •Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o športu (NN 124/2011) •Kazneni zakon (NN 125/2011) •Zakon o pučkom pravobranitelju (NN 125/2011) •Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/2011) •Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza (NN 125/2011) •Zakon o javnoovršiteljskim pristojbama (NN 125/2011) •Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog humanitarnog prava (NN 125/2011) •Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN 125/2011) •Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama (NN 125/2011) Propisi Vlade Republike Hrvatske •Uredba o izmjeni Uredbe o carinskoj tarifi za 2011. godinu (NN 106/2011) •Uredba o izmjenama Uredbe o carinskoj tarifi za 2011. godinu (NN 107/2011) •Odluka o preferencijalnim carinskim kvotama pri uvozu određenih poljoprivrednih proizvoda (NN 108/2011) •Odluka o isplati obveznica za restrukturiranje gospodarstva iz 1991. godine (NN 108/2011) •Uredba o načinu raspolaganja prilikom zamjene, darovanja i osnivanja založnog prava na dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 109/2011) •Uredba o najvišem iznosu naknade za priključenje građevina i drugih nekretnina na komunalne vodne građevine (NN 109/2011) •Odluka o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 109/2011) •Uredba o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2012. godinu (NN 119 /2011) •Odluka o dopunama odluke o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje (NN 119/2011) •Uredba o darovanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 123/2011) •Odluka o jediničnom iznosu novčanog poticaja za proizvodnju biogoriva u 2012. godini (NN 123/2011) •Uredba o izmjenama Uredbe o carinskoj tarifi za 2011. godinu (NN 127/2011) •Uredba o izmjenama Uredbe o carinskoj tarifi za 2011. godinu (NN 127/2011) 10 PREDSTAVLJAMO Privredni vjesnik Broj 3704, 21. studenoga 2011. ( oko 4,5 mil kn ( od 50 zaposlenih investicija u prvu fazu gradnje MODO INTERIJER STUDIO, OSIJEK 10 je visokoobrazovanih Aldi, Solin Namještaj s potpisom - samo za strance Poslije mnogo godina zatvaranja tvornica i gašenja drvne industrije u Slavoniji i Baranji napokon se gradi nova tvornica namještaja M noge vrijedne stvari započele su u garaži, pa tako i poslovna priča mladog osječkog poduzetnika Miroslava Mrše. Prije nekoliko godina za vlastitu je kupaonicu u stričevoj garaži, s alatom posuđe- Klijenti su im kupci iz Njemačke, Švedske i Velike Britanije nim od ujaka, izradio policu. Kako to nije bila tek obična polica, svidjela se mnogima, te je ubrzo brojne prijatelje opskrbljivao željenim komadom namještaja. Uvidjevši kako mnogima treba namještaj po mjeri, 2006. napušta solidno plaćeni posao i osniva vlastitu tvrtku – Modo interijer studio. Izrađuje tzv. pločasti namještaj, ali i dalje radi po mjeri prostora konkretnog kupca. Dizajnira i izrađuje ponajviše kuhinje, po kojima je njegova tvrtka postala poznata mnogim Osječanima i Slavoncima. No, crno tržište izrade namještaja na području Slavonije izuzetno je jako, a ne postoji učinkovit način da se tome stane na kraj. Nije bilo druge nego okrenuti se punoj specijalizaciji u proizvodnji. Nakon brojnih izračuna i analiza, odabran je smjer – proizvodnja isključivo drvenog namještaja. Svoje konkretizirane ideje – proizvodnju pojedinačnih i dizajniranih komada namještaja od punog drveta – Modo interijer studio izložio je na dva ugledna sajma u Ljubljani i Kölnu. Europsko tržište pokazalo je ozbiljnu zainteresiranost. Stigle su prve narudžbe, a Modo interijer studio krenuo je u ozbiljan i zahtjevan investicijski ciklus. Uz potporu HBOR-a i HAMAG‑a, te prihvatljiv kreditni aranžman, nabavili su suvremenu tehnologiju i započeli projekt izgradnje posve nove tvornice namještaja. Londonski dizajn Tako se Osijeku, Slavoniji i Baranji, poslije mnogo godina zatvaranja tvornica i gašenja drvne industrije, upravo gradi nova tvornica namještaja koja niče u Poslovnoj zoni Darda, desetak kilometara sjeverno od Osijeka. Prema riječima Miroslava Mrše, osnivača, vlasnika i direktora, prva faza je vrijedna između četiri i 4,5 milijuna kuna - točno koliko se očekuje da će iznositi ukupni promet ove mlade osječke tvornice. A proizvodni kapaciteti odavno su rasprodani. Završetkom tvornice će, umjesto sadašnjih 13, u dvije smjene raditi 20 do 25 zaposlenika. O novom usmjerenju tvrtke direktor Mršo kaže: “Nedavno smo otkupili dizajn za 10 proizvoda od jedne londonske dizajnerice. Riječ je o pojedinačnim komadima namještaja poput stolova, komoda, kreveta i slično. To su pravi komadi namještaja s potpisom. Time s jedne strane želimo razvijati naš vlastiti brend, a drugi smjer poslovanja je visokokvalitetna uslužna proizvodnja za velike naručitelje. S tržištem nema problema jer trenutno imamo veću potražnju nego što možemo proizvesti”. K tome, radi se isključivo o inozemnim kupcima iz Njemačke, Švedske i Velike Britanije. “Za domaće kupce u sadašnjoj situaciji nismo zainteresirani. Ne želimo raditi za nekoga, a onda trošiti vrijeme i energiju na borbu hoće li kupac platiti isporučenu robu ili ne”, kaže Mršo. (S.S.) Narudžbi ima, uplata baš i ne... Aldi ima predstavništvo u Zagrebu, a svoje proizvode i radove na njihovoj ugradnji tvrtka je izvodila u svim dijelovima Hrvatske P roizvodnu tvrtku Aldi osnovao je 1990. godine poduzetnik i inženjer Ljubo Đula kao jedan od prvih poduzetnika koji je prepoznao kvalitetu novih materijala i tehnologija primjenjivih na poslovima izvođenja radova u kojim se koriste proizvodi na bazi aluminijskih, staklarskih i PVC materijala. Tvrtka je već 2000. godine izgradila u to vrijeme suvremeni i tehnički potpuno opremljen proizvodno-prodajni prostor u Solinu. Potom je, zbog rasta tržišta i tehnološkog napretka te potrebe za mijenjanjem tehnologija izgrađen i drugi moderan i još funkcionalniji poslovno-proizvodni objekt u Poslovnoj zoni Podi u Dugopolju. Trenutačno tvrtka zapošljava 50 radnika od kojih je 10 visokoobrazovanih. Aldi ima svoje predstavništvo u Zagrebu, a svoje proizvode i radove na njihovoj ugradnji tvrtka je izvodila u svim dijelovima Hrvatske. “Unatoč tome što su u posljednje vrijeme investicije u graditeljskom sektoru kod nas u velikom padu, tvrtka zbog dugogodišnjeg iskustva i rejtinga koje je godinama gradila ima dovoljan broj narudžbi i poslova. Međutim, unatoč tome ima velike probleme zbog teške naplate potraživanja i nelikvidnosti koja je najizraženija upravo u graditeljskom sektoru”, kaže Ljubo Đula, direktor tvrtke Aldi iz Solina. Zahtjevni proizvodi “Sirovinu koju mi nabavljamo od njemačkih proizvođača plaćamo avansno, a kod nas ne samo da su rokovi naplate predugi, nego se nakon recimo 90 dana od izvršenog posla, kada ga ne naplatite, investitor javi s prijedlogom o nekakvim kompenzacijama koje nam nikako ne odgovaraju”, istaknuo je Đula. Ono što mu ulijeva nadu da bi se situacija na tržištu mogla popraviti je upućenost i educiranost investitora, pa čak i onih koji grade obiteljske kuće. ”Investitori nam u posljednje vrijeme naručuju vrlo zahtjevne i tehnološki komplicirane proizvode koji im osiguravaju uštedu energije te u najvećoj mogućoj mjeri zaštitu od buke. Dio njih toliko je educiran da imate osjećaj kao da pred njima polažete test znanja. To me doista veseli i ohrabruje”, pojašnjava direktor Aldija. Inače, Aldi u segmentu aluminijske bravarije proi- zvodi profile različitih serija hladnog profila bez prekinutog termičkog mosta, zatim različite serije termo profila s prekinutim termičkim mostom, specijalne aluminijske profile kao što su lođe, zimski vrtovi, nadstrešnice, krovne kon- Neki naši investitori toliko su educirani da imate osjećaj kao da pred njima polažete test znanja, kaže direktor Aldija strukcije, razne vrste ograda, pašamane, pergole... Proizvodi i razne profile za fasade koji su primjenjivi u modernoj arhitekturi na bazi kombinacije aluminija i čelika, PVC materijala, keramike i ostalih fasadnih obloga, zatim proizvode za vanjsku zaštitu, rolete, grilje, garažna vrata, aluminijske klupice, profile izgrađene kombinacijom različitih vrsta materijala te najzahtjevnije staklene proizvode. (J.V.) PRIČA S RAZLOGOM 11 www.privredni.hr Broj 3704, 21. studenoga 2011. ( oko 140 Promocija proizvoda ribarstva Počela akcija “Jedi što vrijedi” stalno zaposlenih radnika u zoni H Širi se poslovna zona Čaporice Zadovoljni investitori dovode nove Grad Trilj je kupce parcela u zoni oslobodio komunalnog doprinosa do 80 posto iznosa, a sa 350 kuna sufinancira svaki kilovat angažirane snage Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr U sjeni starijih i puno eksponiranijih zona u Općini Dugopolje razvija se moderna i, što je najbitnije, uglavnom proizvodna Poduzetnička zona Čaporice smještena na području Grada Trilja. Gospodarska zona Čaporice započela je s radom u svibnju 2010. godine. Riječ je o izuzetno dobro pozicioniranoj zoni, udaljenoj samo četiri kilometra od čvora Bi- Postojeći investitori su nam doveli nove te Grad planira proširenje zone, ističe gradonačelnik Trilja sko odnosno od autoceste Zagreb-Dubrovnik. Smještena je 35 kilometara od Splita, a 45 kilometara od Zračne luke Split, što znači da je u blizini putnička i komercijalna luka. Gospodarska zona nalazi se tri kilometra jugoistočno od gradskog središta Trilja uz državnu cestu D-60 Trilj-Imotski, a od graničnog prijelaza Kamensko udaljena je 28 kilometara državnom cestom D-220, a taj je položaj, na raskrižju državnih cesta, za zonu vrlo povoljan. Komunalna opremljenost Na poslovno-proizvodni dio otpada 23,5 hektara zone, dok na prometnice, zelenilo i javne sadržaje otpada 12 posto ili 3,4 hektara površine. “Gospodarska zona Čaporice u cijelosti je komunalno opremljena, ima spoj na državnu cestu, vodoopskrbu, javnu rasvjetu šest MW kabelskog raspleta, uređenu fekalnu i oborinsku odvodnju s izgrađenim uređajem za pročišćavanje, asfaltirane prometnice, nogostup i zajednički parking u cijeloj zoni. Za sve je to dobivena uporabna dozvola”, ističe Ivan Šipić, gradonačelnik Trilja. U gospodarskoj zoni trenutačno posluju četiri poduzetnika, a izgrađeno je još pet objekata koji bi uskoro trebali započeti s radom. Djelatnost tvrtki koje posluju u zoni je različita - od prerade ribe, prerade i distribucije soli, kamenoklesarskog pogona do pogona za proizvodnju ventilacijskih uređaja i elektroormara. Kako bi privukli investitore u ovu zonu, Grad Trilj je kupce parcela u njoj oslobodio komunalnog doprinosa do 80 posto iznosa, ovisno o djelatnosti kojom se žele baviti. Novih 23 hektara Trenutačno je u tijeku izrada projektne dokumentacije za infrastrukturu proširenja zone Čaporice-zapad za novih 23 hektara, a u prostornoplanskoj dokumentaciji Trilja predviđeno je još pet lokacija namijenjenih za gospodarske zone. “Osim toga sufinanciramo sa 350 kuna svaki potrebni kilovat angažirane snage, a svi priključci na izgrađenu infrastrukturu nalaze se na samoj parceli. Grad Trilj do sada je u zonu uložio oko 17 milijuna kuna, a sufinanciranje države i Županije splitsko-dalmatinske iznosi oko sedam milijuna kuna”, ističe gradonačelnik Šipić. Prodane sve parcele Poduzetnici su do sada u svoju izgradnju i opremanje objekata uložili oko 250 milijuna kuna. “Brzina ulaganja vezana je uz globalnu gospodarsku krizu, a oporavkom gospodarskog sektora u cjeli- ni očekujemo brži protok investicija, jer u gospodarskoj zoni Čaporice prodane su sve ponuđene parcele u prvoj fazi. Osim propisanih uvjeta posebnost je ove zone i angažman stručnih službi Grada pri ishođenju dokumentacije potrebne za građenje, kao i raznolikost radno sposobnog stanovništva pri zapošljavanju u samoj zoni. Poduzetnici u gospodarskoj zoni nisu tražili ništa što im u granicama propisa nije osigurano, a glavnina njihovih zahtjeva rješava se po traženju pozitivno i na vrijeme”, napominje Šipić. Trenutačno u zoni radi oko 140 stalno zaposlenih, a još tridesetak radnika angažira se po potrebi, najčešće pri izlovu, čišćenju i sortiranju ribe. Uskoro se očekuje zapošljavanje još 60 radnika u tvrtki Tromont čiji bi novi proizvodni pogon, nakon ulaganja od 60 milijuna kuna, trebao započeti s radom do konca ove godine. “Najbolji pokazatelji suradnje gradskih službi i investitora je preporuka koju najčešće i dobivamo od postojećih investitora jer upravo oni su nam doveli nove investitore radi kojih Grad i planira proširenje gospodarske zone”, ističe Šipić. rvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kreće u projekt marketinške promocije proizvoda ribarstva pod nazivom Jedi što vrijedi. Njime se želi potaknuti potrošnja ribe i ribljih proizvoda te stvoriti jasnija prepoznatljivost proizvoda ribarstva prvenstveno kod domaćih potrošača, ali i na domaćem tržištu, što obuhvaća i turističku ponudu. Marketinška promocija proizvoda ribarstva je nužna jer građani Hrvatske još uvijek konzumiraju malo ribe - tek nešto više od trećine građana Hrvatske jede ribu jednom tjedno, kažu u resornom ministarstvu. Prosječna konzumacija ribe i ribljih prerađevina u Hrvatskoj je 8,5 kilograma po stanovniku godišnje, dok je u Grčkoj 21 kilogram, u Francuskoj 33 kilograma, Španjolskoj 44 kilograma, a na Islandu čak 90 kilograma po glavi stanovnika godišnje. Ovim se projektom želi, uz povećanje potrošnje, stvoriti jasan i prepoznatljiv brend koji se treba pozicionirati na domaćem, ali i na tržištima EU-a. U sklopu projekta ove se godine planira izrada promotivnih materijala, TV i radio spotova te održavanje akcije Jedi što vrijedi u Splitu i Zagrebu. Početak projekta bit će obilježen manifestacijom koja će se održati na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu u četvrtak, 24. studenog. Ovaj projekt ima i edukacijsku dimenziju jer se njime također želi potaknuti spoznaja kod stanovništva o zdravstvenoj vrijednosti ribe kao prehrambene namirnice. (K.S.) *vijesti Prodaje se dio imovine Transadrije Nakon dva mjeseca od pokretanja stečajnog postupka nad riječkom špediterskom tvrtkom Transadrijom, proteklog je tjedna održano prvo ispitno i izvještajno ročište. Vjerovnici potražuju 241,6 milijuna kuna, od čega je stečajni upravitelj priznao potraživanja u iznosu od 183,07 milijuna kuna bivšim i sadašnjim tvrtkinim djelatnicima. Dio tvrtkine imovine koja će se prodati procijenjen je na 167 milijuna kuna. Novi radovi u Eko Kaštelanskom zaljevu Nakon potpisivanja ugovora sa splitskom Vodoprivredom, tvrtka Cemex započet će radove na priključku na kanalizacijski sustav Eko Kaštelanski zaljev. Očekuje se kako će radovi započeti potkraj studenoga, a trebali bi završiti u lipnju 2012. Investicija je vrijedna više od četiri milijuna kuna, a u sklopu projekta izgradit će se nova fekalna kanalizacija, pumpna stanica te tlačni vod za spajanje na sustav. Nagrada Zlatarni Križek u Novom Sadu Na Međunarodnom sajmu zlatarstva, optike i satova Sjaj održanom u Novom Sadu jedini izlagač iz Hrvatske – Zlatarna Križek osvojila je Veliku nagradu za dizajn vjenčanog prstenja. Posjetitelji su na štandu tih velikogoričkih zlatara razgledali izložbu dubrovačkog nakita, morčića, koraljnog nakita i vjenčanog prstenja. Javnosti su prvi put predočeni proizvodi dizajnirani u 3D programu i isprintani na 3D printeru. 