Auto časopis: jul 2011

PRVI CRNOGORSKI AUTO PORTAL
8 GODINA SA VAMA
Podgorica ■ Jul 2011 ■ broj 7 ■ cijena 0,50 € ■ www.auto.co.me ■ e-mail: auto@t-com.me
Cijena
0,50 €
Legendarni automobil kojeg
Strana 5.
se tvorac stidio
KRUŽNI TOK SAOBRAĆAJA Strana 8.
Strana 23.
JUBILEJ: 50 GODINA RENAULT-a 4
Jelena Janković
Dama u crnogorskom
auto moto sportu
Renault 4
Strana 17.
LUKSUZ U DETALJIMA
LS 600h L: LUKSUZ PRVE KLASE
Strana 9.
FRANJO KUNČER
Kupovina novog automobila
Kredit ili lizing
Strana 9.
AUTO CENTAR
POPOVIĆ
Pljevaljska 16. Podgorica, tel: 020 660 269
2
Jul 2011
KOLUMNA: Piše Darko Popović
NEKA SILA NAS GONI!
I
nternet definitivno prijeti da ugrozi svako društveno dešavanje pa i kafansko
druženje. Najčešći spoj kafane i elektronske sadašnjosti je “sport kafe” gdje se
nalazi kladionica i nekoliko velikih ekrana.
Tu se ljudi druže i prate zbivanja i promjene
rezultata na utakmicama koje su “tipovali”,
odnosno prognozirali rezultate. Sve mi je
to djelovalo simpatično i veoma opušteno
druženje dok nam jedan poznanik sa puno
emocija nije ispričao svoj zamalo uspjeh.
- “Ljudi na poluvremenu sam imao četiri
hiljade eura, ali kreteni primiše go u zadnjih
pet minuta.”
Drugi pomno sluša tako blizu, a tako
dalek dobitak i komentariše:
-“E da sam znao kako će biti, pa da pozajmim jedno dvije hiljade eura dobio bih
deset hiljada!”
Ovo mi uopšte nije bilo smiješno, posebno što ne volim i ne vjerujem u takve
mogućnosti zarade, a posebno što znam
neke mlade ljude koji su morali da prodaju
stan kako bi izmirili “kamataše” od kojih su
pozajmili novac da bi ušli u slične kombinacije. Što je najgore svi se i dalje nadaju
nekom iznenadnom dobitku.
Za stolom sjedimo sa mojim prijetaljem
Batom, starim avio modelarom i njegovim
drugom Safetom.
Još pod uticajem diskusije koja traje zapitam se na glas: “Kakva je to sila što tjera
ljude da se zadužuju da bi se kladili?” Na
moje veliko iznenadjenje odgovara Safet:
- “Ja od škole nemam puno , ali sam zapamtio od nastavnike fizike da je sila uzrok promjene stanja i kretanja. Razlikujemo intezitet sile,pravac sile i napadnu
tačku. Napadna tačka je mjesto gde sila
djeluje.”
Ne zna naš kafanski prijatelj koliko ova
pomalo zaboravljena definicija sa prvih
časova fizike govori o stvarnom stanju
i uzroku poremećaja ljudskih vrijednosti.
Neka nevidljiva sila
koja nas je dovela tu gdje smo je uzrok
promjene stanja – tranzicije i kretanja ka
nečem boljem kao evropskoj uniji .Intezitet sile je izgleda dostigao maksimalnu
jačinu. Natjerao je ljude da po svaku cijenu,
kreditima i raznim pozajmicama pokušaju
da prečicom prije drugih stignu do prividno boljeg života. Sada je došlo vrijeme
otrežnjnja i besparice. Prezaduženi i svoje
najbolje prijatelje smo prevarili i unovčili kao
žirante.Da jad i čemer bude veći na oglasima se već nude bubrezi i prodaja trudnoće
ili iznajmljivanje materice. Cijene su od 30
– 50 000,00€.
Strašni sud!
Prodaja oragana i materinstava za
preživljavanje. Samo da se nekako premosti trenutna situacija a kasnije ćemo misliti o posledicama kad za to dodje vrijeme, a
tada su već stigli novi problemi za koje se
nema ni snage ni volje za rješavanje.
Pravac sile deluje uvijek suprotno od
onog što bi mi želeli, odnosno vuče nas unazad. A iza nas su opet krize, ratovi, infalcije, propadanje preduzeća, kažu tranzicija.
Ne želimo ni da se osvrćemo a kamoli da
odstupimo.
Napadna tačka gdje sila djeluje je na
žalost kompletno društvo. Kako sam skoro
čuo ono se danas sastoji iz dva sloja.Prvih
koji nemaju ništa i drugih koji bi da imaju
sve. Nezadovoljni su i jedni i drugi. Prvi
postaju sve siromašniji bez svakog izgleda
za bolje, a drugi koliko god da imaju uvijek
se javljaju nove želje i apetiti.
A sila uvijek deluje suprotno od naših
želja. Tako je izgleda sudjeno na ovim prostorima gde se voze najnoviji modeli automobila a sipaju gorivo za pet eura.Prodaja
novih vozila se povećala zahvaljujući lizingkreditiranju.Kada ponosni kupci govore cijenu uvek ističu osnovnu bez kamate, jer
su oni kao pametno trgovali, a već treće
godine taj auto vrijedi bar 50% manje.
Kako narod kaže „sila boga ne moli“,
a mi ćemo i dalje da mijenjamo navike i
shvatanja a molićemo se nekim
svevišnjim silama za
pomoć!
Predstavljamo našeg saradnika
Ljubomira Ivanovića
Veliki poznavalac auto moto svijeta,
stalni saradnik sajta www.auto.co.me
Ljubomir Ivanović iz Beograda će biti
angažovan i u novinama AUTO, kao naš
saradnik. Cilj nam je da uključimo što veći
broj stručnih saradnika, kako bi čitaoci
dobijali kvalitetne informacije od ljudi koji
su godinama prisutni u auto moto svijetu,
a naša novina bila prepoznata kao medij
čiji je glavni cilj da se na kvalitetan način
afirmiše automobilska branša i automobilizam uopšte u Crnoj Gori.
Sin mašinskog inženjer, od malena je
počeo da se interesuje za automobilizam.
Krajem 60’ intenzivno počeo da prati
auto sport. Velika nagrada Beograda
1967., 68., 69. (tv prenos – prvi prenos
trka kod nas) u okviru Kupa Evrope za
turističke automobile. Prve trke Ljetnje
lige vožene 1969. Programi, ulaznice,
fotografisanje, autogrami.
Domaći i inostrani časopisi, Moto Magazin, Moto Revija, Auto motor und soprt,
Sport auto, Powerslide, Rally Racing,
Autosprint, Auto,...
Prvi TV prenos formule 1 kod nas, VN
Italije 1969.
Bio je na kontroli u Beogradu kod hotela Metropol Svetskog maratona London – Sydney 1969., a 1970. London
– Mexico.
Uzeo je autograme tada najvećih
svetskih reli imena, Rauno Aaltonen,
Hanu Mikkola, Roger Clark, Ines Ireland
(bivši vozač formule 1),...
Bio je na svim prolazima Monte Carlo
rallya kroz Beograd, krak iz Atine. Autogrami, tada čuvenih, vozača Harry
Kalstrom, Simo Lampinen, Hakan Lindberg,...
Bio je posjetitac Jochen Rindt putujuće
izložbe u Beogradu 1970. Fotografije,
autogram Jack Brabhama, počasnog
gosta.
Bio je posjetilac i izložbe Niki Laude
1975. u Zagrebu.
