Broj 4 / godina XI / Zagreb / kolovoz 2011.
GOST
BESPLATNI PRIMJERAK TISKANICA / Poštarina plaćena u pošti 10000 Zagreb / Udruženje ugostitelja Zagreb / Radauševa 3, 10000 Zagreb
GLASILO UDRUŽENJA UGOSTITELJA ZAGREB
Obilježen
Dan Hrvatske
obrtničke
komore
KRaLJeVI
ULICe
S CeSTe
Na EUROVIZIJU
Predstavljen projekt
HRVATSKA
AUTOHTONA
KUHINJA
POPIS JeLa
GaSTRONOMSKe BaŠTINe
KONaČNi
PRiJeDLOG
ZaKONa
o zakupu i kupoprodaji
poslovnoga prostora
INTERVJU / Amelija Tomašević:
SURADNJA Udruženja
ugostitelja i Turističke zajednice
JE VRLO USPJEŠNA
www.zg-ugostitej.hr
GOST
1
ImpRessum
GLASILO UDRUŽENJA
UGOSTITELJA ZAGREB
Broj 4, kolovoz 2011.
IZ SadRžaja
Predstavljen projekt
Savršen stil za
vas i vaše goste
str. 4
HRVATSKA
AUTOHTONA
KUHINJA
str. 12
Nakladnik:
Udruženje ugostitelja Zagreb
10000 Zagreb, Radauševa 3
Tel/faks: 236 02 02; 236 02 03
e-mail: zg-ugostitelj@zg-ugostitelj
Blagdan
svetog LOVRE
zaštitnika ugostitelja
POPIS JeLa
GaSTRONOMSKe
BaŠTINe
str. 7
str. 14
Glavni urednik:
Nenad Šepak, predsjednik Udruženja
Odbor za informiranje:
Darko Belušić, Martina Dumančić,
Miroslav Grubeša, Frantz Letica i
Zlatko Puntijar
Pročelnik Odbora za informiranje :
Darko Belušić
Dizajn i priprema:
Ivan Delić
Tehnička organizacija:
Izdavački i uslužni obrt "Bela"
Fotografije:
Arhiv "Gosta"
Tisak:
Vjesnik d.d.
Slavonska avenija 4
10000 Zagreb
Naklada:
3000 primjeraka
Obilježen
Dan HOKa
str. 8
KONaČNi
PRiJeDLOG
ZaKONa
o zakupu i kupoprodaji
poslovnoga prostora str. 17
Uvodnik
GOSTI U GOSTU
KRaLJeVi
ULiCe
str. 22
Poštovane kolegice i kolege ugostitelji!
Iza nas je prohujalo dugo toplo
ljeto. Na kraju smo mjeseca
kolovoza, a mnogi od nas još
pune svoje baterije na nekim od
jadranskih plaža; neki u inozemstvu,
neki u planinama ili negdje na
kontinentu u seoskoj idili.
Preplanuli od sunca, u okrilju
brončane boje, odmoreni i puni
snage mnogi su se već vratili
doma, u naš Zagreb. Istina je
kako mnogi još koriste zadnje
trenutke godišnjeg, jer znaju kako
ih povratkom doma očekuju rad
i brige oko lokala, s osobljem, s
gostima koji su se na godišnjem
istrošili i svim starim poznatim
ugostiteljskim problemima.
Polako ozdravljamo od “naših
kroničnih bolesti“: borbe za boljitak
na planu odnosa sa vlašću bilo
INTERVJU
Amelija Tomašević
direktorica ureda TZGZ
str. 26
Predstavljamo vam
novozagrebačku
pizzeriu ASTERIX
str. 30
onom saveznom ili pak onom
lokalnom. Nama obrtnicima se
svejedno piše, uvijek smo u
gabuli, jer polazimo iz podređene
pozicije, a ne one koju svi želimo
- RAVNOPRAVNE!, da imamo
partnerski odnos kojim se svi
busaju i kojeg svi imaju puna usta,
a to je ipak nekako predaleko
od stvarnosti, gledano iz naše
perspektive.
Iza nas su ostali i upisi “osmaša“ u
srednje škole. Obrtnike posebno
zanima kakav je bio odabir učenika
u upisu za obrtnička zanimanja,
zanima ih tko će naslijediti struku i
nastaviti staru obrtničku tradiciju. Nas
ugostitelje posebno zanima odabir
učenika za zanimanja vezana uz našu
struku. Zanima nas koliko je učenika
upisalo daljnje školovanje za zvanje
kuhara, konobara i slastičara, jer ta
zanimanja su osnova naše struke, a
isto tako i zalog opstanka struke. Radi
se o generalnoj orijentaciji zemlje u
gospodarstvu na turizam i turistički
način privređivanja, a ta orijentacija
se svakako zasniva na ugostiteljstvu i
hotelijerstvu kao primarnoj odrednici,
jer valjda i slijepac vidi i zna kako bez
jela i spavanja nema ni turizma. Sve
ostale grane turizma u paleti vrste
turističke ponude imaju svoj dio
koji čini sveukupnu ponudu, ali bez
ove dvije osnovice nema ni turizma.
To je razlog da se ne zavaravamo
boljim financijskim rezultatima
ukoliko ne ulažemo u primarnost
struke, a to je odgajanje i stvaranje
potrebitih kadrova.Tu je veliko pitanje
povezanosti HOKa, školskih sustava
i vlasti. Ujedinjenim snagama uz
istinito vrednovanje potreba i njihovog
ostvarenja mogli bi ugledati svjetlo na
kraju tunela.
Vas kolege ugostitelje pak pozivamo
da uzmete učenike na praktičnu
nastavu, da ih educirate i pripremate
za budući život.
Zagreb je bio pun turista prolaznika
koji su došli vidjeti Metropolu Hrvata.
Željeli su upoznati naše kulturne
vrednote i našu baštinu obilazeći grad,
posjećujući muzeje i priredbe koje
su održavale tokom ljeta. Ponovno
veliku pažnju pobuđuju programi
Turističke zajednice Zagreb od kojih
su najposjećenije i najgledanije ipak
bile večeri na Gornjem gradu i u Tkalči,
a svakako je tu i atraktivna smjena
straže. Ona je plijenila i još uvijek plijeni
pažnju turističke radoznalosti.
Smotra folklora i ples na Zrinjevcu su
razgalili duše Zagrepčana koji su našli
svoje zadovoljstvo za oko, dušu i srce.
Kolege ugostitelji su pak radili i brinuli
da sve bude u najboljem redu kako se
ne bi potkrala kakva neželjena mrlja
koja bi škodila prvenstveno našem
ugledu.
Uz pozdrave svima vama, kolegicama
i kolegama, do susreta na našoj
jesenskoj gastro izložbi ugostitelja.
Vaš predsjednik
Nenad Šepak
SeMiNaR u UdRuženju
Savršen stil za vas
i vaše goste (4)
Proizvodnja i čuvanje
VINa
U ovom broju donosimo
skraćeni prikaz predavanja
ENOLOGIJA, koje je za
zainteresirane ugostitelje
održao gospodin Željko
Suhodolnik
R
iječ Enologija dolazi od grčke
riječi (grč. οινος = vino, λογος
= riječ, govor), a to je znanost
o kultiviranju vinove loze,
proizvodnje i čuvanja vina.
To je zapravo istraživanje od trenutka sadnje grožđa, izrade vina i do njegova arhiviranja. Sličan izraz enologu je “enofil”, a to je
osoba koja je posvećena najviše procesu
4
GOST
broj 4 / kolovoz 2011.
izrade vina. Vještina izrade vina seže još u
doba starih Grka i do danas se nije mnogo
promijenila, a najveće promjene došle su
usavršavanjem tehnologije.
VINOGADARSTVO je poljoprivredna
grana koja se od davnina bavi uzgojem
raznih vrsta loze i njenog ploda, grožđa.
PROCES PROIZVODNJE vina je sljedeći:
Ubrano grožđe se prvo gazi tako da se
iscijedi sok, a kasnije se ljuska dijeli od
tekućine (ljuska se kasnije može iskoristiti za pravljenje rakije ili sl.). Tekućina”mošt” (koja je većim postotkom šećer) se
pohranjuje u bačvama gdje na određenoj
temperaturi uz djelovanje kvaščevih gljivica fermentira (događa se alkoholno vrenje
ili fermentacija). Tako se šećer pretvara u
alkohol i tekućina postaje vino.
Napomena: Nekoliko tjedana prije procesa traje period karence. U tom se periodu
grožđe ne smije prskati otrovima jer bi
tada dospjeli u vino.
Grožđe
VINARSTVO ili VINIFIKACIJA je proces
proizvodnje vina od odabira grožđa do
punjenja gotovog vina u boce. Vinarstvo
možemo podijeliti u dvije osnovne
kategorije: proizvodnja stolnog vina (bez
karbonacije) i proizvodnja pjenušavog
vina (s karbonacijom). Grožđe se nakon
berbe preša i pušta da fermentira.
Vino
VINO je alkoholno piće koje dobivamo
vrenjem grožđa ili grožđanog soka i jedno
je od najpopularnijih alkoholnih pića .
Smatraju ga jednim od najvažnijih sastojaka mnogih europskih i mediteranskih
kuhinja, odnosno kultura. Postoje razne
vrste vina koje odražavaju raznolikost
klime i tla na kojem su uzgojene različite
vrste vinove loze. Obično razlikujemo
vina po boji: bijelo, ružičasto (roze) i crno
(crveno) vino - a boju određuje boja
bobica grožđa uz proces proizvodnje vina.
Ovisno o procesu u kome je proizvedeno,
vino može biti negazirano ili pjenušavo
(gazirano), koje obično pogrešno nazivamo šampanjac.
MOŠT (lat. mustum) je iscijeđeni sok
grožđa koji se nakon fermentacije pretvara u vino. Alkoholno vrenje, ili fermentacija, je kemijski proces u kojem se
glukoza pod utjecajem enzima razgrađuje
na ugljikov (IV)oksid i 2 molekule etanola
uz oslobađanje energije. Nastaje pod
utjecajem kvaščevih gljivica koje stvaraju
enzime za pokretanje reakcije. Kvaščeve
gljivice se zimi začahure a u proljeće
strujanjem zraka dospiju na biljku. Fakultativni su organizmi što znači da žive u
anaerobnim uvjetima a razmnožavaju se u
aerobnim uvjetima.
CRNO VINO se pravi od mošta (pulpe) crvenog i crnog grožđa koji prolazi fermentaciju zajedno s grozdnim lupinama, dok
se BIJELO VINO obično dobiva fermentacijom soka dobivenog prešanjem bijelog
grožđa, ali se može praviti i iz mošta
ekstrahiranog iz crvenog grožđa uz minimalni dodir s grozdnim lupinama. ROSÉ
VINO se pravi od crvenog grožđa tako da
se soku dopusti dodir s tamnim lupinama
dovoljno dugo da poprimi ružičastu boju,
pa se malo tanina zadrži u lupinama.
Podjela vina
Prema kakvoći vina ćemo podjeliti na ;
STOLNA VINA - vina proizvedeno od
jedne ili više sorti grožđa vinove loze, te
ne može nositi oznaku sorte
STOLNA VINA S OZNAKOM
KONTROLIRANOG PODRIJETLA - vina
proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa
vinove loze koje potječe iz jedne vinogradarske regije
KVALITETNA VINA S OZNAKOM KONTROLIRANOG PODRIJETLA - vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožda koje
potjeću iz jedne vinogradarske podregije
s izraženim kvalitetnim organoleptičkim
svojstvima značajnim za ekološke uvjete i
sorte određene vinogradarske podregije,
vinogorja ili položaja čiju oznaku nosi,
koje je odnjegovano u toj podregiji
VRHUNSKA VINA S OZNAKOM
KONTROLIRANOG PODRIJETLA - vino
proizvedeno od odredene sorte ili grupe
sorti grožda koje potječu iz jednog ili više
vinogradarskih položaja u okviru jednog
vinogorja s osobito izraženim kvalitetnim,
specifičnim organoleptičkim i kemijskim
svojstvima značajnim za ekološke uvjete
položaja i sorte, odnosno grupe sorti
grožda. To vino mora biti i odnjegovano
i punjeno u boce u vinogradarskom vinogorju koji obuhvaća odredeni položaj
PREDIKATNA VINA - vina koja u izuzetnim godinama u posebnim uvjetima
dozrijevanja, načina berbe i prerade daju
posebnu kakvoću, a moraju biti proizvedena samo od grožda preporučenih sorti
za pojedino vinogorje
KASNA BERBA - vino proizvedeno od
grožda koje je ubrano u stanju potpune
zrelosti i čiji mošt ima najmanje 94°
Oechsla
IZBORNA BERBA - vino proizvedeno
isključivo od brižno izabranog grožda, čiji
mošt sadrži najmanje 105° Oechsla
izborna berba bobica - vino proizvedeno
od prezrelih ili plemenitom plijesni napadnutih bobica čiji mošt sadrži najmanje
127° Oechsla
IZBORNA BERBA PROSUŠENIH
BOBICA - vino proizvedeno od prosušenih
bobica čiji mošt sadrži najmanje 154°
Oechsla
ledeno berba - vino proizvedeno od
grožda koje je ubrano pri temperaturi od
najmanje -7°C i preradeno u smrznutom
stanju, a čiji mošt sadrži najmanje 127°
Oechsla
ARHIVSKA VINA - vino koje se u podrumskim uvjetima čuva dulje od njegovog
optimalnog zrenja, a najmanje pet godina
od dana prerade grožda u vino, od čega
najmanje tri godine u boci.
SPECIJALNA VINA - vina dobivena
posebnim načinom prerade grožda,
mošta ili vina bez dodatka ili s dodatkom
odredene količine vinskog alkohola,
vinskog destilata, šećera, koncentriranog
mošta i mirisavih ili drugih dopuštenih
tvari biljnog podrijetla. U ovu grupu vina
ubrajamo; desertno vino, likersko vino i
aromatizirano vino.
PJENUŠAVA VINA - vina koja uz ostale
odredene sastojke sadrže i povečanu
kolicinu ugljičnog-dioksida, zbog kojeg se
kod otvaranju boce razvija obilna pjena. U
ovu grupu ubrajamo prirodno pjenušava i
gazirano pjenušava vina.
Prema količini sadržanog šećera vina dijelimo na: suha, polusuha, poluslatka i
slatka.
Prema boji na: bijela, ružičasta i crna.
CRNO VINO
Crno vino ili crveno vino proizvodi se od
plavog ili crnog grožđa. Od bijelog vina
i Roséa razlikuje se po proizvodnim procesu. Crveni pigmenti nalaze se samo u
ljusci grožđa. Stoga je moguće, od crvenih
sorti grožđa proizvesti i bijela vina.
Najomiljenije i najvažnije vinske sorte
crnih vina vinara u Hrvatskoj su Babić,
Dingač, Plavac, Plavac mali, Merlot i Crni
Pinot.
PROŠEK
Regija proizvodnje prošeka u nas je srednja i južna Dalmacija.
Prošek podrazumijeva dalmatinska
desertna vina koja po sorti vinove loze
i načinu proizvodnje mogu biti veoma
različita. Njihova boja, miris (buket), kao i
ukupna kvaliteta međusobno se razlikuju.
Dobri prošeci proizvode se i njeguju metodom passito. Prezreli materijal pažljivo
se skupi te na slamnatim podlogama
ili plastičnim folijama suši oko jednoga
tjedna. Gubitkom tekućine povećava se
udio šećera. Kod kvalitetnijih proizvoda
tako se pripremljeno grožđe prebacuje u
bačvu gdje se uz hlađenje ostavlja da vrije
sve dok vrenje na dostignutih 15-16% vol.
i samo ne prestane.
Najčešće i najdominantnije sorte od kojih
se pravi prošek su bogdanuša, maraština i
vugava, kojima se dodaju manje količine,
često samo lokalno poznatih sorti. Na
Hvaru se proizvodi, portugalskim likers-
kim vinima (porto) slična, sorta prošeka po
imenu mali plavac. Vina s velikim udjelom
bogdanuše imaju osvježavajući ostatak
kiseline te pored težine i slatkoće djeluju
lagano i živo. Na osnovu vugave napravljeni prošeci podsjećaju često na slatki šeri.
Najbolji prošeci napravljeni su od malog
plavca kao i cuvée bogdanuše i vugave.
SANGRÍA
Sangria je aromatizirano vino porijeklom
iz Španjolske. Njena uporaba bilježi se
u prvom desetljeću 19. stoljeća. Radi se
od crnog, a i od bijelog vina te se u tom
slučaju zove Sangria blanca (hrv. bijela
sangria).
Za pripremu dobre sangrie je bitno da se
okusi, pogotovo voćni, “oslobode” za što je
potrebno da “odleži” neko vrijeme netaknuta, ako to prilike dopuštaju. Imati dobro
vino također je od neprocijenjive važnosti
za dobivanje ukusne sangrie.
Jedan od recepata Sangrie:
1 litra crnoga vina, sok dviju iscijeđenih
naranči, 4 zrele breskve izrezane na kocke,
med ili šećerni sirup po želji, kore 2 limuna
i 2 prstohvata cimeta.
Sve sastojke dobro promiješati u prikladnom vrču te staviti u zamrzivač da se jako
ohladi. Poslužiti s ledom
CHERRICA
Cherrica je pikantno desertno vino. Dobiva se fermentacijom dalmatinske višnje
maraske. Zbog svojih specifičnih i prirodnih svojstava pomaže jačanju oslabljenog
organizma, a posjeduje izrazito profinjen
okus i osebujnu aromu.
ŠAMPANJAC
Šampanjac (franc. vin de Champagne) je
pjenušavo vino koje naknadnim (drugim)
vrenjem u boci razvija vlastiti ugljični dioksid, a naziv je dobilo po francuskoj pokrajini Champagni i danas je naziv šampanjac
rezerviran isključivo za pjenušce iz te
pokrajine. Pjenušava vina proizvedena u
ostalim pokrajinama mogu se označavati
samo kao pjenušci (Vin mousseux).
Nalazeći ishodište u šampanjcu, razvila se
šira skupina posebnih tipova vina, koje se
općenito naziva pjenušavim vinima. Ona
obuhvaća: pjenušce, bisere i gazirana vina.
