STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA za razdoblje 2014. - 2016. Svrha strateškog planiranja Grada Dubrovnika jest definiranje i prikupljanje informacija iz svih relevantnih izvora poradi utvrđivanja ključnih elemenata o osnovnim tendencijama među građanima glede za njih važnih komunalnih, infrastrukturnih, kulturnih, zdravstveno - socijalnih i drugih potreba, a sve u cilju njihovog maksimalnog zadovoljenja. Siječanj, 2014. IzraĊeno u suradnji sa: EKO-VET Proizvodnja d.o.o. Selska cesta 141, ZAGREB 0 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Sadržaj 1. PRIPREMA PLANIRANJA .......................................................................................................... 3 2. UVODNO O OBVEZNIKU ........................................................................................................... 7 2.1. Opći podaci Grada Dubrovnika............................................................................................. 10 2.1.1. Organizacijska shema ..................................................................................................... 11 2.2. Povijest Grada Dubrovnika .................................................................................................... 12 DEFINIRANJE VIZIJE I MISIJE................................................................................................ 14 3. 3.1. Vizija.......................................................................................................................................... 14 3.2. Misija ......................................................................................................................................... 14 ANALIZA STANJA/OKRUŢENJA ............................................................................................. 15 4. Prostorna obiljeţja .................................................................................................................. 16 Geografski poloţaj i obiljeţja ........................................................................................ 16 Kulturno – povijesna baština ................................................................................................. 18 Ljudski resursi (stanovništvo i demografija)........................................................................ 20 Demografska struktura................................................................................................... 20 Zaposlenost/nezaposlenost .......................................................................................... 25 Mjere poticanja zapošljavanja ....................................................................................... 27 Infrastruktura ........................................................................................................................... 28 Komunalna i vodoopskrbna infrastruktura .................................................................. 28 Prometna infrastruktura ................................................................................................. 30 Mjere energetske uĉinkovitosti ..................................................................................... 31 Gospodarstvo .......................................................................................................................... 32 Turizam............................................................................................................................. 32 Mjere poticanja turizma .................................................................................................. 36 Trgovina ........................................................................................................................... 36 Promet i veze................................................................................................................... 37 Zone na podruĉju Grada Dubrovnika .......................................................................... 38 Poduzeća Grada Dubrovnika ........................................................................................ 38 Mjere poticanja malog i srednjeg poduzetništva ........................................................ 38 Poljoprivreda, ribarstvo i marikultura ........................................................................... 41 Mjere poticanja ruralnog razvoja .................................................................................. 45 Društvene djelatnosti – civilno društvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb.......... 47 Civilno društvo ................................................................................................................. 48 Obrazovanje .................................................................................................................... 56 1 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Zdravstvo i socijalna skrb .............................................................................................. 59 Izvori financiranja .................................................................................................................... 61 4.1. Alati analize stanja/okruţenja ............................................................................................... 62 4.1.1. SWOT analiza .................................................................................................................. 62 4.1.2. PEST analiza .................................................................................................................... 69 4.1.3. Analiza financijskih izvještaja ......................................................................................... 71 Horizontalna analiza financijskih izvještaja ......................................................................... 72 Prihodi............................................................................................................................... 72 Rashodi ............................................................................................................................ 74 Bilanca 2011. i 2012. godine ......................................................................................... 77 Pokazatelj analize financijskih izvještaja ............................................................................. 79 Ekonomiĉnost Grada Dubrovnika ................................................................................ 79 Vertikalna analiza financijskih izvještaja ............................................................................. 80 5. OPĆI CILJEVI ............................................................................................................................. 81 6. POSEBNI CILJEVI ..................................................................................................................... 82 7. NAĈINI OSTVARENJA I POKAZATELJI USPJEŠNOSTI ................................................... 88 8. SKRAĆENI PRIKAZ STRATEŠKOG PLANA..................................................................... 126 9. POVEZIVANJE CILJEVA S PRORAĈUNOM ..................................................................... 130 10. PRAĆENJE I EVALUACIJA .................................................................................................. 136 2 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 1. PRIPREMA PLANIRANJA Strateški plan Grada Dubrovnika je izraĊen na temelju i u skladu sa „Strategijom razvoja turizma Dubrovaĉko – neretvanske ţupanije, 2011.“, „Izmjenama i dopunama prostornog plana Dubrovaĉko – neretvanske ţupanije, 2013.“, „Ţupanijskom razvojnom strategijom Dubrovaĉko – neretvanske ţupanije 2011. – 2013.“, te „Strategijom regionalnog razvoja RH 2011. – 2013.“, te se svi definirani strateški ciljevi i aktivnosti meĊusobno nadopunjuju s navedenim dokumentima i u pravilu doprinose cjelokupnom razvitku Republike Hrvatske. Svrha strateškog planiranja je da Grad Dubrovnik aktivno sudjeluje i efikasno upravlja razvojem na naĉin da se utvrdi postojeće stanje cjelokupnog ţivota, kritiĉne toĉke sadašnjeg razvoja te smjernice i strateški ciljevi daljnjeg razvoja Grada koji su u sinergiji sa ciljevima razvoja kako na regionalnoj tako i na drţavnoj razini. Prema tome, Strateški plan Grada Dubrovnika je iznimno vaţan alat za upravljanje razvojem Grada. Njegovi ciljevi moraju se uvaţavati prilikom donošenja gradskog proraĉuna i investicijskih programa, kako nalaţu i nacionalne smjernice. Strateški plan Grada prikazuje gospodarske, društvene, kulturne i sociološke aspekte sredine, te predstavlja kljuĉni ulazni dokument za izradu programskih dokumenata i konkuriranja na natjeĉajima prema ministarstvima i projektima EU, temeljem kojeg bi se Gradu omogućilo korištenje financijskih sredstva iz Strukturnih i Kohezijskih fondova Europske Unije prilikom provedbe odabranih programa i projekata. Polazni temelj strateškog planiranja Grada Dubrovnika najprije obuhvaća odreĊivanje misije i vizije Grada, pa zatim općih, a nadalje i specifiĉnih ciljeva. Definiranje navedenih vrsta ciljeva se temelji na analizama internog i eksternog okruţenja Grada. U pripremi strateškog planiranja Grada radi se o SWOT i PEST analizi, te financijskoj analizi. Da bi se ciljevi mogli utvrditi kroz navedene analize će se spoznati koje su mogućnosti, a koja ograniĉenja u ostvarivanju postavljenih ciljeva Grada. Kroz identifikaciju vremenskog razdoblja, u ovom sluĉaju radi se o predviĊenom periodu od 2014. do 2016. godine, a pregledom navedenih temelja za odluĉivanje i strateško planiranje moţemo utvrditi da postoji ĉetiri opća cilja koje je potrebno ostvariti kroz odreĊeni broj specifiĉnih ciljeva u navedenom razdoblju. Na kraju se utvrĊuju odreĊeni parametri, odnosno radnje prema kojima će se pratiti evaluacija provedbe strateškog plana. Planom su odreĊeni osnovni poslovi u sljedeće tri godine, istaknuti su prioriteti u planiranom razdoblju, definirani osnovni i posebni ciljevi, s aktivnostima za njihovo izvršenje te evaluacijom primjene i rezultatima Strateškog plana Grada Dubrovnika u planiranom razdoblju. 3 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Za strateško planiranje odgovoran je Gradonaĉelnik Grada Dubrovnika, Andro Vlahušić, uz suradnju sa struĉnim djelatnicima Grada odnosno imenovanom radnom skupinom za izradu strateškog plana, te za praćenje i evaluaciju istog. U svrhu strateškog planiranja donesena je Odluka o osnivanju i imenovanju ĉlanova radne skupine za izradu strateškog plana. PredviĊeno trajanje izrade strateškog plana je 3 mjeseca. Kao prilog nadalje u ovom dokumentu je dana navedena odluka. Prilikom izrade strateškog plana, a za potrebe izrade analize postojećeg stanja/okruţenja Grada Dubrovnika podatke je ustupila, te koordinirala prikupljanje i dostavu istih, „Dubrovaĉka razvojna agencija DURA d.o.o.“ Prilikom izrade strateškog plana prouĉeni su i Zakonski akti, te Statut Grada Dubrovnik, te je dokument donesen u skladu sa Uputama za izradu strateških planova za razdoblje 2014. – 2016. izdanih od strane Ministarstva Financija. 4 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 5 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 6 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 2. UVODNO O OBVEZNIKU Grad Dubrovnik se administrativno sastoji od 32 naselja: Bosanka, Brseĉine, Ĉajkovica, Ĉajkovići, Donje Obuljeno, Dubravica, Dubrovnik, Gornje Obuljeno, Gromaĉa, Kliševo, Kneţica, Koloĉep, Komolac, Lopud, Lozica, Ljubaĉ, Mokošica, Mravinjac, Mrĉevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Pobreţje, Prijevor, Roţat, SuĊuraĊ, Sustjepan, Luka Šipanska, Šumet, Trsteno, Zaton, s pripadajućim morem. Grad Dubrovnik, kao jedinica lokalne samouprave u sastavu Dubrovaĉko – neretvanske ţupanije obavlja niz poslova i aktivnosti, te nudi široku lepezu mogućnosti i rješenja kako bi osigurala potrebe graĊana, kvalitetnu perspektivu za dugoroĉan razvoj, te kako bi u konaĉnici neprestano pridonosio unaprjeĊivanju kvalitete ţivljenja. Ostvarujući zajedniĉki interes u unapreĊivanju gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka, Grad Dubrovnik uspostavlja, suraĊuje i odrţava suradnju s drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu, a u skladu sa zakonom i meĊunarodnim ugovorima. Grad Dubrovnik samostalno odluĉuje o poslovima iz svojega samoupravnog djelokruga i podlijeţe samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih drţavnih tijela. Grad u svojem samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnoga znaĉenja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graĊana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni drţavnim tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na: ureĊenje naselja i stanovanje prostorno i urbanistiĉko planiranje komunalno gospodarstvo skrb o djeci socijalnu skrb primarnu zdravstvenu zaštitu odgoj i obrazovanje kulturu, tjelesnu kulturu i šport zaštitu potrošaĉa zaštitu i unapreĊenje prirodnoga okoliša protupoţarnu i civilnu zaštitu promet na svojem podruĉju odrţavanje javnih cesta izdavanje graĊevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornoga ureĊenja ostale poslove, sukladno posebnim zakonima. 7 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Grad moţe organizirati obavljanje pojedinih poslova zajedniĉki s drugom jedinicom lokalne samouprave ili s više jedinica lokalne samouprave osnivanjem zajedniĉkoga tijela, zajedniĉkoga upravnog odjela ili sluţbe, zajedniĉkoga trgovaĉkoga društva ili se moţe zajedniĉki organizirati obavljanje pojedinih poslova u skladu s posebnim zakonom. Gradsko vijeće moţe pojedine poslove iz samoupravnoga djelokruga Grada, ĉije je obavljanje od širega interesa za graĊane na podruĉju više jedinica lokalne samouprave, posebnom odlukom prenijeti na Ţupaniju, u skladu s njezinim statutom. Gradsko vijeće moţe zatraţiti od Ţupanijske skupštine da joj, uz suglasnost središnjega tijela drţavne uprave mjerodavnoga za poslove lokalne i podruĉne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje odreĊenih poslova iz samoupravnoga djelokruga Ţupanije na podruĉju te jedinice, ako za to moţe osigurati dodatne prihode. Za obavljanje upravnih, struĉnih i pomoćno - tehniĉkih iz samoupravnoga djelokruga Grada, utvrĊenih zakonom i Statutom, te za obavljanje poslova drţavne uprave koji su zakonom preneseni na Grad, ustrojena su upravna tijela Grada kao upravni odjeli za poslove gradonaĉelnika, za kulturu i baštinu, za proraĉun, financije i naplatu, za poduzetništvo, turizam i more, za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, za gospodarenje nekretninama, za promet, stanogradnju i razvojne projekte, za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, za izdavanje i provedbu dokumenata prostornoga ureĊenja i gradnje, za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, te sluţba gradskog vijeća i sluţba za unutarnju reviziju. Prosjeĉan broj zaposlenih u tijelima na osnovi sati rada je 192. Sredstva za rad upravnih tijela osiguravaju se u Proraĉunu Grada, Drţavnom proraĉunu i iz drugih prihoda, u skladu sa zakonom. Grad ima prihode, kojima u okviru svojega samoupravnoga djelokruga slobodno raspolaţe. Prihodi Grada su: gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom i posebnim odlukama Gradskoga vijeća prihodi od stvari u vlasništvu Grada i od imovinskih prava prihodi od trgovaĉkih društava i drugih pravnih osoba koje su u vlasništvu Grada ili u kojima Grad ima udjele ili dionice prihodi od koncesija novĉane kazne i oduzeta imovinska korist zbog prekršaja koje propiše Grad u skladu sa zakonom 8 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. udio u zajedniĉkim porezima sa Ţupanijom i Republikom Hrvatskom te dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije prema posebnom zakonu sredstva pomoći i dotacije Republike Hrvatske predviĊena Drţavnim proraĉunom drugi prihodi odreĊeni zakonom. Gradsko vijeće, na temelju prava i ovlaštenja utvrĊenih zakonom i Statutom, donosi Statut, Poslovnik, Proraĉun, Odluku o izvršenju Proraĉuna, odluke i druge opće akte i zakljuĉke. Gradsko vijeće donosi rješenja i druge pojedinaĉne akte kada u skladu sa zakonom rješava o pojedinaĉnim stvarima. Grad Dubrovnik ima 18 proraĉunskih korisnika u kojima je prosjeĉan broj zaposlenih na osnovi sati rada 478. Korisnici se koriste sredstvima proraĉuna Grada, a u skladu sa svojim godišnjim financijskim planom, koji mora biti usklaĊen s navedenim proraĉunom, odnosno njegovim posebnim dijelom. Korisnici smiju sredstva koristiti samo za namjene koje su i odreĊene proraĉunom, do utvrĊene visine i dinamikom koja se navodi u mjeseĉnim planovima. Tablica 1. Proraĉunski korisnici Grada Dubrovnika Proraĉunski korisnici Grada Dubrovnika 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. Dubrovaĉke knjiţnice Dubrovaĉki muzeji Dubrovaĉki simfonijski orkestar Kazalište Marina Drţića Umjetniĉka galerija Dubrovnik Ustanova u kulturi Dom Marina Drţića JVP Dubrovaĉki vatrogasci Djeĉji vrtići Dubrovnik Osnovna škola Marina Getaldića Osnovna škola Marina Drţića Osnovna škola Lapad Osnovna škola Ivana Gundulića Osnovna škola Mokošica Osnovna škola Antuna Masle Vijeće bošnjaĉke nacionalne manjine Vijeće srpske nacionalne manjine Agencija za društveno poticanu stanogradnju Grada Dubrovnika Javna ustanova „Prirodoslovni muzej Dubrovnik“ Izvor: www.dubrovnik.hr/data/1325498610_332_m.doc 9 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 2.1. Opći podaci Grada Dubrovnika Grad Dubrovnik Ţupanija Dubrovaĉko – neretvanska ţupanija 42.615 (prema popisu Drţavnog zavoda za statistiku iz 2011. godine) Površina 143,35 km2 Gradonaĉelnik Andro Vlahušić Broj stanovnika Sjedište Grada Dubrovnik Gradska naselja Adresa OIB MB Web stranica E - mail Telefon Fax Dan Grada Bosanka, Brseĉine, Ĉajkovica, Ĉajkovići, Donje Obuljeno, Dubravica, Dubrovnik, Gornje Obuljeno, Gromaĉa, Kliševo, Kneţica, Koloĉep, Komolac, Lopud, Lozica, Ljubaĉ, Mokošica, Mravinjac, Mrĉevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Pobreţje, Prijevor, Roţat, SuĊuraĊ, Sustjepan, Šipanska Luka, Šumet, Trsteno, Zaton Pred Dvorom 1, 20 000 Dubrovnik 21712494719 02583020 www.dubrovnik.hr grad@dubrovnik.hr (+385 20) 351-807 (+385 20) 321-528 3. veljaĉe, zaštitnik Sv. Vlaho 10 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 2.1.1. Organizacijska shema UPRAVNI ODJEL ZA POSLOVE GRADONAĈELNIKA UPRAVNI ODJEL ZA KULTURU I BAŠTINU GRADONAĈELNIK UPRAVNI ODJEL ZA PRORAĈUN, FINANCIJE I NAPLATU SLUŢBA ZA UNUTARNJU REVIZIJU UPRAVNI ODJEL ZA PODUZETNIŠTVO, TURIZAM I MORE SLUŢBA GRADSKOG VIJEĆA GRAD DUBROVNIK UPRAVN ODJEL ZA OBRAZOVANJE, ŠPORT, SOCIJALNU SKRB I CIVILNO DRUŠTVO UPRAVNI ODJEL ZA PROMET, STANOGRADNJU I RAZVOJNE PROJEKTE UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARENJE NEKRETNINAMA UPRAVNI ODJEL ZA IZDAVANJE I PROVEDBU DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE UPRAVNI ODJEL ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I ZAŠTITU OKOLIŠA UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNE DJLELATNOSTI I MJESNU SAMOUPRAVU 11 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 2.2. Povijest Grada Dubrovnika Povijest Dubrovnika, Grada, a kasnije i male drţavice, prema legendama i kroniĉarima, poĉinje od trenutka kad su ga osnovale izbjeglice iz rimskog grada Epidauruma, današnjeg Cavtata. Bjeţeći pred provalom Slavena i Avara oni su na pustoj hridi, zapravo otoĉiću, osnovali u VII. stoljeću naselje i nazvali ga Laus, što na grĉkom jeziku znaĉi hrid. Od toga i potjeĉu kasniji nazivi: Raus – Rausium – Ragusium. Na drugoj obali morskog rukavca, u podnoţju brda nazvanog SrĊ, prostirale su se bogate i guste hrastove šume. Kako je hrast nazivan kod Slavena dub, a hrastova šuma dubrava, nastao je slavenski naziv Dubrovnik. Već u vrlo ranim periodima X. i XI. stoljeća dva su obiljeţja koja malo po malo stvaraju dubrovaĉku drţavicu. Prvo je obiljeţje obrambena izgradnja samoga grada, a drugo ţelja za širenjem svoje vlasti nad okolnim podruĉjem, ţelja za drţavnošću, pa makar i malom. RaĊa se svijest da jedino dobrom diplomacijom, a ne oruţjem mogu odrţati svoju slobodu. Tako su Dubrovĉani svoju drţavnost i slobodu znali kroz stoljeća obraniti svojim utvrdama, ali prije svega trijeznom i pametnom politikom svoje diplomacije. Zlatno doba Dubrovaĉke Republike zapoĉinje u drugoj polovini XV. i traje do kraja XVI. stoljeća. Dubrovaĉka je mornarica, s 300 velikih brodova i s oko 5000 mornara, bila treća na svijetu. Tip dubrovaĉkog broda bio je uzorom i većim pomorskim zemljama. U gradu nestaju i posljednje drvene kuće. IzgraĊuje se vodovod i kanalizacija, grade se javni objekti, osnivaju se više škole, stvaraju se bogate biblioteke. Od potresa 1667. godine Dubrovnik se dugo oporavljao. U drugoj polovici XVIII. stoljeća dolazi do ekonomske obnove Dubrovnika, njegove mornarice i trgovine. Poĉetkom XIX. stoljeća Dubrovnik proţivljava posljednje dane svoje slobode. Napoleonova vojska 1806. godine okupirala je Dubrovnik. Bio je to kraj male drţavice, njezine aristokratske vlade i dubrovaĉke vlastele. Ali ostali su pisani dokumenti, kuće i palaĉe, crkve i samostani, trgovi i ulice, a prije svega monumentalni bedemi grada, branioci slobode i nezavisnosti dubrovaĉke drţavnosti. „Povijest je prisutna u svakom dijelu Grada Dubrovnika, jer on je u isto vrijeme grad muzej i ţiva pozornica, idealan spoj povijesti i suvremenosti. Svaki kutak jadranskog bisera, kako ga nazivaju, posjeduje svoju vrijednost. Više od tisuću godina povijesti ĉini Dubrovnik europskim kulturnim centrom. 12 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Okruţen je jedinstvenim srednjovjekovnim zidinama dugim 1940 metara koje su oĉuvane u svom izvornom obliku i otvorene posjetiteljima kao najveća atrakcija Dubrovnika. Kao jedan od prvih u Hrvatskoj, od 1979 godine grad uţiva zaštitu svjetske organizacije UNESCO. Zahvaljujući svojoj bogatoj povijesti, zemljopisnom poloţaju, blagoj klimi, tradicionalnoj ljubaznosti, znanju i iskustvu u turizmu Dubrovnik je prepoznat na turistiĉkim trţištima po visokoj kvaliteti svog turistiĉkog proizvoda. Dubrovnik je hrvatsko kongresno središte, grad s najvećim brojem organiziranih skupova, kongresa i posebnih "incentive" programa i biljeţi najbolje rezultate upravo u tom turistiĉkom segmentu. Dubrovnik se svijetu predstavlja kao kulturna destinacija, koju uz spomeniĉko blago krasi i niz izvrsnih festivala, prestiţnih likovnih dogaĊanja, koncertno-zabavnih mega projekata na otvorenome, iznimni umjetnici, vrhunski vaterpolisti i plivaĉi . Šezdeset i tri godine festivala Dubrovaĉke ljetne Igre, tradicionalne svetkovine poput Feste zaštitnika Grada sv. Vlaha, maškare što vraćaju u doba Njarnjas grada, operne gala veĉeri, te Wine & Jazz Festival, DUFF, koncerti Dubrovaĉkog simfonijskog orkestra koji izvede veliki broj koncerta tijekom cijele godine, s već uhodanim rasporedom od jednog ili dva koncerta tjedno, nadalje Kazalište Marina Drţića koje odrţava niz predstavaali i puno malih dogaĊanja izvan sezone za manji broj publike, , ali i brojni drugi tradicijski dogaĊaji. Kulturna ponuda grada stalno se obogaćuje, jer gosti Dubrovnika tragaju za visokokvalitetnim doţivljajima, velik je broj turista na dolazak u Dubrovnik motiviran upravo odabirom kulturnih manifestacija i neponovljivih doţivljaja u veĉerima kad puni mjesec prospe svoj trag na mirnoj puĉini, a iz atrija dubrovaĉkih palaĉa dopiru boţanstveni zvuci glazbenih virtuoza. Dubrovnik je i destinacija za uţivanje u odmoru, zraĉnim linijama izuzetno dobro povezana sa svim većim centrima Europe. Slika luksuznih krstaša ispred stare gradske luke svjedoĉi o vaţnosti Dubrovnika kao najsnaţnije cruise destinacije u Hrvatskoj, pete luke Mediterana za ove brodove kojima je najjuţniji hrvatski grad postao nezaobilazan dio itinerara. Posljednjih godina Dubrovnik se profilira i kao City Break destinacija, ĉemu pogoduje sve kvalitetnija zraĉna povezanost tijekom cijele godine, koja će, sudeći prema interesu vaţnih emitivnih trţišta u budućim razdobljima biti još snaţnija što jamĉi postizanje cilja cjelogodišnjeg turistiĉkog poslovanja kojemu je Dubrovnik sve bliţi i po tome izlazi iz hrvatskih okvira.“1 1 http://experience.dubrovnik.hr/vodic_novost.php?id=1502#.Us1iDPu0JMI 13 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 3. DEFINIRANJE VIZIJE I MISIJE 3.1. Vizija Formuliranje vizije mora pokrivati nekoliko aspekata budućeg stanja u smislu kombinacije Vizija Grada Dubrovnika u budućnosti je gospodarskih, društvenih i oĉuvati izvorne vrijednosti i naslijeĊenu ekoloških zahtjeva. U svojoj kulturnu i spomeniĉku baštinu kroz srţi, vizija predstavlja ţeljeno pravilno gospodarenje prostorom, javnim stanje u budućnosti, koje dobrima i komunalnim gospodarstvom. obuhvaća vremensko Grad Dubrovnik će svim svojim razdoblje od 15 – 20 graĊanima osigurati kontinuirano poboljšanje kvalitete uvjeta ţivota i rada godina. Uspješna vizija ima kroz niz mjera u socijalnoj i zdravstvenoj znaĉajke realnosti i skrbi, kulturnim i sportskim koherentnosti, kroz koju se djelatnostima te obrazovanju. jasno utvrĊuju glavni strategijski ciljevi i oĉekivani rezultati strategije. 3.2. Misija Misija Grada Dubrovnika je osigurati i odrţati kvalitetu ţivota i rada svojim graĊanima putem efikasnog i transparentnog djelovanja gradske uprave. Gradska uprava je pri tome u sluţbi graĊana, koji svakodnevno sudjeluju u aktivnostima gradske uprave omogućavajući Gradu prepoznavanje i zadovoljavanje njihovih zahtjeva kako bi ţivot u Gradu bio što kvalitetniji. Misija objašnjava zašto je ustrojen Grad Dubrovnik i ĉime se treba baviti. Osnivanje Grada Dubrovnika temelji se na povijesti i tradiciji, na njegovim resursima i mogućnostima stalnog razvitka. Misija je pisan iskaz o osnovnoj svrsi osiguranja Grada Dubrovnika. 14 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 4. ANALIZA STANJA/OKRUŢENJA Analizom stanja/okruţenja provedene su aktivnosti za analizu postojećeg stanja u kojem se Grad Dubrovnik nalazi. Pod navedenim se podrazumijeva prikupljanje informacija o sadašnjem stanju i poziciji Grada u namjeri da te informacije posluţe kao oslonac za donošenje odluka o tome koje će mjere poduzeti i u kojem smjeru Grad treba djelovati. Budući da je okruţenje uglavnom turbulentno, kompleksno i sklono promjenama, analiza stanja je vrlo znaĉajna. Analiza stanja podrazumijeva razumijevanje konteksta i okoline, predviĊanje budućih trendova u okruţju, kao i procjenu kapaciteta Grada za ostvarivanje postavljenih ciljeva. TakoĊer omogućava izbjegavanje kriznih situacija Grada Dubrovnika te pripremljenost u neizvjesnim situacijama i spremniji odgovor na promjene u vanjskom okruţju. Za analizu stanja na raspolaganju imamo razne alate, odnosno analize, a na temelju njih, kao i postojeće misije i vizije Grad Dubrovnik definira ĉetiri opća cilja, kao i odreĊeni broj posebnih ciljeva ĉijom će realizacijom u narednom razdoblju od tri godine pridonijeti ostvarenju postavljene vizije, te se pribliţiti ţeljenom stanju u budućnosti, odnosno pridonijeti ukupnom razvoju Grada. Alati pomoću kojih se provodi analiza stanja/okruţenja su sljedeći: SWOT analiza PEST analiza Analiza financijskih izvještaja 15 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Prostorna obiljeţja Geografski poloţaj i obiljeţja Lokacija 42° 39′ 36″ N, 18° 4′ 12″ E Smještaj grad na jugu Hrvatske administrativno središte Dubrovaĉko – neretvanske ţupanije, najjuţnije ţupanije RH Ţupanija graniĉi u kopnenom dijelu s BIH i Crnom Gorom Površina Gustoća naseljenosti 143,35 km² obuhvaća 8,03% površine u odnosu na ţupaniju 297,28 stan./km² Slika 1. Geografski smještaj Grada Dubrovnika Izvor: http://www.dubrovnik.in/hr/geografski-polozaj.htm Grad Dubrovnik se smjestio na juţnom Jadranu, na istoĉnoj obali Jadranskog mora, gdje poĉinje otvoreno more. Geografski smještaj Dubrovnika izrazito je povoljan, zbog uskog primorskog pojasa dugog 250 km, na završetku jadranskog otoĉnog arhipelaga, kao i zbog prohodnih ne-visokih planina. Zbog geografskog poloţaja 16 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. odreĊene zemljopisne širine i duţine Dubrovnik odlikuje suptropska klima i bujna vegetacija, a planinski vijenac štiti od prodora hladnih strujanja kontinentalne klime. Klimatske znaĉajke Grad Dubrovnik se nalazi pod blagim, izrazito mediteranskim podnebljem, pri ĉemu i prevladava mediteranska vegetacija. Znaĉajke sredozemne klime su vruća i sušna ljeta, a snijeg i niske temperature su rijetkost. U godini ima više od 250 sunĉanih dana, 109 kišnih dana, a ljeti svega 14 kišnih dana. Grad je zaštićen od bure brdom SrĊ, a od udara juga otoĉićem Lokrum. Najhladniji mjesec je sijeĉanj, a najtopliji kolovoz. Sezona kupanja traje od travnja do listopada. Salinitet mora je 38‰, a prosjeĉna ljetna temperatura morske vode je oko 21°C. Srednja godišnja temperatura Srednja vrijednost temperature zraka najhladnijeg mjeseca (sijeĉanj) Srednja vrijednost temperature zraka najtoplijeg mjeseca (kolovoz) 17°C 10°C 26°C Prirodna osnova Ekološki najinteresantniji dio Jadranskog mora svakako je dubrovaĉko obalno podruĉje, zbog bogatih geomorfoloških obiljeţja, otoka, hridi i grebena, direktnog utjecaja oceanskih karakteristika juţnog Jadrana i slatkih voda Dubrovaĉke rijeke. TakoĊer i visok stupanj oĉuvanosti biološke i krajobrazne raznolikosti od vaţnog je znaĉaja ovog podruĉja. Prostrano podruĉje visoke obale uvjetuje obitavanje karakteristiĉnih biljnih zajednica. Kopnena fauna se izdvaja po poznatim pticama otoka Lokruma. Dubrovaĉki akvatorij ima oceanske karakteristike, prvenstveno zbog utjecaja ulazne struje iz istoĉnog Sredozemnog mora. Zbog poloţaja i morfoloških karakteristika obale, akvatorij je bogat raznolikim ţivotnim staništima. Vrijedna podruĉja poljoprivrednog zemljišta su terasirane površine u Rijeci dubrovaĉkoj, Komolaĉko polje i polje na platou SrĊa (Bosanka). Paţnju treba obratiti na potrebne hidromelioracijske radove, ĉuvanje prirodnih krajolika, osigurati prirodnu raznolikost i biotiĉki potencijal te sanirati podruĉja gdje je krajolik oštećen. 17 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Kulturno – povijesna baština Vaţnost povijesno-kulturnog naslijeĊa Dubrovnika neprikosnovena je za lokalnu, nacionalnu ali i globalnu zajednicu. Ova vaţnost je prvo 1979. a onda i 2009. sluţbeno potvrĊena uvrštavanjem Dubrovnika na listu svjetske kulturne baštine univerzalne vrijednosti te upisivanjem feste SV. Vlaha na UNESCO-vu reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. Ovim upisivanjima, Dubrovnik je postao jedan od zaista rijetkih gradova na svijetu ĉija su i materijalna i nematerijalna kulturna dobra zavrijedila status univerzalne svjetske vrijednosti. Prema tome, vidljivo je da posebnu draţ Dubrovniku daje njegova spomeniĉka baština koja svjedoĉi o njegovoj bogatoj povijesti. Stvaralaštvo dubrovaĉkih umjetnika, knjiţevnika i znanstvenika utkano je u tkivo grada koji je svoj turistiĉki ugled i atraktivnost izgradio na kulturi. Njegove mnogobrojne crkve i drugi sakralni objekti, gradske zidine, tvrĊave, muzeji svojom iznimnom povijesnom vrijednosti oĉaravaju svakog posjetitelja ovog drevnog grada. Dubrovnik je grad s bogatom kulturnom ponudom u kojoj se uz brojne izloţbe, koncerte, kazališne predstave, razne festivale, istiĉe scensko-glazbena manifestacija, tradicionalne Dubrovaĉke ljetne igre u okviru kojih se pod vedrim dubrovaĉkim nebom na mnogobrojnim pozornica izvode glazbeni koncerti i kazališne predstave. Osim kulturne baštine koja definira Grad Dubrovnik, od velike je vaţnosti i kulturni sektor Dubrovnika koji po broju kulturnih ustanova i organizacija prema broju stanovnika prednjaĉi na razini drţave. Dubrovnik je grad s najvećim proraĉunskim izdvajanjima za kulturu. Grad Dubrovnik financira 10 javnih ustanova u kulturi kojima je osnivaĉ. TakoĊer sudjeluje u financiranju oko 50 udruga koje se bave kulturnim programima i preko 50 kulturnih programa, manifestacija i aktivnosti godišnje u pet kulturnih djelatnosti, meĊu kojima su i programi koje organiziraju drţavne i ţupanijske ustanove u kulturi kao i organizacije privatnog sektora i pojedinci. 