EBRD vidi pomak na bolje Imat ćete rast ako poduzetnicima osigurate uvjete, kaže potpredsjednik EBRD-a Philip Bennet za PV Živjeti s osobnim stečajem Iskustva u Sloveniji u osnovi su pozitivna. Osobni stečaj pokazao se i kao dobar oblik zaštite obitelji Veliki pad dobiti banaka Riječ je o padu od čak 73 posto: sa 2,8 milijardi kuna 2012. na sadašnjih 756,7 milijuna kuna tema tjedna Str. 4-5 aktualno Str. 8 svijet financija Str. 29 2008 2009 2010 2010 2011 2012 3 8 1 5 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 17. veljače 2014. Godina LX / Broj 3815. www.privredni.hr 60 1953 2013 privredni vjesnik ambalažni otpad / legalizacija gradnje / histria / zaštita imena / regija / turizam / svijet financija Tjedan EU fondova Prilika za veliki skok naprijed Provode se projekti vrijedni oko 775 milijuna eura, a financirat će se sredstvima pretpristupnih fondova i već alociranim novcem iz strukturnih fondova EU-a >>18-19 Intervju: Nada Zver Samo komplimenti za hrvatske pčelare >> 12-13 >> 15 Izvozimo u 20-ak zemalja i prodamo svojih robnih marki za oko 27 milijuna kuna, kaže direktorica Industrije obuće Ivančica Pčelari svake godine ostvare pravo na 18 milijuna kuna za opremu, a iz fonda EU-a na raspolaganju im je 7,4 milijuna eura 60 godina u službi gospodarstva privredni vjesnik Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika Poslovne televizijske emisije FINANCIJSKA INDUSTRIJA 18 Rang-ljestvice banaka, GODINA osiguranja, leasinga i fondova d Zeleno je – IN POSLOVNA OCEKIVANJA centar za istraživanja Barometar gospodarstva B Izbor ekonomskog analitičara godine Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama Dobitnik nagrade Regionalni Media Biznis Partner 2012. Privredni vjesnik d.o.o. A Biblioteka Privrednog vjesnika z zeleni in mmagazin 20 GODINA 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika ik pv+ pvTV pvinternational Kačićeva 9, 10000 Zagreb, Hrvatska Magazin o poslovnom životnom stilu pv multimedija Web, društvene mreže www.privredni.hr utemeljeno 1953. W www.privredni.hr E redakcija@privredni.hr Do PV izdanja u samo 3 koraka... 1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a 2 Dobit ćete povratni e-mail s porukom da ste uključeni na našu mailing listu 3 Čitajte Privredni vjesnik i njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu * vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje... privredni vjesnik Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr UVOD www.privredni.hr Broj 3815, 17. veljače 2014. Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr Saint Tropez je lučica za Trogir Za Brijune i Trogir Monako jest neka referencija, ali možemo mi valjda napraviti i bolje. U Hrvata uvijek igra značajnu ulogu i dišpet. Ali budimo realni – u Monaku je porez nula, jednako kao i u Dubaiju, tako da to i nije baš jednostavno uspoređivati. Hrvatska treba težiti najbogatijim gostima, kojima nije problem potrošiti 10.000 ili 100.000 eura dnevno, a ne masovnosti. Trogir bi se najrealnije mogao usporediti sa Saint Tropezom. Iako je Saint Tropez lučica u odnosu na trogirski akvatorij. Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva i prometa: Nećemo biti Maroko ili Tunis U resortima mogu biti koncesije na zahtjev za plaže, ali tamo gdje nema javnog interesa, gdje se ne ometa lokalno stanovništvo u šetnji ili prolasku plažom. Samo za hotele s pet zvjezdica dozvolit će se koncesija na zahtjev, po minimalno tri puta većim cijenama od natječajnih. Recimo, na Brijunima je takvo ekskluzivno korištenje plaže moguće, ali u Dubrovniku nije. No, možda će biti moguće u Kuparima. U svakom slučaju, Hrvatska neće biti Maroko ili Tunis, na to ne pristajem. Andro Vlahušić, gradonačelnik Dubrovnika: Ulaznice za zidine bez poreza Kad je Društvo prijatelja dubrovačkih starina upravljalo zidinama, grad je izgubio 16 milijuna kuna jer je dio novca išao državi za poreze. Kad Dubrovački muzeji preuzmu upravljanje, novac će ostati gradu, jer muzeji kao kulturne ustanove ne plaćaju porez. Dobit od ulaznica bit će 65 milijuna kuna. Od ulaznica za zidine, muzeje, žičare te od autobusnih prijevoznika Dubrovnik će dobiti 150 milijuna kuna. Ne znam zašto se vijećnici bune protiv novog zakona koji gradu donosi veće prihode i veća ulaganja u kulturnu baštinu. Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković pvinfo G(H)ost komentator: Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja Danko Končar, vlasnik Kermasa: IMPRESUM Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet? 3 Kulturom upravljanja do sretnije Hrvatske Umjetnici stvaraju kulturu, ali ona nije ekscentrična predstava za malobrojnu i specijaliziranu publiku T reba imati vjere da Hrvatska svojim resursima može upravljati bolje, i to na ekonomski održiv način, kako bi zadovoljila očekivanja i potrebe što većeg broja građana. Osnova je dostojanstven život i pravo na rad i bolju budućnost, pa je zato potrebno prevladati podjele i usmjeriti sve donositelje odluka na ključne probleme važne za opstanak zemlje. Današnji model rascjepkanog odlučivanja u kojem se u područjima od vitalnog interesa upravlja pomoću modela pokušaja i pogrešaka predstavlja nedopustiv luksuz. Situaciju u kojoj se dvije podijeljene strane izmjenjuju na vlasti i loptaju s državom kao igračkom koja je nakon svakog četverogodišnjeg mandata u sve lošijem stanju ne želim vidjeti kao jedinu perspektivu. Imamo prirodne resurse, sposobne i vrijedne ljude te ih moramo uključiti u razvojne programe i dati im prostora za odlučivanje i djelovanje. U području u kojem radim, a to je kultura, velike su mogućnosti pozitivnih pomaka, ali samo povezanim djelovanjem svih važnih čimbenika. Kultura ima utjecaj i na turizam, obrazovanje, inovacije i kreativne industrije, stvara nove proizvode u sinergiji s novim tehnologijama i sustavima komunikacije, važna je u produkt-dizajnu, modi... Oblikuje prostor kroz urbanizam, utječe na donošenje propisa i poticanje investicija u zaštićenim gradskim jezgrama. Prema tome ne može se getoizirati u male interesne skupine. Kulturu stvaraju umjetnici, ali ona nije ekscentrična predstava za malobrojnu i specijaliziranu publiku. Cilj bez plana je samo želja - a cilj bez strategije samo loša ideja Kulturnu baštinu smo naslijedili, a nove inovativne oblike kulture stvaramo. To je ujedno i kapital koji na održiv način možemo razvojno iskoristiti. Upravo na tim temeljima Europska unija kreće s novim programima koji teže povezivanju kulture i ostalih sektora i tako nude mogućnosti za nova poslovna rješenja. Da bismo dobro iskoristili sredstva koja su nam na raspolaganju, potrebno je zajednički definirati prioritete na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Oni se moraju pripremati u partnerskom ozrač- ju u kojem svi sudionici komuniciraju i temeljem objektivnih analiza donose razvojne strategije za sva područja. Pri tome trebamo gledati šire, promatrati što rade u okruženju i osmisliti kako ćemo pojačati svoje prednosti u odnosu na konkurenciju iz drugih zemalja. U kontekstu uravnoteženog razvoja svaki dio Hrvatske ima svoju ulogu. Turizam, koji se često spominje kao naš očiti adut, mora svoju ponudu prilagoditi hodu kroz cijelu godinu. Ne možemo poput noja držati glavu u pijesku i očekivati da će nam dva mjeseca turističke gužve na obali biti nepresušni izvor bla- Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru gostanja. Nerazumni i često proturječni propisi nikome ne olakšavaju rad. Jedino stabilno i poslovno predvidivo okruženje može biti poticaj ulaganjima. Dakle, kulturom dobrog upravljanja krenimo putem iz krize i stvorimo zemlju u kojoj ćemo ugodno živjeti. Kultura upravljanja je vještina koja počiva na znanju. Nije dovoljna samo dobra volja jer unatoč, vjerujem, dobrim namjerama onih koji su u upravljanje danas uključeni - mi imamo problem i to takav koji ostavlja duboke posljedice za sve nas. Važno je znati gdje se vidimo u sljedećih nekoliko godina i pronaći dobar put kako do tamo stići. Izreka kaže da je cilj bez plana samo želja - a cilj bez strategije samo loša ideja. Međutim, strategija nije skupo plaćeni dokument koji nam je netko napisao kako bismo udovoljili formi niti se ciljevi na nju lijepe kao popis za šoping-listu. Ciljevi moraju biti u kontekstu sustava i organizacijskih potreba. Stvari se ne pokreću same od sebe, pa građani moraju preuzeti odgovornost za svoje bolje sutra pokrenuti se, vođeni vizijom i uz ostvarive ciljeve katalizirati pozitivnu promjenu, jer je vrijeme za to definitivno stiglo. Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr 4 TEMA TJEDNA ( oko 288 mil € Hrvatska udruga poslodavaca Rehnu predstavljene reformske mjere Izaslanstvo Hrvatske udruge poslodavaca sastalo se prošli tjedan u Bruxellesu s Ollijem Rehnom, povjerenikom EK-a za monetarne i ekonomske poslove. Razgovarali su o tome kako proceduru smanjivanja prevelikog deficita iskoristiti za reforme hrvatskoga gospodarstva. “Predstavili smo povjereniku Rehnu i njegovu timu našu viziju kako smanjiti deficit, a da pritom ne zaustavimo investicije i da to ne bude negativno za gospodarstvo i razvoj”, rekao je nakon sastanka predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić. Istaknuo je da su povjereniku izložili stav HUPa da izlaz iz krize u Hr- vatskoj treba tražiti u smanjenju troškova, a ne u podizanju ili uvođenju novih poreza. Povjerenik Rehn naglasio je važnost strategije sveobuhvatnih reformi i uravnotežene konsolidacije s ciljem unapređenja učinkovitosti javnog sektora. Naglasio je da mjere koje valja poduzeti trebaju potaknuti stabilan rast. Glavni direktor HUPa Davor Majetić rekao je da su Rehn i njegov tim vrlo dobro informirani o Hrvatskoj i da žele saslušati sve strane koje mogu pomoći u prevladavanju krize. “Uz pomoć Europske komisije trebamo napraviti solidan plan koji će trajati sljedeće tri godine, plan koji će objasniti što ćemo raditi i što će biti rezultat tih promjena. Već samom tom izvjesnošću i odlučnošću pokrenuli bismo investitore, koji bi onda znali na što mogu računati”, rekao je Majetić. (I.V.) Hrvatski ekološki namještaj Došla je era za Eru Era je novi hrvatski brend ekološkog namještaja izrađenog od domaćeg drva. Posebnost je u tome što su ga dizajnirali hrvatski dizajneri i proizveden je u Hrvatskoj. Namještaj je proizveden prema kriterijima eko dizajna, dakle iskorišten je svaki dio drvenog materijala. Tatjana Kos iz Era Grupe je kazala kako je dugogodišnje iskustvo pojedinih hrvatskih proizvođača namještaja te informiranost o zahtjevima suvremenog tržišta rezultiralo time da su pronađeni distribucijski kanali i način pristupa krajnjim korisnicima. Namještaj Era kupci će uskoro moći pronaći u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Dubrovniku u Erinim show roomovima, a moći će se vidjeti i na prvom hrvatskom web shopu za eko namještaj koji će startati u ožujku. Tatjana Kos je istaknula kako je veći broj hrvatskih dizajnera, proizvođača i trgovaca upravo tim eko namještajem zaokružilo cjelinu i riješilo problem dizajna i distribucije namještaja. U suradnji s Centrom za dizajn HGKa, Era Grupa će uskoro raspisati natječaj pod nazivom Kvrga na koji će se moći javiti domaći dizajneri namještaja sa svojim prijedlozima za izradu eko namještaja. (S.P.) Privredni vjesnik Broj 3815, 17. veljače 2014. uložio EBRD u Hrvatsku u 2013. Europska banka za obnovu i razvoj Bennet: Imat ćete poduzetnicima os Iz te razvojne banke stižu poruke kako određeni pokazatelji najavljuju da Hrvatska realizirati svoje potencijale, ali treba provesti i reforme te ukloniti nepotrebne prepr Igor Vukić vukic@privredni.hr H rvatska bi ekonomija ovu godinu mogla završiti na pozitivnom teritoriju, rekao je Privrednom vjesniku Philip Bennet, prvi potpredsjednik Europske banke za obnovu i razvoj. Naravno, prognoze su oprezne pa ni Bennet ne može tvrditi hoće li to biti rast od 0,3 ili 0,8 posto. Mnogo će toga, kaže, ovisiti o vremenu, o uspjesima turističke sezone, brzini realizacije najavljenih investicija, stanju na tržištima susjednih zemalja na koja hrvatski poduzetnici izvoze svoje proizvode... EBRD će pridonijeti osiguravanjem jeftinijeg novca koji će preko poslovnih banaka plasirati malim i srednjim poduzećima. Ulagat će i izravno u poduzeća koja imaju perspektivu. Prošle su godine uložili oko 288 milijuna eura. Ukupno je EBRD u Hrvatskoj dosad uložio oko 2,75 milijardi eura u gotovo 150 projekata. Infrastruktura i korporativni sektor Iz te razvojne banke stižu i poruke kako određeni pokazatelji najavljuju da Hrvatska napokon izlazi iz poduljeg razdoblja recesije. Stoga bi ove godine željeli uložiti i više, usredotočujući se posebno na infrastrukturu i korporativni sektor. Hrvatska može realizirati svoje potencijale, ali treba provesti i reforme te ukloniti nepotrebne prepreke za ulaganje i pokretanje poslova, kažu u EBRD-u. Bennetove preporuke odmah bi potpisali i hrvatski poduzetnici. Anto Lipovac, vlasnik tvrtke Birotehna iz Slavonskog Broda, već mjesecima pokušava oživotvoriti dva projekta. Mogao bi otvoriti desetke novih radnih mjesta, ali zapinje na administrativnim preprekama. Gradio bi postrojenje za reciklažu građevinskog otpada i sustav za recikliranje otpadnih tekućina s poljoprivrednih farmi. Ima razrađene planove, usklađene s europskim ekološkim zahtjevima, ali uvijek negdje iskoči neki novi propis. Angažirao je Krediti i poticaji sami ne otvaraju radna mjesta, ističe Marijan Ožanić i konzultanta za europske fondove i kad je projekt već uznapredovao, zaključeno je da ne može sudjelovati jer je ušao u proces predstečajne nagodbe. Kasnije je otkrio da taj uvjet nisu tražili iz EU-a, nego ga je netko ubacio na hrvatskoj strani. Predstečajna nagodba, u koju, tvrdi, nije ušao svojom krivnjom, u međuvremenu je dovršena pa će i projekt dobiti novi tempo. Osim toga trebalo je potrošiti i mjesece na is- hođenje dozvola i raznih suglasnosti. “Odjeli za građevinarstvo zatrpani su zahtjevima za legalizaciju nekretnina. Iako se trude, jednostavno nemaju vremena za rješavanje poduzetničkih zahtjeva, koji bi ipak trebali imati prioritet”, smatra Lipovac. Ubijanje volje za poduzetništvom Tu su i borbe s bankama koje za 280.000 kuna kredita žele staviti hipoteku na cijelu halu vrijednu 15 milijuna kuna. “Sve to ubija volju za poduzetništvom”, dodaje. Njegov projekt imao bi i druge pozitivne efekte. Od otpadnih tekućina s farmi recikliranjem bi nastao plin koji bi donio energetske uštede. Kruti ostatak služio bi kao organsko gnojivo. Njegovom uporabom bi, primjerice, jabuke mogle dobiti organski certifikat i postizati višu cijenu na tržištu. Za svaki poduzetnički korak potrebno je uložiti više vremena nego što treba njihovim kolegama u drugim europskim zemljama, smatraju sugovornici Privrednog vjesnika. “Još je teže nama koji radimo dalje od većih centara. Često je potrebno za razjašnjenje nekog problema ići u Zagreb u ministarstva, pa i tu ode i vrijeme i novac”, kaže Lipovac. Šteta je, dodaje, što takve stvari usporavaju poslove. Novca ima na 5 www.privredni.hr Broj 3815, 17. veljače 2014. ( oko 2,75 mlrd € ulaganja te banke u 150 hrvatskih projekata e rast ako igurate uvjete napokon izlazi iz poduljeg razdoblja recesije. Hrvatska može eke za ulaganje i pokretanje poslova guranje ondje su fleksibilniji i to im je donijelo tisuće gostiju iz Rusije. Zbog medicinskog turizma dolaze cijele godine. Kod nas je problematično i kategoriziranje hotela za medicinski turizam. raspolaganju, ideja ne nedostaje, samo da birokracija nije tako jaka... I Damir Jandriček imao je velike planove osnivajući prije nekoliko godina Klaster medicinskog turizma. “Svi vas tapšu po ramenima, obećavaju da će prilagoditi propise koji smetaju provedbi poslova kakvi su u drugim zemljama uobičajeni, ali sve ostane samo na tome... Onda se još promijeni vlast i sve kreće ispočetka”, kaže on. U Turskoj, primjerice, aviokompanijama je omogućeno da ne naplaćuju naknadu za rezervaciju karata ako inozemni gost zbog medicinskog zahvata mora produljiti boravak. Propisi za osi- Ideja originalna, posao Sizifov Kad su vidjeli da originalna ideja postaje Sizifov posao, osnivači klastera okrenuli su se “običnom” turizmu s ponešto rehabilitacijskih programa. Ponuda, koja se može naći na stranici Croatiatours.com, ide solidno na američkom tržištu, ali medicinski dio je zapravo tek nešto bolji wellness. “A mogli bismo svi u Hrvatskoj mnogo bolje raditi, cijele godine, s daleko većim prihodima”, zaključuje Jandriček. Rastu gospodarske aktivnosti koji najavljuje EBRD mogao bi pridonijeti i Poduzetnički impuls, vrijedan ove godine 1,2 milijarde kuna. Marijan Ožanić, s iskustvom dugogodišnjeg čelnika Razvojne agencije Zagreb, kaže da takvi programi pomažu, ali krediti i poticaji sami ne otvaraju radna mjesta. Daleko veći dio javne uprave trebao bi biti uključen u lobiranje za nove poslove u inozemstvu. Često se događa upravo suprotno: domaći poduzetnici gube poslove u Hrvatskoj iako su kvalitetom usporedivi s inozemnim konkurentima, kaže Ožanić. I osnivanju poduzetničkih institucija pristupa se šablonski. “Nisu poduzetnički inkubatori samo zidovi i učionice. Važnije je kako prenijeti poduzetnička iskustva, a treba također pitati i same poduzetnike što im nedostaje za bolji razvoj i nastup na tržištu”, zaključio je Ožanić. Institut za javne financije Hrvatska dosegnula porezni maksimum Poreze bi trebalo oblikovati tako da poboljšavaju poduzetničku klimu, a porezni sustav morao bi biti što stabilniji. Iskustva razvijenih zemalja pokazala su da porezne propise i administrativne procedure treba pojednostaviti P orezno opterećenje u Hrvatskoj dosegnulo je maksimum, a daljnje povećanje poreza može dovesti do negativnih ekonomskih posljedica, zaključila je Marina Kesner Škreb s Instituta za javne financije. U prošlotjednom izdanju Institutova Newslettera podsjetila je da je još Svjetska banka u studiji iz 2009. upozorila na to da je porezni pritisak u Hrvatskoj velik. “Od tada su se hrvatske stope poreza još povećale. To se posebno odnosi na PDV koji čini oko 40 posto ukupnih poreza. PDV je najizdašniji porezni prihod pa promjene stopa uvelike utječu na ukupno ubrane prihode”, piše Marina Kesner Škreb. Stručnjaci Svjetske banke ocijenili su da daljnje povećanje poreza može samo voditi do ekonomskih poremećaja i daljnjeg narušavanja konkurentnosti zemlje. Porezne reforme ne bi se smjele odnositi isključivo na povećanje poreznih stopa i uvođenja novih poreza. Prvenstveno bi cilj trebalo biti povećanje učinkovitosti ubiranja poreza te ukidanje poremećaja koje porezi uzrokuju. Poreze bi trebalo oblikovati tako da poboljšavaju poduzetničku klimu, a porezni sustav morao bi biti što stabilniji. Iskustva razvijenih zemalja pokazala su da porezne propise i administrativne procedure treba pojednostaviti. Prednost trebaju imati oni porezi koji najmanje koče razvoj gospodarstva. Važno je i poboljšanje sustava upravljanja u javnim službama i, općenito, smanjivanje korupcije. Marina Kesner Škreb napominje da i Europska komisija u novim dokumentima preporučuje oprez u uvođenju novih poreza. Komisija svojim članicama predlaže smanjivanje javnih rashoda te proširenje poreznih osnovica. Dobro je i ukidati pogrešno usmjerena porezna izuzeća i olakšice. Smanjivati javne rashode Kad se procjenjuje je li Hrvatska dosegnula maksimum poreznog opterećenja, najčešće se uzima u obzir omjer poreza i BDP-a. Ako se uspoređuje s prosjekom cijele Europske unije, Hrvatska se nalazi u donjem dijelu ljestvice. Stoga bi se moglo zaključiti da je poreze moguće i povećavati. No Marina Kesner Škreb Porezne reforme ne bi se smjele odnositi isključivo na povećanje poreznih stopa i uvođenja novih poreza kaže da bi Hrvatsku trebalo uspoređivati sa zemljama koje imaju sličan BDP po stanovniku. To su uglavnom nove članice EU-a, Poljska, baltič- ke zemlje, Češka i Slovačka... Hrvatska ima veće porezno opterećenje od njih. Zaključak je da usporedive zemlje manje oporezuju građane i poduzeća. U situaciji kad ih pritišće proračunski deficit, vladama je jednostavnije posegnuti za novim porezima. Otpore njihovu uvođenju lakše je savladati jer se porezi uglavnom odnose na brojne i prilično raspršene ekonomske subjekte. Veliki broj onih koji snose relativno male terete poreza teško se organizira u grupe koje se mogu oduprijeti odlukama vlade. Marina Kesner Škreb ocjenjuje da je u fiskalnoj prilagodbi mnogo teže smanjivati pojedine javne rashode jer se obično zadire u prava dobro organiziranih interesnih skupina, spremnih na odlučnu borbu u očuvanju stečenih prava. Sindikati se efikasno organiziraju kad se valja suprotstaviti smanjivanju radničkih prava u javnom sektoru. No za financijsku konsolidaciju važnije je da vlasti napore usmjere na djelotvornost postojećih poreza, a još više na smanjivanje javnih rashoda, zaključuje se u analizi. (I.V.) 6 AKTUALNO PV TJEDNI REPORT U proteklom tjednu bila su 23 stečajna postupka što je nešto više nego u tjednu ranije u kojem ih je bilo 16. Skraćenih i brzih stečajeva je bilo značajno manje, dok je predstečajnih nagodbi bilo za 50 posto više nego tjedan prije. Najviše povećanja zabilježeno je u uloženom prijedlogu te zaključku postupka. Bilo je i 58 brisanih subjekata više nego u tjednu prije, dok je likvidacija bilo 18 manje. Što se osnovanih društava tiče, i dalje je d.o.o. u vodstvu nad ostalim oblicima pa je tako prošli tjedan osnovano 150 j.d.o.o-a te 81 d.o.o. Nije osnovano ni jedno dioničko društvo. Najviše osnovanih subjekata tradicionalno je registrirano na zagrebačkom Trgovačkom sudu (njih 117), dok Rijeka i Split dijele drugo mjesto sa 22 osnovana društva. STEČAJEVI Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka 23 11 9 3 11 2 9 16 16 158 57 11 19 24 47 BRISANI SUBJEKTI Brisani subjekti Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka 257 257 13 11 2 OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA Poslovni subjekti d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar 5 Slavonski Brod Dubrovnik 4 Split Karlovac 3 Šibenik Osijek 12 Varaždin Pazin 16 Zadar Rijeka 22 Zagreb Sisak 0 REJTING TJEDNA TTK d.o.o. 231 81 150 0 8 22 4 10 8 117 Privredni vjesnik Broj 3815, 17. veljače 2014. ( sa 6000 na 12.000 povećati broj radnih mjesta u sektoru oporabe Promjene u sustavu ambalažnog otpada Bez zloporaba, manipulacija i monopola Donošenjem Zakona o održivom gospodarenju otpadom u srpnju 2013. stvorene su pretpostavke za otvaranje tržišta i uspostavu tržišnih principa Boris Odorčić odorcic@privredni.hr “Radit će se transparentno, po tržišnim uvjetima i prema jasno definiranim pravilima jednakima za sve”, naglasio je. M jesta za otkup ambalaže, kojih je u Hrvatskoj 1820, uskoro će dobiti uređaje za kontrolu, brojanje, sortiranje i prešanje ambalaže. Uređaji će biti povezani s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) u koji će se u istom trenutku prenositi podaci o količinama tako prikupljene ambalaže. Time će se spriječiti manipulacije podacima o količinama, a zadržati za građane motivacijska, povratna naknada od 50 lipa. Valja naglasiti kako je prema procjenama dosad oko 40 posto ambalaže prolazilo mimo sustava. Želimo udvostručiti broj radnih mjesta izravno zaposlenih u gospodarenju otpadom, kaže Mihael Zmajlović Nadalje, zahvaljujući prešanju i baliranju smanjit će se obujam ambalaže. To će dovesti do racionalizacije u troškovima prijevoza, ali i manjih troškova vezanih uz količinu transportnih vreća (sada ih plaćamo 13 milijuna kuna godišnje) u kojima se ambalaža prevozi. Zbog svega toga već su obavljeni pregovori s trgovačkim lancima te će prije ljeta krenuti pilot-projekt uvođenja uređaja na otkupnom mjestu. Do konca 2014. godine ti bi uređaji trebali biti uvedeni na barem trećini otkupnih mjesta. A do kraja sljedeće godine uređaji će pokriti 90 posto tih prostora. Promjena otkupne cijene Ključni uvjet za kvalitetno provođenje ove automatizacije, po uzoru na najbolju europsku i svjetsku praksu, jest otkupna cijena ambalaže koja je dosad često bila i četiri puta niža od tržišne. Zbog toga je FZOEU, koji dalje prodaje sekundarnu sirovinu oporabiteljima, od 2006. do 2013. godine izgubio najmanje pola milijarde kuna. Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović kazao je kako je otkupna cijena PET, metalne (Al/Fe) i staklene ambalaže godinama preniska. Stoga će FZOEU odsad otkupne cijene formirati u skladu s tržišnim cijenama iz relevantnih izvora na tržištu Europske unije. “Samo zbog promjene cijene, u odnosu na 2013. godinu, očekuje se pove- ćanje prihoda od prodaje ambalažnog otpada oporabiteljima za 15 do 20 milijuna kuna. To je jedan i pol do dva puta više nego do sada”, istaknuo je ministar. Pritom će se poštivati načelo blizine navedeno u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, kako bi se omogućilo tvrtkama u Hrvatskoj da zadrže i povećaju posao te, primjerice, otvore nova radna mjesta. Tako će prednost prilikom otkupa prikupljenog otpada, tj. vrijedne sekundarne sirovine, imati oporabitelji u Hrvatskoj. “Ako pak domaći reciklažer ne prihvati cijenu, otpad će se pokušati prodati tvrtkama iz neke druge države”, pojasnio je. Predstavljajući što je sve napravljeno u posljednjih godinu i pol dana, Zmajlović je naglasio kako su donošenjem Zakona o održivom gospodarenju otpadom u srpnju 2013. stvorene pretpostavke za otvaranje tržišta i uspostavu tržišnih principa što će spriječiti zloporabe, manipulacije i monopol. Velika čistka Dodao je kako je gospodarenje otpadom jedna od ključnih tema za Vladu i državu. “To je gospodarsko pitanje, pitanje stvaranja novih radnih mjesta, racionalnog gospodarenja vrijednim sirovinama i resursima koji su vlasništvo svih nas. To je i pitanje kvalitete života i higijene. Želimo biti dobar gospodar i prestati zakopavati vrijedne sirovine na odlagališta. Želimo u sljedećih par godina udvostručiti broj radnih mjesta izravno zaposlenih u gospodarenju otpadom sa 6000 na 12.000. Želimo omogućiti tvrtkama koje posluju sa sirovinama i otpadom, da povećaju broj zaposlenih i ulažu”, kazao je Zmajlović. Rekao je i kako je u tih godinu i pol, među ostalim, pokrenuta “velika čistka”, tj. pojačan nadzor nad svima u sustavu kako bi ih se potaknulo da ubrzaju aktivnosti u području gospodarenja otpadom. “Zato smo gradovima i općinama ponudili partnerski odnos i u Fondu osigurali sredstva - jer gospodarenje otpadom košta. Pročešljali smo odlagališta i od srpnja do prosinca 2013. Fond je ugovorio 185 projekata – u isto doba godinu dana ranije bilo ih je 10. Istovremeno, 140 gradova i općina krenulo je u primarnu selekciju, tj. odvajanje otpada na kućnom pragu”, zaključio je Zmajlović. 7 www.privredni.hr Broj 3815, 17. veljače 2014. ( 600.000 zahtjeva za legalizaciju predano bez dokumentacije ( 62.000 zahtjeva će Agencija preuzeti od županija i gradova Ubrzava se legalizacija bespravne gradnje Najažurniji Riječani i Dubrovčani, najsporiji Ličani i Slavonci Do kraja prošle godine županije i gradovi trebali su riješiti 20 posto ukupno zaprimljenih zahtjeva za legalizaciju, što znači gotovo 155.000 predmeta. Taj ambiciozan cilj, očekivano, nisu ispunili, ali njihov rezultat nije ni tako loš Drago Živković zivkovic@privredni.hr K ada je u srpnju prošle godine ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš objavila da je kampanja legalizacije bespravne gradnje urodila s čak 773.198 podnesenih zahtjeva, bilo je jasno da je to posao koji daleko nadmašuje kapacitete upravnih tijela županija i gradova. Zbog toga je Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i predvidio da sve što referenti lokalne samouprave ne stignu riješiti, preuzima posebna Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, koja je prošli tjedan počela s radom. Prema Zakonu, do kraja prošle godine županije i gradovi trebali su riješiti 20 posto ukupno zaprimljenih zahtjeva, što znači gotovo 155.000 predmeta. Taj ambiciozan cilj, očekivano, nisu ispunili, ali njihov rezultat nije ni tako loš, s obzirom na to da podaci Ministarstva pokazuju da će Agencija preuzeti 62.000 predmeta. Drugim riječima, županije i gradovi riješili su više od 90.000 predmeta u prvih šest mjeseci primjene Zakona. Nastave li tim tempom, do kraja 2015. godine, kada je predviđen završetak ovog procesa legalizacije, župani- Svijetle točke u prvoj fazi legalizacije su Primorsko-goranska i Dubrovačkoneretvanska županija je i gradovi riješit će oko 460.000 predmeta, pa bi Agenciji preostalo nešto više od 300.000 predmeta. Dug put do ujednačavanja U Ministarstvu ističu kako im je glavni cilj da se svi primljeni zahtjevi riješe u razumnom roku te da se rokovi rješavanja ujednače za područje cijele Hrvatske. Podaci o predmetima koje je Agencija preuzela od žu- panija i gradova pokazuju da je do ujednačavanja još dug put. Svijetle točke u prvoj fazi legalizacije su Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija, koje su toliko ažurne da Agencija iz njih ne mora preuzimati nijedan predmet. U istom društvu pozitivaca su i gradovi Krapina, Virovitica, Vukovar, Makarska, Pazin, Novigrad, Vodnjan, Čakovec i Bjelovar. Među onima koji nisu uspjeli postići zadane ciljeve prednjače Ličkosenjska županija, gdje je od ukupno 15.588 predmeta država već sada morala preuzeti 1950, što znači gotovo dvije trećine od planiranih 20 posto. U Osječko-baranjskoj županiji od 58.084 preuzeto je 7000 predmeta, u Karlovačkoj od 24.823 država uzima 3100 predmeta, a u Vukovarsko-srijemskoj od 31.764 predmeta Što je potrebno za legalizaciju njih 3500. Zagrebačka županija će od 64.198 preuzeti 5100, a Grad Zagreb 5000 predmeta od ukupno 91.264. Zahtjevi bez papira Zadarska županija (2900 od 65.994 predmeta) efikasnija je od Splitskodalmatinske, gdje država preuzima 3800 od 66.196 predmeta, ali i od Šibensko-kninske, koja je državi od ukupno 30.772 predmeta predala 2900, te od Istarske (3700 od od 41.291 predmeta). Županije na sjeveru Hrvatske podjednako su (ne) uspješne, pa će država od njih preuzeti otprilike polovinu broja predmeta koji im je Zakon postavio kao cilj. Uz sporost administracije, velika je prepreka i to što je čak 600.000 zahtjeva za legalizaciju predano bez ikakve popratne dokumentacije. Stoga ministrica Mrak Taritaš poziva građane da prikupe i predaju potrebne dokumente, inače će im zahtjevi biti odbijeni. Postupak ozakonjenja bespravne gradnje samo je jedan od koraka koji se provode unutar reforme prostornog uređenja. Postupak je bitno završiti u što skorijem roku, jer tek po njegovom završetku slijedi ozbiljna analiza stanja u prostoru i izrada sanacijskih planova koji bi trebali biti temelj planiranja i izgradnje komunalne infrastrukture i urbanog uređenja prostora, zaključuju u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. E-dozvole od travnja POMOĆNA ZGRADA •kopija katastarskog plana (tri primjerka) + dokaz da je osnovna zgrada legalna MANJE ZAHTJEVNA ZGRADA •tri primjerka geodetske snimke ili tri kopije katastarskog plana + tri primjerka snimke izvedenog stanja JEDNOSTAVNA ZGRADA •tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja ili tri kopije katastarskog plana + četiri fotografije koje prikazuju sva četiri pročelja zgrade + iskaz površina i obračunske veličine zgrade + iskaz podataka za obračun naknade ZAHTJEVNA ZGRADA •tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja ili tri kopije katastarskog plana + tri primjerka arhitektonske snimke izvedenog stanja + izjava ovlaštenog inženjera građevinarstva da zgrada ispunjava bitan zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti LOĐA ILI BALKON •jednostavne zgrade: iskaz površina i obračunske veličine zgrade + četiri fotografije koje prikazuju sva pročelja zgrade •manje zahtjevne zgrade: snimka izvedenog stanja •zahtjevne zgrade: arhitektonska snimka + potvrda o mehaničkoj otpornosti U travnju će početi izdavanje elektroničkih građevinskih dozvola, na koje će se čekati najdulje 30 dana, najavio je pomoćnik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Danijel Meštrić na prvoj prezentaciji edozvole u Čakovcu. Za dozvole u nadležnosti Ministarstva sustav elektroničkog izdavanja već je u funkciji, a do kraja ožujka će za isti posao biti obučeni službenici u svim županijama. Ubrzanje izdavanja građevinskih dozvola, vjeruje Meštrić, pridonijet će poboljšanju investicijske klime i usponu Hrvatske na ljestvici Svjetske banke Doing Business. Prema Svjetskoj banci, u Hrvatskoj se na građevinsku dozvolu dosad čekalo prosječno 317 dana. 8 AKTUALNO *vijesti Natječaj za promicanje poduzetništva EK je objavio natječaj za najbolje politike i prakse u poticanju poduzetništva. Nagrada European Enterprise Promotion Award (EEPA) je priznanje koje EK dodjeljuje institucijama lokalne i regionalne uprave koje posebnim mjerama potiču razvoj poduzetništva. Nagrada ima šest kategorija, od ulaganja u poduzetničke vještine do poticanja zelenog poduzetništva. Potencijalni kandidati trebaju se javiti u Ministarstvo poduzetništva i obrta. Liderov klub izvoznika u Saboru Članovi Liderova kluba izvoznika u petak su se sastali s članovima Odbora za gospodarstvo Hrvatskoga sabora. Deseti susret Kluba izvoznika otvorio je Igor Rađenović, predsjednik tog odbora. Izlaganja su održali Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović te njegova zamjenica Manuela Tašler. Šajatović je političarima poručio neka se okane stranih ulaganja i okrenu se izvozu. Dodao je da izvoznici žele zasebno ministarstvo izvoza te da mandati naših veleposlanika moraju biti povezani s rezultatima izvoza. Produljiti radno vrijeme lokala Sve više ugostitelja u Hrvatskoj traži mogućnost neograničenog radnog vremena, usklađenog s lokalnom samoupravom. O tome je bilo riječi i prošli tjedan na sjednici Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri HGK-u. Raspravljalo se o izmjenama Zakona o ugostiteljstvu, a zaključeno je da će se istražiti kako je pitanje radnog vremena riješeno u drugim, konkurentskim zemljama Europske unije. Privredni vjesnik Broj 3815, 17. veljače 2014. ( 5300 Slovenaca pokrenulo osobni stečaj u 2013. ( više od 4000 € poreznih potraživanja se ne oprašta Iskustva iz Slovenije: osobni stečaj I oprost dugova, ali i rasprodaja imovine Dosadašnja iskustva u Sloveniji u osnovi su pozitivna jer se postupkom osobnog stečaja rješavaju životna pitanja mnogih koji su upali u dugove bez svoje krivnje. Osobni stečaj pokazao se i kao dobar oblik zaštite obitelji Drago Živković zivkovic@privredni.hr Z akon o osobnom stečaju najavljuje se već godinama. Najnovija najava stigla nam je prošli tjedan iz Ministarstva pravosuđa, a po njoj bismo zakon mogli dobiti do travnja. Točni modeli još nisu poznati, pa tako ni rješenja nekoliko ključnih spornih pitanja. Jedno od njih je tko će snositi sudske troškove, a upitno je i koliko imovine dužnika bi se rasprodavalo u slučaju stečaja. Izvjesno je da će se dužnicima koji imaju viška imovine tijekom stečaja imovina prodavati, ali još nije poznato što će se smatrati minimumom nužnim za život. Ograničenje poslovne sposobnosti Iako je još puno nepoznanica oko hrvatskog zakona o osobnom stečaju, dosta se može naučiti iz iskustva zemalja koje takav pravni institut već imaju. Jedna od njih je susjedna Slovenija gdje je osobni stečaj uveden 2008. godine kao posebni postupak unutar Zakona o financijskom poslovanju i postupcima insolventnosti. Jedan od autora tog zakona, Šime Ivanjko, umirovljeni profesor mariborskog Pravnog fakulteta, kaže da su dosadašnja iskustva u Sloveniji u osnovi pozitivna, jer se postupkom osobnog stečaja rješavaju životna pitanja mnogih koji su upali u dugove bez svoje krivnje. Osobni stečaj, prema Ivanjku, pokazao se i kao dobar oblik zaštite obitelji. U Sloveniji troškove osobnog stečaja snosi u pravilu dužnik, a ako nema imovine, pomaže mu država. Vjerovnik snosi troškove samo ako je pokrenuo stečaj i ako dužnik nema imovine. Po otvaranju osobnog stečaja, poslovna sposobnost građanina u Sloveniji se bitno ograničava, tako da ne može samostalno sklapati ugovore i druge pravne poslove vezano za imovinu koja pripada u stečajnu masu. Bez suglasnosti suda ne može uzimati kredite, ne oprostu preostalih dugova. Pravo na oprost dugova je ograničeno, tako da se ne mogu oprostiti porezna potraživanja veća od U posljednje vrijeme osobni stečaj sve više prijavljuju poznati direktori 4000 eura, a oprost nije moguć ni ako je dužnik lažno naveo razloge zapadanja u dugove ili ako nije prijavio svu svoju imovinu. može biti jamac drugome, ne može otvoriti novi račun u banci, a ne može se ni odreći imovine u ostavinskom postupku. Postupak osobnog stečaja provodi se u dvije faze: prva je rasprodaja imovine dužnika, a potom je dužnik pod nadzorom stečajnog upravitelja dvije do pet godina, uz minimalnu plaću od 590 eura, nakon čega sud donosi odluku o Puno nerazumijevanja Gospodarska kriza u Sloveniji dovela je do povećanja broja osobnih stečajeva. U 2012. je, prema Ivanjkovim podacima, u odnosu na 2011. broj osobnih stečajeva porastao za 48 posto, a 2013. ih je pokrenuto nešto više od 1500. Tako je potkraj prošle godine u postupku osobnog stečaja bilo oko 5300 Slovenaca. Zanimljivo je, kaže Ivanjko, da u posljednje vrijeme sve više osobni stečaj prijavljuju poznati direktori koji su izdavali bianco mjenice za svoja propala poduzeća ili su kazneno osuđeni i zato moraju platiti visoke odštete. Mnogo je stečajeva koji su posljedica propasti samostalnih poduzetnika ili obrtnika. Ne završavaju svi stečajevi oprostom duga, mogući ishod je i rasprodaja imovine, uz razmjernu naplatu vjerovnika iz stečajne mase, s tim da dužnik ostaje dužnik za nenaplaćena potraživanja vjerovnika. Iako je slovenski zakon na snazi već pet godina, u praksi je još uvijek puno nerazumijevanja osobnog stečaja, što vrijedi, kaže Ivanjko, i za državne organe koji nastupaju kao vjerovnici. Unatoč pozitivnim učincima, osobni stečaj još uvijek nailazi na otpor u slovenskim medijima i u financijskom krugovima. Mediji često uz napise o stečajevima pojedinih osoba ističu i njihove mane ili pogreške, što stvara kod čitatelja dojam zloporabe, kaže Ivanjko. Tako se često piše “on je osobnom stečaju, a vozi skup auto, odijeva se elegantno i ruča po restoranima”, što stvara lošu klimu oko osobnih stečajeva. Kod dužnika je, s druge strane, iako imaju osjećaj da država brine za njihov položaj, još uvijek raširen osjećaj srama zbog osobnog stečaja, pa nerado u to ulaze. No, zadnja izmjena slovenskog zakona ide im na ruku jer dužnici više ne moraju plaćati predujam troškova ako sami pokrenu stečaj, što će vjerojatno, predviđa Ivanjko, rezultirati većim brojem osobnih stečajeva. S MARKOVA TRGA www.privredni.hr Broj 3815, 17. veljače 2014. ( oko 1 mlrd € Novi zakon o radu Sindikati traže odgodu na šest mjeseci vrijedan projekt sveučilišnog kampusa na Borongaju Sjednica hrvatske vlade Igrališta za golf mogu biti i na šumskom zemljištu Prema predloženim izmjenama Zakona o šumama, površina namijenjena za igralište ili kamp mora biti predviđena u prostornom planu, no ta se površina neće unositi u građevinsko područje Igor Vukić vukic@privredni.hr I grališta za golf i kampovi moći će se jednostavnije graditi i na šumskom zemljištu, odlučila je Vlada i pripremila izmjene Zakona o šumama. Prema predloženim zakonskim izmjenama, površina namijenjena za igralište ili kamp mora biti predviđena u prostornom planu. No ta se površina neće unositi u građevinsko područje, već će Površine za višegodišnje nasade dat će se na upravljanje Agenciji za poljoprivredno zemljište ostati u području šumskog gospodarenja. Investitori će dobiti samo pravo građenja. Prema objašnjenju ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, tako će se uskladiti interesi ulagača i sačuvati visoka razina zaštite prirode. I do sada je postojala mogućnost uključivanja šumskog zemljišta u pro- jekte koji su obuhvaćali i igrališta i kampove, ali je procedura bila vrlo komplicirana i praktično neizvediva. Nova pravila, koja su u Sabor upućena po hitnom postupku, trebala bi, očekuje Vlada, dovesti do veće gospodarske aktivnosti i novog zapošljavanja. Lakša gradnja pratećih objekata Zakonske izmjene omogućit će i izdvajanje površina koje su namijenjene podizanju višegodišnjih nasada. One će se dati na upravljanje Agenciji za poljoprivredno zemljište i njima će se gospodariti prema propisu koji uređuje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Sve će to omogućiti lakšu gradnju pratećih objekata i povlačenje novca iz europskih fondova. Do sada je Zakon o šumama vodio površine s višegodišnjim nasadima kao šumsko zemljište. Zbog toga na njima nije bilo moguće graditi, pa tako nije bila moguća nikakva gradnja ni, primjerice, u vinogradu. Također, na zemljište koje ima status šumskog 9 nije moguće dobiti poticaje, kao što se to može za poljoprivredno zemljište. Vlada je konačno Sveučilištu u Zagrebu prenijela zemljište bivše vojarne u četvrti Borongaj za gradnju sveučilišnog kampusa. Riječ je o kompleksu od oko 900.000 četvornih metara, procijenjenom na više od milijardu kuna. Na tom prostoru gradit će se različiti objekti namijenjeni obrazovanju i znanstvenom radu. Projekt koji će zaposliti i mnoge građevinare u konačnici bi bio vrijedan oko milijardu eura. “Riječ je o ogromnom novcu i projektu koji će se razvijati godinama”, ocijenio je premijer Zoran Milanović. Ministar obrazovanja Željko Jovanović opovrgnuo je navode da će zbog kašnjenja u prijenosu prava na korištenje biti izgubljen novac iz europskih fondova. Istaknuo je da su službenici iz državne uprave uložili mnogo truda u rješavanje pravnih problema koji su otežavali raspolaganje tim zemljištem. Tako su pomogli i “inertnoj upravi Sveučilišta”. “Zemljište ima sjajnu perspektivu, a sada očekujemo da i Sveučilište napravi snažniji iskorak prema njegovu korištenju”, rekao je Jovanović. Nova pravila za dražbu drvne građe Uvedena su i nova pravila za dražbu drvne građe u kojoj će moći sudjelovati sve pravne i fizičke osobe iz Europske unije. Dražbe će provoditi Hrvatske šume, a prema uredbi, na zahtjev ostalih šumoposjednika, moći će se prodavati i drvo podrijetlom iz šuma kojima ne gospodare Hrvatske šume. Ministarstvo gospodarstva pripremilo je i odluku o izmjeni tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Izmjena se odnosi na obvezu dostavljanja bankovne garancije investitora koji ulaze na to tržište. Prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, uočeno je da dosadašnjih šest mjeseci za dostavu garancije nije dovoljno, pa je taj rok produljen na devet mjeseci, kako bi se olakšalo izvođenje novih projekata. Sindikalne središnjice uputile su premijeru Zoranu Milanoviću prijedlog izlaska iz spora oko novog zakona o radu. Ističući da je prijedlog zakona upućen u Sabor bez konsenzusa socijalnih partnera, sindikati podsjećaju da su tijekom rada na njemu upozoravali na nedostatak vjerodostojne javne statistike i analitičkih podloga. Tvrde da se prijedlog temelji na papiru a ne na praksi, odnosno na primjeru jednog poslodavca, Luke Rijeka, i “neke tvornice rasvjetnih tijela”. Sindikatima nije prihvatljivo da se u tridesetak sektora može dnevno raditi 16 sati, kao ni da privremeni agencijski rad može trajati tri i više godina uz diskriminirajuće uvjete rada. Nije im prihvatljivo ni sprečavanje pristupa sudu, smanjivanje uloge sindikata i kolektivnih ugovora, praktično onemogućavanje štrajka i svođenje gospodarsko-socijalnog interesa na kolektivni ugovor. Stoga ne pristaju na cijeli koncept novog ZOR-a, pa predlažu Milanoviću da Vlada povuče prijedlog iz saborske procedure i osigura šest mjeseci za prikupljanje konkretnih pokazatelja i dokaza te za izradu analitičkih podloga, uz organiziranje stručnih rasprava i okruglih stolova. Pristane li Vlada na odgodu, sindikalne središnjice obećavaju da neće organizirati industrijske akcije, vratit će se u tijela tripartitnoga socijalnog dijaloga kao i u odgovarajuću radnu skupinu te aktivno sudjelovati u izradi ZOR-a. S obzirom na to da je prijedlog ZOR-a poslan u saborsku proceduru, sindikalne središnjice odbile su i poziv resornog ministra Miranda Mrsića na sastanak tripartitne radne skupine, jer smatraju da je upućen najmanje mjesec dana prekasno. (D.