12 INTERVJU Privredni vjesnik Broj 3704, 21. studenoga 2011. ( 430 mil kn Turizam i EU fondovi operativni prihod u 9 mjeseci ove godine Neven Staver, predsjednik Uprave Plave lag Ljubitelji prirod u istarsku lagu Do novca za turizam - udruživanjem u klastere Formiranje regionalnih klastera jedna je od mogućnosti razvitka turizma u EU-u, ali i u Hrvatskoj Sanja Plješa pljesa@privredni.hr T urizam je treći po važnosti sektor u Europskoj uniji, odmah nakon graditeljstva i distribucije. No, EU nema zajedničku politiku u turizmu za sve zemlje članice iako je u toj djelatnosti zaposleno oko 10 milijuna ljudi te još toliko u djelatnostima pove- Tijekom 2012. putničke agencije bit će pozvane na seminare vezane za umrežavanje klastera zanima s turizmom. Stoga će i Hrvatska nakon ulaska u EU sama odlučivati o uvjetima poslovanja turizma te određivati poreznu politiku. Zemlje EU-a jedino su odredile da opća stopa PDV-a ne može biti niža od 15 posto, a snižena stopa PDV-a ne smije biti ispod pet posto. I naš se turizam tome mora prilagoditi te iskoristiti mogućnosti europskih fondova. O tome je govorila i Marija Rajaković iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva na seminaru Zakonodavni okvir poslovanja turističkih agencija, održanom u sklopu Skupštine Udruge nezavisnih putničkih agencija (UNPAH) u Makarskoj. Formiranje regionalnih klastera po tzv. Triple Helix modelu jedna je od mogućnosti razvitka turizma u EU-u, ali i u Hrvatskoj. Sustav Triple Helix (ili trostruka uzvojnica) zapravo podrazumijeva umrežavanje triju srodnih klastera, a njihova se suradnja temelji na razmjeni znanja i združivanju javnog i privatnog sektora. Klasterizaciju potiču i fondovi EU-a, a kako je rekla Marija Rajaković, Hrvatska je iz njih od 2000. do sada povukla otprilike 1,3 milijarde eura. Kako do novca “Prema Programu regionalne konkurentnosti koji je započeo 2007., a završava 2013. kada Hrvatska ulazi u EU, dobit ćemo samo pola sredstava tj. 20 milijuna eura. No, novac iz EU fondova do tada još možemo povući za šest programa prekogranične suradnje”, rekla je Marija Rajaković. No, što nas čeka ulaskom u EU? U europski proračun godišnje mora- mo izdvajati oko 600 milijuna eura, ali iz njihovih fondova za razvitak ruralne i kohezijske politike na godišnjoj razini možemo povući oko tri milijarde eura. Kohezijska politika uvedena je u EU zbog neujednačenog razvoja regija jer samo 10 posto Europljana živi u najrazvijenijim regijama (pritom je najrazvijeniji Luksemburg, a najnerazvijenija Bugarska). Stoga će i Hrvatska za razvitak poljoprivredne i kohezijske politike za pola 2013. dobiti 800 milijuna eura iz EU fondova, kaže Marija Rajaković. Dodala je kako moramo unaprijediti Operativni program regionalne konkurentnosti kroz osnivanje radne skupine za regionalne klastere, izraditi analitičku podlogu za specijalizaciju regija te smjernice za razvoj klastera. Očekuje se kako će se u našoj zemlji razviti 15 klastera. “Tijekom 2012. godine putničke agencije bit će pozvane na seminare vezane za umrežavanje klastera jer je suradnja među klasterima jedan od načina dobivanja novca iz EU fondova”, zaključila je Marija Rajaković. Iako je naziv tvrtke Plava laguna nepromijenjen, izgrađen je novi ko imena svoje destinacije Sanja Plješa pljesa@privredni.hr P orečka turistička tvrtka Plava laguna nasljednik je istoimenog kamp-hotela osnovanoga 1957. godine. Osnivanje kampa potaknuli su članovi francuskog kluba ljubitelja prirode Polynesie iz Pariza, koji su prvih nekoli- Kompanija smo bez kratkoročnih i dugoročnih financijskih obveza što znači da možemo planirati svoja buduća ulaganja ko godina bili i jedini gosti tog kampa. Tvrtkom Plava laguna je do 1976. upravljao Anton Štifanić, koji je postigao velike poslovne uspjehe. U njegovo je doba izgrađen niz smještajnih i ugostiteljskih objekata, a tvrtka se orijentirala na masovni turizam, posebice na sport i rekreaciju. No, od tada do danas mnogo se toga promijenilo, pa je tako nedavno promijenjen i vizualni identitet. O svemu tome razgovarali smo s predsjednikom Uprave Plave lagune Nevenom Staverom. Na koji je način promijenjen korporativni identitet Plave lagune? - Kako bismo nastavili jačati svoju poziciju na današnjem konkurentnom tržištu, proveli smo složeni proces stvaranja novog korporativnog imidža, nastojeći pritom podržati odredište u kojem poslujemo kao jedno od svojih najvažnijih kompetitivnih vrijednosti. Naime, prema istraživanjima, više od 80 posto gostiju prvo odabire željenu destinaciju, a tek potom smještaj u hotelu ili turističkom naselju. Stoga smo odlučili izgraditi novi korporativni imidž, a taj je proces trajao više od godinu dana. Proveli smo ga u suradnji s poznatom međunarodnom agencijom McCann Erickson. Korporativni naziv tvrtke i dalje je nepromijenjen, ali je uveden novi krovni brend Laguna Poreč - koji se oslanja na prednosti dobro poznatog imena destinacije. Resorti će se promovirati u skladu sa svojim posebnostima što znači da Plava Laguna i dalje nudi opuštanje i miran odmor u prekrasnom prirodnom okruženju uz more, dok Zelena Laguna nudi jedinstveno iskustvo i aktivan odmor na plažama. Objekti koji se nalaze na području sjeverno od Poreča poslovat će pod nazivom Naselje Materada, a njihova ponuda uključuje ugodan odmor u neposrednoj blizini staroga grada. Kampovi će se i dalje promovirati kao mjesta potpune slobode u izvornoj prirodi uz more. Osim nove brend arhitekture, napravljen je i novi korporativni logo, čije boje naglašavaju glavne elemente koje gosti traže tijekom odmora. Najmla- đe će zasigurno razveseliti maskota Plave lagune - mali dupin koji je dobio ime Lagunino. Plava laguna je u većinskom vlasništvu tvrtke Sutivan Investments Anstalt koja je pak u vlasništvu Lukšić Grupe. Kakva je zapravo tvrtkina vlasnička struktura? - Na dan 26. listopada ove godine Plava laguna imala je 2858 dioničara i 546.318 redovnih te 105.000 povlaštenih dionica. Od ukupnog broja redovnih dionica najviše ima tvrtka Sutivan Investment Anstalt, i to 438.899 ili 80,34 posto, a potom Deutsche Bank Trust Company Americas sa 23.939 dionica ili 4,38 posto. Sutivan Investment Anstalt ima i sve povlaštene dionice. 13 www.privredni.hr Broj 3704, 21. studenoga 2011. ( 98% gostiju su bili stranci u 3 kvartala 2011. ( 10 Plavih zastava dobila Plava laguna une e vraćaju se nu rporativni imidž i uveden novi krovni brend - Laguna Poreč. Taj se brend oslanja na prednosti dobro poznatog Ove je godine dioničarima isplaćena dividenda. Hoćete li u sljedećim godinama nastaviti s isplatom dividende ako tvrtka bude dobro poslovala? - Odluka o isplati dividende donosi se svake godine na godišnjoj skupštini dioničara koja se obično održava u kolovozu. Odluka ovisi o postignutim rezultatima u poslovnoj godini. Dosadašnja praksa je pokazala da Plava laguna ima vrlo stabilnu politiku dividendi. Kako procjenjujete ovogodišnju poslovnu godinu? - Operativni prihod za razdoblje od devet mjeseci ove godine iznosi 430 milijuna kuna. Nadalje, Plava laguna je u tom promatranom razdoblju ostvarila šest posto više noćenja nego u istom lanjskom razdoblju. Možemo reći da je ovogodišnja poslovna godina prihvatljiva za Plavu lagunu. Kakvi su tvrtkini planovi za 2012., ali i nekoliko sljedećih godina? - Glavna buduća ulaganja odnose se na obnovu hotela Parentium. Taj je hotel desetljećima bio perja- Biti članicom Lukšić Grupe je čast Što se promijenilo od kada je Lukšić Grupa preuzela Plavu lagunu? - U proteklih 10 godina značajno je unaprijeđena kvalitativna razina smještajnih kapaciteta. Godine 2001. nismo raspolagali s kapacitetima kategorije četiri zvjezdice, dok je danas udio takvih kapaciteta 30,1 posto unutar čvrstih objekata, tj. hotela i apartmana. Osim toga, prije 10 godina u strukturi kampova nije bilo kapaciteta kategorije četiri zvjezdice, a danas je taj udio podignut na visokih 72,6 posto. Možemo reći da je danas Plava laguna moderna kompanija s adekvatnom tržišnom strukturom svoje ukupne ponude. Zasigurno, za Plavu lagunu biti članicom Lukšić Grupe predstavlja veliku čast i sigurnost s obzirom na to da tako snažna grupacija pruža i Plavoj laguni sigurnost nesmetanog razvoja. Inače, Plava laguna je kompanija bez kratkoročnih i dugoročnih financijskih obveza što znači da možemo planirati svoja buduća ulaganja. nica Plave lagune, a sada ga želimo obnoviti na razinu kategorije od četiri plus zvjezdice. Imat će 269 soba, dva bazena, tri restorana, fitness, wellness, kongresni centar. Nakon obnove hotel će promijeniti naziv u Laguna Parentium. Osim toga, planiraju se i ulaganja predviđena master planom za resort Zelena Laguna. Od ostalih važnijih projekata izdvajamo rekonstrukciju restorana i terase bazena u naselju Laguna Galijot, obnovu bara i terase na bazenu hotela Laguna Materada, hortikulturno uređenje te program uređenja plaža. Planiramo izgraditi bazenski kompleks na 6000 četvornih metara površine, veliki središnji park na 5000 četvornih metara površine te šest kilometara pješačkih šetnica te isto toliko biciklističkih staza. Planirate li se više orijentirati na domaće goste? - Plava laguna je uvijek otvorena prema svim tržištima, no činjenica je da je udio inozemnih tržišta više od 98 posto - u devet mjeseci ove godine od ukupnog broja turista 98 posto su bili stranci. To je uobičajeno za Plavu lagunu. Pratite li održivi razvitak i uvodite li zelene tehnologije u poslovanje? - Osiguranje i očuvanje ekološke ravnoteže u korištenju postojećih prirodnih resursa jedan je od posebnih tvrtkinih ciljeva. Ulažemo velike na- pore u neprekidno poboljšanje stanja okoliša kao komponente ukupne kvalitete turističkog proizvoda. Aktivnosti očuvanja i unaprjeđenja okoliša značajan su segment svake investicije, a njihova ekonomska opravdanost očituje se u stvaranju komparativnih prednosti za Društvo. Osim kontinuiranog njegovanja, obogaćivanja i zaštite zelenih, cvjetnih i ostalih površina kojima upravlja te značajnih ulaganja u uređenje plaža, Društvo ulaže velike napore i primjenjuje nove tehnologije nastojeći smanjiti zagađenje i količinu otpada, a istodobno ostvariti uštedu u gospodarenju prirodnim resursima. Kakvoća mora i obale, informiranje javnosti te odgoj i obrazovanje na temu očuvanja okoliša, uz sigurnost i kvalitetu usluga relevantni su parametri za stjecanje i zadržavanje prestižne oznake Plava zastava za plaže i marine koju dodjeljuje Europska zaklada za odgoj i obrazovanje, a 10 Plavih zastava svjedoči o zavidnim rezultatima koje postižemo na tom području. Kakav odnos imate s konkurentskim turističkim tvrtkama u Istri te na koji način surađujete s lokalnom samoupravom, ima li prostora za poboljšanje? - Odnos s kolegama iz ostalih hotelskih tvrtki je neprekidno dobar i korektan. A također imamo i vrlo dobar i konstruktivan odnos s lokalnom samoupravom. *vijesti Rekordna godina za kampove U ovoj je godini u hrvatskim kampovima ostvareno 15,1 milijun noćenja ili sedam posto više nego lani, pa se stoga 2011. smatra rekordnom godinom, rečeno je na petom Kongresu hrvatskog kampinga održanom u Zadru. Najviše noćenja zabilježeno je u istarskim kampovima – 8,1 milijun te u kampovima na području Primorsko-goranske županije – 3,1 milijun. Hrvatska se u europskom kampingu prema ostvarenim noćenjima nalazi na osmom, a po kapacitetima na 10. mjestu. Zagrebačka županija mami turiste Bogata kulturna baština, očuvana priroda s brojnim prirodnim atrakcijama te zanimljiva povijest, odrednice su koje Zagrebačku županiju čine iznimnom turističkom destinacijom cijele godine, rečeno je na prezentaciji turizma te županije u Hrvatskoj gospodarskoj komori. No, u ukupnom hrvatskom turizmu Zagrebačka županija sudjeluje sa samo jedan posto te stoga treba poraditi na daljnjem unaprjeđenju njenih turističkih proizvoda, kao što su manifestacije, vinske ceste, seoski turizam, izletišta te aktivni, zdravstveni, vjerski i kulturno-povijesni turizam. Festival maslinovog ulja, delicija i vina Zagrebački festival mladog maslinovog ulja, gastro delicija i vina održan je proteklog tjedna u zagrebačkom Centru Kaptol, a na njemu je nastupilo tridesetak izlagača. Prilikom otvorenja festivala najavljeno je skoro osnivanje muzejsko-galerijskog centra u kojem će se posjetitelji tijekom cijele godine moći upoznati s maslinovim uljima te doznati sve o njihovoj prehrambenoj vrijednosti. 14 AKTUALNO *vijesti Hrvatski projekti nagrađeni na Cemexu Na prošlotjednoj svečanosti u zagrebačkom Društvu arhitekata Zagreb predstavljeni su projekti nagrađeni potkraj listopada u Meksiku, na jubilarnoj 20. međunarodnoj graditeljskoj nagradi Cemex. Dva od tri hrvatska predstavnika u Meksiku osvojila su druga mjesta u konkurenciji 634 projekta iz čitavog svijeta. U kategoriji stambenih građevina nagrađena je Istarska u Zagrebu, a u kategoriji infrastrukture i urbanizma nagradu je odnijela zadarska Poljana pape Ivana Pavla II. Regusov centar u Hrvatskoj Sve veća potražnja za fleksibilnim uredskim prostorima na području Jugoistočne Europe potaknula je korporaciju Regus, jednog od vodećih svjetskih pružatelja usluga uredskih prostora, na otvaranje svog prvog poslovnog centra u Zagrebu. Otvaranjem središta u Hrvatskoj Regus je svoju prisutnost proširio na 90 zemalja, nudeći proizvode i usluge koji klijentima pomažu u razvoju poslovanja i smanjenju troškova. Novi Regusov poslovni centar u Hrvatskoj nalazi se u zagrebačkom poslovnom kompleksu Grand Centar. Najkvalitetnije su njemačke i hrvatske tvrtke Prvu hrvatsku ljestvicu kvalitete Croatia Quality Top 10, formiranu na osnovi iskustva i mišljenja potrošača, izradio je certifikacijski sustav Quadal. Hrvatski top 10 čine kompanije koje se bave proizvodnjom, a ispitanici istraživanja najkvalitetnijim smatraju hrvatske i njemačke tvrtke. Prema mišljenju potrošača, najbolje hrvatske prehrambene tvrtke su Podravka, Kraš i Vindija. Osim domaćim, ispitanici najviše vjeruju njemačkim tvrtkama. Privredni vjesnik Broj 3704, 21. studenoga 2011. će surađivati sa sličnim institucijama u Europi i svijetu, ali i s “ Centar domaćom industrijom kroz projekte primjene novih znanja u praksi. ” Gordana Kralik, rektorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera CENTAR IZVRSNOSTI U PROIZVODNJI HRANE Sinergijom znanosti i proizvodnje do vrhunske hrane Na inicijativu Osječkog sveučilišta stvara se prvi centar znanstvene izvrsnosti u Hrvatskoj Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr H rvatska znanost, ali i gospodarstvo, od sljedeće će godine biti bogatije za jednu instituciju koja bi trebala iskoristiti sinergijski efekt razvoja znanosti i gospodarstva. Naime, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera potaknulo je osnivanje centra izvrsnosti u proizvodnji hrane. Centar će okupiti znanstveno-istraživačke skupine osječkoga Poljoprivrednog i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta i Poljoprivrednog instituta Osijek, te iz Hrvatske agencije za hranu, a to bi trebao biti prvi centar znanstvene izvrsnosti u Hrvatskoj u skladu s odredbama Zakona o znanosti i visokom obrazovanju. “Osnivanje centra poteklo je iz potrebe udruživanja znanstvenoistraživačkih kapaciteta našega sveučilišta kako bi se maksimalno intenzivirao istraživački rad i Sveučilište postalo konkurentno na svjetskoj razini”, izjavila je za Privredni vjesnik rektorica Sveučilišta Gordana Kralik. “Organizacija centra planirala se prema organizaciji sličnih centa- ra europskih sveučilišta kao što su Sveučilište Hohenheim u Njemačkoj i Wageningen u Nizozemskoj. U današnjoj znanosti udruživanje, interdisciplinarnost i suradnja nužni su za napredak i razvoj novih znanja. Jedan od ciljeva rada centra je internacionalizacija i suradnja sa sličnim institucijama u Europi i svijetu. Suradnja će se ostvarivati na više razina od prijave projekata, preko razmjene istraživača, doktorskih i postdoktorskih specijalizacija, organizacije znanstvenih radionica... Naravno, centar će surađivati i s istraživačkim instituci- jama u Hrvatskoj, a posebice treba naglasiti razvoj suradnje s agro i prehrambenom industrijom kroz projekte razvoja novih Znanstvenici i stručnjaci mogu pokrenuti gospodarstvo znanja i njihove primjene u praksi”, dodaje rektorica Gordana Kralik. “U našoj regiji rade zapaženi znanstvenici i stručnjaci, koji udruženi u centar izvrsnosti mogu pokrenuti gospodarstvo u pravcu proizvodnje do- voljne količine kvalitetne hrane, ne samo za domaću proizvodnju već i za izvoz”, smatra i Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek (PIO) koji i vlastitim primjerom svjedoči da spoj znanosti i proizvodnje može rezultirati vrhunskim istraživačkim i poslovnim rezultatima. Poljoprivredni institut Osijek, naime, već desetljećima ostvaruje značajne rezultate u razvoju kultivara poljoprivrednog bilja, proizvodnji visokih kategorija sjemena i sadnog materijala, te je na tim osnovama uspostavio zapaženu suradnju s gospodarstvom. POMACI U GOSPODARSTVU VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE Budi se hrvatski istok Dok je u cijeloj 2009. izvoz dostigao vrijednost 155 milijuna dolara, samo u prvih šest mjeseci 2011. ostvareno je gotovo stotinu milijuna dolara Kao i svaka kriza, tako i globalna gospodarska kriza najviše pogađa slabe i one u razvoju. Upravo se to dogodilo gospodarstvu najistočnije hrvatske županije – Vukovarsko-srijem- tvrtkama iz ove županije u 2009. prihod je smanjen za 3,2 posto. Negativan trend nastavio se i 2010. kada je ostvareni ukupni prihod iznosio 9,3 milijarde kuna. Pad prihoda uzrokovao je i pad za- Bilježi se i blago povećanje zaposlenosti u tvrtkama ske. Tek nakon što su u poslijeratnom razdoblju (od 2003. godine) počele bilježiti kontinuiran rast ostvarivši ukupan prihod od 9,7 milijardi kuna, poslenosti u tvrtkama sa 18.015 u 2009. na 17.387 osoba u 2010. godini. Konačno, u prvoj polovini ove godine pad je zaustavljen, a zabilježe- Najboljima priznanja Prema nedavnoj odluci Gospodarskog vijeća HGK-Županijske komore Vukovar kao najuspješnije tvrtke Vukovarsko-srijemske županije u 2010. godini odabrane su Cezareja iz Nijemaca (kategorija malih tvrtki), Grad-export iz Vinkovaca (srednje tvrtke) te Vuković Company iz Vukovara (velike tvrtke). no je i lagano povećanje za 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Također, gospodarstvo te županije bilježi i povećanje zaposlenosti u tvrtkama od 2,2 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2010. godine. “Paralelno s povećanjem prihoda i broja zaposlenih gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije u prvih šest mjeseci bilježi i rast ukupnih rashoda za 5,4 posto. Kretanje ukupnog prihoda i rashoda u istom razdoblju rezultiralo je pozitivnim konsolidiranim financijskim rezultatom koji je iznosio oko 115 milijuna kuna”, kazao je Ivan Marijanović, tajnik Županijske komore Vukovar. Nadalje, pozitivni trendovi u prvoj polovini ove godine bilježe se i u vanjskotrgovinskoj razmjeni tvrtki koje posluju u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Dok je u cijeloj 2009. izvoz dostigao vrijednost 155 milijuna dolara, samo u prvih šest mjeseci 2011. ostvareno je gotovo stotinu milijuna dolara. “Potrebno je naglasiti kako je u prvih šest mjeseci ove godine čak 85 posto izvezenih proizvoda naše županije plasirano na tržište zemalja članica Europske unije. Najznačajnji dio izvoza ostvarile su tvrtke iz prerađivačke industrije”, naglasila je predsjednica ŽK-a Vukovar Vinka Ivanković. (S.S.) EUROGLAS 15 www.privredni.hr Broj 3704, 21. studenoga 2011. ( 23 mil tvrtki malih i srednjih registrirano u EU-u ( samo 13% njih *vijesti aktivno u poslovnom prostoru izvan EU-a EU pojačava potporu internacionalizaciji malih i srednjih tvrtki Male guraju u veliki svijet Internacionalizaciji poslova iz EU-a ovog trenutka pomaže oko 300 različitih programa, uglavnom na razini država članica uz sveprisutnu Europsku poduzetničku mrežu Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be P rvo brojke: mala i srednja poduzeća (MSP) u Europskoj uniji osiguravaju dvije trećine radnih mjesta, registrirano ih je 23 milijuna ili 99 posto od svih tvrtki, zadnjih pola desetljeća na njih otpada četiri od pet novostvorenih radnih mjesta, osvaruju 59 posto dodane vrijednosti Latvija i Litva sve aktivnije Prema prvim procjenama