Bio je na konferanciji za štampu
kada je u aranžmanu Marloboroa u Beogradu gostovao Clay Regazzoni 1974. tada
vozač
Ferrarija.
O d
1970.
pet
puta bio na VN Austrije, i to četvrtak,
petak, subota, nedjelja, u ponedeljak
vožnja po stazi. 1971. bio na 1000 km
Austrije. I uvijek u boksovima (sa problemima), programi, fotografije, ulaznice,
autogrami, propagandni materijal, dokumentacija timova, sitni djelovi,...
Uzeo je autograme tada najznačajnijih
ljudi u svijetu auto sporta, Jackie Stewart, Emerson Fittipaldi, Colin Chapman,
Mauro Forghieri, Piter Warr, Ronie Peterson, Peter Revson, Jody Schecter,
James Hunt, Graham Hill,...
Stupio je u kontakt sa firmama iz svijeta formule 1, Brabham, MARCH, Surtess, Hewlend, Brian Hart, Zakspeed,
Porsche.
Stupio je u kontakt firmama tjunerima
turističkih automobila, Autodelta, Alpina,
Schnitzer, Broadspeed.
Pratio je prvenstvo Jugoslavije u automobilizmu, Beograd, Zagreb, Sarajevo,
Kragujevac,...
Ulaznice, programi, startne liste, fotografije, autogrami, Goran Štrok, Sead
Alihođžić, Jovica Paliković, Đani Šverko,
Srđan Janković,...
Pratio je YU rally, programi, startne liste,
fotografije, autogrami, Jovica Paliković,
Raffaele Pinto, Donatela Tominz, Sobieslav Zasada, Atila Feryanz,...
Prijatelj je sa nekadašnjim šampionom
nacionalne klase Zlatkom Frankovićem.
Prijatelj je sa Mladenom Jergovićem,
TV komentatorom iz Hrvatske. Na njegovu preporuku svojevremeno je dobio
poziva da radi na valikoj enciklopediji formule 1 na hrvatskom jeziku, zbog poznavanja istorije formule 1. O tome je radio
kolumne na jednom sajtu u Hrvatskoj i
nekoliko u Srbiji.
Na njegov poziv bio je svjedok početka
pregovora Miloša Pavlovića u Beogradu u vezi angažmana za tim formule 1
USF1.
Prijatelj je sa Zoranom Stefanovićem,
nesuđenim učesnikom trka formule 1 sa
Stefan GP-om.
Objavljivao je tekstove u auto dodatku
Politike, auto dodatku Novosti, u Ilustovanoj Politici, ProAuto (BiH),..., o starovremenskim vozilima.
Osnivač: Mreža d.o.o. tel: 020 272 953; fax: 020 272 915 E-mail: auto@t-com.me Žiro račun: 510-4614-69 | Adresa: Piperska 24, Podgorica
Direktor: Branka Pantović | Glavni i odgovorni urednik: Miodrag Pantović | Urednik: Igor Damjanović | Saradnici: Ljubomir Ivanović, Dejan Satarić
Prepress: Marker doo | Štampa: Daily press
3
Jul 2011
PUTOVANJE
AUTOMOBILOM
U ZEMLJE EU
K
o krene automobilom na put u
neku od država Evropske unije
treba da se pripremi na česta zaustavljanja i kontrole saobraćajne policije.
Eventualna vožnja u pripitom stanju se
drastično kažnjava i u novcu,pa u Italiji
iznosi i do 6.500 eura.
Obavezna dokumenta za upravljanje motornim vozilom van zemlje su:
međunarodna vozačka dozvola i zeleni
karton. Međunarodna vozačka dozvola izdaje se u Auto-moto savezu, a rok važenja
je tri godine. Uz nju morate imati i važeću
nacionalnu vozačku dozvolu. Dokaz da
imate uredno osiguranje kod domaćeg
osiguravajućeg društva predstavlja zeleni
karton. Izdaje ga osiguravajuće društvo
i važi do isteka polise obaveznog osiguranja. Zelena karta ne važi u nekim zemljama (Rusija, Azerbejdžan, Kazahstan,
Gruzija).
Ako je vaše vozilo na TNG pogon (gas),
provjerite uređaj jer su na putevima u
Evropskoj uniji kontrole rigorozne. Ne
postoje ograničenja koliko starim vozilom možete krenuti na put van zemlje.
Osnovna oprema je obavezna (trougao,
prva pomoć, prsluk, komplet sijalica), a
protivpožarni aparat na putevima Bugarske i Grčke. U svim zemljama, osim u Austriji, i tokom dana treba da budu uključena
svijetla. Podrazumijeva se da svi vozači i
putnici moraju da budu vezani. Na kolima
ne smije da bude zakačena kuka za vuču,
ako nije demontažna.
Koga zaustavi
saobraćajna
policija u bilo kojoj od zemalja EU,izlazak
iz vozila nije dozvoljen. Za taj
prekršaj u Crnoj Gori još nema kazni , dok
je u Evropi kazna dosta velika, recimo u
Srbiji po novim propisima kazna je odmah 50 eura, a u EU znatno veća. Savjet je da se policajcu pruže papiri i da se
strpljivo čeka provjera koja može da potraje i dvadesetak minuta. Svaki pokušaj
intervencije, ubjeđivanja ili “čašćavanja”
treba - zaboraviti. Dobro je znati i kako i
gdje se kazne naplaćuju. U Njemačkoj je
to moguće uraditi na licu mjesta, u Francuskoj se plaća u banci, u Bugarskoj i
Mađarskoj takođe preko uplatnice.
U narednih pet godina sve zemlje EU
uvešće jedinstvenu elektronsku naplatu
putarine. Riječ je o vinjeti, koju vozač
kupuje na granici, a koja će slati impuls
čitaču na naplatnoj rampi i automatski
će se skidati iznos. U većini zemalja već
sada mora da se kupi vinjeta za prolaz
autoputevima, kroz tunele i preko mostova. Cijene su različite: četiri dana prolaska mađarskim autoputevima košta 6,4
eura, a u Austriji za sedam dana 7,60
eura. Naknada za korišćenje puteva u
Sloveniji plaća se 15 eura za sedam dana
ili 30 eura za mjesec dana. Za najjeftiniju
dionicu u Italiji, od Trsta do Verone treba
izdvojiti 22 eura, a 37 eura od Trsta do
Rima. U Njemačkoj se putarina ne plaća.
Najveća opasnost za naše vozače predstavlja prelazak tzv. “nevidljivih granica”,
jer vinjete za putarinu moraju da se imaju
prije prelaska preko tih linija.
Takav je slučaj između Slovenije i Aus-
trije, gdje vozač može da se zbuni gdje
prelazi granicu, a ukoliko ne kupi vinjetu
kazne su drakonske.
U centru velikih gradova je teško naći
parking mjesto, jer je većina slobodnog prostora namijenjena rezidentima.
Preporučuje se korišćenje hotelskog ili
javnog parkinga. U Beču je, recimo, kazna za nepropisno parkiranje 271 euro.
Posebno su visoke kazne za parkiranje
na mjestu obilježenom za hendikepirane.
Turisti, koji u privatnom aranžmanu putuju u EU, ako carinik to zatraži, trebalo
bi na granici da pokažu rezervaciju hotela, pozivno pismo rodbine ili drugi dokaz da imaju obezbijeđen smještaj. Na
granici više nemaju prava da traže polisu
zdravstvenog osiguranja, ali mogu da
traže novac koji smatraju da je potreban
za “pokrivanje” troškova u njihovoj zemlji. Obično se smatra da je 50 eura po
danu dovoljno. Zato je preporučljivo nositi
kreditnu karticu.