Međusobno se ovi tipovi razlikuju po
načinu proizvodnje i po tlaku ugljičnog
dioksida u boci.
DOM PÉRIGNON, slijepi redovnik
benediktanske opatije Hautviller, našao
je način kako da šampanjac učini vrhunskim pićem. Do tada je nevolja bila što su
mrtvikvasci ostajali u boci, a njihov talog
zamućivao je vino i davao mu neugodan
okus. Naknadnim drugim vrenjem razvije
se ugljični dioksid koji mu daje lijepu
pjenu i osobit peckav okus. To varenje
može nastati spontano, a može biti izazvano posebnim sojevima kvasaca.
Središta proizvodnje šampanjca su Épernay i Reims. U Champagni se proizvode
isključivo bijeli šampanjci, a najbolji su
oni od crnog burgunca (brzim prešanjem
dobije se bijelo vino) i chardonnaya.
Malo iz stručne
terminologije
BAČVA je zatvorena posuda većih
dimenzija za čuvanje tekućina (najčešće
vina). Tradicionalne bačve su drvene sa
željeznim obručima, dok se danas proizvode željezne i plastične. Prve bačve su
izradili Goti. Rimljani su ih počeli izrađivati
u 3. st., dok su prije za čuvanje tekućina
koristili amfore i slične posude. Barel je
mjerna jedinica za volumen (159 l ), iznosi
obujam standardne bačve (eng. barrel =
bačva).
BARIK (franc. Barrique) je naziv za vina
koja su čuvana u hrastovim bačvama. Vina
preuzimaju tanin iz hrasta (bačve moraju
biti nove) te razvijaju specifičnu aromu.
Arome koje nastaju barikiranjem vina su:
vanilija, dim,...
STARENJE VINA je proces dozrijevanja
vina, pri čemu se mijenja aroma i buke
vina. Nisu sva vina pogodna za starenje,
www.zg-ugostitej.hr
GOST
5
SeMiNaR u UdRuženju
dapače, jako malo vina će sazrijavanjem
postati bolje. Stoga, ukoliko niste sigurni
što raditi, bolje je vina - popiti.
Vinima bijelih sorti pogoduje starenje od
par godina, a od crnih sorti do desetak godina. Naravno, ovo su jako grube procjene,
i nikako se ne treba osloniti na njih.
Vina koja su pogodnija za starenje imaju
veću količinu alkohola i kiselina (bijela) ili
alkohola i tanina (crna vina).
obRazoVaNje
KONFeReNCIJa
o učenju za poduzetništvo
Predsjednik Obrtničke komore za Miinchen i Gornju Bavarsku Heinrich Traublinger
prezentirao je iskustva Bavarske u poduzetničkom osposobljavanju i vertikalnoj
prohodnosti obrazovnog sustava
K
AROMA je izraz za kombinaciju primarne i
sekundarne arome vina.
Primarna aroma vina ovisi isključivo o vrsti
grožđa od kojeg se pravi.
Sekundarna aroma nastaje uslijed proizvodnog procesa (primjerice okus bačve).
Tercijalna je najsuptilnija aroma, koja
nastaje starenjem vina. Tercijarnu aromu
često nazivamo buke. Kad govorimo o
aromi i bukeu podrazumijevamo čulo
okusa, i lagano je previdjeti ulogu njuha,
koje je u pravilu dominantnije. Iz tog
razloga su se ustanovila neka opća pravila
kušanja vina, te se razvio cijeli ritual do
kojega drži većina vinoljubaca.
BUKE (franc. bouquet ) je tercijarna vrsta
arome koja ovisi o starenju vina. Pojam je
nastao od francuske riječi za aromu tj. za
stručak cvijeća (buket).
Buke se opisuje nabrajanjem voća (ili
predmeta!) karakterističnog mirisa, koji
bi trebao dočarati okus vina. Tako često
možemo pročitati da vino ima buke
(aromu) s izraženom marelicom.
6
GOST
broj 4 / kolovoz 2011.
valitetna strukovna izobrazba
omogućava put do zaposlenja,
zapošljivost i mogućnost
dokazivanja na tržištu rada, kao
i veću konkurentnost, istaknuto je na 1.
međunarodnoj konferenciji o učenju za
poduzetništvo koji je organiziralo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.
Cilj konferencije, kako je rečeno, je
doprinijeti prihvaćanju poduzetništva
kao odgojno-obrazovne, društvene i
gospodarske vrijednosti. Državna tajnica
u Ministarstvu gospodarstva Tihana
Kraljić naglasila je važnost uvođenja
poduzetništva u sve razine obrazovnog
sustava, napominjući kako poduzetništvo i
poduzetnička kompetencija predstavlja temeljnu pretpostavku za uspješan rast i razvoj. Istaknula je i kako je u cilju uvođenja
poduzetništva kao jedne od ključnih
kompetencija u sve obrazovne kurikulume
potrebno kontinuirano djelovati na povećanju kapaciteta obrazovnih institucija
te naglasila važnost obrazovanja onih
kadrova koji su potrebni gospodarstvu.
Kraljić je podsjetila je kako je ministarstvo
još 2002. pokrenulo projekt obrazovanja
za poduzetništvo te kako je kroz projekt
održano više od 2.600 seminara. Posebice
je važnom istaknula edukaciju za poduzetnike početnike, zatim one koji su ušli u fazu
rasta i razvoja te su im nova znanja nužna
kako bi povećali svoju konkurentnost.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore
(HOK) Dragutin Ranogajec istaknuo je
nužnost uključivanja gospodarstva u
strukovnu izobrazbu, odnosno, kako gospodarstvo mora preuzeti odgovornost za
kvalitetu strukovne izobrazbe, a obrazovni sektor biti spreman na partnerstvo i
suradnju. Zadaća jednog i drugog sektora,
kazao je, je osposobiti kompetentne ljude
što je osnovni preduvjet gospodarskog
rasta. Veća interakcija gospodarstva i
obrazovanja omogućava poslodavcima
da lakše dolaze do sposobnih i kvalificiranih djelatnika, a kvalitetna strukovna
izobrazba osigurava mladom čovjeku put
do zaposlenja, zapošljivost i mogućnost
dokazivanja na tržištu rada, kazao je prvi
čovjek HOK-a.
Iznio je podatke kako je HOK od 2004.
do danas za realizaciju pomoćnih ispita,
donacije vezane uz strukovno obrazovanje
te ulaganja za tisak stručnih priručnika
izdvojio više od 30 milijuna kuna. U zadnje
tri godine komorski sustav HOK-a uložio je
preko 1,2 milijuna kuna vlastitih sredstava u stipendiranje učenika obrtničkih
zanimanja, a za potrebe promocije svake
se godine izdvaja više od 700 tisuća
kuna. Predsjednik Obrtničke komore za
Miinchen i Gornju Bavarsku Heinrich Traublinger prezentirao je iskustva Bavarske
u poduzetničkom osposobljavanju i vertikalnoj prohodnosti obrazovnog sustava.
“Strukovno obrazovanje za mlade ljude je
najbolji temelj za uspješni radni vijek, a taj je
temelj danas širok pa mladi obrtnici mogu
na njemu graditi svoj put, kao kvalificirani
radnici, majstori, na studiju ili sve zajedno.
Na taj je način u Bavarskoj ostvarena kvaliteta vertikalne prohodnosti koja je konačno
ispunila dugogodišnje zahtjeve obrtništva za
jednakom vrijednošću školskog i strukovnog
obrazovanja”, kazao je Traublinger.
BlagdaN UgoStiteLja
10. kolovoza
obilježen blagdan
svetog LOVRE
uhvatiti i znaš što te onda čeka! - završi prefekt.
Siksto i Lovro već prije su bili razdijelili crkveno
blago, a što još preostade, to Lovro brže-bolje
podijeli rimskoj sirotinji i prosjacima. Zatim ih
sve skupi i predstavi prefektu ovim riječima:
- Evo, časni prefekte, blago koje si tražio! Crkva
nema drugog blaga doli ovoga: ove sirotinje. To
je naše bogatstvo, naš polog što ga stavljamo
u ruke Božje za svoje otkupljenje i za vječno
spasenje.
Razbiješnjen tim Lovrinim riječima, prefekt ga
dade baciti u tamnicu i povjeri ga na čuvanje
pretorijancu po imenu Roman. Sljedećeg jutra,
na veliko svoje čuđenje, vojnici ga nađoše gdje
se na koljenima moli zajedno s Lovrom. Lovro
ga je, naime, noću obratio na kršćanstvo. Budući
da je odmah bio osuđen na smrt, zamoli Lovru
da ga krsti, a on mu odgovori:
- Na žalost, brate, ovdje nema vode potrebne
za krštenje. Nije važno. Bit ćeš kršten krvlju, i
doskora ćemo se zajedno naći u kraljevstvu
nebeskom.
Roman je zatim odveden na stratište, a Lovro
pred prefekta, koji mu se obrati oštrim riječima:
- Narugao si mi se! Tražio sam da mi predaš zlato
i srebro, a ti si mi doveo odrpance. Govori ili ću
te osuditi na groznu smrt laganim pečenjem na
živoj žeravici!
Lovro mu na to neustrašivo reče:
- Nisam ti se narugao, niti te prevario! Crkvu ne
zanima zemaljsko blago. Pravo je njezino blago
zaštitnika ugostitelja
Michael Pacher: Sv. Lovro dijeli milodare
U bivšjoj državi, komunističkoj
Jugoslaviji, blagdan Svetog Lovre,
zaštitnika ugostitelja, nije se
obilježavao niti slavio, kao ni većina
crkvenih blagdana. Komunistička
ideologija stremila je zatiranju
religije, no nije uspjela iskorijeniti
vjerske običaje i svetkovanje.
U današnjoj neovisnoj Hrvatskoj
na dan 10. kolovoza se slavi i štuje
Blagdan Svetog Lovre, a svetkuju ga
ugostitelji i župljani župa kojih je Sv.
Lovro nebeski zaštitnik.
O
ko 255. godine, stiže iz Španjolske
u Rim kršćanski mladić po imenu
Lovro. Njegovu svetu revnost
u pobožnosti i ljubavi prema
bližnjemu brzo zapazi papa Siksto II., te ga zaredi
za đakona i uze za svoga suradnika. Lovro, u svojoj đakonskoj službi, pohađa bolesnike i starce,
a s Papom sudjeluje u pomaganju siromašnih,
dijeleći im dobra što su bogatiji vjernici darivali
Crkvi.
Car Valerijan ne bi nastavio s Decijevim progonstvom kršćana, no na nagovor ministra financija
Makriana okrenu se protiv njih, naročito iz
želje za novčanim sredstvima koja su mu bila
potrebna za rat protiv Perzije. Prva je žrtva toga
progonstva bio papa Siksto II. I tada se zbilo
nešto zadivljujuće i potresno.
Dok su vojnici, predvođeni prefektom Partenijem, odvodili Papu, Lovro potrča za njim i
povika:
- Kamo odlaziš, oče, bez svoga sina? Kamo
odlaziš, svećeniče, bez svoga
poslužitelja? Svećenik ne
prikazuje žrtvu bez đakona...
Papa mu se tada, okovan i sa
suzama u očima, obrati:
- Lovro, sine moj, ne ostavljam te. Ti
ćeš morati podnijeti i teže muke od
mojih. Ja sam star i moje će muke biti
kratke. Nego, ono crkveno blago što ti ga
povjerih, čuvaj brižno i s ljubavlju!
Bijahu to posljednje njegove riječi, jer ga vojnici
okrutno povukoše za sobom i odvedoše pred
suca, koji ga osudi na smrt. Pošto mu odrubiše
glavu, prefekt izvijesti cara o izvršenoj osudi i
nadoda:
- Dok sam vodio Siksta, za njim je pošao njegov
učenik Lovro i tom je prigodom između njih bio
razgovor o nekom blagu.
- O blagu - zapita car, pa nastavi: - Ti kršćani kažu
da slijede Krista, koji je kao rob umro na križu,
gol i siromašan, a zgrću novac i bogatstvo. Uhvati tog Lovru i prisili ga da ti otkrije gdje skriva
to blago. Uspiješ li u tome, jedan dio blaga bit
će tvoj!
Prefektu Parteniju nije bilo teško pronaći Lovru i
uhititi ga, pa mu se odmah obrati:
- Reci mi gdje skrivaš crkveno blago i bit ćeš
slobodan. U protivnom, prisilit ću te na to teškim
mukama!
Lovro mu spremno odgovori:
- Dakako, pokazat ću ti blago, no jer se nalazi tu i
tamo po gradu, daj mi tri dana da ga skupim.
- U redu! Ali nemoj ni pokušati pobjeći, jer ću te
Gian Lorenzo Bernini: Mučeništvo sv. Lovre
ono što vi smatrate smećem svijeta!
Lovro bî odmah odveden na mjesto mučilišta,
gdje ga položiše na rešetku i pod njom
potpališe vatru. Dok se na toj vatri doslovce
polako pekao, obrati se on prefektu:
- Znaj da mi je ova vatra osvježenje i utjeha!
A malo zatim, gotovo šaljivo, reče:
- Mislim da sam s jedne strane već pečen, možeš
me sada okrenuti na drugu.
((lat. “Assum est, inquit, versa et manduca.” Zbog
te izjave, sv. Lovro je zaštitnik komičara, mesara i
kuhara.)
Napokon se obrati i Isusu:
- Zahvaljujem ti, o dobri Isuse, što si mi otvorio
vrata svoga nebeskog kraljevstva!
Rekavši to, blago u Gospodinu preminu.
Cara Valerijana tri mjeseca kasnije zarobiše
Perzijanci. U tamnici završi svoj oholi i krvoločni
život, ostavši i bez zemaljskoga i bez
nebeskoga blaga.
www.zg-ugostitej.hr
GOST
7
PRoslava Dana Hoka
Svečana Akademija povodom
Dana Hrvatske obrtničke komore
prostore u Ilici 49, zgradu Matice hrvatskih
obrtnika, koju su majstori obrtnici sagradili 1939. godine.
Hrvatska obrtnička komora, u znak
obnove svoga djelovanja 1. srpnja
1994. godine, svečanom Akademijom
u Hrvatskom narodnom kazalištu u
Zagrebu, 29. lipnja 2011., obilježila je Dan
Komore. Ovogodišnja svečanost održana
je pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH dr. Ive Josipovića.
Poslije uvodnog izlaganja predsjednika
Hrvatske obrtničke komore gospodina
Dragutina Ranogajca skupu se je s nekoliko riječi obratio i izaslanik Predsjednika
države gospodin Cota.
Hrvatska obrtnička
komora, svečanom
Akademijom u Hrvatskom
narodnom kazalištu u
Zagrebu, 29. lipnja 2011.,
obilježila je Dan Komore.
Ovogodišnja svečanost
održana je pod visokim
pokroviteljstvom
predsjednika RH
dr. Ive Josipovića
8
GOST
broj 4 / kolovoz 2011.
H
rvatska obrtnička komora
osnovana je 1852. godine i
kontinuirano je djelovala sve
do 1947. godine, kada je, nakon
završetka II. Svjetskog rata, zabranjen rad
tadašnjem Savezu udruženja hrvatskih
obrtnika, a cjelokupna imovina je
oduzeta. 1980. godine obrtnici osnivaju
Savez udruženja hrvatskih obrtnika, čije je
djelovanje osnaženo nakon ostvarenja samostalnosti RH. Obrtništvu i strukovnom
organiziranju obrtnika u samostalnoj
hrvatskoj državi posebni položaj i značaj
daje održavanje Obnoviteljske skupštine
Hrvatske obrtničke komore 1. srpnja
1994. godine, kada su obrtnici ponovo
ustrojili svoju Komoru i dobili natrag svoje
Pri kraju svečane Akademije obrtnicima
se je obratila osobno i predsjednica vlade,
gospođa Jadranka Kosor koja je istakla
važnost obrtništva u gospodarskom
sustavu Hrvatske i pripreme zemlje, ali i
obrtnika za ulazak u Europsku uniju.
Na Akademiji je najzaslužnijim obrtnicima
dodijeljeno najviše priznanje HOK-a
“Zlatne ruke”, za dugogodišnji uspješan
rad u obrtu i izniman doprinos razvoju
hrvatskog obrtništva.
Promovirani su i novi majstori obrtnici,
njih 914, koji su položili majstorske ispite
u proteklih godinu dana. U ime novih
majstora simbolično je diplomu preuzeo
Miljenko Vuk, majstor galanterist, vlasnik
Torbarske radionice “Rešetić-Vuk” iz
Zagreba.
- DAMIR HORŽIĆ, vlasnik Vodoinstalaterskog obrta “LIMHO” iz Siska ,
- BORIS KOS, vlasnik Obrta za špediciju i
prijevoz “KOS TRANSPORTI” iz Varaždina,
- SLAVKO RICH, vlasnik Obrta “AUTOPRIJEVOZ RICH” iz Završja za ostvarene iznimne rezultate u poslovanju,
zapošljavanju, promociji hrvatskog obrta
kod kuće i u svijetu, osobit doprinos
u strukovnoj izobrazbi za deficitarne
struke, te za osobit doprinos u razvoju i
unapređenju komorskog sustava.
Ppriznanja su primili kolege
obrtnici:
Statua ZLATNE RUKE s poveljom
ZLATNE RUKE:
Plaketa ZLATNE RUKE s pisanim
priznanjem ZLATNE RUKE:
- DAVOR HOFMAN, vlasnik Urarskotrgovačkog obrta „HOFMAN” iz Zadra,
- JOSIP RENIĆ, vlasnik Obrta za obradu
obojenih metala „RENIĆ” iz Bjelovara,
- STIPE BUČAR, vlasnik Obrta „ELEKTROINSTALATER STIPE BUČAR” iz Novaka
Petrovinskih,
za izniman dugogodišnji uspješni rad
u obrtu i iznimni doprinos u razvoju i
promicanju hrvatskog obrtništva, zasluge
na unapređenju strukovne izobrazbe,
očuvanje obiteljskog obrta, te razvoju
komorskog sustava.
- ANTE PERIĆ, vlasnik soboslikarskoličilačkog i autolakirerskog obrta ”SLA
ANTE PERIĆ” iz Đakova,
Za najbolju školu Povjerenstvo je odabralo Srednju strukovnu školu Vinkovci, u
kojoj se 650 učenika školuje za obrtnička
zanimanja.