Eurostata, statističkog ureda Europske unije, gospodarstva eurozone i EU-a su u trećem kvartalu, u odnosu na prethodno tromjesečje, uvećana za blagih 0,2 posto. Njemačko, kao najveće gospodarstvo eurozone, u tom je razdoblju poraslo za 0,5 posto, a francusko za 0,4 posto. Primjetniji oporavak aktivnosti je ostvaren u Latviji i Litvi. Tamošnja su gospodarstva u trećem tromjesečju narasla za 1,3 posto u odnosu na drugi kvartal. Unija je već osnovala timove za podršku pristupu njoj prioritetnim tržištima (podatak za prošlu godinu), zadnje je tri godine svaka četvrta tvrtka uvozila ili izvozila. U poslovnom prostoru izvan EU-a aktivno je tek 13 posto tvrtki, bilo kroz prodaju, ulaganje ili druge oblike suradnje sa stranim part nerima. Više od Japana ili SAD-a, ali nedovoljno za ambicije – i rast gospodarstva statistički veoma blizak zastoju. Europska komisija (EK) je u sklopu kampanje za poboljšavanje poslovnih prilika predstavila elemente strategije naglašenijeg izlaska MSP-ova na tržišta trećih zemalja. EK upozorava da potencijali daleko nadilaze sadašnje rezultate, ograničene uobičajenom kolekcijom opstrukcija, ne samo u zakonima, pravilima i standardima novih tržišta nego i razumljivim limitima MSP-ova u financijskim i ljudskim resursima. Analiza aktivnosti MSP-ova na tržištima tre- Bugari će proizvoditi automobile Menadžer bugarskog Litex Motorsa Kiril Georgiev izjavio je prošli tjedan kako će ta tvrtka u suradnji s kineskom kompanijom Great Wall iduće godine započeti serijsku proizvodnju putničkog automobila Great Wall Voleex C10. Ovaj automobil, uz još dva modela vozila, proizvodit će se u gradu Loveču na sjeveru Bugarske. Tvornica će 2012. godine biti službeno puštena u pogon, a u njoj će biti zaposleno 2000 ljudi. ćih zemalja, objavljena u kolovozu, tvrdi da europski izvoz na 12 ciljanih tržita (Kina, Japan, Rusija, Brazil, Indija...) iznosi 261,6 milijardi eura od čega, zavisno o zemlji, na MSP-ove otpada između 39 i 62 posto (134,6 milijardi eura). Internacionalizaciji poslova iz EU-a ovog trenutka pomaže oko 300 različitih programa, uglavnom na razini država članica uz sveprisutnu Europsku poduzetničku mrežu. Informacija je novac Riječ je o sustavu koji je u principu u redu – samo traži korekcije, koncentraciju i koordinaciju. Stoga EK u svojoj komunikaciji o “malim biznisima u velikom svijetu” predlaže usmjeravanje aktivnosti na prioritetna tržišta uz jačanje postojećih instrumenata pomoći, klasterizaciju i promociju mreža za internacionalizaciju tvrtki, objedinjavanje surad- nje i aktivnosti te stvaranje jedinstvene platforme podataka i informacija za sve europske tvrtke koje bi željele krenuti u poslovne vode izvan Europe. Tri stotine programa potpore zaista odrađuju zamjetan posao ali su disperzirani, neki se koncentriraju na pomoć tvrtkama iz određenih regija, drugi daju samo praktične podatke u vidu uputa za izvoznike ili pregled carinskih tarifa. Proračun Unije podržava, primjerice, Centar za industrijsku suradnju EU Japan, a tri godine rada EU deska za poslovanje s Kinom ispunilo je sva očekivanja. U čitavom ovom mozaiku potpora jedno je bitno: “male i srednje tvrtke u EU-u su uglavnom nesvjesne usluga potpore koje im pružaju Unija, države članice ili privatni sektor”, ističe Komisijina komunikacija, pozivajući se na podatak da je svega četvrtina internacionalizi- ranih MSP-ova svjesna činjenice da im pomoć stoji na raspolaganju! Informiranost, naravno, raste prema veličini tvrtki. Mreža bez granica Tvrtke se opetovano žale na manjak izravne komunikacije ali i javne potpore njihovim ambicijama. EK spominje kolika je korist kratkoročnih programa informiranja poput Razumjeti Kinu, sa seminarima i uvježbavanjem po gospodarskim komorama širom EU-a. Unija je ili već osnovala - ili ih planira aktivirati u skoroj budućnosti - timove za podršku pristupu njoj prioritetnim tržištima Alžira, Argentine, Brazila, Čilea, Filipina, Južne Afrike, Južne Koreje, Kanade, Kine, Kolumbije, Egipta, Hong Konga, Indije, Indonezije, Izraela, Japana, Kazahstana, Malezije, Meksika, Maroka, Novog Zelanda, Nigerije, Norveške, Perua, Rusije, SAD-a, Singapura, Švicarske, Tajvana, Tajlanda, Tunisa, Turske, Ukrajine i Vijetnama. “Osiguravanje usluge bliže MSP-ovima pokazuje se ključnim preduvjetom uspjeha”, zaključak je na kojemu se temelje ciljevi nove (ili, bolje, ojačane) europske strategije. A ti ciljevi su: osigurati lako dostupne podatke i informacije o tome kako širiti posao izvan EU-a, unaprijediti suvislost i isplativnost aktivnosti potpore, popuniti preostale praznine i slabosti u mreži, sve uz uvjet da su ravnopravni svi zainteresirani MSP-ovi, bez obzira na to iz koje zemlje dolazili. Europska komisija želi pojačati efikasnost Europske poduzetničke mreže sa svojih 600 lokalnih partnera. Zanimljiva je ideja da bi EU mreža mogla – ili čak morala – svoje usluge staviti na raspolaganje i tvrtkama iz zemalja izvan EU-a. Barroso: Potrebna je veća disciplina Jose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije, rekao je sredinom prošlog tjedna kako se bez veće integracije, konvergencije i discipline neće moći sačuvati euro. “Ili će države članice pristati da upotpune monetarnu uniju gospodarskom, što zahtijeva potpunu disciplinu, konvergenciju i integraciju, ili ćemo ugroziti naš cilj”, izjavio je Barroso u Strasbourgu, javlja Reuters. A kada se to postigne, dodao je, prirodni put 17 država eurozone trebao bi biti izdavanje obveznica koje bi se zvale “obveznice stabilnosti”. 16 AKTUALNO ( 100 mil € iznosila bi Agrokorova investicija Privredni vjesnik Broj 3704, 21. studenoga 2011. ( oko 400 osoba zaposlilo bi se u novom hotelu Agrokor: Najveće ulaganje u hrvatski kontinentalni turizam Povratak mitteleuropskog sjaja Daruvarskih toplica Nakon usvajanja prostornog plana i potrebnih dozvola kreće izgradnja turističkog centra s hotelom od četiri zvjezdice kapaciteta 400 kreveta Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr N ekada davno, u drugoj polovini 19. stoljeća, kada se u mitteleuropskim aristokratskim krugovima govorilo o tome kamo ići na odmor, bile su tri topdestinacije - Opatija, Karlovy Vary i Daru-Vary, odnosno – Daruvarske toplice, antičke terme koje su još stari Rimljani nazi- Ovogodišnja popunjenost Daruvarskih toplica je 83 posto vali Aquae Balissae. I dok su Karlovy Vary i Opatija i danas atraktivna turistička odredišta, Daruvarske toplice kao da su odavno zastale u tom turističkom nadmetanju. Iako su Daruvarske toplice u zdravstvenolječilišnom smislu svojevrsna perjanica među vrhunskim hrvatskim sportašima (obitelj Kostelić, Mario Ančić, Mirko Filipović, Ana Jelušić...), široj hrvatskoj, a posebice europskoj javnosti, poprilična su nepoznanica. Zahvaljujući sposobnom menadžmentu i stručnom zdravstvenom osoblju, one visoko kotiraju među onima koji traže zdravstveno-lječilišnu pomoć i odmor. Tome u prilog govori i ovogodišnja popunjenost smještajnih kapaciteta, a riječ je o zavidnih 83 posto. No, daleko je to od mogućnosti kakve pružaju potencijali, tradicija i realne vrijednosti Daruvarskih toplica. Nastavak Agrokorovih turističkih ulaganja Naravno, kako značajnijeg pomaka i kvalitetnijeg iskorištavanja prirodnih i povijesnih potencijala nema bez kapitala i velikog ulaganja, čelnici Da- ruvarskih toplica i Grada Daruvara prije gotovo dvije godine tu su razvojnu mogućnost ponudili koncernu Agrokor i Ivici Todoriću. Njihovi zajednički napori rezultirali su nedavnim potpisivanjem Pisma namjere kojim Agrokor potvrđuje namjeru ulaganja u razvoj kontinentalnog turizma Hrvatske te financiranja i izgradnje turističko-rekreacijskog wellness centra u Daruvaru. Naime, prema strateškim planovima Agrokora, ulaganja u razvoj turizma, posebice u kontinentalnom dijelu države imaju vrlo značajno mjesto. Prema riječima Ivice Todo- rića, Agrokor je do sada u kontinentalni turizam uložio oko 100 milijuna eura i to od Iloka i Vukovara, do Belja, Baranje i uopće Slavonije. “Sukladno strategiji društvene odgovornosti, osim investicija koje provodi u svojim strateškim poslovima, Agrokor investira i u projekte od šireg društvenog značaja. Ovoga puta odlučio je uložiti dio svog kapitala u izgradnju turističko-rekreacijskog well ness centra u Daruvaru, koji bi bio podrška postojećoj infrastrukturi Daruvarskih toplica - Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju, a predstavljao bi novu ponudu hrvatskog kontinentalnog turiz- Todorić: Slijede velike turističke investicije Pred hrvatskim su turizmom definitivno značajni investicijski ciklusi. Prema riječima Ivice Todorića, dvije najjače svjetske turističke grupacije su u komunikaciji s Agrokorom. “One žele u komunikaciji s nadležnim ministarstvom, ali i s lokalnim upravama, u Hrvatsku uložiti vrlo ozbiljan novac. Riječ je o sredstvima između milijarde i milijarde i pol eura, koja bi se vrlo brzo mogla pretvoriti u konkretne investicije u hrvatski turizam. Pri tome želim naglasiti kako one ničim ne žele ugrožavati naše more i krajolik. Radi se o izrazito po- ma. Zadovoljstvo nam je da su Ministarstvo turizma, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Daruvar i Uprava Daruvarskih toplica odlično prihvatili mogućnost ovakve investicije i sretni smo što možemo u njoj sudjelovati”, istaknuo je Todorić. Razvoj, ugled i zapošljavanje Prema njegovim riječima, u prvoj fazi bi se uložilo oko 70 milijuna eura, dok bi cijela investicija iznosila oko 100 milijuna eura. “Onoga trenutka kada bude donesen prostorni plan, mi ćemo izaći s našim idejnim projektom. Do sada smo u Agrokoru dosta toga već pripremili, postoje konkretne vi- zije, ali nema smisla ići u daljnje projektne investicije dok Grad Daruvar ne donese odgovarajuća rješenja prema kojima ćemo potom izraditi detaljnije projekte “, rekao je Todorić. Naravno, priprema za izradu projekta podrazumijeva suglasnost svih potencijalnih sudionika u projektu, a to su uz Grad Daruvar i Bjelovarsko-bilogorsku županiju i Hrvatske vode te Hrvatske šume. Daruvarski gradonačelnik Dalibor Rohlik potvrdio je poodmaklu fazu izrade i usvajanja prostornog plana što je temelj čitavog projekta, tako da se očekuje da bi nakon završetka svih administrativnih poslova konkretni radovi mogli započeti za godinu dana. Iako je projekt budućeg centra tek u prvim obrisima, saznajemo kako se prema sadašnjim projekcijama radi o novom hotelu s četiri zvjezdice kapaciteta 400 kreveta sa svim pratećim sadržajima. Time će sam Daruvar kao turistička destinacija izuzetno dobiti na snazi, a novi posao će u budućem kompleksu naći između 350 i 400 osoba. Sinergija u razvoju Daruvarskih toplica voljnim prilikama za Hrvatsku i uvjeren sam da možemo ozbiljnim pristupom doći do takvih vrijednih investicija u naš turizam”, kazao je Todorić. Ovo doživljavamo kao novu i značajnu sinergiju u razvoju Daruvarskih toplica, a to je prvenstveno zadržavanje postojeće razine medicinske usluge i klasičnih rehabilitacija. Međutim, mi razvijamo novi oblik liječenja neplodnosti što predstavlja naš stalni program, ali nam kronično nedostaju smještajni kapaciteti, kazao je Marcel Medak, ravnatelj Daruvarskih toplica-Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju izrazivši zadovoljstvo budućim projektom. 17 www.privredni.hr Broj 3704, 21. studenoga 2011. ( 1,5 mil € proizvoda plasirala Spačva na srbijansko tržište lani Hrvatski proizvođači na Sajmu namještaja u Beogradu IKEA kao zajednički nazivnik Hrvatski proizvođači nameštaja, naravno, nisu u Beograd stigli samo zbog IKEE, već zbog srbijanskog tržišta i suradnje s tamošnjim tvrtkama radi zajedničkog izlaska na treća tržišta Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs H rvatski proizvođači koji su izlagali na Sajmu namještaja u Beogradu susreli su se već prvoga dana s predstavnicima kompanije IKEA koja se polako pozicionira u regiji, iako su mjesec dana ranije, ali na zagrebačkoj Ambienti, već imali sli- Tražimo model za osvajanje ruskog tržišta plasirajući iz Srbije namještaj bez carina, kaže Jelčić čan susret i razgovore o potencijalnom partnerstvu sa sugovornicima iz iste kompanije. Ovaj najveći globalni proizvođač namještaja imat će regionalno sjedište u Beogradu, a prvi trgovinski objekt bit će izgrađen u Zagrebu, dok kooperante traži svuda u bivšim YU-državama i šire, budući da će iz Beograda biti pokriveno tržište čitave Jugoistočne Europe. IKEA stoga koristi svaku priliku i manifestaciju za kontakte s potencijalnim partnerima za pojedine grupe proizvoda, ako treba i više puta. Manje posjetitelja Hrvatski proizvođači namještaja, naravno, nisu u Beograd stigli samo zbog IKEE s kojom su razgovore mogli završiti i kod kuće, već zbog srbijanskog tržišta i suradnje sa srbijanskim kompanija- ma radi zajedničkog izlaska na treća tržišta, izjavio je predstavnik Hrvatske gospodarske komore Vanja Kalođera. Kalođera, inače Savjetnik u sektoru za poljoprivredu i šumarstvo HGK koji je zajednički nastup hrvatskih kompanija organizirao u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva te Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva, na Međunarodnom sajmu namještaja Beograd 2011 bio je i šef hrvatskog štanda. Na oko 435 kvadratnih metara izložbenog prostora predstavilo se 11 izlagača: Spin Valis, Lupino, Masivni namještaj, PPS Galeković, Spačva, Kordun alati, Potočnjak, Bernarda, Ariš, Adut i Atmosfera, a u dvorani 4 Beogradskog sajma pored hrvatske bile su i nacionalne izložbe proizvođača namještaja Slovenije, Rumunjske i Bugarske. Prema dojmovima izlagača, beogradski sajam na kojem hrvatska poduzeća sudjeluju po peti put, ove je godine imao oko 20 posto manje posjetitelja nego prethodne godine, slično kao i prošlog mjeseca zagrebački. Upita ima, zanimanja ima, ali je dug put do realizacije. Očito je to posljedica ekonomske krize, ocijenio je Kalođera, ali je dodao i da sajam u Beogradu nije tako i u tolikoj mjeri osjetio krizu kao slični sajmovi u Sarajevu, Skopju ili Ljubljani. On je to ilustrirao činjenicom da postoje hrvatske tvrtke u ovom sektoru koje i pored krize rade dobro i na srbijanskom tržištu, kao primjerice kompanija TVIN koja tu traži i nove partnere. Vrata ruskog tržišta Kalođera je rekao kako je realizacija možda mala, ali samo na prvi pogled, jer hrvatski proizvođači nude na srbijanskom tržištu uglavnom gornju klasu namještaja, što znači masivan namještaj od slavonskog hrasta, sirovine koja ga u startu poskupljuje, ali koji traje generacijama i jedinstven je na globalnom tržištu na kojem već duže dominira jednostavan namještaj od lakog drveta i iverice. Marija Fuček, voditeljica domaće prodaje vinkovačke Spačve, navela je da je ovaj proizvođač pronašao mjesto na tržištu Srbije preko nekoliko lokalnih trgovačkih tvrtki i da je prošle godine plasirano masivnih vrata, podova i vrtnih garnitura od slavonskog hrasta i jasena za oko 1,5 milijuna eura. Ona se složila da je sve slabije zanimanje za namještaj na sajmovima jer je sve prisutniji opći pad potražnje zbog ekonomske krize uzeo danak i u ovom sektoru. Da posla i pored krize ima smatra, međutim, predsjednik Uprave dioničkog društva Spin Valis iz Slavonske Požege Zdravko Jelčić koji kaže da ova tvrtka u Srbiji proda godišnje masivnog namještaja za oko pola milijuna eura, što možda i nije veoma velik udjel u ukupnom izvozu od oko 15 milijuna eura, ali ističe kako je u pitanju “rastuće tržište”. “Mi smo u postupku traženja partnera u Srbiji jer sada naša roba ide na rusko tržište preko Belgije. Nadamo se da ćemo iduće godine razviti proizvodnju za rusko tržište u Srbiji koja ima sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom. Vodimo pregovore u tome pravcu, a kooperantima bismo isporučivali drvene dijelove, oni bi radili tapetarske poslove, a zajednički bismo pronašli model za osvajanje ruskog tržišta plasirajući iz Srbije namještaj bez carina”, kazao je Jelčić. Sajamske cijene i do 40 posto niže Na 49. međunarodnom sajmu namještaja održanom u Beogradu od 14. do 20. studenog izlagalo je oko 500 tvrtki od kojih je oko 80 posto bilo iz Srbije, a ostale iz drugih 20 europskih zemalja. Posjetitelji sajma mogli su na licu mjesta kupiti namještaj po cijenama i do 40 posto nižim od redovnih, a istodobno sa Sajmom namještaja održana je i Međunarodna izložba strojeva, alata i repromaterijala za drvnu industriju. *vijesti Ultragros proslavio 10. obljetnicu Udruženje hrvatskih trgovačkih kuća Ultragros proslavilo je 10. obljetnicu postojanja. To udruženje okuplja 18 trgovačkih kuća, posluje na više od 650 prodajnih mjesta te zapošljava više od 4000 djelatnika. U Ultragrosu u 2012. očekuju promet od oko tri milijarde kuna ili 50 posto više nego ove godine. Izvoz hrvatske pogrebne opreme U organizaciji Hrvatske gospodarske komore i u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, na Međunarodnom sajmu pogrebne opreme Funeraire u Parizu uspješno je predstavljena hrvatska drvna industrija u segmentu proizvodnje pogrebne opreme. Svake se godine u Hrvatskoj proizvede više od 80.000 lijesova i ostalih pogrebnih proizvoda, a domaći proizvođači pogrebne opreme u Europu izvoze oko 40 posto svojih proizvoda. Razvija se inteligentna odjeća Zagrebački Tekstilno tehnološki fakultet i Hrvatski institut za tehnologiju napravili su jedinstven projekt u svijetu – inteligentnu odjeću koja se prilagođava vanjskoj temperaturi. Ugovor o financiranju tog projekta, vrijedan dva milijuna kuna, potpisan je još prije dvije godine, a provodi se pod nazivom Odjeća s adaptivnim termoizolacijskim svojstvima. RIZ-Odašiljači u Indiji Tvrtka RIZ-Odašiljači dogovorila je posao u Indiji vrijedan dva milijuna eura. Posao se odnosi na isporuku, testiranje i puštanje u rad digitalnog kratkovalnog odašiljača i pripadajuće opreme. Posao su RIZ-Odašiljači dobili na međunarodnom natječaju All India Radia. 