18 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Zavod za obnovu Dubrovnika Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Dubrovniku Tradicija, jezik, obrti, razne vještine, društveni obiĉaji, praksa, sveĉanosti Restauratorski odjel Dubrovnik Zaštićeno UNESCO – ovom listom nematerijalne baštine: Društvo prijatelja dubrovaĉke starine Ustanove u kulturi Folklorni ansambl ''LinĊo'' Dubrovaĉki simfonijski orkestar Dubrovaĉke ljetne igre Umjetniĉka galerija Dubrovnik Dubrovaĉki muzeji (Kulturno-povijesni muzej, PPMI, Etnografski muzej) Dubrovaĉke knjiţnice Kazalište Marina Drţića Kinematografi Dubrovnik Dom Marina Drţića Prirodoslovni muzej Dubrovnik Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku Društvo prijatelja prirode "Dub" – Dubrovnik Festa svetog Vlaha Upisano u registar Ministarstva kulture RH Dubrovaĉki govor Dubrovaĉkoprimorski ples LinĊo Popis zaštićenih pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara link: http://www.minkulture.hr/default.aspx?id=6212&IsItSearchRegistar=yes&free=&kat_opci na=&kat_cestica=&klasifikacija=1&naziv=&smjestaj=&opcina=dubrovnik&zupanija=Dubrova%C4%8Dkoneretvanska&vrsta=-1&unesco=&vrsta_zastite=-1&Page=1 Kulturna baština Nematerijalna kulturna baština 19 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Ljudski resursi (stanovništvo i demografija) Demografska struktura Na podruĉju Grada Dubrovnika, prema popisu stanovništva iz 2011. godine popisano je ukupno 42.615 osoba što ĉini udio od 34,77% od ukupnog broja stanovnika u Dubrovaĉko-neretvanskoj ţupaniji. Na prostoru Grada Dubrovnika ţivjelo je prema Popisu stanovništva 2001. godine ukupno 43.770 stanovnika. Usporedba popisa stanovništva iz 2001. godine s popisom iz 2011. godine pokazuje da podruĉje Grada karakterizira neznatan pad broja stanovnika, što je uoĉeno i za cijelu Dubrovaĉkoneretvansku ţupaniju. Tablica 1. Ukupan broj stanovnika u Gradu Dubrovniku i Dubrovaĉko-neretvanskoj ţupaniji 2001. Stanovništvo 2011. Indeks (2011./2001.) Grad Dubrovnik 43.770 42.615 97,4 Dubrovaĉkoneretvanska ţupanija 122.870 122.568 99,8 Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i 2011. godine S obzirom na podatke prikazane u gornjoj tablici oĉigledno je opadanje broja stanovnika kako u Dubrovaĉko-neretvanskoj ţupaniji, tako i u Gradu Dubrovniku, što je vidljivo u sljedećim prikazanim grafikonima. Biljeţi se negativan prirodni prirast stanovništva. Prosjeĉna gustoća naseljenosti je 297 stanovnika na km². Graf 1. i Graf 2. Usporedba broja stanovnika Ţupanije i Grada Dubrovnika 122.900 122.800 122.700 2001. godina 122.600 2011. godina 122.500 122.400 Dubrovaĉko neretvanska ţupanija 43.800 43.600 43.400 43.200 43.000 42.800 42.600 42.400 42.200 42.000 2001. godina 2011. godina Grad Dubrovnik Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i 2011.godine 20 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Graf 3. Kretanje broja stanovnika u Gradu Dubrovniku kroz povijest 51.597 46.025 43.770 42.615 35.628 16.719 1921. 20.420 21.778 1931. 1948. 24.296 1953. 27.793 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. Ukupan broj stanovnika po godinama Izvor: www.dzs.hr U prethodnom grafikonu uoĉljivo je kako je broj stanovnika u Gradu Dubrovniku kroz povijest konstantno rastao sve do 1991. godine. Posljedica smanjenja broja stanovnika poslije 1991. godine jeste iseljavanje dijela stanovništva te visoka smrtnost kao posljedica Domovinskog rata. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine nacionalni sastav stanovništva u najvećem postotku ĉine: - Hrvati: 38.498 (90,34%) Srbi: 1.164 (2,73%) Bošnjaci: 1.499 (3,52%) Crnogorci: 194 (0,46%) Za hrvatski materinji jezik izjasnilo se 41.081 ili 96,40%. Katolici ĉine 35.940 ili 84,34%, muslimani 2.240 ili 5,26%, pravoslavci 1.481 ili 3,48%, agnostici i skeptici 360 ili 0,84%, a da su ateisti il nisu vjernici izjasnilo se 1.313 osoba ili 3,08%. Preostali udio od 3% ĉine ostale regije, pokreti i svjetonazori. Tablica 2. Ukupan broj stanovnika prema naseljima u Gradu Dubrovniku Naselja 2011. Naselja 2011. Bosanka Brseĉine Ĉajkovica Ĉajkovići Donje Obuljeno 139 96 160 26 210 Mokošica Mravinjac Mrĉevo Nova Mokošica Orašac 1.924 88 90 6.016 631 21 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Dubravica (Dubrovnik) Dubrovnik Gornje Obuljeno Gromaĉa Kliševo Kneţica Koloĉep Komolac Lopud Lozica Ljubaĉ 37 28.434 124 146 54 133 163 320 249 146 69 Osojnik Petrovo Selo Pobreţje Prijevor Roţat SuĊuraĊ Sustjepan Šipanska Luka Šumet Trsteno Zaton 301 23 118 453 340 207 323 212 176 222 985 Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.godine Dobna i spolna struktura stanovništva Tablica 3. Ukupan broj stanovnika prema dobi i spolu u Gradu Dubrovniku Spol Ukup no M Ţ Ukupno 0-6 godina 0-14 godina 0-17 godina 0-19 godina Radno sposobno stanovništv o (15-64 godine) 42.615 2.997 6.360 7.819 8.741 28.327 10.923 7.928 3.628 42,4 20.143 22.472 1.570 1.427 3.290 4.060 4.546 13.721 4.468 3.070 3.759 4.195 14.606 6.455 Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.godine 3.132 4.796 1.274 2.354 40,3 44,3 60 i više godina 65 i više godina 70 i više godina Prosjeĉna starost Prosjeĉna starost stanovnika u Gradu Dubrovniku, na temelju podataka iz 2011. godine je 42,4 godina, Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije 41,5 godina, dok je u Republici Hrvatskoj prosjeĉna starost 41,7 godina, te se moţe zakljuĉiti da u Gradu u odnosu na ţupaniju i cjelokupnu Hrvatsku prevladava nešto starije stanovništvo. Iako razlike izmeĊu ţenskog i muškog stanovništva nisu naroĉito znaĉajne, udio muških stanovnika opada s rastom ţivotne dobi. Najviše stanovnika Grada pripada kontingentu od 20 do 59 godina (54%), a najmanji broj stanovnika pripada kontingentu od 0 – 19 godina (20%), prema ĉemu se moţe zakljuĉiti kako stanovništvo Grada Dubrovnika pripada starijem tipu populacije. 22 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Graf 4. Dobna struktura stanovništva Grada Dubrovnika prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20% 26% 0 - 19 godina 20 - 59 godina 54% > 60 godina Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.godine Školska sprema stanovništva Podaci iz popisa 2011. godine prema školskoj spremi stanovništva starijeg od 15 godina ukazuju da je: ukupan broj osoba starijih od 15 godina 36.255 bez školske spreme ukupno 321 osoba, što je 0,89% nepotpuno osnovno obrazovanje imalo 1.394 osobe, tj. 3,84% osoba neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) imalo ukupno 34.407 osoba, što je 95% osoba (najbrojniji su oni sa srednjim obrazovanjem) dok je nepoznata školska sprema za 133 osobe 23 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Tablica 4. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu 1-3 razreda osnovne škole 4-7 razreda osnovne škole Osnovna škola Srednja 2 škola Visoko obrazovanje Svega Struĉni 3 studij Sveuĉilišni 4 studij Doktorat znanosti Nepoznato Spol Ukupno Bez škole sv. 36.255 321 115 1.279 5.193 19.972 9.242 3.922 5.194 126 133 m 16.853 43 23 293 2.010 9.919 4.523 2.158 2.274 91 42 ţ 19.402 278 92 986 3.183 10.053 4.719 1.764 2.920 35 91 Grad Dubrovnik Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.godine Obiljeţja domaćinstava Broj kućanstva (prema popisu stanovništva 2011. godine) u Gradu Dubrovniku iznosi 15.345, iz ĉega proizlazi da je prosjeĉan broj osoba u kućanstvu 2,75, a prevladavaju kućanstva s 2 ĉlana (25,37%), zatim slijede samaĉka kućanstva (24,67%) te kućanstva s tri ĉlana ĉiji je udio u postotku 20,04%. Tablica 5. Privatna kućanstva prema tipu i broju ĉlanova Grad Dubrovnik Broj ĉlanova kućanstava Ukupno 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više Broj kućanstava 15.345 3.785 3.893 3.075 2.748 1.130 449 164 56 27 13 5 Broj osoba 42.158 3.785 7.786 9.225 10.992 5.650 2.694 1.148 448 243 130 57 Prosjeĉan broj osoba u kućanstvu 2,75 - Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.godine 2 Obuhvaćene su sve srednje škole – industrijske i obrtniĉke strukovne škole, škole za zanimanje, škole za KV i VKV radnike, tehniĉke i srodne strukovne škole i gimnazije. 3 Obuhvaćene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te struĉni studiji po Bologni. 4 Obuhvaćeni su svi fakulteti, umjetniĉke akademije, svi sveuĉilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, struĉni i umjetniĉki studij. 24 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Zaposlenost/nezaposlenost Prema podacima iz 2013. godine, koji su vidljivi u sljedećoj tablici, u Gradu Dubrovniku nezaposlenost od ukupnog broja radno aktivnog stanovništva (28.327 osoba - prema popisu stanovništva iz 2011. godine) je bila cca 9,9%, te se moţe zakljuĉiti da je stopa nezaposlenosti na podruĉju Grada relativno niska ( u usporedbi s drugim gradovima/općinama u RH), a najviše je nezaposleno osoba mlaĊe ţivotne dobi. Ţene ĉine 54% nezaposlenih od ukupnog broja nezaposlenih u Gradu. Prema podacima za studeni 2013. godine u Dubrovaĉko-neretvanskoj ţupaniji je registrirana nezaposlenost od 7.626 osobe, ĉime Grad Dubrovnik ima udio u ukupnoj nezaposlenosti Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije cca 38%. Tablica 6. Nezaposlene osobe prema razini obrazovanja krajem listopada 2013. godine Grad/ţupanija UKUPNO Bez škole i nezavršena osnovna škola Osnovna škola SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina Gimnazija Viša škola, I. stupanj fakulteta i struĉni studij Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat DUBROVNIK 2.874 27 433 935 847 103 210 319 Muškarci Ţene Dubrovaĉko – neretvanska ţupanija 1.335 1.539 11 16 242 191 531 404 344 503 15 88 80 130 112 207 7.626 104 1.137 2.856 2.116 294 473 646 Izvor: http://www.hzz.hr/UserDocsImages/Bilten_HZZ_DU_listopad_2013.pdf 25 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Graf 5. Struktura nezaposlenih u Gradu Dubrovnika na dan 31.10.2013.godine 1000 900 800 700 600 500 400 300 200 100 0 Nezaposlenost Izvor: http://www.hzz.hr/UserDocsImages/Bilten_HZZ_DU_listopad_2013.pdf Tablica 7. Nezaposlene osobe po mjesecima od X./2012. do X./2013. Grad/ţupanija DUBROVNIK Dubrovaĉko – neretvanska ţupanija Prosjek 2012. 3.175 X. 2.975 2012. XI. 3.698 XII. 4.035 I. 4.432 II. 4.498 III. 4.245 IV. 3.415 2013. V. VI. 2.573 2.282 VII. 2.190 VIII. 2.138 IX. 2.233 X. 2.874 7.579 7.382 8.409 9.040 9.801 9.981 9.687 8.728 7.248 6.068 6.050 6.427 7.626 6.353 Izvor: http://www.hzz.hr/UserDocsImages/Bilten_HZZ_DU_listopad_2013.pdf 26 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Graf 6. Nezaposlene osobe po mjesecima od X./2012. do X./2013. 6.000 4.000 2.000 Dubrovnik 0 X. XI. XII. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. Izvor: http://www.hzz.hr/UserDocsImages/Bilten_HZZ_DU_listopad_2013.pdf Na razini cijele drţave moţe se reći kako su poduzeti slabi sustavi stambene opskrbe, odnosno strategije stambene politike za mlade, neadekvatna pro-natalitetna politika i uz to kad se pridoda loša gospodarstvena situacija, oĉigledno je kako će se u narednim godinama smanjivati broj stanovnika. Time se drţava suoĉava s aktualnim problemom odnosno ozbiljnom demografskom situacijom, odnosno da je populacija u krizi. Izuzev nije ni Grad Dubrovnik, jer iz navedenih podataka uoĉen je pad broj stanovnika u Gradu. Kroz analizu utvrĊen je pad broja stanovnika, premda nije drastiĉan, treba izbjeći rizik da se ništa ne poduzme, pogotovo jer Grad ima i potencijala i prosperiteta za kvalitetan i siguran ţivot svojih stanovnika, s obzirom na navedeno Grad Dubrovnik provodi proaktivnu stambenu politiku za sve grupe populacije. Mjere poticanja zapošljavanja Mjere poticanja zapošljavanja Dubrovaĉke razvojne agencije su sljedeće. CISOK centar U suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje do lipnja 2014. godine u sklopu DURA-e ustrojit će se savjetodavno- informativni centar CISOK za unapreĊenje zapošljavanja i razvoja karijere. Djelatnika zapošljava HZZ. Job club i „Dubrovaĉki model zapošljavanja“ Cilj kluba za zapošljavanje je priprema mladih za trţište rada, nadogradnja potrebnih vještina kroz organiziranje specijaliziranih edukacija i aktivan rad sa mladima kako bi se osobe motivirale da nastave traţiti zaposlenje. Jednako tako, klub će promovirati i 27 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. moguće izvršavati mjere zapošljavanja Grada Dubrovnika koje se razvijaju iz godine u godinu (pripravniĉki program, program zapošljavanja van sezone i sl.) Klub će takoĊer usko suraĊivati sa CISOK centrom, a naglasak je na zapošljavanju mladih do 30 godina starosti kao najugroţenije skupine nezaposlenih. Osoba zaposlena u klubu odabrati će se na temelju struĉnosti, a sredstva za financiranje plaće zaposlenog biti će osigurana iz projekta koji je prijavljen na otvoreni natjeĉaj u 2013. godini. Osoba zaposlena u klubu će takoĊer pripremati i nove projekte u suradnji sa DURA-om iz kojih će se samofinancirati u daljnjoj fazi poslovanja. Podrška i mogućnost suradnje osigurana i od strane UNIDU-a, sluţbe za profesionalnu orijentaciju studenata. Infrastruktura Komunalna i vodoopskrbna infrastruktura Energetski sustav Energetski sustav podruĉja Grada Dubrovnika je u prirodno-geografskom pogledu heterogeno. U primjeni je transformacija 110/35/10 kV. Energetski sustav u Gradu Dubrovniku zauzima znaĉajno mjesto u energetskoj bilanci i to proizvodnjom na samom podruĉju Grada i opskrbom izvan tog podruĉja. Na podruĉju Grada Dubrovnika postoje TS 110/35 kV, TS 35/10 kV, TS 10/0.4. Dubrovnik raspolaţe sa zraĉnim i kabelskim vodovima od 110, 35 i 10 kV. S obzirom na predviĊene potrebe za elektriĉnom energijom i vršnim opterećenjima na pojedinim dijelovima Grada potrebno je kontinuirano planirati daljnji razvoj energetskog sustava, osigurati javnu rasvjetu za sve javno prometne površine i osvjetljenja spomenika kulture te omogućiti korištenje drugih, alternativnih izvora energije. TakoĊer postavljanje sunĉanih kolektora nije moguće unutar povijesne jezgre Dubrovnika niti na pojedinaĉnim zaštićenim i evidentiranim spomenicima kulture. Trenutno stanje javne rasvjete, koje se nalazi na zraĉnoj mreţi te dotrajalost tijela javne rasvjete je neefikasno. Neophodno je pristupiti uvoĊenju rasvjete sa LED svjetiljkama, koje su sa aspekta odrţavanja i potrošnje elektriĉne energije bolje i kvalitetnije, jer se smanjuje svjetlosno oneĉišćenje. Akcent treba staviti na rekonstrukciju loše rasvjete i postavljanje rasvjete tamo gdje je uopće nema. Hidroelektrane sliva rijeke Trebišnjice nalaze se u dvije drţave: u Republici Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, a HE Dubrovnik je posljednja stepenica tog hidroenergetskog sustava. HE Dubrovnik koristi vodu rijeke Trebišnjce iz akumulacijskog jezera Bileća, nastalo izgradnjom brane Granĉarevo. Zahvat vode za HE Dubrovnik ostvaren je izgradnjom brane Gorica, koja stvara kompenzacijski bazen. Brana Gorica nalazi se nizvodno od HE Trebinje, tako da je doljnja voda HE Trebinje i gornja voda HE 28 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Dubrovnik. Elektrana je planirana u dvije faze: izgraĊena je prva, a i neki objekti druge faze. HE Dubrovnik Opći podaci Poloţaj Tip Godina poĉetka pogona Ukupna snaga Plat kod Cavtata, 550 m od mora, akumulacija u Bosni i Hercegovini, koristi vode Trebišnjice akumulacijska 1965. 108+108 MW Vodoopskrbni i kanalizacijski sustav Grad Dubrovnik ima zadovoljavajuće koncepcijsko rješenje vodoopskrbe sa izvedenim znaĉajnim kapitalnim vodoopskrbnim graĊevinama. Isto je i odvodnja otpadnih voda za veći dio podruĉja Grada riješena, dok zaštita podzemnih voda i odvodnja oborinskih voda nije zadovoljavajuće koncepcijski provedena. Na podruĉju Grada uspostavljena su dva nezavisna vodoopskrbna sustava – izvor Omble u Komolcu i izvor Palata u Malom Zatonu te pomoćni izvor Vrelo u Šumetu i manji izvor Raĉevica. Vodoopskrbni sustav Dubrovnika oslonjen je na izvor Omble i pomoćni izvor Vrelo u Šumetu, dok je dio Dubrovaĉkog primorja i Elafitski otoci na izvor Palatu u Malom Zatonu. Vodoopskrbni sustav Dubrovnika je definira i zadovoljava potrebe gradskog naselja Dubrovnik s Rijekom dubrovaĉkom. Glavni objekt vodoopskrbnog sustava Dubrovnik jest crpna postaja Ombla, zbog ĉega je znaĉajno odrţavanje i rekonstrukcija graĊevine za funkcioniranje sustava. Crpna postaja ima tri crpke pojedinaĉnog kapaciteta Q=260 l/s, a maksimalni kapacitet postaje je 520 l/s. U sklopu vodoopskrbnog sustava nalazi se 37 vodosprema, 18 crpnih postaja, 8 hidroforskih postrojenje te cca 310 km vodovodne mreţe. U sklopu sustava odvodnje nalazi se ureĊaj za proĉišćavanje otpadnih voda, 14 crpnih postaja, jedna automatska rešetka te cca 95 km kanalizacijske mreţe. Kanalizacijski sustav grada Dubrovnika ĉini kanalizacijska mreţa, pumpne stanice, ureĊaji za proĉišćavanje (prva faza, mehaniĉko proĉišćavanje bez primarnog taloţnika), Qmax= 900 l/s i ispusta u more u duţini od 1500 m sa difuzorom postavljenim na dubinu od cca 110 m. Otpadne vode sustava transportiraju se dakle do krajnjeg odredišta putem pumpnih stanica, gravitacijskih kanala – kolektora, ureĊaja za proĉišćavanje i podmorskog ispusta u more. Grad ima izgraĊeno 30 km javne fekalne odvodnje, dok ista ne postoji u Lozici, Vrbici, Trstenom, Brseĉinama, Gornjim selima, na Bosanci i Elafitima, a u Zatonu je izgraĊena mjesna mreţa, ali se ĉeka izgradnja crpne stanice za Zaton i Orašac. Na podruĉju Grada, od Brgata do Brseĉina (ukljuĉujući Elafite) ima aktivnih cca 3.000 sabirnih (septiĉkih jama). 29 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Postupanje s otpadom Grad Dubrovnik prema Zakonu o otpadu osigurava provoĊenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. Time je prikupljanje komunalnog otpada organizirano za gradsko podruĉje i Elafitsko otoĉje. Otpad se odlaţe na odlagalištu I kategorije (komunalni otpad) „Grabovica“. Godišnje koliĉine otpada koje se odlaţu na odlagalište „Grabovica“ iznose oko 22.000 m³. Tablica 8. Postojeće graĊevine za odlaganje otpada u Gradu Dubrovniku Grad Naselje Lokalitet Vrsta5 Dubrovnik Osojnik Grabovica Grabovica OK, OI GO Površina (ha) 4,0 Izvor: Izmjene i dopune prostornog plana Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije Prometna infrastruktura Znaĉajnije prometne graĊevine na podruĉju Grada Dubrovnik Cestovna infrastruktura Postojeće stanje drţavnih cesta D 8 Ploĉe Dubrovnik G.P. Karasovići (granica sa susjednom drţavom) – 27,5 km; D 420 Sustjepan (D8) – Luka Dubrovnik – 2,8 km Postojeće stanje nerazvrstanih cesta (ukupno 49,96 km) Lozica (D8) – Mokošica Komolac Sustjepan (D 420); nova dionica kroz Rijeku dubrovaĉku nastala iz D8 10,88 km (bivša Ţ 6254); Osojnik – St. Mokošica (bivša Ţ 6254) – 7,59 km (bivša Ţ 6235); Gajine Dubravica Slano Trsteno (D8), u lošem je stanju – 6,62 km (bivša Ţ 6228); Riĉica Mravinjac Mrĉevo Kliševo – Gromaĉa – Ljubaĉ – 10,67 km (bivša L 69046); Gromaĉa Orašac (D8) – 4,14 km (bivša L 69047) Šumet Brgat (D223)– 3,49 km (bivša L 69048); Bosanka Ţarkovica 1,32 km (bivša L 69049); Šipanska Luka – Sućurać – 5,24 km (bivša L 69078) Pomorska infrastruktura Luka Dubrovnik - luka otvorena za javni promet osobitoga meĊunarodnog znaĉaja Ţeljezniĉka infrastruktura brza duţjadranska ţeljeznica Zraĉna infrastruktura Zraĉna luka Dubrovnik 5 OK – odlagalište komunalnog otpada; OI – odlagalište inertnog otpada; GO – graĊevina za obradu graĊevinskog otpada 30 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Mjere energetske uĉinkovitosti Solarni paneli Nastaviti će se financiranje programa ugradnje solarnih panela za kućanstva na podruĉju Grada Dubrovnika kroz provedbu drugog poziva u suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost koji se oĉekuje poĉetkom 2014. Program provodi DURA uz podršku UO za komunalne djelatnosti. Odrţivo zgradarstvo S obzirom na mogućnosti koje se pruţaju u novom programu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uĉinkovitost u 2014. godini, Grad Dubrovnik će osmisliti poseban program sufinanciranja fasada zgrada na podruĉju Grada u suradnji sa Domoupravom, a koje će biti energetski uĉinkovitije nego do sada. Program je potrebno osmisliti i dogovoriti financiranje sa FZOEU do oţujka 2014. Nakon ĉega bi se raspisao i natjeĉaj za javnost do lipnja 2014. Edukacija o energetskom certificiranju objekata S obzirom na novu zakonsku regulativu koja nalaţe da svaki javni i privatni objekt koji sluţi za obavljanje gospodarske djelatnosti mora imati energetski certifikat, potrebno je organizirati edukativne aktivnosti kako bi se što veći broj korisnika osvijestio o novim obvezama i posljedicama neizvršavanja istih. Obzirom da je DURA ishodovala certifikat još u 2013. godini, a u suradnji sa tvrtkom EnergIT iz Tvornice Ideja, imati će vaţnu ulogu u informiranju zainteresiranih skupina tijekom 2014. Dio edukativnih aktivnosti već se provodi kroz postojeći EE ured. Razvoj EE ureda Ured za energetsku uĉinkovitost razvio se iz nacionalnog projekta koji se tijekom 2012. i 2013. godine provodio u većini ţupanija i općina koje su potpisnici povelje Gradonaĉelnika za predanost energetskoj uĉinkovitosti. Ured od tada djeluje u DURA-i i zapošljava djelatnika koji ujedno radi i na provedbi i pripremi ostalih projekata. Tijekom 2014. potrebno je ured dovesti na veću razinu u smislu njegove uĉinkovitosti i okrenutosti informiranju što većeg broja graĊana, stoga ga je potrebno adekvatno izmjestiti u dostupniji prizemni prostor i opremiti sa pokaznim primjerima kao i izraditi informativne brošure te ga prikladnije predstaviti na web stranici www.dura.hr. Projekt ureĊenja i veće uĉinkovitosti info centra je prijavljen na otvoreni natjeĉaj MINGO-a u 2013. 31 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Gospodarstvo Djelatnost pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hrane je osnovna gospodarska djelatnost Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije, pa tako i Grada Dubrovnika koji je administrativno središte ţupanije. Njeno mjesto i uloga u ţupanijskom gospodarstvu determinirana je izuzetnim i neprocjenjivim bogatstvom materijalne i duhovne kulture te prirodnim bogatstvom briţno podizanim, štićenim i odrţavanim tijekom minulog vremena. Zaĉetak razvoja ove djelatnosti seţe još u drugu polovicu devetnaestog stoljeća, a puni zamah doţivljava u drugoj polovici prošlog stoljeća. Korjenite politiĉke i gospodarske promjene iz nedavne hrvatske prošlosti uvjetovale su joj nove razvojne izazove s imperativom kontinuiranog unapreĊenja i podizanja kvalitete turistiĉkog proizvoda, temeljene na suvremenim zahtjevima turistiĉke potraţnje. Turizam Dubrovnik je jedan od najznaĉajnijih turistiĉkih odredišta u kojemu je intenzitet turistiĉkog prometa iznimno snaţan u razdoblju od oţujka do poĉetka studenog. Sveukupni smještajni kapaciteti u Dubrovniku broje 24 652 leţaja, najvećim dijelom u hotelskim objektima, no na raspolaganju su i brojni smještaji visoke kvalitete i kod privatnih iznajmljivaĉa u sobama i apartmanima, prekrasnim vilama, jedinstvenim marinama, izvrsnom omladinskom hostelu, te kampovima. Za poĉetak modernog turizma u Dubrovniku vaţna je godina 1897. kad je u gradu otvoren Grand Imperial hotel - moderno opremljen, s tekućom toplom vodom i dizalom, koji posluje i danas, kao dio lanac Hilton. U gradu Dubrovniku devet je hotela najviše kategorije - 5* , što je najviši broj visokokategornika u jednom turistiĉkom odredištu u cijeloj Hrvatskoj. Iznimno kvalitetna obnova hotelskih objekata i visoka razine ponude odlika su i sedam hotela s ĉetiri zvjezdice i njih dvadeset i pet koji su kategorizirani s tri zvjezdice. Dubrovnik je preteţito avio - destinacija, te najveći dio turista dolazi zrakoplovima, od oţujka do studenog izravno iz gotovo pedeset europskih gradova, dok se zimi zraĉni promet odvija preko glavnog grada Zagreba. U strukturi posjetitelja u Dubrovniku su na prvom mjestu gosti iz Velike Britanije, slijede Francuzi, Hrvatski, Španjolci, Nijemci, a biljeţi se i rast interesa s trţišta Grĉke, Turske, i Skandinavije. „Što se tiĉe Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije dosadašnja ulaganja u ovu djelatnost rezultirala su uglavnom širom i kvalitetnijom smještajnom bazom kao osnovnom 32 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. pretpostavkom narastajućeg turistiĉkog prometa. Ona je u 2012.godini raspolagala sa ukupno 65.088 kreveta, od ĉega sa 23. 308 kreveta u hotelima i sliĉnim objektima, 6.887 kreveta u kampovima, 34.570 kreveta u privatnom smještaju te 3.323 kreveta u ostalim vrstama smještaja. U 2012. godini, u Dubrovaĉko-neretvanskoj ţupaniji ostvareno je 5.188.091 noćenje od ĉega 3.075.748 ili 59,3% u hotelskim i sliĉnim objektima, 336.624 ili 6,5% u kampovima, 1.768.855 ili 34,4% u privatnom smještaju te 158.588 noćenja u ostalim vrstama smještaja. Navedeni fiziĉki pokazatelji turistiĉke uspješnosti odredili su mjesto i ulogu djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hrane u dubrovaĉkoneretvanskom gospodarstvu u 2012. godini na sljedeći naĉin: Kategorija Broj trgovaĉkih društava Ukupni prihodi – u kn Dobit – u kn Broj zaposlenih-sati rada Neto plaća-u kn-razina Pokazatelji uspješnosti djelatnosti Pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hrane u 2012.god. 483 2.025.410.383 107.751.145 5.075 5.233 Izvor: Fina, Obrada ŢK Dbk Udjel u gospodarstvu D-N Ţ u 2012.god. 13,7 23,4 24,0 26,6 112,3 Noviji i sve naglašeniji vid ţupanijskog turizma je kruzing turizam, koji u posljednjem desetljeću, posebno u gradu Dubrovniku raste brţom stopom od boravišnog turizma. Tako je od 2001. do 2012. godine promet ovih turista u Dubrovnik gotovo upeterostruĉen; u 2001. godini iznosio je 205.095, a u 2011. godini 950.791 turista. Stihijsko omasovljenje ovog vida turistiĉkog prometa sa svim pozitivnim ali i negativnim konzekvencama potaknulo je odgovorne na dublje promišljanje o njegovom socio-demografskom, socioekonomskom, prostornom i funkcionalnom utjecaju na lokalni prostor i zajednicu i nametnulo nuţnost poduzimanja niza mjera u smislu usuglašenog odrţivog razvoja u narednom razdoblju.“6 Dubrovnik je i vrlo vaţno odredište za brodove na kruţnim putovanjima, te je prošle godine zabiljeţeno 580 ticanja brodova koji su doveli u Dubrovnik 860 tisuća posjetitelja. Dubrovnik je omiljen odabir i organizatorima kongresa, a prošle godine je u Gradu odrţano gotovo tri stotine raznovrsnih skupova, najvećim dijelom meĊunarodnog karaktera. 6 http://www.hgk.hr/category/zk/dubrovnik 33 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Posjećenost Grada Dubrovnika Tablica 10. Ostvareni dolasci turista (razdoblje sijeĉanj – studeni 2013.) Dolasci turista Destinacija Domaći Dubrovaĉko – neretvanska ţ. Grad Dubrovnik Indeks I.-XI. 2013./ I.-XI. 2012. Domaći Strani Ukupno Strani Ukupno 189.297 1.835.252 2.024.549 102,0 112,1 111,1 45.195 676.129 721.324 99,5 112,7 111,8 Izvor: www.dzs.hr Tablica 11. Ostvarena noćenja turista (razdoblje sijeĉanj – studeni 2013.) Noćenja turista Destinacija Domaći Strani Indeks I.-XI. 2013./ I.-XI. 2012. Ukupno Domaći Strani Ukupno Dubrovaĉko – neretvanska ţ. 758.870 10.676.246 11.435.116 100,0 109,8 109,0 Grad Dubrovnik 125.531 2.436.871 2.562.402 100,5 109,7 109,2 Izvor: www.dzs.hr Graf 7. Struktura dolazaka i noćenja turista Grada Dubrovnika (I.-XI. 2013.godine) Noćenja 6,3% 93,7% Domaći Strani Dolasci 9,7% 0% 95,1% 20% 40% 60% 80% 100% Izvor: www.dzs.hr Kulturni turizam Kontinuirano podizanje svijesti o potrebi oĉuvanja povijesno-kulturnog naslijeĊa, treba biti stalno prisutan element upravljanja kulturnom baštinom s isticanjem njene obrazovne uloge. Dubrovnik ima ogromni razvojni potencijal, njegova bogata povijest, urbane povijesne cjeline, kulturno-povijesni lokaliteti i kulturno stvaralaštvo, kao i upis na UNESCO listu zaštićene svjetske baštine iznimna su konkurentna prednost u današnjoj unificiranoj i globaliziranoj turistiĉkoj ponudi. Dubrovnik nije i ne ţeli biti destinacija masovnog turizma, njegov cilj je postati destinacija izvrsnosti u svakom 34 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. pogledu, tzv. ''grad s pet zvjezdica'', a upravo je kultura ono što će Dubrovniku omogućiti ostvarivanje takvog cilja. Realizacijom takve strategije dugoroĉno će profitirati cjelokupni turistiĉki i gospodarski sektor Grada i šire regije, gradski kulturni subjekti, ali i samo lokalno stanovništvo. Naime, uz pozitivne financijske uĉinke koje će donijeti ovako definirana strategija razvoja, kulturni turizam doprinijet će afirmaciji autohtone kulturne scene, jaĉanju osjećaja graĊanske pripadnosti, a sam Grad postat će pulsirajući kulturni prostor, potpuno neovisan od determinirajućih uĉinaka klasiĉnih turistiĉkih strujanja. Graf 8. Broj posjetitelja objekata kulturno-spomeniĉke baštine kojima je vlasnik Grad Dubrovnik u 2013. godini Dubrovaĉki muzeji (Kneţev dvor, Ţitnica Rupe, Pomorski muzej, TvrĊava Imperial, TvrĊava Revelin) Gradske zidine 318.460 856.237 Posjećenost objekata Umjetniĉka galerija Dubrovnik (ukljuĉuje i galeriju DulĉićMasle-Pulitika) 18.865 15.900 Prirodoslovni muzej 21.300 Dom Marina Drţića 0 500.000 1.000.000 Izvor: Grad Dubrovnik Dubrovnik je izrazito kulturno-turistiĉko središte Hrvatske pa se strateški razvoj i promocija kulturne baštine i lokalnog identiteta ne moţe promatrati odvojeno od turistiĉkog sektora. Dubrovaĉka ţupanija već godinama biljeţi 5. mjesto po broju dolazaka turista, dok su noćenja gotovo 5 puta veća. Osim toga, prema istraţivanju TOMAS, Instituta za turizam, u Dubrovnik dobar dio posjetitelja (toĉnije 26% od ukupnog broja posjetitelja) dolazi motiviran upravo kulturnim znamenitostima i dogaĊanjima. Ulaganje u kulturu i turizam, ulaganje je u odrţivi razvoj cijelog dubrovaĉkog podruĉja. Turizam baštine za Grad Dubrovnik vaţan je iz nekoliko razloga: ima pozitivan gospodarski i društveni uĉinak, gradi i naglašava identitet, pomaţe oĉuvanju kulturne baštine, pri ĉemu kultura sluţi kao instrument harmonizacije i razumijevanja meĊu 35 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. ljudima, pruţa potporu kulturi i pomaţe obnovi turizma. Kulturni turizam u Dubrovniku ne ukljuĉuje samo identifikaciju, upravljanje i zaštitu naslijeĊenih kulturnih resursa, već se tiĉe i razumijevanja utjecaja turizma na lokalnu zajednicu i regiju te pribavljanja financijskih resursa za zaštitu baštine te marketinga i promidţbe. Mjere poticanja turizma Osim projekata koje Grad Dubrovnik provodi i koji su ukljuĉeni u proraĉunsko planiranje, navedeni su i projekti za koje je odgovorna DURA. Klaster u turizmu Ideja o pokretanju klastera u turizmu javila se s obzirom na mogućnost poboljšanja rada privatnog smještaja u gradu Dubrovniku koji svaku godinu biljeţi znaĉajan rast. Ideju je podrţalo i Ministarstvo turizma. Projekt bi se provodio posredstvom TZ Grada Dubrovnika, a sredstva za realizaciju projekta osigurala bi se iz natjeĉaja koje raspisuje svaku godinu Ministarstvo poduzetništva i obrta. Cilj klastera je kvalitetnija usluga u privatnom smještaju i bolji rad samih iznajmljivaĉa. Ruralni turizam Poticanje razvoja u vangradskim podruĉjima i zaleĊu Grada iskljuĉivo kroz razvojne projekte i kroz pruţanje podrške poduzetnicima u tom podruĉju kroz prijavu na natjeĉaje. Koristiti zakljuĉke dobivene kroz prethodne projekte, osobito projekt INTOURACT koji analizira stanje i predlaţe aktivnosti unapreĊenja. Trgovina „Već u samom startu utemeljenja slobodnog poduzetništva, trgovina je zauzela vodeće mjesto meĊu ţupanijskim gospodarskim djelatnostima, koje i danas dijeli s nekoliko strateških djelatnosti, prvenstveno s djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hrane. Osnovni pokazatelji uspješnosti trgovine u 2012. godini bili su sljedeći: Kategorija Broj trgovaĉki društava Ukupni prihodi – u kn Dobit – u kn Broj zaposlenih - sati rada Neto plaća - u kn- razina Pokazatelji uspješnosti djelatnosti trgovine u 2012. godini. 