Ž.) SLAVONCI O PRIJEDLOGU INDUSTRIJSKE STRATEGIJE Što prije u konkretnu primjenu Sudeći prema prvim reakcijama gospodarstvenika koji su u osječkoj, odnosno vukovarskoj gospodarskoj komori nazočili predstavljanju prijedloga Industrijske strategije Hrvatske, dobro je što je napravljen takav dokument, ali još će biti bolje kada započne njegova konkretna primjena. “Naši gospodarstvenici pozitivno su reagira- li na strategiju, ali je odmah uslijedilo pitanje njene implementacije, jer dokument sam po sebi neće značiti ništa ako se svi elementi društva ne uključe u njegovu provedbu. Stoga je dobro to što je prepoznata potreba općedruštvenog konsenzusa u primjeni strategije”, rekao je Ivan Marijanović, direktor HGK-Županijske komore Vukovar. Neki predstavnici prehrambene industrije nisu zadovoljni time što je ta industrija u predloženoj strategiji okarakterizirana kao čuvar domaćeg tržišta i zaposlenosti, a ne kao pokretač s najvećim strateškim potencijalom. (S.S.) 10 PREDSTAVLJAMO ( tek 7 mjeseci Privredni vjesnik Broj 3815, 17. veljače 2014. ( oko 6,3 mil kn radi prodavaonica začina Kućarin očekivani prihod za 2013. KUĆARIN, ZAGREB Grafika, Osijek Prstohvat egzotike za svaki stol Specijalisti za male naklade U specijaliziranoj prodavaonici mogu se pronaći razni začini iz cijelog svijeta - Kanade, Madagaskara, Šri Lanke, Perua... Uz uobičajene probleme s kojima se susreću svi iz grafičke branše, u Grafici se moraju boriti i s velikim tiskarima koje su sada spremne raditi i male naklade U K središtu Zagreba sredinom prošle godine otvorena je specijalizirana prodavaonica začina Kućarin. Matija Bulić, vlasnik Kućarina, kaže nam kako je ponuda raznolika i mogu se pronaći razni začini iz cijelog svijeta - Kanade, Madagaskara, Šri Lanke, Perua... Tu su i ručno izrađene posude od bračkog kamena, maslinovo i bučino ulje, med, propolis, domaći češnjak i drugo. “Kod nas najčešće dolaze individualni kupci, zaljubljenici u kulinarstvo. No sve je više restorana koji prepoznaju kvalitetu naše ponude te nam se obraćaju kako bismo bili i njihovi dobavljači. Za to je zaslužna kvaliteta, ali i širina asortimana i specifičnih proizvoda koje nudimo. Jedan od glavnih ciljeva nam je Kućarin pretvoriti u prepoznatljivo ime, kako u poslovnom tako i u privatnom sektoru. Nadamo se da ćemo u tome uspjeti”, kaže Bulić. Ideja o otvaranju trgovine začinima došla je kao logičan slijed njegove zaljubljenosti u kulinarstvo. Često su mu u kuhanju nedostajali neki začini jer ih je bilo teško pronaći u Hrvatskoj. “Sjećam se kako bih nakon putovanja u inozemstvo kući dolazio s punim torbama začina i sličnih stvari koje su se kod nas teško nabavljale. Uz to, životni put me naveo da se već dugi niz kuhanje, u upoznavanju s egzotičnim začinima ali i održavanju tradicionalnih okusa. Stoga se trudimo i cilj nam je proširivati ponudu hrvatskih proizvoda. Isto tako želimo postati prepoznatljivi u gastro krugovima, odnosno među profesionalnim ku- Najčešći su nam individualni kupci, zaljubljenici u kulinarstvo, kaže Matija Bulić godina bavim začinima i radim s njima. Tako se polako javljala ideja o otvaranju dućana sa začinima koji se kod nas teže nabavljaju, kako bismo ljudima omogućili lakšu nabavu onih začina koji jela čine posebnim”, objašnjava Bulić. Zdravo i raznoliko Budući da posluju tek nešto više od pola godine, Bulić kaže kako je zadovoljan odazivom i zanimanjem kupaca. “Rast poslovanja vidimo u podizanju svijesti potrošača za zdravo i raznoliko harima”, napominje. Nedavni ulazak Hrvatske u EU za Kućarin znači bržu isporuku naručenih proizvoda te, među ostalim, mogućnost nove suradnje sa susjednim zemljama, a što može pridonijeti rastu i razvoju poslovanja. U budućnosti pak Kućarin namjerava širiti ponudu svjetskih i hrvatskih proizvoda. “Trenutačno imamo troje zaposlenih i ne planiramo dodatna zapošljavanja. Ali nadamo se kako će s rastom i širenjem posla doći i do toga”, zaključuje Bulić. (B.O.) ada je 1989. u Osijeku grafički inženjer Ivan Plačko otvorio digitalnu tiskaru, bila je to prva takva u Hrvatskoj. Ubrzo su i drugi shvatili prednosti digitalnog tiska i stoga su u Grafici stalno ulagali u nove tehnologije i strojeve. Pored strojeva za tisak, Grafika je opremljena uređajima za pripremu tiskovne forme kao i za uvez i doradu knjiga. Danas imaju zatvoren tehnološki proces – od idejnog rješenja do gotovog proizvoda, te čak 23 zaposlenih. “S godinama je došla sve veća konkurencija, a knjiga je sve više gubila značaj na tržištu. Knjiga nije profitabilan proizvod kao prije, a upravo je proizvodnja knjiga bila naš osnovni posao. Danas smo sretni ako knjigu radimo s jedan do dva posto dobiti, dok je nekada dobit bila između 15 i 20 posto. To nam je omogućavalo stalno i sigurno ulaganje u razvoj kako bismo tehnološki bili konkurentni”, kaže Ivan Plačko, sadašnji umirovljenik i većinski vlasnik Grafike, ponosno naglašavajući kako od osnutka do danas tvrtka ni jedan dan nije bila blokirana. Problemi s naplatom Usprkos općoj nelikvidnosti, osobito u toj branši, u Grafici se uspješno nose s teškoćama. Naravno, to je danas neusporedivo teže nego ranije. Za 2013. godinu očekuju manju dobit, tek toliko da mogu ući u nešto novih tehnoloških investicija. “To je jako važno kako bi ljudi koji rade imali osigurano radno mjesto, plaće i kakvutakvu materijalnu egzistenciju uz nužan daljnji tehnološki razvoj tvrtke. Iako sam u mirovini, nikako mi nije svejedno kako tvrtka posluje. Cijeli radni vijek sam u ovoj branši i ne pamtim da je ikad bilo teže. S jedne strane stalno treba ulagati, a s druge strane je sve teže naplatiti posao. Kada bismo uspjeli naplatiti sva svoja potraživanja, puno jasnije i zadovoljnije bismo mogli planirati budući razvoj”, ističe Plačko. A kako kaže direktor Grafike Drago Jurić, očekivani prihod za 2013. bio bi oko 6,3 milijuna kuna, desetak posto više nego godinu ranije. U Grafici ustraju i na izdavačkoj djelatnosti pa godišnje produciraju desetak knjiga “To je rezultat silnih napora svih zaposlenih. Prisiljeni smo tražiti nova tržišta, jer su velike tiskarske kuće počele raditi ono čime su se nekada bavile isključivo tvrtke poput naše. Sada su i ti ‘veliki’ spremni raditi male naklade samo da bi opstali. No, mi se ne predajemo, pa smo i dalje specijalisti za male naklade”, kaže Jurić. U Grafici ustraju i na izdavačkoj djelatnosti pa godišnje produciraju desetak knjiga - od monografija hrvatskih gradova, preko djela iz književnosti i publicistike do kuharskih priručnika. (S.S.) PRIČA S RAZLOGOM 11 www.privredni.hr Broj 3815, 17. veljače 2014. ( 2012. god pokrenut portal Franchising.hr ( 10.000 posjetitelja mjesečno na regionalnoj razini Franšizno poslovanje Recept za uspjeh, ali bez jamstava Iako se franšizom kupuje pravo na poslovanje pod tuđim brendom, poslovni model, znanje i iskustvo, i dalje je riječ o vođenju vlastitog posla i rizicima koji s time dolaze, ističe Igor Bogojević Boris Odorčić odorcic@privredni.hr šljenje da je bolje raditi za državu no okušati se u poduzetničkim vodama”, kaže on dodavši kako se stoga ipak može očekivati razvoj franšiznog poslovanja. “Tako je bilo i u drugim zemljama Srednje i Istočne Europe. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je uplovila u mirne ili bar predvidljivije poslovne vode. Kada se priviknemo na nova pravila igre i dobijemo nove modele potpore, doći će do ozbiljnijeg razvoja poduzetništva, a time i franšiznoga poslovanja”, naglašava. Zani- P rofit Franchise Services najveća je konzultantska tvrtka za franšizno poslovanje u Srednjoj Europi te izdavač magazina i portala specijaliziranih za to područje. Posluje u zemljama Srednje i Istočne Europe, a dio je poljskog poslovnog sustava Profit System. Tvrtka je u Hrvatskoj prisutna od posljednjeg tromjesečja 2012. godine kada je pokrenut portal Franchising.hr. Igor Bogojević, direktor Adriatic regije koja obuhvaća zemlje bivše Jugoslavije i Albaniju, kaže nam kako je Profit System u Poljskoj, državi koja ima najveće franšizno tržište u ovom dijelu Europe, još prije desetak godina započeo promovirati novi poslovni model koji se temelji na principu “ruka pod ruku konzaltinga i medija”. “Dakle, kako bismo uopće mogli pružati usluge u franšiznom poslovanju, tržište mora biti dovoljno razvijeno, a to uključuje dovoljno educiranih i informiranih poduzetnika. U tom cilju smo najprije u Poljskoj, a potom i svim ostalim zemljama, pokrenuli portale kao medije koji će ne samo svakodnevno pratiti događanja na tržištu franšiznog poslovanja, već i educirati poduzetnike o tome što je to i kako se u tim vodama što bolje snaći”, objašnjava on. Redakcija Franchising.hr-a, koji je naprav- ljen po istom modelu kao drugi portali, ima za cilj kroz redovno ažuriranje članaka približiti korisnicima to tržište. Pogrešno prepoznavanje “Tako, primjerice, kroz razgovore s davateljima i primateljima korisnicima može objasniti franšizno poslovanje. Usto, kroz prenesene tekstove s ostalih franchising portala može pokazati kakva je praksa u drugim zemljama Srednje i Istočne Europe”, napominje Bogojević dodavši kako svaki portal ima i komercijalni dio gdje franšizni sustavi promoviraju svoje ponude zainteresiranim poduzetnicima. Hrvatski portal, nastavlja Bogojević, još je u fazi uhodavanja. “Polako privikavamo čitatelje na medij, stvaramo novu naviku komunikacije franšiznih sustava s čitateljima i pokušavamo ukazati na svaki od susta- va koji djeluje u zemljama regije”, pojašnjava on. Tijekom tih godinu i pol dana portal je na regionalnoj razini dostigao zavidnu čitanost - prema Googleovim analitičkim modelima, gotovo 10.000 jedinstvenih posjetitelja mjesečno. “To smatramo iznimno dobrim rezultatom jer ipak se obraćamo skupini poduzetnika za koju smo mislili da je manja, te da trenutačno nema previše zainteresiranih za franšizno poslovanje - što, na sreću, nije slučaj”, naglašava on. Ocjenjujući hrvatsko franšizno tržište, kaže kako ono ne odskače od drugih i da situacija na njemu nije crno-bijela. “Premda u Hrvatskoj ima onih regija koje odskaču kao, primjerice, Osijek gdje ima više uspješnih franšiza, tržište je još uvijek nedovoljno razvijeno. Čini se da kada poduzetnici prepoznaju franšizno poslovanje - iako je to najčešće pogrešno prepozna- vanje - tek onda im predstoji trnovit put. Jer, nije lako započeti posao uslijed raznih problema, od kojih je financiranje tek osnovni”, ističe Bogojević pojasnivši kako pod pogrešnim prepoznavanjem misli na činjenicu da poduzetnici često drže kako je franšizno poslovanje samo po sebi recept za uspjeh. “Ono naime jest izvjesniji recept za uspjeh, ali nije njegovo jamstvo. Iako se franšizom kupuje pravo na poslovanje pod tuđim brendom, poslovni model, znanje te iskustvo, i dalje je riječ o vođenju vlastitog posla i rizicima koji s time dolaze”, ističe. Predvidljivije poslovanje Također, jedan od većih problema je onaj kako nadvladati mentalitet na ovim područjima. “Čini se kako u dobrom dijelu ne samo Hrvatske nego i čitave regije prevladava mi- Hrvatsko franšizno tržište ne odskače od drugih i situacija na njemu nije crnobijela mljivo je i iznenađujuće, nastavlja, kako poslovne banke ne vide franšizno poslovanje na pravi način. “Banka ne razlikuje poduzetnika s vlastitim poslom i onoga koji kupnjom franšize zapravo umnožava već dokazani poslovni model, što nije praksa u onim državama u kojima je franšizing razvijeniji”, objašnjava Bogojević. Osim razvoja portala (nove rubrike i sadržaj), među budućim poslovnim aktivnostima njegova izdavača ističe se razvoj regionalnog franšiznog magazina. A kako ni jedna od okolnih zemalja nema ozbiljan sajam franšiza, u planu je uspostavljanje jedne takve regionalne manifestacije. *vijesti Dobri komunikacijski projekti Na natječaj Hrvatske udruge za odnose s javnošću za najbolje komunikacijske projekte stigao je ove godine rekordan broj prijava: 45 projekata u devet različitih kategorija. Najviše su ih prijavile agencije za odnose s javnošću i velike tvrtke iz sektora telekomunikacija, te prehrambene i financijske industrije. HUOJ će 21. veljače objaviti finaliste natječaja kao i dobitnika nagrade Komunikator godine. Pad u trgovini na malo Promet u trgovini na malo u 2013. godini bio je realno 0,5 posto manji nego u prethodnoj godini, objavio je Državni zavod za statistiku. Realni pad zabilježen je i u prosincu 2013., i to od 1,2 posto. Promet u nespecijaliziranim prodavaonicama živežnih namirnica, koji predstavlja 40 posto maloprodaje, u 2013. godini realno je smanjen za 1,2 posto. Udjel trgovine automobilima u ukupnoj maloprodaji smanjio se na 2,7 posto, dok je 2007. bio 5,8 posto. Gredelj isporučio putničke vagone Iz proizvodnih pogona Tvornice željezničkih vozila Gredelj otišla su prošli tjedan posljednja dva putnička vagona rekonstruirana i modernizirana za talijanske državne željeznice Trenitalia. Time je Gredelj zaključio isporuku ukupno 19 moderniziranih i obnovljenih putničkih vagona za Trenitaliju. “Ovaj izvozni projekt ponovni je dokaz naše konkurentnosti na zahtjevnom inozemnom tržištu. Očekujemo stoga i nove narudžbe”, izjavio je Pero Hrkać, stečajni upravitelj Gredelja. Trenitalia godišnje preveze više od 500 milijuna putnika. 12 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3815, 17. veljače 2014. 21. IZLOŽBA HRANE I PIĆA HISTRIA Kriza je pravo vrijeme za pomoć Na početku svakog posla treba prepoznati ideju, od nje stvoriti brend i pogotovo priču koja ga prati, naglasila je Madi Sharma na konferenciji u sklopu Histrije V iše od 170 izlagača, priznanja za 55 novih proizvoda, promocija istarskih i hrvatskih proizvođača te mnoštvo posjetitelja, rezime su 21. izdanja izložbe hrane i pića Histria koja se u pulskom Domu hrvatskih branitelja održala od 6. do 8. veljače 2014. Sirup od bazge, kolačići s okusom čilija, vinogradski sir ili dimljena riječna riba samo su neki od 55 novih proizvoda za koje su proizvođačima priznanja uruči- Na sajmu je bilo više od 170 izlagača, a dodijeljeno je 55 priznanja za nove proizvode li predsjednica HGK-ŽK Pula Jasna Jaklin Majetić, pulska dogradonačelnica Elena Puh Belci i istarski župan Valter Flego. Upravo je vrijeme krize pravo vrijeme da se pomogne inovatorima i proizvođačima koji daju sve od sebe, te da Istarska županija pomogne u proizvodnji i zaštiti istarskih proizvoda, istaknuo je župan Flego. Prepoznajući potrebe malih i srednjih poduzeća godine, Histria se potvrdila kao iznimno važna stručna i prodajna manifestacija koja okuplja dugogodišnje izlaga- ( već 40 godina Ivančica prisutna na izvoznom tržištu Nada Zver, direktorica Industrije obuće Ivan Počeli smo od ci smo modna ind Trenutačno izvozimo u više od 20 zemalja diljem Europe, Azije i vlastitih robnih marki zadržala se na visokoj razini od 2012., oko Sanja Plješa pljesa@privredni.hr če te stvara odnos povjerenja i okvir za kontakte s kupcima i potencijalnim poslovnim partnerima, kazala je Jasna Jaklin Majetić. Okruglim stolom Od ideje do komercijalizacije inovacija i predstavljanjem dobrih primjera iz prakse okupljenima se željelo objasniti načine zaštite inovacije, put od ideje do gotovog proizvoda, kako financirati cjelokupni proces te kako komercijalizirati inovaciju na domaćem i stranom tržištu. Prepoznatljivi u cijeloj zemlji “Sajmovi poput Histrije mjesto su upoznavanja i traženja novih kupaca, informiranja, ali i promocije proizvoda. Ove godine primili smo priznanje za tri nova proizvoda - origano kolačić, kolačić od parmezana i kolačić od čilija”, kazao je Tomica Jambrošić iz buzetske tvrtke Delicia, čiji određeni proizvodi nose oznaku Hrvatska kvaliteta. Miljenko Čavlina, vlasnik poljoprivrednog obrta Prominka iz Marasovine u Šibensko-kninskoj županiji, koji se bavi proizvodnjom meda i proizvoda od meda, ocijenio je kako je ovaj sajam prepoznatljiv u obrtništvu cijele Hrvatske. “Histria je jedna od najkvalitetnijih izložbi hrane i pića, uz primjerice biogradski festival gastronomskih delicija. Za nas kao obrt važno je ostvarivanje novih kontakata i pogodovanje starim kupcima. Svi proizvodi koje nudimo na izložbi kreirani su uz pomoć stručnjaka s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Veleučilišta u Kninu, a naši likeri obišli su gotovo sve sajmove svijeta iako smo možda i najprepoznatljiviji po našem octu od meda”, dodaje Čavlina. (M.P.) Madi Sharma u Puli o razvoju poduzetništva Na početku svakog posla treba prepoznati ideju, od nje stvoriti brend i pogotovo priču koja ga prati. Opisati dobrobiti proizvoda ili usluge, te tada “izići s njom van” i prodati je samo jednoj osobi. Tako se stvaraju inovativne ideje, istaknula je Madi Sharma, poduzetnica i predavačica, vlasnica MADI Groupa, predstavnica Europskog ekonomskog i socijalnog odbora, govoreći na konferenciji Poduzetništvo kao rješenje krize održanoj u sklopu Histrije. Vođena temeljnom filozofijom stvaranja inovativnih ideja prilagođenih lokalnom okruženju, a koje imaju globalni utjecaj i utjecaj na dobrobit društva u cjelini, Sharma je poslušala i poduzetničke ideje koje su nastale tijekom edukacije. Svoje poduzetničke ideje i projekte predstavilo je sedam budućih poduzetnika, koji su dobili i konkretne savjete, uz zaključak kako se samo vjerom u sebe i svoju ideju može svladati brojne prepreke na koje se nailazi na poduzetničkom putu. Trud i ulaganja se, rečeno je, naposljetku višestruko isplate, što kroz poslovni uspjeh, što kroz osjećaj zadovoljstva postignutim. I ndustrija obuće Ivančica iz Ivanca prošlogodišnjim je preuzimanjem tvrtke Bambi pokazala da, bez obzira na sve probleme s kojima se proizvodnja u Hrvatskoj suočava, vrijedi raditi i ulagati, otvarati nove mogućnosti. Tvrtku, s tradicijom dužom od 60 godina, i koja gotovo 50 posto ukupnog prihoda ostvaruje od izvoza svojih pro- U Industrijskoj strategiji koja je ovih dana stavljena na javnu raspravu ocijenjeni smo kao “problematična” djelatnost izvoda, dugi niz godina vodi direktorica Nada Zver. S njom smo razgovarali o razvoju tvrtke, izvoznim planovima, novim ulaganjima. Industrija obuće danas je na niskim granama profitabilnosti. Kakvi su tvrtkini rezultati u 2013. te planovi za 2014.? - Industrija obuće više od 80 posto ukupnog prihoda ostvaruje u izvozu. Profitabilnost poslovanja je vrlo niska, u 2012. godini zabilježen je gubitak u poslovanju na razini djelatnosti, tako da smo u Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske 2014.-2020., koja je ovih dana stavljena na javnu raspravu, ocijenjeni kao “problematična” djelatnost. Pokazatelji naše tvrtke pozitivno odstupaju od djelatnosti, imajući u vidu razvoj vlastitih robnih marki, aktivnost na svjetskom tržištu i profitabilnost poduzeća. Ukupna prodaja vlastitih robnih marki lani se zadržala na visokoj razini od 2012., oko 27 milijuna kuna, a u izvozu smo ostvarili 15 milijuna kuna, što znači rast od četiri posto. I u 2014. planiramo pojačati prodajne aktivnosti na prioritetnim tržištima. U 2013. ušli ste s akvizicijom privatnog brenda Bambi. Na taj ste način proširili tržište, a prepo- znati ste kao jedini proizvođač domaće obuće s više brendova. Kako se to odražava na vaše poslovanje? - U ožujku prošle godine postignut je dogovor i potpisan Ugovor o stjecanju članstva i upravljanju Društvom Bambi d.o.o. čime je Ivančica postala većinski vlasnik. Integrirani su ključni poslovni procesi Društva Bambi u Ivančicu, što uključuje razvoj proizvoda i preuzimanja brenda Bambi. Snagom obiju kompanija planiramo iskoristiti sve pozitivne potencijale kako bi se stvorila snažna strateška pozicija na tržištu, osigurao širi i kvalitetniji raspon proizvoda s du- INTERVJU 13 www.privredni.hr Broj 3815, 17. veljače 2014. ( više od 1000 zaposlenih *vijesti u Grupi Ivančica (koju čine Bambi i Nova Ivančica Prijedor) čica iz Ivanca pela za rudare, a danas ustrija Amerike, a prioritetna tržišta su nam Velika Britanija, Rusija, Ukrajina te Njemačka. Ukupna prodaja 27 milijuna kuna, a u izvozu smo ostvarili 15 milijuna kuna od 40 godina, poslujemo u uvjetima vrlo jake konkurencije, što nas potiče da stalno poboljšavamo svoje proizvode i poslovne procese. Borimo se s problemom cjenovne konkurentnosti zbog visokih troškova razvoja proizvoda i razvoja tržišta. Konkurentnost jačamo visokom razinom kvalitete, dizajnom koji prati svjetske trendove, pravovremenim isporukama, postprodajnom uslugom, inovativnošću i prirodnim materijalima. Suradnja naših hrvatskih i talijanskih dizajnera rezultira svake sezone novom kolekcijom koja prati svjetske trendove. To su sve bitni čimbenici koje strani partneri cijene. Ulazak u EU uvelike nam je olakšao poslovanje – oslobodili smo se carinskih pogoročnim ciljem stvaranja respektabilnog maloprodajnog lanca dječje obuće u Hrvatskoj i regiji. Tim poslovnim potezom jačamo svoju poziciju na tržištu i nastavljamo kontinuirano raditi na razvoju novih proizvoda i multikanalne distribucije, što bi dugotrajno trebalo rezultirati rastom poslovnih prihoda. Pokrenuli ste proizvodnju gornjih dijelova obuće u Prijedoru u Bosni i Hercegovini. Kakva je tamo proizvodnja te planirate li još negdje u regiji otvarati podružnice Ivančice? - Da, 1. srpnja 2007. godine, u dogovoru s našim ino partnerom, osnovali smo u Prijedoru tvrtku kćer i započeli proizvodnju. Danas ta tvrtka zapošljava oko 200 radnika i proizvodi gornje dijelove obuće za našeg dugogodišnjeg partnera. U Grupi Ivančica djeluju dva povezana poduzeća, Bambi d.o.o. i Nova Ivančica d.o.o. Prijedor s nešto više od 1000 zaposlenih. Za sada nemamo u planu otvarati nove pogone. Bojite li se europske konkurencije u branši, što je s carinama nakon ulaska Hrvatske u EU te kako održavate konkurentnost? - Ivančica je na izvoznom tržištu prisutna već više Nabava materijala za proizvodnju veoma je otežana jer smo orijentirani na inozemstvo, uglavnom na Italiju stupaka za tržište EU-a, u padu su cijene prijevoznih usluga, protok robe se ubrzao, a pristup malim kupcima je mnogo lakši. Prednost vidimo i u mogućnosti lakšeg i bržeg širenja distributivnih kanala prodaje, naročito internetske prodaje. No, zbog potreba prilagođavanja pojedinih linija u kolekcijama određenim tržištima izloženi smo visokim troškovima razvoja proizvoda, ali jedino poštivanjem tih potreba, odnosno zahtjeva potrošača raznih tržišta i njihovih specifičnosti možemo postići dobre prodajne rezultate. Na kojim se sve tržištima prodaju vaši proizvodi? - Trenutačno izvozimo u više od 20 zemalja diljem Europe, Azije i Amerike, a prioritetna tržišta su nam Velika Britanija, Rusija, Ukrajina te Njemačka. U nekim zemljama izvozimo putem zastupnika/distributera, a na bližim tržištima ostvarujemo direktni izvoz s kupcima. Gdje nabavljate sirovine za proizvode, jesu li domaćeg podrijetla? - Budući da nismo zemlja koja stvara trendove i da u Hrvatskoj nije razvijen reprolanac obućarske djelatnosti, nabava materijala za proizvodnju veoma je otežana jer smo orijentirani na inozemstvo, uglavnom na Italiju, odakle dobavljamo kožu, đonove, te ostale dodatke za obuću. Dio materijala nabavljamo i iz domaće kožare. U svoje proizvode ugrađujemo samo visokokvalitetne, certificirane, zdravstveno ispravne materijale. Tvrtka Ivančica ima ISO certifikat. Koliko vam taj certifikat pomaže u radu? - Uvođenjem ISO standarda 2010. poboljšala se organizacija rada te kvaliteta poslovnih procesa i proizvoda. Radne procedure i upute propisane ISO standardom osigurale su jednostavniju i jasnu komunikaciju zaposlenika unutar poslovnih procesa. Provođenje ISO standarda u tvrtki rezultira kvalitetnijim krajnjim proizvodom. Dobili ste plaketu Zlatna kuna Županijske komore Varaždin. Što tvrtki znači ta plaketa? - Uvijek je lijep osjećaj dobiti priznanje za svoj rad, ali i društvena je odgovornost uvijek pokušati biti bolji i uspješniji. Plaketa Zlatna kuna plod je rada svih naših zaposlenika koji zajedničkim naporima ustrajno rade na ostvarivanju prioritetnih poslovnih ciljeva usmjerenih na razvoj, poglavito inozemnih tržišta. Danas respektabilna tvornica obuće Ivančica nastala je iz nekadašnjeg malog obrta davne 1946. godine. Što biste izdvojili kao najznačajnije događaje za vašu tvrtku u proteklih 68 godina? - Da, ono što je počelo 1946. kao mali obrt skupine postolara koji su izrađivali cipele za rudare zagorskih rudnika, danas je dioničko društvo s više od 1000 zaposlenih čiji su proizvodi nositelji brojnih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. Dakle, prije svega došlo je do velike promjene u proizvodnji. Počeli smo od namjenskih cipela za rudare, a danas smo modna industrija s razvijenim brendovima. Adrisu zeleno svjetlo za CO AZTN je odobrio spajanje Adris Grupe i Croatia osiguranja. Koncentracija će imati učinak na mjerodavnim tržištima životnog i neživotnog osiguranja te tržištu reosiguranja na teritoriju Hrvatske. Agencija je nakon analize očekivanih učinaka koncentracije, kao i koristi za potrošače i drugih elemenata, ocijenila da nije riječ o koncentraciji koja bi mogla imati značajan učinak na tržišno natjecanje te se smatra dopuštenom. Isplate poljoprivrednicima Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u petak je isplatila 1,01 milijardu kuna izravnih plaćanja poljoprivrednicima, kao što je i predviđeno u prvom dijelu isplata za 2014. godinu. Drugi dio potpore, oko 1,4 milijarde kuna, Agencija će isplatiti do kraja lipnja 2014. godine. U okviru prvog dijela isplate preostaje još za isplatiti premiju za ovce i koze i državnu potporu za maslinovo ulje. Informaciju o odobrenim sredstvima za njihovo gospodarstvo poljoprivrednici mogu dobiti telefonskim putem u regionalnim uredima agencije. Forum o ulaganju u Hrvatsku EBRD organizira 24. veljače forum o investiranju u regiju zapadnog Balkana, s posebnim fokusom na ulaganja u energetski i transportni sektor. Kao sudionici najavljeni su predsjednik EBRD-a Suma Chakrabarti, povjerenik Europske unije za proširenje i politiku susjedstva Štefan Füle te premijeri, ministri, istaknuti dužnosnici i privrednici iz Hrvatske, Albanije, BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije. 14 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3815, 17. veljače 2014. Zaštita imena proizvoda Zaštitu podići na europsku razinu Za proizvode koji su zaštićeni na domaćem tržištu do sredine ove godine moraju se pokrenuti postupci zaštite i na europskoj razini. Trenutačno je u postupku samo zaštita istarskog pršuta vora na zahtjev (osporavanje) u određenom roku bilo koje zainteresirane strane. Nakon odobrenja zaštite na razini EU-a naziv se objavljuje u odgovarajućoj EU bazi podataka. Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr U laskom Hrvatske u EU neki su naši brendovi morali promijeniti imena. Proizvođači proizvoda koji su se prodavali kao rum ili brandy izgubili su pravo korištenja tog imena zato što sastavom ne odgovaraju onome što se pod tim imenom prodaje u EU-u. No, i neki od tradicionalnih proizvoda našli su se pred problemima. Hrvatski vinari imaju problema s korištenjem naziva prošek, teran i portugizac. Nadalje, prema podacima Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a, slovenska strana uložila je prigovor na zaštitu naziva istarskog pršuta, a još uvijek je u Europskoj komisiji u proceduri i spor oko kranjske kobasice. I mnogi drugi proizvodi promijenili su ime, poput Ribanca (ex Parmezan) i Slanog sira (ex Feta) proizvođača Sirele i Dukata, a proi- specifikaciji, a nadležna tijela država članica dužna su obavljati kontrolu proizvođača i proizvoda kako bi bili sigurni da se ispunjavaju svi uvjeti iz specifikacija. Pristupnim pregovorima između Hrvatske i EU-a omogućeno je automatsko priznavanje postojećih naziva oznaka izvornosti za vina. No u slučaju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ne postoji mehanizam automatskog priznavanja naziva zaštićenih u Hrvatskoj, već je za njih potrebno podnijeti zahtjev za zaštitu na EU razini. U Hrvatskoj je na nacionalnoj razini zaštićeno 15 proizvoda, i to devet oznakom zemljopisnog podrijetla (slavonski i baranjski kulen, virovitička paprika, dalmatinski, drniški i krčki pršut, lički krumpir, meso zagorskog purana i poljički soparnik) te šest oznakom izvornosti (istarski pršut, neretvanska mandarina, dalmatinska višnja maraška, ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, ogulinski kiseli kupus, varaždinsko zelje). Za sada je jedini proizvod koji je u postupku zaštite na europskoj razini istarski pršut, a prema obvezama iz pristupnog ugovora i svi ostali dužni su podnijeti zahtjev za zaštitu na EU razini do 1. srpnja ove godine. ali nam je želja da se nakon 2016. godine približimo najboljima, a to su eko proizvođači Austrije, Španjolske, Italije i Njemačke. Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode, je istaknuo da je u ekološku mrežu Natura 2000 (ekološka mreža zaštićenih prostora na području EU-a) uvršteno više od 36 posto kopnenog područja Hrvatske. Pritom se svaki treći hek- tar odnosi na poljoprivredna zemljišta. “Važno je osigurati poljoprivrednu i eko proizvodnju uz istodobnu zaštitu ugroženih biljnih vrsta. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode surađuje s Ministarstvom poljoprivrede, pa je tako izrađen prijedlog poljoprivredno-okolišnih mjera koje su ugrađene u Plan ruralnog razvoja Hrvatske”, naglasio je Zmajlović. (S.P.) Podnijeti zahtjev Nakon što ga se zaštiti, naziv smiju koristiti samo oni proizvođači koji ispunjavaju uvjete za proizvodnju proizvoda prema proizvođačkoj zvođači portugisca promijenili su ime svog vina u purtugizec. I individualno i kolektivno U zaštiti imena proizvoda razlikujemo individualnu i kolektivnu zaštitu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Individualna je ona u obliku žiga, trademarka, što osigurava vlasniku žiga isključivo pravo na stavljanje u promet proizvoda obilježenih njime i ta je zaštita žigom u nadležnosti Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Europsko poljoprivredno zakonodavstvo uređuje i kolektivnu zaštitu naziva vezanu uz zemljopisno podrijetlo proizvoda. Zaštita zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede, i riječ je o posebnim pravilima zaštite naziva za proizvode od grožđa i vina, poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te jakih alkoholnih pića. Svako od tih područja ima svoje posebne propise zašti- te, no postoje i sličnosti u sustavima zaštite. U pravilu, zainteresirana strana, a to je najčešće skupina proizvođača, podnosi zahtjev za zaštitu naziva - oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla prvo na nacionalnoj razini, a potom na razini EUa. Procedura je složena i dugotrajna, a nalaže dostavljanje proizvođačke specifikacije u kojoj moraju biti detaljno opisane sve značajke proizvoda čiji se naziv želi zaštititi. Postupak predviđa i mogućnost davanja prigo- U Hrvatskoj je na nacionalnoj razini zaštićeno 15 proizvoda dm raspisao natječaj za obiteljska poljoprivredna gospodarstva Najbolje dolazi iz prirode Kako bi se potaknula svijest hrvatskog stanovništva o važnosti eko proizvodnje, u godini koju su Ujedinjeni narodi proglasili Međunarodnom godinom obiteljske poljoprivrede tvrtka dm je raspisala natječaj pod nazivom Jer najbolje dolazi iz prirode, namijenjen obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG). Natječaj je objavljen u sklopu projekta dm green city, a do 31. ožujka na njega se mogu prijaviti sva obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja već jesu ili planiraju ove godine ući u proces eko- loške proizvodnje. “Odabranim OPG-ovima koji ove i 2015. godine proizvedu ekološke proizvo- Želja nam je da se nakon 2016. približimo najboljim eko proizvođačima, kaže Jakovina de, dm će pružiti marketinšku potporu u obliku razvoja etiketa, ambalaže te stavljanja proizvoda na police prodavaonica te tvrtke”, rekla je Gordana Picek, članica Uprave dm-a. Dodala je da svi ti eko proizvodi moraju imati certifikat kako bi ih dm u budućnosti plasirao i u njihove prodavaonice u ostalim državama EU-a. Zaštita ugroženih biljnih vrsta Potporu u organizaciji i provedbi tog projekta pružila su ministarstva poljoprivrede i zaštite okoliša i prirode. “Ekološki proizvodi uzgajaju se u Hrvatskoj na 39.903 hektara površine, a do sada je registrirano 1528 eko proizvođača”, istaknuo je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Dodao je kako iz europskog proračuna na razvitak poljoprivrednog zemljišta iz hrvatskog ruralnog programa otpada 332 milijuna eura, a oko 30 posto toga iznosa namijenjeno je eko proizvodnji. Usporedbe radi, u EU-u postoji 253.000 proizvođača eko proizvoda, a oni se uzgajaju na oko devet milijuna hektara površine. Za eko proizvodnju iz europskog se državnog proračuna izdvaja oko 21,5 milijardi eura. I dalje zaostajemo Jakovina je rekao kako Hrvatska još uvijek znatno zaostaje za europskim prosjekom proizvodnje ekoloških proizvoda, 15 www.privredni.hr Broj 3815, 17. veljače 2014. O stanju u pčelarstvu govorilo se u okviru 10. međunarodnog pčelarskog sajma u Bjelovaru Samo komplimenti za hrvatske pčelare Naše su pčelare predstavnici europskih saveza svrstali među najbolje organizirane u Europi, a domaći med i pčelinje proizvode među najkvalitetnije u Europi. Kroz Nacionalni pčelarski program pčelari svake godine ostvare pravo na 18 milijuna kuna za opremu, a iz fonda EU-a na raspolaganju im je 7,4 milijuna eura Goran Gazdek P roizvođači meda u Hrvatskoj među najbolje su organiziranim pčelarima u Europskoj uniji, uz pčelare iz Slovenije jedini imaju detaljni katastar pčelinjaka i pčelinjih paša, a med i ostali pčelinji proizvodi među najkvalitetnijima su u Europi. Ocjena je to predstavnika europskih pčelarskih saveza izrečena na okruglom stolu o stanju pčelarstva u zemljama Europske unije održanom u okviru 10. međunarodnog pčelarskog sajma u Bjelovaru. Europski povjerenik Svjetske pčelarske organizacije Apimondije i savjetnik Odbora za poljoprivredu u Europskom parlamentu Irac Philip McCabe smatra da je tom uspjehu pridonio odličan ustroj Hrvatskog pčelar- skog saveza i okupljanje pčelara u udruge. “Ugodno sam iznenađen radom, organizacijom i ukupnim djelovanjem hrvatskih pčelara od kojih možemo puno naučiti. S druge strane, proizvode sjajan med, potrošači u Hrvatskoj nisu ni svjesni kako kvalitetan med imaju”, kaže McCabe. Na sajmu je prodano 80 posto izloženog meda i gotova sva oprema Približno 11.000 pčelara u Hrvatskoj posjeduje 661.000 košnica, a godišnje proizvode 8000 tona meda od 16 različitih vrsta medonosnog bilja, bagrema, lipe, kadulje, uljane repice, kestena, suncokreta, lavande i livade. Gotovo 80 posto pčelara su hobisti, njih 18 posto pčelarstvom se bavi kao dodatnim zanimanjem, a dva posto su profesionalci. Okupljeni su u 145 udruga na gradskim i županijskim razinama i zahvaljujući takvom udruživanju ojačali su sektor na vrijeme i potpuno spremni dočekali ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Dobar primjer drugima Kroz Nacionalni pčelarski program svake godine ostvaruju pravo na 18 milijuna kuna za opremu, tehničku pomoć i kupnju košnica, a iz fonda Europske unije na raspolaganju im je 7,4 milijuna eura. “Usporedimo li to s Mađarskom koja ima pet puta više pčelara i pčelinjih zajednica od nas a ostvaruju pravo na 7,1 milijun eura, onda možemo biti ponosni na sve što smo napra- vili”, kaže predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Martin Kranjec. Hrvatski pčelarski savez jedina je poljoprivredna asocijacija u Hrvatskoj koja je iz europskih fondova za ruralni razvoj i izravna plaćanja uspjela izvući znatna novčana sredstva i zato je u Ministarstvu poljoprivrede vrlo često ističu kao uzor. “Pčelari su primjer inovativnosti, kreativnosti i ljubavi prema svom poslu i jedan su od rijetkih sektora gdje imamo pozitivnu bilancu. U odnosu na druge poljoprivredne proizvođače, uz osnovni uspjeli su stvoriti vrlo uspješan dodatni potencijal koji proizvodnju čini profitabilnom. To su cvjetni prah, matična mliječ, propolis, različita pića, kolači i džemovi što čini proizvode s dodanom vrijednošću”, Europski medeni doručak Katastar pčelinjih zajednica Već sedam godina u Sloveniji se svakog petka u vrtićima i školama djeca hrane medom. Projekt je zamišljen s ciljem da se utječe na prehrambene navike djece i da već od malih nogu steknu naviku konzumiranja zdravih namirnica. “Od kada doručkuju med, naša djeca više su zainteresirana i za aktivizam u školskim pčelarskim sekcijama”, rekao je tajnik Slovenskog pčelarskog saveza Anton Tomec i predložio pčelarima da takvu akciju provedu u svojim zemljama. U Hrvatskoj je slična kampanja nazvana Čaša mlijeka, žlica meda provedena u Varaždinskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 2010. godine. Hrvatski pčelarski savez oformio je i na webu objavio katastar pčelinjaka i pčelinjih paša, u kojem su detaljno, na kartama Hrvatske i tablicama, pokazani podaci o svim pčelarima i razmještaj pčelinjih paša, što je jako korisno pčelarima u planiranju selidbe selećih košnica. Na karti mogu pretraživati bazu podataka medonosnog bilja s linkovima koji vode na bazu Flora Croatica. Ovako umreženi pčelari dva puta dnevno mjere medenje, količinu nektara koju pčele unesu u košnicu po danu. U isto vrijeme potrošači mogu vidjeti gdje njihovi proizvođači drže pčele kako bi lakše donijeli odluku što kupiti. kaže pomoćnica ministra poljoprivrede Snježana Španjol. Na Pčelarskom sajmu u Bjelovaru s pčelinjim proizvodima predstavio se 131 izlagač iz Europe, a pčelarsku opremu izložili su proizvođači iz Finske, Grčke, Njemačke, Slovenije, Austrije, Mađarske, Poljske, Srbije i BiH. U stručno-edukativnom dijelu manifestacije sudjelovali su profesori sa sveučilišta iz Italije, Slovenije, Hrvatske i Srbije, a na okruglom stolu govorili su predstavnici pčelarskih saveza iz Mađarske, Češke, Poljske, Bugarske, Austrije i Irske. Iako su zbog ulaska Hrvatske u EU organizatori računali na više posjetitelja nego prethodnih godina, brojka od gotovo 9000 onih koji su obišli sajam nadmašila je sva očekivanja. Izlagači su zadovoljni, prodano je 80 posto izloženog meda i ostalih proizvoda i gotova sva oprema, a našao se i kupac stroja vrijednog 33.000 eura. “Posebnost naše automatske vrcaljke je to što dva radnika u jednom danu mogu izvrcati osam tona meda. Prošle godine smo bili na ovom sajmu i pronašli partnera koji nas zastupa u Hrvatskoj. Otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, lakše je poslovati”, kaže Getot Tachi, proizvođač pčelarske opreme iz Finske. Lobirati za kolege iz Europe Na inicijativu pčelara iz Hrvatske i Slovenije predloženo je osnivanje koordinativnog tijela koje bi u Europskom parlamentu lobiralo za pčelare Europske unije. “Apimondija kao najveća svjetska organizacija pčelara je možda malo prevelika i nema konkretne prijedloge na sve izazove koje traži Europska unija. EU je najveće svjetsko tržište meda koje godišnje uveze 200.000 tona meda, pa bi nam jedno takvo tijelo za zastupanje pčelarskih interesa bilo prijeko potrebno”, kaže McCabe. 16 PV ANALIZA Privredni vjesnik Broj 3815, 17. veljače 2014. ( 143 natječaja u 10 godina ( samo 25 ugovora za privatizaciju tvrtki u većinskom državnom vlasništvu realizirano putem tih natječaja (od 2003. do 2013.) Perspektive investiranja u gospodarstvo i turizam Kad će na mjestu bivši niknuti hoteli i resorti? Nedavno je objavljen javni poziv za iskazivanje interesa za osnivanje prava građenja i služnosti nekretnina na lokaciji Kupa upravljaju dvije agencije - DUUDI i CERP. Agencija za investicije i konkurentnost trenutno prati 50 ulagačkih projekata. N su bile u predstečajnoj nagodbi, šest je našlo ulagače, kaže Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Sanja Plješa pljesa@privredni.hr N ove investicije u hrvatskom gospodarstvu prijeko su potrebne, slažu se i političari i gospodarstvenici. Nužnost investiranja istaknuta je i u Strategiji razvitka hrvatskog turizma, koja predviđa da će se do 2020. godine u turističku djelatnost uložiti čak sedam milijardi eura. Autori Strategije precizirali su koliko bi ulaganja valjalo privući Za Kupare su navodno zainteresirani turski Rixos, jedan investitor iz Azerbajdžana i Karisma Hotels Adriatic u pojedine sektore: čak 2,2 milijarde eura treba uložiti u izgradnju novih hotela i resorta, 825 milijuna eura u obnovu postojećih hotelskih kapaciteta, 295 mili- juna eura zamišljeno je da će se uložiti u male obiteljske hotele i pansione, a 110 milijuna eura u male ploveće hotele. U kampove uložiti treba 400 milijuna eura, u privatni smještaj 700 milijuna eura, 552 milijuna eura pak u luke nautičkog turizma, 46 milijuna eura u kongresne centre, 300 milijuna eura u tematske parkove... Te još 1,5 milijardi eura u ostalu turističku infrastrukturu. U privlačenju toliko željenih ulaganja mogla bi pripomoći obnova zapuštene turističke infrastrukture. Podsjetimo, u Hrvatskoj je još od Domovinskog rata izvan uporabe čak stotinjak hotela i smještajnih objekata s ukupno 15.000 kreveta. “Od toga se 20 hotela sa 3000 soba kao i turistički objekti sa 6000 kreveta nalaze na području Dubrovačko-neretvanske županije”, kaže Kristian Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske. “Proces privatizacije takvih objekata, nažalost, još nije završen. No, turistički se djelatnici slažu u tome da treba privatizirati državna poduzeća, posebice turistička, ali i ostalu imovinu u većinskom državnom vlasništvu poput vojnih i industrijskih objekata koji se nalaze na atraktivnim turističkim područjima”, rekao je Šustar koji se osvrnuo i na negativno mišljenje o privatizaciji državnih tvrtki kakvo prevladava u javnosti. Iako se u javnosti često čuje da se te tvrtke proda- ju u bescjenje, Šustar pojašnjava kako nije baš tako jer u njihovu obnovu budući investitor mora uložiti 20, 30, 40 ili čak 50 milijuna eura. Privatizacija još uvijek spora Od 2003. do 2013. u Hrvatskoj je objavljeno 143 natječaja za privatizaciju tvrtki u većinskom državnom vlasništvu, no od toga je realizirano samo 25 ugovora. Govoreći o tome što će se događati s tim državnim Neke od turističkih tvrtki i ugostiteljsko-turističkih društava u prodaji Poduzeće HOTELI PLAT d.d., Mlini Kapital % RH Bilješka Prodaja 59.176.500 92,49 prodaja 60.000.000,00 HOTELI MAESTRAL d.d., Dubrovnik 103.144.000 77,72 prodaja 43.000.000,00 HOTELI MAKARSKA d.d., Makarska 223.894.000 70,54 prodaja 84.000.000,00 IMPERIAL d.d., Rab 254.342.000 52,35 prodaja 70.000.000,00 RESTORAN GRAND d.d., Osijek 1.999.100 44,24 prodaja 0 ČILAŠ d.d., Sinj 8.917.500 43,82 prodaja 1.370.619 UTP BRIST d.o.o., Brist 4.006.000 38,53 prodaja 1.543.511,00 GROZD d.o.o., Đakovo 4.173.200 38,14 prodaja 473.658,00 MARTIN BREG d.o.o., Dugo Selo 4.706.900 36,54 prodaja 1.625.292,00 LIČKI KROVOVI d.d., Gračac 8.290.000 34,14 prodaja 2.830.206,00 PALACE HOTEL d.d., Zagreb 50.690.400 32,25 prodaja 729.941,00 Izvori: DUUDI, CERP tvrtkama, Mladen Pejnović, ravnatelj Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), ističe kako je privatizacijski proces još uvijek spor. “Bez obzira na to, interes prije svega mora biti rast i razvoj destinacija, a tek potom dokapitalizacija tvrtki. Prilikom privatizacije kod pojedinih društava razmatrat će se i mogućnost radničkog dioničarstva. No, prave greenfield investicije u turizmu mogu se očekivati tek za dvije do tri godine”, kaže Pejnović dodajući kako profesionalci u turizmu i menadžeri moraju pripremiti tvrtke za privatizaciju i izlazak na tržište. Skorašnju privatizaciju očekuju rapska turistička tvrtka Imperial te Hoteli Maestral iz Makarske. U privatizaciju Imperiala, kaže Pejnović, ići će se vrlo oprezno. Prije svega, DUUDI će prvo objaviti javni poziv za iskazivanje interesa kako bi se vidjelo što se točno nudi i kakvo je realno stanje na tržištu. No, on tvrdi kako je prije sve- 17 www.privredni.hr Broj 3815, 17. veljače 2014. ( oko 100 hotela izvan upotrebe još od Domovinskog rata ( 15.000 kreveta kapacitet zapuštenih i napuštenih smještajnih objekata ih vojnih odmarališta ari I. Uz to bivše vojno odmaralište, na tržištu se ovih dana našlo više turistički atraktivnih objekata, a njihovom prodajom Neki od njih su Golf Srđ, Kupari, Valamarov President, Cavtat resort, Slano i Pelješac eko resort. Od 11 turističkih tvrtki koje t ga važan razvitak Raba kao destinacije, a tek potom privatizacija Imperiala. Prave greenfield investicije u turizmu mogu se očekivati tek za dvije do tri godine, kaže Mladen Pejnović Za tvrtku Hoteli Plat 28. studenoga 2013. godine sklopljena je predstečajna nagodba. Društvo je iz tog procesa izašlo bez strateškog partnera te će se ono privatizirati u redovnom postupku, sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u hrvatskom vlasništvu, pri čemu će postupak provesti Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP). Crikveničkoj tvrtki Jadran pravomoćnim rješenjem mjerodavnog trgovačkog suda potvrđen je stečajni plan. Odmah po izlasku iz stečaja predviđena je privatizacija društva koju će također provesti CERP. Za Club Adriatic predviđena je fazna privatizacija, a prioritet je prodaja dijela nekretnina koje su na upravljanju u toj tvrtki, a nisu u funkciji. Investicije nisu profitabilne Kako bi zainteresirali nekog stranog investitora na ulaganje u Hrvatsku, potrebno je stvoriti određene uvjete za to. No, postavlja se pitanje zašto još uvijek investicije u našoj zemlji nisu profitabilne? Šustar kaže kako je odgovor u činjenici da su uvjeti poslovanja iznimno loši, a ni turistička infrastruktura nije dovoljno dobra. Ipak, ulagači imaju i neke dobre uvjete. Primjer za to je Zakon o poticanju investicija po kojem se velikom investitoru ako ulaže u turizam vraća do 40 posto ulagačkog kapitala. “Agencija za investicije i konkurentnost trenutno prati 50 ulagačkih projekata. Neki od njih su Golf Srđ, Kupari, Valamarov President, Cavtat resort, Slano i Pelješac eko resort. Od 11 turističkih tvrtki koje su bile u Strani ulagači traže više sigurnosti Osim domaćih investitora poput turističke tvrtke Valamar koja je u posljednjih nekoliko godina u svoje postojeće objekte uložila oko 300 milijuna eura, za ulaganje u Hrvatsku zainteresirani su i strani investitori. Kako bi se oni odlučili na ulaganje u naše tvrtke ili nekretnine, treba im dati više sigurnosti. Naime, strani ulagači koji su pokušavali ulagati u našu zemlju kažu kako je Hrvatska, za razliku od ostalih zemalja u regiji, još uvijek nedovoljno prijateljski raspoložena prema stranom ulaganju. “Čisto vlasništvo je ključno za privlačenje investitora u turizmu. Uvjeti moraju biti jednaki za sve ulagače”, rekla je Arlett Oehmichen iz londonske konzultantske tvrtke HVS. Dodala je kako je realno očekivati ulaganje do 200.000 eura po ključu (smještajnoj jedinici, tj. sobi ili apartmanu) u turističke tvrtke, a više od toga je pretjerano. Dobar primjer stranog ulaganja u Hrvatsku zasigurno je tvrtka TUI Hotels&Resorts koja već sada uspješno surađuje s našim Agrokorom. “To je velika tvrtka koja ima iskustva na hrvatskom tržištu. Upravo smo s Agrokorom ostvarili dobar odnos. U Hrvatskoj tražimo hotele koji će biti zanimljivi našim gostima i želimo ih obnoviti”, istaknuo je Neil Evans iz tvrtke TUI Hotels&Resorts. Dodao je kako ih zanima ulaganje u Plat i Koločep. Naime, Evans kaže kako Hrvatska ima goleme potencijale i zanimljiva je stranim turistima. U organizaciji TUI-ja za sada u našu zemlju dolazi oko 100.000 turista, a s obzirom na to da ta tvrtka ima više od stotinu aviona u svojoj floti u sljedećih pet godina planiraju dovesti u Hrvatsku oko pola milijuna turista. predstečajnoj nagodbi, šest je našlo ulagače”, rekao je Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost. Nedavno je objavljen javni poziv za iskazivanje interesa za osnivanje prava građenja i služnosti nekretnina na lokaciji Kupari I. Riječ je o hotelsko-turističkom kompleksu Kupari, bivšem vojnom odmaralištu. Danas dio kompleksa Kupari I uključuje pet ho- tela koji nisu u funkciji Kupari, Pelegrin, Grand i Goričina I i II s pratećim sadržajima. Ukupni smještajni kapacitet svih pet hotela, smještenih uz morsku obalu, iznosio je 1626 kreveta. Svi kapaciteti su u vrlo lošem stanju i trebaju značajnu rekonstrukciju ili ponovnu izgradnju. Kako ističu u Ministarstvu turizma, objava poziva za iskazivanje interesa za Kupare je neobvezujuća te će po okončanju postupka obnove zemljišne knjige koji je u tijeku, Državni ured provesti postupak poziva za dostavu obvezujuće ponude, a izbor investitora očekuje se u prvoj polovini ove godine. Natječaj za lokaciju raspisat će se u travnju i trajat će 60 dana, a u Ministarstvu turizma očekuju kako će ime investitora biti poznato tijekom lipnja. Za sada se nagađa kako su za tu in- vesticiju zainteresirani turski Rixos, jedan investitor iz Azerbajdžana i Karisma Hotels Adriatic. Atraktivne vojne nekretnine Preostale vojne nekretnine, koje se smatraju neperspektivnom vojnom imovinom, a nalaze se na atraktivnim turističkim lokacijama pa ih također očekuje privatizacija, nedavno je Ministarstvo obrane predalo Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom. Za pojedina trgovačka društva, među kojima se nalaze i turistička društva, a koja nisu od posebnog interesa za Hrvatsku te država ima udio vlasništva manji od 50 posto, privatizacija će se odvijati sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u hrvatskom vlasništvu. Postupak privatizacije provodit će CERP. U njegovoj su nadležnosti sada i ostale tvrtke u kojima država ima vlasništvo, a nekada su za njih bila zadužena razna ministarstva. 