MEĐUNARODNA VOZAČKA
DOZVOLA
Podnosilac zahtjeva za izdavanje
međunarodne vozačke dozvole, pored
posjedovanja crnogorske vozačke dozvole mora posjedovati i priložiti I ličnu kartu
ili pasoš uz dvije fotografije.Međunarodna
vozačka dozvola važi na period od 3 godine, izuzev u slučaju isteka nacionalne
vozačke dozvole čime prestaje da važi
I međunarodna. Cijena međunarodne
vozačke dozvole u svim poslovnicama
Auto-moto saveza Crne Gore je 30 eura
( u cijenu je uračunat PDV).
Spremni za ljeto?
P
rije polaska na put vozačima se
preporučuje da svoj automobil
pregledaju do sitnica, kako bi
preduprijedili moguće kvarove koji bi mogil
da im upropaste ljetovanje. Ukoliko nijesu
vični “otvaranju haube”, vlasnici automobila
posao treba da prepuste onima koji to rade
cio život.
Prije putovanja idealno bi bilo da se automobil ostavi na nekoliko dana radi kompletnog pregleda u nekom od ovlašćenih
servisa. Kako je ova varijanta relativno skupa i često se izbjegava, ipak vozači i sami
mogu da obave osnovnu pripremu vozila
pred duže putovanje. U ljetnjim mjesecima,
posebno kada su vožnje duge, česti su kvarovi na električnim agregatima i uređajima
za hlađenje. Zbog toga prije puta treba dopuniti kutiju sa rezervnim sijalicama.
- S obzirom na to da su najčešći kvarovi
na automobilu na električnim agregatima
i uređajima za hlađenje, savjetuje se kontrola i eventualno dopunjavanje kutije sa
rezervnim sijalicama. Takođe, bilo bi dobro
da se u automobilu nađu dvije vrste kaiševa,
ako ne klinasti, onda makar zupčasti .
Ukoliko se bliži osnovni servis, koji se
obično radi posle 10.000 pređenih kilometara, ne treba rizikovati i treba ga uraditi
i prije nego što mjerač kilometraže pređe
pomenuti broj. Kada se krene na more,
obično je najmanja relacija od oko 1.000 do
1.500 kilometara, tako da rizik treba ostaviti
kod kuće. Ukoliko je pređeno više od 5.000
kilometara bez promjene ulja, svaki ozbiljniji menahičar će savjetovati da se prije puta
izmijeni cjelokupna količina u motoru. Ne
manje važna je i provjera pneumatika.
Automehaničari dodaju da se svi rezervoari za tečnost u automobilu napune do
oznake na posudama koje označavaju
maksimum, ali ne i preko te mjere. Dakle,
treba napuniti posudu za ulje u motoru i
mjenjaču, sipati sredstva za hlađenje motora, ulje za hidraulične kočnice, tečnost u
akumulatoru.
- Preporučljivo je da se u vozilu u rezervi
nađe i litar ulja, kao i litar destilovane vode.
Ovo važi ne samo za put na more ili odmor,
već za svaki dan. Nikad se ne zna kad će
mjerač temperature i iz kog tačno razloga
preći na crveno.
Nije
nebitno
kako će vozač rasporediti prtljag u
gepeku automobila. Treba voditi
računa o ravnoteži
vozila
prilikom
stavljanja stvari za
put, najteže stvari
treba da se stave
na dno prtljažnika,
i to što bliže sredini
vozila, a potom da
se popunjava preostali prostor. Treba
voditi računa kako
se slažu koferi i ostale stvari, a u cilju
što bržeg i lakšeg
pristupa rezervnom
točku, ako se on
nalazi u prtljažniku.
DOZVOLA ZA UPRAVLJANJE TUĐIM AUTOMOBILOM
PO INOSTRANSTVU
Izdavanje dozvole za upravljanje tuđim
vozilom u inostranstvu zahtijeva prisustvo
vlasnika, odnosno davaoca ovlašćenja
i samog korisnika vozila koji prilaže svoj
pasoš i potpisuje izjavu o preuzimanju
obaveze korišćenja vozila. Saobraćajna
dozvola vlasnika mora biti crnogorska
osim
u
slučajevima diplomatskokonzularnih predstavništava, lizing kompanija i sl. koje u ovom slučaju izdaju
posebno interno ovlašćenje za konkretno vozilo I imenom vozača koji upravlja
ovim vozilom. ovlašćenje važi do isteka
saobraćajne dozvole. Cijena ovlašćenja
u svim poslovnicama Auto-moto saveza
Crne Gore iznosi 25 Eura (u cijenu je
uračunat PDV).
ZELENI KARTON
Zeleni karton u inostranstvu predstavlja
isto što i polisa osiguranja kod nas. Posjedovanjem zelenog kartona obezbjeđujete
osiguravajuću zaštitu za eventualne materijalne i nematerijalne štete koje možete pričiniti
drugima (trećim licima) u saobraćajnoj nezgodi prilikom boravka u nekoj od zemalja
članicama sistema zelenog kartona. Zeleni
karton izdaje osiguravajuće društvo koje je
izdalo obaveznu polisu osiguranja. Za dobijanje ovoga dokumenta potrebno je donijeti, u zavisnosti od osiguravajućeg društva
saobraćajnu dozvolu, i obavezno polisu
osiguranja. Od ove godine za zeleni karton
treba izdvojiti 20eura, dok je do prošle godine trebalo 15 eura !
4
Jul 2011
LUKSUZ U DETALJIMA
LS 600h L: LUKSUZ PRVE KLASE
Inženjeri Lexusa su ostvarili svoj cilj, stvorili su napredno i inteligentno vozilo koje je istovremeno nevjerovatno privlačno i emotivno...
Udobnost zadnjeg produženog
sjedišta
LS 600h L, naš model sa dužim
međuosovinskim razmakom, omogućava mnogo prostora za noge putnicima
na zadnjim sjedištima i velik broj funkcija
za vrhunsku udobnost koje se mogu uporediti sa onim u privatnom mlaznjaku.
Dva zadnja sjedišta savršeno su proporcionalna i imaju posebnu klimatizaciju.
Na izbor je mnogo mogućnosti električnih
prilagođavanja i nakon odabira najudobnijeg položaja, svaki putnik na zadnjem
sjedištu može ga smjestiti u memoriju.
Zadnji bočni vazdušni jastuci postavljeni
su za dodatnu zaštitu.
Za najveću moguću razinu udobnosti
i luksuza, LS 600h L može biti opremljen paketom za opuštanje na zadnjem
sjedištu. To uključuje nepokretnu zadnju
središnju konzolu i sjedište za opuštanje
koje se nalazi iza sjedišta suvozača. To
se sjedište naginje do 45 stepeni i ima
produžetak za noge. Kako bi se osiguralo dovoljno prostora za noge, sjedište
suvozača se pomjera naprijed nakon
izvlačenja produžetka za noge. Možete
uživati i u opuštajućoj masaži, zahvaljujući
osam vazdužnih džepića koji se pomiču
u naslonu zadnjeg sjedišta. Oni pružaju
Shiatsu masažu, akupresuru ramena i
donjeg dijela leđa - a svime time upravlja
se pomoću daljinskog upravljača.
upravljanjem na staklima zadnjih vrata
osigurava dodatnu privatnost i udobnost. Putnici pozadi mogu pojedinačno
Lakirane drvene obloge
Vlasnici LS-a mogu odabrati neke od
najfinijih drvenih obloga – jasen, orah,
javor. Zbog zaštite okoline, svako je
drvo koje se upotrebljava dovezeno sa
vještačkih plantaža u Kanadi. Upotrebljava se mnogo slojeva laka za vrhunski sjaj
i postizanje završne obrade koja pruža
veliku otpronost na slučajne ogrebotine.