792 2.038.507.644 96.038.256 3.021 3.598 Izvor: Fina, Obrada ŢK Dbk Udjel u gospodarstvu D-N Ţ u 2012. god 22,5 23,5 21,3 15,8 77,2 MeĊu navedenih 792 trgovaĉkih društava koja se bave ovom djelatnošću jedno je veliko, samo 3 su srednje veliĉine, a sva ostala su mala trgovaĉka društva. Uz njih, na ţupanijskom podruĉju, pa tako i u samom Gradu Dubrovniku budući da je 36 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. administrativno središte Ţupanije, djeluje i nacionalni trgovaĉki lanac Konzum te niz stranih trgovaĉkih lanaca, ĉiji bi financijski uĉinci, da se ne evidentiraju drugdje, znaĉajno promijenili sliku iz prethodne tabele. Osim Konzuma, s neospornom ulogom u opstanku i razvoju ţupanijske poljoprivredne djelatnosti, utjecaj ostalih trgovaĉkih lanaca na gospodarski razvoj Dubrovaĉko - neretvanske ţupanije, u najmanju je ruku dvojben. Unošenjem novih tehnologija i novih poslovnih modela, istina, oni su racionalizirali maloprodajni sektor te izgradnjom maloprodajnih kapaciteta kratkoroĉno aktivirali lokalnu graĊevinsku operativu, ali je izostala njihova moguća i daleko znaĉajnija uloga pokretaĉa lokalnog gospodarskog razvoja kroz stimuliranje lokalnih maloprodavaĉa i proizvoĊaĉa na okrupnjavanje, kooperaciju i sl. “7 Promet i veze „Pozicioniranost Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije i posebno grada Dubrovnika na svjetskom turistiĉkom trţištu, te stanje na pomorskom trţištu velikim dijelom odreĊuju dinamiku gospodarskih aktivnosti u djelatnosti prijevoza i skladištenja, a s tim i njeno mjesto i ulogu u ţupanijskom gospodarstvu koje je u 2011. godini bilo sljedeće: Pokazatelji uspješnosti djelatnosti Prijevoza i skladištenja Broj trgovaĉkih društava 176 Ukupni prihodi - u kn 1.319.311.584 Dobit - u kn 101.846.705 Broj zaposlenih - sati rada 2.114 Neto plaća -u kn - razina 5.867 Izvor: FINA, Obrada ŢK Dbk Kategorija Udjel u gospodarstvu D-N Ţ 5 14,9 20,6 10,9 126,8 Zraĉni i luĉki putniĉki promet najvećim su dijelom odreĊeni turistiĉkim prometom, a luĉki teretni i pomorski promet trendovima na svjetskom trţištu brodskog prostora. O trajnoj ovisnosti zraĉnog prijevoza i turistiĉkog prometa u Dubrovaĉko-neretvanskoj ţupaniji kao izrazitoj avio-destinaciji svjedoĉe ostvarenja iz 2011. godine od 1.046.826 turista i 1.349.501 avio-putnika. Ţupanija uobiĉajeno prednjaĉi u prometu brodova i turista na kruţnim putovanjima, pa je u 2011. godini u ţupanijske luke uplovilo ukupno 900 brodova sa 1.052.970 turista. MeĊu ţupanijskim lukama prednjaĉi Dubrovnik koji je već od ranije dosegao deseto mjesto meĊu najprometnijim svjetskim kruzerskim lukama, te treće mjesto meĊu najprometnijim kruzerskim lukama Sredozemlja. Luĉki teretni promet u 2011. godini, iznosio je 4,4 milijuna tona tereta, što je za pribliţno sto tisuća tona ili za dva posto manje nego u prethodnoj godini, a i pomorski promet rasutih i teških tereta, izloţen nepovoljnim globalnim gospodarskim kretanjima, u istoj je godini smanjen. Budući razvoj prijevoza i skladištenja ali i cijelog ţupanijskog gospodarstva naslanjat će se i nadalje na potencijale triju velikih 7 http://www.hgk.hr/category/zk/dubrovnik 37 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. gospodarskih subjekata: Zraĉne luke Dubrovnik, Luke Dubrovnik i Luke Ploĉe, koji nastavljaju s investicijskim ulaganjima s ciljem postizanja maksimalne sigurnosti i udobnosti putnika te što brţeg i racionalnijeg pretovara tereta.“8 Zone na podruĉju Grada Dubrovnika Tablica 9. Zone gospodarske namjene – poslovne na podruĉju Grada Dubrovnika Zone gospodarske namjene - poslovne Poslovna (komunalna) zona Komolac Poslovna zona Mokošica Komunalna zona na SrĊu Posebno razgraniĉene gospodarske zone na podruĉju Grada Dubrovnika od Orsule do Kantafiga Posebno izdvojena zona Mokošica Izvor: http://www.dubrovnik.hr/data/1261405269_326_m.pdf Poduzeća Grada Dubrovnika Komunalna društva u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika Društva kapitala u suvlasništvu Grada Dubrovnika Libertas d.o.o. Sanitat Dubrovnik d.o.o. Vodovod Dubrovnik d.o.o. Vrtlar d.o.o. Boninovo d.o.o. Ĉistoća d.o.o. Ragusa parking d.o.o. Javna ustanova "REZERVAT LOKRUM" DURA d.o.o. RAZVOJNA AGENCIJA GRADA DUBROVNIKA Hotel Gruţ d.d. Domouprava d.o.o. Zraĉna luka Dubrovnik d.o.o. Luka Dubrovnik d.d. Mjere poticanja malog i srednjeg poduzetništva Osim mjera, odnosno aktivnosti u koje Grad Dubrovnik ulaţe putem projekata i aktivnosti navedenih u proraĉunu, vrlo je bitno napomenuti koje projekte će ostvariti i DURA-a, kao primaran dionik provedbe strateškog plana Grada Dubrovnika, a sve u svrhu poticanja malog i srednjeg poduzetništva. 8 http://www.hgk.hr/category/zk/dubrovnik 38 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Tvornica Ideja – faza II. i III. Zbog kontinuiranog interesa od 2011. Kada je osnovana, Tvornica Ideja zahtjeva unapreĊenje dosadašnjeg rada i voĊenje procesa kao posebnog u okviru agencije sa voditeljem inkubatora. Tvornica ideja broji 20 poduzetnika sa 30 zaposlenih ulaskom u 2014, sa dvoje novih u zahtjevu za ulazak i osiguranje prostora. Osim ureĊenja dva preostala kata zgrade DURA-e (faza II), inkubator ima potencijal za širenje na zgradu HEP-a u Šipĉinama, a ĉije se vlasništvo rješava u dogovoru s Gradom (faza III). Cilj je ovu zgradu tijekom godine dobiti u vlasništvo i krenuti sa njenim ureĊenjem posredstvom dostupnih fondova, ponajprije MINPO, potom EU fondovi. Tvornici Ideja i njenim korisnicima potrebno je takoĊer osigurati i mentorske usluge, izuzev prostora i pokrića troškova raĉunovodstva i pruţanja savjetodavnih usluga prilikom prijave na natjeĉaje za male i srednje poduzetnike. Potrebno je u 2014. revidirati i pravilnik korištenja usluga inkubatora kao i postaviti nova pravila za korisnike. Poticanje IT start-up sektora S obzirom da je najveći broj mladih poduzetnika zainteresiranih za ulazak u inkubator upravo IT profila, potrebno je u 2014. godini posvetiti više paţnje ovoj kategoriji, uz korištenje iskustava dosadašnjih korisnika, koji mogu biti i mentori u cijelom procesu. Na projektu je nuţna suradnja sa UNIDU i RIT Croatia koja je već uspostavljena u 2013. na ovu temu te gdje postoji interes za suradnju. Prvi korak je izrada IT strategije, a u daljnjim fazama njena realizacija koja bi izmeĊu ostalog obuhvaćala i edukacije i garancijske sheme/bespovratna sredstva za razvoj novih i unapreĊenje postojećih IT proizvoda. Ovako formuliran projekt prijavljen je na natjeĉaj u 2013. godini. Kulturno poduzetništvo i klaster kreativnih industrija Kulturno poduzetništvo potiĉe razvoj umjetnika, dizajnera, glazbenika, glumaca, djelatnosti i obrtnika i ostalih pravnih osoba registriranih za obavljanje kulturne djelatnosti. Sredstva već postoje u MINPO kroz redovne godišnje natjeĉaje. Mogućnosti organiziranog razvoja ovog sektora su velike u gradu poput Dubrovnika, štoviše ako se ovakve skupine organiziraju u klaster za koji opet postoje dodatna sredstva u MINPO-u. DURA će tijekom izrade kulturne strategije ukazati na vaţnost uspostave klastera te pokušati stimulirati njegovu realizaciju, a za koji bi bilo potrebno i osiguranje adekvatnog prostora. 39 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Savjetovanje i edukacija poduzetnika te priprema projekata za MSP sektor Ova aktivnost odvija se kontinuirano, a pojaĉava se u onim dijelovima godine kada se raspisuju natjeĉaji za poduzetnike iz domene „Poduzetniĉkog Impulsa“ MINPO-a. Jednako tako nove su mogućnosti za poduzetnike iz strukturnih fondova te se broj upita od njih svakodnevno povećava, a osim toga, poduzetnici su zainteresirani i za angaţman DURA-e za pisanje njihovih projekata i investicijskih studija. DURA je do sada pripremala poduzetnicima manje projektne prijedloge, zbog ograniĉenih resursa. Postoji mogućnost izrade investicijskih studija i studija izvedivosti kao i analize troškova i koristi tijekom 2014. STARTUP WEEKEND Startup weekend aktivnost je koja se realizirala tijekom 2013, no cilj je DURA-e da se ona provodi dva puta na godinu. DogaĊaj predstavlja izvrstan model za razvoj poslovne ideje onih koji se prijave za sudjelovanje (bez obzira na dob i stupanj razvijenosti ideje) te je prvi SW poluĉio odliĉan uspjeh. Sljedeći se planira u travnju 2014. Postoji mogućnost organiziranja i tematskih SW, poput IT ili prekograniĉni, iskljuĉivo za nezaposlene i sl. 40 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Poljoprivreda, ribarstvo i marikultura Tablica 12. Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloţivom zemljištu, površini ukupno raspoloţivoga zemljišta, korištenoga poljoprivrednog zemljišta, ostalog zemljišta i broja parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno raspoloţivom zemljištu Ukupno raspoloţiva površina zemljišta, ha (3+7) 2 Broj kućanstava 1 Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija Grad Dubrovnik Korišteno poljoprivredno zemljište, ha ukupno korišteno (4+5-6) u vlasništvu uzeto u zakup 3 4 5 dano u zakup Ostalo zemljište, ha Broj parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta 6 7 8 9.723 22.625,53 7.119,73 6.144,80 995,37 20,44 15.505,80 59.366 654 1.904,11 502,55 499,91 3,04 0,40 1.401,56 3.276 Izvor: www.dzs.hr; POPIS POLJOPRIVREDE 2003. Tablica 13. Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama Skupine poljoprivred nih kućanstava prema ukupno raspoloţivo m zemljištu Dubrovaĉkoneretvanska ţupanija Grad Dubrovnik Korišteno poljoprivredno zemljište, ha voćnjaci ukupno (2+3+4+5+ 6+8+10) oranice i vrtovi povrtnjaci (na okućnici, korišteni za vlastite potrebe) 1 2 3 4 7.119,73 771,63 134,80 502,55 7,96 13,27 livade pašnjaci Ostalo zemljište, ha od toga: neobraĊen od toga: o ukupno šumsko poljoprivred zemljište no zemljište 11 12 13 vinogradi rasadnici i košaraĉk a vrba i dr. ukupno od toga: plantaţni ukupno od toga: plantaţni 5 6 7 8 9 10 400,21 879,39 3.170,00 1.526,45 1.757,60 941,73 6,10 15.505,80 3.792,80 10.650,13 67,77 273,88 91,20 22,31 45,95 9,87 2,52 1.401,56 434,47 920,25 Izvor: www.dzs.hr; POPIS POLJOPRIVREDE 2003. 41 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Obradivo poljoprivredno zemljište Grada Dubrovnika prema popisu poljoprivrede iz 2003. godine iznosi 502,55 ha i ĉini svega 7% od ukupno obradivog poljoprivrednog zemljišta cijele Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije, odnosno udio obradivog poljoprivrednog zemljišta ĉini 26,4% od ukupno raspoloţive površine zemljišta Grada. Korišteno poljoprivredno zemljište je većinu u vlasništvu kućanstava. Od toga se pod oranicama i vrtovima nalazi svega 7,96 ha, a najviše prevladava veliĉina poljoprivrednog zemljišta od 1,01 do 2,00 ha, iz ĉega se da zakljuĉiti kako su parcele usitnjene. Od obradivog zemljišta najviše ha ima pod pašnjacima (273,88 ha), zatim slijedi poljoprivredno zemljište pod voćnjacima (91,20 ha), ĉime je uoĉljivo kako se zemljište najviše koristi za ispašu, dok je nadalje zastupljeno voćarstvo. Šumsko zemljište pokriva 920,25 ha, dok veliku stavku predstavlja i 434,47 ha neobraĊenog poljoprivrednog zemljišta, što bi se razliĉitim mjerama trebalo staviti u funkciju. Stoĉarstvo i svinjogojstvo Tablica 14. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju goveda Skupine poljoprivrednih kućanstava prema korištenome poljoprivrednom zemljištu Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija Grad Dubrovnik Broj kućanstava s1 ukupno 2 3 4 5 6 govedom 1 2 3 4 5 6 7 693 370 159 60 36 12 14 134 64 27 17 8 1 5 Izvor: www.dzs.hr; POPIS POLJOPRIVREDE 2003. 7 - 10 11 - 15 16 - 20 8 24 8 9 10 2 10 6 2 više od 20 goveda 11 2 - Tablica 15. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju svinja Broj kućanstava Skupine poljoprivrednih kućanstava prema korištenome poljoprivrednom zemljištu Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija Grad Dubrovnik s1 2 3 4 svinjom 1 2 3 4 5 627 123 332 99 30 78 13 42 11 4 Izvor: www.dzs.hr; POPIS POLJOPRIVREDE 2003. ukupno 5 6 - 10 11 - 20 21 - 50 6 9 1 7 19 3 8 9 3 9 5 1 42 više od 50 svinja 10 1 - STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Prema podacima iz navedenog popisa ukupno je na podruĉju Grada u vrijeme popisa u vlasništvu poljoprivrednika bilo 134 goveda s tim da je najveći broj kućanstava imao jedno govedo po kućanstvu. Svinjogojska proizvodnja na podruĉju Grada ĉini svega 12% udjela u ukupnoj proizvodnji Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije, a najviše je kućanstava s 2 svinje. Iz navedenog se moţe zakljuĉiti kako se kućanstva stoĉarstvom i svinjogojstvom bave uglavnom za vlastite potrebe. U Gradu Dubrovniku postoje pretpostavke za razvitak stoĉarstva i svinjogojstva što se ogleda u ha pod livadama i pašnjacima. Vinogradarstvo i voćarstvo Tablica 16. Površine vinograda i broj trsova Skupine poljoprivrednih kućanstava prema korištenome poljoprivrednom zemljištu Dubrovaĉko-neretvanska ţ. Grad Dubrovnik ukupna površina, ha 1 1.757,60 45,95 Vinogradi ukupno rodna ukupan broj trsova ukupna površina, broj trsova, sposobnih površina, ha tis. za rod, tis. ha 2 3 4 5 1.687,02 12.487 11.983 941,73 42,85 188 172 9,87 Izvor: www.dzs.hr; POPIS POLJOPRIVREDE 2003. od toga: plantaţni rodna ukupan broj površina, trsova, ha tis. 6 7 906,29 6.276 8,96 47 broj trsova sposobnih za rod, tis. 8 6.033 43 Tablica 17. Broj stabala i površina plantaţnih voćnjaka trešanja, smokvi, citrusa i maslina te broj poljoprivrednih kućanstava prema vrstama voćnih stabala Skupine poljoprivrednih kućanstava prema korištenome poljoprivrednom zemljištu Trešnje Smokve Citrusi (mandarinke, ostalo juţno voće) Masline od toga: plantaţe ukupan broj broj rodnih ukupna stabala stabala površina, ha 1 2 3 4 5 2.182 1.808 220 200 0,22 2.117 1.967 10 0,02 7.995 7.785 1.557 1.475 1,98 25.944 19.861 5.432 2.795 19,10 Izvor: www.dzs.hr; POPIS POLJOPRIVREDE 2003. ukupan broj stabala broj rodnih stabala 43 rodna površina, ha 6 0,20 1,91 9,64 Broj kućanstava 7 358 448 351 453 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Vinogradarstvo je u Gradu Dubrovniku zastupljeno sa 45,95 ha što ĉini udio od 2,61% od ukupne površine vinograda u Dubrovaĉko-neretvanskoj ţupaniji. U voćarstvu su najzastupljenije masline, citrusi, trešnje i smokve te i najveći broj kućanstava uzgaja ove voćke. Time se moţe reći da su vinogradarstvo i voćarstvo zastupljeni u gospodarskim granama Grada Dubrovnika. Tradicionalne djelatnosti u oblasti poljoprivrede su voćarstvo i vinogradarstvo, pa su se na raspoloţivim poljoprivrednim površinama proizvodilo voće karakteristiĉno za ovo podneblje, kao i razna sortna vina. Procesi deagrarizacije uzrokovali su smanjenje i zapuštenost poljoprivrednih površina. Poljoprivredna proizvodnja je organizirana preteţno na individualnima posjedima ĉiji je karakter ekstenzivnog privreĊivanja, a upotreba suvremenih agrotehniĉkih mjera i mehanizacije je ograniĉena. Najveći dio poljoprivrednih proizvoda namijenjen je za potrošnju u vlastitom domaćinstvu, dok se ostatak plasira na trţište. Poljoprivredom se bavi sve manje stanovništva, pa je neobraĊenih poljoprivrednih površina sve više. Poljoprivrednu djelatnost Grada Dubrovnika okarakterizira i usitnjenost poljoprivrednog zemljišta. Usitnjenost proizvodnih ĉestica stvara velike probleme i ograniĉenja u organizaciji profitabilne uĉinkovite poljoprivredne proizvodnje i jedan je od glavnih ograniĉavajućih ĉimbenika za brţi razvoj poljoprivrede. U Republici Hrvatskoj obiteljska poljoprivredna gospodarstva prosjeĉne su veliĉine 2,7 ha, i obraĊuju 5,3 meĊusobno odvojene proizvodne ĉestice prosjeĉne veliĉine 0,5 ha. Veliĉina poljoprivrednog zemljišta na podruĉju Grada Dubrovnika kreće se najviše izmeĊu 1,01 do 2,00 ha. Zbog usitnjenosti proizvodnih ĉestica stvaraju se povećani troškovi u obradi, sadnji, sjetvi, zaštiti i ţetvi, pa se poljoprivrednim gospodarstvima umanjuje dohodak i konkurentnost na trţištu. Kako bi se riješio navedeni problem i kako bi poljoprivredna imanja bila odrţiva i profitabilna potrebno je provesti agrarnu reformu, tj. poduzimati mjere za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta pomoću arondacije i komasacije. Svaka ekonomija s resursima pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju ima strukturni zadatak stvarati ekonomski isplativu poljoprivredu. Ĉinjenica je i u povijesnom aspektu, odnosno iskustva kroz povijest su pokazala kako niti jedna drţava nije mogla ekonomski napredovati dok nije riješila pitanje svoje poljoprivrede i opskrbe hranom. Poljoprivreda je gospodarska grana bitna za prehranu stanovništva, zaposlenost te utjecajan ĉimbenik za druge gospodarske djelatnosti kao što su prehrambena i kemijska industrija, trgovina, turizam, brodogradnja i dr.. Time se zakljuĉuje da poljoprivreda ima znaĉajne ekonomske mogućnosti. 44 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Marikultura i ribarstvo Marikultura, odnosno uzgoj morskih organizama, riba, školjaka, rakova i drugih vrsta, još je jedan vaţan gospodarski segment, posebice za podruĉje Malostonskoga zaljeva, no njegov potencijal nije još dovoljno iskorišten. Zbog gospodarskih teškoća uvjetovanih ratnim zbivanjima, kada većina uzgajališta propada, razvoj je zaustavljen dok je u ostalim sredozemnim zemljama marikultura doţivjela velik rast. Danas se u Malostonskom zaljevu uzgajaju samo kamenice i dagnje. S obzirom na to da Hrvatska, osobito na udaljenim otocima i u ruralnim obalnim podruĉjima, ima odliĉne preduvjete za razvoj marikulture, gospodarski subjekti trebali bi mnogo više koristiti potencijale na tom podruĉju. Prvi koraci u novom naĉinu gospodarenja i u razvoju suradnje s poduzetnicima u hrvatskoj marikulturi uĉinjeni su osnutkom Tehnološko i poslovno inovacijskog centra za marikulturu, MARIBIC d.o.o. (ranije RICM) u Bistrini, koji djeluje u sklopu Sveuĉilišta u Dubrovniku. RICM treba promovirati nove tehnologije uzgoja i nove vrste na ovim prostorima, a već suraĊuje s uzgajivaĉima školjkaša u Malostonskom zaljevu. Prema podacima RICM-a broj uzgajivaĉa raste i procjenjuje se da se godišnji uzgoj školjaka kreće oko 1000 m³ dagnji te 500.000 komada kamenica. Podaci DZSa pokazuju da se uzgoj kamenica i ostalih školjkaša vrlo brzo povećava na razini Hrvatske, pa se moţe pretpostaviti da je porast uzgoja prisutan i na razini Ţupanije. Ribarstvo se koristi tek dijelom resursa koji mu stoje na raspolaganju u Dubrovaĉkoneretvanskoj ţupaniji što je posljedica neadekvatno voĊene gospodarske politike. Podaci o broju ribarskih plovila pokazuju da se Ţupanija nalazi na zaĉelju, zajedno sa Šibensko-kninskom i Liĉko-senjskom ţupanijom. Pored nedovoljnog broja modernih ribarskih plovila ostali problemi ribarstva ukljuĉuju nedovoljno organiziran nadzor nad ribarenjem, lošu provedba zakonskih mjera i nepostojanje praćenja ribljeg fonda, a posljedica je nekontrolirano i neodgovorno iskorištavanje morskih resursa. Mjere poticanja ruralnog razvoja Osim projekata i aktivnosti koje Grad Dubrovnik provodi i osigurava sredstva u proraĉunu, navedeni su i predviĊeni projekti Dubrovaĉke razvojne agencije. Poticanje poljoprivredne proizvodnje Cilj ovog projekta je poticati odrţivi gospodarski razvoj Grada Dubrovnika kroz kreiranje poticajnog ozraĉja i niza poticajnih mjera za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Moguće aktivnosti su sljedeće (djelomiĉno i kroz EU projekte kroz ESF): 45 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. - Uspostaviti zadrugu za poljoprivrednu proizvodnju na podruĉju Grada Dubrovnika koja će zapošljavati teţe zapošljive skupine društva Uspostaviti sustav otkupa postojeće proizvodnje poljoprivrednih proizvoda od OPG-ova s podruĉja Grada Dubrovnika od strane zadruge Uspostaviti mali pogon za preradu proizvoda u okviru zadruge u okviru zgrade na rijeci Ombli koji će se prodavati u specijaliziranom prostoru zadruge Uspostaviti punionicu vode na rijeci Ombli kojom će upravljati zadruga Poticati rad ţenske zadruge za proizvodnju autohtonih proizvoda Poticati socijalno poduzetništvo kroz sajmove, edukativne radionice i druge informativne aktivnosti Raditi na izradi branda „Izvorno dubrovaĉko“ Uspostaviti kreditnu liniju poduzetnicima u poljoprivredi na podruĉju Grada - u suradnji sa MINGO Razviti sustav malih potpora (darovnica) za ekološke proizvoĊaĉe na podruĉju Grada Formiranje Lokalne akcijske grupe - LAG Ruralni turizam će se i dalje poticati, no u integriranom obliku sa drugim inicijativama kao što je osnivanje Lokalne akcijske grupe (LAG-a) što podrţavaju i sami OPG-ovi. S obzirom da nije jasno specificirano da li naselja odreĊene JLS mogu formirati LAGove, istraţuje se ta mogućnost, no isto takoĊer postoji mogućnost OPG-ove s podruĉja Gornjih sela ukljuĉiti u postojeći LAG 5 koji obuhvaća otoĉne općine i Dubrovaĉko primorje. LAG se potom moţe financirati iz programa za ruralni razvoj EU. 46 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Društvene djelatnosti – civilno društvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb Društvene djelatnosti u Gradu Dubrovniku se odnose naravno na sustav obrazovanja, ali i na skrb o mladima koja obuhvaća razvoj kroz pokretanje sustava skrbi o mladima kroz centre za mlade (u pripremi izgradnje kroz projekt ex hotela "Stadion“, a osim tog u tom objektu će biti smještene i mnoge udruge, djeĉji vrtić, dnevni centar za stare osobe, bazen sa plivalištem i igralištem za vaterpolo - to mu je do sada i bila funkcija, a po završetku projekta širi se djelatnost i na prethodno navedene sadrţaje), info centar za mlade koji je osnovan u udruzi mladih "Orlando",u izgradnji djeĉjih igrališta, dogradnji i opremanju djeĉjih igrališta koja nisu samo klasiĉna igrališta već imaju i fitness sprave, boĉališta, skate - park, viseća kuglana za slijepe za starije korisnike. Dubrovnik ima osnovan i Savjet mladih te je trenutno u pripremi njihov reizbor. Razvoj ovog podruĉja je trenutno obuhvaćen programom „Mladi i Grad skupa“ koji se provodi neposredno kroz aktivnost Foruma mladih ili posredno podupirući one programe udruga i institucija koje djeluju u skladu sa ciljevima programa. Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo razvija i program 50+ koji predstavlja socijalni program sa intervenciju u podruĉju teško zapošljive skupine iznad 50 godina što je istovremeno i program koji razvija usluge pomoći u kućanstvu prvenstveno starim i kroniĉno bolesnim osobama. Za ovo podruĉje Grad je podupro osnivanje i rad tvrtke za posredovanje pri zapošljavanju Senior servis j.d.o.o. 47 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Civilno društvo Zajednica športa Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije Ĉlanice na podruĉju Športske grane Grada Dubrovnika Udruge u kulturi 1. ATLETIKA 1. AK "DUBROVNIK" 1. Gradska glazba 2. AUTOMOBILIZAM 2. AK "DUBROVNIK RACING" 4. Mješoviti zbor „Libertas“ 3. BADMINTON 3. BK "GIMNAZIJALAC" 4. BOĆANJE 4. BK "GROMAĈA" 5. JEDRENJE 7. Dubrovaĉki komorni zbor 10. Studentski teatar „Lero“ 2. Dubrovaĉki gudaĉki 3. Sebastian art kvartet 5. Bošnjaĉka nacionalna zajednica 8. Ţenska klapa FA LinĊo 11. Klapa Kaše 6. Udruga Atelje ma'AM Organizacije civilnog društva iz podruĉja zaštite okoliša i prirode, urbanizma i prostornog planiranja 1. Ambient Croatia - udruga za meĊunarodno promicanje kulturne, povijesne i prirodne baštine 2. Biologika - društvo za istraţivanje i zaštitu prirode 9. Udruga Art ''Homa'' 12. Audiovizualni centar Dubrovnik 3. Bioteka - udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti 15. Udruga Video ''Star Wars'' 18. Društvo za afirmiranje i promicanje knjige i stripa ''Slagalica'' 21. Umjetniĉka organizacija Klavirski trio 4. Ĉovjek na zemlji 5. BK "HIDROELEKTRANA" 13. Art radionica Lazareti 14. Udruga Nazbilj 6. BK "KOMOLAC" 16. Mali raspjevani Dubrovnik 17. Društvo prijatelja Armenije 7. BK "OMBLA" 19. Matica iseljenika Dubrovnik 20. Eko centar ''Zeleno sunce'' 8. BK "PETKA" 22. Francuska alijansa Dubrovnik 23. Dubrovaĉka art udruga bez granica 24. Udruga Aklapela DART 7. Dobrovoljno vatrogasno društvo ''Zaton“ 9. BK "ZATON" 25. Slovensko kulturno društvo “Lipa" 26. Društvo arhitekata Dubrovnik 27. Udruga Capoeira Amazonas Dubrovnik 8. Društveno reedukacijsko volontersko okupljalište mladih bonsai 10. JD "ORSAN" 28. Hrvatsko-austrijsko 29. Društvo 30. Bravo! Dubrovnik 9. Društvo arhitekata Zagreba 48 5. ''Deša'' - Dubrovnik, humanitarna i mirotvorna organizacija 6. Dobrovoljno vatrogasno društvo ''Rijeka dubrovaĉka'' STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. društvo dubrovaĉkih pisaca 11. JK "DUBROVAĈKA BANKA" 31. Glazbena radionica Sorgo 32. Foto klub Marin Getaldić 33. Udruga Ambient Croatia 12. JK "DUBROVNIK" 34. Plesni studio “Step’n’ jazz 7. JU-JUTSU 13. JJK "DUBROVNIK" 37. Plesni studio Lazareti 35. Udruga ''Dubrovaĉki izlog'' 38. Udruga ''Klapa Skontradura'' 36. KUD Sv.Juraj Osojnik 39. Kulturno društvo ''Aster'' 8. KARATE 14. KK "DUBROVNIK" 40. KUD ''Izvor'' Zaton 41. Mješovita klapa Mareta 42. Udruga Festa Dubrovnik 15. KK "KAKATO" 43. KUD ''Komolac'' 44. Muška klapa Libertas 45. Matica Hrvatska – ogranak Dubrovnik 16. KK "DUBROVNIK" 46. KUD ''Ivo Kuljevan'' Lopud 47. Connection Point 48. HKD Napredak 17. ŢKK "RAGUSA" 49. KUD klapa Amfora 18. SKOLA KOSARKE "DUBROVNIK" 52. KUD ''Selam'' 19. HNK "DUBROVNIK" 55. KDB Preporod 20. NK "GOŠK" 58. Udruga mladih Orlando 61. Udruga škola filma Šipan 6. JUDO 9. KOŠARKA 10. NOGOMET 21. ŢNK "OMLBA" 22. MNK "SQUARE" 64. Udruga Porporela 50. Udruga Dubrovaĉki 51. Europski dom primorski svatovi Dubrovnik 53. Udruga za promicanje 54. Druţba braće multikulturalnih hrvatskog zmaja vrijednosti ''Kartolina'' 56. Udruga D.R.V.O. 57. Hrvatski pedagoškoMladih BONSAI knjiţevni zbor 60. Hrvatsko 59. ART FORMAT knjiţniĉarsko društvo 63. Društvo Dubrovĉana 62. Udruga Kalamota Zagreb 66. Udruţenje likovnih i 65. Komorni trio primijenjenih Domine umjetnika Dubrovnik (ULIPUD) 49 10. Društvo distrofiĉara, invalida cerebralne i djeĉje paralize i ostalih tjelesnih invalida Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije 11. Društvo za zaštitu ţivotinja Dubrovnik 12. Dubrovaĉka art udruga bez granica 13. ''Dubrovaĉka naranĉa'' - udruga za uzgoj, zaštitu i preradu plodova ljute naranĉe 14. Dupinov san 15. Ekološka udruga ''Ĉiopa'' 16. Ekološka udruga ''Eko centar zeleno sunce'', Mokošica, Dubrovnik 17. Ekološka udruga ''Eko-Omblići'' Rijeka dubrovaĉka 18. Hrvatska gorska sluţba spašavanja - stanica Dubrovnik 19. Hrvatsko biospeleološko društvo STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 11. ODBOJKA 12. PLANINARSTVO 23. SKNS "JOZO MATOŠIĆ" 24. MNK "DUBROVNIK HP" 67. Udruga mladeţi Hrvatski front 68. Muška klapa Atlant 69. Udruga Deša 70. Udruga Konavle art 71. Klapa Ragusa 72. Dubrovaĉka udruga likovnih umjetnika 20. Hrvatsko herpetološko društvo Hyla 21. Hrvatsko planinarsko društvo ''Dubrovnik'' - Dubrovnik 25. OK "DUBROVNIK" (Ţ) 73. Udruga Dubrovnik Sevdah 74. Kazališna druţina Kolarin 75. Udruga za oĉuvanje Dubrovnika 22. Hrvatsko planinarsko društvo ''Snijeţnica'' 26. OK "CVIJETA ZUZORIĆ 1971." (Ţ) 76. Renesansna udruga Ragvsevum 77. Umjetniĉka organizacija STUDIO LET 777 78. Ljubitelji hrvatskih tradicija i prirodnih ljepota 23. Hrvatsko-austrijsko društvo za njegovanje kulturnih i gospodarskih odnosa Dubrovnik 27. HPD "DUBROVNIK" 79. Ţenska klapa Fortuna 80. Udruga Pitar 81. Udruga Fulmen 24. Kinookus 84. Udruga Eco vimbula 25. Oris - kuća arhitekture 87. Društvo Baština 26. Ronilaĉki klub ''Dubrovnik'' 83. Udruga za promicanje medijske kulture ''Luţa'' 86. Udruga studenata Dubrovnika ''Libertas'' 13. PLIVANJE 28. PK "JUG" 82. Arijel 14. RONILAĈKI SPORT 29. RK "DUBROVNIK" 85. Kvartet Sorkoĉević 15. RUKOMET 30. RKHM "DUBROVNIK" 88. Zaviĉajni klub otoka Hvara 16. STOLNI TENIS 31. STK "LIBERTAS" 91. Zaviĉajni klub Imoćana 92. Najbolji u baštini 17. STRELJAŠTVO 32. SD "DUBROVNIK" 94. Zbor Amorette 95. ''Ĉovjek na zemlji'' 18. ŠAH 33. SD "DUBROVNIK" 19. ŠPORT. RIBOLOV NA MORU 34. PSRD "BATALA" 97. Društvo dubrovaĉkih trombunjera 100. Artur Sebastian Design 98. UMA – ''Udruţeni majstori i autori'' 101. Udruga Human event 89. Udruga Kinookus 90. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika 93. Društvo za zaštitu spomeniĉke baštine i prirode Lopuda 96. Le Petit Festival du Theatre 99. Udruga ''Sve ostalo je glazba'' 27. Udruga Biom 28. Udruga Lijepa naša 29. Udruga za istraţivanje i zaštitu prirode ''Codium'' 30. Udruga za oĉuvanje kulturne i prirodne baštine ''Fulmen'' 35. PSRD "OCTOPUS" 50 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 31. Udruga za odrţivi razvoj, socijalnu koheziju i ekologiju duha ''Mreţa ekooptimist'' 32. Udruga za zaštitu i uzgoj ptica Dubrovnik 36. ARSK "ORHAN" 20. TENIS 37. STK "DUBROVNIK" 21. VATERPOLO 38. VK "JUG" 39. VK "DUBROVNIK" 40. VK "ŠIPAN" 41. VK "DUBROVAĈKI VETERANI" 42. VK "TAURUS" 22. VESLANJE 43. VK "NEPTUN" Osim navedenih udruga koje su ĉlanice Zajednice, na podruĉju Grada Dubrovnika prisutne su i brojne druge športske udruge. 51 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Udruge na podruĉju Grada Udruge iz podruĉja zdravstva Udruge iz podruĉja socijalne skrbi i humanitarne djelatnosti Udruge iz podruĉja Osoba s invaliditetom Udruge iz podruĉja djeca, mladi i obitelj 1. Udruga slijepih Dubrovaĉkoneretvanske ţupanije 1. Društvo Naša djeca Dubrovnik 1. Udruga Slatki ţivot 1. Udruga socijalnih radnika Dubrovnik 1. Udruga hrvatskih branitelja lijeĉenih od PTSP-a 1. Udruga Daksa 1944-45 2. Udruga roditelja djece s poteškoćama u razvoju " Dva skalina" 2. Ruka ljubavigraĊanska udruga za pomoć u rješavanju problema ovisnosti 2. Udruga dijaliziranih i transplantiranih bubreţnih bolesnika i pridruţenih ĉlanova Ţupanije Dubrovaĉkoneretvanske 2. Sindikat umirovljenika Hrvatske, podruţnica Dubrovnik 2. Udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata 2. "HRVATSKI DOMOBRAN" Udruga ratnih veterana 3. Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom "Rina Mašera" 3. Plesom i sportom protiv naslija i droge PIS 3. Udruga kroniĉno bolesnog djeteta" Zajedno do zdravlja" 3. Deša - Dubrovnik 3. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Dubrovnik 3. Hrvatsko društvo politiĉkih zatvorenika Podruţnica Dubrovnik 4. Društvo distrofiĉara invalida cerebralne i djeĉje paralize i ostalih tjelesnih invalida Dubrovaĉko neretvanske ţupanije 4. Roditelji u akciji "Roda" 4. Hrvatsko logopedsko društvo Podruţnica Dubrovaĉkoneretvanske ţupanije 4. Udruga Matice umirovljenika Dubrovnik 4. Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDRA) 4. Udruga civilnih invalida rata 5. Društvo multiple skleroze Dubrovaĉko neretvanske ţupanije 5. Udruga Porporela 5. Udruga za zaštitu prava psihijatrijskih pacijenata i unapreĊenje zdravlja i kvalitete ţivota "Lukjernica" 5. Bošnjaĉko dobrotvorno društvo Merhamet 5. Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora 5. Savez antifašistiĉkih boraca 6. Udruga gluhih i nagluhih Dubrovaĉkoneretvanske ţupanije 6. Udruga mladih Zlatni zmaj 6. Dubrovnik- Zdravi grad Udruge iz domovinskog rata 6. Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata 52 Udruge proistekle iz II svjetskog rata STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 7. Udruga za Down sindrom Dubrovaĉkoneretvanske ţupanije 7. Udruga za struĉnu pomoć djeci s posebnim potrebama "Idem" 7. Udruga kluba lijeĉenih alkoholiĉara "Libertas " 7. Branitelji Hrvatske Podruţnica Dubrovnik 8. Amatersko športsko društvo Lopud 8. Društvo psihologa Dubrovnik 8. Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Dubrovnika 9. Feniks Udruga za zaštitu djece i mladeţi od zanemarivanja, zlostavljanja i nasilja u obitelji 9. Hrvatsko planinarsko društvo Dubrovnik 9. Udruga dragovoljaca Hrvatske Ratne Mornarice 10. DRVO Mladih BONSAI 10. Klub lijeĉenih alkoholiĉara Dubrovnik 11. Udruga studenata Dubrovnika Libertas 11. Hrvatska udruga lijeĉenih i oboljelih od hepatitisa "Hepatos" 12. Slobodna umjetniĉka akademija - Galerija "Bohemia" Dubrovnik 12. Liga protiv raka 12. Udruga Zbora narodne garde 91 Dubrovnik 13. Društvo za zaštitu od šećerne bolesti Dubrovnik 13. Udruga maloljentih dragovoljaca Domovinskog rata Dubrovnik 10. Udruga Veterana Domovinskog rata 91 Dubrovnik 11. Udruga hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata 14. Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata 15. Policijska udruga branitelja Policijske uprave Dubrovnik 91 16. Zaviĉajni klub Imoĉana 17. Udruga Bošnjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske za Grad Dubrovnik i DNŢ 53 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Šport Šport i športska djelatnost prisutna je u svim dijelovima Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije. Razvijenija je u većim gradskim središtima, ponajviše je koncentrirana u Gradu Dubrovniku. Najmasovniji je ali i podjednako razvijen nogomet, koji nema predstavnika na nacionalnoj razini. U više od u 22-ije grane športa djeluju klubovi koji su uĉlanjeni u Zajednicu športa Grada Dubrovnika. Športska natjecanja organiziraju se ovisno o razvijenosti pojedine športske grane i masovnosti, za sve dobne kategorije od najmlaĊih do veteranskih. Nositelji kvalitete u skupnim športovima vaterpolisti su VK Jug, koji su meĊunarodne kvalitete, slijede rukometašice RK Ploĉa, Košarkaški klub Dubrovnik, a u pojedinaĉnim športovima prednjaĉe plivaĉice i plivaĉi PK Jug kao meĊunarodne veliĉine odnosno judašice JK Dubrovnik na nacionalnoj razini. Prikaz djeĉjih igrališta i terena za male športove na podruĉju Grada Dubrovnika s naznakama lokacija, sadrţaja i godine izgradnje odnosno rekonstrukcije R.b r. LOKACIJA SADRŢAJI/GODINA IZGRADNJE-REKONSTRUKCIJE Športski tereni/2012 R.b r. LOKACIJA 22 Nova Mokošica, Od izvora 23 Nova Mokošica, Vinogradarska 1 Kantafig Djeĉje igralište/2012 2 Park Luja Šoletića Djeĉje igralište/2013 3 Šetnica u Uvali Lapad 4 Solitudo Djeĉje igralište/2012 Djeĉje igralište/2013 5 Gorica Djeĉje igralište/2013 Športski tereni/2006 26 Mokošica na moru 6 Hladnica Djeĉje igralište/2004 Športski tereni/2004 27 Nova Mokošica, IzmeĊu Dolaca 7 Montovjerna Djeĉje igralište/2010 Športski tereni/2010 28 Gromaĉa Outdoor fitness/2011 24 25 Outdoor fitness/2013 Skate Park/2013 SADRŢAJI/GODINA IZGRADNJE-REKONSTRUKCIJE Djeĉje igralište/2013 Djeĉje igralište/2004/20 09 Nova Mokošica, Naš Dom Nova Mokošica, Torcida Djeĉje igralište/2009 Outdoor Fitness/2013 Športski tereni/2005 Športski tereni/2013 Športski tereni /ograda2008/asfalt 2013 Športski tereni Djeĉje igralište/2003 54 Športski tereni/2003 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Kuglana za slijepe/2013 8 Ĉokolino 9 Batala 10 Sveta Marija 11 Peline 12 Park u Pilama 13 Ploĉe 14 Gornji kono 15 Bogišićev park 16 Garaţa Ilijina Glavica 17 Šumica 18 Naselje SSG 19 Zlatni Potok 20 Nuncijata 21 Nova Mokošica, iznad garaţa Djeĉje igralište/2008 Djeĉje igralište/2011 Djeĉje igralište/2012 Športski tereni Športski tereni/2010 Djeĉje igralište/2013 Djeĉje igralište/2013 Djeĉje igralište/2010 Djeĉje igralište/2011/ 2013 Športski tereni Djeĉje igralište/2013 Djeĉje igralište/2013 Djeĉje igralište/2004 Športski tereni/2013 Športski tereni Športski tereni/2008 Djeĉje igralište/2010 Djeĉje igralište/2002 Djeĉje igralište/2004 Djeĉje igralište/2005 Djeĉje igralište/2005 Djeĉje igralište/2007 29 Kliševo 30 Lopud 31 Osojnik 32 Zaton mali 33 Zaton veliki 34 Luka Šipanska 35 Sustjepan 36 Zaton Športski tereni/2004 37 Mrĉevo Športski tereni/2009 Športski tereni/2008 Športski tereni /umj.trava 2013 39 OŠ Ivana Gundulića OŠ Lapad 40 OŠ Mokošica Športski tereni Športski tereni 41 OŠ Antuna Masle Športski tereni Športski tereni/2004 42 PŠ Trsteno Športski tereni Outdoor fitness/2013 38 Športski tereni Športski tereni 55 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Obrazovanje Predškolsko obrazovanje Osnovnoškolsko obrazovanje Srednjoškolsko obrazovanje Visoko – obrazovne institucije Vrtići u vlasništvu Grada Dubrovnika OŠ Marina Getaldića Obrtniĉka škola Dubrovnik Javne institucije Djeĉji vrtići Dubrovnik: OŠ Lapad Klasiĉna gimnazija RuĊera Boškovića Sveuĉilište u Dubrovniku; sveuĉilišni odjeli, struĉni odjeli Palĉica Pĉelica II OŠ Antuna Masle Ekonomska i trgovaĉka škola Dubrovnik Privatne institucije: Ciciban Pĉelica III OŠ Marina Drţića Gimnazija Dubrovnik MeĊunarodno sveuĉilište u Dubrovniku (DIU) Gromaĉa Pile OŠ Ivana Gundulića Medicinska škola Dubrovnik Ameriĉka visoka škola za management i tehnologiju (ACMT) Jeţić-Osojnik Pile 2 OŠ Mokošica Pomorsko-tehniĉka škola Dubrovnik IzviĊaĉ Radost Umjetniĉka škola Luke Sorkoĉevića Turistiĉka i ugostiteljska škola Dubrovnik Gruţ Šipan Umjetniĉka škola Luke Sorkoĉevića Kono Škatulica Privatna srednja škola Pĉelica Trsteno Djeĉji vrtić za djecu s većim teškoćama u razvoju pri osnovnoj školi Marina Drţića Privatni djeĉji vrtići: Djeĉji vrtić „Petar Pan“ Djeĉji vrtić „Calimero“ Djeĉji vrtić „Bubamara“ Predškolsko obrazovanje Danas u gradu Dubrovniku djeluje 13 vrtića, od ĉega 9 vrtića u sklopu Ustanove Djeĉji vrtići Dubrovnik, 3 privatna vrtića i 1 vrtić za djecu s većim teškoćama u razvoju. 56 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Za odgoj i obrazovanje djece u vrtićima brine se 140 struĉnih osoba (131 odgajatelj, 2 pedagoga, 1 psiholog, 2 defektologa, 2 zdravstvena voditelja, 1 medicinska sestra i 1 fizioterapeut), 7 administrativno-raĉunovodstvenih djelatnika i 48 djelatnika tehniĉke sluţbe. U pedagoškoj godini 2012./2013. u djeĉje vrtiće u gradu Dubrovniku ukljuĉena su ukupno 1734 djeteta u 76 skupina, od ĉega je 1632 djece (94%) u Djeĉjim vrtićima Dubrovnik, 95 djece (6%) u privatnim vrtićima i 7 djece u djeĉjem vrtiću za djecu s većim teškoćama u razvoju pri O.Š. Marina Drţića. Udio djece u Djeĉjim vrtićima Dubrovnik i privatnim vrtićima u gradu Dubrovniku 6% DV Dubrovnik Privatni vrtići 94% Izvor: Strategija razvoja predškolskog odgoja i obrazovanja, Grada Dubrovnika, od 2012. do 2030. godine Osnovnoškolsko obrazovanje GODINA BROJ UĈENIKA BROJ ZAPOSLENIH Marina Getaldića 2011./2012. 2012./2013. Marina Drţića Škola s posebnim programom 2011./2012. Ivana Gundulića 2011./2012. 2012./2013. 2011./2012. 2012./2013. 2011./2012. 2012./2013. 2011./2012. 2012./2013. 333 325 477 34 511 37 687 665 970 932 643 627 118 108 42 42 63 17 63 17 70 71 93 93 84 84 34 34 OSNOVNA ŠKOLA „Lapad“ „Mokošica“ Antuna Masle Orašac 2012./2013. Izvor: SOCIJALNA SLIKA GRADA DUBROVNIKA, Udruga socijalnih radnika Dubrovnik Na podruĉju Grada Dubrovnika šest je osnovnih škola: OŠ Marina Getaldića, OŠ Marina Drţića, OŠ Ivana Gundulića, OŠ Lapad, OŠ Mokošica i OŠ Antuna Masle u Orašcu. Kao što je vidljivo iz tablice u svim osnovnim školama je zabiljeţen pad broja uĉenika. U skladu s tim, u OŠ Marin Getaldić u školskoj godini 2009/2010. bilo je 354 57 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. uĉenika, a 2012/2013 325 uĉenika; u OŠ Marina Drţića broj uĉenika u prikazanim godinama je pao sa 569 na 511 uĉenika; u OŠ Ivana Gundulića sa 701 na 665; u OŠ Lapad sa 1046 na 932; u OŠ Mokošica sa 713 na 627; te u OŠ Antuna Masle u Orašcu sa 144 od 2009/2010. na 108 uĉenika 2012/2013. godine. Unutar OŠ Marina Drţića postoji Škola s posebnim programom u kojoj se broj uĉenika od razdoblja 2009/2010. do 2012/2013. povećao sa 33 uĉenika na njih 37. Osnovne škole Grada Dubrovnika biljeţe kontinuirani pad broja uĉenika. U pedagoškoj godini 2013./2014. pad broja uĉenika je ublaţen jer je, po prvi put u posljednjih nekoliko godina, broj djece upisane u prvi razred iznad 400. U prvi razred osnovne škole upisalo se 446 djece što je za 48 djece više nego lani, a 90 više u odnosu na pretprošlu godinu. Pad broja uĉenika dodatno je ublaţilo pripajanje škola s otoka Šipana OŠ Ivana Gundulića, 01.sijeĉnja 2013.godine. Broj djece po osnovnim školama MARINA GETALDIĆA MARINA DRŢIĆA LAPAD IVANA GUNDULIĆA MOKOŠICA ANTUNA MASLE Ukupno: 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 -/+ 482 449 431 411 394 374 354 333 333 326 319 -163 630 618 615 605 582 583 569 547 511 548 556 -74 1133 1112 1089 1089 1099 1077 1046 1023 970 932 911 -222 713 746 759 744 762 726 701 686 687 665 689 -24 875 869 842 775 770 714 713 689 643 627 613 -262 166 164 164 163 156 146 144 125 118 108 110 -56 3999 3958 3900 3787 3763 3620 3527 3403 Izvor: Program javnih potreba u školstvu 3262 3206 3198 -801 Srednjoškolsko obrazovanje Smjer Grad Dubrovnik Gimnazije Srednje strukovne škole Umjetniĉke škole Privatne škole Broj škola 9 2 5 1 1 Na podruĉju Grada Dubrovnika ukupno je 9 srednjih škola. Škole ukupno pohaĊa 2.977 uĉenika. U školskoj godini 2011./2012. srednju školu je završilo 629 uĉenika. 58 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Zdravstvo i socijalna skrb Zdravstvena skrb u Dubrovniku organizirana je na primarnoj i sekundarnoj razini. Zdravstvena djelatnost na podruĉju Grada Dubrovnika Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruţa se kroz djelatnosti: obiteljske medicine, dentalne zaštite, zdravstvene zaštite dojenĉadi i predškolske djece, zdravstvene zaštite ţena, javnog zdravstva, higijensko-epidemiološke sluţbe, medicine rada, zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja i prevencije i izvanbolniĉkog lijeĉenja ovisnosti, patronaţne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege u kući bolesnika, hitne medicine, sanitetskog prijevoza, ljekarništva i laboratorijske dijagnostike. Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaća specijalistiĉkokonzilijarnu djelatnost i bolniĉku djelatnost. U svojem sastavu imaju organiziranu laboratorijsku djelatnost. 1. Opća bolnica Dubrovnik Zdravstvene 2. Dom zdravlja Dubrovnik ustanove 3. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO Dubrovaĉko-neretvanske ţupanije Djelatnost socijalne skrbi Djelatnost socijalne skrbi u Dubrovniku obavljaju: na podruĉju ustanove socijalne skrbi i Grada vjerske zajednice Dubrovnika 1. Dom za starije i nemoćne osobe Dubrovnik 2. Dom za starije i nemoćne osobe Dubrovnik; Podruţnica Thermotherapija Ustanove socijalne skrbi 3. Dom za starije i nemoćne „Domus Christi“ 4. Dom za djecu i mlaĊe punoljetne osobe „Maslina“ 5. Obiteljski centar Dubrovaĉko – neretvanske ţupanije „Osim zakonodavnog minimuma socijalnih prava koje je Grad Dubrovnik duţan osigurati, graĊanima se kontinuirano osiguravaju socijalna prava u većem opsegu no što to predviĊa Zakon, pa ĉak i neki oblici pomoći koji uopće nisu predviĊeni spomenutim zakonom. Ta se socijalna prava uvode na osnovi sustavnog praćenja socijalno demografskih i socijalno ekonomskih pokazatelja i istraţivanja socijalnih prava graĊana. U okviru gradskog socijalnog programa pored pomoći za stanovanje, usluge prehrane u puĉkoj kuhinji i smještaja u prihvatilište za socijalno ugroţene osobe (ĉl. 22 st. 4 Zakona) graĊani mogu ostvariti: 1. pravo na jednokratnu novĉanu pomoć 2. pravo na novĉani iznos za podmirenje troškova ogrijeva 59 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 3. pravo na Boţićnicu 4. pravo na pomoć za troškove pogreba 5. pravo na godišnju potporu za nezaposlene samohrane roditelje 6. pravo na mjeseĉni dodatak umirovljenicima 7. pravo na pomoć za prehranu umirovljenicima 8. pravo na dodatak korisnicima osobne invalidnine 9. pravo na besplatnu kartu u javnom gradskom prijevozu 10. socijalno stanovanje 11. pomoć za nabavu udţbenika za osnovnu školu“9 U Dubrovniku postoje dva doma socijalne skrbi namijenjeni smještaju starih i nemoćnih osoba, a ĉiji je osnivaĉ Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija. Dom za stare i nemoćne osobe „Domus Christi“ trenutno skrbi za 63 korisnika s podruĉja Grada Dubrovnika, a na listi ĉekanja za smještaj nalazi se 114 korisnika. U Domu za stare i nemoćne osobe Dubrovnik trenutno je smješteno 113 korisnika. Na listi ĉekanja za smještaj nalazi se 220 korisnika. U Dubrovniku usluge smještaja za stare i nemoćne osobe pruţa jedan privatni kapaciteta 12 korisnika. Korisnici socijalne skrbi Grada Dubrovnika (2012. godina)10 Vrsta prava Broj korisnika Ostvarena sredstva u kn Troškovi stanovanja 47 277.565,07 Ogrjev 145 134.900,00 Puĉka kuhinja 234 2.709.983,32 Pomoć za nabavku udţbenika 46 48.721,21 Godišnja potpora za nezaposlene samohrane 34 50.000,00 Boţićnica 149 40.000,00 Jednokratne novĉane pomoći 646 1.044.900,43 Socijalno stanovanje 7 64.507,74 Dodatak na mirovinu 1211 3.072.600,00 Prehrana umirovljenika 10 10.701,00 Troškovi pogreba 3 20.150,90 Mjeseĉni dodatak korisnicima osobne invalidnine 216 523.200,00 Prihvatilište za smještaj socijalno ugroţenih osoba 38 234.686,05 Izvor: SOCIJALNA SLIKA GRADA DUBROVNIKA, Udruga socijalnih radnika Dubrovnik 9 SOCIJALNA SLIKA GRADA DUBROVNIKA, Udruga socijalnih radnika Dubrovnik, ožujak 2013. SOCIJALNA SLIKA GRADA DUBROVNIKA, Udruga socijalnih radnika Dubrovnik, ožujak 2013. 10 60 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Izvor: SOCIJALNA SLIKA GRADA DUBROVNIKA, Udruga socijalnih radnika Dubrovnik Izvori financiranja Nakon ulaska Hrvatske u punopravno ĉlanstvo EU, postali su dostupni strukturni instrumenti kohezijske politike EU: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond, i instrumenti zajedniĉke poljoprivredne politike EU: Europski fond za garancije u poljoprivredi, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za ribarstvo. Dakle, kao mogući izvori financiranja razvojnih projekata i programa Grada Dubrovnika, mogu se predvidjeti: - sredstva proraĉuna Ţupanije i jedinica lokalne samouprave i sredstva lokalnih komunalnih poduzeća - sredstva drţavnog proraĉuna, odnosno resornih ministarstava i fondova, sredstva javnih poduzeća - sredstva dostupna temeljem fondova EU - strukturni, kohezijski i poljoprivredni fondovi, - sredstva na temelju bilateralne, multilateralne i regionalne suradnje, - sredstva domaćih i meĊunarodnih financijskih institucija – domaće financijske institucije, Hrvatska banke za obnovu i razvoj, Svjetska banke, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, - sredstva iz privatnih izvora - sredstva investitora: trgovaĉka društva, razne ustanove, udruge, pojedinci itd. 61 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 4.1. Alati analize stanja/okruţenja 4.1.1. SWOT analiza - Snage Slabosti Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Povoljan geografski smještaj Jedinstvena politiĉka i kulturna povijest Svjetski poznata spomeniĉka baština (zaštićena UNESCOom) Bogata kulturna baština Znaĉajne povijesne znamenitosti (crkve, gradske zidine, tvrĊave, muzeji) Oĉuvanost baštine Ladanjska arhitektura Metropola kulture Izuzetne prirodne ljepote Zavidan ekološki standard Povoljna mediteranska klima Privlaĉnost u svako godišnje doba Više sunĉanih dana nego kišnih Bogata geomorfološka obiljeţja (otoci, hridi, grebeni, spilje) Karakteristiĉne biljne zajednice Velika biološka raznolikost podruĉja Ekosustavi s visokim stupnjem oĉuvanosti Toplo i ĉisto more Velik broj ĉistih prekrasnih plaţa i hridi - uvršten meĊu top pet destinacija sa najljepšim plaţama na Mediteranu. - - - Razna povijesna dogaĊanja koja su uništavala prirodnu i kulturnu baštinu Grada Nedovoljno istraţene domaće ţivotinjske skupine Kidanje kontinuiteta dugotrajnog povijesnog razvoja Narušavanje naslijeĊenih vrijednosti prošlosti Neiskorišteni potencijali obnovljivih izvora energije Kulturna baština nije valorizirana na zadovoljavajući naĉin Oteţano oĉuvanje osobito vrijednih predjela prirode netaknutima Visoka seizmiĉnost podruĉja (MSC skala od 7,5 do 10 stupnjeva) Spor proces sanacije oštećenog krajolika Sušna ljeta Potrebni hidromelioracijski radovi Velik problem stvara odvodnja oborina NeizgraĊena cjelokupna infrastruktura (odvodnjaoborinska i fekalna, vodoopskrba, elektroopskrba, prometna infrastruktura) Preopterećenje elektroenergetskog sustava Nedostatna javna rasvjeta Nezadovoljavajuća zaštita podzemnih voda Opterećenje prometnica tijekom turistiĉke sezone Gradnja kuća bez prostornih planova, urbanistiĉkih uvjeta, 62 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. - - Bogatstvo flore i faune Poštanski i telekomunikacijski sustav veza zadovoljava potrebe stanovništva i turista Povoljan prometni poloţaj - povezuje jug sa ostatkom Hrvatske dobra povezanost sa ostatkom Europe zrakoplovom, automobilom, brodom blizina Italije, BiH, Crne Gore IzgraĊenost osnovne komunalne infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja, otpad, plin, distribucija elektriĉne energije) Visoko razvijena svijest o potrebi zaštite okoliša Hidroelektrana - Gospodarstvo - Definirana misija i vizija Grada Najatraktivniji i najpoznatiji grad Sredozemlja – prepoznatljivost meĊu inozemnim turistima Najznaĉajnije kulturno-turistiĉko odredište Turistiĉka atraktivnost i ugled graĊen na kulturi Bogata turistiĉka ponuda – Grad hotela, dobra ponuda restorana, kampova Brojni smještaji visoke kvalitete Hoteli najviše kategorije (9 hotela – najviše u cijeloj Hrvatskoj) Avio-destinacija, destinacija kruzera, destinacija kongresa Turizam u velikoj ekspanziji Razvijena trgovina, turizam i graĊevinski sektor Veliki potencijal za razvoj eko turizma Ekološka saĉuvanost Turistiĉka konkurentska prednost zbog izrazito bogate kulturne, povijesne i prirodne baštine Postojanje strateške inicijative za razvoj turizma graĊevinskih dozvola, gradnja na pomorskom javnom dobru Udaljenost kontinentalnog dijela Europe Gospodarstvo - - - Slaba posjećenost domaćih turista Visoke cijene u ugostiteljstvu, ponudi i smještaju što ograniĉava turiste slabijeg imovinskog stanja pri odabiru Dubrovnika kao odredišta za odmor Devastirani turistiĉki kompleksi Još se vide posljedice Domovinskog rata Nerazvijen nevladin sektor Centraliziranost sustava Neriješeni imovinsko – pravni odnosi Nedostatne poslovne zone Nezainteresiranost osoba mlaĊe ţivotne dobi za poljoprivrednom proizvodnjom Nerazvijenost trţišta za poljoprivredne proizvode Bavljenje poljoprivredom uglavnom za vlastite potrebe Usitnjenost parcela (od 1 do 2 ha) Malo plodnih poljoprivrednih površina Visoki troškovi u obradi, sadnji i drugim poljoprivrednim aktivnostima 63 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. - - - Razvijeni tradicijski obrti Prepoznatljivost tradicionalnih proizvoda (vina, kontonjata, mantala, arancina, bruštulane mjendule ili suhe smokve, domaći likeri od voća i cvijeća, rakije s travama, dubrovaĉki nakit – „reĉine“, „puce“) i suvenira Aktivna politika promocije - informacije o gradu dostupne svima, aţurnost putem Interneta, prigodni sajmovi Zastupljeno vinogradarstvo i voćarstvo Poljoprivredno zemljište u vlasništvu kućanstava Potencijal za ekološku poljoprivrednu proizvodnju Potencijal za sinergijom poljoprivrede i turizma (opskrba domaćim prehrambenim proizvodima hotela, restorana) Postoje preduvjeti za razvoj marikulture Eksploatacija mineralnih sirovina Smanjen prirez u Gradu - Ljudski resursi (stanovništvo i demografija) - Uljudno i pristupaĉno stanovništvo Kvaliteta ţivljenja Prirodni prirast stanovništva – više roĊenih nego umrlih Prevladava domicilno stanovništvo Visoka stopa radno aktivnog stanovništva Relativno niska nezaposlenost Veći dio obalne linije je urbaniziran Potencijal i prosperitet za siguran ţivot stanovnika Nekonkurentnost poljoprivrede Zaustavljen razvoj marikulture zbog gospodarskih teškoća Nekontrolirano i neodgovorno iskorištavanje morskih resursa – prevelik izlov ribe Neadekvatno voĊena gospodarska politika na nivou Ţupanije Neiskorištenost svih resursa koji stoje na raspolaganju za prosperitet gospodarstvo Ilegalna eksploatacija mineralnih sirovina Ljudski resursi (stanovništvo i demografija) - Blagi pad broja stanovnika – depopulacija izazvana migracijama Naglo smanjenje broja stanovnika zbog posljedica Domovinskog rata Starije stanovništvo (prosjeĉna starost stanovnika 42,4 godine) Naseljavanje samo u najatraktivnija i najaktivnija naselja – središte Grada Koncentracija stanovnika i radne snage u urbanoj sredini – pad broja stanovnika u „zabaĉenijim“ mjestima Promjena mentaliteta stanovnika i ponašanje u prostoru Velik postotak stanovništva sa srednjom razinom obrazovanja Prevladavaju kućanstva s 2 ĉlana 64 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. - Društvene djelatnosti – civilno društvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb - - Dobro razvijena infrastruktura društvenih djelatnosti Visoka razvijenost civilnog društva Kreditiranje studenata Mjeseĉni dodatak umirovljenicima s malom mirovinom Subvencije zrakoplovnih karata Subvencije cestarina Razvijen obrazovni sustav (predškolstvo, osnovno, srednjoškolsko i visoko obrazovanje) Mnogobrojne udruge (športske, kulturne, zdravstvene) Postojeći kapaciteti unutar dijela organizacija civilnog društva: znanja, vještine, iskustvo, informacije Osposobljene i modernizirane institucije: DVD, Turistiĉka zajednica, općinska administracija Izraţena je sezonalnost potraţnje za radnom snagom, a posljedica je vrlo velik udio zaposlenih na odreĊeno vrijeme Društvene djelatnosti – civilno društvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb - Nedostatak sadrţaja, zabave za mlade Nedostatni kapaciteti vrtića Nedovoljno razvijena svijest zaposlenika i poslodavaca o znaĉenju i potrebi cjeloţivotnog uĉenja za daljnji razvoj Nedovoljna financijska ulaganja u obrazovnu infrastrukturu NeusklaĊenost obrazovnog sustava s potrebama na trţištu Nedostatan struĉan kadar u društvenim djelatnostima 65 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. - Prilike Prijetnje Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Stvoriti brend Dubrovnika kao svjetski poznatog Grada sa tradicijom i kulturom koja ljepotom privlaĉi sve više turista Iskoristiti blagodati mediteranske klime i produţiti turizam tijekom cijele godine Koordinirano obnavljati vegetaciju kako bi se sprijeĉila erozija tla Izraditi plan odrţavanja i obnavljanja spomenika kulture Unaprijediti programe za korištenje kulturne i prirodne baštine u turizmu Povećanje interesa za korištenjem obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, voda) Završetak procesa zaštite krajolika Iskoristiti prirodnu raznolikost i kulturnu baštinu kao osnovu za razvoj vrijednosti Grada Dovršiti sve projekte vezane za infrastrukturu (vodoopskrbu, elektroopskrbu) Jaĉanje prometne infrastrukture Izgradnja auto-cesta Poboljšati organizaciju gradskog prometa u Dubrovniku Prilagodba prometne infrastrukture osobama s invaliditetom Izgraditi odvodne sustave za otpadne i oborinske vode - Gospodarstvo - Razviti „elitni“ turizam Mogućnost organizacije posjeta Dubrovnika za razne prigode, npr. vjenĉanja; program specijaliziran za nautiĉare, ronioce Nedostatak financijskih sredstava na nacionalnoj razini za financiranje realizacije kapitalnih investicija Neodgovarajuće proĉišćavanje voda Nastavak i jaĉanje uzurpiranja prostora suprotno razvojnim interesima i interesima stanovništva zbog nepoštivanja zakona Ugroţenost prirodnih podruĉja nedostatkom/neprovoĊenjem planova Upravljanja u zaštićenim dijelovima prirode Uništavanje krajobraznih cjelina ZagaĊivanje prirodnih resursa Povećanje fekalija u vodi NeusklaĊenost zakonske regulative s praksom u zaštiti okoliša Neefikasno upravljanje kulturno-povijesnom baštinom Elementarne nepogode (ĉesti poţari, poplave) Visok stupanj seizmiĉnosti Pojavljivanje novih klizišta Prekomjerno i nekontrolirano korištenje resursa Devastiranje okoliša Divlja odlagališta graĊevinskog otpada Komunalni nered i neurednost Nediscipliniranost i neurednost stanovništva pri odlaganju otpada Propadanje postojeće infrastrukture Daljnja bespravna i stihijska gradnja Izgradnja elektrana i hlaĊenje te desalinizacija akvatorija Gospodarstvo - Kriza i recesija u hrvatskom gospodarstvu Nizak stupanj ulaganja u nove tehnologije i inovacije Turistiĉki razvoj i privlaĉnost turistima drugih gradova (Split, 66 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. - - - Povećati ulaganja u turistiĉku infrastrukturu. Poticati razvoj malog i srednjeg gospodarstva Prilagodba turistiĉkog sadrţaja kapacitetima, razmještaju, veliĉini i potraţnji Iskoristiti prostorne kapacitete priobalja koji su neiskorišteni Restrukturacija postojećih turistiĉkih kompleksa Privlaĉenje domaćih turista atraktivnijom ponudom Razvoj energetike, poduzetništva i zaštita okoliša Izgradnja hidromelioracijskog sustava Razvoj poljoprivrede Povećanje poticaja za poljoprivrednu proizvodnju Potaknuti razvoj ekološke poljoprivrede te uzgoja stoke i manjih stoĉnih farmi Razvoj marikulture Razvoj izletniĉkog, športsko-rekreacijskog i seoskog turizma Razvoj eko turizma Razvoj novih sadrţaja Produţenje turistiĉke sezone Stvaranje preduvjeta za brţi razvoj poslovnih zona Poticanje okrupnjavanja zemljišta Privlaĉenje investitora Rastuće mogućnosti korištenja sredstava EU za financiranje gospodarskih projekata i jaĉanja ljudskih potencijala, posebno u ruralnim podruĉjima Povećani interes turista zbog ulaska u EU Povećanje dostupnosti financijskih instrumenata poduzetnicima – npr. unapreĊenje postojećih i razvoj novih kreditnih linija, edukacija poduzetnika o mogućnostima, razvoj jamstvenih instrumenata itd. UvoĊenje novih programa potpore turizmu i razvoj postojećih Poticati nautiĉarstvo - Hvar, Opatija) Nedostatak cjelovitog plana razvoja poljoprivrede Slaba konkurentnost gospodarstva na nacionalnom nivou Pojaĉana meĊunarodna konkurencija – jeftini proizvodi s istoka Uvoz veći od izvoza (na nacionalnom nivou) Neregulirane gospodarske aktivnosti – siva ekonomija Nepovoljno poslovno okruţenje Smanjenje prihoda iz drţavnog proraĉuna i poreza Spori gospodarski oporavak na globalnoj i nacionalnoj razini Nepovoljni uvjeti financiranja gospodarstva Ograniĉenja u planiranju razvitka zbog kulturno-povijesne baštine Blizina graniĉnog prijelaza 67 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Ljudski resursi (stanovništvo i demografija) - - - Stimulirati mlade obrazovane ljude da doĊu ţivjeti i raditi u slabo naseljena mjesta Daljnji prirast stanovništva (mladi) Otvaranje novih radnih mjesta Poticati i unapreĊivati sustav cjeloţivotnog uĉenja i ugraditi ga u svijest stanovnika Podizanje kvalitete radne snage ProvoĊenje populacijskih mjera Povećanje dostupnosti svih informacija vezanih uz trţište rada/ponude i potraţnje za radnom snagom UnapreĊenje postojećih programa poticanja zapošljavanja Policentriĉni razvitak svih naselja Društvene djelatnosti – civilno društvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb Daljnje ulaganje u društvenu infrastrukturu Razvoj inovativnih i alternativnih obrazovnih programa Poticati kontinuirano obrazovanje i usavršavanje zaposlenih u turizmu Poticati dodatno školovanje i prekvalificiranje Poticanje tradicionalnih dogaĊanja Razvoj svijesti o vaţnosti cjeloţivotnog uĉenja Osiguranje uvjeta za veće ukljuĉivanje mladih u aktivnosti zajednice Podrška civilnom sektoru od strane lokalne samouprave Poticanje kulturno – sportskog ţivota mladih Razvijanje zajedniĉkih projekata organizacija civilnog društva Ljudski resursi (stanovništvo i demografija) - - Kontinuiran proces starenja stanovništva Nepovoljne migracije – odlazak mladih obrazovanih ljudi Fluktuacija radne snage Nastavak procesa prostorno populacijske neravnoteţe NeprovoĊenje pro-natalitetne politike Povećanje nezaposlenosti u Gradu Nepostojanje sustava identifikacije i praćenja potrebnih kompetencija na trţištu rada NeusklaĊenost obrazovnih programa s potrebama trţišta rada (manjak ponude pojedinih programa i nedostatna kvaliteta postojećih programa) Društvene djelatnosti – civilno društvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb Slaba povezanost poslodavaca te obrazovnog i zdravstvenog sektora Smanjenje broja upisanih studenata Nedostatno financiranje društvenih djelatnosti Nedostatna društvena infrastruktura Slaba zainteresiranost gaĊana u projektima od javnog interesa Nedovoljna ukljuĉenost civilnog sektora u razvojno planiranje Povećanje potrebe za socijalnom skrbi Nedostatak odreĊenog kadra u društvenim djelatnostima Nepostojanje inicijativa za razvojem društva kao cjeline Slaba organizacija financiranja društvenih djelatnosti 68 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 4.1.2. PEST analiza Kako bi se bolje definirale i razumjele brojĉano ocijenjene vrijednosti iz PEST analize svakog podruĉja, obrazloţit će se kratko kako slijedi: Snaga okoline izraţena je u brojĉanim vrijednostima u granicama od 1-5 gdje je najmanji utjecaj izraţen brojem 1, a najveći brojem 5. Ukoliko ĉimbenik djeluje kao prijetnja ima predznak minus (-), a ukoliko djeluje kao prilika ima predznak plus (+). Znaĉaj utjecaja okoline izraţen je u brojĉanim vrijednostima u granicama od 1 – 5. Ukupna ocjena pojedinih segmenata unutar navedenih okolina dobivena je umnoškom snaga i znaĉaja utjecaja. Podsume su dobivene zbrojem ukupnih ocjena pojedinih ĉimbenika unutar odreĊene okoline. Maksimalno pozitivni uĉinak segmenta okoline je +100, a maksimalno negativni uĉinak -100. Pozitivan predznak govori o poticajnim uvjetima okoline – što je veći rezultat govori se o većoj povoljnosti, dok negativan rezultat govori o destimulirajućem utjecaju okoline. Ocjenjivanje svakog segmenta okoline prikazani su u slijedećoj tablici. Utjecaj Znaĉaj 1, 2, 3, 4, 5 Politiĉki Prikljuĉivanje EU Porezni sustav Efikasnost zakonodavstva Stabilnost politiĉke situacije -5, -4, -3, -2,-1, +1, +2, +3, +4, +5 +4 -2 -2 -3 Ekonomski Stopa nezaposlenosti Naklonost stranih investitora Utjecaj krize Visine kamatnih stopa -1 +5 1 -3 Socijalni Gostoljubivost Odljev „mozgova“ Depopulacija Inicijativa za vlastiti razvoj +4 -3 -2 +4 Tehnološki Dostupnost novih tehnologija Prometna infrastruktura Turistiĉki kapaciteti Obrazovna infrastruktura +3 +4 +4 +3 Segment 5 4 4 3 Podsuma 5 5 5 3 Podsuma 5 4 2 5 Podsuma 5 5 5 4 Podsuma Suma 69 Ukupn a ocjena +20 -8 -8 -9 -5 -5 +25 +5 -9 +16 +20 -12 -4 +20 +24 +15 +20 +20 +12 +67 +92 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Ukupna ocjena je da je okolina stimulirajuća s obzirom da postoje podruĉja na kojima je moguće dodatno djelovati u smislu još jaĉeg utjecaja na tehnološku okolinu. To je znak da treba više projekata usmjeriti ponajprije ulaganju u sektor gospodarstva, te na inovacije, nove tehnologije, povećanje brojnosti i kvalitete turistiĉkog kapaciteta, obrazovanje, a time i snaţniji razvoj turizma. Grad Dubrovnik, kao i većina gradova/općina u RH biljeţi pad broja stanovnika, te je stoga potrebno razvijati i provoditi mjere za smanjenje depopulacije. Znaĉi, pozitivne ocjene, odnosno snage, dobivene su za socijalnu, ekonomsku okolinu i tehnološku okolinu, dok su negativne ocjene odnosno prijetnje izraţene za politiĉku okolinu i, no meĊutim, po pitanju toga Grad Dubrovnik nema previše mogućnosti kako bi utjecao na promjenu istog pa se prema tome kvalificiraju kao destimulirajući segmenti okoline Grada Dubrovnika. Iz navedenih destimulirajućih segmenata okoline ipak se mogu izdvojiti podruĉja koja imaju veliki pozitivan znaĉaj i potencijal za razvoj Grada, a što se odnosi na ĉlanstvo Hrvatske u Europskoj Uniji i otvaranje novih trţišta i mogućnosti financiranja iz brojnih fondova EU. Isto tako, stvaranjem povoljnijih uvjeta za razvoj i financiranje poduzetništva, utjecalo bi se na povećanje zainteresiranosti stranih investitora, što isto tako predstavlja stimulirajući faktor razvoja gospodarstva Grada. TakoĊer, na podruĉju Grada stopa nezaposlenosti je relativno niska, no potrebno je pokušati što više utjecati na taj vid ekonomske okoline i to provoĊenjem mjera kojima bi se potaklo daljnje zapošljavanje, a time i preventivno djelovalo, a kako ne bi došlo do „odljeva“ mozgova, tj. kvalificirane i visokoobrazovane radne snage sa podruĉja Grada. 70 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 4.1.3. Analiza financijskih izvještaja Analiza financijskih izvještaja se temelji na podacima iz bilance i izvještaja o prihodima i rashodima. Postupci analiza financijskih izvještaja utemeljeni su u rašĉlanjivanju i usporeĊivanju. U kontekstu usporeĊivanja razmatraju se komparativni financijski izvještaji koji sluţe za provedbu horizontalne analize. Za provedbu vertikalne analize sluţe strukturni financijski izvještaji i oni se promatraju u kontekstu rašĉlanjivanja. Horizontalna analiza financijskih izvještaja prati promjene vrijednosti pozicija financijskih izvještaja tijekom više obraĉunskih razdoblja. Kroz horizontalnu analizu uoĉava se tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicija temeljnih financijskih izvještaja. Kljuĉna varijabla u horizontalnoj analizi prvenstveno je vrijeme, jer se usporedbom elemenata financijskih izvještaja, koji su iskazani u novĉanim jedinicama, izmeĊu dva ili više razdoblja donosi zakljuĉak o kretanju pojave kroz promatrano razdoblje, pri ĉemu je moguće utvrditi problematiĉna podruĉja poslovanja. Pokazatelj analize financijskih izvještaja predstavlja racionalni broj koji podrazumijeva stavljanje u odnos jedne ekonomske veliĉine s drugom ekonomskom veliĉinom. Pokazatelji analize financijskih izvještaja se raĉunaju kako bi se stvorila informacijska podloga za donošenje poslovnih odluka, te je ovdje naveden pokazatelj ekonomiĉnosti poslovanja. 71 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Horizontalna analiza financijskih izvještaja Prihodi Tablica 3. Ostvareni prihodi/primici Grada Dubrovnika za razdoblje 2010. - IX.2013. godine Redni broj 1 1. 2. 3. 4. 5. 6. Prihodi 2 Prihodi od poreza Pomoći iz inozemstva (darovnica) i od subjekata unutar općeg proraĉuna Prihodi od imovine Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi po posebnim propisima i naknada Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruţenih usluga i prihoda od donacija Kazne, upravne mjere i ostali prihodi Ukupni prihodi poslovanja Ostvareno za 2010. (kn) 3 129.268.555,00 Ostvareno za 2011. (kn) 4 122.215.889,00 Ostvareno za 2012. (kn) 5 137.494.716,00 Indeks (5/4) 6 112,5 Ostvareno za I. - IX.2013. (kn) 7 105.779.384,00 34.885.104,00 34.303.518,00 48.500.069,00 141,4 31.161.738,00 45.972.016,00 58.818.766,00 63.891.620,00 108,6 55.762.588,00 58.497.519,00 58.967.291,00 61.756.438,00 104,7 46.823.261,00 634.894,00 2.023.464,00 897.108,00 44,3 663.931,00 285.699,00 374.491,00 880.990,00 235,2 254.480,00 269.543.787,00 276.703.419,00 313.420.941,00 113,3 240.445.382,00 702.511,00 2.300.326,00 272.502,00 11,8 1.115.100,00 7. Prihodi od prodaje neproiz. dugotrajne imovine 8. Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 1.608.788,00 4.854.496,00 6.052.681,00 124,7 600.726,00 Ukupni prihodi od prodaje nefinancijske imovine 2.311.299,00 7.154.822,00 6.325.183,00 88,4 1.715.826,00 159.620,00 241.402,00 176.843,00 73,3 97.833,00 9. Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova Primici od zaduţivanja Ukupni primici od financijske imovine i zaduţivanja UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 10. 11.197.103,00 29.245.249,00 159.620,00 241.402,00 11.373.946,00 4.711,6 29.343.082,00 272.014.706,00 284.099.643,00 331.120.070,00 116,6 271.504.290,00 Izvor: Grad Dubrovnik 72 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Prihodi/primici u 2012. godini su ostvareni u iznosu od 331.120.070,00kn, što je za 47.020.427,00 kn ili 16,6% više u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednosno, najznaĉajniji udjel imaju prihodi od poreza u iznosu od 137.494.716,00kn ili 41,5%, prihodi od imovine u iznosu od 63.891.620,00 ili 19,3%, te prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknadama u iznosu od 61.756.438,00kn ili 18,7% ukupnih prihoda/primitaka. Grad Dubrovnik je u 2012. godini ostvario prihode/primitke i po osnovi pomoći u iznosu od 48.500.069,00 kn ili 14,6%, te zaduţivanja u iznosu od 11.197.103,00 ili 3,4% od ukupno ostvarenih prihoda/primitaka. Grafikon 3. Kretanje glavnih izvora prihoda/primitaka u proraĉunu Grada Dubrovnika 2010. 