18 EUROGLAS EU-japanski centar poziva u Japan EU-Japan Centre poziva predstavnike tvrtki da se prijave za sudjelovanje na 50. izdanju programa pod nazivom HRTP-Japan Industry Insight. Riječ je o programu radionica koje će se od polovine svibnja, punih mjesec dana, provoditi u Japanu, a polaznicima ponuditi isku- stvo i znanja potrebna za poslovanje u toj zemlji. Naglasak će ovaj put biti na području ljudskih resursa. Pomoć u financiranju putovanja i tečaja predstavnicima velikih, srednjih i malih tvrtki iz EU-a nudi i Europska komisija, a detalji o tome, kao i o samom programu edukacije, mogu se pronaći na http://www.eujapan.eu/detail-businessprogrammes/HRTP. Natječaj za sudjelovanje otvoren je do 6. ožujka. Novac iz pretpristupnog programa IPA 2010. Za Poreznu upravu 222.222 eura Prošlog je tjedna otvoren projekt jačanja kapaciteta hrvatske Porezne uprave za daljnji razvoj EU sustava za razvoj informacija. Taj projekt vrijedan je 222.222 eura, a financira se iz pretpristupnog programa IPA 2010. Provodi se u suradnji hrvatske Porezne uprave i partnera iz austrijske Agencije za europske intergacije i ekonomski razvoj. Kako kaže voditelj projekta s hrvatske strane Jurica Piskač, njime se želi nastaviti razvoj hrvatskog sustava razmjene podataka s Europskom unijom, i to razvojem procedura i uspostavljanjem efikasnijeg sustava praćenja i upravljanja. “U okviru programa radit će se i na jačanju kapaciteta Porezne uprave, a neki će djelatnici proći dodatnu edukaciju”, rekao je Piskač. Projekt će se provoditi šest mjeseci i uključivati razvoj računalne podrške koja bi trebala omogućiti učinkovitu razmjenu podataka između domaćih poreznika i kolega u EU-u. (K.S.) *vijesti ra te 800.000 zaposlenih u marketingu i podršci. Aplikacije u plusu Europski sektor aplikacija u manje od pet godina prevalio je put od nule do digitalnog superjunaka, pokazuje izvješće Europske komisije. Objavljeni podaci pokazuju da bi do 2018. taj sektor mogao zapošljavati 4,8 milijuna ljudi te pridonositi europskom gospodarstvu sa 63 milijarde eura. U sektoru aplikacija danas radi milijun razvojnih inženje- Manji gubici TUI-ja Njemački turoperator TUI smanjio je gubitke u prvom tromjesečju poslovne godine. TUI, čija poslovna godina traje od listopada do rujna, poslovao je s neto gubitkom od 108,7 milijuna eura (lani je gubitak bio 138,6 milijuna eura). Smanjen je i gubitak prije kamata, poreza i amortizacije, na 140,6 milijuna eura, sa 141,5 milijuna eura godinu ranije. Prihodi su tvrtki pali za 2,9 posto, na 3,4 milijarde eura. Privredni vjesnik Broj 3815, 17. veljače 2014. ( oko 40% udio realnog sektora u ulaganjima u razvoj i istraživanje Tjedan EU fondova Prilika za veliki sko U Hrvatskoj važnost inovacija nije dovoljno prepoznata zbog nepostojanja inovacij sustava, što bi se trebalo promijeniti kroz jednu od ključnih gospodarskih strategija ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr I mamo li dovoljno dobrih projekata u koje bismo mogli uložiti sredstva iz europskih fondova, možemo li sufinancirati ostatak njihove vrijednosti i imamo li kapacitete da te projekte dovedemo do kraja? Oko tih pitanja su se lomila koplja na Tjednu EU fondova koji su prošli tjedan organizirali Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a te druge institucije uključene u sustav upravljanja i kontrole korištenja EU sredstava, kao i Hrvatska gospodarska komora i veleposlanstva Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Nizozemske i Mađarske. Nedostaje ulaganja u ljude, a i istraživači i tvrtke su slabo povezani, ocjenjuje Tomislav Smolić iz Agrokora Ako je vjerovati ministru regionalnog razvoja i fondova EU-a Branku Grčiću, ni jedan euro iz EU fondova ne bi trebao ostati neiskorišten. “Trenutačno se provode i pokrenuti su postupci javne nabave ili su u procesu ugovaranja projekti vrijedni oko 775 milijuna eura, koji će se financirati preostalim sredstvima pretpristupnih fondova i već alociranog novca strukturnih fondova EUa”, istaknuo je Grčić. Prema ministrovim riječima odabir sektora koji su nam prioritetni (programming) je u Hrvatskoj već u visokoj fazi pa je Europskoj komisiji na evaluaciju predan nacrt partnerskog sporazuma, čiji bi konačni prijedlog trebao biti dovršen do travnja. Operativni programi predat će se Europskoj komisiji sredinom srpnja, a prvi natječaji za sredstva za 2014. godinu mogu se očekivati potkraj ove i početkom iduće godine. U Ministarstvu dodaju kako se paralelno pripremaju i projekti koji će kandidirati za ta sredstva čija je ukupna vrijednost oko 1,1 milijarde eura. Klasteri - put do konkurentnosti Inovacije pridonose konkurentnosti gospodarstva i gospodarskom rastu, kazao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. “U Hrvatskoj važnost inovacija nije dovoljno prepoznata zbog nepostojanja inovacijske politike i neučinkovitog inovacijskog sustava, što bi se trebalo promijeniti kroz jednu od ključnih gospodarskih strategija - Inovacijsku strategiju”, istaknuo je Vrdoljak. Jedan od najvećih problema je udio realnog sektora u ulaganjima u razvoj i istraživanje, koji kod nas iznosi oko 40 posto, dok je prosjek EU-a 54 posto. Zabrinjava i činjenica da je prema podacima u 2011. godini glavnina novca, oko 73 posto, namijenjenog istraživanjima i razvoju, utrošena na plaće istraživača, a samo 1,4 posto na tehnologijska istraživanja. Strategije moraju pokazati što i gdje činiti i u kojim područjima i nišama možemo posta- ti konkurentni, smatra Marija Rajaković, načelnica Sektora za programe i projekte EU-a Ministarstva gospodarstva. “Potrebno je potaknuti inovacijske potencijale, no važno je osigurati i povoljno financiranje tih projekata i pri tome iskoristiti pomoć institucija”, ističe ona. Put do tržišta je kroz klastere na kojima već radimo i oni su alat, metoda i struktura preko koje možemo pristupiti sredstvima koja inače ne bismo mogli dobiti, naglašava Damir Novinić, direktor Agencije za investicije i konkurentnost. “Do sada smo inicirali osnivanje 12 klastera i znamo što treba raditi i na što se treba fokusirati”, kaže Novinić. Klasteri su dobar način kako upravljati, financirati, raditi i biti kon- 19 www.privredni.hr Broj 3815, 17. veljače 2014. ( 775 mil € teški projekti koji se provode ili ugovaraju k naprijed ske politike i neučinkovitog inovacijskog - Inovacijsku strategiju, istaknuo je li više od 300 inovatora s više od 1000 inovacija. Promocija nije dovoljna jer nam treba komercijalizacija proizvoda, pa u Davor Visnjic/PIXSELL Ni jedan euro iz EU fondova ne bi trebao ostati neiskorišten, ističe ministar Branko Grčić kurentan, smatra Gilles Le Cocguen iz francuskog Banque Publique d’investissementa. “No treba biti svjestan kako financiranje iz EU fondova nije dovoljno za provedbu projekata. Projekti koji se više financiraju iz privatnih izvora uvijek imaju veći potencijal na tržištu. EU financiranje ne rješava problem nego mu samo pomaže da bude riješen”, upozorava Le Cocguen. Inovacije treba komercijalizirati Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore, dodaje kako Komora inovatorima ili tvrtkama ne pomaže samo u pronalasku novca nego i na putu prema tržištu. “U prošloj godini smo na šest specijaliziranih sajmova odve- okviru sajmova osiguravamo sastanke inovatora čije su inovacije spremne za komercijalizaciju s potencijalnim partnerima. Pola tvrtki koje su sudjelovale na njima dogovorilo je nekakav oblik poslovne suradnje”, kaže Tajana Kesić Šapić. Agrokor traži inovatore diljem svijeta preko posebne platforme otvorene i domaćim inovatorima, kaže Tomislav Smolić, izvršni direktor Sektora istraživanja i razvoja te tvrtke. “No u nas nedostaje ulaganja u ljude, a i istraživači i tvrtke su slabo povezani”, upozorava Smolić. Jean Jacques Bernardini iz Alsace Innovationa ističe kako svi poduzetnici u svijetu imaju iste probleme - globalizaciju i deindustrijalizaciju. “Iskustvo moje regije jest da možemo napraviti strategiju što raditi. No potrebna je politička hrabrost da se donese odluka u koji sektor ulagati, a kojeg se odreći. Strategije moraju biti i podložne promjenama, a sredstva koja imamo moramo koristiti učinkovito”, zaključuje Bernardini. ( više od 1000 inovacija lani na sajmovima predstavilo 300 hrvatskih inovatora Energetska učinkovitost Zgrade su najveći potrošači energije i u središtu su politike energetske učinkovitosti EU-a. One u nas troše čak 42 posto energije i tu su moguće velike uštede uz pomoć EU fondova. Do sada se u Njemačkoj energetski obnovilo samo jedan posto zgrada, a cilj nam je da u sljedećem razdoblju to povećamo na dva posto, ističe Patrick Schumacher iz Fraunhofer Institutea. “Najveći problemi su troškovi i financiranje. Projekt postaje isplativ za 20 godina tako da je povrat investicije zapravo najveći problem. Energenti još nisu toliko skupi da bi se to značajno isplatilo, a i mnogi ljudi, posebice stariji, radije ulažu svoj novac u neke druge stvari”, upo- zorava Schumacher. Ministarstvo graditeljstva priprema projekte kojim će se krenuti u ulaganja u zgrade kako bi se smanjila po- trošnja energije, najavljuje Irena Križ Šalentić, voditeljica Službe za energetsku učinkovitost u graditeljstvu i obnovljive izvore energije tog ministarstva. “U ovaj projekt smo ušli sveobuhvatno i ne samo u jeftiniju i brže isplativu tehnološku obnovu, jer smo željeli potaknuti građevinski sektor”, naglašava Irena Križ Šalentić. Održivi projekti u vodnom sektoru Ugovorom o pristupanju Hrvatske EU-u do kraja 2018. godine Hrvatska se obvezala izgraditi mrežu odvodnje i pročistače za sva naselja s više od 15.000 sta- novnika i osigurati pitku vodu za svako naselje s više od 50 stanovnika. U te projekte trebalo bi se sliti bar tri milijarde eura i još nešto manje bi trebalo osigurati iz domaćeg proračuna, i to u jednakom omjeru lokalne samouprave, države i Hrvatskih voda. Svim projektima u vodnom sektoru želja je dobiti infrastrukturu uz što manje troškova za korisnike, kaže Robert Kartelo, voditelj Sektora za projekte sufinancirane sredstvima EU-a u Hrvatskim vodama. “U ove velike projekte ušli smo prije tri godine i tek se sada vide rezultati”, ističe Kartelo. U Nizozemskoj se pokazalo kako je važna financijska isplativost projekata na duge staze, kaže Peter Hermans iz tvrtke Witteveen+Bos. “To je kao kad odlučujete o kupnji automobila: važ- no je uzeti sve parametre i izračunati koliko će vas njegovo održavanje koštati prije nego što budete mogli kupiti novi”, upozorava Hermans. Edo Dijkman iz nizozemskog državnog servisa za upravljanje vodom i zemljištem dodaje kako je važno da se u odluke o projektima ulazi zajedno s poduzetnicima i lokalnim vlastima jer će oni te usluge koristiti i plaćati ih. Pametni prometni sustavi Razvitak inteligentnih, održivih i integriranih sustava prometa s niskim udjelom ugljičnog dioksida glavni je cilj investicija u razvoj prometa. No teško je ulagati u taj sektor ako nemamo prometnu strategiju, upozorava glavni kooridator Saveza za željeznicu Slavko Štefičar. “Mnogi ljudi još uvijek ne razumiju kako stvari funk- cioniraju. Nema ad hoc nominacije projekata. Graditi možemo što želimo samo u skladu s potrebama i dokumentima koji moraju postojati na svim razinama”, kaže Štefičar. Davor Brčić s Fakulteta prometnih znanosti dodaje kako nam je nužna revizija Prometne strategije. “Prometne studije su zastarjele, neažurirane su i nisu u skladu s po- trebama. Mnogih podataka nemamo, a nismo ih ni harmonizirali niti učinili javno dostupnima”, kaže Brčić. Projekti u ovom sektoru mogu biti samoodrživi ali i dobivati subvenciju države, naglašava Richard Harding, savjetnik za Hrvatsku o EU kohezijskoj politici u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske. “Hrvatska ima fanta- stičnu mrežu cesta i sada se možete koncentrirati na nešto drugo. Morate biti svjesni da je potencijal razvoja u EU fondovima. Imate priliku kao nikada prije, a vjerojatno i nikada poslije, da razvijete željezničku mrežu”, naglasio je Harding. Programi razvoja sela Programom ruralnog razvoja Hrvatske od 2014. do 2020. koji slijedi nakon IPARD programa, europski novac uz domaće sufinanciranje i dalje će se ulagati u modernizaciju gospodarstava i proizvodne kapacitete ali i projekte kojim se poboljšavaju uvjeti života na selu. Najviše problema ovog sektora u korištenju novca iz europ- skih fondova bilo je zbog pogrešaka u postupku javne nabave, kaže Saša Bukovac, pomoćnik direktorice Centra za EU HGK-a. “Postoje dva projekta od čijeg odobrenja su protekle već tri godine, no zbog toga što unatoč ponavljanju nije prošao proces javne nabave, moguće je da će isteći rok u kojem će se novac za ovaj projekt moći povući”, ističe Bukovac. U zadnjih 10 godina u Mađarskoj smo pokušali dovesti EU regulativu na naše tržište, ističe Miklós Maácz iz mađarskog Ministarstva ruralnog ra- zvoja. “Rezultat toga je vrlo kompliciran sustav u kojemu se je teško snaći. Želimo seljacima u sljedećem razdoblju olakšati sudjelovanje na natječajima. Važno je i savjetovati poljoprivrednike no to ne mogu činiti ljudi u agencijama i uredima. To se mora raditi izravnim kontaktom na lokalnoj razini”, naglašava Maácz. 20 EUROGLAS *vijesti Nezaposlenost u Grčkoj Grčki statistički ured objavio je kako je tamošnja stopa nezaposlenosti u studenom 2013. godine iznosila 28 posto i više je nego dvostruko veća u odnosu na prosjek eurozone u istome mjesecu. Drugim riječima, u Grčkoj, u kojoj je tržište rada u velikim problemima, u studenome je bez posla bilo gotovo 1,4 milijuna ljudi, a u eurozoni 19,2 milijuna ljudi. Od 2008., kada je započela kriza, u Grčkoj se stopa nezaposlenosti više nego utrostručila. Suzbijanje prevara s PDV-om U okviru jačanja borbe protiv poreznih prijevara EU namjerava sa susjednim zemljama proširiti suradnju kad je riječ o PDV-u. Taj porez na promet robom i uslugama jedan je od glavnih izvora poreznih prihoda država i njime se u članicama EU-a svake godine ubere više od 700 milijardi eura. Međutim, svake godine gotovo petina potencijalnih prihoda od PDV-a u EU-u ostaje neubrana, objavila je Europska komisija. Izračuni pokazuju da u 2011. nije plaćeno oko 193 milijarde eura poreza na dodanu vrijednost, barem djelomično zbog prijevara u vezi s PDV-om i utaje poreza. Škotska gubi funtu? Ministar financija Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske George Osborne izjavio je da će Škotska, ako otprilike četiri milijuna njenih građana starijih od 16 godina na referendumu 18. rujna izglasuju neovisnost, izgubiti njihovu zajedničku valutu. U govoru koji je održao u u Edinburghu u sklopu britanske kampanje za zadržavanje Škotske u Ujedinjenom Kraljevstvu, Osborne je kazao kako funta nije imovina pa da se dijeli između dvije zemlje nakon raspada “kao da se radi o kolekciji CD-ova”. Privredni vjesnik Broj 3815, 17. veljače 2014. ( sa 283 projekta ( 80 mil € sudjelovale hrvatske organizacije u FP7 vrijednost ugovorenih projekata Obzor 2020. Znanošću protiv krize Okvirni program, čiji proračun iznosi gotovo 80 milijardi eura, financijski je instrument EU-a za provedbu Unije inovacija – inicijative perjanice u okviru strategije Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv razvoj Boris Odorčić odorcic@privredni.hr dina, potiče se mobilnost hrvatskih istraživača, dolazak stranih istraživača u hrvatske institucije te reintegracija domaćih istraživača nakon boravka u inozemstvu. I novatori, posebice u malim i srednjim tvrtkama, te istraživači i znanstvenici u raznim institucijama mogu se prijaviti na novi Okvirni program Europske unije za istraživanje i inovacije Obzor 2020. za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Okvirni program, čiji proračun iznosi gotovo 80 milijardi eura, zapravo je financijski instrument EU-a za provedbu Unije inovacija – inicijative perjanice u okviru strategije Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv razvoj. Njome se želi ojačati položaj Europe i njena konkurentnost na svjetskom tržištu u području istraživanja i razvoja. Krajnji pak cilj je ubrzavanje eko- Hrvatska će biti snažnija proizvodna zemlja tek kada će imati više inženjera, kaže Davor Pavuna nomskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta ulaganjem u znanost i istraživanje, njihovim povezivanjem s tržištem rada te stvaranjem inovacija koje pozitivno utječu na kvalitetu života. Štednja se ne odnosi na znanje Neven Mimica, povjerenik Europske komisije za zaštitu potrošača, prilikom predstavljanja programa istaknuo je kako mnogi smatraju da zbog gospodarske krize valja štedjeti. Europska ko- misija, dodao je, u načelu se slaže s time, ali ne kada se štednja odnosi na znanje. “Jer bez ulaganja u znanje nema istraživanja i inovacija. A bez toga nema napretka te otvaranja novih radnih mjesta i bolje konkurentnosti zemlje”, naglasio je dodavši kako za Hrvatsku, kao novu članicu EU-a, program nudi brojne prilike i mogućnosti za koje vjeruje da će ih hrvatski znanstvenici, istraživači i inovatori znati prepoznati i iskoristiti. Posebice s obzirom na pozitivna iskustva njihova dosadašnjeg sudjelovanja u Sedmom okvirnom programu (FP7 - program EU-a za istraživanje i tehnološki razvoj od 2007. do 2013. godine). Naime, hrvatske organizacije u FP7 sudjelovale su sa 283 projekta, najviše u područjima istraživačkog potencijala, zdravlja, pojedinačnim stipendijama za znanstvenike, informacijsko-komunikacijskim tehnologijama te transportu. Top pet hrvatskih organizaci- Pomoć iz prvih redova Program konferencije povodom početka Obzora 2020. u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nakratko je prekinut jer je pozlilo članici mješovitog zbora Filozofskog fakulteta. Djevojka je pala u nesvijest, a u pomoć joj je odmah pritekao ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović te potom i drugi uzvanici. Ministar i njegovi pomagači djevojku su iznijeli van te joj je je vrlo brzo pružena medicinska pomoć. Staša Skenžić, moderator konferencije, kazao je kako se njezino stanje popravilo. Stoga je ubrzo nastavljen program konferencije koju su organizirali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za mobilnost i programe Europske unije, Poslovno-inovacijska agencija Hrvatske BICRO te Europska poduzetnička mreža. ja po sudjelovanju u tom programu su Institut Ruđer Bošković i zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva, zatim riječki i zagrebački medicinski fakulteti te tvrtka Genos za vještačenje i analizu. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović naglasio je kako je Hrvatska u ime nacionalnog doprinosa za FP7 uplatila 48,9 milijuna eura iz državnog proračuna. Istovremeno, ustanove iz Hrvatske ugovorile su projekte u ukupnoj vrijednosti od 80 miliju- na eura. “Dakle, privučen je čak 31 milijun eura više sredstava nego što je u taj program uplaćeno“, kazao je Jovanović dodavši kako znanost može trajno i kvalitetno izvući Hrvatsku iz gospodarske krize. Također, napomenuo je Jovanović, Hrvatskoj je pripala čast da je upravo 100. projekt, u vrijednosti sedam milijuna eura koji je odobren u okviru programa Marie Sklodowska Curie, dodijeljen domaćoj znanstvenoj zajednici. Projektom, koji će se provoditi u sljedećih pet go- Mobilizirati mlade Jovanović je istaknuo i važnost projekta BIO centra, jedinstvenog inkubacijskog centra za bioznanost i biotehnologiju u regiji koji je financiran s oko 140 milijuna kuna iz pretpristupnih EU srdstava. Cilj projekta je osnažiti veze između istraživača i industrije kako bi rezultati istraživanja mogli biti usmjereni razvoju gospodarstva. Primjer uspješnog projekta je i Glowbrain profesora Srećka Gajovića koji istražuje mogućnosti oporavka moždanih stanica nakon teških oštećenja pomoću matičnih stanica. Gajović u tome surađuje sa svjetski priznatim znanstvenim institucijama, među kojima su Sveučilište u Lundu te Max Planck institut za neurološka istraživanja. Davor Pavuna, svjetski priznati hrvatski znanstvenik, naglasio je da za Obzor 2020., kao i za druga sredstva koja se nude Hrvatskoj, treba više mobilizirati mlade ljude, a posebice da upišu inženjerske fakultete. “U Hrvatskoj se 52 posto srednjoškolaca odlučuje upisati na neki od društvenih, a tek 24 posto na inženjerske fakultete. Hrvatska će biti snažnija proizvodna zemlja tek kada bude imala više inženjera. Oni su ključ Hrvatske”, zaključio je Pavuna. MERIDIJANI 21 www.privredni.hr Broj 3815, 17. veljače 2014. Die Presse - analiza stanja u Hrvatskoj Pogled u svijet Du(b)lja kriza zbog EU-a Rizik i privredni rast P ovećan broj nezaposlenih, veliki dugovi i dugoročno loša perspektiva pokazuju da se za klimavu novu članicu pristupanje Europskoj uniji još nije isplatilo”, objavio je austrijski konzervativni dnevnik Die Presse u analizi stanja u Hrvatskoj nakon što je ona postala članica Europske unije. “Serija loših vijesti za Hrvatsku ne prestaje ni u Die Presse ističe kako nam se BDP od 2008. smanjio za 12 posto, a strane izravne investicije pale za 80 posto novoj godini”, stoji u Die Presseovu članku pod nazivom Umjesto rasta, još dublje u krizu. Austrijski dnevnik pritom ukazuje na težak problem nezaposlenosti i na to da svaka druga mlada osoba u Hrvatskoj nema posao. K tomu navodi da g o s p o d a rska kriza u nas traje već šest godina. Bez veselja i velikih očekivanja Hrvati su pristupili EU-u, a ulazak u Uniju zasad joj je donio “samo produljenje krize”, piše Die Presse. Austrijski dnevnik naglašava i kako su u nas izostala velika ulaganja poput onih koja su se 2004. nakon ulaska u Europsku uniju dogodila primjerice u Poljskoj ili Slovačkoj. Uz to, nakon ulaska u EU Hrvatskoj je otežan izvoz u Bosnu i Hercegovinu te Srbiju, objavio je Tportal. “Investitori koji su htjeli poslovati u Hrvatskoj odavno su tamo i došli, no mnogima se nije svidjelo ono što su vidjeli - samo promjenom zakona ne može se boriti protiv korupcije i komplicirane birokracije”, navodi se u članku. Die Presse ističe da se bruto domaći pro- izvod od početka krize 2008. smanjio za 12 posto, a strane izravne investicije “za čak 80 posto”. Stoga se u tekstu prognozira kako bi najnovija članica Europske unije tek u ovoj godini mogla zabilježiti minimalan rast. No prognoza rasta smanjena je sa 1,3 posto na 0,2 posto. Problematičan je i državni proračun zbog smanjenih poreznih prihoda, a Europska unija pokrenula je postupak EDP (Excessive Deficit Procedure) zbog prevelikog deficita Hrvatske. Na kraju se još ističe kako će se zbog krpanja proračunske rupe rezati subvencije državnim tvrtkama, povećati porezna presija, uzeti dio novca iz mirovinskog fonda te rezati zdravstvo i pomoć nezaposlenima. (B.O.) Stopa nezaposlenosti u SAD-u najniža u pet godina Otvoreno 113.000 novih radnih mjesta S topa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama u siječnju je iznosila 6,6 posto bilježeći pad i treći mjesec zaredom, te je najniža od listopada 2008. kada je iznosila 6,1 posto, podaci su analitičara iCapitala. Udio zaposlenih osoba u ukupnoj radnoj snazi uvećan je s prosinačkih 62,8 posto na 63 posto u siječnju. Od gotovo 314 milijuna ljudi, na koliko se procjenjuje ukupan broj stanovnika SADa, bez posla je u siječnju bilo 10,2 milijuna Amerikanaca. U prvome ovogodišnjem mjesecu, navodi se u izvješću američkog ministarstva rada, poslodavci u SAD-u otvorili su 113.000 novih radnih mjesta. Broj osoba koje su zaposlene u proizvodnim djelatnostima povećan je za 21.000, dok je broj zaposlenih u maloprodaji smanjen za 12.900. Rast broja zaposlenih osoba za 48.000 bilježi i građevinski sektor. Zbog dobrih ekonomskih podataka i smanjene stope nezaposlenosti čelnici Feda u prosincu su po prvi put odlučili smanjiti poticajnu monetarnu mjeru, tj. program kupnje obveznica, za 10 milijardi dolara, na 75 milijardi mjesečno. U siječ- nju pak američka središnja banka to je učinila drugi put smanjivši ubrizgavanje tog svježeg novca na financijska tržišta za dodatnih 10 milijardi dolara, na 65 milijardi dolara mjesečno. Smanjenje tog poticajnog programa koji podržava rast cijena dionica i drugih rizičnijih ulaganja već je dovelo do povlačenja kapitala s nekih tržišta. Posebice onih u razvoju, kao i u državama koje tresu političke krize poput Argentine, Turske ili Ukrajine. (B.O.) dr. Uroš Dujšin K ao pojam, rizik je uvijek imao problema s imidžom. Obično ga se povezuje s kockarima ili, u novije doba, s preplaćenim i neodgovornim ban- cima i razdobljima; u igri su odgoj, okolina i iskustvo. Istraživanja pokazuju da su obrazovani i bogatiji ljudi smioniji. Isto vrijedi i za muškarce, ali ne u genetičkom smislu. Istraživanja su pokazala da su primjerice u Austra- gođenim krizom čak i čitavo desetljeće nakon toga bili neskloni posjedovanju dionica. Osobne nevolje pojedinaca mogu, međutim, objasniti polovinu varijacije u broju dionica u vlasništvu. Ostatak autori studije pripisuju “promjenama u uvjerenjima i preferencijama” koje, međutim, nije lako izmjeriti. Povećani oprez Ti se rezultati slažu s rastućim brojem istraživanja koja povezuju sklonost riziku s proteklim emocionalnim traumama. Tako su neke studije ustanovile da su prirodne nepogode - poput tsunamija koji je 2004. pogodio Jugoistočnu Aziju ili vojnih sukoba, primjerice korejskog rata - kod njihovih žrtava karima, koji su svjetsku privredu gurnuli u provaliju. No privredni bi rast, na dugi rok, bio onemogućen bez ljudi koji su voljni uložiti sve što imaju kako bi osnovali poduzeće ili proširili postojeće. Spremnost na preuzimanje rizika u bogatim je zemljama odnedavno na zabrinjavajuće niskoj razini: broj novih poduzetnika, novih radnih mjesta i novoosnovanih poduzeća, kao i iznosi privatnih investicija, na niskim su granama. Životinjski nagoni Usprkos tome što je sklonost riziku bitna za privrednu aktivnost, ekonomistima je bilo teško odrediti njene determinante. Umjesto toga, ograničavali su se na citiranje zgodne ali nedorečene krilatice Johna Maynarda Keynesa o “životinjskim nagonima”; no najnoviji napredak na polju biheviorističke ekonomije unosi promjene i u pogledu toga. Spremnost na preuzimanje rizika uvelike se razlikuje među pojedin- liji tinejdžerke u ženskim školama manje sklone riziku od djevojaka u onim mješovitim, što je možda zbog nepostojanja “kulturno uvjetovanih normi i vjerovanja o prikladnom načinu ponašanja žena”. Povijest financija pojedinca također može imati utjecaj na spremnost preuzimanja rizika. Analize financija američkih kućanstava od 1960. do 2007. pokazuju da su ljudi koji su ranije postizali visoke prinose na burzi čak i godinama kasnije iskazivali veću sklonost riziku. No zato se čini da izloženost ekonomskim poremećajima smanjuje sklonost ljudi za preuzimanje rizika, bez obzira na njihove vlastite gubitke. To je zaključak studije krize u Finskoj s početka 1990-ih, kada je uslijed krize BDP pao za 10 posto, a nezaposlenost porasla s tri na 16 posto. Autori su tako mogli proučiti izbor investicija ljudi pogođenih finskom krizom. Analizom niza parametara ispalo je da su ljudi zaposleni u industrijama i regijama jače po- Povijest financija pojedinca također može imati utjecaj na spremnost preuzimanja rizika izazvale povećani oprez dugi niz godina. A izgleda da isto vrijedi i za financijske traume. To je ustanovila analiza jednog talijanskog instituta na temelju investicija nekoliko stotina klijenata jedne velike talijanske banke u 2007. i u 2009., dakle prije i nakon sloma globalnih tržišta vrijednosnicama. Autori su klijente pitali i o njihovom stavu prema preuzimanju rizika te im dali da igraju igricu u kojoj su mogli dobiti malenu ali zajamčenu nagradu ili se kockati za znatno veći dobitak. Tako izmjerena nesklonost riziku naglo je porasla nakon sloma, čak i kod investitora koji nisu izgubili na burzi. Otuda i zaključak da je reakcija na financijsku krizu bila manje u funkciji gubitaka na burzi, i da je bila sličnija onim ranije poznatim panikama. 