Ekran za zabavni sadržaj
Na zadnjim sjedištima može se stvoriti
doživljaj kućnog bioskopa u kombinaciji
sa sistemom ozvučenja Mark Levinson. Doživljaj se dočarava sa 9 ’’ LCD
ekranom u boji na uvlačenje, postavjenog
na plafon. Sistem prikazuje DVD sadržaje
dok je LS u pokretu ili dok ste parkirani.
Dodatni video priključak postavljen je u
središnjoj konzoli pretinca za odlaganje,
a omogućuje spajanje spoljašnjih video
uređaja kao što su video-kamera i igrače
konzole. Kao u avionu, možete staviti i
slušalice ako želite gledati film, kako ne
biste ometali ostale putnike u automobilu.
Sjenke sa električnim upravljanjem
Za još više udobnosti, posebno za
vožnju ljeti, svi LS opremljeni su sa zadnjom sjenkom za stakla sa električnim upravljanjem. Ako se odabere napredni paket za zadnja sjedišta, sjenka sa električnim
Pametan sistem za ulazak u
vozilo i pokretanje motora
Više ne morate tražiti ključeve vašeg
automobila. Stavite elektronski
ključ u džep ili torbu i on će poslati
informaciju LS-u da se približavate.
Zatim samo dotaknite rukom ručku
vozila i automobil će se automatski
otključati. Nakon ulaska u automobil samo pritisnite tipku „ START „ i
sve je spremno za vožnju. Možete
odabrati i Lexusov ključ-karticu,
ultra tanak elektronski ključ koji se
može programirati tako da sačuva
željene postavke za svakog vozača
– kao što su položaj sjedišta i volan.
Armatura
kožom
kontrolisati sjenke pomoću prekidača na
središnjim naslonima za ruke.
Luksuzna sjedišta
Prednja sjedišta su opremljena
električnim podešavanjem i funkcijama memorije predhodno podešenih
položaja, pa nakon što pronađete idalan
položaj za vožnju, možete ga memorisati.
Prilagođavanje prednjih sjedišta uključuje
mogućnost
prilagođavanja
fleksibilnosti središnjeg dijela naslona sjedišta
i ojačanja u predjelu krsta koje se može
namještati u 4 smjera (u dva smjera za
suvozača). Na oba prednja sjedišta u
standardnoj opremi ugrađen je sistem klimatizacije. Ventilatori i jastuci postavljeni
u naslon sjedišta omogućuju dovod hladnog ili toplog vazduha po potrebi.
presvučena
Proizvodni program LS-a izlog je za talentovane svjetske majstore. Precizno, rukom obrađena koža, lijepo obrađeno drvo,
lak visokog sjaja, besprijekorna boja – to
je kvalitet koji prepoznaju sva čula. Pomicanjem luksuza za jedan korak unaprijed,
LS 600h L modeli mogu biti opremljeni armaturnom pločom presvučenom kožom
i gornjim stranicama vrata presvučenim
kožom.
Ono što se izdvoja kod ovog modela koji
predstavlja najsnažniji hibridni pogon na
svijetu jesu zapanjujuće performanse, s
ogromnim rezervama snage, zapanjujuće
linearno ubrzanje, i mali nivo emisije
štetnih gasova. Ono što treba posebno
naglasiti jeste pogon na sva četiri točka
što ga čini izuzetno sigurnim automobilom
za vožnju.
5
Jul 2011
LEGENDARNI AUTOMOBIL KOJEG SE TVORAC STIDIO
Donald Healey bio je toliko razočaran dizajnom prednjeg dijela
Healeya 100, da ga je na prezentaciji okrenuo prema zidu...
76 GODINA TRKANJA U
ISTOM AUTOMOBILU!
Tom Delaney u prvoj je trci nastupio 1930., a u zadnjoj 2006., vozeći
Lea-Francis kojeg je kupio još u tinejdžerskim danima
Kad je Tom Delaney 2004. u Silverstoneu doživio nesreću, gledaoci, a
još više ostali učesnici zanijemili su
od užasa. Delaney je ispao iz svog
Lea-Francisa, koji se potom odbio od
ograde, pregazivši nesretnog vozača.
Kad je kasnije te večeri u bolnici Delaneyu saopšteno da je ozlijedio samo
članak, odmah je uzeo telefon i nazvao svog mehaničara, raspitujući se
može li automobil biti popravljen do
sljedeće trke! Velika Britanija mogla
je odahnuti, ni u dobi od 93 godine
najstariji aktivni vozač trka na svijetu
nije popuštao ritam. Delaney će ipak
nakon kraće bolesti preminuti dvije
godine kasnije, završivši tako fascinantnu priču o trkanju od 1930. sve
do 2006. u istom automobilu, Lea-
Francisu kojim je Kaye Don osvojio
prvu Tourist Trophy trku u irskom Ardsu 1928. Rođen u imućnoj obitelji
automobilističkih entuzijasta (otac mu
je još 1903. nastupio u zloglasnoj trci
Paris-Madrid), Delaney je početkom
tridesetih ostvario podosta trkačkih uspjeha, no trkanje će uvijek doživljavati
kao hobi.
Posao je bilo vođenje porodične fabrike, koja je u pet fabrika zapošljavala
oko 2000 radnika, proizvodeći dijelove
ugrađivane u nekoliko generacija britanskih aviona i automobila. Njegovim
je odlaskom britanski automobilizam
ostao uskraćen za jednu možda ne
toliko široj javnosti poznatu, no istinski
poštovanja vrijednu legendu.
Kažu da je ljepota u oku posmatrača,
no ipak nam je teško razumjeti kako je
Donald Healey nije uočio u prototipu novog, jeftinijeg modela Healey 100, kojim
je planirao zamijeniti svoje već pomalo
zastarale automobile. Ti raniji modeli, ako ćemo iskreno, nijesu baš uvijek
bili oličenje sklada u dizajnu, no novi je
sportski dvosjed bio naprosto prekrasan,
savršenih proporcija od spuštajuće linije
zadnjeg kraja do efektne prednje maske
školjkastog oblika. E, upravo se ta maska
nije sviđala Healeyju, čak toliko da je na
premijernom izlaganju modela na sajmu
u Earl’s Courtu 1952. nakon što je shvatio
da ne može povući već najavljeni model s
izložbe, kao i da nema vremena za redizajn, učinio je presedan i prednji dio automobila okrenuo prema zidu, kako bi što man-
je prolaznika vidjelo tu nakaradu. Vidio ju
je međutim prvi čovjek novoosnovane korporacije BMC. Leonard Lord i saznavši
kako je u prototipu motor iz Austinovog
modela Atlantic, na licu mjesta predložio
Donaldu Healeyju udruživanje snaga.
Tako je nastao Austin-Healey, jedan od
najpoznatijih sportskih automobila svih
vremena, koji će čak dva desetljeća svijetom pronositi slavu britanske škole roadstera. Proizvedeno ih je preko sedamdeset
hiljada, više nego pristojno za automobil
kojeg je tvorac na predstavljanju pokušao
sakriti od javnosti... Healey je ipak došao
na svoje, pa je već u prvom većem redizajnu modela školjkasta prednja maska
zamijenjena ovalnom, s kakvom nam je
klasični Austin-Healey možda ne ljepši,
no danas svakako poznatiji.