2012.godine, u kunama 160.000.000 140.000.000 Prihodi od poreza 120.000.000 Prihodi od pomoći 100.000.000 Prihodi od imovine 80.000.000 Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi 60.000.000 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 40.000.000 Primici od zaduţivanja 20.000.000 0 2010. 2011. 2012. Izvor: Grad Dubrovnik 73 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Rashodi Tablica 17. Ostvareni rashodi/izdaci Grada Dubrovnika za razdoblje 2010. - IX.2013. godine Redni broj Rashodi i izdaci Ostvareno za 2010. (kn) Ostvareno za 2011. (kn) Ostvareno za 2012. (kn) Indeks (6/5) Ostvareno za I. - IX.2013. (kn) 1 2 3 4 5 6 7 1. Rashodi za zaposlene 80.281.939,00 82.520.330,00 86.144.229,00 104,4 65.236.563,00 2. Materijalni rashodi 64.033.508,00 70.287.604,00 81.333.039,00 115,7 69.045.129,00 3. Financijski rashodi 2.074.174,00 2.980.527,00 3.752.703,00 125,9 1.390.388,00 4. Subvencije 20.088.158,00 19.251.964,00 25.698.509,00 133,5 20.337.160,00 5. Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proraĉuna 6.843.813,00 7.874.360,00 11.326.855,00 143,8 16.802.274,00 6. Naknade graĊanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 22.699.528,00 21.776.009,00 15.320.818,00 70,4 12.620.297,00 7. Ostali rashodi 45.835.193,00 48.924.783,00 53.783.861,00 109,9 42.640.123,00 241.856.313,00 253.615.577,00 277.360.014,00 109,4 228.071.934,00 27.687.474,00 23.087.842,00 36.060.927,00 156,2 12.373.448,00 68.574,00 128.270,00 224.596,00 175,1 5.677.762,00 5.981.566,00 1.603.885,00 6.411.672,00 399,8 4.417.416,00 11.467.160,00 11.356.770,00 17.237.193,00 151,8 8.666.596,00 4.611.588,00 9.619.222,00 16.609.292,00 172,7 28.050.035,00 22.060.314,00 22.579.877,00 40.258.157,00 178,3 41.134.047,00 Ukupni rashodi poslovanja Višak prihoda poslovanja (tekuća godina) Višak prihoda poslovanja - preneseni 8. Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 9. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 10. Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini Ukupni rashodi za nabavu nefinancijske imovine 74 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Manjak prihoda od nefinancijske imovine (tekuća godina) 11. Ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 19.749.015,00 15.425.055,00 33.932.974,00 220,0 39.418.221,00 8.038.383,00 7.807.863,00 8.048.733,00 103,1 6.153.104,00 Višak primitaka od financijske imovine (tekuća godina) Manjak primitaka od financijske imovine (tekuća godina) UKUPNO RASHODI/IZDACI Višak prihoda i primitaka (tek. godina) 3.325.213,00 23.189.978,00 7.878.763,00 7.566.461,00 271.955.010,00 284.003.317,00 325.666.904,00 114,7 59.696,00 96.326,00 5.453.166,00 5.661,2 Manjak prihoda i primitaka (tek. godina) Preneseni višak prihoda i primitaka Višak prihoda i primitaka raspoloţiv u sljedećem razdoblju 275.359.085,00 3.854.795,00 68.574,00 128.270,00 Izvor: Grad Dubrovnik 128.270,00 224.596,00 175,1 5.677.762,00 224.596,00 5.677.762,00 2.528,0 1.822.967,00 75 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Na temelju provedene analize Izvještaja o prihodima i primicima, rashodima i izdacima za razdoblje od 01. sijeĉnja do 31. prosinca 2012.godine utvrĊuje se da je Grad Dubrovnik na dan 31.12.2012. godine ostvario poslovni rezultat po sljedećim kategorijama, i to : - višak prihoda poslovanja u iznosu od 36.060.927,00 kn - manjak prihoda od nefinancijske imovine u iznosu od 33.932.974,00kn - višak primitaka od financijske imovine u iznosu od 3.325.213,00 kn - ukupan višak prihoda/primitaka u iznosu od 5.453.166,00 kn Ukupno ostvareni rashodi/izdaci u 2012. godini iznose 325.666.904,00 kn, što je za 41.663.587,00 kn ili 14,7% više u odnosu na prethodnu godinu. Višak prihoda/primitaka nad rashodima/izdacima tekuće godine iznosi 5.453.166,00 kn, a preneseni višak prihoda/primitaka iz prethodne godine 224.596,00 kn, temeljem ĉega dobivamo iznos 5.677.762,00 kn viška prihoda i primitaka raspoloţivih u sljedećem razdoblju. Proraĉunska sredstva su korištena za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, a vrijednosno najznaĉajniji rashodi/izdaci su ostvareni kroz rashode za zaposlene u iznosu od 86.144.229,00 ili 26,5%, zatim materijalne rashode u iznosu od 81.333.039,00 kn ili 24,9%, te ostale rashode u iznosu od 53.783.861,00 ili 16,5% ukupno ostvarenih rashoda/izdataka. Grafikon 2. Prikaz ukupno ostvarenih prihoda/primitaka i rashoda/izdataka u razdoblju od 2010. – 2012. 350.000.000 300.000.000 250.000.000 Prihodi/primici 200.000.000 150.000.000 Rashodi/izdaci 100.000.000 Višak prihoda i primitaka za pokriće u slijedećem razdoblju 50.000.000 0 2010. 2011. 2012. Izvor: Grad Dubrovnik 76 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Bilanca 2011. i 2012. godine Nefinancijska imovina se odnosi na vrijednost zemljišta, graĊevinskih objekata, postrojenja i opreme, prijevoznih sredstava, nefinancijske imovine te druge imovine. Financijska imovina se odnosi na novĉana sredstva, potraţivanja za prihode poslovanja (za komunalnu naknadu, komunalni doprinos, općinske poreze, potrošnju vode, grobnu naknadu, iznajmljivanje prostora i drugo), te na depozite, dionice i udjele u glavnici. Obveze se odnose na obveze za rashode poslovanja, obveze za nabavu nefinancijske imovine i obveze za primljene zajmove. Tablica 16. Vrijednost imovine, obveza i vlastitih izvora – usporedba 2011. i 2012.godine Redni broj 1 1. 2. 2.1. 2.2. Opis 2011. 2 Nefinancijska imovina Financijska imovina Novĉana sredstva Depoziti, jamĉevni polozi i potraţivanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo 2.3. Potraţivanja za dane zajmove 2.4. Vrijednosni papiri 2.5. Dionice i udjeli u glavnici Potraţivanja za prihode poslovanja Potraţivanja od prodaje 2.7. nefinancijske imovine Rashodi budućih razdoblja i 2.8. nedospjela naplata prihoda Ukupno imovina Obveze 3. Vlastiti izvori 4. Ukupno obveze i vlastiti izvori 2.6. 2012. Indeks 4/3 5 3 5.255.522.402 406.801.402 6.018.739 4 5.255.392.940 423.814.927 11.972.256 10.822.331 15.585.048 144,0 5.587.472 4.901.529 87,7 364.922 365.658 100,2 322.894.800 322.894.800 100,0 41.533.897 44.097.842 106,2 15.555.441 15.790.902 101,5 4.023.800 8.206.892 204,0 5.662.323.804 42.868.958 5.619.454.846 5.662.323.804 5.679.207.867 54.935.389 5.624.272.478 5.679.207.867 100,3 128,1 100,1 100,3 100,0 104,2 198,9 Izvor: Grad Dubrovnik 77 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Na koncu 2012. potraţivanja iznose 75.473.792,00 kn i ĉine 22,8% ostvarenih prihoda. U odnosu na prethodnu godinu su veća za 7.562.123,00 kn ili 11,1%, najvećim dijelom zbog povećanja potraţivanja za komunalnu naknadu, komunalni doprinos, spomeniĉku rentu i potraţivanja za prihode po posebnim propisima. Ostvarena potraţivanja se odnose na potraţivanja za prihode poslovanja u iznosu 44.097.842,00 kn, potraţivanja od prodaje nefinancijske imovine u iznosu 15.790.902,00 kn, te druga potraţivanja u iznosu 15.585.048,00 kn. Vrijednosno znaĉajnija dospjela potraţivanja se odnose na komunalnu naknadu 8.945.209,00 kn, zatezne kamate obraĉunate za nepravodobno plaćanje prihoda 8.354.608,00 kn, spomeniĉku rentu 5.762.536,00 kn, gradske poreze 4.781.937,00 kn, naknadu za ureĊenje voda (prihod trgovaĉkog društva za upravljanje vodama u vlasništvu Republike Hrvatske) 3.846.745,00 kn, zakup poslovnih prostora 3.662.281,00 kn, komunalni doprinos 3.272.241,00 kn, potraţivanja za prihode od prodaje zemljišta 1.457.680,00 kn, naknadu za korištenje javnih površina 1.126.692,00 kn i najam stanova 1.051.248,00 kn. Za naplatu dospjelih potraţivanja, Grad je tijekom godine duţnicima slao opomene, a za potraţivanja od komunalne naknade, komunalnog doprinosa, spomeniĉke rente, zakupa javnih površina, zakupa poslovnih prostora, najma stanova, gradskih poreza, naknade za ureĊenje voda, taxi koncesija, prodaje zemljišta, te kamata u ukupnom iznosu od 15.661.846,00 kn su pokrenuti postupci prisilne naplate ili je upisana zabiljeţba na nekretninama duţnika. S obzirom na visinu dospjelih potraţivanja, potrebno je i nadalje poduzimati sve zakonske mjere naplate kao bi se izbjegla zastara. Obveze u 2012. godini su ukupno iznosile 54.935.389,00 kn, što je 16,6% ostvarenih prihoda u 2012.godini. U odnosu na stanje koncem 2011., povećane su za 12.066.431,00 kn ili za 0,3%. Stanje obveza Grada Dubrovnika na dan 31.12.2012. godine je navedeno u nastavku, a bitno je za napomenuti kako Grad Dubrovnik nije imao većih poteškoća prilikom podmirivanja nastalih obveza u navedenoj godini. 78 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Tablica 4. Obveze Grada Dubrovnika na dan 31.12.2012. Opis Iznos ( kn) Obveze za zaposlene Obveze za materijalne rashode Obveze za financijske rashode Obveze za naknade graĊanima i kućanstvima Ostale tekuće obveze Obveze za nabavu nefinancijske imovine Obveze za kredite od kreditnih institucija u javnom sektoru Obveze za kredite od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora Ukupno obveze 2.703.111,00 3.428.652,00 76.717,00 456.763,00 1.461.546,00 7.105.130,00 11.197.103,00 28.506.367,00 54.935.389,00 Izvor: Grad Dubrovnik Pokazatelj analize financijskih izvještaja Ekonomiĉnost Grada Dubrovnika Pokazatelj ekonomiĉnosti izraĉunava se na temelju raĉuna godišnjeg izvještaja o prihodima/primicima i rashodima/izdacima, a mjeri odnos prihoda/primitaka i rashoda/izdataka i pokazuje koliko se prihoda/primitaka ostvari po jedinici rashoda/izdataka. Ukoliko je vrijednost manja od 1, pokazatelj je poslovanja s gubitkom. Ekonomiĉnost ukupnog poslovanja = Ukupni prihodi i primici/ukupni rashodi i izdaci Grada Dubrovnika 2012.godine = 331.120.070,00 / 325.666.904,00 = 1,02 S obzirom da je pokazatelj ekonomiĉnosti Grada Dubrovnika veći od jedan, navedeno je pokazatelj da je Grad u tekućoj godini poslovalo s dobitkom, a s obzirom na preneseni višak prihoda/primitaka iz proteklih godina, Grad posluje s proraĉunskim suficitom i to u iznosu od 5.677.762,00 kn. 79 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Vertikalna analiza financijskih izvještaja Tablica 5.Vertikalna analiza aktive bilance Grada Dubrovnika AKTIVA Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Ukupno 2011. godina 2012. godina % Indeks 2012./2011. % 5.255.522.402,00 92,8 5.255.392.940,00 92,5 100,0 406.801.402,00 7,2 423.814.927,00 7,5 104,2 5.662.323.804,00 100 5.679.207.867,00 100 100,3 Izvor: Grad Dubrovnik U 2011. godini dugotrajna imovina Grada sudjeluje sa 92,8%, dok kratkotrajna imovina sudjeluje sa 7,2% u ukupnoj imovini. U 2012. godini dugotrajna imovina u ukupnoj imovini sudjeluje u nešto manjem postotku u odnosu na 2011.godinu, tj. udio dugotrajne imovine u ukupnoj imovini iznosio je 92,5%. UsporeĊujući ova dva razdoblja kroz indekse, vidi se imalo smanjenje dugotrajne imovine u 2012. godini u odnosu na 2011., te povećanje kratkotrajne imovine za 4,2% Tablica 6.Vertikalna analiza pasive bilance Grada Dubrovnika PASIVA Obveze 2011. godina 2012. godina % Indeks 2012./2011. % 42.868.958,00 0,76 54.935.389,00 0, 97 128,1 Vlastiti izvori 5.619.454.846,00 99,24 5.624.272.478,00 99,03 100,1 Ukupno 5.662.323.804,00 100 5.679.207.867,00 100 100,3 Izvor: Grad Dubrovnik U 2011. godini udio obveza Grada Dubrovnika u ukupnoj pasivi iznosio je 0,76%, dok se u 2012. godini taj postotak povećao na 0,97%, zbog ĉega je i indeks usporedbe navedene dvije godine veći od 100, tj. iznosi 128,1. Što se tiĉe vlastitih izvora, njihov udio se u ukupnom iznosu pasive nije znaĉajno promijenio, vidljivo je povećanje u postotnom iznosu od 0,1%, a povećanje je vidljivo i u novĉanim vrijednostima navedenim za vlastite izvore i to za 4.817.632,00 kn. 80 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 5. OPĆI CILJEVI Na temelju provedene analize stanja/okruţenja Grad Dubrovnik definira opće ciljeve koji predstavljaju izjavu o tome što se namjerava postići u naredne tri godine, tj. odreĊuje se jasan smjer kretanja i djelovanja u navedenom vremenskom razdoblju, a njegova realizacija će pridonijeti ostvarenju postavljene vizije, ali i misije. Opći razvojni cilj u razdoblju 2014. – 2016. izveden je iz definirane vizije koja je pak izvedena iz razvojnih mogućnosti, ali i problema uoĉenih u dubrovaĉkom gospodarstvu, društvenim djelatnostima, prostornom ureĊenju i zaštiti okoliša te u institucijama razvojnog upravljanja, prije svega u samoj gradskoj upravi. Nakon rasprave o mogućnostima rješavanja uoĉenih razvojnih problema odreĊeni su i posebni razvojni ciljevi koji ukazuju na prioritete Opći cilj 1 Razvoj konkurentnog djelovanja i alokaciju gospodarstva resursa prilikom ostvarenja ciljeva. zadanih općih Opći ciljevi Grada Dubrovnika su izvedeni iz i u skladu su sa Razvojnom strategijom Dubrovaĉkoneretvanske ţupanije 2011.-2013., usmjereni su Opći cilj 2 UnaprjeĊenje infrastrukture Opći cilj 3 Oĉuvanje i odrţivo korištenje kulturne i prirodne baštine na gospodarski razvoj, unaprjeĊenje infrastrukture, Opći cilj 4 Razvoj društvene zajednice zaštitu okoliša, kao i na unaprjeĊenje kvalitete ţivota, ali su usmjereni i na zaštitu i oĉuvanje kulturne baštine, a u svrhu pozicioniranja Grada Dubrovnika kao europskog grada kulture. Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, zajedniĉko je bogatstvo ĉovjeĉanstva u svojoj raznolikosti i posebnosti, a njena zaštita jedan je od vaţnih ĉimbenika za prepoznavanje, definiranje i afirmaciju kulturnog identiteta. Grad Dubrovnik razvija mehanizme i uspostavlja mjere zaštite kulturne baštine s ciljem osiguranja njene odrţivosti što podrazumijeva identificiranje, dokumentiranje, istraţivanje, odrţavanje, zaštitu, korištenje kao i promicanje njenih vrijednosti. 81 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 6. POSEBNI CILJEVI Na temelju postavljenog općeg cilja, proizlaze posebni ciljevi koji ukazuju na prioritete prilikom alokacije resursa. Posebni ciljevi predstavljaju oĉekivane rezultate, odnosno ţeljene promjene koje su posljedica niza specifiĉnih aktivnosti usmjerenih postizanju općih ciljeva. Kao prvi korak konkretizacije i ostvarenja vizije predloţena su 4 opća cilja. Strateški ciljevi razvoja Grada su konzistentan i saţet opis namjeravanih ishoda razvoja, jasno izraţenih i mjerljivih, a vremenski su povezani s razdobljem trajanja strateškog plana. Kvaliteta strateških ciljeva ovisi o tome koliko oni odraţavaju trendove i procese u Gradu i široj regiji. Strateški ciljevi doprinose ostvarenju vizije, a temelje se na osnovnoj analizi i SWOT analizi. Svaki opći cilj ima odreĊeni broj posebnih ciljeva koji će u sinergiji doprinijeti ostvarenju definiranog općeg cilja, a ostvarenjem općih ciljeva doseći će se zacrtana vizija. Nadalje, svaki posebni cilj ima definirane pripadajuće aktivnosti, odnosno naĉine ostvarenja ĉijim će se ostvarenjem uspješno provesti odreĊena strategija odnosno strateški plan. U nastavku su dane tabele sa definiranim općim, te pripadajućim posebnim ciljevima, kao i njihovim opisima. 82 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Posebni cilj 1.3. Poticanje razvoja tradicijskih obrta Radi odrţavanja kontinuiteta razvoja i unaprjeĎenja obrtništva, prije svega tradicijskog obrtništva, Grad Dubrovnik i dalje daje potporu kroz financiranje obrtništva potporama u obliku subvencija kamata na poduzetničke kredite, što će rezultirati brojem odobrenih potpora u Gradu Dubrovniku u svrhu ostvarenja prethodno navedenog. Posebni cilj 1.4. Poticanje poljoprivrede i ribarstva Posebni cilj 1.2. UnaprjeĎenje turizma Posebni cilj 1.1. Poticanje razvoja gospodarstva i poduzetništva Opći cilj 1 Razvoj konkurentnog gospodarstva „Gospodarski kapaciteti a time i ukupna gospodarska aktivnost su neravnomjerno rasporeĎeni na području Dubrovačko-neretvanske ţupanije. Glavna središta rada su gradovi Ţupanije, s posebnim naglaskom na Gradu Dubrovniku u kojem je evidentirano oko 46% aktivnog stanovništva Ţupanije i koji raspolaţe sa 25% ukupnih smještajnih kapaciteta Ţupanije. Osnovna karakteristika gospodarstva Ţupanije, a time i samog Grada Dubrovnika je da u njoj prevladavaju tercijarne djelatnosti, a zastupljenost primarnog i sekundarnog sektora je znatno manja. Cjelokupno gospodarstvo najviše je orijentirano na ugostiteljstvo i turizam, te na morsko brodarstvo. Mikroregija neretvanskog kraja je preteţno usmjerena prema djelatnosti trgovine, prometa i veza, centri dubrovačke mikroregije imaju preteţitu orijentaciju na ugostiteljstvo i turizam a usmjerenost ka industriji tj. poljoprivredi, ribarstvu te prometu i vezama pokazuju centri otoka Korčule.“11 Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva obuhvaća nastavak i poboljšanje dosadašnjih aktivnosti iz područja financiranja poduzetništva, te osmišljavanje novih modela financiranja gospodarskih projekata uz aktivno sudjelovanje Grada sa Dubrovačko-neretvanskom ţupanijom te kroz praćenje odobrenih projekata, s krajnjim ciljem olakšanog poslovanja poduzetnika kroz prevladavanje oteţanih trţišnih uvjeta u području financiranja. Prirodne datosti prostora ukazuju na velike razvojne mogućnosti turizma. Pravilnim razvijanjem i upravljanjem turizmom na odrţivi način, mogu se izbjeći problemi s prometom, očuvanjem okoliša i oteţavanjem lokalnog ţivota. Turizam kroz ljudsku aktivnost poduzetništva nudi brojne pogodnosti, meĎu kojima su poboljšanje sadašnjeg nivoa razvijenosti, povećanje zaposlenosti, pokretanje novih turističkih sadrţaja, produţivanje turističke sezone. Odrţivi razvoj odnosno povećanje ekonomskih koristi, strateški je cilj razvoja turizma. Taj će cilj ravnomjerno osigurati da čitavo okruţenje (prirodno, kulturno i povijesno) bude netaknuto i povećano. Svrha ostvarenja posebnog cilja je kontinuirano ulaganje u razvoj turizma, odnosno u poboljšanje turističke ponude na području Grada Dubrovnika. Tijekom 2014. Godine Grad Dubrovnik će u okviru ovog cilja, a sve u skladu s proračunskim mogućnostima, izdvojiti sredstva koja će se izravno ili putem Turističke zajednice Grada Dubrovnika realizirati kroz razne mjere čiji je cilj utjecati na obogaćivanje turističke ponude, odnosno osmišljavanje i realiziranje novih aktivnosti i projekata kako bi se unaprijedili različiti vidovi turizma na području Grada Dubrovnika, a što bi u konačnici utjecalo i na produljenje turističke sezone. „Grad Dubrovnik ima značajne mogućnosti razvoja poljoprivrede. Široki mozaik tipova tala, mikroklime, te zemljopisni smještaj, daje mogućnost uzgoja svih vrsta poljoprivrednih biljaka kao nigdje u Hrvatskoj. Na prostoru Ţupanije, pa tako i samog Grada, uzgajaju se najosjetljivije vrste voćaka kao što su agrumi, povrće i cvijeće na otvorenim površinama, vinova loza s vrhunskim bijelim i crnim vinima zaštićenog podrijetla, masline koje izdrţavaju višemjesečne ljetne suše, te posebno ribe i školjkaše.“ 12 Kako bi se nastavio tradicijski kontinuitet na području Grada i Ţupanije, Grad će i dalje subvencionirati poljoprivrednike na području Grada Dubrovnika, a kako bi ih se potaknulo na sadnju i proizvodnju raznih poljoprivrednih kultura, te u konačnici djelovalo na razvoj poljoprivredne djelatnosti na području Grada. 11 12 http://www.edubrovnik.org/gospodarstvo.php http://www.edubrovnik.org/gospodarstvo.php 83 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Posebni cilj 2.1. UnaprjeĎenje prometne infrastrukture UnaprjeĎenjem prometne infrastrukture Grada, osigurat će se uvjeti za kvalitetniji i sigurniji ţivot graĎana, ali i stvoriti osnovica za daljnji razvoj turizma. Provedbom navedenog posebnog cilja se stvaraju preduvjeti za razvoj turizma, odnosno gospodarski razvoj Grada Dubrovnika koji neće biti moguć ako ne doĎe do unaprjeĎenja i dogradnje postojećeg prometnog sustava. Kvalitetan prometni sustav preduvjet je gospodarskog razvoja samog Grada, ali jednako tako i ţupanije. Glavne odrednice za realizaciju navedenog su vezane za brojne segmente razvoja i unaprjeĎenja prometne infrastrukture, a odnose se na izgradnju i rekonstrukciju cesta. Posebni cilj 2.2. UnaprjeĎenje vodnog gospodarstva Osnovna svrha definiranog posebnog cilja je omogućiti stanovništvu na području Grada jednaku kvalitetu opskrbe pitkom vodom, te nadalje sačuvati vode koje su još čiste kako bi se smanjila mogućnost ugroţavanja ili onečišćavanja vode za piće na postojećim i planiranim izvorištima te samim time, odnosno zaustaviti trend pogoršavanja kakvoće podzemnih, površinskih voda i mora ondje gdje je teţe narušena i postupno mjerama zaštite osigurati propisanu vrstu vode. Posebni cilj 2.3. UnaprjeĎenje javnih površina kroz ulaganja u infrastrukturu Kvaliteta ţivota stanovništva na području Grada Dubrovnika ovisi i o kvaliteti okoliša, pa je zbog toga potrebno konstantno razvijati i unaprjeĎivati sustavni pristup ulaganja u komunalnu infrastrukturu uzimajući u obzir brigu u zaštitu okoliša na području Grada, pa će se u narednom razdoblju znatna sredstva uloţiti u izgradnju javne rasvjete na različitim lokacijama kao i ulaganje u izgradnju oborinskog sustava na području Grada; slivna područja Batala, Šipčine, Ploče, Gruţ, Lapad i Boninovo, takoĎer je vrlo bitno odrţavanje javnih površina koje se posebno odnosi na odrţavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova i javnih prometnih površina, te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje kad se ti dijelovi ne odrţavaju kao javne ceste po posebnom zakonu za što se svake godine izdvajaju proračunska sredstva i čije su aktivnosti detaljno opisane u Programu odrţavanja komunalne infrastrukture. Time će se omogućiti zdravija i kvalitetnija ţivotna sredina lokalnog stanovništva. Svrha programa vezanih uz ovaj posebni cilj je unaprijediti kvalitetu komunalnog ureĎenja kroz proširenje mreţe javne rasvjete, čime se stvaraju preduvjeti za osiguranje kvalitetnog gospodarskog razvoja. Isto tako izgradnjom se treba omogućiti ujednačavanje komunalnog standarda po pojedinim naseljima i dijelovima naselja. U skladu sa programom gradnje objekata i ureĎaja komunalne infrastrukture za 2014.g, kao i planiranim sredstvima komunalnog doprinosa, te proračunskih sredstava planira se ulagati u objekte i ureĎaje za rasvjetu javnih površina, kao i stvaranje preduvjeta za njihovo funkcioniranje. Posebni cilj 2.4. Zaštita okoliša Opći cilj 2 UnaprjeĊenje infrastrukture Posebni cilj se odnosi na zaštitu krških sustava, kao i na sanaciju legalnih i ilegalnih odlagališta otpada. Ovaj cilj obuhvaća izradu Katastra zelenila, Programa zaštite okoliša, Plana gospodarenja otpadom itd. što će rezultirati povećanjem zaštite prirodnih resursa te njihovom zaštitom i odrţivim korištenjem. Krajnji rezultat ovog posebnog cilja je uspostavljen sustav zaštite okoliša sukladno propisima RH i europskim zakonima 84 Posebni cilj 3.3. Povećanje kapaciteta za kulturne sadrţaje Posebni cilj 3.2. Ulaganja u prirodnu/kulturnu baštinu Posebni cilj 3.1. UnaprjeĎenje kulturnih ustanova STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Opći cilj 3 Oĉuvanje i odrţivo korištenje kulturne i prirodne baštine Posebnim ciljem će se povećati gospodarsko korištenje razvojnog potencijala kulturne baštine na načelima odrţivosti uz podizanje svijesti korisnika o značaju kulture za Grad Dubrovnik i njegov razvoj. Realizacijom posebnog cilja će se unaprijediti zaštita i očuvanje kulturne baštine u Gradu Dubrovniku koja ima značajan kulturni, turistički i gospodarski potencijal, uz istodobno poticanje i povećanje gospodarskog korištenja različitim oblicima i načinima. Grad Dubrovnik razvija mehanizme i uspostavlja mjere zaštite kulturne baštine s ciljem osiguranja njene odrţivosti što podrazumijeva identificiranje, dokumentiranje, istraţivanje, odrţavanje, zaštitu, korištenje kao i promicanje njenih vrijednosti. Aktivnosti za ostvarenje ovog posebnog cilja i za koje Grad Dubrovnik osigurava financijska sredstva su redovna djelatnost ustanova u kulturi kojima je Grad Dubrovnik osnivač, programi kulturnih akcija i manifestacija od značaja za Grad Dubrovnik, podupiranje velikog broja aktivnih udruga civilnog društva, programi meĎunarodne kulturne suradnje, poticanje pojedinaca, društava i drugih organizacija kulture na kreativno stvaralaštvo u glazbenoj i glazbeno-scenskoj, likovnoj i muzejsko - galerijskoj, knjiţnično-izdavačkoj, filmskoj djelatnosti, kinematografiji i novim medijskim kulturama, kao i u programima zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Ostvarenje ovog posebnog cilja omogućit će zadovoljavanje kulturnih potreba graĎana Dubrovnika, obogaćivanje kulturnoga ţivota i podizanje kulturne ponude Grada kao i poboljšanje materijalnih uvjeta za razvoj kulture. Planirane aktivnosti, vezane uz ovaj posebni cilj, dovest će do bolje očuvanih prirodnih te kulturnopovijesnih vrijednosti prostora, nadalje će dovesti do odrţivog korištenja kulturno-povijesnih i prirodnih resursa te u samoj konačnici, do još jačeg gospodarskog razvoja Grada Dubrovnika, odnosno Dubrovačko-neretvanske ţupanije. Ulaganja u kulturno-povijesnu, te prirodnu baštinu imaju višestruko značenje za sveukupni razvoj Grada Dubrovnika jer se uz vrednovanje prostora povećava i gospodarsko korištenje resursa. Gospodarski i društveni razvoj Grada mora se temeljiti na kvalitetnom upravljanju kulturno-povijesnim i prirodnim resursima pod odreĎenim uvjetima. Kvalitetnim upravljanjem osigurava se dugoročno korištenje kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti i resursa koje Grad ima, te se istovremeno jača identitet Grada. Grad Dubrovnik obiluje kulturno-povijesnim i prirodnim vrijednostima koje predstavljaju nacionalnu baštinu, te se moraju štititi jer predstavljaju, kao što je već navedeno, identitet Grada, te se koriste za razvoj, odnosno unaprjeĎenje različitih oblika turizma i promocije Grada. Kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu povezuje zajednička prezentacija kroz turizam, jer je turizam kanal kroz koji se promovira baština. Neophodno je da se identitet zasniva na očuvanju kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti te osmišljavanju novih sadrţaja i atrakcija jer će samo turistički valorizirane kulturnopovijesne i prirodne vrijednosti biti odrednica dugoročnog razvoja Grada Dubrovnika. Dubrovniku nedostaju primjereni zatvoreni prostori za kulturne namjene te je potrebno stalno traţiti mogućnosti za otvaranje takvih prostora koji bi bili dostupni javnosti s različitim kulturnim programima. S tim ciljem Grad Dubrovnik uzima u dugoročni zakup poslovne prostore u vlasništvu Dubrovačke biskupije u sklopu Samostana sv.Klare koji obuhvaćaju modernu kino dvoranu Visia i dvije predulazne dvorane na I. katu zgrade, ukupne površine cca 512,40 m2. 85 Posebni cilj 4.2. UnaprjeĎenje sustava obrazovanja Posebni cilj 4.1. UnaprjeĎenje kvalitete ţivota STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Opći cilj 4 Društveni razvoj zajednice Posebni cilj obuhvaća razne vidove djelovanja socijalne politike Grada Dubrovnika, koja obuhvaća pruţanje raznih oblika socijalne skrbi socijalno najugroţenijim kategorijama graĎana i poboljšanje ţivotnog standarda korisnicima drţavne socijalne skrbi, samcima i obiteljima u stanju rizika, osobama s invaliditetom i osobama, umirovljenicima s niskim mirovinama. Sukladno posebnom cilju strateškog plana donesene su i Mjere Socijalnog programa za 2014. zadrţat će sve dosadašnje mjere i oblike socijalne skrbi kao i uvesti nove. Iz ovog posebnog cilja proizlazi i Socijalni program Grada Dubrovnika koji je cjelovit sustav mjera i aktivnosti usmjerenih općem poboljšanju uvjeta ţivota svih graĎana, a osobito najsiromašnijih i socijalno isključenih graĎana. Socijalni program je socijalna investicija koja će uroditi pozitivnim trendovima koji će biti prepoznatljivi graĎanima. Nadleţni gradski odjeli navedeni kao nositelji pojedinih mjera u Programu provodit će zadane aktivnosti sukladno svojim nadleţnostima te će ih uvrstiti u svoje godišnje planove i za svaku godinu osigurati sredstva za njihovu provedbu. Grad Dubrovnik se obvezuje da će dio mjera iz Programa usmjeriti na korištenje sredstava iz programa EU, osobito Europskog socijalnog fonda. Pri provedbi mjera iz Programa vodit će se računa o stvarnim ţivotnim uvjetima i potrebama graĎana, materijalnim, stručnim i organizacijskim mogućnostima Grada Dubrovnika, te o praktičnim i teoretskim suvremenim dostignućima u socijalnoj politici. Socijalna politika Grada Dubrovnika usmjerena je ka prevladavanju ţivotnih rizika, ujednačavanje ţivotnih šansi i podizanje općeg blagostanja graĎana. Temeljni načini intervencija socijalne politike su novčana ili naturalna davanja, usluge i socijalni servisi ureĎeni odgovarajućom pravnom regulativom. Suština je provoĎenja mjera socijalne politike ostvarivanje socijalnih prava graĎana i sudjelovanje u svim materijalnim i socijalnim tečevinama društva s naglaskom na pomoć socijalno isključenim graĎanima. Ključna novost u mjerama za 2014. je proširenje projekta Dodatak na mirovinu umirovljenicima. Naime, dosad su pravo na mjesečni mirovinski dodatak od 200,00 kuna ostvarivali svi umirovljenici s područja Grada Dubrovnika koji primaju mirovinu manju od 1.800,00 kuna. U Proračunu za 2014. godinu osigurava se dodatnih 1.000.000,00 kuna. UnaprjeĎenje sustava socijalne i zdravstvene podrazumijeva zaštitu za svakog korisnika i društva u cjelini. Zajednički nazivnik aktivnosti koje će se provoditi kako bi se ovaj cilj ostvario, radi poboljšanja kvalitete ţivota graĎana Grada Dubrovnika, je izmeĎu ostalog razvoj, unaprjeĎenje i poboljšanje socijalne i zdravstvene skrbi. Grad Dubrovnik iznimno doprinosi sustavu cjeloţivotnog učenja, odnosno obrazovanja, te potiče stvaralaštvo i inovativnost kroz tzv. „dubrovački model školovanja“ koji podrazumijeva provoĎenje projekta "Mensa - NTC sustava učenja" te na taj način omogućava sveobuhvatno obrazovanje od vrtića do sveučilišta. Već dugi niz godina, Grad Dubrovnik, osigurava sredstva za stipendiranje i kreditiranje učenika. Obrazovanje ima jako vaţnu ulogu u gospodarskom, ali i društvenom razvoju. Ovim posebnim ciljem nastoje se pruţiti sve veće mogućnosti za djecu, te razviti suvremeni uvjeti rada u obrazovnim ustanovama. Predškolski odgoj ostvaruje se u skladu s razvojnim osobinama i potrebama djece te socijalnim, kulturnim, vjerskim i drugim potrebama obitelji. Organizira se i provodi na način kojim se doprinosi očuvanju tjelesnog i mentalnog zdravlja djeteta i poticanju cjelovitog razvoja svih djetetovih funkcija, sposobnosti i mogućnosti sukladno znanstvenim spoznajama, zakonitostima djetetovog razvoja i njegovim stvarnim mogućnostima. Predškolske ustanove čiji je osnivač i vlasnik Grad Dubrovnik sastavni su dio cjelovitog sustava odgoja i obrazovanja. Djelatnost osnovnog školstva od posebnog je društvenog interesa i obuhvaća odgoj i obvezno obrazovanje sa svrhom da učeniku omogući stjecanje znanja, umijeća, stavova i navika potrebnih za ţivot i rad te daljnje školovanje. Jedan od temeljnih ciljeva osnovnoškolskog obrazovanja je osiguranje uvjeta za intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj djeteta u skladu s njegovim sposobnostima i sklonostima. Temelji se na načelu jednakosti obrazovnih šansi za sve učenike te na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Iz svega navedenoga moţe se zaključiti da Grad u velikoj mjeri ulaţe u sustav obrazovanja, te vodi cjelovitu skrb o svim dionicima navedenog sustava kroz ulaganja u ljudske resurse ali i infrastrukturu. 