22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti BiH prodaje hotel Đuro Salaj Vlada Federacije BiH dala je suglasnost Agenciji za privatizaciju FBiH da pokrene postupak za prodaju nekadašnjeg sindikalnog odmarališta bosanskohercegovačkih rudara, hotela Đuro Salaj u Gradcu kod Ploča. Hotel površine 8957 četvornih metara prodat će se na dražbi uz početnu cijenu od 4.250.000 eura. Kupac je dužan od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske osigurati izuzimanje od zabrane raspolaganja nekretnina u skladu s Uredbom o zabrani raspolaganja nekretnina na teritoriju Hrvatske i Odlukom o izuzimanju od zabrane raspolaganja nekretninama u Hrvatskoj pravnih osoba sa sjedištem u Sloveniji, BiH i Makedoniji. Končar se vraća Končaru Postignut je dogovor da se niskopodni električni vlak koji su Željeznice FBiH kupile u Končaru potkraj 2008. godine za 5,3 milijuna eura i koji je prometovao samo osam mjeseci, a za koji do sada nije plaćen ni jedan euro, vrati hrvatskom proizvođaču, kažu u Ministarstvu prometa i komunikacija FBiH. Kako se saznaje, Končaru će biti podmiren dug za ono razdoblje u kojem je vlak prometovao, ali se iznos ne spominje. Inače, Željeznice BiH Končaru duguju 12 milijuna eura. Somuni osvajaju svijet Sarajevska pekarska industrija Klas lani je izvezla 3,3 milijuna komada somuna. Kontinuirani rast prodaje duboko zamrznutog somuna zabilježen je u Danskoj, Švedskoj, Hrvatskoj, Francuskoj, Austriji, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i SAD-u. Lani se u prodaju somuna uključio i jedan od najvećih trgovačkih lanaca smrznute hrane u Francuskoj, Thiriet. U Klasu ove godine očekuju rast izvoza od 30 posto. Privredni vjesnik Broj 3815, 17. veljače 2014. ( 78% vlasnika ino kapitala uvjete u BiH ocjenjuje lošim Eksplozivno stanje u Bosni i Hercegovini Bijela knjiga i crne slutnje Znatan je pad inozemnih investicija zabilježen u prošloj godini, tvrdi guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić, to potvrđuju u Vijeću inozemnih investitora, a sadašnja događanja naroda vjerojatno će promijeniti i donedavno optimistične najave i očekivanja vlasnika kapitala Zdravko Latal latal@privredni.hr N itko u Bosni i Hercegovini ne zna točno koliko je lani bilo inozemnih ulaganja jer su podaci različiti. Jedinstveni su, međutim, podaci da je pad očigledan i zabrinjavajući. Zabilježen je znatan pad izravnih inozemnih investicija i to jasno pokazuje da svi investitori traže, prije svega, političku sigurnost i stabilnost u zemlji. To je osnovni preduvjet za sve one koji planiraju ulagati kapital. Imali smo istraživanja Svjetske banke prema kojima je BiH na 83. mjestu po privlačnosti za inozemna ulaganja, izjavio je novinarima Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH. Prema podacima središnje banke, investicije iz inozemstva u tri kvartala prošle godine iznosile su 411 milijuna konvertibilnih maraka (KM), nešto malo više od 200 milijuna eura. U zadnjih 10 godina iz inozemstva u BiH uloženo je ukupno 11 milijardi KM. Njemačka je danas uz Hrvatsku najveći vanjskotrgovinski partner. Ako ubrzo ne dođe do smirivanja stanja u zemlji, sadašnji građanski i radnički prosvjedi i ružna zbivanja zasigurno će anulirati optimistične najave i očekivanja o rastu inozemnih ulaganja u ovoj godini. AHK, ured Njemačke vanjskotrgovinske komore u BiH, ima saznanje da u BiH u zadnjih 16 godina posluje više od stotinu tvrtki s isključivo njemačkim ili mješovitim kapitalom, ustvrdio je Alexander Märdian, šef tog ureda. Komentirajući Bijelu knjigu Vijeća inozemnih investitora, ocijenio je da zemlja ima velikih potencijala za ulaganja koja čine kompanije u privatnom vlasništvu i kvalificirana radna snaga. Nažalost, Vijeće je u pravu kad kritizira rad komplicirane birokracije. I tvrtke se žale na korupciju Osim njemačkih, u BiH posluje 45 tvrtki s miješanim talijansko-bosanskim kapitalom, 30 iz Velike Britanije... U jednoj nedavnoj anketi, uz sporu birokraciju najviše primjedbi inozemne kompanije upućuju na prisutnu korupciju. Samo dva posto vlasnika inozemnog kapitala je stanje u zemlji i uvjete poslovanja prošle godine ocijenilo kao dobre, 20 posto smatra da su zadovoljavajući, a 78 posto ocjenjuje ih lošim. Vijeće inozemnih investitora na promociji Bijele knjige u 2012. i 2013. godini istaknulo je da inozemni investitori od vlasti traže sigurnost ljudi i kapitala, jasne i provodljive zakone te transparentnost u njihovoj primjeni. Najveću prepreku radu predstavlja kompleksnost u dobivanju građevinskih, okolišnih i drugih dozvola, a slijede politička i pravna nesigurnost i visoki porezi. Branimir Muidža, predsjednik Upravnog odbora Vijeća inozemnih investitora, inače direktor Cementare Kakanj koja uspješno posluje, izjavio je kako su smanjena iznozemna ulaganja te da ona na godišnjoj razini iznose od 400 do 500 milijuna KM. Bijela knjiga je vlastima prezentirala pregled konkretnih prepreka s kojima se suočava privatni sektor i investitori u BiH, s konkretnim rješenjima u području građevinskih, radnih i boravišnih dozvola te registracije, zatim u unapređenju pravnih i regulatornih okvira u što bi trebalo uključiti i inozemne investitore. Iz entitetskih vlasti je odgovoreno da se u parlamentarnoj proceduri nalaze zakoni koji obvezuju da se rješenja o registraciji tvrtki izdaju za pet, a identifikacijski porezni brojevi za tri dana. Prednjače ruski investitori Prema podacima FIPA-e, Državne agencije za promociju inozemnih ulaganja, u 2013. godini najviše investitora je dolazilo iz Rusije, Velike Britanije, Austrije, Njemačke, Nizozemske, Hrvatske, Slovenije i Srbije. Rusi su se lani, nakon što su od OMV-a preuzeli 22 benzinske crpke, obveza- li uložiti u taj posao oko 90 milijuna KM. Njemačka mljekarska industrija Zott u rujnu je otvorila Najviše investitora lani je dolazilo iz Rusije, Britanije, Austrije, Njemačke, Nizozemske, Hrvatske, Slovenije i Srbije pogone u Gradačcu u što je uloženo oko 50 milijuna KM. Mljekara u Gradačcu je po kapacitetu peta na Balkanu. U 2013. godini otpočeli su radovi na izgradnji termoelektrane Stanari kod Doboja u srpskom entitetu, a kad se elektrana 2015. godine pusti u rad, proizvodit će četvrtinu ukupne proizvodnje električne energije u BiH. Putem Kineske razvojne banke za te poslove osigurano je 350 milijuna eura. 23 www.privredni.hr Broj 3815, 17. veljače 2014. ( 221 € za dionicu ( na 500 mil € Mercatora lani bio spreman platiti Agrokor *vijesti procjenjuje se Agrokorov prag rentabilnosti Slovenske tvrtke na rasprodaji Ubrzane vlasničke rokade Zbog razduživanja mnoge tvrtke u Sloveniji prinuđene su rasprodati pozamašne dijelove vlasničkog portfelja čije će se prave dimenzije znati otprilike za dvije godine Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr Što spočitavaju Agrokoru? Najgorljiviji protivnik prodaje Mercatora Marko Golob, svojedobno važni član uprave agencije koja je trebala upravljati državnim kapitalskim investicijama, rekao je ovih dana u televizijskoj emisiji da ga brinu dugi rokovi plaćanja kakve prakticira Agrokor, a najviše činjenica da je ruski Sberbank dao kredit kojim je Todorić isplatio EBRD. Zašto se EBRD povlači iz Agrokora, pitao je Golob da bi odmah potom poentirao: “Ako Agrokor vodi svoj financijski leasing kao operativni, sve pada u vodu. Agrokor u tom slučaju može izdržati eventualno do ljeta 2015. godine”. J oš uvijek dio slovenske javnosti nikako ne želi da se Mercator kao pojedinačno najveći poslodavac u državi proda Agrokoru. Protivnici toga braka spočitavaju Agrokoru da je još veći dužnik od svoje preuzimateljske mete. Neki idu tako daleko da tvrde kako Agrokor uopće nema novca kojim bi lje učiniti u zajedništvu s Končarom koji je u prošlosti svoje generatore često prodavao u paketu s turbinama Litostroja. Nije Mercator jedina tvrtka koju su vlasnici prinuđeni prodati radi vlastitog razduživanja isplatio vlasnike Mercatora, krizom prinuđene na prodaju jer su i sami toliko prezaduženi da su im banke svaki budući kreditni respiro uvjetovale dezinvestirajućim amputacijama. Nije Mercator jedina slovenska tvrtka koju su vlasnici prinuđeni prodati radi vlastitog razduživanja. Domžalski Helios koji ima u vlasništvu uz ostale i tvrtku Chromos, već je prodan austrijskom Ringu. Dio utrška bit će preusmjeren u vidanje posljedica financijskog sloma dvaju holdinga Nadbiskupije Maribor koji su zbog krize i megalomanskih poslova završili u stečajnom čistilištu na užas 30.000 lakovjernih ulagača. Cimos, također radi razduživanja, upravo dovršava postu- pak prodaje tvrtke kćeri poznatog proizvođača turbina – Litostroj Powera. Među ozbiljnim kupcima spominju se dva iz Slovačke te domaći Kolektor iz Idrije koji bi Litostroj kupio u zajedništvu s Končarom. Kolektor radi najviše za automobilsku industriju, ali bi se rado okušao i u energetici. U Kolektoru su uvjereni da to mogu najbo- Privikavanje na strane vlasnike Prošli tjedan istekao je rok dostave obvezujućih ponuda i za Radensku. Njena 80-postotna vlasnica, Pivovarna Laško, očekuje ponudu češkog Kofola koji proizvodi i puni pića na četiri tržišta, a sada bi se proširio i na Balkan. Špekulira se i o mogućem zanimanju Coca-Cole, također i multinacionalke Pepsi s kojom Radenska surađuje od 1990. godine. Ovih je dana NLB dobio mandat za prodaju Trima. Banke su već razvlastile menadžere, a sprema se i smjena Tatjane Fink koja Trimo vodi od 1992. godine. Za tvrtku specijaliziranu za čelične zgrade, krovove i fasade, kontejnere i zvučno-izolacijske sisteme zanima se irski Kingspan, najveći rival u fasadnim oblogama, te još dva proizvođača iz branše, iz Finske i Belgije. Ovo nije ni približno zaokružen popis slovenskih tvrtki koje kao žrtve krize i lošeg upravljanja idu u novo vlasničko preslagivanje. Prave dimenzije vlasničkih rokada znat će se otprilike za dvije godine kada tzv. loša banka počne prodavati tvrtke i udjele što ih se upravo dovozi na deponij pod oznakom nenaplativa potraživanja. Slovenska javnost do tada će se morati priviknuti i na vlasnike iz inozemstva. Tajni pregovori u Beču Da je bilo smjelosti u dovođenju stranih investitora, Pivovarna Laško ne bi morala tužiti državu, odnosno njene institucije, za naknadu učinjene štete. Lani je, naime, Pivovarna mogla dobiti za dionicu Mercatora 221 euro. Toliko je Agrokor u osmom pokušaju prodaje Mercatora nudio za njegovu dionicu. Ta je prodaja kao i one prije onemogućena. U međuvremenu dionica Mercatora otklizala je na 68 eura. U devetom pokušaju prodaje Agrokor kao jedini preostali kupac bio je spreman dati 120 eura. Cijeli posao zaglavio je u Beču gdje se vlasnici Mercatora nikako ne mogu dogovoriti s kreditorima te tvrtke o podjeli utrška. Pivovarna Laško kao najveći vlasnik htjela bi inkasirati sve što nudi Agrokor. Ne daju banke. Najtvrđe su Erste i Raiffeisen. Posao uvjetuju preusmjeravanjem 200 milijuna eura kupnine u razduživanje Mercatora te u podmirenje obveza prema njegovim dobavljačima. “Ne damo vam izvući se iz vlasništva s ukupnim utrškom, a da nama ostanu dubi- oze”, kažu banke. Mercator ima financijskih obveza ukupno oko milijardu eura. O svemu tome danima se pregovaralo u Beču. U pregovorima je sve vrijeme sudjelovao i Ivica Todorić. Agrokorov prag rentabilnosti u Sloveniji procjenjuju na 500 milijuna eura. Ode li 200 milijuna eura na plaćanje Mercatorovih dugova i za obrtna sredstva, vlasnici mogu dobiti za dionicu najviše 90 eura na što oni zasad ne pristaju. Ne popuštaju ni banke vjerovnici. Rok za pregovore iznova je produljen do kraja veljače. Što će se do tada dogoditi? Kažu, sve je moguće – i kompromis i propast devetog pokušaja prodaje. Za svaki slučaj Pivovarna Laško potegnula je pravosudno uže. Želi znati tko je spriječio lani da Pivovarna dobije za dionicu Mercatora 221 euro. I tko će podmiriti štetu? Velike štete od leda Nitko još ne zna kolike su štete od posljednjeg ledoloma u Sloveniji. Premaše li 210 milijuna eura Slovenija ima pravo koristiti sredstva iz europskog mehanizma pomoći, izjavila je premijerka Alenka Bratušek, napomenuvši da će obnova svega porušenog u šumama i voćnjacima, elektroopskrbi, željezničkoj i cestovnoj infrastrukturi trajati vjerojatno i niz godina. Zbog porušenih stabala nije prohodno oko 3000 kilometara šumskih puteva. Naručene su satelitske snimke koje će pokazati razmjere šteta. Inače, vlada će brzo urediti regulativu tako da radove na obnovi može naručiti izravnom ponudom. Osujećeni planovi Adris Grupe? Vijest da je Adriatic Slovenica kupila iz stečajne mase Poteza Naložbe tripostotni paket dionica osiguravatelja Sava Re, objavljena je uz objašnjenje da se time preteklo Adris Grupu i Croatia osiguranje koji već drže 15 posto dionica Sava Re, a žele taj udjel i dalje povećavati. Prijeđe li vlasništvo Adris Grupe 25 posto, dolazi u pitanje udruživanje Adriatic Slovenice i Save Re. Uštede nagrizle 15 mostova Na udaru kritika javnosti te posebno izvoznog gospodarstva našlo se resorno ministarstvo za prometnu infrastrukturu koje je više godina forsiralo proračunske uštede tako što je uporno smanjivalo sredstva za održavanje prometnica. Posljedice takve “štednje” najprije su se pokazale na mostovima. Zbog dotrajalosti zabranjen je prijelaz težim kamionima preko čak 15 mostova na važnim regionalnim cestama, pa su putevi otpreme i dopreme roba produženi i za 60 kilometara. 24 TURIZAM *vijesti Dobar početak turističke 2014. U siječnju su u jadranskim turističkim odredištima i Gradu Zagrebu zabilježena 89.802 turistička dolaska, što je 16,9 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Pritom su zabilježena 259.104 noćenja, 12,8 posto više, podaci su HTZ-a. Od ukupnog broja dolazaka stranci su ostvarili 50.431, što je porast od 23,7 posto u odnosu na siječanj 2013. Noćenja je bilo 144.813 ili 15 posto više. Produljen rok za Stubičke toplice Za realizaciju zdravstveno-turističkog projekta Stubičke toplice prošao je rok predviđen ugovorom iz 2008. godine, pa je zato produljen rok za dovršetak tog projekta za 3,5 godina. Taj će se projekt realizirati prema modelu javno-privatnog partnerstva između tvrtke Sunce Koncern i Krapinsko-zagorske županije. Cijela investicija teška je više od 74 milijuna eura, a predviđa izgradnju hotelskog kompleksa sa svim pratećim sadržajima. 3D AR Visual Portal osvojio turističkog Oscara U Ministarstvu turizma predstavljen je projekt 3D AR Visual Portal, koji je dobio nagradu Ulysses Svjetske turističke organizacije, za inovacije u istraživanju i tehnologiji u turizmu. Projekt su pripremili i realizirali stručnjaci iz hrvatskih tvrtki DSP Studio i Momentum Studio, a realiziran je u Šibeniku. Riječ je o mobilnoj aplikaciji uz čiju pomoć (i naravno uz uporabu AR koda koji je u Šibeniku zasad dostupan na tri mjesta) turisti mogu dobiti brojne informacije vezane uz turističku ponudu, kroz koju ih vodi 3D lik Jurja Dalmatinca. Privredni vjesnik Broj 3815, 17. veljače 2014. ( 54 brendirana hotela postoje u Hrvatskoj (12% od ukupnog broja hotela) Trendovi brendiranja hotela Jesmo li za brendirane hotele Premda brendirani hoteli diljem Europe i svijeta posluju bolje od nebrendiranih, hrvatski hoteli još uvijek sporo prolaze kroz proces brendiranja Sanja Plješa pljesa@privredni.hr P rije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, rezultati raznih istraživanja ukazivali su na to da naše hotelijerstvo dosta zaostaje za europskim. Kao jedan od razloga naveden je i podatak da u našoj zemlji ne postoji dovoljno brendiranih hotela. To znači, pojašnjavaju europski turistički stručnjaci, da još uvijek hotelski lanci ne pronalaze svoj interes za dolazak na hrvatsko tržište. Premda brendirani hoteli diljem Europe i svijeta posluju bolje od nebrendiranih, hrvatski hoteli još uvijek sporo prolaze kroz taj proces, rečeno je na prošlotjednoj Međunarodnoj hotelijerskoj konferenciji Adria Hotel Forum. Pritom je istaknuto kako i neki individualni hoteli (koji ne pripadaju nijednom hotelskom lancu) dobrim poslovanjem i kvalitetnom ponudom mogu postati brend. “U Hrvatskoj postoje 54 brendirana hotela, a ujed- no je to 12 posto od ukupnog broja hotela. U Europi brendirani hoteli u ukupnom broju hotela su- Manjak brendiranih hotela znači da hotelski lanci na našem tržištu još ne nalaze svoj interes djeluju sa 24 posto, pa možemo istaknuti kako je Hrvatska na pola puta do sustizanja europskog prosjeka”, rekao je Ante Barić, predsjednik Uprave londonske tvrtke Vestiga Hospitality Consulting. Dodao je kako individualni hotel može stvoriti vla- stiti brend ili pak biti “pod kapom” nekog od poznatih svjetskih hotelskih brendova. No, postavlja se pitanje žele li globalni brendovi doći u Hrvatsku i kakav interes vide u poslovanju u našoj zemlji? Kako privući hotelske lance Takuya Aoyama iz Hyatt Internationala je rekao kako taj hotelski lanac dolazi u destinacije koje su privlačne gostima koji vole odsjedati u njihovim hotelima. “Unatoč gospodarskoj krizi Hyaat International je protekle godine ostvario odlične poslovne rezultate. Oko 5500 soba u našim hotelima nalazi se na području Bliskog istoka i Afrike te jugoistočnog dijela Europe”, istaknuo je Aoyama. U zemljama Srednje i Jugoistočne Europe već više od 25 godina nalaze se i hoteli iz hotelskog lanca Best Western, a njihovi se hoteli nalaze i u Hrvatskoj. “Već smo potpisali nove ugovore za otvaranje naših brendiranih hotela u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, a posebno smo ponosni na ugovor o otvaranju hotela iz sastava Best Western u Prištini. Osim toga, ove ćemo godine otvoriti drugi hotel u Albaniji, i to u Tirani”, rekla je Ivona Me- issner iz tvrtke Best Western Central Europe. Hoteli iz toga lanca u Hrvatskoj se nalaze u velikim gradovima. Govoreći o stranim ulaganjima u našu zemlju i pokušavajući odgovoriti na pitanje trebaju li u Hrvatskoj poslovati brendirani ili individualni hoteli, Ivona Meissner je istaknula kako je ona protiv brendiranih hotela u svakoj destinaciji. “Treba proanalizirati hrvatska turistička odredišta te nakon toga zaključiti koje hotele treba obnoviti kako bi bili privlačni međunarodnim hotelskim brendovima”, naglasila je Ivona Meissner. Druga najbolja destinacija u Europi Zagreb postao viceprvak! Na nedavno održanom europskom elektronskom izboru najboljeg turističkog odredišta Zagreb je zauzeo drugo mjesto, odmah iza Porta. Najbolju turističku destinaciju biralo se elektronskim putem, a na odluku glasača utjecale su turističke web stranice pojedinih odredišta, članci i razni napisi u novinama i časopisima te mišljenje turista na druš- tvenim mrežama. Natjecanje je održala neprofitna organizacija European Best Destinations putem svog portala. Njeno je sjedište u Bruxellesu, a osnovana je s ciljem promicanja kulture i turizma. U partnerstvu s turističkim uredima iz europskih zemalja ta je organizacija angažirana na promicanju boljeg razumijevanja bogatstva, raznolikosti i kvalitete među grado- vima u Europi. U natječaju uz Zagreb i Porto u konkurenciji se nalazilo još 18 gradova: Amsterdam, Beč, Berlin, Bar- celona, Bergen, Budimpešta, Cannes, Glasgow, Nicosia, London, Madeira, Madrid, Milano, Pariz, Prag, Rim, Stockholm i Ženeva. Kako kažu u zagrebačkoj Turističkoj zajednici, tim se natječajem potiče izvrsnost, a dobitnicima, turističkim destinacijama, popravlja se imidž. Inače, u zagrebačkom TZ-u iznimno su zadovoljni postignutim uspjehom hrvatske metropole čime se pokazuje da ne samo struka nego i cjelokupna europska javnost prepoznaje odlike Zagreba. (S.P.) HRWWWATSKA 25 www.privredni.hr Broj 3815, 17. veljače 2014. ( 1,44 mlrd kn ( 1,43 mlrd kn neto dobit T-HT-a u 2013. *vijesti kapitalna ulaganja u 2013. Poslovni rezultati T-HT-a Manji i prihod i dobit Kako bi promijenio trend pada poslovnih rezultata, T-HT namjerava intenzivirati ulaganja u razvoj kompanije, ponajprije u razvoj infrastrukture i regionalno širenje poslovanja Boris Odorčić odorcic@privredni.hr T -Hrvatski Telekom u 2013. je ostvario prihod od 7,04 milijarde kuna, T-HT pokreće i dodatnu internu transformaciju kako bi tvrtka postala još fleksibilnija i naprednija što je za 6,8 posto manje u odnosu na godinu ranije. Na prihode je snažno utjecala gospodarska kriza, kao i znatne promjene regulative zbog usklađenja s Europskom unijom, pogotovo kad je riječ o smanjenju naknada za roaming. Istovremeno, neto dobit T-HT-a iznosila je 1,44 milijarde kuna i bila je za 15 posto manja u odnosu na 2012. godinu. Usprkos tomu, T-HT je zadržao vodeću poziciju na telekomunikacijskom