Jeste li znali...
Fes je drugi najveći marokanski grad, odmah iza
filmskom slavom ovjenčane
Casablance. Njegova je
najveća turistička znamenitost ogromna medina Fes el
Bali, čiji začeci datiraju još iz
osmog stoljeća nove ere, a
nalazi se pod zaštitom UNESCO-a. Kao i ostale medine u
arapskom svijetu, opasana je
zidinama unutar kojih se prostire niz živopisnih i vrlo uskih uličica, kroz koje automobili ni fizički ne mogu proći. Ovaj način gradnje ima mnogo dodirnih točaka s
našim starim primorskim gradićima, no u Fesu je sve mnogo veće: smatra se da
više od sto i pedeset hiljada ljudi živi unutar zidina!
Možete li zamisliti logističke probleme s kojima se suočava jedna takva, ogromna zajednica u kojoj ništa nije moguće transportovati motornim vozilima? Ne volite li automobile, Fes el Bali je pravo mjesto za vas, najveća urbana površina na
svijetu na kojoj ih uopšte nema. No odete li onamo zacijelo ćete vrlo brzo shvatiti
da za enormne gužve u svim urbanim središtima nijesu krivi automobili, nego
ljudi. Ljudi koji ih drugdje voze, a u divovskoj marokanskoj medini idu pješke,
stvarajući ništa manja saobraćajna zagušenja.
CESTA SMRTI
Sjeverna cesta kroz pokrajinu Yungas spaja glavni grad Bolivije La Paz
s provincijskim sjedištem Coroico,
smještenim u prašumi, šezdesetak kilometara sjeverno od metropole. Ali
kakvih šezdesetak kilometara! Cestu
koju vijuga obroncima Anda tridesetih
su godina izgradili paragvajski zatvorenici, a donedavno je bila glavna
regionalna saobraćajnica. Po izlasku
iz La Paza, jednog od gradova na
najvećoj nadmorskoj visini na svijetu,
put se lagano uspinje do prevoja La
Cumbre, na 4650 metara visine, a onda
počinje suludi spust do Coroica, koji je
na 1200 metara iznad mora.
Vijugava zmija ceste usječena je u
planine, nadnoseći se nad provalije
koje su na najblažim djelovima duboke
oko šestotinjak metara, a većinom
mnogo dublje. Njom voze kamioni, autobusi, automobili, zaprežna kola, motocikli i bicikli, u promjenjivim vremenskim uslovima kiše, magle, prašine,
blata, odrona zemlje... Širina ceste je
rijetko gdje veća od tri metra, tako da
je mimoilaženje dva obična automobila
napor, a dva kamiona gotovo nemoguća
misija. Ograda nema, a vozi se lijevom
stranom ceste, kako bi vozači imali bolju
kontrolu nad time gdje im je kraj ceste.
Usprkos tome računa se da godišnje
između dvjesta i trista ljudi pogine na
Cesti smrti (‘El Camino de la Muerte’),
premda je ta brojka zadnjih godina ipak
smanjena, nakon izgradnje alternativne
sabraćajnice.
Na ovoj se cesti dogodila i najteža
nesreća u istoriji Bolivije, kada je 1983.
više od stotinu ljudi poginulo pri slijetanju autobusa u kanjon. Ova je cesta u
nekoliko izbora proglašavana najopasnijom saobraćajnicom na svijetu (iako
neki tvrde da južna cesta kroz pokrajinu
Yungas, koja spaja La Paz s Chulumanijem, uopšte ne zaostaje za njom),
što ju je učinilo turističkom atrakcijom.
Glavninu posjetilaca, ali i sve veći postotak žrtava Ceste smrti, čine ljubitelji
brdskog biciklizma iz čitavog svijeta.
6
Jul 2011
Preporuka je svakih 20.000 km ili jednom
godišnje provjeriti stanje sistema vješanja, a
amortizeri se obavezno mijenjaju u paru...
Sklop vješanja točka na vozilu predstavlja skup različitih elemenata kojima
je osnovni zadatak da prenesu silu trakcije točka na karoseriju, te osiguraju sigurno upravljanje vozilom uz maksimalnu
moguću udobnost. Za ispravno funkcioniranje sklopa zadužen je niz elemenata koji
su koegzistentni. Sigurnost vožnje uvelike
zavisi o stanju vješanja, pa je nužno redovno pregledati i zamjenjivati istrošene
djelove. Neuobičajeni zvuci (lupkanje)
pri prelasku neravnina jedan su od
sigurnih znakova oštećenja
nekog dijela vješanja,
isto kao i neravnomjerna istrošenost
gume. Kada
uočimo
ovakve
p o -
SAMO ISPRAVNI AMORTIZERI
OSIGURAVAJU SIGURNU VOŽNJU
jave, obvezno moramo posjetiti servisera
kako bi kvar uklonio, jer u protivnome će
se šteta povećavati, kao i broj djelova
koje treba zamijeniti. Kvalitetni djelovi s
valjanim garancijama uz stručnu ugradnju
omogućuju dugi vijek besprekorne eksploatacije cijelog sistema. Preporuka je svakih 20.000 km ili jednom godišnje provjeriti stanje cijelog vozila, pa tako i sistema
vješanja. Ispravno vješanje znači sigurnu
i udobnu vožnju uz najmanje troškove.
Jedan od najpoznatijih djelova
vješanja
svakako amortizer čije je uloga usporenje i zaustavljanje njihanja cijelog vozila
tokom vožnje, te služi kao prigušnica
oprugama. Neispravna funkcija amortizera dopusti će prekomjerno osciliranje
cijelog vješanja s jako izraženim amplitudama. Usporenje i umanjenje amplituda
potrebno je da bi se održala udobnost
vožnje i povećala sigurnost. Amortizer bi
kao sklop u posve funkcionalnom stanju
trebao zaustaviti vozilo u tri njihanja: podizanje točka, spuštanje te još jedno podizanje do srednjeg položaja ili osnovnog
položaja kada je vozilo u mirovanju. Sve
drugo upozorava na neispravnost
amortizera. Uloga je
amortizera održavati
stalni kontakt točka
s podlogom jer
u pro-
UVOZ, PRODAJA, UGRADNJA ZA CRNU GORU
tivnom se vozilo zanosi i izlijeće s ceste,
bez obzira na kvalitet i stanje guma.
Uočite li pretjerano ljuljanje vozila,
zanošenje u zavojima, poskakivanje svijetala, nestabilnost pri udaru bočnog vjetra te neravnomjernu istrošenost guma,
vrlo vjerovatno su amortizeri istrošeni,
odnosno neispravni. Dodatna je opasnost
istrošenih amortizera to što je produžen
put kočenja i ranije se pojavi vodeni klin
ili popularno zvan ‘aquaplaning’. Uočite li
ulje na tijelu amortizera, to je sigurno znak
da je potrebno zamijeniti amortizere i bez
stručnog pregleda.
Amortizeri imaju generalno dvogodišnju
garanciju, s izuzetkom Monroe Reflex
amortizera koji ima petogodišnju garanciju, ali treba znati da se garancija na sam
proizvod ne odnosi i na elemente u okolini
koji moraju biti ispravni jer u protivnome
nisu ispunjeni preduslovi za dugotrajan
rad. Amortizeri se uvijek
mijenjaju u paru.