Škola se svojim radom ističe na brojnim
natjecanjima gdje učenici postižu
zapažene rezultate te su na državnim
natjecanjima znanja i vještina u školskoj
godini 2010/2011. osvojili dva druga
mjesta i jedno treće mjesto.
Prema kriterijima iz Odluke o dodjeli
nagrade “Šegrt Hlapić” ova škola dobila
je ukupno 53 boda, što je najveći broj bodova među školama koje su se natjecale.
Za najboljeg majstora-stručnog učitelja
odabran je gospodin Veljko Bošnjak
vlasnik restorana “Park” sa sjedištem u
Valpovu. Gospodin Bošnjak obrtnik je 13
godina, prima naučnike na naukovanje od
1990. godine te je godinama član ispitnih
Nagrada “ŠEGRT HLAPIĆ”
za 2011. god.
- JOSIP RIČKOVIĆ, vlasnik
krovopokrivačkog i limarskog obrta “KVIL”
iz Zagreba,
- MIRKO CVITKOVIĆ, vlasnik kamenoklesarskog obrta “CVITKOVIĆ” iz Kaštel
Novog,
za dugogodišnji uspješan rad, ostvarenu
visoku razinu usluga u obrtu, razvoj i
očuvanje obiteljskog obrta, doprinos u
strukovnoj izobrazbi i humanitarnom
radu te razvoju i unapređenju institucija
komorskog sustava.
Statua ZLATNE RUKE s priznanjem
ZLATNE RUKE:
- STANKO IVANEK, vlasnik Krojačkotrgovačkog, mehaničarskog i ugostiteljskog obrta “TRIKO” iz Iloka,
- LOREDANA KRBAVČIĆ, vlasnica
trgovačko-cvjećarskog obrta iz Buzeta,
Na svečanoj Akademiji prigodom Dana
Hrvatske obrtničke komore ministar
gospodarstva, rada i poduzetništva
Đuro Popijač dodijelio je tradicionalnu
nagradu Ministarstva gospodarstva, rada
i poduzetništva “Šegrt Hlapić” najboljoj
strukovnoj školi, najboljem stručnom
učitelju - majstoru te najboljem učeniku naučniku strukovnih škola.
Na Akademiji je dobitnicima uručena
diploma “Šegrt Hlapić”, a Ministarstvo,
gospodarstva, rada i poduzetništva
platilo je put i dvodnevni boravak na
Međunarodnom sajmu obrtništva u Miinchenu, koji će se održati 2012. godine.
komisija za kontrolne i pomoćničke ispite.
U dugogodišnjem uspješnom poslovanju
gospodin Veljko Bošnjak osposobio je
više od 400 naučnika koji se školuju za
zanimanja ugostiteljske struke.
Gospodin Veljko Bošnjak postigao je 122
boda, što je najveći broj bodova između
sedam sudionika natjecanja.
Za najboljeg naučnika odabran je Valentino Slivar, zanimanje stolar, učenik trećeg
razreda Srednje škole Oroslavje. Valentino
Slivar završio je sve tri godine praktičnog
naukovanja s odličnim uspjehom, te je
osvojio 1. mjesto na državnom natjecanju
za najkreativnijeg stolara u Zagrebu.
Ovaj izuzetno vrijedan učenik pokazao
je izuzetnu talentiranost, samostalnost,
snalažljivost, nadarenost i preciznost u
radu te je izabran za učenika generacije
u trogodišnjem programu za školsku
www.zg-ugostitej.hr
GOST
9
PRoslava Dana Hoka
godinu 2010/2011. Prema kriterijima iz
Odluke o dodjeli nagrade “Šegrt Hlapić”
Valentino Slivar ostvario je najveći broj
bodova - 41 bod.
Akcija solidarnosti za osječkog
obrtnika Nikolu Plejića
Na svečanoj Akademiji Hrvatske obrtničke
komore predana je novčana pomoć rezultat humanitarne akcije za pomoć
obrtniku Nikoli Plejiću iz Osijeka, vlasniku
obrtničke radionice “Automont”.
U akciji solidarnosti za pomoć Nikoli
Plejiću prikupljeno je 200 tisuća kuna, a
prigodni ček mu je na Akademiji uručio
predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec.
Jadranka Kosor:
Vlada će i dalje biti
partner HOKu
Povod ovoj akciji je tragičan događaj, koji
se dogodio u radionici Nikole Plejića 2000.
godine, kada su nesretnim slučajem
poginuli majstor stručni učitelj i naučnik
druge godine naukovanja. Vlasnik obrta
Nikola Plejić oslobođen je kaznene
odgovornosti, no obitelj učenika tužila ga
je, tražeći nadoknadu štete nastale
iznenadnom smrću sina, odnosno brata.
Kako bi se izbjegla ovrha nad cjelokupnom imovinom g. Plejića, Udruženje
obrtnika Osijek pokrenulo je akciju
solidarnosti, koju je prihvatio i Upravni
odbor Hrvatske obrtničke komore. Akcija
je provedena na razini udruženja obrtnika
i područnih obrtničkih komora na
području cijele Hrvatske.
10
GOST
broj 4 / kolovoz 2011.
Vlada će i dalje jačati svoje partnerstvo sa Hrvatskom obrtničkom komorom (HOK), odnosno hrvatskim obrtnicima kako bi im omogućila da
imaju prostor za rad i za nova zapošljavanja, istaknula je predsjednica
Vlade Jadranka Kosor na svečanoj akademiji u povodu Dana HOK-a.
Vlada i HOK moraju djelovati i djeluju kao partneri, kazala je premijerka
napominjući kako je to način da se uspije, odnosno da obrtnici uspiju ostvariti svoje planove, a s druge strane da svi ti zajednički napori doprinesu
jačanju hrvatskog gospodarstva.
Vlada će, kazala je, slušati što obrtnici predlažu kako bi im kroz zakone i izmjene zakona olakšala poslovanje, rad i omogućili nova
zapošljavanja.
Svečanom je akademijom obilježena 17-ta godišnjica obnove djelovanja
HOK-a, a tom su prigodom dodijeljena i priznanja HOK-a “Zlatne ruke”,
nagrade Ministarstva gospodarstva “Šegrt Hlapić” za strukovno obrazovanje i promovirano je 914 majstora obrtnika.
Čestitajući nagrađenima premijerka Kosor je istaknula kako su pokazali
kolika je važnost “zlatnih ruku”.
Navela je podatke kako je od 2000. do 2010. po ciljanim projektima za razvoj obrtništva uloženo nešto više od 87 milijuna kuna, a u protekle dvije
godine gotovo 44 milijuna kuna.
Te potpore vrlo jasno govore o opredjeljenju Vlade da je ovo iznimno važan gospodarski prostor, da se i u teškim i recesijskim godinama ulagalo
u taj sektor i to mora ostati trasirani put za godine koje dolaze, kazala je.
Ulazak u EU je nova mogućnost za obrtništvo koje se kroz svoje resorno
Ministrstvo gospodarstva treba upoznati s mogućnostima te se početi
pripremati za korištenje sredstava iz europskih fondova. Taj 1. srpnja
2013. će brzo doći i moramo u potpunosti biti pripremljeni i za onaj veliki
paket od 3,5 milijarde eura koji je predložen za prve dvije godine članstva, kazala je.
USLUga
LOJaLNOST
U UGOSTITeLJSTVU
“Postoji samo jedan šef:
KLIJENT. On ili ona mogu
otpustiti svaku osobu u
poduzećima, od samog
predsjednika pa dalje,
jednostavno, ako svoj novac
odluče trošiti na nekom
drugom mjestu”
Sam Walton, osnivač, Wal-Mart
a većinu poslovnih organizacija
koje žele održati svoje poslovanje
u turbulenciji suvremenog
okruženja, lojalnost potrošača
je glavni stub njihovog uspjeha. Ključ
profitabilnosti, smatraju analitičari, nalazi
se u sposobnosti zadržavanja stabilnih
i profitabilnih potrošača, a strategijska
uloga direktnog marketinga leži upravo
u sposobnosti zadržavanja lojalnosti
potrošača. Lojalnost potrošača pruža
povećanje prihoda, zasnovanih na obrascu
kupovine koji se iznova i iznova ponavlja,
nasuprot klasičnoj prodaji, kod koje se
komunikacija sa potrošačem prekida
plaćanjem, odnosno isporukom proizvoda
ili usluge.
Lojalnost potrošača nije lako postići.
Jednom zadovoljen potrošač ne znači
i lojalnost. Permanentan odnos sa
potrošačima, praćenje njihovih zahtjeva,
a zatim i njihovo ispunjavanje, predstavlja
glavni korak u stvaranju lojalnih potrošača.
Lojalni potrošači dokazuju vjernost
određenom brandu ili poduzeću. Problemi
koji nastaju u vezi lojalnosti su oni koji
nastaju zbog lažne lojalnosti istih. Nijedna
grana gospodarstva ovakvog rizika nije
pošteđena. Ugostiteljstvo ne čini izuzetak.
Z
Restoranska industrija, navode statistički
podaci, jedna je od većih žrtava recesije
u Hrvatskoj. Svjedoci smo čitavom
nizu zatvorenih restorana u proteklih
dvije godine, a mnogim se restoranima
uključujući i ona najpoznatija imena promet
smanjio i do četrdeset posto. Osim što u
restorane dolazi manje ljudi, i oni preostali
gosti bitno manje troše.
ZaGRePČaNI SU
LOJaLNI SVOJIM
ReSTORaNIMa
U velikom istraživanju
agencije TotusOpiniometar,
provedenom u svibnju 2011.,
doznali smo stupanj lojalnosti
gostiju prema zagrebačkim
restoranima. Istraživački je
projekt obuhvatio evaluaciju 40
zagrebačkih restorana različitih
profila. Čak 87% gostiju i više
je nego zadovoljno posjećenim
restoranima, što govori
činjenica kako će isti sigurno
ponovno posjetiti.
Fokus na kreiranju izuzetne usluge je
pragmatična investicija u posao
Gosti mijenjaju svoje navike. Bitno je da iste
promijene i ugostitelji. Kako?
Osvajanje i zadržavanje gostiju u
restoranima zapravo je jedinstveni proces.
Proces temeljen na uvažavanju gosta kao
izvora vrijednosti za razliku od dosadašnjeg
razmatranja njega kao subjekata čije se
potrebe i želje treba zadovoljiti. U novim
se odnosima i dalje poslovanje temelji na
zadovoljavanju potreba i želja, ali sada na
dugoročnoj osnovi. Polazeći od gosta kao
izvora vrijednosti. Izvora vrijednosti koji
podrazumijeva konstantnu interakciju s
njima, ispitivanje njihovih potreba i želja,
istraživanja eventualnih primjedaba,
te uvažavanje njihovih prijedloga za
unapređenje suradnje s ciljem povećanja
zadovoljstva. Uz potrebe i želje ugostitelji
moraju uvažavati i očekivanja gostiju za
šta je potrebno uložiti dodatne napore
na prikupljanju informacija o tome što
to zapravo oni očekuju. Na taj se način
osigurava osnova za ispunjavanje
zadovoljstva gostiju. Povećanjem njihovog
zadovoljstva tijekom korištenja i kod
ponovljene usluge, rezultira njihovim
zadržavanjem i pojavom lojalnosti prema
ugostiteljskom subjektu.
Dakle, teži se stvaranju vrijednosti za goste.S
ciljem jačanja njihovog zadovoljstva na
trajnoj osnovi moguće je koristiti jednu od
3B strategija:
“Strategija bolje” - pruža se i osigurava
bolja ponuda, bolja kvaliteta usluge prema
kriterijima koje gosti smatraju važnim a
upravo ona predstavlja istima vrijednost te
djeluje pozitivno na stvaranje zadovoljstva.
“Strategija brže” – gostima se isporučuje
tražena ponuda brže od konkurencije. Kod
gostiju to stvara novo zadovoljstvo i osnovu
za razvoj daljnje suradnje.
“Strategija bliže” - stvaraju se dugoročni
odnosi suradnje sa svim uključenim
subjektima u stvaranju vrijednosti.
Izbor jedne od 3B strategije ovisi od
mogućnosti privrednog subjekta, odnosno
primjenjuje se ona strategija stvaranja
vrijednosti za koju privredni subjekt ima
potrebne resurse, kao što su znanje, kapital,
zaposlenici, prostor, oprema i drugo.
Ugostitelji često zaboravljaju kako usluga
nije raznovrsnost i obilnost ponude. Usluga
je “kvaliteta” koju pružate. Usluga nije ŠTO
nego KAKO. No biti uslužan ne znači samo
biti gostoljubiv. Gostoprimstvo je važno,
od srca, neposredno, prijateljsko, intimno,
no izuzetna usluga je profesionalna,
topla, informirana, osmišljena i naučena.
Gostoprimstvo je sastavni dio usluge ali ne i
njen jedini dio.
Svi zaposleni trebaju biti partneri sa
zajedničkim ciljem - osigurati gostu najbolje
moguće iskustvo kroz izuzetnu uslugu!
www.zg-ugostitej.hr
GOST
11
PReDSTaVljaNje
Prepoznatljivi znak dolazi u dva oblika.
Oni koji odluče imati znak postavljen
na ulazu u ugostiteljski objekt trebaju
na jelovniku imati 70 posto jela s popisa
hrvatske autohtone kuhinje. Popis jela nije
konačan već će se nadopunjavati, a o tome
će odlučivati stručna komisija. Očekuje se
1000 pa i do 2000 jela na popisu, kazao je
Lenart dodavši da oni s manjim postotkom jela hrvatske autohtone kuhinje na
jelovniku dobivaju manju oznaku.
Predstavljen projekt
HRVATSKA
AUTOHTONA KUHINJA
Vlasnici ugostiteljskih
objekata koji žele dobiti
dozvolu za postavljanje znaka
na ulazu u svoj lokal trebaju
na jelovniku imati 70 posto
jela s popisa hrvatske
autohtone kuhinje. Popis
jela nije konačan već će se
nadopunjavati, a o tome će
odlučivati stručna komisija
P
rojekt Ministarstva turizma
“Hrvatska autohtona kuhinja”
kojim se promovira hrvatska
autohtona gastronomska
ponuda predstavljen je u petak, 8. srpnja,
u Hrvatskoj obrtničkoj komori u Zagrebu.
Partneri su u projektu Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora te
Hrvatski kuharski savez.
Državni tajnik Ministarstva turizma Željko
Lenart naglasio je kako je Ministarstvo
turizma donijelo Pravilnik o utvrđivanju
posebnog standarda - Hrvatska autohtona
kuhinja. Pravilnik nije obvezan, već se
primjenjuje prema izboru osobito ako
ugostitelji koji žele sudjelovati u ovom
projektu namjeravaju povećati svoju
konkurentnost. Pravilnik je rađen šest
mjeseci i napravljen je tako da bude
jednostavan i fleksibilan, rekao je Lenart
istaknuvši kako se projektom po prvi put
objedinjuje hrvatska autohtona kuhinja
pod jednim znakom.
12
GOST
broj 4 / kolovoz 2011.
Projekt “Hrvatska autohtona kuhinja”
pokrenut je kako bi se otvorile nove
mogućnosti za ugostitelje, povećala
njihova konkurentnost, očuvala bi se i
iz zaborava izvukla hrvatska kulinarska
baština, te poticalo korištenje domaćih
kvalitetnih namirnica s malih poljoprivrednih gospodarstava, istaknuo je Lenart.
Predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza
Damir Crleni, istaknuo je kako je Savez
radio na projektu u zadnje četiri godine.
Posebno nam je drago zbog tog projekta jer je cilj raditi i trošiti kroz hrvatske
restorane, kazao je Crleni dodavši kako
restorani time dobivaju jednu novu dodanu vrijednost.
Poslovni tajnik Udruženja hotelijera i ugostitelja HGK Vlasta Klarić, naglasila je kako
je cilj istaknuti hrvatsku autohtonu kulinarsku baštinu. Naša je baština prepoznatljiv
činitelj turističke ponude, a kulinarski gastronomski turizam postaje sve značajniji i
kod nas, kazala je Klarić dodavši kako je to
prilika i da hrvatska gastronomija postane
prepoznatljiva u svijetu. Također je namjera
da se promoviraju i mikro-destinacije te
prepoznatljivi gastro krajolici Hrvatske.
Predsjednik Ceha ugostitelja HOK-a Ante
Mihić, naglasio je kako je gastronomija
osobito važna i radi imidža turističke
destinacije, a uvjeren je da će projekt biti
prepoznatljiv, kao i znak hrvatske autohtone kuhinje.
Troškovi podnošenja zahtjeva su oko 1.000
kuna, a što se troška izrade table tiče za
sada je u igri ponuda vrijedna 600 kuna.
Projekt “Hrvatska autohtona kuhinja”
predstavit će se putem sustava hrvatskih
gospodarskih i obrtničkih komora u 10
hrvatskih gradova tijekom srpnja, a prvo
postavljanje ploče odnosno znaka na
ugostiteljskom objektu, otvorit će hrvatski
ministar turizma za dva do tri tjedna.
Dodjeljivanje znakova u većem se broju
očekuje na jesen, rečeno je.
Prezentacija koja je namijenjena ugostiteljima, predstavnicima turističkih
zajednica i turističkih agencija, hotelijerima
te svim zainteresiranim turističkim djelatnicima održat će se u Zagrebu, Vukovaru,
Bjelovaru, Rijeci, Sisku, Splitu, Zadru,
Krapini, Dubrovniku i Poreču.
MINISTARSTVO TURIZMA
Na temelju članka 16. stavka 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (»Narodne novine«, broj 138/06, 152/08,
43/09 i 88/10) ministar turizma donosi
PRAVILNIK
O UTVRĐIVANJU POSEBNOG STANDARDA – HRVATSKA AUTOHTONA
KUHINJA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se posebni standard HRVATSKA AUTOHTONA
KUHINJA (u daljnjem tekstu: Posebni standard) koji se može utvrditi za
ugostiteljske objekte iz skupina »Restorani« i »Barovi« i »Hoteli«, vrste
ugostiteljskih objekata iz skupina za koje se može utvrditi Posebni standard,
uvjeti i elementi koji moraju biti ispunjeni za Posebni standard, oznaka i način
označavanja Posebnog standarda te način utvrđivanja Posebnog standarda.
Članak 2.