18 HRVATSKA & REGIJA ( oko 1,6 mlrd USD u 7 mjeseci *vijesti 100 milijuna KM uštede na “papirima” Međunarodna financijska korporacija IFC, Švedska agencija za međunarodni razvoj i suradnju (SIDA) i vlada Federacije BiH financirale su izradu druge faze regulatorne reforme za stvaranje suvremenijeg poslovnog okružja. Cilj je bio unaprijediti administrativne postupke, uspostaviti efikasniju organizaciju te pojednostaviti propise koji se odnose na izdavanje dozvola, licencija, rješenja i drugih suglasnosti za pokretanje posla u Federaciji BiH. Najviše se postiglo u skraćenju vremena administrativnih postupaka i smanjenju obujma potrebnih dokumenata, u čemu su ostvarene uštede od oko 100 milijuna konvertibilnih maraka. Manje struje Aluminiju Zbog najave Elektroprivrede HZ HB da će tijekom studenoga kombinatu Aluminij isporučiti samo 50 posto ugovorene količine struje, direktor Aluminija Ivo Bradvica zatražio je intervenciju vlasti Federacije BiH. Dok Elektroprivreda BiH iz Sarajeva izvozi viškove struje, Elektroprivreda HZ HB je uvozi kako bi namirila potrebe svojih potrošača. Kinezi grade TE Stanari Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a dalo je predstavnicima investitora, EFT Groupa, i izvođaču radova, kineskoj korporaciji Dongfang, odobrenje za početak gradnje TE Stanari u blizini Doboja, snage 300 megavat sati. Termoelektrana će godišnje proizvoditi dva milijuna megavat sati, a investicija je vrijedna 500 milijuna eura. Privredni vjesnik Broj 3704, 21. studenoga 2011. izravnih stranih ulaganja privukla Srbija ove godine Bijela knjiga 2011. stranih investitora u Srbiji Na klackalici krize i korupcije Poslovni subjekti se u Srbiji svakodnevno suočavaju s nedostatkom transparentnosti i poštivanja zakona, kaže se u tekstu koji je potpisao predsjednik Savjeta stranih ulagača Ljiljana Lukić ljiljana.lukic@pregled.rs D a sve nije onako kako se čini na prvi pogled pokazuje i usporedba Bijele knjige 2011. Savjeta stranih ulagača u Srbiji (Foreign Investors Council - FIC) s prezentacijom njenog sadržaja prošloga tjedna u beogradskom Hyattu pred srbijanskim premijerom Mirkom Cvetkovićem i ministrima njegove vlade: ono što piše znatno je oštrije nego što je usmeno izloženo. Predsjednik FICa Kjell-Morten Johnsen, inače i predsjednik uprave Telenora, težište je u izlaganju bacio na neprovođenje temeljnih gospodarskih reformi (u pisanoj formi traže se “odvažni potezi srbijanskih vlasti”) i brzo usvajanje europskih zakona u procesu harmonizacije koji i dalje ostaju mrtvo slovo na papiru. U međuvremenu se iz političkih razloga vezanih za rješavanje problema odnosa s Kosovom kao aktualnog uvjeta za dobivanje kandidature za članstvo u EU-u situacija dodatno pogoršala, pa je pozitivna odluka o kandidaturi Srbije zakazana za 9. prosinca dovedena u pitanje. To će, po svoj prilici, utjecati i na usporavanje samog usvajanja europskih zakona. A samo za mandata ove vlade, kako je naveo srbijanski premijer, u protekle tri i pol godine usvojeno je više od 700 tih zakona. I dalje atraktivni Srbijanski je premijer povodom poruka FIC-a još rekao i da se “uočavaju određeni znaci oporavka gospodarstva zemlje i da procijenjeni rast bruto domaćeg proizvoda iznosi oko dva posto, dok će deficit platne bilance krajem godine iznositi oko 7,5 posto BDP-a, što je znatno manje nego 2008. kada je bio 21,6 posto BDP-a. Srbija je u prvih sedam mjeseci ove godine privukla oko 1,6 milijardi dolara stranih direktnih ulaganja, što potvrđuje da je srbijansko tržište atraktivno, tečaj već dulje vrijeme relativno stabilan, a promet na međubankarskom deviznom tržištu oko 100 milijuna eura dnevno”. Bijela knjiga koja ima podnaslov Prijedlozi za poboljšanje poslovnog okruženja u Srbiji prvi put je objavljena prije osam godina kada se 14 vodećih stranih investitora u Srbiji, uz podršku OECD-a, okupilo oko zajedničke ideje da pridonesu unaprjeđenju investijske klime u Srbiji. Sada Savjet okuplja 128 stranih kompanija iz oko 20 zemalja kojima je najnoviji zajednički Srbijanska vlada nedovoljno poštuje postojeće investitore, smatra Johnsen nazivnik to što su sve manje ili više zahvaćene ekonomskom krizom. Kriza je vjerojatno zaoštrila i pero članova FIC-a u pisanju ovogodišnjih poruka uz upozorenje da se neke od njih ponavljaju već godinama i da je strpljenje investitora na izmaku. “Kada Savjet uporno šalje iste poruke, to je znak važnosti i upornosti problema s kojima smo suočeni. Poslovni subjekti se u Srbiji svakodnevno suočavaju s Od manifesta do preporuka Bijelu knjigu 2011., ali i situaciju i poslovnu klimu u Srbiji, možda najbolje ilustriraju teme kojima su se pozabavili investitori “na privremenom radu u Srbiji”. Bijela knjiga počinje manifestom o društeveno odgovornom poslovanju, a poslije općih slijede preporuke za poboljšanje infrastrukture, radne snage, zakona o gospodarskim društvima, trendova na tržištu kapitala, sudskih postupaka, zakona o stečaju, intelektualnog vlasništva, zaštite konkurencije, potrošača i korisnika financijskih usluga, javnih nabava, carine, deviznog poslovanja, poreza, zaštite okoliša, poljoprivrede, osiguranja, duhanske industrije, leasinga i industrije privatnog osiguranja. nedostatkom transparent nosti i poštivanja zakona”, kaže se u tekstu koji je potpisao predsjednik Savjeta. Što je problem? Pa, upravo oni kojima se i obraćaju, na čelu s premijerom. Kamen spoticanja “Mnoge tvrtke smatraju srbijanske institucije kamenom spoticanja prije nego partnerom od povjerenja.” A što je problem nad problemima? “Unatoč započetim reformama opći je dojam da je korupcija još uvijek prisutna i da investitori moraju sve probleme podići na višu političku razinu kako bi se postigao bilo kakav napredak. Gospodarstvo se ne može razvijati ako se oslanja na javnu upravu očekujući od najviših rukovoditelja da rješavaju neka relativno beznačajna pitanja. Vlada jednostavno mora činiti više nego do sada”, smatra Johnsen. I pored priznanja pojedinim resorima da rade dobro i da su pridonijeli poboljšanjima, Johnsen ocjenjuje da vlada nedovoljno poštuje “vrijednost postojećih investitora” jer “radije presijeca traku kojom se otvaraju nove investicije”, a zanemaruje one koji su već tu. Svake godine članovi Savjeta reinvestiraju više od milijarde eura u Srbiju i ta ulaganja su ključna za budući ekonomski uspjeh Srbije”, ključna je poruka FIC-a. 19 www.privredni.hr Broj 3704, 21. studenoga 2011. ( čak 7,127% dodatka na cijenu traži se za desetogodišnje državne obveznice CIJENA VJERODOSTOJNOSTI Bauk obveznica kruži Slovenijom Zbog političkog oportunizma Slovenija se iz srčike europodručja preobrazila u njegov problematični dio Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr T alijanske državne obveznice rastegnute na sedam posto cjenovnog pribitka uzdrmale su cijelo europodručje, posebice Italiju čiji je bunga-bunga premijer stoga bio prinuđen odstupiti. Bloombergov podatak što su ga slovenski mediji objavili prije tjedan dana, da se na svjetskim financijskim tržištima zahtijeva za desetogodišnje slovenske državne obveznice više nego za talijanske, čak 7,127 posto dodatka na cijenu, uspaničio je susje- Slovenija očito plaća višu cijenu za tzv. mali format vlastite likvidnosti de s druge strane Sutle i Kupe. Slovenskim analitičarima nije jasno zašto ih je snašla takva “kaštiga”, ali im je itekako jasno da se dug s tako velikim dodatkom ne može normalno vraćati, odnosno da dr- žave već sa sedam posto dodatka nužno zovu druge u pomoć. Vodeći slovenski ekonomisti pokušavaju dokazati da se u Sloveniji nije dogodilo baš ništa makroekonomski takvoga da bi obveznice morale kotirati lošije od loših talijanskih obveznica. Što se više ponire u dubinu problema, postaje sve jasnije da se igrači na svjetskom financijskom tržištu ne povode uvijek za brojkama i činjenicama, nego da u važnim odlukama često presuđuju i dojmovi. Slučaj sa slovenskim državnim obveznicama nedvojbeno pokazuje još nešto: da malima nije dopušteno ono što veliki uzimaju sebi kao prirodno pravo. Slovenija očito plaća višu cijenu za tzv. mali format vlastite likvidnosti. Zaduživanju se crno piše Nema veze što je talijanski državni dug premašio 100 posto bruto domaćeg proizvoda, a slovenski se tek sprema popeti sa 45 na oko 50 posto BDP-a – slovenskom zaduživa- Ateriranje u PIIGS zonu Sa 7,127 posto dodatka na svoje državne obveznice Slovenija se sasvim približila PIIGS klubu loših dužnika. Aktualne kamatne mjere dosegle su u Španjolskoj 5,8 posto, u Portugalu 8,2, na Cipru 10 i u Grčkoj gotovo 32 posto. Sloveniju se ne doživljava kao srčiku eurozone – sve je više njen potencijalno problematični dio. nju piše se crno. Moguće paralele s hrvatskim opsegom duga i načinom zaduživanja vrlo su nezgodne. Svaka ono slavodobitna rečenica kojom se bivši hrvatski ministar financija Ivan Šuker hva- lio nakon učestalih pohoda po svjetskim financijskim tržnicama “kako je Hrvatska vani na takvoj cijeni da je mogao prodati i više obveznica” - doći će hrvatskim poreznim obveznicima na naplatu kao brojka u pratnji zastrašujućeg niza nula. Slovenska država i njene banke u 2012. godini moraju vratiti 5,5 milijardi eura. Dužnik će se moći razdužiti ako toliki novac nađe negdje među onima kojima duguje. Bit će to u novim okolnostima teška misija. I neće biti svejedno uz koju će se cijenu moći nabaviti novac za povrat duga. Sibil Svilan, predsjednik uprave SID banke, jedne od rijetkih slovenskih banaka koja se unaprijed opskrbila potrebnim novcem, smatra nužnim vratiti cijenu slovenskih obveznica na pet do najviše 5,8 posto dodatka. Bilo bi stoga idealno da ECB kupi nešto slovenskih obveznica. Bila bi dovoljna injekcija od nekoliko desetaka milijuna eura. Sitniš u usporedbi sa 10 milijardi eura koliko je Europska središnja banka već dala za popravak imidža talijanskim obveznicama. Poneki u Sloveniji s razlogom strahuju da će se i ovdje pokazati sva raskoš razlika u pravima malih i velikih. Sindikati su začinili krizu Financijska tržišta nisu bez razloga počela doživljavati Sloveniju kao državu koja nije sposobna donositi prave odluke. Borut Pahor potrošio je silnu energiju, ali nije uspio uvjeriti slovenske građane da moraju dulje raditi do umirovljenja i da se mirovine ne mogu tako izdašno kao dosad ađustirati s cijenama i rastom plaća. Nije uspio u pokušaju legalizacije sive ekonomije kroz razne oblike tzv. malog rada. Kriza je u realnom sektoru poništila 65.000 radnih mjesta – istodobno javni sektor samo je povećavao zaposlenost. Na žalost, sindikati javnog sektora ni u jednom trenutku nisu htjeli čuti o zauzdavanju plaća. Vladi su velikodušno preporučivali da najprije sredi tajkune. Propale reforme zbog kojih je Pahor bio prinuđen skratiti mandat stajat će državni proračun u 2012. godini najmanje 300 milijuna eura. Javne financije dodatno će očerupati poskupljenje zaduživanja na svjetskom tržištu. Nesreća nikad ne dolazi sama. Naime, banke su udvostručile udjel loših plasmana i nastavlja se zastoj u kreditiranju. Sve to usporava gospodarski oporavak. Građevinarstvo je ostalo na samo 40 posto negdašnjeg opsega posla. Opada tržišni udjel Slovenije u 14 najvažnijih trgovinskih partnera, a to je nedvojbeni znak lošeg stanja na području konkurentnosti. *vijesti Protivnici prodaje Mercatora u defenzivi Uprava Mercatora koja se sve dosad protivila prodaji vodećeg slovenskog trgovca nema više streljiva za obranu od preuzimanja. Ključna je činjenica da Agrokoru u najavljenom poslu mogućeg preuzimanja asistiraju EBRD, IFC i One Equity Partners te da se konzorcij vlasnika Mercatora zauzeo za brzu prodaju. Do 2. prosinca uprava Mercatora mora izvijestiti nadzorni odbor što se dogovorila s Agrokorom. Nakon toga očekuje se obvezujuća ponuda Agrokora. Uspjeh Luke Koper U Luci Koper dosegli su impresivnu brojku u pretovaru kontejnera. U ovogodišnjim lučkim manipulacijama izbrojili su 500.000, a do kraja godine očekuju da će pretovariti rekordnih 600.000 kontejnera. Uz malo sreće te uz odgovarajuće proširenje lučke infrastrukture u Kopru su uvjereni da već za četiri godine mogu pretovariti milijun kontejnera. Time bi Koper učvrstio položaj vodećeg pristaništa za kontejnerski promet u sjevernom Jadranu. Gubitaši bez božićnice Zaposlenici NLB-a, NKBM-a, Adria Airwaysa, Slovenskih željeznica i svih drugih tvrtki u većinskom ili djelomičnom državnom vlasništvu, ako su tijekom godine bile dokapitalizirane ili imaju gubitak, mogu zaboraviti na božićnice i regrese. Agencija za upravljanje kapitalnih investicija na koju je vlada prenijela upravljanje vlasničkim ovlastima, uputila je državnim poduzećima grubu recesijsku preporuku: nema nagrada za gubitaše. Poduzećima bez gubitaka preporuča se isplata božićnice u iznosu minimalne plaće. 20 STIL *vijesti Uspješno poslovanje agencije Uniline Internet portal turističke agencije Uniline ove je godine zabilježio 4,5 milijuna pojedinačnih posjeta te više od 33 milijuna učitavanja. Broj rezervacija turističkih aranžmana putem portala porasla je za čak 24 posto u odnosu na prošlu godinu. Ujedno je ostvaren prihod u visini od 39,9 milijuna kuna. Time je za 18 posto premašen prošlogodišnji ukupni prihod portala. Na razini cijele agencije, Uniline je ove godine ostvario prihod od 175 milijuna kuna što je 25 posto više nego 2010. godine. Poslovno-turistička burza PUT U ozračju pripreme za sljedeću turističku sezonu portal www.vall042.com u suradnji s Udrugom hrvatskih putničkih agencija organizira tradicionalni godišnji poslovni susret i druženje djelatnika iz hotelijerstva, putničkih agencija, turističkih odredišta i turističkih novinara. Ta 13. poslovno-turistička burza PUT održat će se od 28. do 30. studenoga u Zagrebu. Cilj burze je predstavljanje novosti u ponudi turističkih odredišta, hotelskih kuća i putničkih agencija. Svjetski kongres autohtone gastronomije u Umagu S obzirom na to da je gastronomija važan dio turističke ponude, a sve se više cijene tradicija i domaći autohtoni proizvodi, od 1. do 4. ožujka u Umagu će se održati Svjetski kongres autohtone gastronomije - International Art of Gastronomy in Istria (IAGI). Među ostalima, očekuje se dolazak više od 400 kuhara iz 20-ak zemalja. Neke od tema kongresa bit će gastronomska baština, obrazovanje mladih kuhara te trendovi u svjetskoj gastronomiji. Privredni vjesnik Broj 3704, 21. studenoga 2011. ( oko 16,3 mlrd kn ( 16.000 uprihodilo lani ugostiteljstvo ugostitelja registrirano u Hrvatskoj 24. KONGRES UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKA HOK-a Smanjite stopu PDV-a! Turizam treba kvalitetne konobare, kuhare, slastičare, a njih najviše nedostaje, i to posebice na Jadranu. Stipendije su jedan od načina da se mladi potaknu na upise u ova zanimanja Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr T ražimo smanjenje stope poreza na dodanu vrijednost te, zbog skorog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, usklađivanje hrvatskog poreznog sustava s Unijinim što bi omogućilo i smanjenje te porezne stope na hranu. PDV na hranu trebao bi iznositi osam posto, naglasio je Ante Mihić, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK) u Dubrovniku na 24. kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a. “Turistički proizvod a pogotovo ugostiteljstvo spada u proizvode koji su osjetljivi na cijene jer svaka njihova promjena značajno utječe na potražnju. Niža stopa PDV-a smanjuje cijene ugostiteljskih usluga, pridonosi otvaranju radnih mjesta i smanjuje rad na crno, te omogućava ugostiteljima dobivanje sredstava koja će uložiti u obrazovanje, modernizaciju objekata i promoviranje kulinarskog naslijeđa”, pojasnio je Mihić, podcrtavši kako Hrvatska ima najvišu stopu PDV-a u odnosu na ostale mediteranske zemlje. Dobra suradnja s institucijama Govoreći o dobroj suradnji s Ministarstvom turizma, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajac posebice je istaknuo projekt brendiranja hrvatskih jela i objekata te projekt poticanja strukovnog obrazovanja. “Možemo imati vrhunske restorane, hotele i sjajnu gastronomsku po- Manji PDV, niže cijene Primjera radi, smanjenje stope PDV-a na ugostiteljske usluge u Francuskoj rezultiralo je sniženjem cijena u većini objekata, a nakon samo godinu dana došlo je do zapošljavanja 30.000 novih radnika i čak četiri zanimanja u ugostiteljstvu izabrana su među 15 najpopularnijih zanimanja. Sektor ugostiteljstva ima 14-postotni udjel u ukupnom zapošljavanju. Nakon smanjenja stope PDV‑a plaće u ugostiteljstvu su porasle za više od tri posto, a otvorio se veći broj restorana nego drugih poduzeća u cijelom francuskom gospodarstvu. nudu, ali bez dobre usluge sve pada u vodu. Turizam treba kvalitetne konobare, kuhare, slastičare, a njih najviše nedostaje, i to posebice na Jadranu. Jedan od načina da se mladi potaknu na upise u ova zanimanja su stipendije. Ministarstvo turizma pokrenulo je 2008. godine Program obrazovanja i obuke kadrova u turizmu, a sporazumi o suradnji svake se godine potpisuju s obrtnicima, hotelskim tvrtkama i županijskim obrtničkim komorama. Za kvalitetnu turističku ponudu i prezentaciju Hrvatske kao poželjne destinacije za inozemne ali i domaće goste, posebice one koji su u mogućno- sti potrošiti više, nužna je suradnja svih koji su aktivno uključeni u stvaranje te ponude”, naglasio je Ranogajac. Prema Mihićevim riječima, pak, dosadašnji rezultati postignuti u obrazovanju za obrtništvo, kao i uloženi resursi u cilju podizanja kvalitete obrazovanja u području ugostiteljstva i turizma daju ugostiteljima za pravo da traže i inzistiraju na jedinstvenom modelu obrazovanja. Mihić je također napomenuo da u slučajevima organiziranja prigodnih događanja poput vjenčanja