86 Glavne zadaće ovog posebnog cilja su ulaganja u razvoj mladih športaša, stručni rad u športu, očuvanje postojeće vrhunske športske kvalitete, ulaganja u razvoj kvalitetnih i tradicionalnih dubrovačkih športova, poticanje uključivanja u šport što većeg broja djece i mladeţi te graĎana. Razvoj sportsko-rekreativnih sadrţaja usmjeren je na osiguranje kvalitetnih uvjeta za bavljenje športom i rekreacijom stanovništva, odnosno sportaša, ali i turista, svrha posebnog cilja se očituje u tome da se športom i rekreacijom u slobodno vrijeme, pridonosi zdravlju stanovništva. Svrha ostvarenja navedenog posebnog cilja je podizanje i proširenje tjelesno-zdravstvene sposobnosti što većeg broja stanovnika, pogotovo mladih i to kroz bavljenje svim dostupnim oblicima športa, školskim, amaterskim, pomaganje darovitih pojedinaca i kvalitetnih klubova u napredovanju do vrha profesionalnog športa. Sport se temelji na načelu dragovoljnosti i mora biti jednako dostupan svima bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju, vjeru, nacionalnost, društveni poloţaj, političko ili drugo uvjerenje. U Republici Hrvatskoj razvoj sporta potiče se izgradnjom i odrţavanjem sportskih graĎevina, školovanjem i usavršavanjem stručnog kadra, znanstvenim projektima u području sporta, gospodarskim mjerama, stimuliranjem partnerstva vladinih i nevladinih organizacija u sportu te privatnog poduzetništva i financiranjem sporta sredstvima drţave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovaj cilj podrazumijeva je podizanje nivoa spremnosti civilne zaštite kako bi ista mogla pravovremeno i učinkovito reagirati u slučaju velikih prirodnih katastrofa i većih nesreća na području grada Dubrovnika, u smislu unaprjeĎenja vatrogastva se odnosi na profesionalno vatrogastvo čija je svrha podizanje razine spremnosti gradskog vatrogastva (Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci), kako bi isti pravovremeno i učinkovito reagirali u slučaju velikih poţara i ostalih nesreća u kojima profesionalno vatrogastvo prvo reagira u sustavu zaštite i spašavanja, te na dobrovoljno vatrogastvo koje podrazumijeva podizanje razine spremnosti gradskog vatrogastva tj. dijelova vatrogasne zajednice Grada Dubrovnika kako bi isti mogli pravovremeno i učinkovito reagirati kod poţara na području Grada Dubrovnika, a pogotovo na rubnim područjima Grada i Elafitskim otocima gdje djeluju dobrovoljna vatrogasna društva i prva reagiraju u slučaju poţara. Upravljanje razvojem Grada se očituje kroz proces prostornog planiranja, ali i projektima od velikog značaja za razvoj Grada poput projekata energetske učinkovitosti. Grad Dubrovnik je administrativno središte Ţupanije i prilikom prostornog planiranja prati njene razvojne odrednice, temeljene na obzirnom turističkom razvoju, poljoprivredi i ribarstvu te pratećim usluţnim djelatnostima. U cilju zaštite i racionalnijeg korištenja prostora Grad Dubrovnik definiranjem namjene i korištenja površina temeljno razgraničava prostor Grada na područja preteţito namijenjenih izgradnji (graĎevinska područja) i ne-graĎevinska područja (samo iznimno gradiva). Ovime se naglašava razlika izmeĎu preteţito izgraĎenih prostora namijenjenih potrebama rasta i razvoja stanovništva i gospodarstva od prostora koje se štiti i odrţava zbog vrijednih resursa prirodne sredine (šume, poljoprivredno zemljište, prostori posebnih prirodnih vrijednosti namijenjenih rekreaciji itd.) i ukupne ekološke ravnoteţe. Osim toga i jedno i drugo područje dopušta uspostavu prostornih koridora namijenjenih tehničkoj infrastrukturi (promet, elektroopskrba, vodoopskrba, telekomunikacije). Posebni cilj 4.5. Upravljanje razvojem Posebni cilj 4.4. UnaprjeĎenje sustava civilne zaštite i vatrogastva Posebni cilj 4.3. Razvoj sportsko-rekreativnih sadrţaja STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 87 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 7. NAĈINI OSTVARENJA I POKAZATELJI USPJEŠNOSTI Naĉini ostvarenja predstavljaju aktivnosti, odnosno korake koje je potrebno poduzeti kako bi se posebni cilj ostvario, a ostvarenjem posebnog cilja doprinijelo ostvarenju općeg cilja pa tako i pribliţilo ostvarenju uspostavljane vizije. Na razini svakog posebnog cilja i njegovih naĉina ostvarenja uspostavljaju se pokazatelji uspješnosti. Pokazatelje uspješnosti dijelimo na pokazatelje rezultata (output) i pokazatelje uĉinka (outcome). Na razini naĉina ostvarenja definiraju se mjerljivi i specifiĉni pokazatelji rezultata (output), dok se za posebne ciljeve, jednako tako, definiraju pokazatelji uĉinka (outcome), koji nam pokazuju kakav će uĉinak imati ostvarenje posebnog cilja. Pokazatelji uspješnosti vrlo su bitni u strateškom planiranju, jer se putem njih odreĊuju ciljane vrijednosti koje Grad ţeli doseći u sljedeće tri godine. TakoĊer olakšavaju praćenje i vrednovanje provedbe realizacije strateškog plana. Nakon što su definirani opći i posebni ciljevi, te njihovi naĉini ostvarenja, kako što je već navedeno, za svaki pojedini naĉin ostvarenja, ali i posebni cilj neophodno je, kako bi se osigurao uĉinkovit sustava praćenja i evaluacije provedbe istih, definirati mjerljive pokazatelje rezultata. Pokazatelji rezultata ukazuju na ţeljene promjene kroz trogodišnje razdoblje, te su isti dane u sljedećim tabelama. 88 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. NAČINI OSTVARENJA/AKTIVNOSTI Opći cilj 1 Razvoj konkurentnog gospodarstva Posebni cilj 1.1. Poticanje razvoja gospodarstva i poduzetništva 1.1.1. Ulaganja u poslovne prostore Ulaganja u poslovne prostore Grada Dubrovnika odnosi se na realizaciju kapitalnog projekta Mjesna samouprava GruţNarodna knjiţnica Gruţ, sukladno Odluci Gradskog vijeća Grada Dubrovnika od 8. lipnja 2004. godine. Rok otplate kredita je 10 godina. Cilj ove aktivnosti je povećanje fonda poslovnih prostora u vlasništvu Grada Dubrovnika, i ulaganje u njihovo konstruktivno ureĎenje i privoĎenje namjeni. U aktivnost je uključena kupnja poslovne zgrade, radi realizacije kapitalnog projekta Mjesna samouprava Gruţ-Narodna knjiţnica Gruţ. Sredstva planirana u okviru ovog projekta planiraju se za ulaganja u poslovne prostore, te za servisiranje kredita uzetog za realizaciju kapitalnog projekta Mjesna samouprava Gruţ-Narodna knjiţnica Gruţ. 1.1.2. Osojnik-tehničko tehnološki blok Površina gradske parcele na Osojniku je 89.931 kvadrata a Gradsko vijeće je siječnja 2010.odredilo privremene lokacije za odlaganja graĎevinskog šuta a travnja 2012. i lokacije za odlaganje viška iskopa mineralne Posebni cilj 1.2. Unaprjeđenje turizma 1.2.1. Revelin Aktivnost uključuje gospodarenje tvrĎavom Revelin, redovno tekuće i investicijsko odrţavanje, uredno praćenje i plaćanje financijskih obveza. 1.2.2. Vila Čingrija Način ostvarenja podrazumijeva kupnju Vile Čingrije temeljem prava prvokupa, te upis prava vlasništva Grada Dubrovnika nad nekretninom. Sredstva planirana u ovom projektu planiraju se utrošiti za realizaciju navedenog cilja. 1.2.3. Uređenje vrta ljetnikovca Gučetić Aktivnost je usmjerena na ureĎenje i raščišćavanje okoliša i vrta ljetnikovca, kao i kupnju zemljišta oko ljetnikovaca, te nadalje ureĎenje vrta ljetnikovca s ciljem pribliţavanja prostora graĎanima, te ujedno omogućavanje povremenih priredbi i kino projekcija unutar vrta ljetnikovca. 1.2.4. Razvoj ruralnog turizma Uz razvoj ruralnog turizma se veţe projekt InTourAct, koji obuhvaća povezivanje gradskih i prigradskih sredina na turističkom planu kako bi se stvorile funkcionalne turističke regije i uz jači razvoj gradova, potaknuo odrţivi gospodarski razvoj često zanemarenih prigradskih područja. Nositelj projekta InTourAct Dubrovačka razvojna agencija (DURA). Grad Dubrovnik sufinancira Posebni cilj 1.3. Posebni cilj 1.4. Poticanje poljoprivrede i Poticanje razvoja tradicijskih obrta ribarstva 1.3.1. Potpore tradicijskim obrtima 1.4.1. Subvencije Poticanje poljoprivrede i ribarstva Potpore tradicijskim obrtnicima se odnosit će se na subvencije za odnose na davanje potpora 35 obrtnika otkup rogača, razvoj maslinarstva i kupnja sadnica voćaka i maslina po 2.000,00 kn kroz 6 mjeseci. domaćinstvima u Gornjim selima Dubrovačkog primorja, na Osojniku, na Bosanci i po otocima, uz potpore za razvoj poljodjelstva. 89 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. sirovine. To je upravo lokacija na Osojniku dok ostale odreĎene lokacije nisu gradsko vlasništvo iako se koriste kao privremena odlagalište graĎevinskog otpada, a početak radova na servisnoj zoni očekuje 2015. godine, kada će se rješavati i nuţna infrastruktura 1.1.3. Subvencije Subvencije, kao mjera potpore razvoja gospodarstva i poduzetništva se odnose na poticanje trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog, te na subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru razvoj OPG-a na ruralnim područjima Grada Dubrovnika. 1.2.5. Poboljšanje turističke ponude grada Način ostvarenja se odnosi na sufinanciranje ljetnih programa u Gradu: Festival vina i gastronomije, Dubrovačka trpeza, doček Nove godine, kontrola akustike gradskih prostora, Dubrovnik karneval fest, Zlatna palma, KUD Osojnik, Noći Uvale, Gruţa, Ploča, Batale, Zam³, itd. 1.2.6. Poticaji za produljenje turističke sezone Način ostvarenja se odnosi na sredstva boravišne pristojbe ( 30%), te je obveza Grada vratiti ih TZ Dubrovnik za financiranje zajedničkih programa Grada i TZ tijekom 2014. g., kao što su: aktivnosti na poticanju uvoĎenja novih zračnih linija s europskih trţišta i sudjelovanje u promotivno/prodajnim kampanjama avio prijevoznika. 1.2.7. Poticaj razvoja turizma Poticaji razvoja turizma se prije svega odnose na poticaje u privatnom smještaju za izradu brošura za DQPS, sufinanciranje promidţbenih aktivnosti te osnivanje i rad Agencije za privatni smještaj. Potrebno je naglasiti da se način ostvarenja ponajprije odnosi na edukaciju privatnih iznajmljivača, te inicijalna sredstva za ponovno ureĎenje. Nadalje, poticaji vezani uz razvoj turizma, koji se kontinuirano osiguravaju putem financijskih sredstava u proračunu Grada Dubrovnika, odnose se na razvoj kongresnog, te razvoj turizma u privatnom smještaju, kao i organizacija destinacijskog menagementa, koji će 90 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. se ostvariti kroz pomoći, seoskim domaćinstvima, u pruţanju turističkih usluga kroz sredstva boravišne pristojbe (povrat 30 %) i s njima će sufinancirati skupovi i kongresi u Dubrovniku tijekom 2014.g. temeljem zajedničkog programa, poticaji u privatnom smještaju se odnose na izradu brošura za DQPS, sufinanciranje promidţbenih aktivnosti i osnivanje i rad Agencije za privatni smještaj, te inicijalna sredstva za ponovno uvoĎenje Destinacijskog managementa. 91 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 1 Razvoj konkurentnog gospodarstva Posebni cilj 1.1. Poticanje razvoja gospodarstva i poduzetništva Naĉini ostvarenja Pokazatelj rezultata (output) 1.1.1. Ulaganja u poslovne prostore 1.1.1.1. Broj poslovnih prostora 1.1.2. Osojnik-tehniĉko tehnološki blok 1.1.2.1. Završetak radova 1.1.3. Subvencije 1.1.3.1. Broj danih subvencija Definicija Broj novih poslovnih prostora u vlasništvu Grada Završetak predviĊenih aktivnosti na lokaciji Osojnik-tehniĉko tehnološki blok Subvencije, kao mjera potpore razvoja gospodarstva i poduzetništva Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Upravni odjel za gospodarenje nekretninama 5 5 5 50 Grad Dubrovnik 100 - - Broj 10 Upravni odjel za poduzetništvo, turizam i more 10 15 20 Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) 10 Upravni odjel za poduzetništvo, turizam i more 10 15 20 Jedinica Polazna vrijednost Broj % POKAZATELJ UĈINKA (OUTCOME) Pokazatelj uĉinka (outcome) Povećanje broja poslovnih subjekata Definicija Realizacijom i provedbom aktivnosti omogućava se povećanje broja poslovnih subjekata Broj (kumulativ) 92 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 1 Razvoj konkurentnog gospodarstva Posebni cilj 1.2. UnaprjeĊenje turizma Naĉini ostvarenja 1.2.1. Revelin Pokazatelj rezultata (output) 1.2.1.1. Podmirene obveze Definicija Jedinica Polazna vrijednost Uredno podmirene obveze % 100 - 1.2.2. Vila Ĉingrija 1.2.2.1. Kupnja zgrade Definira se vrijeme realizacije kupnje navedene zgrade Opis 1.2.3. UreĊenje vrta ljetnikovca Guĉetić 1.2.3.1. Površina zemljišta Površina kupljenog zemljišta m 1.2.4. Razvoj ruralnog turizma 1.2.4.1. Broj turistiĉkih regija 1.2.5. Poboljšanje turistiĉke ponude grada 1.2.5.1. Broj dogaĊaja 1.2.6. Poticaji za produljenje turistiĉke sezone 1.2.7. Poticaj razvoja turizma 1.2.6.1. Povećanje broja dana 1.2.7.1. Broj subjekata Broj odreĊenih turistiĉkih regija Broj dogaĊaja za poboljšanje turistiĉke sezone Povećanje broja dana turistiĉke sezone Broj subjekata koji koriste poticaje 2 Broj Izvor Upravni odjel za gospodarenje nekretninama Upravni odjel za gospodarenje nekretninama Upravni odjel za gospodarenje nekretninama TZ Grada Dubrovnika Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) 100 100 100 Kupljena zgrada - - Broj 15 TZ Grada Dubrovnika 2 5 7 Broj 10 TZ Grada Dubrovnika 15 15 - TZ Grada Dubrovnika Broj POKAZATELJ UĈINKA (OUTCOME) Pokazatelj uĉinka (outcome) Povećanje broja noćenja Definicija Povećanje broja noćenja Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Broj (kumulativ) 2.562.402 (sijeĉanjstudeni 2013.) TZ Grada Dubrovnika 3.000.000 3.500.000 4.000.000 93 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 1 Razvoj konkurentnog gospodarstva Posebni cilj 1.3. Poticanje razvoja tradicijskih obrta Naĉini ostvarenja 1.3.1. Potpore tradicijskim obrtima Pokazatelj rezultata (output) 1.3.1.1. Broj potpora Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Broj (kumulativ) 30 Upravni odjel za poduzetništvo, turizam i more 35 40 45 Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Potporama tradicijskih obrta omogućava se povećanje navedenih obrta na podruĉju Grada Broj (kumulativ) 30 Upravni odjel za poduzetništvo, turizam i more 35 40 45 Definicija Broj danih potpora tradicijskim obrtima Jedinica POKAZATELJ UĈINKA (OUTCOME) Pokazatelj uĉinka (outcome) Povećanje broja tradicijskih obrta 94 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 1 Razvoj konkurentnog gospodarstva Posebni cilj 1.4. Poticanje poljoprivrede i ribarstva Naĉini ostvarenja 1.4.1. Subvencije Pokazatelj rezultata (output) Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Upravni odjel za poduzetništvo, turizam i more Upravni odjel za poduzetništvo, turizam i more Upravni odjel za poduzetništvo, turizam i more Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) 60.000 65.000 70.000 2.000 2.500 3.000 4.900 4.400 5.000 1.4.1.1. Koliĉina rogaĉa Koliĉina otkupljenog rogaĉa kg 55.056 1.4.1.2. Broj sadnica Broj sadnica voćaka Broj 1.464 1.4.1.2. Broj stabala Broj stabala maslina Broj 4.391 Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Broj danih subvencija za poticanje poljoprivrede i ribarstva Broj 10 (kumulativ) Upravni odjel za poduzetništvo, turizam i more 10 15 20 POKAZATELJ UĈINKA (OUTCOME) Pokazatelj uĉinka (outcome) Broj danih subvencija 95 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Opći cilj 2 UnaprjeĊenje infrastrukture NAČINI OSTVARENJA/AKTIVNOSTI Posebni cilj 2.1. Unaprjeđenje prometne infrastrukture 2.1.1. Ulaganja u nerazvrstane ceste Cesta Babin Kuk, Liechtensteinov put, Lapadska obala, Šetnica Nika i Meda Pucića, Protupoţarni putevi Volantina, S.Cvijića-Od Gaja-Sinjska-Basaričeka, Most dr.Franja TuĎmana - cesta za Osojnik, Parking O.Š. Mokošica, Spojna cesta Liechtenststeinov put -Josipa Kosora, Cesta OS-3 Glavica Babin Kuk, Nuncijata 2.2.2. Rekonstrukcija cesta Raskriţje Ilijina Glavica, Ţrtava s Dakse-Iva Vojnovića, Mokošica prist.cesta -zgrada HRVI, Pristupna cesta POS Mokošica 2, Uz Batalu -Put od Mihajla, Pjaca Gruţ H.Petka-Obala Pape Ivana Pavla II, Ulica Moluntska - Riječka –Solitudo, Ilijina glavicaVukovarska-Batala, Ulica Stjepana Cvijića 1 Posebni cilj 2.2. Unaprjeđenje vodnog gospodarstva 2.2.1. Izgradnja javne odvodnje U 2014. godini za odrţavanje postojećeg sustava atmosferske odvodnje na području Grada Dubrovnika potrebno je izdvojiti odreĎena sredstva kako bi isti bio u stanju funkcionalne sposobnosti. Vodoopskrba: Izgradnjom vodoopskrbe u Gornjim selima ostaje za izgraditi dva kraka vodoopskrbe u Brsečinama, prema kampu u Orašcu i vodoopskrba u Trstenom ispod Arboretuma. Javna fekalna odvodnja: izgraĎeno je 30 km javne fekalne odvodnje. Nema fekalne odvodnje u Lozici, Vrbici, u Zatonu je izgraĎena mjesna mreţa ali se čeka izgradnja crpne stanice za Zaton i Orašac. Nema fekalne odvodnje u Trstenom, Brsečinama, Gornjim selima, na Bosanci i Elafitima. Ne znamo kakva je situacija na Lokrumu. Na području Grada, od Brgata do Brsečina (uključujući Elafite) ima aktivnih cca 3.000 sabirnih (septičkih jama). Odvodnja oborinskih voda: Donesena je Studija oborinske odvodnje Grada Dubrovnika. Po istoj vrlo malo je napravljeno. Uz tekuće odrţavanje uključujući i rekonstrukciju postojećeg sustava na pojedinim lokacijama u Posebni cilj 2.3. Unaprjeđenje javnih površina kroz ulaganja u infrastrukturu 2.3.1. Izrada projektne dokumentacije Izrada projektne dokumentacije je vezana za izradu projekta Studije energetske učinkovitosti rasvjete Grada Dubrovnika, separata projekta javne i dekorativne rasvjete zidina, povijesne jezgre i kontaktnih zona, energetsko certificiranje zgrada i javno izlaganje certifikata, izrade atestne dokumentacije. 2.3.2. Optimalizacija i kontrola upravljanja JR-software Nadzor sustava javne rasvjete omogućava nadzor sati rada sustava javne rasvjete, dojavu kvarova na svjetiljkama, dinamičko upravljanje uključivanjem i regulacijom, planiranje preventivnog odrţavanja, te uštede u energiji i odrţavanju, odnosno s ciljem uštede potrošnje električne energije. Posebni cilj 2.4. Zaštita okoliša 2.4.1. Sanacija odlagališta Grabovica Budući da je Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i prostorno planskom dokumentacijom predviĎena sanacija i zatvaranje odlagališta komunalnog otpada na lokaciji „Grabovica“, izvesti će se sanacija odlagališta i konačno zatvaranje izgradnjom Ţupanijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji Lučino razdolje. Nakon izgradnje Ţ Ţupanijskog centra lokaciju odlagališta komunalnog otpada „Grabovica “ moguće je koristiti isključivo kao odlagalište inertnog otpada te za smještaj pretovarnih stanica i skladišta izdvojeno sakupljenih vrsta otpada. Potencijalni projekt koji bi dugoročno riješio pitanje upravljanja otpadom na području Grada. Započeo krajem 2013, no još će se intenzivirati tijekom 2014. DURA je tehničko provedbeno tijelo i djeluje kao spona izmeĎu Grada i investitora. 96 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Gradu, mislimo kako prioritetno treba pristupiti izgradnji oborinske odvodnje u ulicama: A.Šercera, Iva Vojnovića, V.Mačeka, Marka Marojice, Bana Jelačića, Vukovarskoj, Pur Republike, Vladimira Nazora, Zagrebačkoj, Iza Grada, Frana Supila, Petra Krešimira IV, Andrije Hebranga, Lihtenštajnov put, Vlaha Bukovca. Što se tiče oborinske odvodnje ako bi se napravio obodni kanal uz Jadransku cestu iznad Grada i obodni kanal od Komolca do Mokošice (iznad samih naselja) u velikoj mjeri spriječile bi se poplave u Gradu ( sa SrĎa) i u naseljima Komolac, Roţat, Mokošica. 2.3.3. Proširenje mreže i izrada javne rasvjete U 2012. započela je realizacija proširenje mreţe javne rasvjete, te izrade javne rasvjete. Odnosi se na implementaciju novih rasvjetnih tijela s ciljem poboljšanja kvalitete rasvjete. 2.3.4. Modernizacija JR Grada Dubrovnika Modernizacija se odnosi na izmjenu dotrajalih i neefikasnih svjetiljki JR novim energetski učinkovitim još uvijek na više lokacija javna rasvjeta se nalazi na zračnoj mreţi a takoĎer su i tijela javne rasvjete dotrajala a zbog pojave novih tehnologija (LED) za današnje pojmove i energetski neefikasna. Neophodno je u najskorije vrijeme izraditi studiju cjelokupne javne rasvjete te pristupiti uvoĎenju rasvjete sa LED svjetiljkama koje su sa aspekta odrţavanja i potrošnje električne energije bolje a takoĎer i sa aspekta kvaliteta rasvjete te smanjenja svjetlosnog onečišćenja. TakoĎer treba reći da još pojedine lokacije imaju jako lošu rasvjetu ili je uopće nema od čega su navedene samo neke: Lapadska obala, Prometnica od naselja Nuncijata do petlje na Ilijinoj Glavici, Prometnica od izlaza iz Dubrovnika prema Ţupi Dubrovačkoj, dijelovi jadranske magistrale koji prolaze kroz naselja Brsečine, Trsteno, Orašac, Zaton, Lozicu. Nedostatak javne rasvjete se odnosi na nepostojanje iste na drţavnoj cesti, te Grad nije ovlašten za ulaganje u istu 2.4.2. Izrada dokumentacije Izrada dokumentacije u svrhu zaštite okoliša i prirode se odnosi na izradu sljedećih dokumenata u trogodišnjem razdoblju: Program zaštite okoliša (potrebno je izraditi Izvješće o stanju okoliša za razdoblje 2012.2015. te je, sukladno Zakonu, potrebno izraditi Program zaštite okoliša za novo četverogodišnje razdoblje), Plan gospodarenja otpadom (izraditi Plan gospodarenja otpada za novo četverogodišnje razdoblje – do 2019. godine, a planira se i izrada izvještaja o realizaciji - do 2015. godine), Izrada karte buke, izrada Krajobrazne osnove, a mjere po Programu zaštite okoliša Grada Dubrovnika (od 2012. do 2015. godine) su i izrada studije isplativosti, Prijedlog korištenja biogoriva u gradskom i prigradskom autobusnom prijevozu, te izrada katastra zelenila. 2.4.3. Mjere za onečišćenje mora Osiguravaju se mjere očuvanja mora na području Grada Dubrovnika, te saniranje posljedica u slučaju iznenadnog onečišćenja mora. planiraju financijska sredstva za namjenu i korištenje brodice-čistač mora, te podmirenje obveze fondu sukladno Planu intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. 2.4.4. Edukacija Provedba edukacije se odnosi na edukaciju o 97 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. na navedenim lokacijama (pogotovo zato što projekt rasvjete ceste od Nuncijate do petlje na I. Glavici već postoji i to u planu Cesta). 2.3.5. Izgradnja infrastrukture groblja na Dubcu U rujnu 2013. otvoreni su radovi na izgradnji infrastrukture za buduće groblje na Dupcu, u sklopu kojih će se do prostora novog groblja dovesti voda, struja i kanalizacija. Radovi vrijedni 2,7 milijuna kuna, trebali su biti okončani kroz tri mjeseca. No, radovi na izgradnji samog groblja se odgaĎaju do okončanja postupka izvlaštenja. Dakle, početkom 2013. godine započela je izgradnja jedne hidrostanice, a zatim će se raditi vodoopskrbni cjevovod prema lokaciji budućeg groblja. U infrastrukturu spadaju i radovi na razvoĎenju električne energije. Sam pristupni put koji ćemo koristiti prema lokaciji groblja bit će u konačnici pješačka staza od Dubrovnika prema groblju Dubac. Grad Dubrovnik sudjeluje u financiranju 80% troškova ukupnih radova za izgradnju groblja, a preostalih 20% financira Općina Ţupa Dubrovačka. zaštiti okoliša i prirodi. Osigurava se financijska i stručna potpora projektima zaštite okoliša i prirode organizacijama civilnog društva. Način ostvarenja se odnosi na tri projekta, oni su: MeĎunarodna eko škola, Suradnja s udrugama, te Obiljeţavanje značajnih datuma. 2.4.5. Ulaganje u obnovljive izvore energije Ulaganje u obnovljive izvore energije se odnosi na poštivanje regulative 20/20/20 – što znači smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20%, uštede el. energije za 20%, te povećati korištenje el. energije dobivene iz OIE za 20%, naravno na nivou drţave. 98 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 2 UnaprjeĊenje infrastrukture Posebni cilj 2.1. UnaprjeĊenje prometne infrastrukture Pokazatelj rezultata (output) Naĉini ostvarenja Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Upravni odjel za promet, stanogradnju i razvojne projekte Upravni odjel za promet, stanogradnju i razvojne projekte Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) 10 8 6 1 1 1 2.1.1. Ulaganja u nerazvrstane ceste 2.1.1.1. Duljina cesta Duljina cesta u koje će se ulagati km 2 2.2.2. Rekonstrukcija cesta 2.2.2.1. Duljina rekonstruiranih cesta Sveukupna duljina cesta koje će se rekonstruirati km 1 Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) 20 Upravni odjel za promet, stanogradnju i razvojne projekte 5 5 5 POKAZATELJ UĈINKA (OUTCOME) Pokazatelj uĉinka (outcome) Udio obuhvaćenih cesta Definicija Udio obuhvaćenih cesta od cjelokupne prometne infrastrukture % 99 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 2 UnaprjeĊenje infrastrukture Posebni cilj 2.2. UnaprjeĊenje vodnog gospodarstva Naĉini ostvarenja 2.2.1. Izgradnja javne odvodnje Pokazatelj rezultata (output) Definicija 2.2.2.1. IzgraĊenost odvodnje IzgraĊena javna odvodnja u Zatonu, Zagrebaĉka ulica, Ulica M.MarojiceV.Maĉeka, D8 – S. Radića – Vukovarska, Batala-ispust u more, Petra Krešimira IVFrana Supila Ulica Definicija Jedinica Jedinica Polazna vrijednost Javna odvodnja u Zatonu, Zagrebaĉka ulica Izvor Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Ciljana vrijednost (2014.) Ulica M.MarojiceV.Maĉeka, D8 – S. Radića – Vukovarska Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Batalaispust u more, Petra Krešimira IV- Frana Supila - Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) POKAZATELJ UĈINKA (OUTCOME) Pokazatelj uĉinka (outcome) IzgraĊenost odvodnje Sveukupna izgraĊenost odvodnje m Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu 100 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 2 UnaprjeĊenje infrastrukture Posebni cilj 2.3.UnaprjeĊenje javnih površina kroz ulaganja u infrastrukturu Naĉini ostvarenja 2.3.1. Izrada projektne dokumentacije 2.3.2. Optimalizacija i kontrola upravljanja JRsoftware Pokazatelj rezultata (output) Definicija 2.3.1.1. Opis aktivnosti Opis aktivnosti ĉija se potpuna realizacija oĉekuje u navedenoj godini 2.3.2.1. Udio racionalizacije troškova Udio smanjenja troškova nakon uvoĊenja software-a 2.3.3.1. Broj rasvjetnih tijela Broj novih i zamijenjenih rasvjetnih tijela 2.3.3.2. Broj gradskih kotara Broj gradskih kotara pokrivenim mreţom javne rasvjete 2.3.3. Proširenje mreţe i izrada javne rasvjete Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Opis Studija energetske uĉinkovitosti rasvjete Grada Dubrovnika, separata projekta javne i dekorativne rasvjete zidina, povijesne jezgre i kontaktnih zona Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Energetsko certificiranje zgrada i javno izlaganje certifikata Izrada atestne dokumentacije - 10 Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu 20 30 40 500 Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu 300 200 100 2 Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu 2 2 2 % (kumulativ) Broj Broj 101 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 2.3.4. Modernizacija JR Grada Dubrovnika 2.3.5. Izgradnja infrastrukture groblja na Dubcu 2.3.4.1. Broj neefikasnih svjetiljki 2.3.5.1. Realizirane aktivnosti Broj zamijenjenih neefikasnih svjetiljki Opis realiziranih aktivnosti 1.080 Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu 200 Opis aktivnosti Izgradnja jedne hidrostanice Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Vodoopskrb ni cjevovod, te radovi na razvoĊenju elektriĉne energije Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) 10 Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu 20 25 30 Broj 200 Izgradnja pristupnog puta 200 - POKAZATELJ UĈINKA (OUTCOME) Pokazatelj uĉinka (outcome) Racionalizacija troškova Definicija Racionalizacija , smanjenje troškova potrošnje elektriĉne energijepostotno smanjenje od trenutne potrošnje. % (kumulativ) 102 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 2 UnaprjeĊenje infrastrukture Posebni cilj 2.4. Zaštita okoliša Naĉini ostvarenja Pokazatelj rezultata (output) 2.4.1. Sanacija odlagališta Grabovica 2.4.1.1. Koliĉina otpada 2.4.2. Izrada dokumentacije 2.4.2.1. IzraĊena dokumentacij a 2.4.3. Mjere za oneĉišćenje mora 2.4.4. Edukacija Definicija Koliĉina zbrinutog otpada Broj izraĊene dokumentacije 2.4.3.1. Osigurana financijska sredstva za podmirenje obveza Osigurana financijska sredstva za podmirenje obveza prema vrsti plaćanja 2.4.4.1. Povećanje broja projekata Osigurati financijsku i struĉnu potporu projektima zaštite okoliša i prirode Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) 22.000 Upravni odjel za promet, stanogradnju i razvojne projekte 24.000 25.000 30.000 broj 2 Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša 0 4 4 Vrsta plaćanja Ugovor o namjeni i korištenju brodice ĉistaĉ mora posljednji kvartal 2012. godine i za tri kvartala u 2013. godini, te godišnja obveza prema fondu Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Ugovor o namjeni i korištenju brodice ĉistaĉ mora posljednji kvartal 2013. godine i za tri kvartala u 2014. godini, te godišnja obveza prema fondu Ugovor o namjeni i korištenju brodice ĉistaĉ mora za posljednji kvartal 2014. godine i za tri kvartala u 2015. godini, te godišnja obveza prema fondu Ugovor o namjeni i korištenju brodice ĉistaĉ mora za posljednji kvartal 2015. godine i za tri kvartala u 2016. godini, te godišnja obveza prema fondu 20 Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša 29 31 32 Jedinica m³ (kumulativ) broj 103 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. organizacijama civilnog društva Obiljeţavanje 2.4.4.2. Broj znaĉajnih obiljeţenih datuma za datuma zaštitu okoliša i prirode 2.4.5.1. Postotno Smanjenje smanjenje emisije emisije stakleniĉkih stakleniĉkih plinova plinova Ušteda 2.4.5. 2.4.5.2. elektriĉne Ulaganje u Uštede el. energije obnovljive energije iskazana u izvore energije postotku Postotno 2.4.5.3. povećanje Povećanje korištenja el. korištenja el. energije energije dobivene iz OIE POKAZATELJ UĈINKA (OUTCOME) Pokazatelj uĉinka Definicija (outcome) Cjelokupna realizacija projekata koji Realizacija posebnog cilja se odnose na unaprjeĊenja sustava zaštite okoliša broj 3 % (kumulativ) 5 % (kumulativ) 5 Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu 3 3 3 10 15 20 10 15 20 10 15 20 % (kumulativ) 5 Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) 30 Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša 50 70 100 % (kumulativ) 104 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Opći cilj 3 Oĉuvanje i odrţivo korištenje kulturne i prirodne baštine NAČINI OSTVARENJA/AKTIVNOSTI Posebni cilj 3.1. Unaprjeđenje kulturnih ustanova i sadržaja 3.1.1. Ulaganja u rad kulturnih ustanova Dugoročni cilj je pretvaranje Dubrovnika u destinaciju s cjelogodišnjom kulturnom ponudom, pruţanjem financijske i organizacijske potpore djelovanju ustanova u kulturi kojima je Grad Dubrovnik osnivač, a koje su glavni nositelji kulturne ponude u Gradu, kao i redovno funkcioniranje ustanova i postupno podizanje razine kulturne ponude svih gradskih kulturnih ustanova te ostvarenje svih programa koje su ustanove planirale ostvariti u sljedećim godinama. Sadašnja struktura financiranja rada kulturnih ustanova je manjkava te će se strateške aktivnosti usmjeriti na povećanje udjela izdvajanja za programe, poboljšanje strukture zaposlenih, edukaciju stručnih djelatnika i ulaganje u opremanje ustanova. U 2014. godini se značajno mijenja način financiranja muzejskih ustanova u odnosu na prijašnje godine. Naime, prihod kojega Dubrovački muzeji Dubrovnik, Umjetnička galerija Dubrovnik, Prirodoslovni muzej i Dom Marina Drţića ostvare od ulaznica u muzejsko-galerijske prostore i izloţbe, budući da su to prihodi od baštine Grada Dubrovnika, redovito će se uplaćivati u Proračun Grada Dubrovnika, a svi rashodi koje su ove ustanove do sada financirale iz tako ostvarenih prihoda sada će se financirati iz gradskog Proračuna. Svi drugi prihodi koje ustanove ostvare (prihod od prodaje suvenira, od najma prostora, donacija i dr.), ostaju kao i do sada vlastiti prihod ustanove. Najveća promjena će time nastati na poziciji Dubrovačkih muzeja koji ostvaruju najveći prihod od ulaznica. Dakle, za razliku od prijašnjih godina kada su Dubrovački muzeji većinu rashoda financirali iz vlastitih prihoda, sada će se u najvećoj mjeri financirati iz gradskog Proračuna. U razdoblju 2014.-2016. godine planirane su odreĎene investicije u ustanovama u kulturi kojima je Grad osnivač, a odnose se na sljedeće projekte: oprema za rasvjetu i ozvučenje za Dubrovačke ljetne igre, zamjena rasvjetnih tijela i nabavka protupoţarne opreme u Kazalištu Marina Drţića, hidroizolacija tarace u Umjetničkoj galeriji, vatrodojavni sustav u Domu Marina Drţića, nabavka knjiga za Dubrovačke knjiţnice te umjetničkih djela i muzejskih izloţaka za muzejske ustanove. Posebni cilj 3.2. Ulaganja u prirodnu/kulturnu baštinu 3.2.1. Obnova Lazareti prostora Navedeni projekt je jedan od najvećih kulturnih projekata u RH. Radovi na obnovi su započeli početkom 2013. godine, a za cijeli projekt rekonstrukcije predviĎeno je 18 mjeseci rada, što znači da će projekt biti gotov sredinom 2014. godine. Radove izvodi tvrtka Monte Mont iz Osijeka uz nadzor konzervatora. Od deset postojećih laĎa u povijesnom kompleksu Lazareta do kraja 2013. je obnovljeno pet. LaĎe će biti povezane, a svaka od tih laĎa moći će se samostalno koristiti, ovisno o vrsti programa koji se u tom prostoru bude odrţavao. Jedna od tih laĎa, gledano sa zapada prema istoku, bit će specijalizirana za izloţbe, dvije laĎe s pozornicom, gledalištem i pratećim prostorima (garderobe i sl.) namijenjeni su Folklornom ansamblu LinĎo. U preostale tri djelovat će Art radionica Lazareti i Galerija Otok. Obnovljeni Lazareti biti će namijenjeni isključivo kulturi, ali uz mogućnost organiziranja i raznih kongresa i zabavnih programa. U Lazaretima u svojim prostorima ostaju već postojeći korisnici, a ostali slobodni prostori se otvaraju svim drugim korisnicima za organiziranje izloţbi, umjetničkih i kulturnih dogaĎaja. 3.2.2. Promocija prirodnih vrijednosti Rezervata Lokrum Otok Lokrum je proglašen SPECIJALNIM REZERVATOM ŠUMSKE VEGETACIJE, a od 1979. je pod zaštitom UNESCO-a. Radi promoviranja, planiraju se (kapitalne) donacije Javnoj ustanovi Rezervat Lokrum kao potpora za projekte odrţavanja zaštite i promocije prirodnih vrijednosti Rezervata Lokrum. 