(1) Posebni standard može se utvrditi za ugostiteljske objekte koji u jelovniku
imaju najmanje 70% jela svoje ponude s Popisa jela gastronomske baštine (u
daljnjem tekstu: Popis jela), s tim da u ponudi broj jela s Popisa ne može biti
manji od četiri.
(2) Popis jela utvrđuje ministar nadležan za ugostiteljstvo (u daljnjem tekstu:
ministar) na prethodni zajednički prijedlog Hrvatske obrtničke komore,
Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog kuharskog saveza, i sastavni je dio
ovog Pravilnika (Prilog 1.).
(3) Da li jelovnik sadrži 70% jela sukladno stavku 1. ovoga članka utvrđuje
Povjerenstvo za ocjenu jelovnika (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), davanjem
pismenog mišljenja.
(4) Iznimno, u 70% jela iz stavka 1. ovoga članka ubrajaju se i autohtona
hrvatska jela koja nisu navedena u Popisu jela. Mišljenje da li se jelo može
smatrati autohtonim hrvatskim jelom daje Povjerenstvo.
Članak 3.
(1) Povjerenstvo se sastoji od po dva predstavnika i njihovih zamjenika
Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog
kuharskog saveza, a imenuje ga rješenjem ministar.
(2) Povjerenstvo ima predsjednika kojeg između članova Povjerenstva biraju
članovi Povjerenstva.
(3) Povjerenstvo donosi Poslovnik o svom radu.
(4) Članovi Povjerenstva imaju pravo na naknadu putnih troškova i dnevnica,
koje se isplaćuju iz sredstava koje Hrvatska obrtnička komora prikupi
temeljem članka 6. stavka 3. ovoga Pravilnika.
Članak 4.
(1) Povjerenstvo izdaje mišljenje iz članka 2. stavka 3. i 4. ovoga Pravilnika na
zahtjev ugostitelja koji se podnosi Hrvatskoj obrtničkoj komori.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati primjerak jelovnika
i kratki opis jela koja su u jelovnik uvrštena s Popisa jela. Za jelo za koje se
traži mišljenje da se može smatrati autohtonim hrvatskim jelom potrebno je
dostaviti recepturu (opis) jela.
(3) Povjerenstvo može, ukoliko zahtjev ocijeni nepotpunim, zatražiti od
ugostitelja njegovu dopunu.
(4) Mišljenje Povjerenstva potpisuje predsjednik Povjerenstva.
(5) Na negativno mišljenje Povjerenstva ugostitelj ima pravo podnijeti
prigovor Hrvatskoj obrtničkoj komori. Odlukom Skupštine Hrvatske obrtničke
komore, prenose se ovlasti na Komisiju za prigovore pri Upravnom odboru
Hrvatske obrtničke komore.
(6) Ugostitelj ima pravo prigovora Hrvatskoj obrtničkoj komori i ukoliko
Povjerenstvo mišljenje ne donese u roku od 3 mjeseca.
Članak 5.
Posebni standard može se utvrditi za sljedeće vrste ugostiteljskih objekata:
– restoran,
– gostionica,
– kavana
– krčma,
– konoba,
– klet,
– hotel baština (heritage)
– hotel,
– aparthotel.
Članak 6.
(1) Posebni standard utvrđuje rješenjem Ministarstvo odnosno nadležni ured
na zahtjev ugostitelja.
(2) Uz zahtjev ugostitelj je dužan priložiti mišljenje Povjerenstva iz članka 4.
stavka 1. ovoga Pravilnika.
(3) Ugostitelj snosi sve troškove postupka utvrđivanja Posebnog standarda
te trošak izrade standardizirane ploče. Odluku o visini troškova rada
Povjerenstva iz članka 3. ovoga Pravilnika donosi Upravni odbor Hrvatske
obrtničke komore
(4) Primjerak rješenja iz stavka 1. ovog članka dostavlja se radi evidencije
Hrvatskoj obrtničkoj komori.
Članak 7.
(1) Posebni standard označava se standardiziranom pločom koja sadrži naziv
Posebnog standarda na hrvatskom i engleskom jeziku i odgovarajuću grafiku.
(2) Grafičko rješenje i tehnički uvjeti standardizirane ploče s oznakom
Posebnog standarda utvrđeni su ovim Pravilnikom u Prilogu 2.
(3) Standardiziranu ploču iz stavka 1. ovoga članka mogu proizvoditi fizičke i
pravne osobe (obrtnici, trgovci pojedinci, trgovačka društva, zadruge) koji za
tu proizvodnju pribave prethodnu suglasnost Ministarstva.
Članak 8.
(1) Standardizirana ploča mora biti istaknuta na ulazu u ugostiteljski objekt
sukladno odredbi članka 9. točke 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
(2) Ugostitelj je dužan stalno za vrijeme rada ispunjavati uvjete za Posebni
standard sukladno ovom Pravilniku.
Članak 9.
(1) Ugostitelj ima pravo podnijeti zahtjev za prestanak važenja rješenja o
utvrđivanju Posebnog standarda, o čemu je Ministarstvo odnosno nadležni
ured donosi rješenje.
(2) Povjerenstvo ima pravo predložiti donošenje rješenja o prestanku važenja
rješenja o utvrđivanju Posebnog standarda ukoliko utvrdi da ugostitelj više
ne ispunjava uvjete za dodjelu Posebnog standarda, o čemu Ministarstvo
odnosno nadležni ured donosi rješenje.
Članak 10.
(1) Sve vrste ugostiteljskih objekata mogu u jelovniku uz naziv jela s Popisa
jela, koristiti oznaku koja označava da se radi o jelu s Popisa jela.
(2) Ugostiteljski objekti koji su ishodili mišljenje Povjerenstvo iz članka 2.
stavka 4. ovoga Pravilnika mogu uz naziv jela koje se smatra autohtonim
hrvatskim jelom koristiti oznaku iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Grafičko rješenje oznake iz stavka 1. ovoga članka utvrđeno je ovim
Pravilnikom u Prilogu 3.
Članak 11.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim
novinama«.
Klasa: 011-01/11-01/42
Urboj: 529-01-11-05
Zagreb, 29. svibnja 2011.
Ministar
Damir Bajs, v. r.
www.zg-ugostitej.hr
GOST
13
PReDSTaVljaNje
PRILOG 1.
POPIS JeLa GaSTRONOMSKe BaŠTINe
Popis jela čine sljedeće grupe jela:
1. HLADNA PREDJELA, KRUH I PECIVA
2. TOPLA PREDJELA
3. JUHE
4. VARIVA I OSTALA JELA SA ŽLICOM
5. GLAVNA JELA
6. PRILOZI
7. SALATE
8. DESERTI
1. HLADNA PREDJELA,
KRUH I PECIVA
t"35*Ǝ0,&66-+6
t#","-"3/"#*+&-0
t#&ƍ"34,"4"53*$"
t#&/,07"Ǝ,*13*4/"$
t#*+&-*,0#"4*
tƎ&À/+07,&
tƎ7"3$*
t%6(03&À,"Ç6-+*$"
t'";"//"(30'074,*41"À5&50.0%13&1&-*$"
t(07&å*+&;*,
t)-"%&5*/"
t)3#"50%7&13"64+&$,"/0+."45*
t*/ƍ6/*60$56*6-+6
t*;#03)37"54,*)4*3&7",0;+*4*307Ǝ+*4*3,3"7-+*4*316*/",0;+"
VELEBITSKA, BASA LIČKA, PAŠKI SIR, SIR IZ ULJA, ŠKRIPAVAC, DIMLJENI SIR,
PRGICE, TUROŠ SIR…)
t+"%3"/4,*3",07*/"4"-"56
t,".&/*$&
t,04"/"."45
t,36)%0."ƍ*OVäOBKFQSJQSFNBVPCKFLUV
,6,636;/*#*+&-*
KRUH S MASLINAMA, KADULJOM I ORIGANOM, ZMESNI KRUH, KRUH OD
FRMENTUNA, SOČNI KRUH)
t,37"7*$&
t,6-&/
t-"/&5*/"403&)/+"Ǝ0.
t."3*/"%"0%3*#"+"%3"/4,0(.03"
t.&40*;#"/+*$&-0%3*$&5*#-*$&
t.6;("7$*4,36.1*30.
t1"4537"%*.-+&/"
t1"À5&5"0%'";"/"
t1"À5&5"0%,016/"
t1"À5&5"0%3*#"*;)37"54,*)3*+&,"
t1"À5&5"0%3*#"*;+"%3"/4,0(.03"
t10("Ǝ"0%5*,7*/*),0À5*$"*-*,0À*Ǝ/+",
t10("Ǝ"4"4-"/*.43%&-"."*-6,0.
t10("Ǝ*$&0%4*3"
t13&4/"$o4-"/*
t13À65
t4"-"."Ç%3&#&Ǝ"
t4"-"5"x7"3"Ç%*/j
t4"-"5"0%(07&%*/&
t4"-"5"0%)0#05/*$&
t4"-"5"0%,0,0À+&(.&4"/"4-"70/4,*/"Ǝ*/
t4"-"5"0%.034,*)16Ç&7"*+&Ç&7"
t4"-"5"0%04-*ƍ"
t4"-"5"0%4-"/*)*/ƍ6/"
t4"-"5"0%4.6$/+"*,6)"/*)+"+"
t4"-"5"À0,"Ǝ,"
t4"53*$"
14
GOST
broj 4 / kolovoz 2011.
t4"703
t43%&-&4-"/&
t47+&Ç*4*34"73)/+&.
tÀ0,0tÀ1&,1"/$&5"%0."ƍ*
tÀ536/$*
tÀ6/,"6,36)6
tÀ7"3(-13&4763À5
t53%&,
t56/*/"66-+6
t7"3"Ç%*/4,*,-*1*Ǝ
t7*À,"10("Ǝ"
2. TOPLA PREDJELA
t"35*Ǝ0,&4(3"À,0.
t#"4"4130+0.
t#6;"3"
t$*$7"3"
tƎ&163,&/"1-&76
tƎ*,."À*473)/+&.
t%*7*/"4,30.1*30.*10)"/*.43%&-"."
t'3*("/"+"/+&ƍ",37
t'3*5"+"4"À1"30("."
t'3*563"4,6)"/*.(3".1&3*."
t'3,"/","À*$"413&1&Ǝ&/*.4-"/*.73)/+&.
t(".#"-0$*
t(6-"À4,&-+0.
t*/ƍ6/*6,03*
t+"+&/"1-&76
t+&Ǝ.&/"$0%73("/+"
t+&53*$"4-6,0.
t,"+("/"4"46)0.)0#05/*$0.À50,"-+
t,"À/+"Ǝ"o6.",0%73("/+"
t,"À/+",*4-"/*
t,3"'*4-"/*
t,3".10("Ǝ*$&4"Ǝ7"3$*."
t,31*$&4%0."ƍ0.À6/,0.
t,31*$&4";&-+&.
t,6,&*À1"30(&4,36.1*30.
t,6,636;/*5301"/&$
t-*Ǝ,"10("Ǝ"4"4*30.
t-01"3"/Ǝ*ƍ43*Ç*
t-6/*$&
t."4/*$"
t.-*/$*/"7"3"Ç%*/4,*
t/"#6+",0%À1"30("
t/"%+&7&/&3"+Ǝ*$&/"13*.034,*
t/".";0%Ǝ7"3","
t/0/*/","/"7"$"
t1&Ǝ&/"+"+$"4,636;/*..&-0.
t101"3"
t101"3"0%3*#&
t3"(60%16Ç&7"4#*+&-0.,"À0.
t3*Ç05$3/*
t3*Ç054.034,*.1-0%07*."*;+"%3"/4,0(.03"
t3*Ç054."35*/Ǝ*$"."
t3*Ç054,3"%*/4,*
t36%"34,"(3&#-*$"
t401"3/*,
tÀƎ*1"/$*4"47+&Ç*.4*30.*,04"/0.."45*
tÀ1"-&5"/"7*/6
tÀ1"30(&%*7-+&4+"+*."
Nastavak Popisa nastavit ćemo u sljedećem broju.
OTVOReNo PisMO
Njemačka ima porez od 7%, ne zanima
ih što je Francuska kao velika zemlja
skinula svoj porez poslije ulaska u EU,
ne zanima ih što jadna Hrvatska ima
23% i što treba konkurirati susjednim zemljama, a kako? Možda samo
mali pokazatelj usporedbe kad smo
dodirnuli Njemačku. Usporedbom
cijena ugostiteljskih potrepština kod
nas u Zagrebu i Münchenu, ostali smo
zgroženi. Cijene tamo su otprilike za
oko 30% niže nego kod nas, a da stvar
bude ljepša usporedbu smo načinili u
istom trgovačkom centru koji posluje i
kod nas. Kako će biti kad uđemo u EU,
voljeli bi čuti odgovor na to pitanje.
4. Pitanje odgoja, školstva i
zdravstva
ŽIVOT NAŠ
OBRTNIČKI
K
olege, članovi redakcijskog
odbora ili našeg Odbora za
informiranje svakodnevno se
susreću s nekoliko tema koje
su kontinuirano prisutne u životu i radu
nas obrtnika. O tim problemima već
dugi niz godina razgovaraju i razglabaju
obrtnici na svakom mjestu i u svakoj
prilici. Prioritetna tema je ravnopravnost
s ostalim gospodarskim subjektima
koju, za sada, mi obrtnici ne možemo
ni sanjati. Posebno su zaboravljeni
ugostitelji! Navodimo neke od tema, od
kojih je svaka naša rak rana koja nas boli
i koja se nikako ne liječi.
1. Pitanje garancije obrtničkog
poslovanja osobnom
imovinom
obrtnik državi garantira cjelokupnom
svojom imovinom što je velika nepravda u usporedbi s ostalim gospodarskim subjektima. “OSTALI SUBJEKTI“
ne garantiraju državi ničime, njihove
garancije stečajem padaju u vodu i
ne daju nikakvu garanciju uspješnosti
poslovanja. Nadalje je situacija prodaje
nekretnina u vlasništvu jednog i
drugog poslovnog subjekta. Prodajom
dionica država ne stiče nikakvu korist,
dok mi obrtnici moramo platiti porez
na promet nekretnina. Pa to je da lud
…. zbunjenog. Ogromne nekretnine
mijenjaju vlasništvo, a država ne dobije
ni kinte. Oni nisu obrtnici kojima se i tu
dere koža.
2. Pitanje poticaja i
pitanje kreditnih linija
kojima bi se ugostitelji mogli koristiti za
unapređenje i proširenje svoje djelatnosti, no za njih je to “TABU TEMA“, ili
nam možda vlasti i relevantni sugovornici mogu poreći naše tvrdnje?
Za nas nema poticaja ni u kojem obliku
dok se ostalima poticaji dijele šakom
i kapom, a što nas dovodi u sumnju i
pomisao da se sredstva iz poticaja troše
“BEZ KONTROLE O SVRSI UTROŠENOG“.
3. Pitanje konkurentnosti
naše zemlje u turističko gospodarstvenom smislu je tuga, jad i žalost. Zašto
je to tako? Povirite u susjedne zemlje i
dobit ćete odgovor.
PDV kod nas iznosi 23 % što je za državu
malo, ali kako je to kod onih iz direktne konkurencije? To je pitanje koje
budi pažnju zainteresiranih, ali nikako
ne zanima one koji su smjestili svoju
životnu orijentaciju i osiguranje osobne
i obiteljske egzistencije na državne
jasle, njih boli briga. Ne zanima ih što
je krucijalno pitanje svake države i svakog naroda. Ono je osnovni pokretač i
zalog opstanka i budućnosti. Koliko koja
zemlja ulaže u školstvo toliko će na kraju i ubrati. Koliko pak mi dajemo, koliko
ulažemo u školstvo, posebno za obrazovanje u ugostiteljstvu, koliko praktične
nastave imaju učenici koji se školuju za
naša zanimanja. Bez praktične nastave
jadna nam majka obrtnička i jadna naša
budućnost. Slastičari će nestati, a imat
ćemo samo konfekcijsku proizvodnju.
Isto tako je i s opstankom zdravstva.
5. Pitanje odlaska u mirovinu
je stvar kao da ste taknuli “Pandorinu
kutiju“. Obrtnici odlaze u mirovinu jako
kasno ili nikako, rade do svoje smrti.
Nekada smo imali skoro milijardu novaca u našem mirovinskom fondu, istina
je kako su to, prije dvadeset godina, bile
jadne bezvrijedne njemačke marke. Da
je tako ne bi ih valjda Nijemci mijenjali
za današnje euriće. Činjenica da smo taj
fond imali, a više ga nemamo. Otišao je
nekome za kredit na 99 godina uz 1%
kamata. Nas je tada radilo dvanaest,
a u mirovini je bio jedan. Danas nas
radi osam, a u mirovini je jedan, ali bez
našeg fonda: pripojili su nas sveukupnom mirovinskom fondu u kojem
ćemo uskoro imati jedan radi, a jadan
u mirovini i onda se čudimo kako to da
su mirovine nikakve. Obrtnik je prisiljen
raditi dok je živ kako bi mogao živjeti,
jer ga inače čeka današnja mirovina
bez našeg nestalog starog dobrog
mirovinskog fonda. Zanima nas hoće li
se današnje obrtničke asocijacije i oni
koji ih predvode snaći u tom rašomonu i
pronaći izlazak iz te “Pandorine kutije“u
koju smo, ne svojom voljom, dovedeni,
ne za 99 godina uz jedan posto kamata, već za cijeli život, na žalost, naš
obrtnički!
www.zg-ugostitej.hr
GOST
15
ZaKONODaVstVO
Poslovnom prostorijom smatraju se jedna ili više prostorija u
poslovnoj ili stambenoj zgradi namijenjenih obavljanju poslovne
djelatnosti koje, u pravilu, čine građevinsku cjelinu i imaju zaseban
glavni ulaz.
Garaža je prostor za smještaj vozila.
Garažno mjesto je prostor za smještaj vozila u garaži.
KONaČNi
PRiJeDLOG
ZaKONa
o zakupu i kupoprodaji
poslovnoga prostora
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju zasnivanje i prestanak zakupa poslovnoga
prostora te međusobna prava i obaveze zakupodavca i zakupnika, kao
i kupoprodaja poslovnoga prostora u vlasništvu Republike Hrvatske,
županije, Grada Zagreba, grada ili općine (u daljnjem tekstu: jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave),
Pod kupoprodajom poslovnoga prostora iz članka 1. stavka 1. ovoga
Zakona podrazumijeva se i prodaja suvlasničkog dijela na određenom
poslovnom prostoru.