poslodavac često mora angažirati veći broj radnika no što ima stalno zaposlenih te je zatražio da se zakonski omogući angažman radnika za povremene poslove, odnosno, da se ugovorom o djelu ili na neki drugi način omogući povremeno zapošljavanje. Zaštititi struku i legalno poslovanje U skladu s izmjenama Zakona o trgovini, ugostitelji su predložili izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti tako da se minimalni tehnički uvjeti vežu uz ugostiteljski objekt, a ne uz osobu, vlasnika ili korisnika, odnosno da novi korisnik koji nastavlja obavljati istu djelatnost u istom objektu, ne treba ishoditi nove minimalne tehničke uvjete. “Pored toga, potrebno je potaknuti sve aktere od lokalne razine na više, cijeli sustav obrtničkih komora i udruženja obrtnika, cehova i sekcija ugostitelja na sprječavanje svakog nelegalnog načina poslovanja, kako bi se zaštitila struka i legalno poslovanje”, zaključio je Mihić. Inače, na kongresu se oku- pilo oko 500 sudionika. Iako je ovogodišnja turistička sezona uspješnija od lanjske, još nema rezultata njena financijskog učinka pa tako ni podataka o prometovanju ugostitelja, ali je rezultat svakako bolji nego lani. Podsjetimo, prema podacima Državnog za- Niža stopa PDV-a smanjuje cijene ugostiteljskih usluga, pridonosi otvaranju radnih mjesta i smanjuje rad na crno voda za statistiku, ugostiteljstvo je u 2010. uprihodilo gotovo 16,3 milijarde kuna od čega su obrtnici ugostitelji ostvarili gotovo 4,6 milijardi kuna prometa, što znači da oni ostvaruju 29 posto ukupnog prometa u ugostiteljstvu. Inače u Hrvatskoj je registrirano oko 16.000 ugostitelja koji zapošljavaju oko 100.000 radnika. HRWWWATSKA 21 www.privredni.hr Broj 3704, 21. studenoga 2011. industrija svake godine sve više klizi u prekomjernu regulaciju u kojoj se “ Mobilna sve više krše tržišni principi, a ni jedna druga gospodarska grana nije snizila cijene usluga ni približno u mjeri u kojoj su to učinili mobilni operatori. ” Zakon i telekom operatori Pravednije prema korisnicima Nove odredbe Zakona o elektroničkim komunikacijama potrebno je promatrati kao svojevrsnu pripremu za poslovanje u sklopu EU-a Boris Odorčić odorcic@privredni.hr I zmijenjen i dopunjen Zakon o elektroničkim komunikacijama nedavno je stupio na snagu. Prihvaćenim odredbama najviše su profitirali korisnici koji su sada u Pravo korisnika na raskid pretplatničkog ugovora temeljno je obveznopravno načelo, kažu u Tele2 boljem položaju u odnosu na davatelje telekomunikacijskih usluga. Ove promjene, valja naglasiti, izborila je kroz Radnu skupinu za izmjenu Zakona o elektroničkim komunikacijama udruga Telekom uz pomoć Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM). Jedna od značajnijih promjena, pojasnili su nam nedavno u udruzi Telekom, jest ta da korisnici koji žele raskinuti ugovor s operatorom prije isteka roka na koji su se obvezali moraju platiti ostvareni popust na uređaj i usluge ili preostale naknade ako je to za njih povoljnije. Tako će na početku ugovornog razdoblja značajno povoljnije platiti ono što su stvarno od operatora dobili u obliku popusta na uređaje i usluge. A pri kraju razdoblja jeftinije će platiti i preostale naknade. “Nova odredba Zakona o elektroničkim komunikacijama svakako je poštenija i povoljnija od prethodne, te korisnici neće biti prisiljeni platiti ono što nisu dobili”, istaknuli su u udruzi Telekom. Nema uvjetovanja Druga važna izmjena je zabrana da operatori jednu uslugu uvjetuju drugom. Primjerice, pojedini telekom operatori nisu željeli pružati uslugu pristupa internetu ako korisnik kod njih ne ugovori i telefonski priključak koji mu ne treba. Od sada korisnici mogu zatražiti samo onu uslugu koja im je potrebna. Postojeći korisnici, ako ne žele koristiti jednu od usluga koju su bili prisiljeni ugovoriti, mogu odmah zatražiti njeno ukidanje. U Udruzi naglašavaju i činjenicu da korisnici mogu jednostrano raskinuti ugovor bez plaćanja naknada u bilo kojem slučaju kada operator ne može ispuniti ugovorne obveze. Telekom operatori imali su 90 dana za prilagodbu novim zakonskim izmjenama i dopunama. U Hrvatskom Telekomu ističu kako su i do sada imali pravedan i na zakonu utemeljen sustav obračuna penala u onim slučajevima kada je pretplatnik raskidao ugovor prije isteka razdoblja obveznog trajanja ugovora. Usklađivanjem sa zakonom, HT je izmijenio dosadašnji način obračuna penala u slučaju prijevremenog raskida ugovora. “Tako pretplatnik koji raskine ugovor prije isteka razdoblja obveznog trajanja ima mogućnost plaćati mjesečnu naknadu za ostatak razdoblja obveznog trajanja ugovora ili naknadu u visini popusta na proizvode i usluge koje je ostvario, ako je plaćanje te naknade za njega povoljnije”, napominju u HT-u. Bez negativnog utjecaja U Vipnetu kažu kako podržavaju sve pozitivne promjene donesene kako bi se bolje zaštitila korisnička prava. “Sve izmjene i dopune Zakona su, kao što je već rečeno, u najvećoj mjeri prilagođene korisnicima i njihovim potrebama. Smatramo da je bilo prostora da nove odredbe Zakona budu još kvalitetnije za sve uključene strane. Međutim, ne očekujemo negativne utjecaje na naše poslovanje, tim više što je riječ o usklađivanju s regulatornim okvirom Europske unije kojoj će Hrvatska pristupiti 2013. i s kojim smo podrobno upoznati. U tom smislu ovaj zakon je potrebno promatrati i kao svojevrsnu pripremu za poslovanje u okviru EU-a. S druge strane, iako se to često ne primjećuje, mobilna industrija svake godine sve više klizi u prekomjernu regulaciju u kojoj se sve više krše tržišni principi, a potpuno je vidljivo da ni jedna druga gospodarska grana nije u prethodnom razdoblju snizila cijene usluga ni približno u mjeri u kojoj su to učinili mobilni operatori, što sve dodatne regulatorne elemente čini deplasiranima”, objašnjavaju u Vipnetu naglasivši kako su sve izmjene i dopune novih Općih uvjeta poslovanja usklađene u suradnji s HAKOM-om i izvršene u zadanim rokovima. Iz Tele2, pak, poručuju da je pravo korisnika na raskid pretplatničkog ugovora temeljno obveznopravno načelo koje je i do sada vrijedilo i kojega se ovaj operator dosljedno pridržavao. “Stoga zbog navedene odredbe nećemo morati mijenjati poslovanje. Stava smo da je područje elektroničkih komunikacija i u dosadašnjem razdoblju bilo dobro zakonski uređeno. Dodatno uređenje kojim se naše zakonodavstvo usklađuje s EU-ovim odgovara načinu poslovanja Tele2, s obzirom na to da već sada poslujemo u skladu s europskim standardima. Bez poteškoća se prilagođavamo svim novim uvjetima na tržištu”, zaključuju u Tele2. *vijesti Učinkovita pohrana podataka Na konferenciji za korisnike i partnere EMC Deduplikacija, održanoj prošli tjedan u Zagrebu, okupljeni su imali prilike čuti niz predavanja na temu nove generacije tehnologija i proizvoda za učinkovitu pohranu i upravljanje podacima. Tako su na nizu primjera prikazani konkretni slučajevi i scenariji zaštite podataka i izrade njihovih sigurnosnih kopija, kao i procedure dedupliciranja, odnosno eliminacije redundancije. Održan Combis Finance Day Regionalni sistemski integrator Combis na prošlotjednom je događanju Combis Finance Day predstavio najnovije ICT trendove i visokotehnološka rješenja namijenjena financijskoj industriji. Ovogodišnji, četvrti po redu, Combis Finance Day bio je usmjeren na rješenja za kvalitetnije upravljanje poslovnim procesima i unaprjeđenje odnosa s klijentima. Edukacijski centar u Varaždinu Povodom otvorenja varaždinske poslovnice, koju otvara uz podršku programa Microsoftovog inovacijskog centra u Varaždinu, Algebra je Hrvatskom zavodu za zapošljavanjePodručnoj službi Varaždin poklonila edukacijske komplete, ECDL (European Computer Driving Licence) indekse i ispite namijenjene nezaposlenim osobama s područja Varaždina. Istodobno, županijskim centrima izvrsnosti poklonjene su knjige iz informatike koje su prikladne za napredne učenike srednjih škola. U varaždinskom edukacijskom centru Algebre polaznicima će prvi puta u ovom gradu i županiji biti dostupni neki od informatičkih programa edukacije, kao i edukacija iz područja poduzetništva i upravljanja projektima. 22 PST! KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić Rob Riemen Plemstvo duha Tim press Rob Riemen, utemeljitelj i direktor prominentnog Instituta Nexus, u ovoj knjizi poziva intelektualnu elitu na odmak od postmodernizama i blaziranoga stava. Na temelju dojmlji vih razgovora i priča Riemen nas vodi od Sokrata i Spino ze do Nietzschea, Thomasa Manna i drugih velikana uma, zalažući se pritom strastveno i vrlo uvjerljivo za klasične humanističke vrijednosti, sadržane u poticanju razvoja ljudske duše, u neprestanoj potrazi za istinom, u hrabrosti da i sami budemo mudri. Privredni vjesnik Broj 3704, 21. studenoga 2011. PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Sportska odjeća Prodent, Varaždin, www.prodent.hr. Tvrtka proizvodi sportske dresove pod markom M-pro sport od 2001. godine. Oprema mnoge klubove i reprezentacije. Radi i po narudžbi u klupskim i reprezentativnim bojama uz mogućnost tiska (sublimacija i termotisak). Kontakt: Melanija Rusak, melanija.rusak@vz.t-com. hr, +385 42 331341,+385 98 597367. V.B.Z. Otok kao “srce tame”, kao topos samoće i usamljenosti, kao prostor ćudljivih i često kompliciranih stvarnosti središnje je mjesto literarnih interesa Anele Borčić. Njezini protagoni sti, premda snažno ovise o otoku kao autoritarnom prostoru vlastite definicije, tragaju za odgovorima o vlastitim svrha ma i smislovima. Stoga nimalo ne čudi što se u pričama če sto mijenjaju perspektive viđenja i viđenog, što zbilja abdi cira pred čudesnim, a čudo uskače u stvarnost – upućujući nas otoku kao mentalnoj slici svijeta. Keith Richards Život Profil Richards bez skrupula i zadrške govori o svojim danima na kokainu i heroinu, ženama, odnosu s Jaggerom i brojnim ve likanima rock‘n’rolla. Radi se o nimalo klasičnoj priči o odra stanju, borbi za uspjeh, slavi i njenim posljedicama, a i mno gi su “mitovi” dobili svoju konačnu potvrdu. Dovoljno je reći da je Jagger bio bijesan što Keith piše o njegovim ljubavnim pothvatima i drogama (Jagger je opisan kao tašti control freak). Menadžment benda navodno je zamolio Keitha da malo ublaži svoja sjećanja, ali on je ostao neumoljiv… Wofi Lichten, Meschede, Njemačka, www.wofi.de. Tvrtka je distributer rasvjetnih tijela u Njemačkoj. U cilju proširenja svojih uvoznih aktivnosti u Hrvatskoj tražimo poslovne partnere u vidu proizvođača i dobavljača rasvjetnih tijela. Kontakt: Katharina Schaefer, katharina.schaefer@wofi.de, +49 290344912. Naklada Ljevak Ropac donosi potresnu priču koja započinje 1941. godine na samom početku Drugog svjetskog rata, a završava pa dom Vukovara. Prateći živote triju generacija u dvije obite lji, autor nas suočava s tragičnim događajima na prostoru naše domovine, posebice na području Slavonije i Baranje. Grijesi u obitelji dovest će do tragičnih događaja i nakon 50 godina. Zanimljivo, dokumentirano štivo o grijesima proš losti, ratnom razaranju i užasu rata. Kjell Ola Dahl Čovjek u izlogu Fraktura U mirnom predgrađu Osla Reidar Folke Jespersen taj je pe tak 13. započeo kao i bilo koji dan u posljednjih 50 godina, brojenjem žlica zobene kaše za doručak. I nitko nije očeki vao da će dan završiti gol u izlogu, s križevima nacrtanima markerom na čelu i crvenim koncem oko vrata, kao još je dan slučaj za inspektora Gunnarstrandu i njegova pomoć nika Franka Frølicha. Iako je Jespersen mirno živio vodeći staretinarnicu, lista osumnjičenika nije kratka... Pooja Forge, Faridabad, Indija, www.poojaforgeltd.com. Tvrtka nudi svornjake, vijke, matice i hladno oblikovane dijelove. Kontakt: Manish Aggarwal, gcdas@ poojaforgeltd.com, +91 129 4046809. Izložbene police TMS Stand, Bursa, Turska, www.tmsstand.com. Tvrtka je proizvođač proizvoda od žice. Tvrtka nudi izložbene police, stalke, stalaže (hrana, novine, pića, kozmetika)... Kontakt: Sedat Kunlar, sedat@tmsstand.com, +90 533 4816757. Zastupanje u inozemstvu Rabbit, Wroclaw, Poljska, www.rabbit. pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom sistema za kontrolu i nadzor ulične rasvjete. Tvrtka nudi svoje proizvode svim zainteresiranim poslovnim subjektima u Republici Hrvatskoj. Rabbit Sp. z. o.o. posjeduje ISO 9001:2000. Kontakt: Swietlana Zajdel, si@rabbit.pl, +48 71 3285065, +48 508 344645. T.D.I., Veliko Trojstvo, www.tdi.hr. Tvrtka traži zastupnike u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Poljskoj. Proizvode metalnu galanteriju, proizvode od žice, stalke za cvijeće, balkonske košarice. Posjeduju velike kapacitete uslužnog elektrostatskog plastificiranja metala. Kontakt: Davor Tejić, info@tdi.hr, +385 43 217057, +385 98 1822218. Ambalaža za jaja Zastupanje GS Filters BV, The Hague, Nizozemska, www.gsfilters.eu. Tvrtka se bavi prodajom Stetzerizer Microsurge mjerača i Stetzerizer filtera. Ovi proizvodi se koriste za mjerenje i neutraliziranje elektromagnetskih frekvencija i tranzijenata koji postoje u domovima, zgradama te na svim drugim mjestima gdje se struja generira ili distribuira. GS Filters B.V. traži partnere u Hrvatskoj koji će promovirati ove proizvode. Kontakt: Antoon Moonen, commerce@gsfilters.eu, +31 70 3282589. Ručni alat i željezarija Darko Ropac Sjene prošlosti Vijci i matice Rasvjetna tijela Sustavi za kontrolu ulične rasvjete Anela Borčić Kuća Pupuletovih me... Tvrtka svojim kupcima nudi dobru kvalitetu i povoljne cijene za svoje proizvode. Kontakt: Tiger Huang, inquiry@ ciheng.com, +86 574 23616688. Ningbo Ciheng, Ningbo, www.chieng. com. Tvrtka je proizvođač i izvoznik: ručnog alata, željezarije, dijelova za vozila, kućanskih aparata, sanitarne opre- JSC Pack Klaipeda, Klaipeda, Litva, www.pack-klaipeda.lt. Tvrtka je proizvođač ambalaže za jaja (za 10 kom.) od PS-a (polistirenske pjene) uporabom metode termoformiranja. Mjesečni proizvodni kapacitet je do 12 milijuna komada. Tvrtka posjeduje Certificate of Hygiene koji je potreban za prodaju proizvoda na tržištu EU-a. Ambalaže su dostupne u različitim bojama, sa slikama, logom... JSC Pack Klaipeda jamči vrhunsku kvalitetu, atraktivne cijene i poštivanje roka isporuke. Tvrtka nudi svoje proizvode i traži zastupnike, distributere, veletrgovce za predstavljanje Pack Klaipede na tržištu EU-a. Kontakt: Jonas Brazukas, jonas@pack-klaipeda.lt, +370 46 390901, +370 616 03446. IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Filteri za sterilizaciju vode Opća bolnica Karlovac nabavlja filtere za sterilizaciju vode. Rok dostave ponuda je 30. studenoga. Autonomna vozila Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu nabavlja najmanje šest autonomnih vozila. Rok dostave ponuda je 28. studenoga. Usluge tiska i izrade mapa Hrvatske utvrde Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja usluge tiska i izrade mapa Hrvatske utvrde. Rok dostave ponuda je 25. studenoga. Regija Usluge tiskanja Vlada Unsko-sanskog kantona u Bihaću nabavlja usluge tiskanja u 2012. godini. Rok dostave ponuda je 12. prosinca. Oprema za zaštitu na radu Radio difuzni centar Podgorica nabavlja opremu za zaštitu na radu. Rok dostave ponuda je 12. prosinca. Oprema za forenziku Policija Kosova u Prištini nabavlja tehničku opremu za forenziku. Rok dostave ponuda je 5. prosinca. Putnička vozila Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona nabavlja putnička vozila. Rok dostave ponuda je 12. prosinca. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr 23 www.privredni.hr Broj 3704, 21. studenoga 2011. Pogled u svijet STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE Na bubnju stanovi, zemljišta i poslovni prostori Stan površine 64 četvorna metara, procijenjene vri- jednosti 429.465 kuna, nalazi se u Modrušanovom prilazu 1 u Puli, prodaje se na dražbi 23. studenoga u 10.45 sati na zagrebačkom Trgovačkom sudu, soba 91/II. (ulična zgrada). Prodaja se obavlja prema načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupaca. Imovina stečajnog dužnika koja je predmet prodaje, može se razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem, a uz prethodni dogovor na broj 099/2294 488. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene. Stan površine 107 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 800.000 kuna, nalazi se u Dobojskoj 32 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 23. studenoga u 10 sati na zagrebačkom Trgovačkom sudu, soba 94/II. Na stanu su na etažnom dijelu upisana razlučna prava i to: založno pravo u korist vjerovnika Hypo Alpe-Adria Bank te založno pravo u korist vjerovnika RH Zagreb. Prodaja nekretnine obavlja se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Sve dodatne informacije mogu se dobiti svakoga radnog dana od 8 do 16 sati na broj 099/2333 101. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine (prava vrijednost 1,12 milijuna kuna). Poslovna zgrada s uredom i dvorištem te parkiralištem, procijenjene vrijednosti 1,9 milijuna kuna, nalazi se u Ulici Ljudevita Posavskog u Sesvetama kraj Zagreba, prodaje se na dražbi 24. studenoga u 9.30 sati na zagrebačkom Trgovačkom sudu, soba 85/II. Prodaja se obavlja prema načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati prema prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 01/3092 775. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Poslovni prostor površine 314 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 953.492 kune, nalazi se u Ulici Ivana Gundulića u Novoj Gradišci, prodaje se na dražbi 24. studenoga u 11 sati na zagrebačkom Trgovačkom sudu, soba 91/ II. (ulična zgrada). Prodaja se obavlja prema načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem, a uz prethodni dogovor na broj telefona 098/202 877. Jamčevina iznosi pet posto početne cijene nekretnine. Gospodarska zgrada, trafostanica i dvorište, procijenjene vrijednosti 1,21 milijun kuna, nalazi se u Općini Kula Norinska, naselje Borovci u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, prodaje se na dražbi 25. studenoga u 11 sati na splitskom Trgovačkom sudu, stalna služba u Dubrovniku, sudnica 2. Više informacija o predmetu prodaje može se dobiti kod stečajnog upravitelja na broj telefona 091/4846 055 svakoga radnog dana od 9 do 13 sati. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. EU, euro i birači dr. Uroš Dujšin U Europi su pale glave dvaju čelnika u gotovo jednako toliko dana. Najprije George Papandreou, a zatim Silvio Berlusconi uredno su podnijeli ostavke. Obojica su bili u nevolji već dulje vrijeme, no neposredni uzrok njihovog pada bio je ultimatum čelnika eurozone na 1999. kvalificirala za pristupanje eurozoni. Napokon, u krizi su pali i irski i portugalski predsjednik vlade nakon što ih je trebalo sanirati. Nova okolnost u sadašnjoj situaciji je ta što su u Cannesu čelnici eurozone jasno dali do znanja svima da su sve zemlje članice europske obitelji, ali da ih se obitelj može i odreći i razbaštiniti ih. Neki to vide kao Stan površine 134 četvorna metra, u Zagrebu, procijenjene vrijednosti 1,74 milijuna kuna, prodaje se na dražbi 29. studenoga u 10 sati na zagrebačkom Trgovačkom sudu, soba 88/II. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj 098/459 057. Jamčevina iznosi pet posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Građevinsko zemljište koje u naravi predstavlja zemljište s određenom namjenom, ukupne površine 30.745 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2,63 milijuna kuna, nalazi se u Labinu u Istri. Otvaranje ponuda pristiglih u roku iz oglasa objavljenog u Glasu Istre zakazuje se za 30. studenoga u 10 sati u Labinu, Vinež b.b. (skladište, pripremnica). Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno i naknadni prigovori i reklamacije neće se uvažiti. Informacije o nekretnini mogu se dobiti na broj telefona 052/855 133. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene. Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) sastanku na vrhu skupine G20 u Cannesu: reforme - ili će vrag odnijeti šalu. Time su u Cannesu probijena dva tabua, ističe Economist. Prvi je da je ovo prvi put da su čelnici eurozone suočeni s mogućnošću da bi jedna članica mogla potonuti u moratorij i napustiti eurozonu, a drugi da su se prvi put europski čelnici tako direktno upleli u unutrašnju politiku jedne druge zemlje. I odreći i razbaštiniti Europska unija je, doduše, već odavna utjecala na nacionalnu politiku. Prisjetimo se podjela među britanskim konzervativcima koje su 1990. dovele do ostavke premijerke Margaret Thatcher ili kako su se nove članice preobrazile da bi mogle pristupiti Uniji ili kako je Italija reformirala svoje javne financije da bi se Odluke se ne mogu prepustiti hirovima nacionalnih parlamenata napad eurokratske elite na nacionalni demokratski ustroj ili, još gore, tiranskog dvojca “Merkozy” – Angele Merkel i Nicolasa Sarkozyja. Mnogo toga je besmisleno. Italija i Grčka su slobodnom voljom pristupile eurozoni, a članstvo u svakom klubu pretpostavlja i poštivanje pravila ponašanja. U monetarnoj uniji neodgovornost jedne članice ugrožava blagostanje ostalih. Da Grčka i Italija nisu bile prezadužene i sklerotične danas ne bi bile u nevoljama. Zemlje koje pružaju financijsku pomoć imaju pravo nametati uvjete koji jamče da će dugovi biti vraćeni. Alternativa eurozoni je – milost i nemilost financijskih tržišta. Dvostruki standardi Ipak, ostaje utisak da pozivanje na demokraciju miriše na dvostruke standarde: jedna vrsta demokracije za vjerovnike, a druga za dužnike. Treba, naime, imati razumijevanja za ograničenja kojima je izložena Merkel, ali ako Papandreou pozove na referendum, tada je to “izigravanje povjerenja”, smatra Economist. Nije baš uvjerljivo: Angela Merkel udara po džepu njemačke porezne obveznike, a Papandreou lažiranje uvjeta za primanje pomoći. Uvjerljiviji je argument da su dužnici bili prisiljeni trpjeti posljedice grešaka vjerovnika. Dok je MMF ustrajao na strukturnim reformama koje pridonose razvoju, Europljanima je na prvom mjestu smanjenje deficita. Recesija dublja od očekivane znači da Grčka mora težiti ispunjavanju sve težih financijskih uvjeta i strože štednje. No zasada pitanje demokracije treba ostaviti po strani. Italija je na rubu ponora, a s njom bi mogla propasti i eurozona. Stoga se odluke ne mogu prepustiti hirovima nacionalnih parlamenata. No na dulji rok eurozoni će biti potrebna nova pravila za gašenje požara. Europske ugovore treba revidirati; članice eurozone morat će se pokoriti čvršćim fiskalnim pravilima i prihvatiti detaljnu inspekciju izvana. No taj gubitak suverenosti bio bi podnošljiviji kada bi vjerovnici napokon pristali na izdavanje euroobveznica. Spašavanje eura bit će bolnije za neke, a fundamentalne promjene za sve. A o tome je li sve to vrijedno truda – bit će potrebno pitati građane. 24 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3704, 21. studenoga 2011. Financijska agencija Nepodmireno 39,96 milijardi kuna Rujanski podaci pokazuju stagnaciju u kretanju dugotrajnih blokada, u trajanju 360 i više dana i nastavak trenda smanjenja kratkotrajnih blokada, do 60 dana U kupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje 65.833 poslovnih subjekata, dakle pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, u rujnu iznosi 39,96 milijardi kuna, objavila je Financijska agencija (Fina). U odnosu na stanje na dan 31. kolovoza, smanjen je broj poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi, do 60 dana, za 30,3 posto, a iznos njihovih neplaćenih obveza za 33,9 posto. U kratkotrajnoj blokadi, do 30 dana, bile su Za očekivati je da će, zahvaljujući mjerama na suzbijanju nelikvidnosti doći do postupnog smanjivanja i dugotrajnih blokada blokirane 792 pravne osobe, što je 89 pravnih osoba manje nego u kolovozu, dok je iznos njihovih nepodmirenih obveza bio 437 milijuna kuna. Broj nelikvidnih pravnih osoba do 60 dana smanjen je za 29,4 posto, a iznos neizvršenih osnova za 36,8 posto. Gospodarstvo najviše duguje Također se nastavlja trend pada broja insolventnih poslovnih subjekata u blokadi duljoj od 360 dana i taj pad u rujnu iznosi 562 poslovna subjekta. Više od tri četvrtine (77 posto) poslovnih subjekata u blokadi je duljoj od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 83,6 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata koji su u dugotrajnoj blokadi, dulje od godinu dana, i dalje dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 35,7 posto. Po trajanju blokade dominiraju poslovni subjekti koji su blokirani dulje od godinu dana, kako po broju tako i po iznosu blokade. Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih a neplaćenih dugova nelikvidnih pravnih osoba u trajanju od 31 do 60 dana, koji iznosi 271.000 kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, koji iznosi 27,8 milijardi kuna. Od 34.288 blokiranih pravnih osoba, njih 33.190 ili 96,8 posto odnosi se na pravne osobe iz sektora gospodarstva (trgovačka društva, banke, društva za osiguranje, leasing društva, zadruge, inozemni osnivači, investicijska društva, kreditne unije i zajedničke financijske institucije). Na pravne osobe iz sektora gospodarstva odnose se 33,2 milijarde (99,2 posto) nepodmirenih, a dospjelih obveza, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospodarstva (ustanove, neprofitne organizacije, lokalna samouprava i političke stranke) otpada 283,5 milijuna kuna (0,8 posto). Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, vidljivo je da do- Pregled broja blokiranih pravnih osoba na dan 30. rujna 2011. Trajanje blokade Broj blokiranih pravnih osoba Struktura u % do 30 dana 792 31 – 60 dana 520 Iznosi u tisućama kuna Broj zaposlenih kod blokiranih pravnih osoba Struktura u % Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje Struktura u % 2,3 3.384 9,2 437.005 1,3 1,5 1.608 4,3 271.324 0,8 7,9 61 – 180 dana 3.041 8,9 7.285 19,7 2.635.557 181 – 360 dana 3.185 9,3 5.653 15,3 2.381.038 7,1 više od 360 dana 26.750 78,0 19.046 51,5 27.756.036 82,9 UKUPNO 34.288 100,0 36.976 100,0 33.480.960 100,0 Pregled broja blokiranih pravnih osoba u sektoru gospodarstva na dan 30. rujna 2011. Trajanje blokade Broj blokiranih pravnih osoba Struktura u % do 30 dana 751 2,3 31 – 60 dana 520 1,6 Broj zaposlenih kod blokiranih pravnih osoba Iznosi u tisućama kuna Struktura u % Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje Struktura u % 3.185 8,7 392.874 1,2 1.608 4,4 271.324 0,8 7,9 61 – 180 dana 2.894 8,7 7.202 19,8 2.624.755 181 – 360 dana 3.070 9,2 5.592 15,4 2.371.799 7,1 više od 360 dana 25.955 78,2 18.854 51,7 27.536.682 83,0 UKUPNO 33.190 100,0 36.441 100,0 33.197.434 100,0 Pregled broja blokiranih pravnih osoba izvan sektora gospodarstva na dan 30. rujna 2011. Trajanje blokade Iznosi u tisućama kuna Broj blokiranih pravnih osoba Struktura u % Broj zaposlenih kod blokiranih pravnih osoba Struktura u % Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje Struktura u % 41 3,7 199 37,2 44.131 15,6 - - - - - - 147 13,4 83 15,5 10.802 3,8 181 – 360 dana 115 10,5 61 11,4 9.239 3,2 više od 360 dana 795 72,4 192 35,9 219.354 77,4 1.098 100,0 535 100,0 283.526 100,0 do 30 dana 31 – 60 dana 61 – 180 dana UKUPNO Izvor: Fina miniraju pravne i fizičke osobe u dugotrajnoj blokadi, 360 i više dana. Na pravne osobe koje su u blokadi dulje od jedne godine odnosi se 78 posto blokiranih pravnih osoba, dok je udjel fizičkih osoba u dugotrajnoj blokadi nešto manji, njih je 75,8 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba. Veliki dio pravnih osoba, 74,9 posto ili njih 20.045, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 15,4 milijarde kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 55,5 posto ili 13.279 su fizičke osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 2,8 milijardi kuna. Smanjuje se broj blokiranih U odnosu na stanje prije godinu dana, broj insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi porastao je za 17,7 posto, dok se broj fizičkih smanjio za 26,3 posto. Kod pravnih kao i kod fizičkih osoba evidentiran je porast iznosa njihovih prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje više od 360 dana, pravnih za 24,4, a fizičkih za 7,1 posto. Zbog neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju do 60 dana bilo je blokirano 1312 pravnih osoba, što je za 52 posto manje nego krajem 2010. godine. Njihove nepodmirene obveze iznosile su 708,3 milijuna kuna, što je za 32,9 posto manje nego krajem prosinca prethodne godine. Prema stanju krajem lanjskoga prosinca, broj fizičkih osoba u kratkotrajnoj blokadi, do 60 dana, smanjen je za 46,9 posto, a iznos njihovih neizvršenih osnova za 28,8 posto. Prema stanju na dan 30. rujna ove godine, zbog neizvršenih osnova za plaća- nje u razdoblju do 60 dana bilo je blokirano 1329 fizičkih osoba koje su dugovale 96,8 milijuna kuna. Prezentirani podaci pokazuju stagnaciju u kretanju dugotrajnih blokada u trajanju 360 i više dana i nastavak trenda smanjenja kratkotrajnih blokada do 60 dana. Za očekivati je da će, zahvaljujući poduzetim mjerama na suzbijanju nelikvidnosti koje su osim Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima propisane i novim Ovršnim zakonom, u narednim mjesecima doći do postupnog smanjivanja i dugotrajnih blokada, smatraju u Fini. (V.A.) 25 www.privredni.hr Broj 3704, 21. studenoga 2011. POSLOVANJE U PRVOM POLUGODIŠTU *vijesti Bruto dobit 18,5 milijardi kuna Poduzetnici prerađivačke industrije ostvarili su 11,4 milijarde bruto dobiti, trgovci 2,6 milijardi, a poduzetnici u djelatnosti informacija i komunikacija 1,3 milijarde kuna P oduzetnici Hrvatske su mnogo bolje poslovali u prvom polugodištu ove, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, jer su prihodi vrijednosno bili veći od rashoda. Ostvarena je bruto dobit od 18,5 milijardi kuna što je, u odnosu na prvo polugodište 2010. godine, povećanje od 105,5 posto, objavila je Financijska agencija (Fina). Prema rezultatima obrade statističkih izvješća poduzetnika za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine, kod 90.668 poduzetnika bilo je 840.399 zaposlenih, što je za 0,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Rezultati su još jednom potvrdili da je osnovno obilježje hrvatskoga gospodarstva velika koncentracija broja poduzetnika i broja zaposlenih u djelatnosti trgovine i prerađivačkoj industriji. Najviše je poduzetnika iz djelatnosti trgovine, njih U djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, poslovanju nekretninama te rudarstvu i vađenju bruto dobit nije ostvarena 25.818 (28,5 posto svih poduzetnika), u kojoj ima 187.560 zaposlenih (22,3 posto ukupno zaposlenih). Prerađivačka industrija ima najviše zaposlenih, njih 229.555 (27,3 posto ukupno zaposlenih), kod 11.075 poduzetnika (12,2 posto svih poduzetnika). U strukturi hrvatskoga gospodarstva trgovina i prerađivačka industrija imaju zajedno blizu polovine broja poduzetnika i broja zaposlenih, 36.893 poduzetnika (40,7 posto svih poduzetnika) te 417.115 zaposlenih (49,6 posto ukupno zaposlenih). Od ostalih djelatnosti, prema broju zaposlenih, važno mjesto ima građevinarstvo s udjelom od 10,2 posto (85.916 zaposlenih), za- tim prijevoz i skladištenje s udjelom od 7,2 posto (60.540 zaposlenih) te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s udjelom od 5,5 posto (45.902 zaposlena). U svim je djelatnostima ostvarena bruto dobit, osim u trima djelatnostima – djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, poslovanju nekretninama te rudarstvu i vađenju. Manje plaće bez obzira na rezultat Nakon zadnje tri godine kada je najveća bruto dobit ostvarena u trgovini, primat preuzima prerađivačka industrija s najvećom bruto dobiti u prvom polugodištu 2011. godine. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci poduzetnici prerađivačke industrije ostvarili su 11,4 milijarde bruto dobiti (61,4 posto ukupne bruto dobiti), trgovci su ostvarili 2,6 milijardi kuna bruto dobiti (14,3 posto ukupne bruto dobiti) i našli se ispred poduzetnika u djelatnosti informacija i komunikacija koji su imali 1,3 milijarde kuna bruto dobiti (6,9 posto ukupne bruto dobiti). Već je uobičajeno da, iz godine u godinu, zaposleni u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu i djelatnosti pružanja smještaja, te pripremi i usluživanju hrane, bez obzira na postignute rezultate, imaju niže prosječne mjesečne neto plaće od prosjeka kod poduzetnika Hrvatske. Tako je bilo i u prvom polugodištu ove godine kada su prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih, u odnosu prema prosjeku kod poduzetnika Hrvatske, bile niže za 0,9 posto u prerađivačkoj industriji (4625 kuna), za 13,7 posto u građevinarstvu (4029 kuna), za 9,1 posto u trgovini (4243 kune) i za 17,9 posto u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (3833 kune). (V.A.) Allianz Portfolio bez ulaznih naknada Allianz Portfolio, najbolji mješoviti fond u Hrvatskoj u 2010. godini, investitorima pred kraj ove godine donosi dobru vijest. Svi potencijalni ulagači u taj fond dobit će besplatan pristup do 31. prosinca. Naime, ulazna naknada pri investiranju u Allianz Portfolio, koja se ovisno o visini ulaganja naplaćuje u iznosu do maksimalnih tri posto, do kraja prosinca bit će ukinuta za sve investitore prilikom kupnje udjela u fondu. Najniža uplata u Allianz Portfolio iznosi 2500 kuna, a ako je ulagač već uplatio taj iznos i nije ga povukao, najmanji iznos sljedećih uplata je 1000 kuna. Uskoro stečaj Mediteranske plovidbe U korčulanskoj tvrtki Mediteranska plovidba koja se bavila prijevozom smrznutih tereta, uskoro će se pokrenuti stečajni postupak. Naime, odluku je donijela tvrtkina Uprava nakon što su propali svi planovi za dogovor s najvećim vjerovnicima te mogućnost državne dokapitalizacije, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. U Mediteranskoj plovidbi kažu kako je nedavno na licitaciji u Rotterdamu prodan posljednji brod duge plovidbe, pa su stoga propali svi planovi koji su bili usmjereni prema postizanju dogovora s najvećim tvrtkinim vjerovnicima. Program za poticanje zapošljavanja Erste banka predstavila je program poticanja zapošljavanja kojim pokušava pridonijeti povećanju broja novozaposlenih te potaknuti nove projekte. Program se sastoji od tri osnovne odrednice: investicijski krediti za poticanje zapošljavanja čija se specifičnost očituje u smanjenju kamatne stope u slučaju dodatnog zapošljavanja, mikrofinanciranje čiji se pilot-projekt upravo provodi na području Osijeka i okolnih gradova te poticanje socijalnog poduzetništva koji je banka nedavno započela provoditi u suradnji s Udrugom za promicanje inkluzije na području Zagreba. Uskoro odluka o novom društvu Pevec Svim vjerovnicima tvrtke Pevec proteklog je tjedna uručen sažetak stečajnog plana koji se odnosi na dva društva – Pevec u stečaju i Pevec Zagreb u stečaju. Ako se svi vjerovnici na skupštinama svojih tvrtki, koje će se održati od 5. do 8. prosinca, izjasne pozitivno, novo društvo Pevec počet će raditi početkom 2012. Nova tvrtka imat će 725 dioničara od kojih je najveći vjerovnik država s udjelom od 21,56 posto. Solaris povećao dobit Šibenska turistička tvrtka Solaris u devet mjeseci ove godine poslovala je znatno bolje nego u istom lanjskom razdoblju, pa je tako u tom razdoblju ostvarila 36,1 milijun kuna dobiti što je čak 74,4 posto više nego u devet mjeseci 2010. U promatranom razdoblju ukupni prihodi Solarisa iznosili su 187,5 milijuna kuna što je 21,2 milijuna kuna ili 12,7 posto više nego lani. U Solarisu očekuju kako će se ove godine u toj hotelskoj kući ostvariti 614.000 noćenja ili dva posto više nego prošle godine. Porasla stopa inflacije Godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u listopadu je iznosila 2,6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Na mjesečnoj razini potrošačke cijene porasle su 0,6 posto. Kako kažu analitičari, na rast inflacije i dalje je najviše utjecao porast cijena energije i prehrambenih proizvoda, iako je intenzitet godišnjeg rasta cijena nafte u listopadu oslabio u odnosu na prethodne mjesece. Isto tako, pritisak domaće potražnje na rast cijena uglavnom i dalje izostaje. 