tržištu Hrvatske u svim segmentima poslovanja. Imao je više od 1,2 milijuna korisnika u nepokretnoj mreži, 2,3 milijuna korisnika u pokretnoj mreži, 628.414 širokopojasnih maloprodajnih pristupnih linija te je pružao televizijske usluge za 390.775 korisnika. Kapitalna ulaganja iznosila su 1,43 milijarde kuna, što je povećanje od 20,8 posto, priopćeno je iz Odjela za odnose s javnošću te kompanije. Kako bi promijenio trend pada poslovnih rezultata i osigurao dugoročnu vrijednost za dioničare, T-HT namjerava intenzivirati ulaganja u razvoj kompanije – ulaganjem u razvoj infrastrukture i regionalnim širenjem poslovanja. Širenje na jugoistok Zato T-HT predlaže da se 736.961.436 kuna ostvarene neto dobiti isplati dioničarima kroz dividendu, što iznosi devet kuna po dionici. Tako se predlaže isplata 51,5 posto ostvare- ne dobiti dioničarima, dok se 48,5 posto dobiti reinvestira. Za reinvestiranje je tako predloženo 694 milijuna kuna, za što će se povećati temeljni kapital kompanije. Valja naglasiti kako je lani isplaćena dividenda od dobiti iz 2012. iznosila 20,51 kunu po dionici. Vlasnicima paketa od 69 dionica T-HT-a iz IPO-a (inicijalne javne ponude) tada je isplaćeno po 1415,16 kuna, dok bi ove godine kroz dividendu dobili 621 kunu. Davor Tomašković, predsjednik Uprave, izjavio je kako T-HT planira pokrenuti značajnija ulaganja u razvoj. “Intenzivirat ćemo ulaganja u razvoj infrastrukture i podizanje kvalitete usluga te realizaciju potencijalnih prilika za regionalno širenje poslovanja. Kako bismo snažnije iskoračili u regiju, uz razmatranje potencijalnih prilika za akvizicije, razmatramo i mogućnosti za iskorak i u ponudi naših usluga i proizvoda na tržištu Jugoistočne Europe”, naglasio je prvi čovjek kompanije. K tomu, T-HT pokreće i dodatnu internu transformaciju kako bi tvrtka postala fleksibilnija i naprednija. HGK vodi četiri domaće tvrtke na Mobile World Congress Hrvatski startup-ovi u Barceloni Hrvatska gospodarska komora vodi startupove DaShef, Enfojer, Supra Control i DriveAngel na najveći svjetski telekomunikacijski događaj Mobile World Congress koji se održava od 24. do 27. veljače u Barceloni, odlučeno je na prošlotjednom finalu natjecanja Mobile World Contest; Startup 4 Barcelona by HGK. DaShef je projekt tvrtke Implementacija snova iz Zagreba. Riječ je o softverskom jelovniku za restorane i hotele, a namijenjen je tablet-računalima s operativnim sustavom Android. Na Mobile World Congress putuje i Enfojer, projekt također zagrebačke tvrtke Foto pogon. Enfojer zapravo čine aparat i oprema za razvijanje analognih fotografija izravno sa zaslona mobitela, na kojemu se fotografije mogu obrađivati Fojom (projektom iste ekipe) Sva četiri projekta razvijena su u Hrvatskoj i proizvod su domaćeg razvoja i znanja - softverom za obradu fotografija na mobitelima. Odlukom žirija u Barcelonu odlazi i Supra Con- trol, projekt tvrtke Supra net iz Zagreba, koji se sastoji od senzora i opreme te softvera kojima se kontrolira rad i pristup opremi u podatkovnim centrima. Time se izbjegavaju greške i havarije koje uzrokuju gubitak podataka. Publika je glasovima put sajma poslala i DriveAngel, projekt zagrebačke tvrtke Mo- jAnđel. Radi se o aplikaciji za mobilne telefone koja pouzdano prepoznaje sudar i o nesreći obavještava pozivni centar ili osobu po izboru korisnika te dojavljuje poziciju vozila i težinu sudara. Sva četiri projekta u potpunosti su razvijena u Hrvatskoj - proizvod su domaćeg razvoja i znanja. Za predstavnike nagrađenih projekata HGK snosi troškove smještaja tijekom sajma te troškove ulaza i kotizacije za Brokerage Event - poslovne susrete s drugim sudionicima tog događanja, sastanke s potencijalnim klijentima koje će dogovoriti prije odlaska na sajam. Cilj HGK-a kao sponzora natjecanja je poticanje kvalitete i kompetitivnosti mikro i novoosnovanih IT tvrtki (startup kompanija) kao najživljeg dijela informatičke industrije. A posebice onih tvrtki čiji su proizvodi i usluge orijentirani na telekomunikacijsku industriju. (B.O.) Prezentacije e-dozvola Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja prezentiralo je prošli tjedan djelatnicima upravnih odjela Varaždinske, Međimurske i nekoliko drugih županija informatički sustav e-dozvole. Sustav, koji je stajao oko 1,4 milijuna kuna, pojednostavit će i ubrzati izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola. Novim sustavom smanjuju se ukupni troškovi gradnje, a povećava se pravna sigurnost, povjerenje investitora i drugih subjekata u gradnju. Brže do varalica Ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić predstavila je aplikaciju SocSkrb koja je početkom godine uvedena u centre socijalne skrbi. Aplikacija omogućava stvaranje jedinstvene baze podataka korisnika te, preko OIB-a, razmjenu podataka s institucijama poput Porezne uprave i MUP-a, kako bi se smanjilo administriranje i spriječilo protupravno korištenje prava na socijalnu pomoć. Certificiran kontaktni centar Osječkom kontaktnom centru Optima Telekoma uručen je certifikat prema europskoj normi za kontaktne centre EN 15838. Osječki je centar tako postao prvi regionalni centar koji ispunjava zahtjeve toga standarda. EN 15838 želi kreirati najbolju praksu koja će biti usmjerena prema korisniku. “Kupci i korisnici danas su zahtjevniji nego ikad, a mi nudimo rješenje s komunikacijskim alatima koji su potrebni prodajnim predstavnicima, agentima i zaposlenicima kako bi pružali učinkovite usluge i povećali produktivnost”, istaknula je Katarina Špoljarić, direktorica kontaktnog centra. 26 PST! KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić Victor Sion Nada grješnika Verbum Govoreći o grješnosti čovjeka zbog koje se osjeća bačen u svijet, te o trajnoj ljudskoj potrebi za oproštenjem, Sion tumači važne dimenzije Božje ljubavi i praštanja te postupno uči kako doći do čista srca i djetinjega počivanja u Očevu srcu punu milosrđa, ljubavi i praštanja. Autor potiče da se usudimo biti voljeni od Oca bezuvjetnom Božjom ljubavlju koja unaprijed prašta i tako nas čuva od grijeha i zla. Nada grješnika pripada nizu od četiri knjige pod naslovom Za duhovni realizam. Jaron Lanier VI NISTE GADGET: MANIFEST Algoritam Računala i internet svoje korisnike sve više pretvaraju u gomilu otuđenih, anonimnih jedinki ugrađenih u golemi umkošnicu. Ljudi su konzumacijom interneta, a naročito društvenih mreža, počeli zanemarivati sebe u realnoj verziji te se prilagođavaju umjetno dizajniranom digitalnom modelu samih sebe. Sebe definiramo gotovim odgovorima s Facebooka ili Twittera, a informacije skrpane od mnoštva fragmenata bez konteksta uzimamo za apsolutne istine, uz strahopoštovanje prema visokoj tehnologiji koja ih je omogućila... Antonio Barišić Srest ćemo se opet Jesenski i Turk Pisan jezikom kakvim govore njegovi junaci, jezikom generacije koja nije mogla birati ali je morala sudjelovati, ovaj tekst insajderski progovara o onima za koje se obično kaže kako su najveće žrtve rata: rođenima dovoljno rano da budu spremni za uniformu i dovoljno kasno da uopće razumiju zašto se oko njih ruše ljudi, kuće i države. Roman opisuje mladost nekadašnjih dječaka na pragu muškosti kojima bi danas, dvadesetak godina poslije, bilo lakše da nema sjećanja. Ljudmila Petruševska Vrijeme noć Naklada Ljevak Ovaj roman prati borbu Ane Andrianovne koja kao glava obitelji nastoji na okupu održati emotivno nestabilnu i financijski upropaštenu obitelj u ranim fazama postsovjetske Moskve. Pišući u prvom licu, Ljudmila Petruševska roman predstavlja kao rukopis koji su članovi Anine obitelji pronašli nakon njezine smrti, a u koji je ona pretočila frustracije i razgolićenu (ne)moć roditeljske uloge. Ana se sve vrijeme bori i muči ne bi li pomirila snažnu ljubav prema obitelji i parazitski način života njenih članova. Privredni vjesnik Broj 3815, 17. veljače 2014. PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Automatizacija Intea, Zagreb, www.intea. hr. Tvrtka nudi sustave automatizacije u industriji i energetici. Sustavi nadzora i upravljanja: projektiranje, inženjering, programiranje i puštanje u rad. Kontakt: Aleksandar Mihalyi, aleksandar. mihalyi@intea.hr, +385 1 3436213. Metalne konstrukcije Begić bravarski obrt, Zagreb, www.bravarijabegic.hr. Tvrtka nudi uslugu proizvodnje metalnih konstrukcija i njihovih dijelova. Kontakt: Darko Begić, info@bravarijabegic.hr, +385 95 9005589. Transformatori i induktivne komponente ITS Components, Ludbreg, www.its-components.hr. Tvrtka nudi usluge proizvodnje i razvoja transformatora i induktivnih komponenata. Kontakt: Saša Vincetić, sasa. vincetic@its-components.hr, +385 42 306770. Suradnja MIAB, Šibenik, www. miab.hr. Tvrtka proizvodi opremu od inoksa za program čistih i otpadnih voda, te nudi usluge rezanja, izrade, obrade, konstrukcija proizvoda od ne- Fraktura Stara je godina i na gradilištu nove zgrade s ekskluzivnim stanovima u Buenos Airesu nesnosno je vruće. Na vrhu zgrade stanuje obitelj čuvara gradilišta Raúla Viñasa. Među mnoštvom ljudi na gradilištu vrzmaju se i pojave koje vide samo Patri, najstarija kći obitelji Viñas, i njezina majka, ali one se na njih ne obaziru previše. Već oko podneva gungula se smiruje i u cijeloj zgradi ostaju samo duhovi i obitelj Viñas, koja priprema doček Nove godine. Kako pada noć, u središte pripovijedanja dolazi Patri, na čiju će sudbinu duhovi neobično utjecati. maze za beton, epoksidne i poliuretanske mortove i mase za izravnavanje betona. Nudi dvokomponentna ljepila i mase za zalijevanje elektronike. Tvrtka nudi i ugradnju industrijskih i dekorativnih podova, kiselootpornu zaštitu betona, te ugradnju poliuretanskih i epoksidnih premaza vlastite proizvodnje. Kontakt: Silvije Štetić, silvijestetic@itskem.hr, +385 1 3498592, +385 98 278568. Prototipovi Protorapid, Barcelona, Španjolska, www.protorapid.com. Tvrtka se bavi izradom prototipova za različite sektore (autoindustrija, električna oprema, kozmetika, farmaceutski proizvodi...). Kontakt: Fran Querol, fquerol@pimec.org. Suradnja Silva, Umag. Tvrtka je zainteresirana za proizvodnju i zajedničko ulaganje u proizvodnji drvenog asortimana za izvoz. Kontakt: Stanko Dobrila, silva-umag@pu.t-com.hr, +385 52 725800. Plastični proizvodi VM-Plast, Sveta Nedelja. Tvrtka se bavi proizvodnjom plastičnih proizvoda za široku potrošnju i specifičnih proizvoda za ostale velike kupce tehnologijom brizganja, puhanja i ekstrudiranja. Nude svoje usluge. Kontakt: Mladen Javor, vmplast04@inet.hr, +385 91 3404963. Bukova i jelova građa ITS Kem podovi, Zagreb, www.its-kem.hr. Tvrtka prodaje epoksidne i poliuretanske podove i pre- Kula Promet, Krasno. Tvrtka se bavi preradom bukove i jelove građe, parenjem bukove građe i sušenjem. Nude svoje proizvode. Kontakt: Branko Samaržija, brsamarz@inet.hr, +385 53 851077. Terenska vozila Peći Podovi i premazi za beton IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Žarulje za medicinske uređaje KBC Zagreb nabavlja žarulje za medicinske uređaje. Rok dostave ponuda je 3. ožujka. Hrvatska agencija za poštu i elektroničke telekomunikacije nabavlja četiri terenska vozila. Rok dostave ponuda je 20. ožujka. Usluge čišćenja Podzemni kontejneri Hrvatski zavod za zapošljavanje nabavlja usluge čišćenja ureda. Rok dostave ponuda je 25. ožujka. Računalna oprema César Aira Duhovi hrđajućeg čelika (inoksa) i čelika, kao i površinsku zaštitu proizvoda od inoksa (bajcanje, pasivacija i elektropoliranje). Traže poslovnog partnera za kojeg bi proizvodili cijeli ili dio proizvoda. Također nudi izvođenje radova za izgradnju hidropostrojenja, osobito strojarskih i električnih te upravljanja. Kontakt: Antonio Burić,tkd@miab.hr, +385 98 418 746. Ministarstvo gospodarstva nabavlja računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 4. ožujka. Ploče za označavanje imena ulica i trgova Grad Zagreb nabavlja ploče za označavanje imena ulica i trgova te njihovu ugradnju. Rok dostave ponuda za oba nadmetanja je 28. veljače. Čistoća iz Dubrovnika nabavlja podzemne kontejnere. Rok dostave ponuda je 4. ožujka. Regija Računalna oprema Općina Lukavac nabavlja računalnu i ostalu prateću opremu. Rok dostave ponuda je 13. ožujka. Crveni krst Crne Gore nabavlja peći na drva i plinske peći. Rok dostave ponuda je 15. ožujka. Obnova tržnice Općina Brežice nabavlja usluge obnove tržnice u Brežicama. Rok dostave ponuda je 3. ožujka. Grafičke usluge Općina Tuzla nabavlja grafičke usluge. Rok dostave ponuda je 10. ožujka. Autogume Čistoća Podgorica nabavlja autogume za teretna i osobna vozila. Rok dostave ponuda je 20. ožujka. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr 27 www.privredni.hr Broj 3815, 17. veljače 2014. Sajamski vodič STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE Zagrebački sajam nautike Veliki izbor stambenih i poslovnih prostora Oranice u okolici Osijeka, procijenjene na 23,6 milijuna kuna. Ukupna površina za prodaju iznosi 26.467 četvornih metara. Dražbeno ročište održat će se 19. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba broj 2. Oranice se ne mogu prodati za manje od jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina od 10 posto uplaćuje se na račun Suda broj HR352390001 1300000419, s naznakom “jamčevina u predmetu broj 33 Ovr-955/2011”, model HR05, s pozivom na broj odobrenja 140955-2011. Potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine kupac treba predočiti prije nego što sudac pristupi dražbi. Stambeno-poslovna zgrada u Varaždinu, procijenjene vrijednosti 20,8 milijuna kuna. Površina je 2339 četvornih metara. U naravi riječ je o zgradi mješovite uporabe od 836 četvornih metara s podzemnom garažom od 438 četvornih metara te dvorištem od 1065 kvadrata. Vlasništvo je etažno u određenim omjerima, a svi se detalji mogu provjeriti u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom na telefon 098/1863 124. Ročište za dražbu održat će se 20. veljače u 12.30 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Stambeno-poslovni prostor u Hercegovcu, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, procijenjen na 1,8 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnine je 773 četvorna metra, a u naravi predstavlja zgradu i dvorište. Dražbeno ročište održat će se 21. veljače u 11 sati na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, u sobi broj 5. Jamčevina iznosi 10 posto. Stambena zgrada u zagrebačkoj četvrti Remete, procijenjena na 4,4 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnine iznosi 652 četvorna metra, od čega 132 otpada na stambeni prostor, a ostalo je dvorište. Dražbeno ročište održat će se 19. veljače u 12.10 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, u sobi 128/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na žiroračun Suda kod Hrvatske poštanske banke na broj HR17 2390 0011 3000 0326 5, model HR05, s pozivom na broj 1161002-12. Kupac je potvrdu o uplati obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Stambeno-poslovni prostor u Sisku, procijenjen na šest milijuna kuna. U naravi predstavlja više kuća i gospodarskih zgrada s dvorištima i pašnjacima. Ukupna površina nekretnine je 26.235 četvornih metara. Dražbeno ročište održat će se 21. veljače u 9.30 sati na Općinskom sudu u Sisku, Trg Ljudevita Posavskog 5, u sobi br. 21. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Industrijske hale i poslovni prostori u Zagvozdu s početnom cijenom od četiri milijuna kuna. Ukupna površina je 20.703 četvorna metra. Ročište za prodaju održat će se pred stečajnim sucem na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, sudnica broj 118/I., 24. veljače 2014. u 10 sati. Jamčevina iznosi 10 posto. Kuća u Poreču procijenjena na 2,9 milijuna kuna. Ukupna površina ove dvokatnice iznosi 254 četvorna metra, a pripadajućeg dvorišta 249 četvornih metara. Ročište za dražbu održat će se 24. veljače u 10.30 sati na Općinskom sudu u Poreču, u sobi broj 7. Kuća se može prodati za manje od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine, a treba je uplatiti na račun Suda broj HR23900011300002432, s pozivom na broj 06-11213. Dokaz o uplati potrebno je predočiti sucu prije početka ročišta. Kuća u zagrebačkoj četvrti Šestine, procijenjena na 14,6 milijuna kuna. Površina nekretnine izinosi 781 kvadrat, a uključuje kuću, garažu i dvorište. Dražba će se održati 25. veljače u 12.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, u sobi 403. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine vrijednosti (7,3 milijuna kuna). Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda na broj HR17 2390 0011 3000 0326 5, model HR05, poziv na broj 116615-13, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) Međunarodni sajam nautike od 19. do 23. veljače, Zagreb Očekuju se svjetski proizvođači raznih vrsta plovila, brodskih i izvanbrodskih motora, obuće, odjeće, opreme i pribora za sportove na vodi. Svoje usluge ponudit će i hrvatske marine, čarter tvrtke, brodogradilišta te institucije i udruženja vezana za nautiku. Hotel&Gastroteh Međunarodni sajam turizma od 19. do 22. veljače, Zagreb Ovaj sajam još od 2005. okuplja i povezuje sve čimbenike HoReCa sektora. Namijenjen je proizvođačima i distributerima hotelske i ugostiteljske opreme, proizvođačima HoReCa programa, financijskim i consulting organizacijama, strukovnim udruženjima, ugostiteljima, investitorima u turistički sektor... INGA Međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih inovacija od 19. do 22. veljače, Zagreb Sajam je tematski usmjeren na nova nutricionistička znanja i tehnologije. Wedding Expo u Westgateu Sajam vjenčanja od 21. do 23. veljače, Zagreb Wedding Expo okuplja najviše izlagača, ali i najviše salona vjenčanica u regiji. U organizaciji tvrtke Kreativna komunikacija ponovno će se predstaviti najbolji profesionalci u industriji vjenčanja: slastičari, catering, papirna konfekcija, fotografi i snimatelji, cvjećari, restorani, hoteli, sale i šatori, limuzine, glazbenici, rasvjeta, uz poseban naglasak na vjenčanice, odijela, cipele, nakit i modne dodatke. Sajam zlatne niti Sajam tradicijskih proizvoda od 28. veljače do 2. ožujka, Županja Izrada tradicijskih suvenira i rukotvorina, te priprema starinskih jela nastoji se približiti širokoj publici i kroz različite radionice poput izrade zlatoveza, tradicijskih frizura, šaranja tikvica... GAST Međunarodni sajam prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme od 5. do 9. ožujka, Split Ovaj sajam poznat je u poslovnim krugovima kao mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu. Ima godišnji trend rasta broja izlagača i posjetitelja od 35 posto. Dani ljepote Međunarodni sajam kozmetike, pribora i opreme za salone od 7. do 9. ožujka, Zagreb Predstavljaju se novi trendovi u njezi i oblikovanju tijela, šminki, frizuri, dizajnu noktiju... Pop up store hrvatskih dizajnera obuhvaća spektar proizvoda od odjevnih predmeta, modnih dodataka do nakita. Podatke sakupili: 28 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3815, 17. veljače 2014. Hrvatska narodna banka Rast proizvodnje, a kvartal ipak siv U prvom dijelu 2014. mogla bi se stabilizirati gospodarska kretanja jer su zaustavljena višemjesečna negativna kretanja poslovnog optimizma u industriji i građevinarstvu, a blago je porastao potrošački optimizam Igor Vukić vukic@privredni.hr N i nešto dinamičniji rast obujma industrijske proizvodnje nije uspio popraviti sivu sliku hrvatskog gospodarstva u zadnjem tromjesečju 2013. godine. Informacija o gospodarskim kretanjima Hrvatske narodne banke iz veljače navodi da je realni BDP u zadnjem kvartalu pao za 0,4 posto, nakon stagnacije u prethodnom tromjesečju. U listopadu i studenome smanjio se realni promet od trgovine na malo, smanjili su se i uvoz i Osobnu potrošnju na niskoj razini drži neizvjesnost na tržištu rada izvoz, a došlo je i do novog pogoršanja na tržištu rada. Pad zaposlenosti doveo je do manje osobne potrošnje unatoč blagdanskom razdoblju. Pad izvoza ukazuje i na smanjivanje inozemne potražnje za hrvatskim proizvodima. Tržišta u zemljama na koja izvoze hrvatski poduzetnici još se nisu dovoljno oporavila, a dio problema u drugoj polovini godine donio je i izlazak iz sustava Cefte. Stagnacija građevinarstva U Hrvatskoj je ponovo zabilježena stagnacija građevinske djelatnosti, uz smanjivanje radova na zgradama i porast radova na drugim građevinama. Među pozitivnim znacima analitičari HNBa uočavaju rast fizičkog obujma industrijske proizvodnje. Porasla je proizvodnja u sektoru “netrajnih dobara za široku potrošnju”, te “kapitalnih dobara”, dok je smanjena proizvodnja energije. Intenziviranje fizičkog obujma industrijske proizvodnje bilo je najizraženije u prerađivačkoj industriji, i to kod proizvodnje tekstila i kože, namještaja, popravaka i instaliranja opreme i strojeva te proizvodnje računala i elektroničkih i optičkih proizvoda. U HNB-u Zamor u fiskalnoj prilagodbi Analitičari HNB-a ukazuju na “zamor u provođenju fiskalne konsolidacije” u 2013., nakon snažnije prilagodbe zabilježene u 2012. godini. Prihodi središnje države u 11 mjeseci bili su manji za 2,1 posto, dok su rashodi porasli za 5,5 posto. Padu prihoda najviše su pridonijeli prihodi od poreza na dobit, PDV-a i doprinosa. Porast rashoda donijeli su rashodi za socijalne naknade, rashodi za zdravstvo i mirovine te kamate i pomoći povezane s članarinom za EU. Ukupan fiskalni manjak povećao se za 8,1 milijardu kuna u odnosu na 2012. Dug opće države povećan je u studenome zbog obveznice na američkom tržištu. Ukupan dug dosegnuo je 215 milijardi kuna ili 65 posto BDP-a. procjenjuju da bi u prvom dijelu ove godine moglo doći do stabilizacije gospodarskih kretanja, s obzirom na to da su početkom godine zaustavljena višemjesečna negativna kretanja poslovnog optimizma u industriji i građevinarstvu, a blago je porastao potrošački optimizam. No zasad je teško potvrditi da je riječ o snažnijem trendu. U listopadu i studenome 2013. zabilježen je pad robnog izvoza od 1,8 posto u odnosu na prosjek trećeg tromjesečja. Još je negativniji bio rezultat robnog uvoza koji se spustio za osam posto. Izuzmu li se nafta i brodovi, robni izvoz ipak je imao i jedan pozitivni rezultat, i to u listopadu, kad je porastao za 0,3 posto. Usporava rast cijena Osobnu potrošnju na niskoj razini drži neizvjesnost na tržištu rada. U četvrtom tromjesečju broj zaposlenih smanjio se čak za 2,4 posto. Stopa nezaposlenosti dosegnula je 20,9 posto, dok je u trećem kvartalu bila 19,8 posto. Ukazujući na znake buđenja poslovnog optimizma u ovoj godini, HNB ocjenjuje da bi se i negativna kretanja na tržištu rada mogla usporiti. Ulazak u Europsku uniju potrošači mogu pozdraviti zbog niže razine cijena. Godišnja stopa inflacije bila je u prosincu 0,3 posto na godišnjoj razini, što je za 0,1 postotni bod niže nego u prethodnom tromjesečju. Najveći doprinos tom smanjenju dali su prehrambeni proizvodi, čiji se godišnji rast cijena kontinuirano usporavao u drugoj polovini 2013. zbog pojeftinjenja prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu, ali i pojačane konkurencije, nakon što su ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ukinute preostale zaštitne carine. Doprinos industrijskih proizvoda godišnjoj inflaciji ostao je negativan (-0,3 postotna boda). Najveći doprinos u tom sektoru daju cijene odjeće i obuće, koje su u prosjeku bile niže za 5,3 posto. Ana Lokin, analitičarka PBZ-a Najteža godina od početka krize Udio loših kredita će, vjerujemo, dosegnuti svoj vrhunac zbog pooštravanja regulative, razduživanja kućanstava, restrukturiranja korporativnog sektora i pomanjkanja investicija Ukupna aktiva banaka u prošloj je godini porasla za 0,7, ukupni krediti za 0,9, a depoziti za četiri posto. No, rast kredita ne znači oporavak kreditne aktivnosti jer je primarno riječ o povećanom kreditiranju središnje države i fondova socijalne sigurnosti (14,5 posto). Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima, pak, bilježe stagnaciju, a stanovništvu pad od 1,7 posto godišnje. Gledano prema namjeni, kre- diti tvrtkama pali su kako za investicije (4,9 posto), tako i za obrtna sredstva (0,2 posto), pa je stagnacija ukupnog volumena rezultat porasta ostalih vrsta kredita (5,7 posto), dok je u slučaju građana pad zabilježen kod svih vrsta kredita, osim gotovinskih nenamjenskih (2,2 posto). Ovakva kretanja su odraz poslovnog i potrošačkog pesimizma u uvjetima produljene recesije i loših izgleda tržišta rada uslijed čega privatni sek- tor pribjegava zaduživanju samo za potrebe nužnog tekućeg financiranja. Fokusiranje na kontrolne funkcije Takvo ozračje ogleda se i kroz suzdržavanje od potrošnje i pribjegavanje štednji u obliku depozita pa tako nefinancijska trgovačka društva bilježe rast depozita od osam, a stanovništvo od 3,9 posto na godišnjoj razini. Fiskalizacija je pak imala vidljiv učinak na depozite ponajprije tvrtki, koji nakon skoka u kolovozu bilježe smanjenje, pa su potkraj 2013. bili niži za četiri posto u usporedbi s krajem kolovoza. Prije godinu dana vjerovali smo kako će 2013. biti za poslovanje banaka najteža godina od početka krize, no kako je oporavak realnog sektora izostao, sada očekujemo da će najveći izazov predstavljati upravo 2014. Udio loših kredita će, vjerujemo, dosegnuti svoj vrhunac uslijed pooštravanja regulative, nastavka razduživanja kućanstava, restrukturiranja korporativnog sektora i pomanjkanja investicijske aktivnosti, dok bi smanjene kamate na kredite indeksirane uz švicarski franak mogle ublažiti pritiske i stablizirati portfelje. U vezi s time, nova regulativa koja stupa na snagu dovodi do snažnog fokusiranja banaka na kontrolne funkcije, prije svega upravljanje rizicima, a za pojedine banke će možda značiti i potrebu za dokapitalizacijom. Sve će to u uvjetima sužavanja kamatne marže (limitiranje kamatnih stopa, slaba potražnja), regulatornih izmjena te rastućih troškova ispravaka vrijednosti plasmana zasigurno rezultirati još jednom godinom u kojoj će bankovni agregati ostvariti tek niske ili negativne stope promjena, a bankovni sustav zabilježiti pad profita. 29 www.privredni.hr Broj 3815, 17. veljače 2014. ( 267 mlrd kn ( 26,3 mlrd kn kredtni portfelj na kraju 2013. obvezna pričuva banaka kod HNB-a Hrvatska narodna banka Dobit banaka pala na 756,7 milijuna kuna Riječ je o padu od čak 73 posto u odnosu na 2012. godinu, kad je dobit iznosila 2,8 milijardi kuna, no u kombinaciji s visokim rezervama očuvana je stabilnost financijskog sustava Igor Vukić vukic@privredni.hr D obit hrvatskih banaka u 2013. godini iznosila je 756,7 milijuna kuna, objavila je prošli tjedan Hrvatska narodna banka. Riječ je o padu od čak 73 posto u odnosu na 2012. godinu, kad je dobit iznosila 2,8 milijardi kuna. Analitičari ocjenjuju da je pad dobiti rezultat rasta nenaplativih kredita zbog kojeg su banke primorane držati veće rezerve. Zbog nastavka ukupnih recesijskih kretanja, banke su primorane na otpis nenaplativih potraživanja i ispravke vrijednosti. Prema prvim podacima HNB-a za prošlu godinu, ispravci vrijednosti kod kredita iznosili su 23 milijarde kuna. Najviše kod poduzeća, oko 13 milijardi kuna. U kategoriji stanovništva najugroženiji su stambeni krediti u visini od 2,2 milijarde kuna. Unatoč nastavku nepovoljnih gospodarskih kretanja, bankarski sustav je stabilan, poručuju iz HNB-a. Viceguverner HNB-a Damir Odak ocijenio je u izjavi Jutarnjem listu da su banke uspjele očuvati operativnu profitabilnost. U kombinaciji s visokim rezervama, očuvana je stabilnost financijskog sustava. Banke su u 2013. godini za rezervacije morale izvojiti 2,14 milijardi kuna više nego u prethodnoj godini, dok su im istodobno kamatni prihodi pali za 1,6 milijardi kuna. Pričuva koju obvezno čuvaju u HNB-u, iznosila je 26,3 milijarde kuna. Podaci HNB-a pokazuju da je na kraju 2013. ukupan kreditni portfelj iznosio 267 milijardi kuna. Od toga su privatna poduzeća morala vratiti 71 milijardu kuna, a javna poduzeća 23 milijarde. Središnja država kod banaka je zadužena za 39 milijardi kuna, dok lokalna duguje četiri milijarde. Građani su najviše dužni za stambene kredite (59,2 milijarde kuna) te za gotovinske nenamjenske kredite (34,3 milijarde). Krediti po prekoračenju na transakcijskim računima iznose 7,1 milijardu kuna. Krediti porasli za 2,5 milijardi kuna U odnosu na prosinac 2012. godine ukupni krediti banaka porasli su za 2,5 milijardi kuna odnosno 0,9 posto. Iako krediti poduzećima i stanovništvu bilježe pad na godišnjoj razini (-0,1 posto odnosno -1,7 posto) uočava se rast kreditiranja središ- nje države (za 14,4 posto godišnje) i lokalne države (23,2 posto godišnje). Time se povećala i izloženost bankarskog sektora prema sektoru države. Krediti poduzećima drža- Unatoč nastavku nepovoljnih gospodarskih kretanja, bankarski sustav je stabilan, poručuju iz HNB-a li su udio od 37,7 posto u ukupnim kreditima, što u odnosu na kraj 2012. godine predstavlja smanjenje za 0,4 postotna boda. Na kraju 2008. taj udio je iznosio 40,7 posto što potvrđuje da se sektor poduzeća razdužuje. S druge strane, udio kredita središnjoj državi bilježi rast sa 12 posto u 2012. godini na 13,7 posto na kraju prošle godine. Udjel kredita u ukupnim kreditima na kraju 2013. godine iznosio je 44,4 posto odnosno smanjen je za 1,2 postotna boda u odnosu na kraj 2012. godine. Analitičari Raiffeissen banke ni u ovoj godini ne očekuju značajnije promjene kod kreditiranja. Kako kažu, potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom. Isto tako, razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora. Zbog straha od krize mnogi su odgađali ulaganja i potrošnju pa su posljedično rasli depoziti kod banaka. Na kraju godine ukupni su depoziti dosegnuli 289 milijardi kuna. Od toga su 212 milijardi bili oročeni depoziti. Razduživanje poduzeća i stanovnika pridonijelo je ukupnoj likvidnosti sustava. To je dovelo i do vrlo niskih kamatnih stopa na novčanom tržištu. U prosincu 2013. nastavio se trend laganog smanjivanja aktivnih kamatnih stopa banaka, dok su kamatne stope na depozite blago porasle. Europska banka za obnovu i razvitak Erste banci kredit od 10 milijuna eura Europska banka za obnovu i razvitak odobrila je kredit od 10 milijuna eura Erste banci za financiranje projekata energetske učinkovitosti i energetskih projekata iz obnovljivih izvora. Ugovor o kreditu potpisali su prošli tjedan potpredsjednik EBRD-a Philip Bennet i predsjednik Uprave Erste banke Petar Radaković. Oko 30 posto novca iz ove kreditne linije bit će namijenjeno javnim projektima, dok sve ostalo mogu dobiti privatni ulagači u ovom sektoru. “Korisnici kredita ostvarit će znatne uštede zbog manje potrošnje energije. Očekujemo stoga veliko zanimanje privatnih tvrtki i jedinica lokalne uprave”, poručio je Bennet. Erste banka već ima iskustvo u kreditiranju dobro pripremljenih projekata u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, rekao je Boris Centner, član Upra- ve Erste banke. Potencijalnim korisnicima banka će omogućiti i besplatnu konzultantsku pomoć za dobivanje i dodatnih sredstava iz europskih fondova. Osim pristupa financiranju, klijenti će moći dobiti i stručnu tehničku pomoć, primjerice, procjenu ulaganja u podizanje energetske učinkovitosti poslovnih nekretnina ili proizvodnih pogona. EBRD i Erste banka već su surađivali na sličan način. Od 40 milijuna eura dodijeljenih prošle godine za razvoj malih i srednjih poduzeća, klijenti Erste banke preuzeli su već 20 milijuna eura. Velik interes i brzu dodjelu stoga u banci očekuju i u novoj “zelenoj kreditnoj liniji”. (I.V.) Tržište osiguranja Životna osiguranja i dalje rastu Prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, u siječnju 2014. godine 26 društava za osiguranje zaračunalo je ukupnu bruto premiju u iznosu od 871,7 milijuna kuna, što predstavlja pad od 1,8 posto u odnosu na rezultate ostvarene u istom mjesecu u 2012. godini. U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 75 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 658,9 milijuna kuna i niža je 4,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 212 milijuna kuna te nastavlja bilježiti kontinuirani porast koji je u siječnju iznosio 9,3 posto. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju sa 24,41 posto. Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 208,4 milijuna kuna. Bruto premija zaračunata u toj vrsti osiguranja i tom razdoblju bilježi pad od 3,3 posto. Udio te vrste osiguranja u ukupnoj premiji je 23,91 posto te 31,64 posto u zaračunatoj premiji neživotnih osiguranja. Prosječna premija za osiguranje od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama iznosi 1558,44 kune te je 5,73 posto niža u odnosu na isto razdoblje lanjske godine. 30 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3815, 17. veljače 2014. Tržište novca Zagreb Kamate niske, a mogle bi još pasti Kretanje na Tržištu novca Zagreb Jelena Drinković N akon burnog tjedna na novčanom tržištu, u kojem je temeljem devizne intervencije središnje banke iz bankarskog sustava povučeno više od 1,8 milijardi kuna, a temeljem aktivnosti državnog proračuna izdanjem kratkoročnih i dugoročnih državnih vrijednosnica (trezorskih zapisa i obveznica) gotovo devet milijardi kuna, uslijedilo je nešto mirnije razdoblje. U srijedu je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija. Unatoč velikim odljevima u tjed- u mil. kn Ponuda Potražnja nost uzeti pozajmicu uz vrlo povoljne uvjete. Tako će i ostati do daljnjega, budući da značajniji rast potražnje za novcem nije izvjestan. U tom smislu će i kratkoročna kamatna stopa zadržati trend daljnjeg opadanja, unatoč činjenici što je na vrlo niskoj razini. Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet 10. - 14. 2. 2014. 3. - 7. 2. 2014. u% 400 5 4 300 3 200 2 100 1 0 10.2.2013. 11.2.2013. 12.2.2013. nu ranije, likvidnost sudionika i dalje je vrlo dobra te početak novog razdoblja održavanja nije gotovo nimalo utjecao na uvjete trgovanja kratkoročnim pozajmicama na novčanom tržištu. Iako je dio sudionika iskazao ne- 13.2.2013. 0 14.2.2013. što veću potražnju za novcem, kratkoročna kamatna stopa nije se značajnije promijenila te je i dalje na vrlo niskoj razini. U proteklome je razdoblju obavljena isplata državne obveznice po dospijeću u protuvrijednosti ponedjeljak utorak od 650 milijuna eura kao i redovita mjesečna isplata mirovina. Tako je veći dio prikupljenih sredstava ponovno vraćen u sustav. Iako su navedene akcije privremeno potaknule intenzivnije trgovanje sudionika novčanog tr- srijeda četvrtak petak žišta, ono je i dalje u neravnoteži zbog dominantne ponude novca. Većina sudionika ima vlastiti višak likvidnosti, a potražnja novca u osnovi je vrlo skromna. Sudionici koji ističu potražnju imaju moguć- Hrvatsko devizno tržište Mirovinski fondovi Kuna blago oslabjela prema euru Mirex solidan u veljači Protekli tjedan opet je blago porasla vrijednost eura prema kuni na tečajnici Hrvatske narodne banke. valuta AUD EUR Srednji tečaj za devize australski dolar 7.660 5,044327 CAD kanadski dolar 5,107255 JPY japanski jen (100) 5,491554 CHF švicarski franak 6,262905 GBP britanska funta 9,335173 USD američki dolar 5,590197 EUR euro 7,655775 ru. Na kraju tjedna vrijedio je 5,59 kuna, dvije lipe manje nego na početku . USD 5.62 CHF 6.28 7.656 5.61 6.27 7.652 5.60 7.648 5.59 6.26 0,8% 0,6% 6.25 0,4% 0,4% 0% 0,2% 7.644 5.58 6.24 7.640 5.57 6.23 11.2. 12.2. 13.2. 14.2. 10.2. 11.2. 12.2. 13.2. 14.2. Europske burze porasle su prošli tjedan zbog vijesti o rastu ekonomske aktivnosti u zemljama eurozone. Tržišta u europskim zemljama rasla su u zadnjem tromjesečju 2013. više od očekivanja. Prema podacima Eurostata, rast u eurozoni u zadnjem kvartalu bio je 0,3 posto, nakon rasta od 0,1 posto u trećem tromjesečju. Analitičari su prognozirali 0,2 posto. Rast ekonomske aktivnosti u Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj sada budi očekivanja da bi oporavak 6900 16600 4300 16560 Dow Jones 4240 6780 16520 6720 16480 4120 6660 16440 4060 6.1. 4400 4340 7.1. 8.1. 9.1. 10.1. CAC40 4000 6.1. 9600 9520 7.1. 8.1. 9.1. 10.1. 6.1. 16800 DAX 16520 4280 9440 16240 4220 9360 15960 4160 9280 15680 4100 9200 15400 6.1. 7.1. 8.1. 9.1. 10.1. NASDAQ 4180 16400 6600 MIREX - tjedni 0,8% 10.2. 11.2. 12.2. 13.2. 14.2. Europska tržišta bolja od prognoza FTSE 100 MIREX - mjesečni 1,2% Međunarodno tržište kapitala 6840 Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka iznosila 187,7025 bodova. U dva tjedna u veljači vrijednost Mirexa porasla je za solidna 1,9454 boda. -0,4% primjena od 15. veljače 2013. 10.2. Izvor: HNB ženo je i kod švicarskog franka, sa 6,25 kuna na 6,26 potkraj tjedna. Dolar je išao u suprotnom smje- Na početku tjedna za euro je trebalo dati 7,64 kune, a na kraju tjedna 7,65 kuna. Slično kretanje zabilje- 6.1. 7.1. 8.1. 9.1. 10.1. 7.1. 8.1. 9.1. 10.1. 8.1. 9.1. 10.1. NIKKEI 225 6.1. 7.1. u cijeloj Europi mogao dobiti na tempu. Inflacija je pri tome vrlo niska. U Njemačkoj je godišnja stopa inflacije u siječnju bila 1,3 posto. U odnosu na prosinac prošle godine potrošačke cijene su zabilježile pad od 0,6 posto. Na američkom tržištu rada, unatoč očekivanom padu, broj naknada za novonezaposlene zabilježio je rast od 8000 i dosegnuo 339.000. Slabiji rezultati s tržišta rada kao i vremenske nepogode pridonijeli su padu trgovine na malo u SADu (najvećem u posljednjih 10 mjeseci) od 0,4 posto mjesečno u siječnju. 0% 13.1. 23.1. 3.2. 13.2 10.2. 11.2. 12.2. 13.2. VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 13.2.2014. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 191,9932 193,1638 172,7092 187,7916 187,7025 200,7953 219,4765 137,5061 160,2146 164,4741 180,3591 110,7433 125,6624 213,0357 206,8067 223,5210 106,6066 163,3808 145,5674 120,5699 189,7262 127,4820 138,2696 202,4710 174,0126 139,2473 163,5862 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova. 31 www.privredni.hr Broj 3815, 17. veljače 2014. BURZA UKUPAN TJEDNI PROMET: 1.719.992.267,38 kn Petrokemija gubitnik tjedna čano trgovalo te je redovni dionički promet dosegao 98 milijuna kuna što je u odnosu na tjedan ranije rast od 43 posto ili za 29,5 milijuna kuna. Indeks Crobex proteklog je tjedna pao za 0,32 Iztok Likar www.hrportfolio.hr P rotekli je tjedan bio u znaku objave rezultata poslovanja za 2013. godinu, radi čega se na ZSE pojaTop 10 po prometu Hrvatski Telekom d.d. Podravka d.d. Ledo d.d. HUP - Zagreb d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Viro tvornica šećera d.d. Valamar Adria Holding d.d. Končar - elektroindustrija d.d. Atlantska plovidba d.d. Petrokemija d.d. tjedna promjena -0,47% +4,81% -1,25% 0,00% -0,55% -1,65% +3,14% -1,45% -0,52% -18,44% zadnja cijena 169,70 283,00 8.680,00 1.600,00 1.511,66 595,00 175,12 680,00 394,00 118,26 promet 30.511.160,33 8.694.013,88 3.097.982,02 2.490.296,67 2.222.786,64 2.201.842,00 1.960.731,16 1.908.758,32 1.781.794,94 1.688.226,41 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 97.813.686,80 kn posto na 1.798,87 bodova. Crobex10 je također pao i to za 0,29 posto i tjedan završio na 1.001,00 bodu. Među sektorskim indeksima jedini je porastao CROBEXturist (4,86 posto), dok je najveći pad 10 dionica s najvećim rastom cijene Exportdrvo d.d. Turbo certifikat srebro long 4 Turbo certifikat DAX long 9 Turbo certifikat zlato long 3 Turbos E-mini S&P 500 long 6 Turbo certifikat DAX long 8 Podravska banka d.d. Turbos E-mini S&P 500 long 4 Turbo certifikat srebro long 3 Turbo certifikat WTI nafta long 4 ostvario CROBEXindustrija (5,47 posto). Obveznički indeks Crobis porastao je za 0,40 posto, a Crobistr za 0,49 posto. Podravka je ostvarila promet od 8,7 milijuna kuna, ali je ostvarila naj- tjedna promjena +107,89% +71,15% +59,75% +40,14% +35,62% +33,75% +31,41% +26,81% +26,32% +25,08% zadnja cijena 790,00 17,80 69,49 120,10 9,90 107,00 230,00 21,05 28,80 79,30 promet 18.960,00 70.467,20 868.635,97 250.360,00 76.688,90 273.637,20 4.600,00 2.105,00 566.314,70 15.229,10 INVESTICIJSKI FONDOVI zadnja vrijednost 1.798,8700 1.001,0000 100,4180 125,5835 veći rast cijene od 4,81 posto te je tako postala dobitnik tjedna. Gubitnik tjedna je, pak, Petrokemi10 dionica s najvećim padom cijene Turbo certifikat DAX short 8 Turbos E-mini S&P 500 short 5 Turbos srebro short 5 Turbo certifikat DAX short 9 Turbos zlato short 4 Tekstilpromet d.d. Petrokemija d.d. Turbos srebro short 6 Hidroelektra niskogradnja d.d. Hoteli Brela d.d. tjedna promjena -0,32% -0,29% +0,40% +0,49% ja čija se cijena, uz promet od 1,7 milijuna kuna, strmoglavila za čak 18,44 posto. tjedna promjena -35,51% -33,94% -30,80% -26,96% -20,96% -20,95% -18,44% -17,76% -17,58% -15,57% zadnja cijena 46,50 6,21 18,20 81,81 129,00 300,00 118,26 12,50 68,00 5,64 promet 761.335,44 312.097,54 1.678,60 36.445,67 258,00 50.900,00 1.688.226,41 1.595,20 148.249,03 1.154,73 *vijesti Većina fondova u porastu U proteklom su tjednu od 74 aktivna fonda njih 63 zabilježila rast. U minusu je završilo 10 fondova, dok je kod jednog promjene nije bilo. Promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +3,56 do -0,99 posto. Uz to, 21 fond je porastao za više od jedan posto, dok nijedan nije pao za više od jedan posto. Od 33 dionička fonda 25 ih je poraslo, a najviše Platinum Global Opportunity (+3,56 posto) te je dobitnik tjedna. Slijede ga NETA US Algorithm (+2,46 posto) i Raiffeisen World (+1,93 posto). U grupi dioničkih fondova najveći pad zabilježio je NETA New Europe (-0,99 posto), a slijedi ga KD Nova Europa (-0,91 posto). Raiffeisen New Europe je tjedan završio bez postotne promjene. Kod 13 mješovitih fondova, njih 11 je zabilježilo rast. Prvi je HPB Global (+1,16 posto), a drugi HI-balanced (+0,97 posto). Dva su mješovita fonda pala, najviše NETA Emerging Markets Balanced (-0,98 posto) i Agram Trust (-0,49 posto). Obveznički fondovi zabilježili su iznimno dobre rezultate te je sedam fondova poraslo, a predvode ih HPB Obveznički (+1,74 posto) i Capital One (+1,15 posto). Jedini obveznički s negativnim rezultatom je ZB bond (-0,05 posto). Svih 20 novčanih fondova je ostvarilo rast u rasponu od 0,01 do 0,31 posto, a najuspješniji je bio OTP euro novčani (+0,31 posto). OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 6. do 13.2. 2014. godine HPB Global kn 76,2949 *Tjedna promjena [%] 1,16 KD Victoria kn 16,1934 1,27 OTP uravnoteženi kn 104,1945 0,09 HI-growth € 8,7647 1,50 KD Balanced kn 8,1214 0,82 Raiffeisen World € 120,4800 1,93 NETA Emerging Markets Balanced kn 64,6135 -0,98 ZB euroaktiv € 127,9500 1,81 Agram Trust kn 54,0777 -0,49 ZB trend € 134,1200 1,91 NETA GBEM € 8,2092 0,81 FIMA Equity kn 59,8441 0,34 Allianz Portfolio kn 124,8345 0,55 KD Prvi izbor kn 11,9429 1,62 VB SMART € 94,2841 0,48 Ilirika JIE € 122,5166 1,17 Raiffeisen Absolute € 99,3800 0,67 Raiffeisen New Europe € 49,0700 0,00 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS -0,05 Naziv(fond) index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr Valuta Vrijednost udjela *Tjedna promjena [%] DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela PBZ Equity fond € 9,2059 0,21 ZB bond € 169,7200 HPB Dionički kn 85,7447 0,03 HI-conservative € 12,7663 0,13 Erste Adriatic Equity € 75,1300 -0,24 Raiffeisen Bonds € 158,7300 0,57 0,45 NETA Global Developed kn 95,1888 1,04 PBZ Bond fond € 111,8874 ZB aktiv kn 100,3000 -0,50 Erste Bond € 126,8500 1,12 Capital Two kn 69,4722 1,29 Capital One kn 186,5869 1,15 Ilirika Azijski tigar € 38,6354 1,68 HPB Obveznički € 139,4989 1,74 PBZ I-Stock kn 54,7591 -0,60 Erste Adriatic Bond € 104,0000 1,10 Platinum Global Opportunity $ 14,0223 3,56 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS KD Nova Europa kn 5,9386 -0,91 PBZ Novčani fond kn 141,3177 0,02 OTP indeksni kn 38,3982 0,42 ZB plus kn 173,0865 0,02 0,03 Platinum Blue Chip € 91,8964 1,44 ZB europlus € 148,3733 NETA MENA kn 505,6359 1,23 PBZ Euro Novčani € 136,5066 0,03 OTP MERIDIAN 20 € 85,7266 0,46 Raiffeisen Cash kn 154,7300 0,03 A1 kn 69,1200 -0,60 Erste Money kn 148,5400 0,02 NETA US Algorithm kn 150,9535 2,46 HI-cash kn 148,6100 0,04 0,04 NETA New Europe kn 80,2877 -0,99 PBZ Dollar fond $ 128,0138 NETA GDEM € 8,6095 0,32 HPB Novčani kn 141,2755 0,02 Ilirika BRIC € 64,9862 0,76 OTP novčani fond kn 130,8763 0,08 VB CROBEX10 kn 94,5884 0,54 VB Cash kn 126,2861 0,03 KD Energija kn 9,3263 1,66 Agram Euro Cash € 11,8993 0,05 ZB BRIC+ € 83,5000 1,78 Allianz Cash kn 116,8281 0,07 Raiffeisen Absolute Aggressive € 112,0900 -0,16 Erste Euro-Money € 113,5300 0,02 Allianz Equity € 120,7182 0,81 0,04 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 137,6200 0,01 Auctor Cash kn 107,4347 Raiffeisen euroCash € 104,2600 0,01 HPB Euronovčani € 104,9981 0,03 PBZ Global fond kn 94,1353 0,54 Locusta Cash kn 1303,1180 0,12 HI-balanced € 10,6098 0,97 NETA MultiCash kn 104,8035 0,12 ICF Balanced kn 100,4299 0,33 OTP euro novčani € 101,4008 0,31 Ina povećala ulaganja U prošloj godini Ina je povećala ulaganja za gotovo 60 posto, na dvije milijarde kuna, stoji u financijskim izvještajima kompanije. Na domaćim poljima uloženo je od toga gotovo 1,6 milijardi kuna. U izvještaju stoji da je Ina u 2013. imala prihode od prodaje 27,4 milijarde kuna. Neto dobit je 953 milijuna kuna. ENT: ostvarena dobit od 144 milijuna kuna Zagrebačka kompanija Ericsson Nikola Tesla ostvarila je u 2013. neto dobit od 144,4 milijuna, 13,7 posto veću nego u 2012. godini. Prihodi od prodaje iznosili su 1,3 milijarde kuna, od čega je 75 posto ostvareno izvan Hrvatske. U prošloj godini ENT je zaposlio novih 160 visokoobrazovanih kadrova, uglavnom u sektoru istraživanja i razvoja, priopćeno je iz kompanije. Prva dobit Croatia Airlinesa Croatia Airlines je prošle godine ostvario dobit, prvi put od 2007. godine. Dobit je iznosila 669.400 kuna, stoji u izvještaju objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Operativni prihodi lani su pali za sedam posto u odnosu na 2012. godinu. Iz kompanije ističu kako su znatno smanjili troškove, za 10 posto, a prvenstveno je riječ o troškovima goriva i amortizacije. Najveći dio starih dugova Vlada je pre- tvorila u udjel u ovom javnom poduzeću, kojem se traži strateški ulagač. PBZ pretekao Zabu Privredna banka Zagreb u 2013. godini ostvarila je 792 milijuna kuna bruto dobiti. Premda je to za 240 milijuna manje nego lani, PBZ je po rezultatu prvi put nadmašio tržišnog lidera Zagrebačku banku. Dobit Zagrebačke banke iznosila je 575,8 milijuna kuna. Dobit Raiffeisen banke bila je 326,8 milijuna, dok je Erste banka zabilježila 89,9 milijuna kuna. S ljestvice 10 najvećih u minusu je poslovala samo Sberbanka, i to sa 36,3 milijuna kuna. Manja zarada Končara Grupa Končar ostvarila je u 2013. dobit nakon oporezivanja u iznosu od 162,1 milijun kuna, što je 9,1 posto manje nego godinu ranije. Poslovni prihodi iznose 2,7 milijardi kuna, što je na razini ostvarenog u 2012., dok su poslovni rashodi manji za 1,1 posto i iznose 2,6 milijardi kuna. Na domaćem tržištu Končar je ostvario prihod od prodaje od 1,25 milijardi kuna, što je dva posto više u odnosu na 2012. Najznačajniji izvoz ostvaren je u Njemačku (128,1 milijun kuna), BiH (108,5 milijuna kuna), Švedsku (89,8 milijuna kuna), Češku (80,7 milijuna kuna), Austriju (66,6 milijuna kuna) i Sloveniju (42,8 milijuna kuna). privredni vjesnik Poslovna očekivanja 2014. Cjelokupna analiza dostupna na www.privredni.hr
© Copyright 2024 Paperzz