Predmetom kupoprodaje po odredbama ovoga Zakona mogu biti
i poslovni prostori iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, koji u smislu
Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara imaju svojstvo kulturnog
dobra, pod uvjetima propisanim u tom Zakonu.
Na zakupne odnose koji nisu uređeni ovim Zakonom primjenjuju se
opći propisi obveznoga prava o zakupu.
Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na slučajeve privremenoga
korištenja poslovnoga prostora ili dijela poslovnoga prostora radi
održavanja sajmova, priredaba, predavanja, savjetovanja, skladištenja
i čuvanja robe ili u druge slične svrhe, a koje korištenje ne traje duže
od 30 dana.
Članak 2.
Pod sadašnjim zakupnikom u smislu članka 33. ovoga Zakona smatra
se zakupnik poslovnoga prostora koji ima sklopljen ugovor o zakupu
i koji obavlja u tom prostoru dopuštenu djelatnost, ako taj prostor
koristi bez prekida u trajanju od najmanje 5 godina.
Pod sadašnjim korisnikom u smislu članka 33. ovoga Zakona smatra
se i korisnik poslovnoga prostora koji nema sklopljen ugovor o
zakupu i koji obavlja u tom prostoru dopuštenu djelatnost, a protiv
kojega se ne vodi postupak radi ispražnjena i predaje poslovnoga
prostora te koristi taj prostor bez prekida u trajanju od najmanje 5
godina.
Poslovnim prostorom u smislu ovoga Zakona smatraju se poslovna
zgrada, poslovna prostorija, garaža i garažno mjesto.
Poslovnom zgradom smatra se zgrada namijenjena obavljanju
poslovne djelatnosti ako se pretežitim dijelom i koristi u tu svrhu.
16
GOST
broj 4 / kolovoz 2011.
Članak 3.
Općinsko ili gradsko vijeće, odnosno Gradska skupština Grada
Zagreba može svojom odlukom propisati da se poslovni prostor u
zgradama u vlasništvu općine ili grada koje se nalaze u određenim
ulicama, dijelovima ulica ili na određenim trgovima može koristiti za
obavijanje samo određenih djelatnosti.
Ukoliko se radi o tradicijskim ili deficitarnim zanimanjima, općinsko
ili gradsko vijeće, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba će
prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka pribaviti mišljenje
udruženja obrtnika ili područne obrtničke komore.
Ako zakupnik, s kojim je sklopljen ugovor o zakupu poslovnoga
prostora, promijeni namjenu poslovnoga prostora utvrđenu odlukom
iz stavka 1. ovoga članka, ugovor o zakupu raskida se po sili zakona.
Ukoliko dođe do raskida ugovora o zakupu sukladno stavku 3. ovoga
članka zakupodavac raspisuje novi javni natječaj za davanje u zakup
poslovnoga prostora. Raniji zakupnik, koji sudjeluje na novom javnom
natječaju, nema prvenstveno pravo na sklapanje ugovora o zakupu.
II. ZASNIVANJE ZAKUPA
Članak 4.
Zakup poslovnoga prostora zasniva se ugovorom o zakupu.
Ugovor o zakupu poslovnoga prostora Republika Hrvatska, odnosno
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može sklopiti
s fizičkom ili pravnom osobom koja ima dospjelu nepodmirenu
obvezu prema državnom proračunu i jedinicama lokalne i područne
(regionalne) samouprave, osim ako je sukladno posebnim propisima
odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza, pod uvjetom da se
fizička ili pravna osoba pridržava rokova plaćanja.
Ugovor o zakupu poslovnoga prostora mora biti sastavljen u pisanom
obliku, a kada ga kao zakupodavac sklapa Republika Hrvatska,
odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i
potvrđen (solemniziran) pojavnom bilježniku.
Ugovor o zakupu sklopljen protivno odredbi stavaka 2. i 3. ovoga
članka ništetan je.
Zakupodavac je dužan primjerak ugovora o zakupu dostaviti
nadležnoj poreznoj upravi.
Ugovorom o zakupu poslovnoga prostora obvezuje se zakupodavac
predati zakupniku određeni poslovni prostor na korištenje, a zakupnik
se obvezuje platiti mu za to ugovorenu zakupninu.
Ugovor iz stavka 1. ovoga članka treba sadržavati:
- naznaku ugovornih strana,
- podatke o poslovnom prostoru,
- djelatnost koja će se obavljati u poslovnom prostoru,
- odredbe o korištenju zajedničkih uređaja i prostorija u zgradi,
- rok predaje poslovnoga prostora zakupniku,
- vrijeme na koje je ugovor sklopljen,
- iznos zakupnine,
- pretpostavke i način izmjene zakupnine,
- mjesto i vrijeme sklapanja ugovora.
Članak 6.
Poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinice lokalne
i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba u njihovu
vlasništvu ili pretežitom vlasništvu daje se u zakup putem javnoga
natječaja.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka ugovor o zakupu
poslovnoga prostora sklapa se bez javnog natječaja kada ga sklapaju
međusobno Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave,
odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave, te pravne
osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske,
odnosno pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako je to u interesu i
cilju općega, gospodarskog i socijalnog napretka njezinih građana.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka zakupodavac će
sadašnjem zakupniku poslovnoga prostora koji u potpunosti izvršava
obveze iz ugovora o zakupu, najkasnije 60 dana prije isteka roka na
koji je ugovor sklopljen ponuditi sklapanje novog ugovora o zakupu
na određeno vrijeme - ne dulje od 5 godina.
Ako sadašnji zakupnik ne prihvati ponudu iz stavka 3. ovoga članka
u roku od 30 dana, zakupni odnos je prestao istekom roka na koji
je ugovor sklopljen, a zakupodavac će, nakon stupanja u posjed
tog poslovnoga prostora raspisati javni natječaj za davanje u zakup
poslovnoga prostora u kojem početni iznos zakupnine ne može biti
manji od iznosa zakupnine koji je ponuđen sadašnjem zakupniku iz
stavka 3. ovoga članka, ako će se u prostoru nastaviti obavljanje iste
djelatnosti.
Uvjeti i postupak natječaja određuju se u skladu s odlukom Agencije
za upravljanje državnom imovinom, županijske skupštine, Gradske
skupštine Grada Zagreba, odnosno općinskoga ili gradskoga vijeća.
Postupak natječaja provodi i odluku o najpovoljnijoj ponudi donosi
Agencija za upravljanje državnom imovinom, župan, gradonačelnik
Grada Zagreba, gradonačelnik ili općinski načelnik, odnosno od
njih ovlašteno tijelo, a za pravne osobe u njihovom vlasništvu ili
pretežitom vlasništvu nadležno tijelo utvrđeno aktima te pravne
osobe.
Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja uz
ispunjenje uvjeta iz natječaja sadrži i najviši iznos zakupnine.
Prvenstveno pravo na sklapanje ugovora o zakupu poslovnoga
prostora imaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ukoliko ispunjavaju
uvjete iz natječaja, iz ovoga Zakona i prihvate najviši ponuđeni iznos
zakupnine.
Ugovor o zakupu sklopljen protivno odredbama ovoga članka
ništetan je.
Odredbe ovoga članka odnose se i na poslovni prostor koji je još
uvijek upisan u zemljišnim knjigama kao društveno vlasništvo na
kojem Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave i druge pravne osobe imaju pravo raspolaganja ili
korištenja.
III. PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANA
Članak 7.
Zakupodavac je dužan predati zakupniku poslovni prostor u roku
utvrđenom ugovorom.
Ako zakupodavac ne preda zakupniku poslovni prostor u
ugovorenom roku, zakupnik može svoje pravo ostvariti tužbom ili
raskinuti ugovor o zakupu.
U slučaju iz stavka 2. ovoga članka zakupnik ima pravo na naknadu
štete.
Članak 8.
Zakupodavac je dužan zakupniku predati poslovni prostor u stanju
utvrđenom ugovorom.
Ako ugovorom nije utvrđeno u kakvom stanju zakupodavac predaje
zakupniku poslovni prostor smatra se daje poslovni prostor predan u
stanju prikladnom za obavljanje djelatnosti predviđene ugovorom.
Članak 9.
Prilikom primopredaje poslovnoga prostora ugovorne strane
sastavljaju zapisnik u koji se unose podaci o stanju poslovnoga
prostora.
Ako zakupodavac ne preda zakupniku poslovni prostor u stanju
utvrđenom ugovorom, odnosno ovim Zakonom, zakupnik ima pravo
raskinuti ugovor o zakupu, ili tražiti razmjerno sniženje zakupnine,
ili na teret zakupodavca sam dovesti poslovni prostor u takvo stanje,
ako to nije učinio zakupodavac nakon što gaje zakupnik na to pozvao
i ostavio mu za to primjeren rok.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, zakupnik ima pravo na naknadu
štete.
Primjerenim rokom smatra se rok u kojem se određeni radovi mogu
izvesti uzimajući u obzir pripreme, mjesto i prilike pod kojima se
radovi moraju izvesti.
Članak 11.
Ako za vrijeme trajanja zakupa nastane potreba da se na poslovnom
prostoru, radi njegova održavanja u stanju u kojem gaje zakupodavac
dužan održavati izvrše popravci koji padaju na teret zakupodavca,
zakupnik je dužan bez odgađanja o tome pisano obavijestiti
zakupodavca i odrediti mu za to primjeren rok.
Ako zakupodavac u primjerenom roku ne izvrši popravke koje je
dužan izvršiti, zakupnik ima pravo na teret zakupodavca sam izvršiti
popravke ili raskinuti ugovor o zakupu.
Ako je zakupnik sam izvršio popravke, a nije prethodno pisano
obavijestio zakupodavca o potrebi popravaka i ostavio mu za to
primjeren rok, odgovara zakupodavcu za štetu koju ovaj trpi zbog
toga propuštanja, osim u slučaju hitnih popravaka.
Članak 12.
Za vrijeme trajanja popravaka radi održavanja poslovnoga prostora
u stanju u kojem gaje zakupodavac dužan održavati i koji padaju na
teret zakupodavca, kao i radova na javnim površinama, pročelju i
krovištu zgrade, a zbog kojih zakupnik nije mogao koristiti poslovni
prostor, zakupnik nije dužan plaćati zakupninu.
Ako se u slučaju iz stavka 1. ovoga članka radi o djelomičnoj
ograničenosti u obavljanju poslovne djelatnosti, zakupnik je dužan
plaćati razmjerni dio zakupnine.
Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na slučajeve
neznatnoga ometanja.
Članak 13.
Za vrijeme trajanja zakupa zakupodavac ima pravo izvršiti radove
u svrhu uređenja prostora ili radi sniženja troškova energije i
održavanja.
Zakupodavac je dužan najkasnije dva mjeseca prije početka radova
pisano obavijestiti zakupnika o vrsti, početku i opsegu radova, roku
trajanja radova kao i o novoj visini zakupnine.
Zakupnik ima pravo u roku od mjesec dana od dana primitka
obavijesti iz stavka 2. ovoga članka raskinuti ugovor o zakupu i u
istom roku o tome obavijestiti zakupodavca, kojem je u daljnjem roku
od 15 dana od poslane obavijesti dužan prostor predati u posjed.
U slučaju zlouporabe prava iz stavka 1. ovoga članka zakupodavac
odgovara zakupniku za pretrpljenu štetu.
Članak 14.
Ako zakupnik zbog radova iz članka 13. ovoga Zakona ne raskine
ugovor o zakupu, ima prava utvrđena člankom 12. ovoga Zakona,
osim prava na naknadu štete zbog izmakle dobiti.
Zakupnik ima pravo i na izmaklu dobit ako zakupodavac ne završi
radove u roku navedenom u obavijesti iz članka 13. ovoga Zakona,
osim ako radovi nisu završeni zbog okolnosti za koje zakupodavac
nije odgovoran.
Članak 15.
Zakupnik ne smije bez izričite pisane suglasnosti zakupodavca činiti
preinake poslovnoga prostora kojima se bitno mijenja konstrukcija,
raspored, površina, namjena ili vanjski izgled poslovnoga prostora.
Ako zakupnik bez suglasnosti zakupodavca, odnosno unatoč
njegovu protivljenju izvrši preinake ili nastavi s izvođenjem radova,
zakupodavac ima pravo raskinuti ugovor.
U slučaju iz stavka 2. ovoga članka zakupodavac ima pravo na
naknadu štete.
Članak 16.
Zakupnik je dužan zakupodavcu platiti ugovorom utvrđeni iznos
zakupnine u roku utvrđenom ugovorom.
Ukoliko je zakupodavac Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne
i područne (regionalne) samouprave zakupnik je dužan zakupninu
plaćati mjesečno unaprijed i to najkasnije do desetoga dana u
mjesecu.
Članak 17.
Zakupnik je dužan plaćati naknadu za troškove korištenja zajedničkih
uređaja i obavljanja zajedničkih usluga u zgradi u kojoj se nalazi
poslovni prostor po njihovom dospijeću, ako nije drukčije ugovoreno.
Smatra se da naknada za troškove iz stavka 1. ovoga članka nije
uračunata u zakupninu ako to nije izričito ugovoreno.
Zakupnik snosi troškove tekućega održavanja poslovnoga prostora,
ako nije drukčije ugovoreno.
Pod tekućim održavanjem smatra se čišćenje, soboslikarski radovi,
sitniji popravci na instalacijama i slično.
Zakupnik je dužan o svomu trošku izvršiti popravke oštećenja
poslovnoga prostora koja je sam prouzročio ili su ih prouzročile osobe
koje se koriste poslovnim prostorom zakupnika.
Zakupnik ne odgovara za pogoršanje stanja poslovnoga prostora,
uređaja i opreme koje je nastalo zbog redovitoga korištenja.
www.zg-ugostitej.hr
GOST
17
ZaKONODaVstVO
Članak 19.
Zakupnik nema pravo poslovni prostor ili dio poslovnoga prostora
dati u podzakup, osim ako nije drukčije ugovoreno.
Na ugovor o podzakupu poslovnoga prostora na odgovarajući se
način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na zakup
poslovnoga prostora.
Zakupniku iz članka 6. stavka 8. ovoga Zakona nije dopušteno
poslovni prostor na kojem je zasnovao zakup na temelju uvjeta iz te
odredbe, dati taj poslovni prostor u podzakup.
Članak 20.
Nakon prestanka zakupa zakupnik je dužan predati zakupodavcu
poslovni prostor u stanju u kojemu gaje primio, ako nije drukčije
ugovoreno ili propisano ovim Zakonom.
Članak 21.
U slučaju iz članka 20. ovoga Zakona zakupnik ima pravo odnijeti
uređaje koje je ugradio u poslovni prostor, ako se time ne oštećuje
poslovni prostor.
IV. PRESTANAK ZAKUPA
Članak 22.
Ugovor o zakupu poslovnoga prostora sklopljen na određeno vrijeme
prestaje istekom vremena na koji je sklopljen.
Ugovor o zakupu poslovnoga prostora sklopljen na neodređeno
vrijeme prestaje otkazom.
Ugovor o zakupu poslovnoga prostora sklopljen na neodređeno
vrijeme ne može na temelju otkaza prestati prije isteka jedne godine
od dana sklapanja, ako ugovorom nije drukčije određeno.
Članak 24.
Ugovor o zakupu poslovnoga prostora sklopljen na neodređeno
vrijeme na temelju otkaza prestaje danom isteka otkaznoga roka.
Otkazni rok je vrijeme između dana dostave otkaza protivnoj strani i
dana kad prestaje zakup.
Ako ugovorom nije utvrđen, otkazni rok iznosi 30 dana.
Ako ugovorom nije drukčije određeno, otkaz se može dati samo
prvoga ili petnaestoga dana u mjesecu.
Članak 25.
Ugovor o zakupu sklopljen na neodređeno vrijeme otkazuje se
pisanim otkazom koji se dostavlja poštom preporučeno, a otkazom
putem javnoga bilježnika kada je ugovor potvrđen (solemniziran)
pojavnom bilježniku.
Ako se ugovor o zakupu otkazuje putem javnoga bilježnika, javni
bilježnik o priopćenom otkazu sastavlja zapisnik i poduzima radnje
propisane posebnim zakonom.
Zapisnik iz stavka 2. ovoga članka koji sadrži izjavu potpisanu po
protivnoj strani da se ne protivi otkazu ima snagu ovršne isprave.
U slučaju iz stavka 2. ovoga članka ovrha se može tražiti na temelju
ugovora o zakupu i zapisnika iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 26.
Zakupodavac može otkazati ugovor o zakupu u svako doba, bez
obzira na ugovorne ili zakonske odredbe o trajanju zakupa ako:
zakupnik i poslije pisane opomene zakupodavca koristi poslovni
prostor protivno ugovoru ili mu nanosi znatniju štetu koristeći ga bez
dužne pažnje,
zakupnik ne plati dospjelu zakupninu, u roku od petnaest dana od
dana priopćenja pisane opomene zakupodavca,
zakupodavac, zbog razloga za koje on nije odgovoran, ne može
koristiti poslovni prostor u kojem je obavljao svoju djelatnost, pa
zbog toga namjerava koristiti prostor koji drži zakupnik.
Zakupnik može otkazati ugovor o zakupu poslovnoga prostora u
svako doba, bez obzira na ugovorne ili zakonske odredbe o trajanju
zakupa, ako zakupodavac u primjerenom roku koji mu je zakupnik za
to ostavio ne dovede poslovni prostor u stanje u kojemu ga je dužan
predati, odnosno održavati.
Članak 28.
Ugovor o zakupu poslovnoga prostora sklopljen na određeno ili na
neodređeno vrijeme svaka ugovorna strana može otkazati u svako
doba, ako druga ugovorna strana ne izvršava svoje obveze utvrđene
ugovorom ili ovim Zakonom.
18
GOST
broj 4 / kolovoz 2011.
Članak 29.
Prilikom predaje ispražnjenoga poslovnoga prostora sastavlja se
zapisnik o stanju u kojemu se nalazi poslovni prostor u vrijeme
predaje.