AUTO CENTAR POPOVIĆ
Pljevaljska 16, Podgorica
Tel: +382 20 660 269
7
Jul 2011
CRASH TEST
Namjerni sudari u svrhu ispitivanja, temelj za
Euro-NCAP
Crash-test, testovi sigurnosti automobila u sudaru, koje je Mercedes-Benz
počeo 1948. modelom 170 S. Od 1997.
su propisani standardom Euro NCAP
(New Car Assessment Programme).
Najvažnije je ispitivanje u frontalnom
offset sudaru s nepokretnom deformabilnom preprekom i 40-postotnim
prekrivanjem, pri 64 km/h (40 mph). Takvo ispitivanje simulira najčešće sudare
u saobraćaju. ispituje se i bočni udarac,
kada u nepokretan automobil udara
kruta
konstrukcija
brzinom 48 km/h (30
mph). Najzahtjevniji
je bočni udar u stub,
a u posljednje se
vrijeme dosta vodi
računa o sigurnosti pješaka. Vozila
se biraju nasumce
iz prodajne mreže,
kako bi se spriječilo
naštimavanje.
Jeste li znali...
Šta je hibridni auto?
Samo ime nam otkriva da je
u pitanju kombinacija motora
sa unutrašnjim sagorevanjem i
elktričnih baterija koje daju energiju elektromotorima.
Kako radi hibridni
auto?
Ispod haube hibridnog automobila nalaze se dva motora i
jedna baterija. Jedan motor je električni
i on pruža drugom, benzinskom ili dizel
motoru, dodatnu snagu pri čemu u velikoj mjeri smanjuje potrošnju goriva a
samim tim i emitovanje štetnih izduvnih
gasova.
U zavisnosti od uslova vožnje auto
pokreću ili elektro ili benzinski ili oba
motora. Prelaz sa jednog na drugi izvor snage potpuno je automatizovana
operacija koju kontroliše kompjuter
ugrađen u auto.
Prilikom vožnje kroz grad hibridni
auto kreće se isključivo pomoću elektro motora pri čemu ne emituje izduvne
gasove i omogućava putnicima potpuno tihu vožnju.
U uslovima vožnje na otvorenom
putu
benzinski motor stupa na scenu i pogoni točkove, ali takođe
pokreće i generator koji po potrebi dopunjuje bateriju. Prilikom naglih ubrzanja, energija skladištena u bateriji
šalje se do elektro-motora koji u tim
uslovima radi zajedno sa benzinskim ili
dizel motorom i na taj način poboljšava
performanse auta dok istovremeno, i
štedi gorivo i smanjuje emisiju izduvnih
gasova.
Prilikom smanjenja brzine ili kočenja,
elektro motor postaje generator koji
transformiše kinetičku energiju u
električnu i na taj način dopunjuje bateriju automobila. Ukoliko se baterija
približi kompletnom pražnjenju, motor
sa unutrašnjim sagorijevanjem se automatski uključuje i ponovo puni bateriju.
U Budvi posluje taksi udruženje koje u svom voznom parku ima
15 Toyoti Prius.
8
Jul 2011
BEZBJEDNOST SAOBRAĆAJA
KRUŽNI TOK
Nailazak na put sa pravom prvensva prolaza
K
ružni tok saobraćaja je raskrsnica u kojoj se
saobraćaj odvija kružno u smjeru suprotnom od
kretanja kazaljke na satu. Kružni tok je označen
vertikalnom saobraćajnom signalizacijom tj. saobraćajnim
znakom izričite naredbe - znakom obaveze: “kružni tok
saobraćaja”, a može imati jednu ili više saobraćajnih
traka. Površina koja se nalazi u sredini kružnog toka
se zove rondo ili rondela. Kružni tokovi se grade u cilju
povećanja sigurnosti saobraćaja, da bi se smanjio broj
kolizionih tačaka kod sukobljavanja saobraćajnih tokova
u raskršću, te je kod istih smanjen rizik od sudara vozila
i povećana je protočnost saobraćaja. Na ulazu u kružni
tok uz navedeni saobraćajni znak obično se postavlja i
saobraćajni znak “nailazak na cestu sa prvenstvom prolaza”. Vozila koja ulaze u kružni tok saobraćaja moraju
ustupiti prednost vozilima koja su već u kružnom toku:
pravovremeno smanjiti brzinu kretanja, po potrebi zaustaviti se i fazu uključivanja izvesti bez izazivanja opasnosti ili smetnji drugim vozilima. Prilikom uključivanja
vozila u kružni tok vozač nema obavezu uključivanja
pokazivača pravca obzirom da je smjer vožnje jasan.
U kružnom toku, izuzetno, saobraćaj može biti regulisan bez saobraćajnog znaka “nailazak na cestu sa
prvenstvom prolaza”, npr. sa svjetlosnom signalizacijom
(semaforima) ili drugim saobraćajnim znakovima, te se u
tim slučajevima primjenjuju opšta pravila prvenstva prolaza, a u skladu sa postavljenom signalizacijom.
Kada se približavate raskrsnici sa kružnim tokom
saobraćaja neophodno je da:
• pravovremeno uočite znakove za vođenje saobraćaja
ispred kružnog toka (znak „raskrsnica“);
• planirate svoju vožnju i donesete odluku o kretanju ka
vašem odredištu (na kojem dijelu kružnog toka ćete
se isključiti)
• izaberete odgovarajuću saobraćajnu traku, a po potrebi prestrojite se pravovremeno i sigurno (provjerite ostali saobraćaj putem vozačkih ogledala “mrtvog ugla“,
dajte pokazivač pravca),
• prilagoditi brzinu kretanja, te ustupiti prvenstvo prolaza
vozilima koja se kreću kružnim tokom (ako u raskrsnici
ne vrijedi desno pravilo ili pak saobraćajnom signalizacijom nije na drugi način regulisan saobraćaj).
Kod kružnih tokova sa više saobraćajnih traka i zavisno
od odredišta u koje želite stići potrebno je
da izaberete pravilnu putanju kretanja.
Ako postoje horizontalna i vertikalna signalizacija u kružnom toku nephodno je
istu slijediti i uvažavati. Brzinu kretanja
vozila prilagoditi građevinsko-tehničkim
elementima raskrsnice i saobraćaja
drugih vozila. Izbjegavati nepotrebna
ubrzavanja i preticanja. Kod promjene
saobraćajne trake potrebno je pravovremeno dati pokazivač pravca. Ako je
drugi vozač u fazi prestrojavanja, prilagodite brzinu i olakšajte mu promjenu
saobraćajne trake.
Kod isključivanja vozila iz kružnog toka
saobraćaja je neophodno da pažljivo pratite uslove saobraćaja oko vašeg vozila,
pravovremeno
uključite
d e s n
i
pokazivač
smjera
kretanja,
te
obratite
pažnju na opasnost od
preplitanja smjerova vožnje.
Ako
se
pak
isključujete
iz lijeve saobraćajne
trake trebate
biti posebno pažljivi
na vozila u
desnoj
saobraćajnojj
traci jer ista mogu
nastaviti vožnju u kružnom toku. Dato prestrojavanje izvesti samo ako ste sigurni da vozila
iz desne saobraćajne trake
skreću desno.
Ako gustoća saobraćaja
n
e
dozvoljava predmetno
isključenje,
ne isključujte
se na silu,
provezite još
jedan krug i
obavite radnju sigurno
u sledećem
pokušaju.
P.S.C. KNEŽEVIĆ
OVLAŠĆENI SERVIS
PEUGEOT VOZILA
ZA CRNU GORU
Tel. 020/603-051,
020/603-052,
Fax. 020/603-053
Vlasnik: Željko Knežević
mob.tel. 069/012-239.