26 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3704, 21. studenoga 2011. Tržište novca Zagreb Očekuje se rast ponude novca Kretanje na Tržištu novca Zagreb Jelena Drinković U proteklom je razdoblju napetost u trgovanju sudionika popustila zbog povećanja likvidnosti u sustavu. Zato je kamatna stopa na prekonoćne pozajmice u drugom dijelu prošlog tjedna značajno pala. Korekciju su doživjele i kamatne stope na kraće rokove dospijeća, dok se kamatne stope na dulje rokove nisu značajnije mijenjale. Porastom likvidnosti dio sudionika počeo je usmjeravati svoje viškove u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Iako u mil. kn Ponuda Potražnja Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet 4 300 3 200 2 100 1 0 14.11.2011. 15.11.2011. 16.11.2011. je likvidnost poboljšana, potražnja za kratkoročnim pozajmicama svakodnevno višestruko nadmašuje ponudu. Istodobno, dio ponude ostaje neangažiran zbog visine kamatne stope. Naime, dio sudionika koji nudi 17.11.2011. 0 18.11.2011. viškove likvidnosti traži višu kamatnu stopu, koju tražioci nisu bili spremni prihvatiti. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 2,84 posto, dok je prosječna prekonoćna stopa bila 2,7 posto. 14.11.’11. - 18.11.’11. 7.11.’11. - 11.11.’11. u% 400 ponedjeljak utorak Ministarstvo financija održalo je u utorak aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima, koja je bila uspješna budući da su ostvareni iznosi aukcije bili iznad planiranih. Aukcija trezorskih zapisa u kunama raspi- srijeda četvrtak petak sana je na rok od 91 dan nakon duljeg vremena, te na uobičajen rok od 182 dana. Upisano je ukupno 189 milijuna kuna trezorskih zapisa, i to na rok od 91 dan 170 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 4,44 posto i na rok od 182 dana 19 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 5,1 posto. Kod aukcije trezorskih zapisa u eurima planirani iznos izdanja bio je 20 milijuna eura, dok je upisano 29,2 milijuna eura. Ministarstvo financija najavilo je održavanje sljedeće aukcije za 22. studenoga. Razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija odmiče, a likvidnost sustava se poboljšava. Stoga očekujemo rast ponude novca i daljnji pad kamatnih stopa na prekonoćne pozajmice, te stabilne kamatne stope na dulje rokove koje se drži na dosegnutim razinama. Hrvatsko devizno tržište Mirovinski fondovi Pad vrijednosti kune Pala vrijednost Mirexa Kuna je proteklog tjedna oslabjela prema svim promatranim valutama. Prema euru pala za 0,09 posto pa valuta AUD CAD Srednji tečaj za devize australski dolar 7.490 USD 5.56 CHF 6.06 7.485 5.54 6.05 7.480 5.52 6.04 7.475 5.50 6.03 7.470 5.48 6.02 7.465 5.46 6.01 5,396025 JPY japanski jen (100) 7,215851 CHF švicarski franak 6,057484 GBP britanska funta 8,778664 USD američki dolar 5,536492 EUR euro 7,486445 Izvor: HNB EUR 5,555391 kanadski dolar lara, i to za 1,4 posto, na 5,536492 kune. I švicarski franak je ojačao za 0,08 posto - na 6,057484 kune. je potkraj tjedna tečaj eura iznosio 7,486445 kuna. Prema kuni porasla je i vrijednost američkog do- 14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11 14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11 Međunarodno tržište kapitala Ponovno strah od dužničke krize 5700 5600 zbog signala o oporavku američkog gospodarstva, potkraj tjedna su se strmoglavile. Naime, rast prinosa na francuske i španjolske obvezni12400 FTSE 100 12200 ce pokazuje da ne popušta strahovanje ulagača od širenja dužničke krize u eurozoni. Ona bi, naime, mogla uzrokovati usporavanje rasta naj2720 Dow Jones 2680 5500 12000 2640 5400 11800 2600 5300 11600 2560 5200 11400 14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 3300 3200 18.11. CAC40 6000 18.11. 14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 8700 DAX 8600 3100 5900 8500 3000 5800 8400 2900 5700 8300 2800 5600 14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11. NASDAQ 2520 14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 6100 MIREX - mjesečni MIREX - tjedni 159 159 158 158 157 157 156 primjena od 19. studenoga 2011. 14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11 Prošli tjedan na svjetskim burzama nije protekao u vedrom raspoloženju. Nakon što su cijene dionica na Wall Streetu u utorak blago porasle Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, proteklog je tjedna pala za 0,2 posto, na 157,3174 boda. Podsjećamo da je tjedan ranije stagnirao pa je njegova vrijednost iznosila 157,6385 bodova. 18.11. NIKKEI 225 8200 14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11. 14.11. 15.11. 16.11. 17.11. 18.11. većih svjetskih gospodarstava. S druge pak strane, potrošnja u Americi raste snažnije od očekivanog. Tako je u listopadu promet u trgovini na malo ojačao 0,5 posto, pa se prema tome može zaključiti da će SAD izbjeći novu recesiju. No, snažno su pale cijene nafte i sirovina. Zato su najveći gubitnici postali energetski sektor, koji je pao 2,1 posto, te rudarski sektor s padom od 2,9 posto. Zbog turbulentnih događanja u eurozoni proteklog tjedna pale su i cijene dionica na europskim burzama. 156 17.10. 26.10. 06.11. 17.11. 14.11. 15.11. 16.11. 17.11. VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 17.11.2010. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 161,0512 158,6599 148,8516 156,4418 157,3174 165,7096 191,3764 118,7016 130,7701 134,7949 149,9498 182,3832 176,5819 189,9236 136,4267 118,0747 104,1411 162,3140 108,0738 118,3708 169,0738 149,5515 120,7029 106,0759 135,7377 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova. 27 www.privredni.hr Broj 3704, 21. studenoga 2011. BURZA UKUPAN TJEDNI PROMET: 156,604 milijuna kuna Najtrgovanija dionica HT-a te je redovni dionički promet iznosio 34,711 milijuna kuna što je pad od 13,49 posto. Oba dionička indeksa imala su pad vrijednosti. Indeks Crobex pao je za 1,82 posto te je njegova posljed- Marko Repecki www.hrportfolio.com V rlo niski volumen trgovanja glavno je obilježje prošlotjednog trgovanja na Zagrebačkoj burzi Top 10 po prometu tjedna promjena Hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantic Grupa d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Ericsson Nikola Tesla d.d. AD Plastik d.d. Dalekovod d.d. Ledo d.d. Belje d.d. Zagrebačka banka d.d. Končar - elektroindustrija d.d. -1,42% -0,80% +0,94% -1,64% -0,86% -7,36% -3,49% -2,08% -2,32% -0,03% zadnja cijena 242,50 500,00 215,00 1.081,00 104,10 137,50 5.400,00 97,00 43,46 509,99 promet 7.391.043,01 6.522.836,79 3.049.613,25 1.349.260,26 1.338.672,03 1.256.374,36 1.198.194,57 1.185.965,07 1.110.351,95 1.019.824,49 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 34.711.782,25 kn nja vrijednost iznosila 1.811,05 bodova, dok je Crobex10 tjedan završio na 1.000,77 bodova što je pad od 1,37 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija, kojom je ostvareno 10 dionica s najvećim rastom cijene 7,391 milijun kuna, a tjedan je završila na 242,50 kuna što je pad od 1,42 posto. Jedini dobitnik, što se tiče najtrgovanijih izdanja, je povlaštena dio- tjedna promjena Imperial hoteljerstvo d.d. Proficio d.d. Hrvatski duhani d.d. Auto Hrvatska d.d. Centar banka d.d. Jadranska banka d.d. Banka Splitsko-Dalmatinska d.d. Lošinjska plovidba d.d. Magma d.d. Slatinska banka d.d. +45,65% +25,17% +17,55% +10,61% +9,00% +8,28% +7,50% +7,27% +6,79% +6,67% zadnja cijena 174,78 18,80 99,80 365,00 230,00 1.948,99 86,00 118,00 4,09 112,00 promet 20.449,26 56.713,26 7.208,96 159.751,21 3.910,00 3.798,99 2.579,00 103.069,10 26.150,87 8.960,00 INVESTICIJSKI FONDOVI i Poba ICO Equity (+1,28 posto). Najveće padove u ovoj grupi zabilježili su HPB Dionički kojem je vrijednost smanjena za 4,05 posto i Ilirika Gold s padom od 2,86 posto. Kod mješovitih fondova samo su dva fonda imala pozitivan rezultat, i to Erste Balanced kojem je vrijednost uvećana za 0,76 posto te C-Premium koji je porastao 0,25 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je fond OTP uravnoteženi kojem je vrijednost smanjena za 2,99 posto, a slijedi ga Agram Trust s padom od 2,38 posto. Kod obvezničkih fondova jedini dobitnik je Capital One kojem je vrijednost porasla za 0,06 posto. Naj- OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela € 91,4512 -0,37 kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn kn 12,2403 27,0654 7,6492 124,4700 10,6354 96,9100 94,1400 68,8066 133,4844 46,7000 69,4618 83,0825 76,9000 85,9112 91,4300 48,6285 46,2529 33,9196 21,9924 66,0686 44,8469 58,2259 65,7548 4784,8000 84,5464 11,0651 28,6000 43,7045 5,9859 49,2300 37,5548 77,8495 45,5776 441,5450 276,8321 73,0485 75,9000 278,8061 61,1700 118,8392 84,1062 9,7614 93,0945 87,6349 91,1876 9,3407 1,84 -2,41 -0,23 -0,50 -0,74 -0,50 -0,39 -0,66 -0,66 -1,64 -0,71 -4,05 -0,72 -0,26 -0,75 -1,39 0,06 -0,50 -0,82 0,06 -1,25 -0,97 -2,47 1,28 -1,36 -1,22 0,14 -0,88 -0,21 -0,10 -0,82 0,13 -0,42 -0,29 -1,45 -0,02 -0,69 -0,77 -0,16 -0,65 -1,17 0,14 -1,30 0,72 -0,28 -1,47 DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija veće padove u ovoj grupi zabilježili su OTP euro obveznički kojem je vrijednost smanjena za 1,36 posto te HPB Obveznički čiji pad je iznosio 1,24 posto. Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji su bili Raiffeisen Cash i Agram Euro Cash, oba s porastom od 0,07 posto. (M.R.) od 11. do 17. studenoga 2011. godine *Tjedna promjena [%] POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART zadnja vrijednost 1.811,05 1.000,77 92,43 nica Adris Grupe koja je porasla za 0,94 posto te je trgovanje završila na 215 kuna. Najveći pad zabi10 dionica s najvećim padom cijene Prehrambeno ind. kombinat d.d. Kreditna banka Zagreb d.d. TEP-tvornice elektroteh. proizv. d.d. Termes grupa d.d. Laguna Novigrad d.d. Pounje trikotaža d.d. OT-Optima telekom d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Varteks d.d. Solaris d.d. tjedna promjena -1,82% -1,37% -0,12% lježila je dionica Dalekovoda koja je pala za 7,36 posto te je trgovanje završila na 137,50 kuna. tjedna promjena -38,62% -30,95% -28,84% -20,00% -19,94% -16,67% -12,51% -12,45% -10,59% -9,26% zadnja cijena 182,29 145,00 21,00 140,00 10,00 0,55 24,05 1.400,00 15,20 245,00 promet 9.114,50 7.250,00 8.358,00 14.901,54 276.842,03 275,00 72.093,48 19.947,00 2.251,64 9.555,00 *vijesti Fondovi i dalje u minusu Kod fondova su i protekloga tjedna prevladavali negativni rezultati te je 61 od ukupno 92 fonda zabilježio pad vrijednosti. Rezultati svih fondova kretali su se u rasponu od -4,05 posto do +1,84 posto. Među dioničkim fondovima najuspješniji su bili KD Victoria (+1,84 posto) index Crobex Crobex10 Crobis Naziv(fond) € € 90,1900 95,8068 *Tjedna promjena [%] 0,32 -2,86 € € kn € kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn € 111,2300 130,2300 95,9691 9,5357 113,6979 128,2900 127,9562 93,6460 93,2730 7,5771 76,9752 5,2839 63,2021 9,7290 111,4764 100,3300 0,76 -0,24 -0,22 -0,35 -1,50 -1,57 -0,93 -2,28 -2,99 -0,01 -0,71 0,25 -2,38 -0,01 -0,29 -0,50 € € € € € kn € € 160,4800 11,3770 173,6600 129,6632 132,8200 166,5773 125,6984 109,2356 -0,25 -0,35 -0,52 -0,42 -0,19 0,06 -1,24 -1,36 kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn € 134,9359 166,1019 142,2709 128,5944 148,2700 141,5200 142,1422 138,7925 125,7263 135,1075 125,1630 118,5600 11,6371 111,0730 10,9620 105,3519 108,3300 101,4221 100,4700 0,05 0,05 0,04 0,05 0,07 0,05 0,05 0,06 0,02 0,06 0,05 0,06 0,06 0,06 0,07 0,02 0,04 0,04 0,05 Valuta ZB BRIC+ Ilirika Gold Vrijednost udjela MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash HPB-ovi kunski krediti za umirovljenike Hrvatska poštanska banka (HPB) u svoju je ponudu uvrstila novi nenamjenski gotovinski kunski kredit za umirovljenike, priopćeno je iz te banke. Taj je kredit namijenjen svim umirovljenicima bez obzira na status klijenta u banci, a odobrava se u iznosu od 3000 do 45.000 kuna, uz rok otplate od jedne do četiri godine. Kamata iznosi 8,49 posto, dok je za umirovljenike koji nemaju status klijenta, kamata viša za jedan postotni bod. Porasli stambeni krediti Krediti banaka potkraj rujna iznosili su gotovo 283 milijarde kuna, podaci su Hrvatske narodne banke. Stambeni krediti, koji čine najveći dio u kreditima stanovništva, potkraj rujna iznosili su 59,4 milijarde eura. Na mjesečnoj razini zabilježen je blagi rast od 0,2 posto, dok su u odnosu na lanjski rujan stambeni krediti porasli za 17,1 milijardu kuna ili 6,4 po- sto. Godišnje stope rasta u nekoliko posljednjih mjeseci bile su nešto niže nego u prvoj polovini godine. Osnovan OTP Consulting OTP Consulting, nova tvrtka kći OTP banke, osnovana je početkom studenoga. Tvrtka će se baviti uslugama savjetovanja u pripremi i korištenju sredstava iz EU fondova za potrebe javne i državne uprave i tvrtki, savjetovanja u domeni projektnog financiranja i upravljanja, pripremama razvojnih strategija i strateškog planiranja te pripremom projektnih prijedloga sa svim potrebnim i dodatnim prilozima za uspješno apliciranje za sredstva europskih fondova. Porast inozemnog duga Hrvatski inozemni dug potkraj srpnja iznosio je 46,9 milijardi eura što je nominalan porast od 1,92 posto u odnosu na lanjski srpanj. Prema podacima Hrvatske narodne banke, u srpnju ove godine, vanjski dug je bio 0,66 posto niži nego potkraj lipnja. U odnosu na kraj 2010., do kraja srpnja ove godine ukupni inozemni dug porastao je za 397,4 milijuna eura ili 0,85 posto. Izbor iz PV prodaje! INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ cijena 180,00 kn SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA cijena SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ cijena TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena 269,00 kn 200,00 kn 180,00 kn 200,00 kn 170,00 kn 299,00 nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str. nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str. nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str. nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str. ZAKON O RA RADU ADU U KULTURAA U IZ IZLO IZLOGU LOGU LO GU VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA s komentarima rima i tumač tumačenjima mačenj enjima jima cijena 261,00 kn 153,00 kn cijena cijena 90,00 kn kn cijena 90,00 kn 90,00 kn 290,00 kn 100,00 kn 100,00 kn 100,00 kn nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str. nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str. nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str. nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str. PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU cijena 107,00 kn cijena cijena cijena 170,00 kn 90,00 kn 351,00 kn 119,00 kn 100,00 kn 189,00 kn 390,00 kn nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str. nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str. nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str. nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str. POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA ČOVJEK I OKOLIŠ NLP uvod u osobni rast i razvoj KRIZA, A POSLIJE? POGLED U ZVJEZDANO NEBO KIGEN 134,00kn KRIZA SE PRODUBLJUJE 170,00kn KIGEN JEZIK TIJELA KIGEN ETIČKA KLOPKA Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća TIMpress 135,00 kn cijena cijena 179,00 kn cijena 12167,00 kn 134,00 kn 150,00 kn 199,00 kn 149,00 kn 240,00 kn 13 nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str. nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str. nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str. nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str. RADNO VRIJEME KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI i preferencije radnika u razvijenim zemljama cijena 171,00 kn ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK drugo izdanje cijena cijena 144,00 kn cijena 269,00 kn 190,00 kn 160,00 kn 299,00 nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str. nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str. nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: DOBA PROMJENA U ENERGETICI 161,00 kn 179,00 kn kn nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str. Teorija i praksa Synopsis Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 000 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr privredni vjesnik TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI 1138 str . 306,00kn HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik 149,00kn EUROPSKO LOBIRANJE 314,00kn Novum ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis EKONOMSKA DIPLOMACIJA Menadžerski pristup Synopsis 306,00kn 171,00kn STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA KIGEN 170,00kn PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU HUOJ KOMUNIKACIJSKI PLAN 117,00kn HUOJ 117,00kn KORPORATIVNI RAZGOVORI 117,00kn HUOJ PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE 7,00kn 11 EUROPSKI MENADŽMENT Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis 144,00kn STVARNA MOĆ U EU Reforma postupka odbora Novum 179,00kn MOGU LI VAS CITIRATI? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ 117,00kn EU FONDOVI Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum 629,00kn PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA Novum 314,00kn PLAĆE Određivanje i isplata plaća TIMpress Mato Karačić 81,00kn ODNOSI S JAVNOŠĆU HUOJ cijena 134,00kn 108,00kn genij elektrotehnike NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT format: 165 x 235 mm opseg: 152 str. 2. izdanje Novum SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU ZAKON O ZAŠTITI NA RADU NIKOLA TESLA format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. 593 cijena pa keta 162,00 kn 659,00 kn,00 kn 180,00 kn nakladnik: KIGEN + S komentarskim bilješkama TIMpress 179,00kn 90,00kn RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU kn TIMpress 81,00 // tehnokutak poseban prilog privrednog vjesnika Privredni vjesnik 3www.privredni.hr 704 21. studenoga 2011. IT poslovanje Vjera u svijetlu IT budućnost Tržište informacijskih tehnologija u Hrvatskoj lani je, mjereno u američkim dolarima, raslo više od četiri posto N akon dvoznamenkastog pada u 2009. godini, tržište informacijskih tehnologija u Hrvatskoj lani je, mjereno u američkim dolarima, raslo više od četiri posto. Taj rast, naime, najviše je uzrokovan valom potrošnje za hardver, uključujući osobna i periferna računala te mrežnu opremu, objavljeno je nedavno u studiji analitičke kuće IDC Adriatics. Međutim, ako se taj rast IT potrošnje usporedi s trenutačnom, a ne tadašnjom vrijednošću dolara, bit će primjetna stagnacija tržišta. S druge pak strane, zbog mjera štednje koje su često donosile uprave u tvrtkama, uključujući i one iz javnog sektora, u 2010. go- dini bio je zabilježen pad potražnje za softverskim i IT uslugama. Unatoč tomu, IDC vjeruje kako je budućnost IT tržišta u Hrvatskoj ipak svijetla. Premda će rast potrošnje u 2011. biti nizak, u 2014. godini se očekuje dvoznamenkasti rast. “Uglavnom, zemlja još uvijek osjeća posljedice krize”, kaže Nikolina Jurišić, viši analitičar u tvrtki IDC Adriatics. “To je primoralo tvrtke da traže uštede u svakom aspektu poslovanja. Međutim, primjećuje se zamah u potražnji za specifičnim rješenjima u ovoj industriji, a novi modeli isporuke usluga će doći do izražaja te poskupjeti u narednih godinu ili dvije”, napominje ona. Najveći IT potrošač u prošloj godini bio je telekomunikacijski sektor. Operatori su najviše ulagali u IT usluge i mrežnu opremu kako bi zadržali klijente, dobili nove poslove Najveći IT potrošač u prošloj godini bio je telekomunikacijski sektor te pridonijeli konkurentnijem okruženju. Banke su drugi po veličini IT potrošači u Hrvatskoj. Na trećem mjestu nalaze se kućanstva. S obzirom na visoku učesta- lost softverskog piratstva i nedostatak kontinuirane potražnje za uslugama među kućnim korisnicima, u ovome segmentu začuđujuće je dominirao hardver na koji je otpadalo gotovo 90 posto potrošnje. Ipak, softver će ostati najbrže rastući segment do 2015. godine, te će rasti, očekuje IDC, gotovo šest puta brže nego hardver. Nakon pada IT potrošnje u 2011. godini, javni sektor bit će najbrže rastuće tržište u budućnosti. Država će i dalje nastojati modernizirati svoju ICT infrastrukturu u skladu s EU standardima, uz poboljšanje online usluga za poduzeća i građane. (B.O.) 2 // tehnokutak Definitivno najbolji Salespod osvojio Silicijsku dolinu Salespod, hrvatska tvrtka za mobilna poslovna rješenja, jednoglasno je proglašena najboljom između 32 tehnološke tvrtke u kategoriji Sales Operations na konferenciji Under the Radar koja je nedavno održana u kalifornijskoj Silicijskoj dolini. Salespod je ove godine bila jedina pozvana tvrtka sa sjedištem izvan SAD-a. Salespod nudi mobilna poslovna rješenja koja omogućavaju praćenje rada zaposlenika na terenu i izradu obrazaca kojima svaki korisnik u stvarnom vremenu prikuplja podatke relevantne za njegovo poslovanje. Podržava veleprodaju i maloprodaju, više načina isporuke i plaćanja. Novi prodajni centar Post it zid u Tele2 Mobilni operator Tele2 predstavio je prošli tjedan novootvoreni prodajni centar u samom središtu Zagreba, na uglu Gajeve ulice i Trga bana Jelačića. Atmosferi na otvorenju ovog prvog experience centra pridonijeli su Ida Prester, Leona Paraminski, Mario Petreković i Hrvoje Šalković te se fotografirali s mnogobrojnim građanima koji su također došli razgledati ponudu u novoj trgovini. Tele2 je tom prilikom predstavio i prvi post it zid na kojem će Zagrepčani moći jedni drugima ostavljati poruke na omiljenom sastajalištu. Dan zaštite korisnika Igrajte pošteno! Dan zaštite korisnika od piratskog softvera Play Fair Day obilježen je 17. studenog u više od 70 zemalja. U Hrvatskoj, pak, promocija Play Fair Day inicijative počela je tijekom pretprošlog vikenda. U devet hrvatskih trgovina koje u ponudi imaju osobna računala više od 300 posjetitelja informirano je o važnosti korištenja legalnog softvera. “Softversko piratstvo u Hrvatskoj uzrokuje golemu štetu zbog čega ćemo u nadolazećem razdoblju pojačati sve naše aktivnosti, kako one u području edukacije tako i one u području provedbe zakona”, rekao je Andrej Matijević, glasnogovornik Business Software Alliancea u Hrvatskoj. Privredni vjesnik Broj 3704, 21. studenoga 2011. Stype CS: kvalitetan i inovativan proizvod dovoljan za us Diplomirao prije a već izvozi u Be Stjepan Čajić tržište je osvojio razvojem i proizvodnjom informatičkog sustava za Jasminka Filipas filipas@privredni.hr P oslovanje tvrtke Stype CS, koja je s radom započela u veljači ove godine, a od sredine lipnja smještena je u zagrebačkoj Razvojnoj agenciji (RAZ), djelomično briše sve uobičajene predrasude o teškim uvjetima poslovanja kod nas i teškom proboju na inozemna tržišta, te još jednom poka- Cijeli svijet je otvoren, ali najprije je potrebno usavršiti proizvod, kaže Čajić zuje kako je za uspjeh prije svega potrebno imati kvalitetan i inovativan proizvod. Naime, tvrtka već izvozi u Belgiju, a osvaja i sjevernoameričko tržište. Vlasnik tvrtke, diplomirani inženjer računarstva Stjepan Čajić, tržište je osvojio razvojem i proizvodnjom informatičkog sustava za upravljanje kinematičkim sustavima (mehaničkim kranovima) u videoprodukciji, a na ideju je došao slučajno. Razvojna agencija prepoznala potencijal “Na ideju za proizvod koji trenutačno izvozim i usavršavam došao sam kada se moj suradnik i prijatelj Senad Galijašević počeo baviti proizvodnjom kranova za kamere. Želeći unaprijediti njegov proizvod, dobio sam ideju za inovaciju koja će revolucionarizirati korištenje krana. I eto, tada je krenulo”, kazao je skromni Čajić, o kojem su nam u RAZ-u otkrili kako je još kao srednjoškolac osvajao brojne državne nagrade u informatici, dok mu je diplomski rad iz 2009. sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva prošle godinu donio Zlatnu medalju na Sajmu inovacija u Londonu, a potom i na sajmu Inova koji je održan u Osijeku. Svoju je tvrtku, Stype CS, Čajić registrirao za ro- botiku u filmskoj i TV industriji. “Za Razvojnu agenciju doznao sam sasvim slučajno, surfajući internetom. Osjetio sam da je to mjesto gdje se okupljaju kreativci, i da tu kola pozitivna, pokretač- ka energija. Nisam se prevario. Odmah sam se prijavio na njihov natječaj da im se pridružim. Moram priznati kako nisam imao prevelika očekivanja pa sam se ugodno iznenadio kad su me pozvali na raz- ANTE MANDIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE IN2 Pravih softverskih tvrtk Boris Odorčić odorcic@privredni.hr I N2 Grupa je u segmentu razvoja i implementacije softverskih rješenja prisutna gotovo 19 godina. Od tada pa do danas profilirala se u jednu od vodećih softverskih tvrtki u SEE regiji. Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2, kaže kako je prema zadnjem istraživanju analitičke tvrtke IDC, hrvatsko softversko tržište teško oko 100 milijuna eura. Kako ocjenjujete hrvatsko softversko tržište? - U tehnološkom smislu ono je dovoljno razvijeno i zahtjevno. To se ponajprije odnosi na tržište tzv. konzumerističkog softvera, ili, šaljivo rečeno, softvera koji podupire trošenje vremena - poput svih oblika socijalnih mreža, računalnih igara, raznih mobilnih aplikacija - za razliku od poslovnog softvera koji bi trebao ljudima štedjeti vrijeme. Dobra vijest je da je ono i dalje najveće u regiji, ali se vratilo na razinu iz 2006. Trebamo biti svjesni da je takvo tržište u svjetskim razmjerima veoma malo pa je zato teško govo- Kao najveći poslodavac u ovoj industriji, mi u IN2 smo zadovoljni razinom stručnjaka koje dobivamo s fakulteta riti o trendovima. Smatram da kaskamo koju godinu, što samo po sebi i ne mora biti loše. Barem možemo učiti na tuđim pogreškama. Također, moramo biti svjesni kako na globalnoj razini ima i pomodarstva tako da se za neke stvari tek nakon par godina ispostavi da su bile pucanj u prazno. Što država može učiniti kako bi olakšala poslovanje u tom sektoru? - Nisam pristalica pretjeranog miješanja države jer se to najčešće pokaže kontraproduktivnim. Ipak, moramo znati da se bez njene pomoći neće moći napraviti značajniji iskoraci u razvoju i izvo- 3 www.privredni.hr Broj 3704, 21. studenoga 2011. spjeh e dvije godine, elgiju Cloud Computing Roadshow IDC “u oblaku” upravljanje kinematičkim sustavima (mehaničkim kranovima) u videoprodukciji Također, dodaje, lijep je osjećaj da niste sami, a nije nevažno ni to što se dobije i lijepi poslovni prostor u koji se rado dolazi na posao, ali i na sastanke s poslovnim partnerima. govor i već smo nakon par dana organizirali useljenje”, ispričao nam je Čajić dodavši kako je boravak u RAZ-u koristan iz više razloga. Prije svega zbog ljudi koji se tamo nalaze jer se radi o velikoj bazi struč- njaka od kojih su svi više-manje prošli ili prolaze sličan put kao on. Budući da se svi bave originalnim poslom, nisu si međusobno konkurencija, te uživaju u dijeljenju svog iskustva i savjeta s raznih područja. Bez pesimizma, molim Pojašnjavajući svoju inovaciju, Čajić je kazao kako uređaj omogućava automatsko usmjeravanje i fokusiranje kamere na kranu, a to u principu znači da s tim uređajem jedna osoba može jednako kvalitetno ili kvalitetnije obavljati posao za koji su prije bile potrebne dvije osobe. Zlatna medalja, naglašava, nije imala utjecaja na sklapanje posla, ali mu je bilo drago dobiti takvo priznanje za svoj rad. Širenja poslovanja se ne boji. “Cijeli svijet je otvoren, ali najprije je potrebno usavršiti proizvod s kojim ću biti u potpunosti zadovoljan”, rekao je. Trenutačno je u tvrtki troje zaposlenih i za sada ne planiraju nova zapošljavanja. Nije tražio nikakve po- ticaje od države jer mu nisu bili nužni za nastavak rada, a kako priznaje, pomalo ga je i strah kredita koji bi mu možda ubrzali napredak, ali i stvorili određeni pritisak. Manjak novca tjera ih da budu kreativni i da dobro razmisle o svakom potezu, što samo po sebi i nije tako loše. “Da ne budem jedan od onih što samo kritiziraju, priznat ću da nije toliko loše kao što sam svojevremeno znao čuti od ljudi. Mislim da je puno veći problem pesimistična klima koja se uvukla u naše društvo i koja mnoge obeshrabri u startu. Kada bih morao izdvojiti neku prepreku, onda bi to bila administracija pri uvozu elektroničkih komponenti, ali ulaskom u Europsku uniju i to će se riješiti”, zaključio je Čajić, a od planova izdvojio usavršavanje postojećih proizvoda, razvoj novih i osluškivanje potreba klijenata. Što se pak tiče osvajanja novih tržišta, uvjeren je da će sljedeći posao biti sklopljen u SAD-u. ki je relativno malo zu. Softverska industrija ponajprije se temelji na znanju visokostručnih ljudi te proizvodima i uslugama velike dodane vrijednosti. Zato je trošak rada izrazito velik i čini gotovo 70 posto ukupnog troška. Ako tome dodamo da su zbog strukture zaposlenih plaće natprosječne, lako dolazimo do zaključka da bi država puno napravila kad bi barem malo smanjila raznorazna davanja i poreze kojima je naš rad učinila najskupljim u regiji, a time i nekonkurentnim. Ima li u Hrvatskoj dovoljan broj tvrtki koje se time bave? - Nema. Ako se pogleda istraživanje i analiza koje su nedavno provele IT udruge HGK-a i HUP‑a, prevladavaju trgovci hardverom i sistem integratori. Pravih softverskih tvrtki je relativno malo i većinom se radi o start-up tvrtkama koje se probijaju na tržište konzumerističkog softvera, ponajprije onoga za mobilne uređaje. Je li školovanje ICT stručnjaka na zadovoljavajućoj razini? - Kao najveći poslodavac u ovoj industriji, mi smo zadovoljni razinom stručnjaka koje do- bivamo s fakulteta. Imamo i vlastiti edukacijski centar gdje ih dodatno educiramo te tako osiguravamo najbržu i najkvalitetniju tranziciju iz akademskog u poslovno okruženje. Taj proces traje šest mjeseci. Problem je trenutačno stanje tržišta radne snage u ovoj industriji jer, prema našim podacima, ponuda značajno nadmašuje potražnju. Vrlo malo tvrtki zapošljava, a više ih otpušta. Ako se tako nastavi, Hrvatska će školovati skupe stručnjake koji će posao tražiti vani. Tvrtka IDC Adriatics predstavit će 24. studenoga na IDC Cloud Computing Roadshowu 2011 nove modele IT isporuke i nove paradigme računalstva. Riječ je o modelima privatnih, javnih i infastrukturnih Cloud usluga, aplikacija po nišama i aplikacija “u oblaku”, koje postaju novi modeli poslovanja. Konferencija se održava kao svojevrsni nastavak dviju konferencija o Cloudu koje je IDC organizirao posljednjih godina. Partneri Cloud Computing Roadshowa 2011 su HP, IBM, Microsoft, S&T, SPAN, Metronet i InfoCumulus. Valkyrie za Android - Galaxy on Fire 2 Svemirska bitka za Sony Ericsson Fishlabs Entertainment, jedan od vodećih svjetskih proizvođača mobilnih igara, predstavio je prvi dodatak Valkyrie za svemirsku akcijsku igru za Android - Galaxy on Fire 2, koja je dostupna za Sony Ericsson Xperia PLAY smartphone. “Ovo nije prva igra koje je prilagođena za Sony Ericsson telefone. Space trader avantura je bila potpuno optimizirana za Sony Ericsson Kmodele”, izjavio je Michael Schade, glavni izvršni direktor kompanije Fishlabs Entertainment. U Valkyrie dodatku igrač dobiva pristup raznim poboljšanjima i dodacima za još kvalitetnije igranje poput crnog tržišta, gdje može pronaći ilegalno oružje i rijetke predmete te ih kupiti. Infigo Security Day Konferencija o informacijskoj sigurnosti Tvrtka Infigo IS, jedna od vodećih tvrtki u regiji za savjetovanje o informacijskoj sigurnosti, organizira 24. studenog u Zagrebu jednodnevnu konferenciju Infigo Security Day. Cilj ove konferencije, za koju je registracija besplatna, jest upoznati posjetitelje s općenitom problematikom informacijske sigurnosti i konkretnim izazovima s kojima se tvrtke i organizacije susreću, neovisno o njihovoj veličini ili resursima koji im stoje na raspolaganju. 4 // tehnokutak Privredni vjesnik Broj 3704, 21. studenoga 2011. U Splitu održana osma IT konferencija Dan integracije Kvalitetno prenošenje informacija IT stručnjacima Već osmu godinu za redom Integra Grupa organizira jednodnevne IT konferencije pod nazivom Dan integracije. Prošloga tjedna je održana i posljednja ovogodišnja konferencija u splitskom hotelu Atrium na kojoj je sudjelovalo 35 IT stručnjaka. “Ove su konferencije jedinstvene po tome što se putem njih nastojimo u najvećoj mogućoj mjeri približiti korisnicima na- ših usluga u regijama. Predstavljamo im rješenja i tehnologije informatičke industrije koja donose konkretne poslovne koristi, unaprjeđuju poslovanje korisnika i osiguravaju neometano fokusiranje na osnovnu djelatnost”, istaknuo je Mate Čavarović, direktor Integra Grupe. “Ove godine Integra Grupa je imala dva velika projekta. Jedan je implemen- Intel Corporation Procesori sa šest jezgri Intel Corporation obogatio je svoju najnapredniju liniju procesora sa šest jezgri predstavljanjem dvaju novih procesora Intel Core i7-3960X Extreme Edition te i7-3930K. To su prvi klijentski procesori sa šest jezgri u drugoj generaciji linije procesora Sandy Bridge Intel Core. U najnovijim Intelovim klijentskim procesorima koristi se više od dvije milijarde tranzistora te oni nude procesorsku snagu koja odgovara snazi otprilike 365.000 procesora Intel 4004. Inače, ovoga mjeseca obilježava se 40. obljetnica tog Intelovog mikroprocesora. Za održivu budućnost Toshiba brine za okoliš Toshiba Corporation objavila je Izvješće o zaštiti okoliša za 2011. Ova najnovija inačica godišnjeg izvješća pokriva cijeli spektar aktivnosti zaštite okoliša u fiskalnoj 2010., inicijativa planiranih u ovoj fiskalnoj godini, te mjera koje su poduzete nakon velikog potresa u Japanu i napora koje Toshiba Corporation i Toshiba Grupa ulažu u uštedu energije. Toshiba je jedna od vodećih svjetskih ekotvrtki, a njen doprinos održivoj globalnoj budućnosti je i Vizija zaštite okoliša 2050., koja za cilj ima deseterostruko povećanje ekološke učinkovitosti tvrtke do 2050. u usporedbi s 2010. godinom. Obljetnica Nokia Research Centera Sretan 25. rođendan, NRC! Nokia Research Center ovoga mjeseca proslavlja 25 godina postojanja. Tijekom tog razdoblja NRC tim stajao je iza mnogih otkrića koja se danas koriste u mobilnim uređajima. NRC inovacije su omogućile prve digitalne GSM pozive i razvoj komercijalnih SMS servisa. NRC, koji je osnovan u Helsinkiju 1986. godine, od samih početaka se širio otvarajući laboratorije diljem svijeta i strateški ih pozicionirajući za suradnju s vodećim sveučilištima, istraživačkim centrima i industrijskim partnerima. tacija kompletnog IT sustava u Izvor osiguranju, a drugi je izgradnja sustava za pohranu podataka u tvrtki Saponia Osijek koja je širila svoje poslovanje. Pokušavamo sudionicima prenijeti sve potrebne informacije vezane za naprednu tehnologiju koja će modernizirati i povećati efikasnost postojećih IT sustava te donijeti određenu uštedu novca”, rekao je Mate Čavarović. (J.V.)
© Copyright 2024 Paperzz