Ako prilikom predaje nije sastavljen zapisnik smatra se da je poslovni
prostor predan u ispravnom stanju.
Članak 30.
Zakup ne prestaje kad treća osoba kupnjom ili po drugoj osnovi
stekne od zakupodavca poslovni prostor.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka treća osoba stupa u prava i obveze
zakupodavca.
Članak 31.
Zakup ne prestaje smrću, odnosno promjenom pravnoga položaja
zakupnika, ako ugovorom nije drukčije određeno.
U slučaju iz stavka 1. ovoga članka nasljednici, odnosno pravni
slijednici stupaju u prava i obveze zakupnika.
Članak 32.
Za rješavanje spora između zakupodavca i zakupnika o međusobnim
pravima i obvezama iz ugovora o zakupu te za ispražnjene
poslovnoga prostora nadležan je sud.
V. KUPOPRODAJA POSLOVNOGA PROSTORA U VLASNIŠTVU
REPUBLIKE HRVATSKE, ŽUPANIJA, GRADA ZAGREBA,
GRADOVA I OPĆINA
Članak 33.
Poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske, može se prodati
sadašnjem zakupniku iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona, koji uredno
izvršava sve obveze iz ugovora o zakupu, pod uvjetima i u postupku
propisanim ovim Zakonom i u skladu s uredbom koju će donijeti
Vlada Republike Hrvatske i to na temelju popisa poslovnih prostora
koji su predmet kupoprodaje koji će sastaviti Agencija za upravljanje
državnom imovinom, a koji će se javno objaviti.
Poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske, može se prodati
sadašnjem korisniku iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona, pod uvjetima
i u postupku propisanim ovim Zakonom i u skladu s uredbom koju
će donijeti Vlada Republike Hrvatske i to na temelju popisa poslovnih
prostora koji su predmet kupoprodaje koji će sastaviti Agencija za
upravljanje državnom imovinom, a koji će se javno objaviti.
Zahtjev za kupnju poslovnoga prostora u vlasništvu Republike
Hrvatske osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, podnose u roku od
90 dana od javne objave popisa poslovnih prostora koji su predmet
kupoprodaje Agenciji za upravljanje državnom imovinom.
Poslovni prostor u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave, može se prodati sadašnjem zakupniku iz članka 2.
stavka 1. ovoga Zakona, koji uredno izvršava sve obveze iz ugovora o
zakupu i druge financijske obveze prema jedinici lokalne i područne
(regionalne) samouprave, pod uvjetima i u postupku propisanim
ovim Zakonom i u skladu s odlukama koje će donijeti nadležna tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to na temelju
popisa poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje koji će se
javno objaviti.
Poslovni prostor u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave, može se prodati sadašnjem korisniku iz članka 2.
stavka 2. ovoga Zakona, pod uvjetima i u postupku propisanim
ovim Zakonom i u skladu s odlukama koje će donijeti nadležna tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to na temelju
popisa poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje koji će se
javno objaviti.
Zahtjev za kupnju poslovnoga prostora u vlasništvu jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave osobe iz stavaka 4. i 5.
ovoga članka, podnose u roku od 90 dana od javne objave popisa
poslovnih prostora koji su predmet kupoprodaje, tijelu jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave određenom propisom o
ustrojstvu lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Iznimno od odredbe stavaka 1. i 4. ovoga članka, pravo na kupnju
poslovnoga prostora, prema ovom Zakonu, može ostvariti zakupnik
koji se nalazi u zakupnom odnosu s Republikom Hrvatskom,
jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave, u trajanju
kraćem od pet godina ako je podmirio sve obveze iz ugovora o
zakupu i druge financijske obveze prema jedinici lokalne i područne
(regionalne) samouprave, a koji je:
- prije toga bio u zakupnom odnosu s jedinicom lokalne odnosno
područne (regionalne) samouprave, u ukupnom neprekinutom
trajanju od najmanje pet godina, ili prije toga bio u zakupnom
odnosu s jedinicom lokalne odnosno područne (regionalne)
samouprave i Republikom Hrvatskom, u ukupnom neprekinutom
trajanju od najmanje pet godina, ili
kao nasljednik obrtnika nastavio vođenje obrta ili kao član obiteljskog
domaćinstva preuzeo obrt, a bio je u zakupnom odnosu u ukupnom
neprekinutom trajanju od najmanje pet godina, u koje vrijeme se
uračunava i vrijeme zakupa njegova prednika, ili
morao napustiti poslovni prostor koji je koristio, zbog povrata toga
prostora u vlasništvo prijašnjem vlasniku, sukladno posebnom
propisu, a do tada je bio u zakupu u neprekinutom trajanju od
najmanje pet godina.
Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, poslovni prostor
u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave, može se prodati sadašnjem korisniku
toga prostora koji u njemu obavlja dopuštenu djelatnost, a koji je
taj prostor nastavio koristiti na temelju ranije sklopljenog ugovora o
zakupu kojem je prestala valjanost.
Poslovni prostor se može prodati sukladno odredbi stavka 8. ovoga
članka samo ukoliko je sadašnji korisnik poslovnoga prostora za cijeli
period korištenja toga prostora plaćao vlasniku poslovnoga prostora
naknadu za korištenje i sve troškove koji proizlaze iz korištenja
toga prostora. Sadašnjem korisniku poslovnoga prostora koji nije
djelomično ili u cijelosti plaćao vlasniku naknadu za korištenje
poslovnoga prostora kao ni troškove korištenja, poslovni prostor se
može prodati sukladno odredbi stavka 8. ovoga članka pod uvjetom
da tu naknadu i troškove korištenja u cijelosti podmiri prije sklapanja
ugovora o kupoprodaji.
Članak 34.
Pravo na kupnju poslovnoga prostora, ne može ostvariti zakupnik
poslovnoga prostora koji je isti dao u podzakup ili na temelju bilo
koje druge pravne osnove prepustio korištenje poslovnoga prostora
drugoj osobi.
Članak 35.
Poslovni prostor iz članka 1. ovoga Zakona prodaje se po tržišnoj
cijeni.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u slučaju kada se
poslovni prostor prodaje sadašnjem zakupniku, odnosno sadašnjem
korisniku pod uvjetima i u postupku iz članka 33. ovoga Zakona,
tržišna cijena umanjuje se za neamortizirana ulaganja sadašnjeg
zakupnika, odnosno sadašnjeg korisnika, koja su bila od utjecaja na
visinu tržišne vrijednosti poslovnoga prostora, s time da se visina
ulaganja zakupnika, odnosno korisnika priznaje najviše do 30%
tržišne vrijednosti poslovnoga prostora.
Sadašnjem zakupniku, odnosno sadašnjem korisniku se neće
priznati ulaganja u preinake poslovnoga prostora učinjene bez
suglasnosti zakupodavca osim nužnih troškova, kao ni ulaganja koja
je zakupodavac priznao u obliku smanjene zakupnine.
Tržišnu cijenu i vrijednost neamortiziranih ulaganja sadašnjeg
zakupnika, odnosno sadašnjeg korisnika utvrđuje ovlašteni sudski
vještak građevinske ili arhitektonske struke, s liste ovlaštenih sudskih
vještaka, a po odabiru vlasnika poslovnoga prostora.
Uredbom Vlade Republike Hrvatske, odnosno odlukom nadležnih
tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, utvrdit
će se lista tradicijskih i deficitarnih zanimanja kao i snošenje troškova
vještačkih nalaza.
Članak 36.
Plaćanje cijene poslovnoga prostora ugovara se odjednom, s time da
rok isplate ne može biti dulji od 90 dana od dana sklapanja ugovora.
Članak 37.
Zahtjevi za kupnju poslovnoga prostora u vlasništvu Republike
Hrvatske podnose se Agenciji za upravljanje državnom imovinom,
a za kupnju poslovnoga prostora u vlasništvu jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave tijelu nadležnom za njihovo
raspolaganje određenom propisom o ustrojstvu lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
Članak 38.
Odluku o kupoprodaji poslovnoga prostora iz članka 1. ovoga Zakona
donosi Agencija za upravljanje državnom imovinom, odnosno tijelo
koje je nadležno za raspolaganje nekretninama u jedinici lokalne i
područne (regionalne) samouprave.
Poslovni prostor ne može se prodati fizičkoj ili pravnoj osobi koja
ima dospjelu nepodmirenu obvezu prema državnom proračunu,
jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave,
zaposlenicima i dobavljačima, osim ako je sukladno posebnim
propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza, pod
uvjetom da se fizička ili pravna osoba pridržava rokova plaćanja.
Članak 39.
Na temelju odluke o kupoprodaji poslovnoga prostora iz članka
38. ovoga Zakona Agencija za upravljanje državnom imovinom te
općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan i kupac sklopit će
u roku od 90 dana od dana donošenja odluke ugovor o kupoprodaji
poslovnoga prostora.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 40.
Po odredbama ovoga Zakona Grad Zagreb, gradovi i općine mogu
davati u zakup poslovne prostore koji su bili u društvenom vlasništvu
s pravom korištenja Grada Zagreba, gradova i općina za koje se vode
postupci temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme
jugoslavenske komunističke vladavine, do pravomoćnog okončanja
tih postupaka.
Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu iz članka 35. ovoga
Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu s
ovim Zakonom donijet će svoje opće akte koji će pobliže urediti
kupoprodaju poslovnoga prostora u njihovom vlasništvu u roku od 90
dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 42.
Svi postupci započeti prema Uredbi o prodaji poslovnoga prostora u
vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 102/2007), a koji
nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po
odredbama ovoga Zakona.
Članak 43.
Parnični i ovršni postupci koji nisu pravomoćno okončani do stupanja
na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama ovoga Zakona.
Članak 44.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o
zakupu i prodaji poslovnoga prostora (Narodne novine, br. 91/96,
124/97, 174/2004 i 38/2009).
Članak 45.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim
novinama.
www.zg-ugostitej.hr
GOST
19
Novosti iz HOKa
UDRUŽENJE UGOSTITELJA ZAGREB
Broj: 146/2011-3
Zagreb, 22. srpnja 2011.
UDRUŽENJE UGOSTITELJA ZAGREB
- SVIM ČLANOVIMA
E-POŠTOM
PREDMET: PROVEDBA ZAKONA O ZABRANI I SPRJEČAVANJU OBAVLJANJA
NEREGISTRIRANE DJELATNOSTI
Poštovana / Poštovani
Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN br. 61/11), stupio je na dnagu 11. lipnja 2011.
godine.
Radi zaštite obrtnika koji legalno obavljaju svoju djelatnost od osoba koje tu djelatnost obavljaju neregistrirano,
Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore je na 4. sjednici održanoj 28. lipnja 2011. godine dogovorio postupak u
svezi primjene Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, a sa istim postupkom upoznat je
i suglasan Državni inspektorat Repulike Hrvatske.
Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore predlaže svim Udruženjima da upoznaju i obavijeste svoje članove o
navedenom Zakonu te o mogućnosti da u sjedištu udruženja obrtnika dostave obavijest o osobama za koje imaju
saznanja da obavljaju neregistriranu djelatnost u smislu tog Zakona. U obavijesti je potrebno dostaviti ime i prezime
za fizičke osobe ili naziv pravne osobe, adrese sjedišta i djelatnost za koju smatraju da se obavlja neregistrirano.
Poštujući načelo diskrecije, a u cilju izbjegavanja moguće greške i proizvoljnosti, predlaženo je da se zaprimljene
obavijesti proslijede područnoj komori koja će iste uputiti nadležnim inspekcijskim službama radi daljnjeg
postupanja.
Slijedom navedenoga, saznanja o osobama koje obavljaju neregistriranu djelatnost možete dostaviti u Udruženje
ugostitelja Zagreb osobno ili poštom na adresu:
- Udruženje ugostitelja Zagreb, Radauševa 3, Zagreb-Ravnice
- elektronskom poštom na: zg-ugostitelj@zg-ugostitelj.hr
- telefonom na: 01 2360 202 i
- telefaksom na: 01 2360 203.
aKTiVNosTi UDRUŽeNja
1. SJEDNICA ODBORA ZA
ORGANIZACIJU GASTRO DANA
UDRUŽENJA UGOSTITELJA
ZAGREB 2011. GODINE
S
ukladno Odluci Upravnog odbora, Broj: 129/2011-24 od 21. lipnja
2011. godine, kojom je osnovan Odbor za organizaciju Gastro
dana Udruženja ugostitelja Zagreb 2011., održana je 1. sjednica
Odbora u četvrtak, 7. srpnja 2011. Zbog velike važnosti ostvarenja
projekta “Gastro dani Udruženja“ Odbor smatra kako se moraju napraviti
dobre pripreme i kako se u ostvarenje trebaju uključiti i svi zainteresirani
članovi Udruženja. Isto tako Odbor je donio prijedlog odluke kojom
bi se napravila lista sudionika uz ponudu koju će predstaviti. Odbor je
zaključio kako se svim sudionicima mora dati adekvatna naknada za
sudjelovanje.Također Odbor prihvaća prijedlog usklađenja projekta nakon razgovora s direktoricom Turističke zajednice grada Zagreba. Odbor
je utvrdio kako je sjednica vrlo važna i kako za sljedeću treba pripremiti
stavove svih važnih relevantnih sudionika koji sudjeluju u ostvarenju
projekta.
20
GOST
broj 4 / kolovoz 2011.
OBRazoVaNje
JubilejI
UPISI UČENIKA
u srednje ugostiteljsko turističke škole
Posjetili smo dvije
zagrebačke škole koje
obrazuju učenike za zvanja
vezana uz turizam i
ugostiteljstvo
N
ajprije smo posjetili UGOSTITELJSKO TURISTIČKO
UČILIŠTE ZAGREB u Kombolovoj ulici broj 2. Zanimali su nas podaci o upisima, kako
su oni protekli kako bi i naši kolege
ugostitelji bili upoznati sa statističkim
podacima. Podatke smo dobili od
profesorice, gospođe Jadranke Nekić,
predsjednice izbornog povjerenstva.
Škola je ove godine upisala u 5 razreda kuhara po 30 učenika, ukupno
150, 3 razreda konobara s 32 učenika
što čini ukupno 96 učenika i 1 razred
slastičara s 32 učenika. Također je
upisano i dva razreda po 30 učenika
za zvanje turističko-hoteljerskog
komercijalista.
Turističko-hotelijerski
komercijalist
Ovaj četverogodišnji program
omogućuje proširenje znanja
tehnologije struke i iskorak je u
proširenju znanja stručnih i uže
stručnih nastavnih sadržaja potrebnih ugostiteljskom gospodarstvu.
Omogućava vertikalnu prohodnost
polaznika u području ugostiteljstva i
turizma, a istovremeno popunjava nedostatak stručnih kadrova u
ugostiteljskom gospodarstvu. Pored
znanja iz zanimanja kuhar, konobar
i slastičar, završeni učenici postaju
dobri organizatori koji više od drugih
poznaju tehnologiju struke. Širinom
svog znanja mogu obavljati visoke
organizacijske i tehnološki zahtjevne
poslove u hotelu, odjelu hrane i
pića, odnosno cjelokupnom hotelu,
visokokategoriziranim restoranima,
privatnim pansionima i slično. Obrazovanje za turističko-hotelijerskog
komercijalistu kvalitetna je nadopuna
postojećem sustavu obrazovanja u
ugostiteljstvu za potrebe našeg gospodarstva po uzoru na više europskih
zemalja (Austrija, Njemačka, Italija,
Slovenija) s visoko razvijenim strukovnim školstvom.
Potrebno je istaknuti kako je ove
godine ostalo neupisano 40 % djece i
kako su se upisali relativno kvalitetniji
učenici koji su garancija i kvalitetnije
provedbe savlađivanja nastavnog
plana i programa škole.
Druga škola koju smo posjetili je
Hoteljersko turstička škola u Zagrebu,
u Frankopanskoj ulici. Odmah treba
spomenuti kako se te dvije školske
ustanove razlikuju u svojim programima.
Hotelijersko-turistička škola usmjerena je na poticanje pozitivnog
odnosa prema učenju i radu u sektoru
turizma, te u tom kontekstu, svojim
nastavnim programom nastoji
uskladiti procese zajedničkog učenja
i praktične primjene naučenog u interesu stvaranja općeg i pojedinačnog
dobra.
Sadržaji nastavnih predmeta
škole usmjereni su na:
- razvoj komunikacijskih sposobnosti
učenika na materinjem i na stranim
jezicima (u školi se uče 3 obvezna
strana jezika),
- razumijevanje cjelovitosti gospodarstva i turizma kroz niz strukovnih
predmeta ( ugostiteljstvo, osnove turizma, organizacija poduzeća, knjigovodstvo, statistika, turistička geografija,
računovodstvo)
- što potpuniju informatičku pismenost koju učenici stječu tijekom
učenja poslovnog dopisivanja na
računalima i učenja primjene svih
programskih paketa u Windows
okruženju, te mogućnošću stjecanja
ECDL-diplome u školi.
Vrijedno je istaknuti da je nastavni
plan i program hrvatskog jezika i
matematike identičan gimnazijskom,
što je našim učenicima dobar temelj
za nastavak školovanja na svakom od
fakulteta.
Iz razgovora s izbornim povjerenstvom dobili smo podatke iz kojih je
vidljivo kako je u sedam razreda ove
godine upisano oko 200 učenika.
www.zg-ugostitej.hr
GOST
21
GoSti u GOSTU
KRaLJeVI
ULICe
S CeSTe
Na EUROVIZIJU
D
Predstavljamo vam
legende s Jelačić placa,
Kraljeve ulice koji su
jedinstveni po tome
što su s ceste dospjeli
na “Doru” te prestižan
europski festival
“Euroviziju”
22
GOST
broj 4 / kolovoz 2011.
avne 1987. godine iz vremena Univerzijade, svjetskih
studentskih šporstkih igara, na
zagrebačkom asfaltu pojavili su
se “Kraljevi ulice”. Univerzijada je Zagrebu
podarila uljepšane fasade i objekte koji su
svojim izgledom osvježili gradsku vizuru,
donijela je i mnogo izgrađenih i obnovljenih
športskih terena i stadiona. U rekordnom
vremenu je srušen i uređen donji dio “Stare
Tkalče”, danas turističke atrakcije grada.