3.2.3. Realizacija projekta Križni put Projekt Kriţni put na SrĎu odnosi se na postavljanje postaja čiji su autori odabrani putem meĎunarodnog natječaja kako bi postao umjetnički primjereno ureĎen i jedan od duhovnih simbola. Planiraju se ukupni troškovi za izradu glavnog projekta simboličko-ceremonijalnog ulaza u spomen područje Kriţnog puta na SrĎu, kao završne faze realizacije projekta, te za realizaciju istoga. TakoĎer se planiraju ukupni troškovi za izradu projekta hortikulturnog ureĎenja oko svih postaja Kriţnog puta te za realizaciju istoga. 3.2.4. Realizacija projekta Serpentine na Srđu U 2014. godini se planiraju ukupni troškovi za usklaĎenje projektne dokumentacije, ukupni 105 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 3.1.2. Ulaganja u kulturne programe i manifestacije Način ostvarenja obuhvaća provoĎenje Programa javnih potreba u kulturi, čiji su temeljni ciljevi jačanje lokalne kulturne produkcije podizanje razine kulturne ponude u svim gradskim kulturnim ustanovama, pribliţavanje kulturnog proizvoda Grada Dubrovnika najširem graĎanstvu, donošenje poslovnih planova svih javnih ustanova u kulturi kojima je osnivač Grad Dubrovnik, usmjerenih prije svega na usklaĎivanje repertoarne politike s potrebama graĎana i posjetitelja Dubrovnika, kao i na kreiranje projekata koji će povećati razinu samofinanciranja. Odrednice Programa javnih potreba u kulturi, čijom se provedbom omogućuje ostvarenje navedene aktivnosti, po pojedinim djelatnostima i segmentima kulturne ponude se očituju u: glazbenoj i glazbeno - scenskoj djelatnosti: prezentiranje najboljih djela domaće i svjetske dramske, glazbene i folklorne baštine, odrţavanje kvalitetne cjelogodišnje kulturne ponude, organiziranje tradicionalnih i novih festivala i kulturnih manifestacija, intenziviranje meĎunarodne kulturne suradnje; muzejsko - galerijskoj i likovnoj djelatnosti: očuvanje, popunjavanje, restauracija te prezentacija visokovrijednog muzejskog i spomeničkog opusa, retrospektivna predstavljanja značajnih hrvatskih likovnih autora, predstavljanje meĎunarodno vaţnih izloţbi, kao i afirmacija suvremenih dubrovačkih likovnih autora; knjiţnično - izdavačkoj djelatnosti: povećana izdavačka aktivnost, jačanje lokalne knjiţevne scene, stalno opremanje Dubrovačkih knjiţnica Dubrovnik, nastavak redovite nabave i obrade knjiţnične graĎe, preventivna zaštita graĎe u Narodnoj i Znanstvenoj knjiţnici, nastavljanje projekata meĎunarodne kulturne suradnje; djelatnosti filma, kinematografa i novih medijskih kultura: podupiranje nositelja ove djelatnosti u Dubrovniku, Dubrovačkih kinematografa te filmskih projekata i projekata novih medijskih kultura od značaja za Grad, s posebnim naglaskom na stvaralaštvo mladih; djelatnosti zaštite i očuvanja kulturnih dobara sufinanciranje programa Zavoda za obnovu te sudjelovanje u manjim restauratorskim zahvatima na nepokretnim i pokretnim spomenicima kulture, kao i podupiranje rada udruga civilnog društva koje se bave zaštitom nematerijalne kulturne baštine; Poticanje stvaralaštva amaterskih udruga Podrţavanje i poticanje kulturnih programa na otocima i rubnim područjima Grada troškovi za izgradnju nove spojne staze (205 m) te dio troškova za sanaciju i ureĎenje postojeće staze (1920 m). U 2015. godini se planira preostali dio troškova za sanaciju i ureĎenje postojeće staze te troškovi nadzora za sanaciju i ureĎenje iste, dok se 2016. planira preostali (veći) troškova za sanaciju i ureĎenje postojeće staze, te troškova nadzora za sanaciju i ureĎenje iste, kao i ukupni troškovi za rasvjetu, opremu i hortikulturno ureĎenje serpentina. Posebni cilj 3.3. Povećanje kapaciteta za kulturne sadržaje 3.3.1. Davanje prostora u zakup Dubrovniku nedostaju primjereni zatvoreni prostori za kulturne namjene te je potrebno stalno traţiti mogućnosti za otvaranje takvih prostora koji bi bili dostupni javnosti s različitim kulturnim programima. S tim ciljem Grad Dubrovnik uzima u dugoročni zakup poslovne prostore u vlasništvu Dubrovačke biskupije u sklopu Samostana sv.Klare koji obuhvaćaju modernu kino dvoranu Visia i dvije predulazne dvorane na I. katu zgrade, ukupne površine cca 512,40 m2. Prostorom će upravljati ustanova Kinematografi Dubrovnik koja će i potpisati ugovor o zakupu te će u suradnji s drugim gradskim ustanovama u kulturi osmisliti program. U tim se prostorima mogu organizirati izloţbe, promocije, komorne predstave ili predstave za djecu, javne tribine, stručni ili svečani skupovi, komercijalna popularna predavanja, nastupi stand-up komičara i slično. U dvorani Visia planiraju se programi prikazivanja dokumentarnih filmova, filmskih ostvarenja djece i mladih, projekcije opernih i baletnih predstava iz svjetskih opernih kuća i drugo. U veliku dvoranu na katu će se useliti ekrani „virtualnog muzeja“ koji uz primjenu originalnog sučelja prikazuju sadrţaje iz dubrovačke povijesti. Pored „virtualnog muzeja“, značajan dio kulturne i turističke ponude ovoga prostora mogle bi u budućnosti biti projekcije edukativnog filma o povijesti Dubrovnika u najsuvremenijoj digitalnoj tehnologiji. Dio prostora ustupit će se Dubrovačkim muzejima u svrhu prezentacije i interpretacije njihovih sadrţaja, što nudi dodatne mogućnosti za obogaćivanje programa u tom prostoru, ali i za vaţnu promociju Dubrovačkih muzeja. 106 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 3 Oĉuvanje i odrţivo korištenje kulturne i prirodne baštine Posebni cilj 3.1. UnaprjeĊenje kulturnih ustanova i sadrţaja Naĉini ostvarenja Pokazatelj rezultata (output) 3.1.1.1. Povećanje udjela izdvajanja za programe 3.1.1.2. Ulaganje u opremanje ustanova 3.1.1. Ulaganja u rad kulturnih ustanova 3.1.1.3. Nabavljena oprema 3.1.1.4. Realizacija aktivnosti u Kazalištu Marina Drţića 3.1.1.5. Realizacija aktivnosti hidroizolacije Definicija Povećanje udjela izdvajanja za programe, usporeĊuju se ciljane vrijednosti za navedenu godinu u odnosu na prethodnu Povećanje udjela za ulaganje u opremanje ustanova, usporeĊuju se ciljane vrijednosti za navedenu godinu u odnosu na prethodnu Oprema za rasvjetu i ozvuĉenje za Dubrovaĉke ljetne igre Zamjena rasvjetnih tijela i nabavka protupoţarne opreme u Kazalištu Marina Drţića Hidroizolacija tarace u Umjetniĉkoj galeriji iskazana u postotku realizacije Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) % (kumulativ) 25 Upravni odjel za kulturu i baštinu 30 35 40 % (kumulativ) 5 Upravni odjel za kulturu i baštinu 10 12 15 Upravni odjel za kulturu i baštinu Opis Opis - Upravni odjel za kulturu i baštinu zamjena rasvjetnih tijela nabavka protupoţarne opreme - % (kumulativ) - Upravni odjel za kulturu i baštinu 50 50 - 107 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 3.1.1.6. Postavljen vatrodojavni sustav 3.1.1.7. Povećanje broja knjiga/ umjetniĉkih djela 3.1.2. Ulaganja u 3.1.2.1. Broj kulturnih kulturne programe i programa i manifestacija manifestacije POKAZATELJ UĈINKA (OUTCOME) Pokazatelj uĉinka (outcome) Postotno povećanje broja posjetitelja Postavljen vatrodojavni sustav u Domu Marina Drţića iskazan u postotku realizacije Nabavka knjiga za Dubrovaĉke knjiţnice te umjetniĉkih djela muzejskih izloţaka za muzejske ustanove iskazana u broju navedenog Povećanje broja odrţanih kulturnih programa % (kumulativ) Upravni odjel za kulturu i baštinu Broj knjiga/ umjetniĉkih djela/ muzejskih izloţaka Upravni odjel za kulturu i baštinu Broj 50 Program javnih potreba u kulturi 4 4 4 Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Postotno povećanje broja posjetitelja kulturnih ustanova i sadrţajau odnosu na prethodnu godinu % 5 Upravni odjel za kulturu i baštinu 10 10 10 108 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 3 Oĉuvanje i odrţivo korištenje kulturne i prirodne baštine Posebni cilj 3.2. Ulaganja u prirodnu/kulturnu baštinu Naĉini ostvarenja 3.2.1. Obnova Lazareti prostora 3.2.2. Promocija prirodnih vrijednosti Rezervata Lokrum 3.2.3. Realizacija projekta Kriţni put 3.2.4. Realizacija projekta Serpentine na SrĊu Pokazatelj rezultata (output) Definicija 3.2.1.1. Broj obnovljenih prostora Broj obnovljenih prostora, odnosno laĊa 3.2.2.1. Broj projekata Broj predviĊenih projekata odrţavanja zaštite i promocije prirodnih vrijednosti Rezervata Lokrum 3.2.3.1. Realizirana aktivnost 3.2.4.1. IzgraĊena spojna staza Opis realiziranih predviĊenih aktivnosti po godinama Duljina izgraĊene nove spojne staze Jedinica Broj (kumulativ) Broj Opis m Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) 5 Upravni odjel za gospodarenje nekretninama 10 - - 1 Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša 1 1 1 postavljene postaje Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša izrada glavnog projekta simboliĉkoceremonijaln og ulaza, izrada i realizacija projekta hortikulturnog ureĊenja realizacija simboliĉkoceremonijaln og ulaza - - Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša 205 - - 109 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 3.2.4.2. Sanirana i ureĊena staza Duljina sanirane i ureĊene postojeće staze 3.2.4.3. Opremljena i ureĊena staza Ulaganje u rasvjetu, opremu i hortikulturno ureĊenje serpentina Definicija - Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Opis aktivnosti - Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Jedinica Polazna vrijednost 20 m (kumulativ) 163 413 1.344 - - postavljena rasvjeta, oprema i hortikulturno ureĊenje serpentina Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša 50 70 100 POKAZATELJ UĈINKA (OUTCOME) Pokazatelj uĉinka (outcome) Postotak realizacije Postotak realizacije svih projekata i aktivnosti radi unaprjeĊenja oĉuvanja i odrţivog korištenja kulturne i prirodne baštine % (kumulativ) 110 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 3 Oĉuvanje i odrţivo korištenje kulturne i prirodne baštine Posebni cilj 3.3. Povećanje kapaciteta za kulturne sadrţaje Naĉini ostvarenja 3.3.1. Davanje prostora u zakup Pokazatelj rezultata (output) 3.3.1.1. Povećanje broja kulturnih sadrţaja Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Broj 10 Upravni odjel za kulturu i baštinu 2 2 2 Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Povećanje broja prostora za kulturne sadrţaje u odnosu na trenutno stanje Broj 2 Upravni odjel za kulturu i baštinu 2 2 1 Definicija Broj kulturnih sadrţaja koji će se odrţavati u navedenim prostorima POKAZATELJ UĈINKA (OUTCOME) Pokazatelj uĉinka (outcome) Povećanje broja prostora za kulturne sadrţaje 111 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. NAČINI OSTVARENJA/AKTIVNOSTI Opći cilj 4 Društveni razvoj zajednice 4.1.1. Provođenje programa socijalne skrbi Socijalnim programom Grada Dubrovnika obuhvaćeno je pruţanje raznih oblika socijalne skrbi socijalno najugroţenijim kategorijama graĎana i poboljšanje ţivotnog standarda korisnicima drţavne socijalne skrbi, samcima i obiteljima u stanju rizika, osobama s invaliditetom i osobama, umirovljenicima s niskim mirovinama. Mjere Socijalnog programa za 2014. zadrţat će sve dosadašnje mjere i oblike socijalne skrbi kao i uvesti nove. Velik broj nezaposlenih iznad pedeset godina koji zbog trenutnih trţišnih uvjeta i recesije nisu u stanju pronaći posao u redovnom sustavu zapošljavanja. Izvor za stvaranje ove baze pruţatelja usluga je evidencija Zavoda za zapošljavanje svih nezaposlenih preko pedeset godina, evidencija Centra za socijalnu skrb Dubrovnik korisnika pomoći za uzdrţavanje, evidencija Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika korisnika jednokratnih novčanih pomoći. Prema podacima iz 2011. Broj nezaposlenih osoba izmeĎu 50 i 65 Posebni cilj 4.1. Unaprjeđenje kvalitete života 4.1.2. Građenje društvenog centra 4.1.4. Ambulanta u povijesnoj jezgri GraĎenje društvenog centra obuhvaća Grad Dubrovnik ustupio je, radi zadrţavanja graĎenje centra za mlade, dnevnog pučanstva, ali zbog povećane frekvencije boravka za umirovljenike te ostalih posjetitelja, bez naknade prostor za sportskih i društvenih programa. Ono što ambulantu u povijesnoj gradskoj jezgri i nedostaje gradu Dubrovniku, tj. mladima financirao radove za ureĎenje prostora na području grada je mjesto/prostor za njih ambulante, nabavu opreme i namještaja,te koji bi bio prijateljsko okruţenje otvoreno izradu atesta i certificiranja utjecaja buke na za njihove potrebe, probleme i interese; prostor ambulante u vrijednosti od tisuću prostor za druţenje, u kojem bi se mladi kuna. Grad Dubrovnik snosi i sve reţijske mogli kreativno izraţavati, informirati, troškove. Kako i pored svega učinjenog educirati, te na razne načine korisno ambulanta u Androvićevoj nije otpočela s provoditi slobodno vrijeme. Dom za starije radom, Grad Dubrovnik o svemu je izvijestio i nemoćne Gruţ predviĎa rekonstrukciju ministra zdravlja u Vladi RH, kako bi Dom bivšeg hotela Gruţ u suvremeni dom za zdravlja u Dubrovniku konačno organizirao smještaj starijih i nemoćnih osoba sa svim pruţanje primarne zdravstvene zaštite potrebnim standardima, koji su uz to stanovnicima povijesne gradske jezgre i prilagoĎeni invalidnim osobama. Dom će brojnim posjetiteljima Dubrovnika. skrbiti o starim, bolesnim, nemoćnim i 4.1.5. Program Mladi i Grad skupa socijalno ugroţenim osobama. Ţivot i duh Dubrovnik je zbog svojih specifičnosti Doma obogaćen će biti i sa suradnjom s (turističko središte s nedovoljnom brojnim ustanovama i udrugama koji će infrastrukturom i stanovitom prometnom jedni drugima biti na pomoći u svakom izoliranošću), grad u kojem su djeca i mladeţ pogledu. U sklopu stalnog smještaja Dom osobito izloţeni mogućim pogubnim će pruţati usluge: stanovanja, prehrane, utjecajima nasilja, ovisnosti i osjećaja odrţavanja osobne higijene, brigu o besperspektivnosti. Stalna skrb o mladim zdravlju, njegu, radne aktivnosti i naraštajima strateško je opredjeljenje korištenje slobodnog vremena. Izgradnjom gradske uprave, koja ulaţe, u okviru svojih Doma za stare i nemoćne osobe planira se mogućnosti, velika materijalna sredstva i rad unaprijediti socijalna infrastruktura kroz kako bi se osigurali uvjeti za kvalitetno 4.1.6. Društveno poticanje stanogradnje Nakon što je riješeno više imovinsko-pravnih i prostornih prepreka, u oţujku 2013. je potpisan ugovor s tvrtkom Lavčević d.d. Split koja je započela radove na izgradnji projekta POS II Mokošica. Predstavljeno je arhitektonsko rješenje projekta koji obuhvaća osam zgrada sa 64 stana, sa pripadajućim garaţnim mjestima i poslovnim prostorima u kojima je predviĎeno otvaranje dječjeg vrtića sa dvije vrtićke grupe. Radovi su vrijedni 32 milijuna kuna, a rok izvoĎenja je 18 mjeseci, tako da dubrovačke obitelji mogu očekivati useljenje u nove stanove do Boţića 2014. godine. Aktivnosti koje će se provesti su osiguranje zemljišta i infrastrukture za gradnju stanova namijenjenih prodaji; utvrditi kriterije i mjerila za odobravanje zahtjeva za kupnju stana; provedba natječaja za prikupljanje zahtjeva za kupnju stana; utvrĎivanje liste reda prvenstva za odobravanje zahtjeva za kupnju stana; provedba postupka u svezi odabira stana. 4.1.7. Provedba projekta gradske kartice Grad Dubrovnik pokreće projekt gradske kartice, kojim se ţeli graĎanima omogućiti što jednostavnije i naprednije korištenje većine usluga koje Dubrovnik kao jedinica lokalne samouprave i kroz suradnju s partnerima iz svih područja društvenih 112 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. godina prelazi brojku od 500. Prema navedenom će se započeti s Programom 50+ koji će voditi DURA. Program podrazumijeva posredovanje pri zapošljavanju uz procjenu (kroz agenciju) edukativne aktivnosti (kroz agenciju), savjetovanje (kroz agenciju), te sufinanciranje usluga prema odluci (direktno kroz rad odjela). adaptaciju i opremanje doma za starije i nemoćne osobe u svrhu osiguravanja standarda kvalitete i dostupnosti institucionalnih socijalnih usluga, pruţanje kvalitetnog smještaja, dnevnog boravka, posebnih aktivnosti, a sve u svrhu osiguravanja standarda kvalitete i dostupnosti institucijskih oblika skrbi. 4.1.3. Prihvatilište za žene i djecu Grad Dubrovnik prihvatio je zamisao Caritasa dubrovačke biskupije za realizaciju projekta prihvatilišta za ţene i djecu ţrtve obiteljskog nasilja. Grad Dubrovnik je u 2012. godini financirao izradu projektne dokumentacije. Sukladno predviĎenom sporazumu sa Caritasom Grad Dubrovnik osigurat će proračunska sredstva za ureĎenje, opremanje i funkcioniranje rada Prihvatilišta. odrastanje i sazrijevanje mladih u pozitivno orijentirane graĎane. Dubrovnik neosporno ima veoma razvijenu mreţu civilnog društva, čiji potencijal Grad takoĎer prepoznaje, koristeći ga u djelovanju na dobrobit djece i mladih. Osobito je značajno da i sami korisnici prepoznaju brojne inicijative Grada kao vlastite te ih usvajaju kao dio svoje svakodnevne djelatnosti, što značajno poboljšava kvalitetu njihova ţivota u Dubrovniku i pokazuje skrb društva za mlade, koju oni višestruko vraćaju kvalitetnim odrastanjem i uspješnošću. „Mladi i Grad skupa“ s jedne strane simbolizira zajedništvo mladih i Grada, a s druge strane upućuje na interakciju i partnerstvo, čime se naglašava ne samo skrb Grada, već i poštovanje koje gradonačelnik i gradska uprava gaje prema djeci i mladima i njihovom pravu da utječu na planove i aktivnosti koje se tiču kvalitete njihova ţivota. djelatnosti, moţe ponuditi graĎanima. Karticu će izdavati Grad Dubrovnik, a sadrţavat će osobne podatke graĎanina uz mogućnost mjesečne ili godišnje nadoplate. Korištenje gradske kartice doprinijet će kvalitetnijem zadovoljenju potreba graĎana, bilo da se radi o komunalnim, socijalnim, obrazovnim, kulturnim, sportskim i drugim društvenim potrebama, budući da će imatelji kartice ostvarivati niz popusta na usluge gradskih sluţbi kao i gospodarskih partnera koji se uključe u projekt, čime se smanjuju osnovni ţivotni troškovi graĎana. UvoĎenje gradske kartice će ujedno omogućiti Gradu Dubrovniku lakšu kontrolu nad mnogim poslovnim procesima, a ujedno i stvoriti bazu korisnika, utvrditi njihove potrebe i interese te prilagoditi ponudu različitim strukturama korisnika. 113 NAČINI OSTVARENJA/AKTIVNOSTI STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Posebni cilj 4.2. Unaprjeđenje sustava obrazovanja 4.2.1. Poboljšanje uvjeta rada u osnovnim školama Uz projekte tekućeg i investicijskog odrţavanja, koji imaju za cilj poboljšanje uvjeta rada u osnovnim školama, Grad Dubrovnik planira i projekte rekonstrukcije i nadogradnje školskih objekata. Planiraju se proračunska izdvajanja za sljedeće kapitalne projekte u osnovnim školama: Energetsko certificiranje zgrada, Adaptacija zgrade u Ulici Ilije Sarake 7 u zgradu osnovne škole Marina Getaldića, UreĎenje dvorišta osnovne škole Marina Drţića, ugradnja lifta u OŠ Ivana Gundulića, Nadogradnja osnovne škole Lapad, te Nadogradnja osnovne škole Antuna Masle. 4.2.2. Poboljšanje uvjeta rada i kapaciteta predškolskog odgoja Način ostvarenja je usmjeren na razvoj predškolskog odgoja i obrazovanja na području Grada Dubrovnika, a to podrazumijeva povećanje obuhvata djece predškolskih odgojem i obrazovanjem kao i unapreĎenje kvalitete usluge. Tendencija Grada je poticati i sufinancirati otvaranje novih vrtića kako bi se izjednačili kapaciteti javnih i privatnih vrtića, a sve u svrhu obuhvaćanja cjelokupnih potreba djece. Posebni cilj 4.3. Razvoj sportsko-rekreativnih sadržaja Posebni cilj 4.4. Unaprjeđenje sustava civilne zaštite i vatrogastva 4.3.1. Ulaganja u Sportske objekte 4.4.1. Nabava opreme i usavršavanje za potrebe djelovanja civilne zaštite Sufinancira se djelatnost Javne ustanove Športski objekti Dubrovnik u iznosu od 6.200.000 kuna te kapitalna ulaganja u športske objekte u vlasništvu Grada Dubrovnika u iznosu od 1.200.000 kuna. Iznosom od 500.000 kuna, u suradnji sa privatnim sektorom, financirat će se projekt NOGOMETNI STADION LAPAD. 4.3.2. Ulaganje u posebne programe klubova Cilj ovog programa je nabavkom odgovarajuće opreme za potrebe djelovanja civilne zaštite, usavršavanjem sudionika u sustavu zaštite i spašavanja, te izradom neophodne dokumentacije (Planova zaštite i spašavanja Grada Dubrovnika i pravnih osoba bitnih za razvoj sustava ZIS-a) postići što veći stupanj spremnosti i učinkovitosti sustava zaštite i spašavanja. Planira se izrada Plana evakuacije stare gradske jezgre, kao i redovita nabavka opreme za postrojbe civilne zaštite Grada Dubrovnika. Sportski klubovi i Grad zajedno će raditi na marketinškom brendiranju Dubrovnika kao grada sporta, nositelj projekta bit će VK Jug, dok će Grad podrţati osnivanje svojevrsnog muzeja i fan shopova. 4.3.3. Skrb o dječjim igralištima Cilj je Grada Dubrovnika omogućiti mladima iz svih dijelova Grada Dubrovnika ravnomjerne uvjete za igru, rekreaciju i zabavu imajući u vidu u prvom redu kvalitetu opreme i zadovoljavanje sigurnosnih uvjeta na igralištima te zadovoljavanje potreba pripadnika svih dobnih skupina. Način ostvarenja obuhvaća troškove odrţavanja čistoće, opreme, zelenila i staza na istim kao i troškove nabave opreme istih. Način ostvarenja se provodi kontinuirano tijekom cijele godine. 4.4.2. Nabava opreme i usavršavanje za profesionalno vatrogastvo Načinom ostvarenja se obuhvaća nabavka odgovarajuće opreme za vatrogastvo, te usavršavanje svih sudionika u sustavu profesionalnog vatrogastva (Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci), kako bi se postigao što veći stupanj spremnosti i učinkovitosti prilikom intervencija. Najveći dio sredstva koristi se za financiranje redovne djelatnosti ( plaće, materijalni rashodi, financijski rashodi i sl.), te za nabavu opreme. U 2014 godini planira se nabavka višenamjenske auto cisterne koja bi sluţili za prijevoz pitke vode na području grada Dubrovnika, te bi po gabaritima bila pogodna za ulazak i eventualno gašenje u povijesnoj gradskoj jezgri. 4.4.3. Nabava opreme za dobrovoljno vatrogastvo Način ostvarenja se odnosi na program nabavke odgovarajuće opreme za dobrovoljno vatrogastvo, te usavršavanje sudionika u sustavu dobrovoljnog vatrogastva (Dobrovoljnih vatrogasnih društava na području Grada Dubrovnika) postići što veći stupanj spremnosti i učinkovitosti pri protupoţarnim intervencijama. Grad Dubrovnik financira Vatrogasnu zajednicu Grada Dubrovnika i sljedeća dobrovoljna vatrogasna društva: Gornja sela, Zaton, Orašac, Koločep, Lopud, SuĎuraĎ, Šipan, Komolac, Mravinjac, Osojnik, Rijeka Dubrovačka. 114 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Posebni cilj 4.5. 4.5.1. Energetska učinkovitost Projektom se planira promovirati i proširiti upotreba alternativnih izvora energije, točnije solarne energije za hlaĎenje objekata na Jadranskom području. Solarni sistem hlaĎenja objekata je iz tehnološkog aspekta inovativno rješenje koje omogućava hlaĎenje objekata upotrebom klima ureĎaja koji se napajaju toplinom proizvedenom iz solarnih panela, a koji se tradicionalno koriste za proizvodnju tople vode. Putem ovog sistema moţe se dobiti do 98% potrebne energije i ostvariti značajne uštede pošto tradicionalni klima ureĎaji koriste mehaničke kompresore pokrenute električnim motorom. U svrhu promocije rezultata projekta na Jadranskom području biti će postavljeni solarni sistem hlaĎenja objekata na pilot-objektima, te objavljene sve stručne i ekonomske studije kako bi javnost stekla što bolji uvid u potencijal korištenja novih tehnologija. 4.5.2. Ulaganje u izradu prostorno planske dokumentacije Ulaganje u izradu prostorno planske dokumentacije odnosi se na izradu sljedećih dokumenata: UPU Čempljesi, UPU Lopud, UPU Donje Čelo, UPU Upravljanje razvojem Bosanka, UPU Kamp Orašac-Konjevac, se troškovi za podmirenje preostale UPU Mali Zaton 1, DPU Tamarić 2.23, PPS situacije za navedene usluge (javni uvid), Mokošica – Glavica, DPU Povijesna jezgra a nakon verificiranja od strane Drţavne Grada (početak izrade), DPU Nuncijata 2, geodetske uprave. DPU Trsteno-Veliki Stol, DPU Vrbica4.5.4. Nadogradnja i proširenje Čapetino, te izmjene i dopune dokumenta: geografsko-informacijskog sustava UPU Orašac-Vrtovi Sunca GUP, PPU, Planira se transformacija GIS-a Grada UPU Luka Šipanska, UPU Babin Kuk (2x), Dubrovnika u 3D GIS Grada Dubrovnika, DPU Belvedere, DPU Gorica sjever, UPU te proširenje mogućnosti izvoza dijela Gruški akvatorij. podataka od strane zainteresiranih 4.5.3. Maketa i kartografska korisnika, te proširenje 3D GIS-a novim dokumentacija ortofoto podlogama. Planira se Planira se izrada makete/holograma Grada transformacija GIS-a Grada Dubrovnika (i Dubrovnika čiji bi se obuhvat podudarao sa 3D prikaz) na različite platforme obuhvatom Generalnog urbanističkog (operativne sustave), tj. prikaz na plana Grada Dubrovnika. Maketa bi bila mobilnim ureĎajima (tablet, mobitel...). dimenzija 9x6 m. Temeljem Sporazuma o Uspostavom GIS-a Grada Dubrovnika sufinanciranju izrade i aţuriranja sluţbenih olakšati pregled, korištenje i upravljanje prostornih podloga drţavne izmjere i prostorom. U 2014. godini se planira katastra nekretnina za razdoblje 2011.- konverzija i ugradnja u GIS Grada 2014. godine planiraju se sredstva za Dubrovnika Izmjena i dopuna Prostornog izradu i aţuriranje sluţbenih podloga plana ureĎenja Grada Dubrovnika i drţavne izmjere i katastra nekretnina kojim Izmjena i dopuna Generalnog je obuhvaćeno cijelo administrativno urbanističkog plana Grada Dubrovnika, te područje Grada Dubrovnika. Temeljem je u svakoj od tri godine planirano Ugovora o nabavi za obavljanje geodetsko- integriranje planova (Urbanistički planovi katastarskih usluga u svrhu izrade katastra ureĎenja i Detaljni planovi ureĎenja) nekretnina na području Grada Dubrovnika nakon usvajanja istih na Gradskom za katastarsku općinu Dubrovnik planiraju vijeću. 4.5.5. Provedba arhitektonskourbanističkih natječaja ProvoĎenje natječaja kao pouzdane provedbene metode provodi se u cilju dobivanja kvalitetnih idejnih rješenja značajnih javnih i privatnih graĎevina, ureĎenja i proširenja naselja ili stvaranja novih naselja i dijelova naselja. Planiraju se provesti sljedeći arhitektonsko-urbanistički natječaji: GRAD 1, GRAD 2, Šetnica LazretiBanje, Čingrija, te dva natječaja za urbanu opremu. 4.5.6. Edukacija Edukacija će se provoditi u vidu poticanja svijesti javnosti o vaţnosti prostornog planiranja i arhitekture kroz donacije stručnim institucijama i organizacijama civilnog društva za obiljeţavanje značajnih datuma, organiziranje izloţbi, stručnih skupova i sl. 115 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 4 Društveni razvoj zajednice Posebni cilj 4.1. UnaprjeĊenje kvalitete ţivota Pokazatelj rezultata Definicija (output) Naĉini ostvarenja 4.1.1. ProvoĊenje programa socijalne skrbi Jedinica 4.1.1.1. Broj programa Broj programa socijalne skrbi Broj (kumulativ) 4.1.1.2. Broj zaposlenih Broj zaposlenih djelatnika iznad 50 godina Broj 4.1.1.3. Broj primatelja Broj primatelja usluga Broj 4.1.1.4. Broj usluga Broj usluga Broj 4.1.2.1. IzgraĊen dom IzgraĊen dom na navedenoj lokaciji Broj 4.1.2.2. Broj korisnika Broj korisnika usluga centra Broj 4.1.3.1. Broj ţena i djece Broj ţena i djece ţrtava obiteljskog nasilja kojima je potrebna usluga boravka i 4.1.2. GraĊenje društvenog centra 4.1.3. Prihvatilište za ţene i djecu Broj Polazna vrijednost 11 Izvor Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) 12 13 14 Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo 116 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. struĉne pomoći u Prihvatilištu Pruţanje zdravstvene skrbi graĊanima i posjetiteljima u staroj gradskoj jezgri iskazanim u postotku realizacije otvaranja ambulante Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo 4.1.4. Ambulanta u povijesnoj jezgri 4.1.4.1. Realizacija projekta 4.1.5. Program Mladi i Grad skupa 4.1.5.1. Osigurana sredstva Osigurana sredstva u proraĉunu za program Mladi i Grad skupa 4.1.6.1. Broj izgraĊenih stanova Broj izgraĊenih stanova iz programa POS-a, Broj 4.1.6.2. Broj graĊana Broj graĊana koji su putem liste prvenstva ostvarili pravo na kupnju stana Broj Broj korisnika kartice Broj 1.000 Upravni odjel za kulturu i baštinu 1.500 2.000 3.000 Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Obuhvat socijalnih, društvenih i zdravstvenih potreba stanovništva izraţen u postotku % (kumulativ) 80 Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo 85 90 95 4.1.6. Društveno poticanje stanogradnje 4.1.7. Provedba 4.1.7.1. Povećanje projekta gradske broja graĊana/ kartice korisnika kartice POKAZATELJ UĈINKA (OUTCOME) Pokazatelj uĉinka (outcome) Obuhvat potreba stanovništva % 20 60 100 Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo kn - 64 117 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 4 Društveni razvoj zajednice Posebni cilj 4.2. UnaprjeĊenje sustava obrazovanja Naĉini ostvarenja 4.2.1. Poboljšanje uvjeta rada u osnovnim školama Pokazatelj rezultata (output) Definicija Jedinica Polazna vrijednost 4.2.1.1. Broj osnovnih škola Broj osnovnih škola koje se financiraju da bi obavljali svoju djelatnost Broj (kumulativ) 6 4.2.1.2. Energetski certificirane zgrade Broj zgrada osnovnih škola u kojima će se provesti energetska certifikacija Broj (kumulativ) 2 4.2.1.3. Izrada glavnog i izvedbenog projekta Postotak realizacije izrade glavnog i izvedbenog projekta za adaptaciju zgrade u Ulici Ilije Sarake 7 u zgradu osnovne škole Marina Getaldića % (kumulativ) 4.2.1.4. UreĊenje dvorišta UreĊenje dvorišta osnovne škole Marina Drţića m 4.2.1.5. Ugradnja lifta Osiguranje udjela potrebnih sredstava % - Opis aktivnosti izdana potvrda glavnog projekta 4.2.1.6. Nadogradnja osnovne škole Lapad Opis aktivnosti radova na školi 50 2 Izvor Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) 6 6 6 4 6 - 100 - - 30 - - nadogradnja 4 uĉionice, sanitarne prostorije i 2 kabineta na ureĊenje kuhinje, blagovaonice i prostora za dnevni - 118 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 4.2.2. Poboljšanje uvjeta rada i kapaciteta predškolskog odgoja 4.2.1.7. Nadogradnja osnovne škole Antuna Masle Opis aktivnosti radova na školi 4.2.2.1. Broj subjekata predškolskog odgoja Poboljšanje uvjeta rada i kapaciteta predškolskog odgoja osigurava neometan rad subjekata predškolskog odgoja 4.2.2.2. Kupnja i ureĊenje prostora Kupnja i ureĊenje dva prostora u zgradi novog POS-a u Mokošici te adaptacija prostora za smještaj pet vrtićkih skupina u prostoru bivšeg hotela Stadion Opis aktivnosti Broj (kumulativ) Opis ravnom krovu trakta „A“ boravak instalacija gromobrana na zgradi PŠ Zaton Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo sanacija krova - - 13 Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo 15 17 20 - Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Kupljeni prostori (2 prostora) UreĊeni prostori (2 prostora)+ad aptacija - 100 100 100 50 100 - 4 6 8 Proširenje kapaciteta Djeĉjih vrtića Dubrovnik u smislu povećanja mjesta u vrtićima Broj - 4.2.2.3. Rekonstruiran DV Pile Postotak realizacije DV Pile % (kumulativ) - 4.2.2.4. Broj privatnih vrtića Osiguranje financijske pomoći pri otvaranju privatnih vrtića. U tom smislu se u proraĉunu osiguravaju sredstva za poticaj za otvaranje novih grupa u već postojećim privatnim vrtićima odnosno otvaranje sasvim novih vrtića Broj (kumulativ) 3 Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo 119 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. POKAZATELJ UĈINKA (OUTCOME) Pokazatelj uĉinka (outcome) Broj djece Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Broj djece koja su obuhvaćena navedenim aktivnostima/ programima Broj 4.940 (kumulativ) Drţavni zavod za statistiku 5.000 5.100 5.200 120 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 4 Društveni razvoj zajednice Posebni cilj 4.3. Razvoj sportsko-rekreativnih sadrţaja Naĉini ostvarenja Pokazatelj rezultata (output) 4.3.1.1. Broj objekata 4.3.1. Ulaganja u Sportske objekte 4.3.2. Ulaganje u posebne programe klubova 4.3.1.2. Realizacija projekta 4.3.2.1. Povećanje broja 4.3.3.1. Broj novih/obnovljenih igrališta POKAZATELJ UĈINKA (OUTCOME) 4.3.3. Skrb o djeĉjim igralištima Pokazatelj uĉinka (outcome) Broj korisnika Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Broj (kumulativ) 6 Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo 6 6 6 % 10 Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo 50 40 - Povećanje broja posebnih programa Broj 8 Programa javnih potreba u športu 1 2 2 Povećanje broja igrališta Broj (kumulativ) 24 Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo 26 28 30 Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Definicija Broj sportskih objekata ĉija se djelatnost sufinancira Udio realizacije predviĊenih radova na projektu NOGOMETNI STADION LAPAD Definicija Broj korisnika sportskorekreacijskih sadrţaja Broj Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo 121 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 4 Društveni razvoj zajednice Posebni cilj 4.4. UnaprjeĊenje sustava civilne zaštite i vatrogastva Naĉini ostvarenja 4.4.1. Nabava opreme i usavršavanje za potrebe djelovanja civilne zaštite 4.4.2. Nabava opreme i usavršavanje za profesionalno vatrogastvo Pokazatelj rezultata (output) Definicija Jedinica 4.4.1.1. IzraĊen plan evakuacije Postotak realizacije izrade Plana % 4.4.1.2. Nabavljena oprema Vrsta/koliĉina nabavljene opreme Vrsta /koliĉina 4.4.2.1. Nabavka višenamjenske auto cisterne Nabavka višenamjenske auto cisterne Broj 4.4.3.1. Nabavljena oprema Vrsta/koliĉina nabavljene opreme Vrsta/ koliĉina 4.4.3.2. Broj subjekata Broj subjekata koje Grad financira radi obavljanja protupoţarnih intervencija Broj (kumulativ) 4.4.3. Nabava opreme za dobrovoljno vatrogastvo Polazna vrijednost - - 12 Izvor Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) 100 - - 1 - - 12 13 13 122 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. POKAZATELJ UĈINKA (OUTCOME) Pokazatelj uĉinka (outcome) Sveukupni broj subjekata civilne zaštite i vatrogastva Definicija Sveukupni broj subjekata civilne zaštite i vatrogastva kako bi se postigao što veći stupanj spremnosti i uĉinkovitosti prilikom intervencija Jedinica Broj Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu 123 Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 4 Društveni razvoj zajednice Posebni cilj 4.5. Upravljanje razvojem Pokazatelj rezultata Definicija (output) Naĉini ostvarenja 4.5.1. Energetska uĉinkovitost 4.5.2. Ulaganje u izradu prostorno planske dokumentacije 4.5.3. Maketa i kartografska dokumentacija 4.5.1.1. Smanjenje troškova 4.5.2.1. Broj izraĊene dokumentacije 4.5.2.2. Broj dokumentacije na kojima se rade izmjene i dopune 4.5.3.1. Ostvarena aktivnost Smanjenje troškova u smislu elektriĉne energije Broj dokumentacije se odnosi na broj izraĊene prostorno planske dokumentacije Ciljane vrijednosti se odnose na broj dokumentacije na kojima se rade izmjene i dopune Realizirana aktivnost Jedinica % Polazna vrijednost - Broj 13 Broj 3 Opis aktivnosti - Izvor Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) 10 10 20 5 1 5 + DPU Povijesna jezgra Grada (poĉetak izrade) 5 3 1 reambulacije karata+ izrada i aţuriranje sluţbenih podloga drţavne izmjere i katastra nekretnina - maketa/ hologram 124 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 4.5.4. Nadogradnja i proširenje geografskoinformacijskog sustava 4.5.5. Provedba arhitektonskourbanistiĉkih natjeĉaja 4.5.6. Edukacija - Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša transformacija GIS-a u 3D, proširenje mogućnosti izvoza dijela podataka, konverzija i ugradnja u GIS izmjena i dopuna PPU i GUP, integracija u GIS usvojenih planova uţeg podruĉja Transformacija GIS-a na razliĉite platforme+ integracija u GIS usvojenih planova uţeg podruĉja 2 Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša 2 2 2 2 2 2 integracija u GIS usvojenih planova uţeg podruĉja+ proširenje 3D GIS-a novim orto foto podlogama 4.5.4.1. Realizacija aktivnosti Realizacija aktivnosti nadogradnje i proširenja GIS- 4.5.5.1. ProvoĊenje natjeĉaja ProvoĊenje odreĊene vrste natjeĉaja prema broju 4.5.6.1. Povećanje broja projekata Osiguranje financijske i struĉne potpore projektima iz podruĉja PROSTORNOG PLANIRANJA I urbanizma Broj 2 Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor Ciljana vrijednost (2014.) Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) 10 Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša 50 70 100 Opis aktivnosti Broj POKAZATELJ UĈINKA (OUTCOME) Pokazatelj uĉinka (outcome) Realizacija predviĊenih aktivnosti Upravljanje razvojem cjelokupnom realizacijom navedenih aktivnosti % (kumulativ) 125 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 8. SKRAĆENI PRIKAZ STRATEŠKOG PLANA 1. Razvoj konkurentnog gospodarstva Opći cilj Posebni cilj 1.1. Poticanje razvoja gospodarstva i poduzetništva Pokazatelj uĉinka (outcome) Povećanje broja poslovnih subjekata Naĉin ostvarenja posebnog cilja Pokazatelj rezultata (output) 1.1.1. Ulaganja u poslovne prostore 1.1.2. Osojnik-tehniĉko tehnološki blok 1.1.1.1. Broj poslovnih prostora 1.1.2.1. Završetak radova 1.1.3. Subvencije 1.1.3.1. Broj danih subvencija 1.2.1.1. Podmirene obveze 1.2.2.1. Kupnja zgrade 1.2.3.1. Površina zemljišta 1.2.4.1. Broj turistiĉkih regija 1.2.5.1. Broj dogaĊaja 1.2.6.1. Povećanje broja dana 1.2.7.1. Broj subjekata 1.3.1.1. Broj potpora 1.2. UnaprjeĊenje turizma Povećanje broja noćenja 1.2.1. Revelin 1.2.2. Vila Ĉingrija 1.2.3. UreĊenje vrta ljetnikovca Guĉetić 1.2.4. Razvoj ruralnog turizma 1.2.5. Poboljšanje turistiĉke ponude grada 1.2.6. Poticaji za produljenje turistiĉke sezone 1.2.7. Poticaj razvoja turizma 1.3. Poticanje razvoja tradicijskih obrta Povećanje broja tradicijskih obrta 1.3.1. Potpore tradicijskim obrtima 1.4.1.1. Koliĉina rogaĉa 1.4. Poticanje poljoprivrede i ribarstva Broj danih subvencija 1.4.1. Subvencije 1.4.1.2. Broj sadnica 1.4.1.2. Broj stabala 126 2. UnaprjeĊenje infrastrukture STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 2.1. UnaprjeĊenje prometne infrastrukture 2.2. UnaprjeĊenje vodnog gospodarstva 2.3.UnaprjeĊenje javnih površina kroz ulaganja u infrastrukturu 2.4. Zaštita okoliša Udio obuhvaćenih cesta IzgraĊenost odvodnje Racionalizaci ja troškova Realizacija posebnog cilja 2.1.1. Ulaganja u nerazvrstane ceste 2.1.1.1. Duljina cesta 2.2.2. Rekonstrukcija cesta 2.2.2.1. Duljina rekonstruiranih cesta 2.2.1. Izgradnja javne odvodnje 2.2.2.1. IzgraĊenost odvodnje 2.3.1. Izrada projektne dokumentacije 2.3.2. Optimalizacija i kontrola upravljanja JR-software 2.3.4. Modernizacija JR Grada Dubrovnika 2.3.1.1. Opis aktivnosti 2.3.2.1. Udio racionalizacije troškova 2.3.3.1. Broj rasvjetnih tijela 2.3.3.2. Broj gradskih kotara 2.3.4.1. Broj neefikasnih svjetiljki 2.3.5. Izgradnja infrastrukture groblja na Dubcu 2.3.5.1. Realizirane aktivnosti 2.4.1. Sanacija odlagališta Grabovica 2.4.1.1. Koliĉina otpada 2.4.2. Izrada dokumentacije 2.4.2.1. IzraĊena dokumentacija 2.4.3. Mjere za oneĉišćenje mora 2.4.3.1. Osigurana financijska sredstva za podmirenje obveza 2.4.4.1. Povećanje broja projekata 2.4.4.2. Broj obiljeţenih datuma 2.4.5.1. Smanjenje emisije stakleniĉkih plinova 2.4.5.2. Uštede el. energije 2.4.5.3. Povećanje korištenja el. energije 2.3.3. Proširenje mreţe i izrada javne rasvjete 2.4.4. Edukacija 2.4.5. Ulaganje u obnovljive izvore energije 127 3. Oĉuvanje i odrţivo korištenje kulturne i prirodne baštine STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 3.1.1.1. 2014.Povećanje – 2016.udjela izdvajanja za programe 3.1. UnaprjeĊenje kulturnih ustanova i sadrţaja Postotno povećanje broja posjetitelja 3.1.1. Ulaganja u rad kulturnih ustanova 3.1.2. Ulaganja u kulturne programe i manifestacije 3.2. Ulaganja u prirodnu/kulturnu baštinu Postotak realizacije 3.2.1. Obnova Lazareti prostora 3.2.2. Promocija prirodnih vrijednosti Rezervata Lokrum 3.2.3. Realizacija projekta Kriţni put 3.2.4. Realizacija projekta Serpentine na SrĊu 3.1.1.2. Ulaganje u opremanje ustanova 3.1.1.3. Nabavljena oprema 3.1.1.4. Realizacija aktivnosti u Kazalištu Marina Drţića 3.1.1.5. Realizacija aktivnosti hidroizolacije 3.1.1.6. Postavljen vatrodojavni sustav 3.1.1.7. Povećanje broja knjiga/ umjetniĉkih djela 3.1.2.1. Broj kulturnih programa i manifestacija 3.2.1.1. Broj obnovljenih prostora 3.2.2.1. Broj projekata 3.2.3.1. Realizirana aktivnost 3.2.4.1. IzgraĊena spojna staza 3.2.4.2. Sanirana i ureĊena staza 3.2.4.3. Opremljena i ureĊena staza 4.1.1.1. Broj programa 4.1.1. ProvoĊenje programa socijalne skrbi 4.1.1.2. Broj zaposlenih 4.1.1.3. Broj primatelja 4. Društveni razvoj zajednice 4.1.1.4. Broj usluga 4.1. UnaprjeĊenje kvalitete ţivota Broj korisnika 4.1.2. GraĊenje društvenog centra 4.1.2.1. IzgraĊen dom 4.1.2.2. Broj korisnika 4.1.3. Prihvatilište za ţene i djecu 4.1.3.1. Broj ţena i djece 4.1.4. Ambulanta u povijesnoj jezgri 4.1.4.1. Realizacija projekta 4.1.5. Program Mladi i Grad skupa 4.1.5.1. Osigurana sredstva 4.1.6. Društveno poticanje stanogradnje 4.1.6.1. Broj izgraĊenih stanova 4.1.6.2. Broj graĊana 4.2.1.1. Broj osnovnih škola 4.2. UnaprjeĊenje sustava obrazovanja Broj djece 4.2.1. Poboljšanje uvjeta rada u osnovnim školama 4.2.2. Poboljšanje uvjeta rada i kapaciteta predškolskog 4.2.1.2. Energetski certificirane zgrade 4.2.1.3. Izrada glavnog i izvedbenog projekta 4.2.1.4. UreĊenje dvorišta 4.2.1.5. Ugradnja lifta 4.2.1.6. Nadogradnja osnovne škole Lapad 4.2.1.7. Nadogradnja osnovne škole Antuna Masle 4.2.2.1. Broj subjekata predškolskog odgoja 128 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 4.3.2. Ulaganje u posebne programe klubova 4.2.2.2. Kupnja i ureĊenje prostora 4.2.2.3. Rekonstruiran DV Pile 4.2.2.4. Broj privatnih vrtića 4.3.1.1. Broj objekata 4.3.1.2. Realizacija projekta 4.3.2.1. Povećanje broja 4.3.3. Skrb o djeĉjim igralištima 4.3.3.1. Broj novih/obnovljenih igrališta 4.4.1. Nabava opreme i usavršavanje za potrebe djelovanja civilne zaštite 4.4.2. Nabava opreme i usavršavanje za profesionalno vatrogastvo 4.4.1.1. IzraĊen plan evakuacije 4.4.1.2. Nabavljena oprema odgoja 4.3. Razvoj sportskorekreativnih sadrţaja 4.4. UnaprjeĊenje sustava civilne zaštite i vatrogastva 4.3.1. Ulaganja u Sportske objekte Broj korisnika Sveukupni broj subjekata civilne zaštite i vatrogastva 4.4.3. Nabava opreme za dobrovoljno vatrogastvo 4.5.1. Energetska uĉinkovitost 4.5.2. Ulaganje u izradu prostorno planske dokumentacije 4.5. Upravljanje razvojem Realizacija predviĊenih aktivnosti 4.5.3. Maketa i kartografska dokumentacija 4.5.4. Nadogradnja i proširenje geografsko – informacijskog sustava 4.5.5. Provedba arhitektonsko – urbanistiĉkih natjeĉaja 4.5.6. Edukacija 4.4.2.1. Nabavka višenamjenske auto cisterne 4.4.3.1. Nabavljena oprema 4.4.3.2. Broj subjekata 4.5.1.1. Smanjenje troškova 4.5.2.1. Broj izraĊene dokumentacije 4.5.2.2. Broj dokumentacije na kojima se rade izmjene i dopune 4.5.3.1. Ostvarena aktivnost 4.5.4.1. Realizacija aktivnosti 4.5.5.1. ProvoĊenje natjeĉaja 4.5.6.1. Povećanje broja projekata 129 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 9. POVEZIVANJE CILJEVA S PRORAĈUNOM Opći cilj Posebni cilj Program u proraĉunu 036 1.1. Poticanje razvoja gospodarstva i poduzetništva 037 1. Razvoj konkurentnog gospodarstva 013 1.2. UnaprjeĊenje turizma 036 037 100 102 Pokazatelj uĉinka (outcome) Povećanje broja poslovnih subjekata Povećanje broja noćenja Aktivnost/ projekt u proraĉunu Naĉin ostvarenja posebnog cilja 036004 037006 013001 1.1.1. Ulaganja u poslovne prostore 1.1.2. Osojnik-tehniĉko tehnološki blok 1.1.3. Subvencije 036001 1.2.1. Revelin 1.2.1.1. Podmirene obveze 036009 1.2.2. Vila Ĉingrija 1.2.2.1. Kupnja zgrade 037005 1.2.3. UreĊenje vrta ljetnikovca Guĉetić 1.2.3.1. Površina zemljišta 100005 1.2.4. Razvoj ruralnog turizma 1.2.4.1. Broj turistiĉkih regija 037002 037003 100002 100004 1.3. Poticanje razvoja tradicijskih obrta 013 Povećanje broja tradicijskih obrta 1.4. Poticanje poljoprivrede i ribarstva 013 Broj danih subvencija 1.2.5. Poboljšanje turistiĉke ponude grada 1.2.6. Poticaji za produljenje turistiĉke sezone Pokazatelj rezultata (output) 1.1.1.1. Broj poslovnih prostora 1.1.2.1. Završetak radova 1.1.3.1. Broj danih subvencija 1.2.5.1. Broj dogaĊaja 1.2.6.1. Povećanje broja dana 100006 100009 100010 1.2.7. Poticaj razvoja turizma 1.2.7.1. Broj subjekata 013008 1.3.1. Potpore tradicijskim obrtima 1.3.1.1. Broj potpora 013009 1.4.1. Subvencije 1.4.1.1. Koliĉina rogaĉa 1.4.1.2. Broj sadnica 1.4.1.2. Broj stabala 130 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 035 104 2. UnaprjeĊenje infrastrukture 2.1. UnaprjeĊenje prometne infrastrukture 105 Udio obuhvaćenih cesta 107 110001-110011 110 2.2. UnaprjeĊenje vodnog gospodarstva 106 035009 035010 104004 104006 104013 104015 104016 105010 105012 105013 105014 105015 107001 IzgraĊenost odvodnje 106001 106004 106007 106010 106011 106012 072008 2.3.UnaprjeĊenje javnih površina kroz ulaganja u infrastrukturu 072005 072 Racionalizacija troškova 072006 072004 072010 108001 108 2.4. Zaštita okoliša 108 046 Realizacija posebnog cilja 108005 046010 046011 2.1.1. Ulaganja u nerazvrstane ceste 2.1.1.1. Duljina cesta 2.2.2. Rekonstrukcija cesta 2.2.2.1. Duljina rekonstruiranih cesta 2.2.1. Izgradnja javne odvodnje 2.2.2.1. IzgraĊenost odvodnje 2.3.1. Izrada projektne dokumentacije 2.3.2. Optimalizacija i kontrola upravljanja JR-software 2.3.3. Proširenje mreţe i izrada javne rasvjete 2.3.4. Modernizacija JR Grada Dubrovnika 2.3.5. Izgradnja infrastrukture groblja na Dubcu 2.4.1. Sanacija odlagališta Grabovica 2.4.2. Izrada dokumentacije 2.3.1.1. Opis aktivnosti 2.3.2.1. Udio racionalizacije troškova 2.3.3.1. Broj rasvjetnih tijela 2.3.3.2. Broj gradskih kotara 2.3.4.1. Broj neefikasnih svjetiljki 2.3.5.1. Realizirane aktivnosti 2.4.1.1. Koliĉina otpada 2.4.2.1. IzraĊena dokumentacija 131 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 046026 046032 046034 047026 047 083 046007 2.4.3. Mjere za oneĉišćenje mora 083001 083003 083004 2.4.4. Edukacija 072 3. Oĉuvanje i odrţivo korištenje kulturne i prirodne baštine 072009 2.4.5. Ulaganje u obnovljive izvore energije 2.4.3.1. Osigurana financijska sredstva za podmirenje obveza 2.4.4.1. Povećanje broja projekata 2.4.4.2. Broj obiljeţenih datuma 2.4.5.1. Smanjenje emisije stakleniĉkih plinova 2.4.5.2. Uštede el. energije 2.4.5.3. Povećanje korištenja el. energije 3.1.1.1. Povećanje udjela izdvajanja za programe 3.1.1.2. Ulaganje u opremanje ustanova 3.1.1.3. Nabavljena oprema 840 3.1. UnaprjeĊenje kulturnih ustanova i sadrţaja 910 Postotno povećanje broja posjetitelja 84004 84006 91002 91003 3.1.1. Ulaganja u rad kulturnih ustanova 100011 3.1.2. Ulaganja u kulturne programe i manifestacije 3.1.1.4. Realizacija aktivnosti u Kazalištu Marina Drţića 3.1.1.5. Realizacija aktivnosti hidroizolacije 3.1.1.6. Postavljen vatrodojavni sustav 3.1.1.7. Povećanje broja knjiga/ umjetniĉkih djela 3.1.1.1. Povećanje udjela izdvajanja za programe 3.1.2.1. Broj kulturnih programa i manifestacija 108009 3.2.1. Obnova Lazareti prostora 3.2.1.1. Broj obnovljenih prostora 100 3.2. Ulaganja u prirodnu/kulturnu 108 Postotak realizacije 132 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. baštinu 047 047012 3.2.2. Promocija prirodnih vrijednosti Rezervata Lokrum 3.2.2.1. Broj projekata 047023 3.2.3. Realizacija projekta Kriţni put 3.2.3.1. Realizirana aktivnost 047027 3.2.4. Realizacija projekta Serpentine na SrĊu 3.2.4.1. IzgraĊena spojna staza 3.2.4.2. Sanirana i ureĊena staza 3.2.4.3. Opremljena i ureĊena staza 4.1.1.1. Broj programa 4.1.1. ProvoĊenje programa socijalne skrbi 4.1.1.2. Broj zaposlenih 4.1.1.3. Broj primatelja 4. Društveni razvoj zajednice 4.1.1.4. Broj usluga 4.1. UnaprjeĊenje kvalitete ţivota 034 065 066 Obuhvat potreba stanovništva 34006 065001-065024 066001-066005 4.1.2. GraĊenje društvenog centra 4.1.3.1. Broj ţena i djece 4.1.4. Ambulanta u povijesnoj jezgri 4.1.4.1. Realizacija projekta 4.1.5. Program Mladi i Grad skupa 4.1.5.1. Osigurana sredstva 056 057 053 Broj djece 056001 057001 057002 4.1.2.2. Broj korisnika 4.1.3. Prihvatilište za ţene i djecu 4.1.6. Društveno poticanje stanogradnje 4.2. UnaprjeĊenje sustava obrazovanja 4.1.2.1. IzgraĊen dom 4.2.1. Poboljšanje uvjeta rada u osnovnim školama 4.1.6.1. Broj izgraĊenih stanova 4.1.6.2. Broj graĊana 4.2.1.1. Broj osnovnih škola 4.2.1.2. Energetski certificirane zgrade 4.2.1.3. Izrada glavnog i izvedbenog projekta 4.2.1.4. UreĊenje dvorišta 4.2.1.5. Ugradnja lifta 4.2.1.6. Nadogradnja osnovne škole Lapad 4.2.1.7. Nadogradnja osnovne škole Antuna Masle 133 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 053001 4.4. UnaprjeĊenje sustava civilne zaštite i vatrogastva 4.3.1.1. Broj objekata 4.3.1. Ulaganja u Sportske objekte 064 062008 4.3.2. Ulaganje u posebne programe klubova 4.3.2.1. Povećanje broja 018 018009 064003 4.3.3. Skrb o djeĉjim igralištima 4.3.3.1. Broj novih/obnovljenih igrališta 032004 032002 032006 4.4.1. Nabava opreme i usavršavanje za potrebe djelovanja civilne zaštite 4.4.2. Nabava opreme i usavršavanje za profesionalno vatrogastvo 4.4.3. Nabava opreme za dobrovoljno vatrogastvo 4.5.1. Energetska uĉinkovitost 4.4.1.1. IzraĊen plan evakuacije 062 Broj korisnika 030 031 032 Sveukupni broj subjekata civilne zaštite i vatrogastva 030001 031002 4.5. Upravljanje razvojem 4.2.2.3. Rekonstruiran DV Pile 4.2.2.4. Broj privatnih vrtića 061002 061 4.3. Razvoj sportskorekreativnih sadrţaja 4.2.2. Poboljšanje uvjeta rada i kapaciteta predškolskog odgoja 4.2.2.1. Broj subjekata predškolskog odgoja 4.2.2.2. Kupnja i ureĊenje prostora 102 041 042 043 044 045 048 071 Realizacija predviĊenih aktivnosti 102001 041012, 041016, 041026, 041029, 041036, 041047, 041048, 041051, 041052, 042040, 043001, 043002, 4.3.1.2. Realizacija projekta 4.4.1.2. Nabavljena oprema 4.4.2.1. Nabavka višenamjenske auto cisterne 4.4.3.1. Nabavljena oprema 4.4.3.2. Broj subjekata 4.5.1.1. Smanjenje troškova 4.5.2.1. Broj izraĊene dokumentacije 4.5.2. Ulaganje u izradu prostorno planske dokumentacije 4.5.2.2. Broj dokumentacije na kojima se rade izmjene i dopune 134 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 044024, 044030, 044035, 044038, 044039, 041001,044013, 044020 048002 048004 048005 048010 048012 071004 071013 042006 042007 042041 042042 042043 045003 4.5.3. Maketa i kartografska dokumentacija 4.5.3.1. Ostvarena aktivnost 4.5.4. Nadogradnja i proširenje geografsko-informacijskog sustava 4.5.4.1. Realizacija aktivnosti 4.5.5. Provedba arhitektonsko – urbanistiĉkih natjeĉaja 4.5.5.1. ProvoĊenje natjeĉaja 4.5.6. Edukacija 4.5.6.1. Povećanje broja projekata 135 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 10. PRAĆENJE I EVALUACIJA Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje tim sredstvima kao i praćenje njihova korištenja, zasigurno je jedan od vaţnih aspekata provedbe Strateškog plana Grada Dubrovnika. Nakon definiranja strateških ciljeva i njihovih naĉina ostvarenja, potrebno je predvidjeti i moguće izvore financiranja, kao i pratiti njihovo izvršenje, te odvijaju li se planirano, ciljane vrijednosti sa trenutnim stanjem odnosno, stanjem u trenutku vrednovanja. Kljuĉni doprinos strateškog planiranja nije u samom postavljanju ciljeva i definiranju aktivnosti kojima se postiţu, već i u postavljenom mehanizmu stalnog ocjenjivanja kreće li se u ţeljenom pravcu, trebaju li se revidirati postavljeni ciljevi, postoje li bolji i efikasniji naĉini njihova ispunjavanja. Ovaj mehanizam uspostavlja se utvrĊivanjem pokazatelja rezultata i uspješnosti koji su, kao objektivno mjerljivi i konkretni znakovi da je nešto uĉinjeno, postavljeni na naĉin da omogućuju praćenje ostvarenja provedenih aktivnosti. Svrha praćenja i evaluacije strateškog plana je praćenje ostvarenja pojedinih ciljeva te naĉina ostvarenja, a u svrhu mogućnosti povezivanja ciljeva, aktivnosti i financijskih sredstava. Za uspješnu provedbu Strateškog plana potrebno je razraditi naĉine praćenja i vrednovanja, tj. kako da se: definiraju aktivnosti za kontinuirano praćenje provedbe Strateškog plana; definiraju i osiguraju relevantni, mjerljivi, jasni pokazatelji praćenja i vrednovanja provedbe Strateškog plana utvrdi metodologija i osigura izrada izvješća (kvartalnih, polugodišnjih, godišnjih) standardiziraju obrasci koji dokumentiraju primjenu procedure (upitnici, formulari za evaluaciju, izvještajni formulari) osigura da se s rezultatima vrednovanja Strateškog plana upoznaju i da ih koriste svi kljuĉni nositelji provede godišnja ocjena napretka u provedbi Strategije, koju treba izraditi prije utvrĊivanja proraĉuna i financijskih planova za iduću godinu. 136 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. Glavni kriteriji evaluacije koji se primjenjuju u evaluacijama programa i ciljeva su sljedeći: Relevantnost ili potreba za programom; Kriteriji povezani s pitanjem korisnosti programa; Uĉinkovitost (efektivnost) programa; Djelotvornost (efikasnost) kojom je program proveden; Pitanja u vezi s odrţivosti programa. Evaluacije uspješnosti implementacije obavljat će se jednom godišnje, na kraju godine, kroz izvještaj o evaluaciji koji je sastavni dio godišnjeg izvještaja. Efikasnim i efektivnim naĉinom praćenja Grad Dubrovnik, odnosno Gradonaĉelnik će biti u mogućnosti pravovremeno uoĉiti odstupanja od plana te ocijeniti hoće li planirane aktivnosti imati ţeljeni uĉinak na postavljene ciljeve. Na temelju definiranih pokazatelja rezultata i uĉinaka omogućit će se vrlo uspješan sustav praćenja, pošto se na temelju navedenih pokazatelja moţe utvrditi u kojem smjeru se realiziraju ciljane veliĉine. Kao prilog sustavu praćenja i evaluacije danim u nastavku, prikazani su obrasci putem kojih će se vršiti interno praćenje i evaluacija strateškog plana i ostvarenja strateških ciljeva. Putem tabela, odnosno obrazaca danih u nastavku vršit će se praćenje i evaluacija strateškog plana i ostvarenja strateških ciljeva. Ovisno o potrebi, Gradonaĉelnik odreĊuje u kojem trenutku će se ocjenjivati i mjeriti realizacija strateškog plana. To moţe biti minimalno jednom godišnje, polugodišnje, kvartalno te mjeseĉno ovisno o dinamici postavljenog cilja. Za svaki posebni cilj dodjeljuje se odgovornost za provedbu, ali isto tako i za svaki naĉin ostvarenja. Navedena osoba je odgovorna za realizaciju i mjerenje posebnog cilja, odnosno naĉina ostvarenja. Gradonaĉelnik će odrediti vrijeme evaluacije provedbe za pojedini posebni cilj, a odgovorna osoba bit će zaduţena za popunjavanje podataka u obrascima te podnošenje izvještaja gradonaĉelniku. U obrazac se upisuje datum ocjenjivanja strateških ciljeva, te se usporeĊuju i upisuju trenutne vrijednosti pokazatelja rezultata sa zadanim, odnosno ciljanim vrijednostima. Jedan obrazac se koristi više puta ovisno o potrebi. U prilogu su dani ogledni primjeri koji se koriste prilikom svakog mjerenja ostvarenja strateških ciljeva. 137 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU PROVEDBE STRATEŠKOG PLANA Opći cilj 1. Razvoj konkurentnog gospodarstva 1.1. Poticanje razvoja gospodarstva i poduzetništva 1.1.3. Subvencije 1.2. UnaprjeĊenje turizma 1.2.1. Revelin 1.2.2. Vila Ĉingrija 1.2.3. UreĊenje vrta ljetnikovca Guĉetić Trenutna vrijednost Ciljana vrijednost 3 4 5 6 7 8 1.1.1.1. Broj poslovnih prostora Broj 1.1.2.1. Završetak radova % 1.1.3.1. Broj danih subvencija Broj 1.2.1.1. Podmirene obveze 1.2.2.1. Kupnja zgrade Naĉin ostvarenja se odvija prema planu DA/NE Polazna vrijednost 2 1.1.1. Ulaganja u poslovne prostore 1.1.2. Osojniktehniĉko tehnološki blok Pokazatelj rezultata (output) Jedinica 1 Naĉini ostvarenja Odgovorna osoba Posebni cilj DATUM OCJENJIVANJA: Planirana sredstva Iskorištena sredstva 9 11 12 % Opis 1.2.3.1. Površina zemljišta m 1.2.4. Razvoj ruralnog turizma 1.2.5.1. Broj turistiĉkih regija Broj 1.2.5. Poboljšanje turistiĉke ponude grada 1.2.6.1. Broj dogaĊaja Broj 2 138 1.4. Poticanje poljoprivrede i ribarstva 1.3. Poticanje razvoja tradicijski h obrta STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 1.2.6. Poticaji za produljenje turistiĉke sezone 1.2.7.1. Povećanje broja dana Broj 1.2.7. Poticaj razvoja turizma 1.2.8.1. Broj subjekata Broj 1.3.1. Potpore tradicijskim obrtima 1.3.1.1. Broj potpora Broj (kumulativ) 1.4.1.1. Koliĉina rogaĉa 1.4.1. Subvencije Kg (tona) 1.4.1.2. Broj sadnica Broj 1.4.1.2. Broj stabala Broj 139 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU PROVEDBE STRATEŠKOG PLANA Opći cilj 2. UnaprjeĊenje infrastrukture 2.2. UnaprjeĊenje vodnog gospodarstva Trenutna vrijednost Ciljana vrijednost 3 4 5 6 7 8 2.1.1. Ulaganja u nerazvrstane ceste 2.1.1.1. Duljina cesta km 2.2.2. Rekonstrukcija cesta 2.2.2.1. Duljina rekonstruiranih cesta km 2.2.1. Izgradnja javne odvodnje 2.2.2.1. IzgraĊenost odvodnje Naĉin ostvarenja se odvija prema planu DA/NE Polazna vrijednost 2 Pokazatelj rezultata (output) Jedinica 1 Odgovorna osoba Naĉini ostvarenja 2.1. UnaprjeĊenje prometne infrastrukture Posebni cilj DATUM OCJENJIVANJA: Planirana sredstva Iskorištena sredstva 9 11 12 Ulica 140 2.4. Zaštita okoliša 2.3.UnaprjeĊenje javnih površina kroz ulaganja u infrastrukturu STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 2.3.1. Izrada projektne dokumentacije 2.3.1.1. Opis aktivnosti 2.3.2. Optimalizacija i kontrola upravljanja JRsoftware 2.3.2.1. Udio racionalizacije troškova % (kumulativ) 2.3.3.1. Broj rasvjetnih tijela Broj 2.3.3.2. Broj gradskih kotara Broj 2.3.4.1. Broj neefikasnih svjetiljki Broj 2.3.5.1. Realizirane aktivnosti Opis aktivnosti 2.3.3. Proširenje mreţe i izrada javne rasvjete 2.3.4. Modernizacija JR Grada Dubrovnika 2.3.5. Izgradnja infrastrukture groblja na Dubcu Opis 2.4.1. Sanacija odlagališta Grabovica 2.4.1.1. Koliĉina otpada m³ (kumulativ) 2.4.2. Izrada dokumentacije 2.4.2.1. IzraĊena dokumentacija broj 2.4.3. Mjere za oneĉišćenje mora 2.4.3.1. Osigurana financijska sredstva za podmirenje obveza Vrsta plaćanja 141 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 2.4.4.1. Povećanje broja projekata broj 2.4.4.2. Broj obiljeţenih datuma broj 2.4.5.1. Smanjenje emisije stakleniĉkih plinova % (kumulativ) 2.4.5.2. Uštede el. energije % (kumulativ) 2.4.5.3. Povećanje korištenja el. energije % (kumulativ) 2.4.4. Edukacija 2.4.5. Ulaganje u obnovljive izvore energije 142 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU PROVEDBE STRATEŠKOG PLANA 3.1.1. Ulaganja u rad kulturnih ustanova 3.1.1.7. Povećanje broja knjiga/ umjetniĉkih djela 3.1.2. Ulaganja u kulturne programe i manifestacije 3.1.2.1. Broj kulturnih programa i manifestacija Naĉin ostvarenja se odvija prema planu DA/NE 4 3.1.1.1. Povećanje udjela izdvajanja za programe 3.1.1.2. Ulaganje u opremanje ustanova 3.1.1.3. Nabavljena oprema 3.1.1.4. Realizacija aktivnosti u Kazalištu Marina Drţića 3.1.1.5. Realizacija aktivnosti hidroizolacije 3.1.1.6. Postavljen vatrodojavni sustav Ciljana vrijednost 3 Trenutna vrijednost 2 Polazna vrijednost 1 Pokazatelj rezultata (output) DATUM OCJENJIVANJA: Jedinica Naĉini ostvarenja 3.1. UnaprjeĊenje kulturnih ustanova i sadrţaja Posebni cilj Odgovorna osoba Opći cilj 3. Oĉuvanje i odrţivo korištenje kulturne i prirodne baštine Planirana sredstva 5 % (kumulativ) % (kumulativ) 6 7 8 9 11 Opis Opis % (kumulativ) % (kumulativ) Broj knjiga/ umjetniĉkih djela/ muzejskih izloţaka Broj 143 Iskorištena sredstva 12 3.2. Ulaganja u prirodnu/kulturnu baštinu STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 3.2.1. Obnova Lazareti prostora 3.2.1.1. Broj obnovljenih prostora 3.2.2. Promocija prirodnih vrijednosti Rezervata Lokrum 3.2.2.1. Broj projekata Broj 3.2.3. Realizacija projekta Kriţni put 3.2.3.1. Realizirana aktivnost Opis 3.2.4.1. IzgraĊena spojna staza 3.2.4. Realizacija projekta Serpentine na SrĊu 3.2.4.2. Sanirana i ureĊena staza 3.2.4.3. Opremljena i ureĊena staza Broj (kumulativ) m m (kumulativ) Opis aktivnosti 144 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU PROVEDBE STRATEŠKOG PLANA Opći cilj 4. Društveni razvoj zajednice Jedinica Polazna vrijednost Trenutna vrijednost Ciljana vrijednost Naĉin ostvarenja se odvija prema planu DA/NE 6 7 8 9 11 4.1.1.2. Broj zaposlenih 4.1.1.3. Broj primatelja 4.1.1.4. Broj usluga 4.1.2.1. IzgraĊen dom 4.1.2.2. Broj korisnika 5 Broj (kumulativ) Broj Broj Broj % Broj 4.1.3. Prihvatilište za ţene i djecu 4.1.3.1. Broj ţena i djece Broj 4.1.4. Ambulanta u povijesnoj jezgri 4.1.4.1. Realizacija projekta % 4.1.5. Program Mladi i Grad skupa 4.1.5.1. Osigurana sredstva kn Naĉini ostvarenja Odgovorna osoba Planirana sredstva Posebni cilj Pokazatelj rezultata (output) 1 2 3 4 4.1.1. ProvoĊenje programa socijalne skrbi 4.1. UnaprjeĊenje kvalitete ţivota DATUM OCJENJIVANJA: 4.1.2. GraĊenje društvenog centra 4.1.6. Društveno poticanje stanogradnje 4.1.1.1. Broj programa 4.1.6.1. Broj izgraĊenih stanova Broj 4.1.6.2. Broj graĊana Broj 145 Iskorištena sredstva 12 4.2. UnaprjeĊenje sustava obrazovanje STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 4.2.1. Poboljšanje uvjeta rada u osnovnim školama 4.2.2. Poboljšanje uvjeta rada i kapaciteta predškolskog odgoja 4.2.1.1. Broj osnovnih škola Broj (kumulativ) 4.2.1.2. Energetski certificirane zgrade Broj (kumulativ) 4.2.1.3. Izrada glavnog i izvedbenog projekta % (kumulativ) 2 4.2.1.4. UreĊenje dvorišta m 4.2.1.5. Ugradnja lifta % 4.2.1.6. Nadogradnja osnovne škole Lapad Opis aktivnosti 4.2.1.7. Nadogradnja osnovne škole Antuna Masle Opis aktivnosti 4.2.2.1. Broj subjekata predškolskog odgoja Broj (kumulativ) 4.2.2.2. Kupnja i ureĊenje prostora Opis 4.2.2.3. Rekonstruiran DV Pile % (kumulativ) 4.2.2.4. Broj privatnih vrtića Broj (kumulativ) Broj 146 4.4. UnaprjeĊenje sustava civilne zaštite i vatrogastva 4.3. Razvoj sportsko-rekreativnih sadrţaja STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 4.3.1.1. Broj objekata 4.3.1. Ulaganja u Sportske objekte 4.3.1.2. Realizacija projekta Broj (kumulativ) % 4.3.2. Ulaganje u posebne programe klubova 4.3.2.1. Povećanje broja 4.3.3. Skrb o djeĉjim igralištima 4.3.3.1. Broj novih/obnovljenih igrališta 4.4.1. Nabava opreme i usavršavanje za potrebe djelovanja civilne zaštite 4.4.1.1. IzraĊen plan evakuacije % 4.4.1.2. Nabavljena oprema Vrsta/koliĉi na 4.4.2.1. Nabavka višenamjenske auto cisterne Broj 4.4.3.1. Nabavljena oprema Vrsta/koliĉi na 4.4.3.2. Broj subjekata Broj (kumulativ) 4.4.2. Nabava opreme i usavršavanje za profesionalno vatrogastvo 4.4.3. Nabava opreme za dobrovoljno vatrogastvo Broj Broj (kumulativ) 147 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. 4.5.1. Energetska uĉinkovitost 4.5. Upravljanje razvojem 4.5.2. Ulaganje u izradu prostorno planske dokumentacije 4.5.1.1. Smanjenje troškova % 4.5.2.1. Broj izraĊene dokumentacije Broj 4.5.2.2. Broj dokumentacije na kojima se rade izmjene i dopune Broj 4.5.3. Maketa i kartografska dokumentacija 4.5.3.1. Ostvarena aktivnost Opis aktivnosti 4.5.4. Nadogradnja i proširenje geografsko – informacijskog sustava 4.5.4.1. Realizacija aktivnosti Opis aktivnosti 4.5.5. Provedba arhitektonsko – urbanistiĉkih natjeĉaja 4.5.5.1. ProvoĊenje natjeĉaja Broj 4.5.6. Edukacija 4.5.6.1. Povećanje broja projekata Broj 148 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. IZVJEŠTAJ O OSTVARENJU POSEBNIH CILJEVA STRATEŠKOG PLANA Opći cilj DATUM OCJENJIVANJA: Posebni cilj Odgovorna osoba Pokazatelj uĉinka (outcome) Jedinica Polazna vrijednost Trenutna vrijednost Ciljana vrijednost Ostvaruje li se posebni cilj prema planu DA/NE 1. Razvoj konkurentnog gospodarstva 1 2 3 4 5 6 7 8 Povećanje broja poslovnih subjekata Broj 1.2. UnaprjeĊenje turizma Povećanje broja noćenja Broj (kumulativ) 1.3. Poticanje razvoja tradicijskih obrta Povećanje broja tradicijskih obrta Broj (kumulativ) Broj danih subvencija Broj 1.1. Poticanje razvoja gospodarstva i poduzetništva 1.4. Poticanje poljoprivrede i ribarstva 149 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. IZVJEŠTAJ O OSTVARENJU POSEBNIH CILJEVA STRATEŠKOG PLANA Posebni cilj Odgovorna osoba Pokazatelj uĉinka (outcome) Polazna vrijednost Trenutna vrijednost Ciljana vrijednost Ostvaruje li se posebni cilj prema planu DA/NE 2. UnaprjeĊenje infrastrukture Jedinica Opći cilj DATUM OCJENJIVANJA: 1 2 3 4 5 6 7 8 Udio obuhvaćenih cesta % 2.2. UnaprjeĊenje vodnog gospodarstva IzgraĊenost odvodnje km 2.3. UnaprjeĊenje javnih površina kroz ulaganja u infrastrukturu Racionalizacija troškova % (kumulativ) Realizacija projekta % (kumulativ) 2.1. UnaprjeĊenje prometne infrastrukture 2.4. Zaštita okoliša 150 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. IZVJEŠTAJ O OSTVARENJU POSEBNIH CILJEVA STRATEŠKOG PLANA Posebni cilj Odgovorna osoba Pokazatelj uĉinka (outcome) Polazna vrijednost Trenutna vrijednost Ciljana vrijednost Ostvaruje li se posebni cilj prema planu DA/NE 3. Oĉuvanje i odrţivo korištenje kulturne i prirodne baštine Jedinica Opći cilj DATUM OCJENJIVANJA: 1 2 3 4 5 6 7 8 3.1. UnaprjeĊenje kulturnih ustanova i sadrţaja Postotno povećanje broja posjetitelja % 3.2. Ulaganja u prirodnu/kulturnu baštinu Postotak realizacije % (kumulativ) 151 STRATEŠKI PLAN GRADA DUBROVNIKA 2014. – 2016. IZVJEŠTAJ O OSTVARENJU POSEBNIH CILJEVA STRATEŠKOG PLANA Posebni cilj Odgovorna osoba Pokazatelj uĉinka (outcome) Polazna vrijednost Trenutna vrijednost Ciljana vrijednost Ostvaruje li se posebni cilj prema planu DA/NE 4. Društveni razvoj zajednice Jedinica Opći cilj DATUM OCJENJIVANJA: 1 2 3 4 5 6 7 8 Broj korisnika Broj (kumulativ) Broj djece Broj Broj korisnika Broj 4.1. UnaprjeĊenje socijalne i zdravstvene skrbi 4.2. UnaprjeĊenje sustava obrazovanja 4.3. Razvoj sportskorekreativnih sadrţaja 4.4. UnaprjeĊenje sustava civilne zaštite i vatrogastva 4.5. Upravljanje razvojem Sveukupni broj subjekata civilne zaštite i vatrogastva Realizacija predviĊenih aktivnosti Broj % (kumulativ) 152
© Copyright 2024 Paperzz