Mojanovići bb
9
Jul 2011
FRANJO KUNČER
Imali smo čast da nam Franjo Kunčer bez dileme, u prvom broju novina AUTO koje su izašle prije tri godine izađe u susret pričom o sebi
podržavajući ideju da novine AUTO budu prepoznate kao medij čiji je glavni cilj da se na
kvalitetan način afirmiše automobilska branša i automobilizam uopšte u Crnoj Gori. Mi ovaj
tekst ponovo objavljujemo na radost čitalaca, koji će čovjeka koji je u svojoj skoro 4 decenije
dugoj sportskoj karijeri nizao sve same pobjede i uspjehe, predstaviti sa druge strane njegovog
života, to jest gdje je Franjo kad nije na trkama, čime se bavi, kakva su mu interesovanja.
F
ranjov običan dan počinje u servisu u kome se
prvo pročita dnevna štampa. Posjeduje malu
radionicu u kojoj osim što sprema svoj trkački
automobil, vrši reglažu i opravku donjeg postrojenja na
svim automobilima. Kako sam kaže, ima prirodnog dara
za taj posao, naravno i naslijeđen od oca. Još od momenta kada se automobil za popravku pojavi na ulazu
u servis, on već vidi njegove nedostatke, kriv točak,
loš nagib itd. Vrlo moderni i savremeni aparati su tu da
samo potvrde njegove prvobitne sumnje. Voli da mu je
servis besprekorno čist i uredan, kao i automobili koje
vozi po gradu a i na trkama. Jedina mana servisa je
što nije njegov već unajmljen od firme u kojoj je Franjo
proveo skoro cijeli svoj radni vijek . Po završetku posla,
prije ručka najčešće se sastane sa svojim prijateljima u
jednom od dva lokala koje uglavnom najčešće obilazi.
Popodne je vrijeme odvojeno za porodicu. Franjo je
oženjen, ima dvoje djece. Porodica mu je na prvom
mjestu kako kaže.
Pored posla i porodice, Franjo ima svoj krug prijatelja
sa kojima se druži. To su ljudi različitih profila i zanimanja. U tom društvu poslednja tema o kojoj se priča
su trke. Obično se polemiše o najvažnijim događajima
kako u Crnoj Gori tako i šire. Često se iz priče pređe na
pjesmu, što je još jedna njegova dobra osobina. Odlično
pjeva i voli da pjeva sa svojim prijateljima.
Takođe jedna od njegovih karakteristika jesu putovanja. Vrlo često se desi da je danas u Podgorici, popodne
u Banja Luci, a uveče u Opatiji. Stalno na točkovima
i uvijek spreman za pokret i avanturu, kako on tako i
njegovi najbliži. Po svim bivšim republikama stare Jugoslavije a i na svim meridijanima ima prijatelje, koje
često posjećuje, a i oni njega. To su stara prijateljstva
započeta davno, ali se sa svakim novim susretom nastavljaju gdje su stala.
Jedan od njegovih hobija je motor. Oduvijek ga je
imao pa i dan danas. Održava mu kondiciju a i lakše
funkcioniše u ovim saobraćajnim gužvama. Vrlo često
sa suprugom Sekom napravi “ đir“ po Crnoj Gori a
i dalje. Zna često uhvatiti krug oko Durmitora a istog
dana se spustiti do Bokokotorskog zaliva. Motor mu
omogućava da istraži neistraženo u Crnoj Gori, što je
vrlo rijetko, pa i van granica.
Kao što i sami možete zaključiti, Franja u zrelim godinama karakteriše mladalački duh, avantura i stalna
želja za nekim novim saznanjima.
10
Jul 2011
MINIOBILAZNICA
II faza
J
edno od najaktuelnijih saobraćajnih pitanja u Podgorici u poslednjih nekoliko
godina je bila izgradnja zaobilaznice. Kompletna mini-obilaznica dugačka je
sedam kilometara, a njena ukupna vrijednost bez projektne dokumentacije
bila je više od 28 miliona eura. Velika sredstva koja su bila potrebna za ovu investiciju su bila vjerovatno prepreka za izgradnju obilaznice, za koju je ideja postojala
odavno.
Evo kako je, sada daleke 1990 godine književnik Svetozar Piletić u
svojoj knjizi “Saga o Podgorici” predlažio hitno izmiještanje magistrale iz centra glavnog grada Crne Gore.
Kad je prije petnaestak godina nastajao Dom JNA, piše on, paralelno
sa njim pravljen je i napravljen most
na Ribnici, nešto uzvodnije od bivšeg
Knjeginjinog mosta, a naporedo sa tim
prokrečena je kroz Staru varoš izlazna
cesta ulicom Bratstva - Jedinstva. Tako
je ulica Marka Miljanova dobila svoj
direktni produžetak, a grad najkraću
saobraćajnicu od sjevera ka jugu.
Nazvano je to “Magistralom”, iako
je i to bila samo jedna predratna
ulica, ne čak ni proširena, samo sa
presvučenom asfaltnom trakom i tek
u posljednje dvije - tri godine sa dva
- tri semafora koliko toliko osmišljena,
zaštićena.
Uz samu Magistralu ili u njenoj
neposrednoj blizini našle su se četiri
osnovne škole, Dom JNA, bioskop,
Radio i televizija, Tržnica, mnoge stambene zgrade, koje od nesnosne
buke podrhtavaju, čiji stanovnici žive
u stalnom strahu i opasnosti. Znači,
veoma je veliki broj stanovnika grada
koje “Magistrala” ugrožava. Pokazalo
se da je od početka koncepcija bila
pogrešna.
Ne može “Magistrala” kroz srce grada!
Danas u našoj Jugoslaviji, piše on, nema ni jednog republičkog centra
koji nema “zaobilaznicu” - cestu oko
grada. Zaobilaznicu imaju skoro sva
mjesta od Beograda ka moru kao
i mnogi drugi gradovi koji su dobili
moderne savremene puteve. Samo
je Titograd ostao raspolućen neprijatnim putem kojem nije mjesto tuda.
Po urbanističkom planu i saobraćajnoj
studiji, kažu, ona se izmješta.
Sve to traži velika sredstva koja
najvjerovatnije nemamo. Plan, pa i
sabraćajna studija svakih pet godina
idu na reviziju, a i ovim rješenjima je
prošlo pet godina.
Mogu li se naći nova, pogodnija,
jeftinija rješenja? Mogu li se naći
međurješenja, pita se ovaj hroničar
Podgorice na kraju.
2011 Podgorica je dobila saobraćajnicu koja je postala glavna arterija tranzitne
i gradske komunikacije, saobraćajnicu koja je još samo jedna karika u nizu koja
Podgoricu približava modernim evropskim gradovima.
11
Jul 2011
OTKRIJ SVOJU
BUDUĆNOST
Zanatsko-preduzetnička komore Crne Gore
G
lavni
ciljevi
Zanatskopreduzetničke komore Crne
Gore koja je osnovana prije
četiri godine bili su edukacija, informisanje i povezivanje zanatlija i efikasno
rješavanje problema u toj branši koje je
trebalo da doprinese poboljšanju uslova
poslovanja zanatskih preduzeća u Crnoj
Gori.
Zanatsko-preduzetničku komore Crne
Gore kao neprofitabilnu nevladinu organizaciju. je osnovalo 10 zanatskopreduzetničkih udruženja u partnerstvu
sa njemačkom Zanatskom komorom Koblenz, a pod pokroviteljstvom njemačke
Savezne Vlade.