Zagreb tih godina nije plaćao porez u
Beograd, u saveznu kasu. Lova mu je
velikodušno ostavljena da isfinancira
uređenje grada i športskih terena. Potsjetimo se da je tada na vlasti bio komunistički
režim, malo smekšana diktatura u kojoj se
nekoliko “Hrvata“ našlo na zajedničkim valovima ljubavi prema Hrvatskoj i športu. Mirko
Novosel - Glista je svojom umješnošću i
spretnosti (športskim i dolarskim vezama)
uspio uz pomoć vodećeg političara Jože
Vrhovca i drugova za Zagreb izboriti najveći
športski događaj svijeta poslije olimpijade,
Univerzijadu. Istina je kako je logo igara bila
“Ipsilijada” samo kako ne bi bilo slovo “U“,
omraženo slovo kojeg je službeni Beograd
želio izbaciti iz abecede!
Tada su naši dečki, vokalno instrumentalni
sastav “Kraljevi ulice” , uoči Univerzijade promovirali svoj prvi tonski zapis, prvu disketu
a iznjedrili su je uz financijsku pomoć naših
kolega ugostitelja Darka Belušića Bele –
restoran “Stara Tkalča”, Miroslava Gajinova
Pipe – “Kafe Mokša” i Slobodana Čimbura
Bobe – “Restoran Baltazar”.
Od tada je prošlo mnogo vremena da bi
Kraljevi shvatili (istina je kako im malo teže
ide u glavu, a lakše v …) da su zaista kraljevi
ulice.
KRaLJeVSKa PRIČa
Kao i u većini srednjeeuropskih gradova, na izgled hrvatske metropole i raspoloženje njezinih
građana bitno utječu meteorološke prilike,
osim ako se ne radi o Kraljevima ulice. Oni nisu
nikakva šminka na licu grada, oni su njegova
duša. Premda im je nebo jedini šešir, oni odista
dominiraju Splavnicom ili prolazom Harmica: ni
najslučajniji prolaznik ili putnik namjernik ne
može odoljeti a da barem na tren ne zastane
pred njima. Svaka urbana otuđenost i briga
kao da odjednom ustuknu pred raskoši njihovih
evergreena. Hadži i Pajo su, zbog svojeg vrhunskog profesionalizma i ljubavi spram glazbe
koju tako nesebično daruju već odavna postali
prepoznatljivim zagrebačkim toponimom.
Saša Meršenjak
kako su dvije litrice vinčeka isparile. Istina da
je temperatura bila visokih tridesetak celzijusa, ali dečki imaju dobar baždar. Konačno
na upit kaj piju odgovorili su:
Kaj si ti slep?, kaj ne vidiš kak nam vinčina
paše? Jedino se teško odlučujemo kaj nam više
prija, rizling ili graševina. Ali moram priznati
kak ni druge sorte ne zapostavljamo, a mogu
se tokom dana i mešati!, slavodobitno mi je
izdeklamiral Hadži.
Dobro, to sam shvatio, a koja klopica vam
najbolje ide, najbol paše?
Ide nam sve kaj se hiti v žlicu, sve nam je pravi
oblizek kad smo vani, drugo je doma. Tam su
druge regule, tam gazdarica komandira i mi
smo ti obadva bormeš kuš. Bez pogovora sve
zmažemo kaj nam ženice serviraju, jer se zna
ko je gazada pri hiži, se razme, kaj ne? Zaista
nam po tom pitanju sve ide pod zubek, tak
da ne preferiramo nikakav poseban izbor,
nadovezao se je Pajo u našu spiku.
Kraljevi su u Zagrebu ustanovili “instituciju” uličnih svirača koja se danas sasvim
uobičajila. Njihovo kultno mjesto je na
Jelačić placu ispred ulaza na Splavnicu
s pogledom na legendarni Dolac, “žlicu
Zagreba“, kako su tržnici ime dali TkalčićevciPotočani zvani po potoku koji je tekao ispod
ceste.
Kraljevi ulice u prvoj i originalnoj postavi
čine Zlatko Petrović-Pajo i Miran Hadži - Veljković – Hadži, a kasnije su se pojačali
zagrebačkom hit harmonikom, nedavno
preminulim, Ladislavom Demeterfyjem - Lacijem poznatijim kao 75 cents i Zoranom
Lovrićem na basu.
Repertoar su im prvenstveno šlageri,
starogradske pjesme, svjetski i domaći izbor
ewergreena, pa su se pored kultnih pjesama
bivše države zaputili i u “dalmatinske vode“
Zapaženim nastupima na ulici “Kraljevi”
su izborili nastup na “Dori” 2006. godine s
pjesmom Kao san, te osvojili visoko drugo
mjesto. Ponovno se na istom natjecanju
pojavljuju 2007. godine s pjesmom Pjesma
za novčić, te opet zauzeli drugo mjesto. Napokon su 2008. godine pobijedili s pjesmom
Romanca. Tom pobjedom na “Dori” izborili
su pravo nastupa na “Euroviziji”.
22. svibnja nastupili u drugom polufinalu
“Eurovizije” gdje su osvojili visoko 4. mjesto s
112. boda, te se plasirali u finale. U finalu su
završili 21. s 44 boda. Za nevjerovati, s ceste
u finale “Eurovizije”. Bravo “Kraljevi”!
Osnivači su i organizatori festivala CEST IS D’
BEST i stručni suradnici TKALČIJADE. Kraljevi
sviraju, a karavane prolaze.
Najteži dio razgovora koji smo obavili s
Kraljevima vođen za stolom u Mikinoj kleti,
u Tkalči. Dok smo razgovarali o povijesnim
trenucima iz života “Kraljeva” primijetili smo
A koje lokale bi ipak izdvojili kao svoje u
nekom odabiru?, upitao sam.
Ti nas, izgleda, hoćeš posvaditi s tvojim
prijateljima krčmarima i birtašima, ali
svejedno bumo ti povedali. Cest is d best!, je
naš moto. Posebno mjesto ima ipak Tkalča
i njene birtijice, jer tu smo svaki božji dan,
tu smo više nego doma, i kak da sad nekog
izdvojimo i uvredimo? Ne i ne! Sve birtije su
naše jer mi smo kraljevi ulice, a ne države, jer
bi nas demokrati s Markovog trga odmah
strpali u bajbuk, jer kao uvodimo monarhizam
u demokratski sustav, a mi to ni u snu ne
pomišljamo!
I tako više nisam želio pitati, jer je u
međuvremenu i treća litrica prešla!!!
Dečki imaju jako dobar “cug“, no treba uzeti
u obzir da je bilo jako vruće, da ih malo
opravdam, čisto sebi za dušu. Živjeli naši
“Kraljevi” ceste!
www.zg-ugostitej.hr
GOST
23
zdRavlje
zglobu koje je obično prolazno ili počinje
neprimjetno s manjim bolovima koji se
postupno pojačavaju i postupno sa sve
većim ograničenjem pokretljivosti do
potpune ukočenosti ramena.
Bolesnici početak bolova mogu povezati
s nekom brzom iznenadnom kretnjom
u ramenu, padu na rame a neki puta nije
moguće povezati početak bolesti s nekim
poznatim činiteljem.
Zbog bolova bolesnik obično štedi
zahvaćenu ruku koja ostaje priljubljena
uz tijelo s nemogućnosti drugih pokreta .
Potraje li takovo stanje dulje vrijeme ili se
ne liječi može nastupiti trajno ograničenje
pokreta u ramenu u gotovo svim smjetovima. Postizanje punog opsega pokreta u
takvim stanjima može biti znatno otežano
i dugotrajno.
DIJAGNOZA - PRETRAGE
BOLNO RaMe
Bol u ramenu je česta
tegoba koja se susreće
u fizijatrijskoj ordinaciji,
a s obzirom na različite
čimbenike koji ju mogu
uzrokovati potrebno je
obaviti pregled već pri prvim
učestalim ponavljanjima
bolnih pokreta
Rubriku uređuje
dr. BLAŽENKA NEKIĆ
specijalist fizijatar
24
GOST
broj 4 / kolovoz 2011.
R
ameni zglob je najpokretljiviji
zglob našeg tijela koji ima
zadaću pripremiti šaku za
izvođenje najrazličitijih i prijeko
potrebnih svakodnevnih životnih i radnih
radnji i aktivnosti. Kako bi to bilo moguće
,ono je anatomski građeno tako daje relativno velika glava nadlaktične kosti u doticaju s puno manjom zglobnom ploštinom
na lopatičnoj kosti, a brojne zglobne
sveze, tetive i mišići okružuju zglob i daju
mu stabilnost za izvođenje pokreta.
SIMPTOMI
Bol u ramenu može biti posljedica
degererativnih promjena ( artroza ili
osteoartritisa), upale zglobova ( artritis),
različitih ozljeda, prenaprezanja kod
radnih i spotskih aktivnosti kao i nekih
drugih bolesti iz udaljenih dijelova tijela
( upale živčanih korjenova iz vrata, srčani
infarkt, bolesti žući,jetre, pluća, dijabetes ,
moždani udar. Važno je napomenuti da je
obolijevanje učestalije nakon 40 godine a
može se javiti i u ranijoj životnoj dobi.
Bolno rame označava različite tegobe u
kojima je osnovni znak bol u ramenu uz
koju se može javiti ograničena pokretljivost, ukočenost i škripanje u zglobu
kao i mišićna slabost. Navedene tegobe
posljedica su oštećenja mekih tkiva (tetiva, sluzne vreće, zglobne sveze, mišića,
zglobne ovojnice ) oko samog zgloba.
Bolovi u ramenu mogu se pojaviti naglo
s ograničenjem pokreta u ramenom
Upravo radi navedenih mnogobrojnih
uzročnika boli važno je dijagnozi pristupiti
oprezno i sveobuhvatno. Stoga se dijagnoza postavlja na temelju:
POVIJESTI BOLESTI - u razgovoru sa
specijalistom fizijatrom bolesnik opisuje
svoje tegobe i odgovara na detaljna
pitanja KADA, KAKO , GDJE i pod kojim
OKOLNOSTIMA su se javili bolovi.
PREGLED BOLESNIKA - mora biti
opsežan, temeljit i pažljiv uz testiranje
zglobova, mišića i tetiva.Pri pregledu
bolesnika , pritiskom na određena mjesta
u ramenu moguće je pobliže odrediti
uzrok boli i odrediti daljnje pretrage i
način liječenja.
Laboratorijsku pretrage potvrđuju
postavljenu dijagnozu ili isključuju druge
bolesti. Najčešće se određuje SE, KKS, AF,
KF, mokraćna kiselina, CRP, reuma faktori i
po potrebi ostale pretrage.
Radiloško snimanje ( RTG) prikazuje kosti,
odnos zglobnih tijela kostiju, kalcifikacije
ili ovapnjenja u mekim tkivima zgloba.
Dijagnostički ultrazvuk ( UZV) prikazuje
meka tkiva oko zgloba.
Kompjutorizina tomografija (CT)je
usmjeren prema dijagnozi koštanih
promjena.
Magnetna rezonanca ( MR) ukazuje na
promjene mekih tkiva poput zglobne
hrskavice, mišića, tetiva, sluznih vrećica i
zglobnih čahura
Artroskopija je operativna metoda s direktnim pregledom zgloba kroz mali otvor
na koži, pruža izvrstan uvid u promjene
ramenog zgloba u svrhu postavljanja
dijagnoze i eventualno operativnog
liječenja koje provode ortopedi.
LIJEČENJE
U liječenju je najvažnija točna i pravodobna dijagnoza te što raniji početak liječenja
kako bi se sačuvala pokretljivost ramenog
zgloba, tako važnog za svakodnevicu u
životu čovjeka. Liječenje se provodi na
slijedeći način:
1. Mirovanje sa potpazušnim jastučićem
i njegovim postupnim odmicanjem od
trupa do 90 stupnjeva spriječava kontrakturu ramena i postupno povećavamo
normalni opseg pokreta.
Masaža ledom 3-5 x po 10 minuta dnevno
ili hladni oblozi smanjuju bolove, upalu i
oteklinu ramena.
Lijekovi protiv bolova uz obveznu
primjenu nesteroidnih antireumatika koji
smanjuju upalu i bolove osobito u prvih
nekoliko dana bolesti.
Lokalna primjena kortikosterida u
bolno mjesto najučinkovitija je kod upale
sluznih vraća.
Fizikalna terapija je primjena različitih oblika energije u svrhu liječenja , to su : laser,
ultrazvuk, elektroterapija, magnetoterapija. Cilj terapije je smanjiti bolove, oteklinu,
napetost mišića, poboljšati cirkulaciju i
ozdravljenje tkiva. Terapija ultrazvukom se
određuje u svrhu smanjenja ili odstranjenja kalcifikata ili ovapnjenja u tetivama i
drugim mekim tkivima zgloba.
Kineziterapija ili medicinska gimnastika je
liječenje pokretom to je najvažnija fizikalna procedura čijom primjenom treba
vratiti punu pokretljivost ramenu. Snaga
mišića postiže se redovitim vježbama ,a
snažni mišići održavaju stabilnost ramena.
Vježbe se određuju za svakog bolesnika individualno i u rasteretnom
položaju, a postupno se uvode vježbe s
opterećenjem.
Mobilizacija ramenog zgloba povećava
pokretljivost, smanjuje bolnost i skraćuje
duljinu liječenja. Provode je fizijatri
posebno educirani za manualno liječenje.
Samopomoć- izbjegavati sve pokrete,
položaje i radnje koji izazivaju bol.
U težim slučajevima liječenje je
dugotrajno i intenzivno i zahtjeva
upornost,povjerenje i međusobnu suradnju fizijatra i posebice bolesnika. Iako
smo upravo kod bolova u ramenu skloni
tegobe pripisivati umoru, stresu i trenutnom naporu , zbog svega navedenoga,
potrebno je opisanim simptomima pristupiti krajnje ozbiljno i na vrijeme se obratiti
liječniku kako bi se što prije uklonili uzroci,
a liječenje trajalo što kraće.
Sva vaša pitanja iz
područja fizikalne
medicine i rehabilitacije
pošaljite na adresu
Udruženja s naznakom:
Za „Gost“ – Zdravlje
Jagode
J
agode su bile popularne već u vri
jeme prvih doseljenika u Ameriku,
kao što su i danas. Doseljenici su ih
u Novom svijetu opisali kao “čudo
medu svim voćem koje raste prirodno”,
a budući da su ih uzgajali još starosjedioci, pronalazili su ih u izobilju. Danas
su mirisne i slatke jagode najpopularnije
bobićasto voće u Americi, ali i diljem
svijeta, i to s pravom. Odlične su i ako se u
njima uživa za meduobrok i ako se dodaju
ljetnoj salati ili omiljenim žitaricama.
Zašto bi jagode morale biti sastavni dio
najzdravijeg načina prehrane Jagode su
bogate antioksidansima. Odličan su izvor
vitamina C, a sadrže i fenolne fito- nutrijente uključujući elagitanine i antocijanine koji im osiguravaju jarko crvenu
boju. Ove hranjive tvari koje blagotvorno
djeluju na srce osiguravaju snažnu antioksidativnu i protuupalnu zaštitu. Jagode
su idealna namirnica za najzdraviji način
prehrane ne samo zato što su visoko
hranjive i odlična okusa,nego i zato što
su niskokalorične: 1 šalica svježih jagoda
ima samo 43 kalorije! Postoji preko 600
vrsta jagoda različitih okusa, veličine i
teksture. Vrhunac sezone im je od travnja
do srpnja. To su mjeseci kada imaju
najviše prehrambene vrijednosti i najbolji
okus, a cijena im je najniža. Jagode su
lako kvarljive i trebale bi se prati tek prije
konzumacije ili upotrebe za neki recept.
Ne odstranjujte peteljke prije nego što ih
nježno operete u hladnoj vodi i lagano
osušite. To će spriječiti da upiju višak
vode, koja može uništiti njihovu teksturu
i okus. Otkrio sam da jagode zadržavaju
maksimalnu količinu hranjivih tvari i
najbolji okus kada se konzumiraju svježe,
a ne u sklopu nekog recepta koji zahtijeva pečenje. Jagode obiluju oksalatima i
goitrogenom što može stvarati poteškoće
pojedinim osobama. Često uzrokuju
alergijske JE ZNATI reakcije te su jedna od
12 namirnica u kojima se najčešće pronalaze rezidualni pesticidi.
JAGODE S ČOKOLADNOM
KREMOM ZA 10 MINUTA:
2 šalice jagoda, 3 žlice nemasnog jogurta
od vanilije ili soje, 3 žlice ekološkog kakaa,
3 žlice javorova sirupa.
Jagode se dobro kombiniraju s
narančama, grejpom, kivijem, kao i ostalim bobičastim voćem.
Brze ideje za posluživanje jagoda:
JAGODE I METVICA:
šalici narezanih jagoda dodajte 1 žlicu
svježe narezane metvice i 1 žlicu meda.
PARFE OD JAGODA:
Sloj narezanih jagoda, sloj borovnica i sloj
običnog jogurta u vinskoj čaši daje šareni
parfe.
NAPITAK OD JAGODA:
Izmiksajte jagode s bananom, papajom ili
grejpom te sokom od naranče i dobit ćete
odličan napitak.
VISOKOENERGETSKI SHAKE
ZA DORUČAK:
U mikser stavite 1 bananu, 1/2 šalice
jagoda (svježih ili smrznutih), 1,5 šalicu
narančina soka, 1/2 šalice vode i malo
maslaca od badema ili spiruline ili
omiljena proteinskog praha i izmiješajte.
Svježe zrele jagode mogu trajati do 3
dana ako se pravilno čuvaju
u hladnjaku.
www.zg-ugostitej.hr
GOST
25
iNteRvjU
govore statistički podaci koji bilježe
rast iz mjeseca u mjesec, pa je tako
ove godine u prvih šest mjeseci
zabilježeno 10 posto više dolazaka
te 9 posto više noćenja. U brojkama
to iznosi 284.561 dolazak te 496.338
noćenja, od čega je stranih gostiju
bilo 211.974, a ostvarili su 366.183
noćenja. Time je zabilježen porast od
15 posto u dolascima te 13 posto u
noćenjima stranih gostiju, a najviše
ih je bilo iz: Njemačke, SAD-a, Italije,
Austrije i BiH. Što se noćenja tiče, u
prvih šest mjeseci, najviše noćenja
ostvarili su gosti iz: Njemačke, a slijede
ih gosti iz SAD-a, Italije, Velike Britanije
te Austrije.
Zagreb je metropola – koji su drugi
turistički atributi grada?
Amelija Tomašević:
SURADNJA Udruženja
ugostitelja i Turističke
zajednice JE VRLO
USPJEŠNA
U
druženje ugostitelja
njeguje i održava
dugogodišnju suradnju
s Turističkom zajednicom
grada Zagreba. Napomenimo kako
smo, svi mi ugostitelji, po Zakonu
članovi TZGZ i samim našim djelovanjem aktivno sudjelujemo na predstavljanju Grada u okviru naše djelatnosti.
Kao Udruženje imamo svog predstavnika u Skupštini TZGZ i u NO
TZGZ. Upravo iz gore spomenutog
željeli smo vas još više upoznati s
radom i organizacijom TZGZ, te smo
tim povodom razgovarali s
gospođom dr. sc. Amelijom
Tomašević, direktoricom ureda
Turističke zajednice grada Zagreba, te
kroz razgovor dobili odgovore na pitanja koja su nas zanimala, ali krenimo
redom.
26
GOST
broj 4 / kolovoz 2011.
TZGZ djeluje u sklopu HTZ i Ministarstva turizma i prava je poveznica
u usklađivanju zajedničkih akcija.
Turistička zajednica grada Zagreba
usko surađuje sa svim okosnicama
turizma u Hrvatskoj – bila to državna
tijela, gradska tijela ili sami akteri
turističke ponude i članovi turističke
industrije. Nužnost takvog povezivanja i sinergije djelovanja, proizlazi
sama iz sebe jer jedino tako možemo
poboljšati turističko – kongresnu sliku
Zagreba, a samim time i Hrvatske.
Koliko je “pod vašim vodstvom”
TZG pridonio povećanju broja turista
u Zagrebu?
U posljednjih 5 godina, turizam u
Zagrebu grabi velikim koracima
naprijed. Da je tome tako, najbolje
Usudila bih se reći da to što je Zagreb metropola, nije njegov najveći
turistički atribut. Dapače, početkom
novog tisućljeća, posjetitelji Zagreba
nisu ni znali da je Zagreb glavni grad
Hrvatske, već su ga otkrili usput, na
putu prema moru. Sustavnom promocijom, suradnjom s medijima diljem
svijeta, organizacijom posebnih
promocija te nastupom na turističkim
sajmovima i kongresnim burzama,
grad Zagreb se premetnuo u jedan
od obaveznih lokaliteta za posjetiti
u Hrvatskoj, a ne samo kao usputnu
stanicu. Kao rezultat toga, dojmovi
mnogih stranaca koji u Zagrebu žive,
poslovnih ljudi i turista mogu se sažeti
u jednu rečenicu: milijunski grad koji
je uspio ostati romantičan i siguran.
Neograničene su mogućnosti posjeta
glazbenim i kazališnim predstavama,
likovnim priredbama i muzejima te
uživanja u ugodnim šetnjama, zanimljivoj arhitekturi, mnogim parkovima
u središtu grada, pješačkim zonama
i atmosferi. U Zagrebu, njegovim
hotelima, kongresnim dvoranama,
kulturnim institucijama i ekskluzivnim
prostorima poslovni gosti i organizatori kongresa prepoznat će vrlo dobre
domaćine pripravne da profesionalno
odgovore na svaki poslovni izazov.
Luksuzni hoteli uključeni u prestižne
međunarodne lance kao i oni koji
su svoj ugled izgradili na domaćoj
tradiciji gostoprimstva, veliko iskustvo
i stručnost u pripremanju kongresa i
sličnih skupova te građanima Zagreba
kuhinje. Tu je i jedinstveni muzej
Zlatka Puntijara o kojem su javljali
mnogi svjetski mediji.
urođena gostoljubivost dovoljno
su jamstvo da je Zagreb atraktivna
kongresna destinacija. Zahvaljujući
svojoj atraktivnosti i prometnoj
dostupnosti Zagreb je i idealna city
break destinacija koja u svako doba
godine pruža zanimljive kulturne,
zabavne, rekreativne i mnoge druge
sadržaje što ih gosti grada “upotpunjuju” i gastronomskim doživljajima te
kupovinom.
Smotra folklora je uz “Vaš garnirun“ prekrasna ideja, trebamo je
podržati!
U potpunosti se slažem s tim. Smotra
folklora je međunarodno priznata
manifestacija, a TZGZ ju već godinama podržava i prati. Trebala bi se
osjetiti u gradu na svim razinama – u
gastro ponudi dijela zagrebačkih
restorana (gdje bi se nudili specijaliteti
iz pojedinih hrvatskih krajeva odakle
nastupaju grupe, ali i iz zemalja koje
gostuju na Smotri) u izlozima naših
trgovina, u TV programima (ne samo
kao prijenos), itd. Zacijelo bi se našlo
još ideja.
Turistička magistrala Gornji grad
– Kaptol?
Turistička magistrala Gornji grad –
Kaptol je zasigurno jedan od najbitnijih zagrebačkih turističkih atributa.
Tome u prilog govori i istraživanje
Tomas o stavovima i potrošnji posjetitlja Zagreba koje smo napravili
u suradnji s Institutom za turizam, a
koje kaže da najčešće posjećeni dio
grada je najuži centar, uključujući Trg
bana Jelačića, Donji grad, Gornji grad
i Katedralu koje najvećim dijelom
posjećuju i hotelski i gosti hostela.
Osim centra grada u većem broju
posjećuje se i naša „zelena magistrala“
Jarun, Bundek, Maksimir i Botanički
vrt.
Osim prije spomenutog ima li
TZGZ u planu još neke projekte za
turističku ponudu?
Kako Vi gledate na naše ugostiteljstvo: uređenje lokala, vrste lokala, osoblje lokala uz kulturu, higijenu
i izgled ponašanja. Prvenstveno nas
zanima ponuda izvorne zagrebačke
kuhinje. Tu su ugostitelji potegnuli
zajedno s ministrom Bajsom puno na
planu cijele Države.
Vizura Zagreba se mijenja te samim
time i ugostiteljska ponuda. Centar
grada bogat je kafićama i restoranima
koji imaju šaroliku ponudu u kojoj
svatko može pronaći nešto za sebe.
Zagrebačka kuhinja prisutna je u sve
više restorana jer su i ugostitelji prilagodili svoju ponudu potražnji, pa tako
danas u sve više restorana možemo
pronaći štrukle ili zagrebački odrezak.
Naravno, mjesta za poboljšanje uvijek
ima, ali to je proces kojem treba vremena i raduje me što iz dana u dan,
možemo svjedočiti poboljšanjima
i modernizaciji ponude. Zagreb je
centar gastronomije Hrvatske, jer
u mnogim odličnim zagrebačkim
restoranima moguće je probati i
druge regionalne a i internacionalne
Kroz ovaj razgovor dotakli
smo samo neke teme
vezane uz djelatnosti TZG i
naš grad. Ujedno koristimo
priliku poželjeti ostvarenje
svih planova i programa
TZG za boljitak sviju nas,
turista – naših gostiju, nas
ugostitelja, svih građana
i sveukupno opći boljitak
Lijepe naše.
U okviru svojih mogućnosti, TZGZ
se trudi što više obogatiti turističku
ponudu, ali ne samo ponudu, već i
olakšati posjetiteljima pristup informacijama. Tako smo uz već postojeći
Turistički informativni centar na Trgu
bana Jelačića, otvorili prošle godine
i TIC u Zračnoj luci Zagreb. Zatim
smo TIC na Glavnom kolodvoru sa
sezonskog, pretvorili u stalni informativni centar, a u planu su nam još
i TIC na autobusnom kolodvoru te
na ulazu u Zagreb, u Lučkom. Od
prije par godina uveli smo i hodajuće
turističke informatore, koji prolaze
po najfrekventnijim ulicama u centru
grada te pružaju informacije svima
kojima su potrebne. Od ove godine
imaju čak i posebne uniforme koje na
sebi imaju plan grada, što će još više
olakšati posjetiteljima snalaženje u
gradu. Planova je mnogo, kao i ideja
za projekte, no prije same realizacije
istih, ne bih puno govorila o njima.
Mogu samo reći da je zajednički
cilji svih projekata i planova - produljenje boravka gostiju u Zagrebu
te poboljšanje turističke i kongresne
ponude našeg glavnog grada.
Gospođo direktorice, uvažena
gospođo Amelija Tomašević, primite
iskrene pozdrave Udruženja i njegovih članova. Ujedno se zahvaljujem
na strpljenju koje ste imali u odgovaranju na pitanja za čitatelje našeg
glasila Gost.
www.zg-ugostitej.hr
GOST
27
VreMeploV
Putovanje kroz
zagrebačku prošlost
Z
agrebački vremeplov
zajednički je nazivnik niza
manifestacija koje Turistička
zajednica grada Zagreba
provodi na zagrebačkim ulicama i
trgovima, vikendima od proljeća do
jeseni, sa ciljem oživljavanja prošlih
vremena i običaja. Ti projekati zajedno
čine Zagrebački vremeplov, a to su:
Promenadni koncerti na Zrinjevcu
i u Maksimiru, Folklorna scena na
raznim lokacijama u centru grada,
Gornjogradske glazbene vedute,
Gornji grad u prošlosti, Kumice s
Dolca, Plesne večeri na Zrinjevcu i
Tkalčijana. I ovim putem, pozivam
sve da uskoče u naš vremeplov i
upoznaju bana, Mandu, Zagorku kao
i druge likove iz zagrebačke prošlosti,
da uživaju u 24 subotnja koncerta u
nizu, okuse domaće kolače i svježe
voće iz vrtova zagrebačke okolice,
zapjevaju uz ulične svirače i otkriju
još mnogo toga... Više informacija
možete potražiti i na web stranicama
http://www.zagreb-turistinfo.hr/ te na
Facebooku.
28
GOST
broj 4 / kolovoz 2011.
TkaLÈijaNa
TKALČA - pozornica
uličnih svirača
T
uristička zajednica grada
Zagreba u srijedu, 6. srpnja,
u sklopu projekta Zagrebački
vremeplov, pokrenula je
projekt zabave i glazbe u Tkalčićevoj
ulici pod nazivom “Tkalčijana“. Tako svi
posjetitelji te poznate zagrebačke ulice,
od 6. srpnja do 30. rujna, svake srijede,
četvrtka i petka, od 19:00 do 23:00
sata, te subotom i nedjeljom od 11:00
do 13:00 sati, mogu uživati u glazbi
izvođača sa starogradskim i šlagerskim
repertoarom te u ritmu swinga, jazza
i irske glazbe. Glazbenici sviraju na
raznim lokacijama, počevši od ugla
Krvavog mosta i Tkalčićeve ulice pa sve
do kućnog broja 59.
Posebna atrakcija je “Lutajući glasovir“
koji je instaliran na raznim punktevima u ulici, a moći će ga svirati kako
izvođači, tako i posjetitelji. Program
“Tkalčijane“, dostupan je na web stranicama TZGZ-a, www.zagreb-turistinfo.
hr. Turistička zajednica grada Zagreba
projektom “Tkalčijana“, nastojat će kod
posjetitelja, ali i samih stanovnika grada,
oformiti svijest o “Tkalči“ kao o mjestu
koje, uz lijepe kafiće i dobru gastronomsku ponudu, ima i odličnu ponudu
uličnih svirača te time, na dulji rok,
stvoriti Tkalčićevoj ulici imidž glazbene
ulice i ulice dobre zabave.
www.zg-ugostitej.hr
GOST
29
PRedstaVljaMo vaM
ASTERIX
nudi čarobne pizze
Poznati strip junak Asterix
osnažuje se čarobnim
napitkom, a gosti istoimene
pizzerie na novozagrebačkoj
tržnici Utrina mogu snagu
obnoviti vrhunski
spravljenim pizzama.
U ovom broju vam
predstavljamo “Bistro &
pizzeriju Asterix” i vlasnika,
našeg kolegu, Dražena
Jakšića i sinove koje Jaka
polako ali sigurno uvodi u
ugostiteljski posao
K
rajem sedamdesetih godina
prošlog stoljeća počela je
izgradnja nove, za to
vrijeme supermoderne,
novozagrebačke tržnice u Utrinama
koja je smještena uz Aveniju Dubrovnik i svi novozagrebački putovi
vode do nje. Na toj tržnici je Dražen
Jakšić, poznatiji po nadimku Jaka,
davne, 1980. godine otvorio lokal koji
je tada nosio ime “Snack bar Asterix”.
Jaka je odrastao i djetinjstvo proveo, tu prek štreke, u Zapruđu
gdje je stekao glas korektnog i
poštenog dečka, te bio popularan u
tom novozagrebačkom naselju. Ta
činjenica činila je “Asterix” omiljenim
okupljalištem kvartovske ekipe.
Godine 2002. “Asterix” je temeljito
redizajniran, što će reći, preuređen
te u 21. stoljeće ulazi proširenom i
poboljšanom ponudom pod imenom
“Bistro-pizzeria Asterix“, a širokoj lepezi
ponude dodana je i dostava na kućnu
adresu. “Asterix” radi svaki dan od 7 do
23, a nedjeljom od 8 do 14 sati.
Vlasnik “Asteriksa” gospodin
Dražen Jakšić
30
GOST
broj 4 / kolovoz 2011.
Posjetili smo kolegu, gospodina
Dražena Jakšića, u njegovu lokalu gdje
ga je najlakše zateći jer svakodnevno
vodi brigu oko nabave, primanja
narudžbi i dostave. Čim stupite u
lokal vidljivo je da je besprijekorno
održavan. Prostor je lijepo uređen i
dobro opremljen. Sanitarne prostorije neobično čiste, osoblje ljubazno,
uslužno i uredno odjeveno.
Na upit kolegi Draženu od kada se bavi
ugostiteljskim zanimanjem, blago se
osmjehnuo kao da sam ja neki mladi
komad pred kojim Jaka krije godine,
“Bilo je to danas već zaista davne 1980.,
točnije – lokal sam otvorio 1. kolovoza
1980.”
Dražen ima dva sina i želja mu je oduvijek bila da i njih uključi u već uhodani
posao. U tome je uspio, stvorio je zaista
obiteljski posao. Sa svojim sinovima,
Andrijom i Matijom koje je izvježbao;
učio i naučio može danas biti siguran
u nastavak i tradiciju obiteljskog obrta
Jakšić. Lokal, odnosno posao polako
preuzimaju sinovi: Matija postaje
voditelj posla dok će obrt glasiti na
starijeg Drašeka ili Andriju.
Pošto se lokal “Asterix” nalazi na lijepom prometnom mjestu, na tržnici, te
je na neki način glavninom svog rada
vezan uz tržnicu, glavni dio njegove
ponude je i vezan uz konzumente
brze prehrane, jer su gosti većinom
djelatnici i posjetitelji tržnice. Prema
njima je usklađena ponuda karte jela i
radno vrijeme.
Cijeli kvart priča o njegovim tjesteninama, pizzama, lasgnama, velikim
sendvičima, raznim salatama, ali
Dražen ističe da je ponudu proširio pohanim jelima i jelima s roštilja . Dođite
i probajte pa ćete se sami uvjeriti u
kvalitetu odabranog. Znat ćete zašto se
ljudi zadržavaju i zašto se vraćaju ponovno i ponovno kod gospode Jakšića.
Lijepa i prostrana terasa (gore lijevo), vrijedno osoblje pripravlja hranu (gore desno), interijer “Asterixa” (dolje lijevo) te
Jakini nasljednici, sinovi Matija i Andrija (dolje desno)
Svakako moto lokala je kvalitetna
ponuda, a s obzirom na lokaciju do
izražaja dolazi samo brza podvorba.
Draženova je želja proširiti kartu ponude i na jela s dužim tijekom vremenske ponude; “slow food“ bi rekli govornici s engleskog govornog područja.
Pripreme su već debelo u tijeku. Jakšići
se nadaju sve to nadopuniti sa zimskim
vrtom ili zimskom terasom, što je
sve već zacrtano u
planovima projektne dokumentacije, čekaju se samo
odgovori nadležnih.
Veliki problem je, kako
sam Dražen kaže, taj
što je lokal u najmu, ali i
to će jednoga dana, uz
pomoć sinova, riješiti,
tako da u konačnici ipak
budu svoji na svome. Moraju se
naši Jakšići pridržavati svih gradskih
regula, ali i regula vlasnika prostora,
što u stvari nije ništa posebno, ta svi se
pridržavamo propisa i regula propisanih od vlasti.
Mi smo se fino razvalili u udobne stolce
na prekrasnoj velikoj terasi pijuckajući
ohlađena pića koja su nam baš dobro
došla u ovom vremenu toplotnog
udara u Zagrebu
Želja nam je bila porazgovarati malo
i s nasljednicima obrta našeg starijeg
kolege.
Sin Andrija nas je ugodno iznenadio
kroz razgovor u kojem je iznio neke
stvari drage roditeljskom uhu za čuti:
“Jaka je naš najbolji učitelj, naš
najveći i najbolji mentor u životu.
Jaka je naš najveći prijatelj, naš
jedini i pravi oslonac u životu, on
je sve za nas, a uz to je on i naš
otac“!
Meni, kao starom roditelju s puno
djece, bilo je posebno drago nakon
ovakvih izjava sinova sjediti uz
Dražena koji se s ponosom može
dičiti i onim ne obrtničkim i mentorskim, onim roditeljskim, jer Jaka,
kako mu sinovi tepaju, gospodin
Dražen Jakšić je uspio u životu
i to dvostruko, uspio je kao
kolega obrtnik, ali i kao
roditelj koji se može ponositi “svojim životnim djelom“,
odgojem sinova.
www.zg-ugostitej.hr
GOST
31
Zagreb
GLAVNI GRAD HRVATSKE
Turistička
zajednica
Turistički
ured
Turistička zajednica grada Zagreba
Kaptol 5
10000 Zagreb

Primjer Ugovora o zakupu

Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska

Uputstvo

Prijedlog Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja - Ius-Info

Odluka o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora u

Preuzmi kao PDF dokument

zakon o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u

HRVATSKI SABOR 2587 Na temelju članka 89. Ustava Republike

ovdje

Zakon o dopunskim pravima branitelja u Županiji