Kada je komora osnovana prije četiri
godine, tadašnji Ministar za ekonomski razvoj u crnogorskoj Vladi Branimir
Gvozdenović kazao je da se reformski
koncept Crne Gore oslanja i na intenzivan
razvoj preduzetništva u širem smislu, a u
grupi malih i mikro preduzeća zanatska
djelatnost može naći svoje mjesto.
Gvozdenović je tada kazao da Zanatska
komora treba da pomogne preduzetnicima da se povezuju i prate dostignuća u
branši i da svoje interese organizovano i
na kvalitetan način prezentiraju.
U protekle četiri godine Zanatskopreduzetnička komora Crne Gore činila
mnogo napora da se glavni ciljevi ostvare.
Uspjeli su i više od toga.
U proteklom periodu Zanatskopreduzetnička komore Crne Gore je
obučila više od 50 vlasnika preduzeća u
oblasti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, pomogla osnivanju
deset novih preduzeća u toj oblasti, organizovala više sajamskih izložbi, razmjenu praktikanata u regionu i usavršila
auto-mehatroničare i formirala Sektor za
obnovljive izvore energije i energetsku
efikasnost.
Nedavno su predstavnici Vlade
Njemačke ocijenili da je Crna Gora preuzela od Bugarske vodeću ulogu u razvoju
zanatstva u Jugoistočnoj Evropi, nakon
obilaska rezultata koje je postigla crnogorska Zanatsko-preduzetnička komora
(ZPK). Wolfgang Durig nezavisni procjenitelj BMZa (Njemačko Savezno ministarstva za privrednu saradnju i razvoj) čestitao
je rukovodstvu Komore na jasnoj viziji, upornosti i prepoznatljivim rezultatima.
Vojislav Delić, predsjednik Zanatskopreduzetničke komore Crne Gore,
kazao je da je krovna organizacija
srednjestaleške privrede sa svojih 15 strukovnih udruženja dobro sagledala i prepoznala šanse nepolitičkog i strukovnog
udruživanja i realizovala niz aktivnosti
koje su dovele do poboljšanog dijaloga
sa politikom, zakona o zanatstvu, javnih
ovlašćenja za privredu i mogućnosti
podizanja kvaliteta zanatstva, razvoja
preduzetništva, zaštite potrošača i prosperiteta društva u cjelini.
“Državne institucije koje se bave
privrednom politikom u Crnoj Gori i dalje
ne pokazuju da razumiju značaj zanatstva iako im i statistika govori da im srednji
stalež grca u problemima”, kaže izvršni
direktor Zanatsko-preduzetničke komore
Crne Gore Boris Marđonović.
“Ministarstvo ekonomije ne odustaje od
namjere da na osnovu spiska registrovanih zanatskih udruženja, koji je dobilo
od Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave, a među njima „vjerovatno
igrom slučaja“ nema nijednog nacionalnog zanatskog udruženja koje je osnovalo Zanatsko-preduzetničku komoru,
formira novu zakonsku Zanatsku komoru
bez traženja dokaza o branšnoj reprezentativnosti ovih organizacija”, kazao je
Marđonović.
“Osim toga što nije preciziran način
osnivanja Komore i ko treba da budu
osnivači problem je u prepoznavanju
zanata od strane lokalnih sekretarijata
za poslove privrede, jer je tim ljudima
stavljeno na teret da odlučuju o nečemu
bez jasnih instrumenata kao što je spisak zanatskih zanimanja i dokaz o kvalifikaciji. Niko nas nije htio slušati kada
smo govorili da je problem zanatstva u
Crnoj Gori to što auto smije da popravlja i onaj ko je, primjera radi, školovan za
poslastičara, jer ni jedan ni drugi ne moraju da podnose nikakav dokaz o kvalifikaciji. Kao da nikoga nije briga to što i dalje
čitamo o slučajevima, smrtno stradalih u
saobraćajnim nesrećama, ne znajući procente uzroka zbog neispravnosti vozila, a
kamoli to što priučeni majstori dampinguju
cijene na konto poreza i ugrožavaju ljude
koji se profesionalno bave zanatom”, kazao je on.
Evropski model saradnje privrede i
školstva
Peto jubilarno takmičenje u znanju i
vještinama iz automehatronike za učenike
stručnih škola
Munjevite promjene u zanatstvu i tehnici
postavljaju pred preduzećima i zaposlenima visoke zahtjeve. U svakodnevnom
radu u radionici više se ne može odvojiti automehanika od autoelektronike. Gotovo sve funkcije u novim automobilima
kontrolišu se elektronskim putem. Otuda
visoki zahtjevi za dijagnostikom vozila.
U Crnoj Gori su na inicijativu Udruženja
zanatlija motornih vozila Crne Gore spojene stručne kvalifikacije iz mehanike i
elektronike. Tako je nastalo zanimanje
automehatroničar, koje je zamijenilo ranija
zanimanja automeaničar i autoelektričar.
Ove godine je održano peto jubilarno
takmičenje u ovom novom zanimanju
koje objedinjuje mehaniku, elektroniku, hidrauliku i pneumatiku, učestvovao je 31
učenik iz pet gradova Crne Gore. Na testu
su posebno akcentirana pitanja iz sigurnosti na radu, komunikaciji sa klijentima i
praktične probe. Takmičenje je dio šireg
konteksta saradnje privrede i školstva,
koji zanatske organizacije u Crnoj Gori
promovišu od 2007. godine, kao evropski ključ za rješavanje problema stručnog
kadra, nezaposlenosti i mladalačke delikvencije.
12
KALENDAR MJESECA
Jul 2011
13
Jul 2011
Mreža
d.o.o.
Partner Theo Forch GmbH & Co.KG
O nama
Njemački koncern Förch osnovan 1963 godine,
prisutan je u više od 50 zemlje u svijetu, bavi se snabdijevanjem kupaca sa više od 50000 artikala. Kvalitet
Förch-proizvoda, pouzdan i brzi sistem isporuke robe,
individualno rješavanje problema svakog kupca te
fleksibilnost i stručnost naših saradnika su osobine kojima se naša firma ponosi.
Opsluživanje kupaca je putem klasične direktne
prodaje preko komercijalista u prodajnim područjima
automobilske branše, građevinske branše, industrije i
proizvodnje.
Förch -ovi komercijalisti dolaze kod kupca, štedeći
njihovo vrijeme. Rade to redovno - nedjeljno, jednom
u dvije nedjelje ili po dogovoru - onako kako kupcu
najviše odgovara. Ali i u slučajevima u kojima kupcu
između dvije posjete hitno zatreba neki naš artikal,
ne treba čekati - samo nazove svog komercijalistu,
pošalje mu faks ili e-mail i potrebna roba odmah se
naručuje te je uskoro njegova. Trudimo se da našem
kupcu komercijalista uvijek bude “pri ruci”.
Komercijalisti svake od branši djeluju na području
cijele teritorije Crne Gore i u direktnom kontaktu s kupcima djelatnosti kojom se bave uspostavljaju kvalitetan
odnos, pružajući im, uz tražene artikle najvišeg kvaliteta, potpunu uslugu koja se sastoji od tehničke podrške
pri odabiru proizvoda, brze isporuke,te njihovog
učestalog obilaska.
Förch Internacional
Na zvaničnom sajtu www.foerch.com možete vidjeti da je Förch putem svojih firmi i
partnerskih firmi zastupljen u velikom broju zemalja u svijetu. U Crnoj Gori Förch je
prisutan od 01.10.2007 godine.
Asortiman
Naš široki asortiman je optimalno usmjeren na zahtjeve
i potrebe auto branše, građevinske branše, industrije i
proizvodnje. a sastoji se od velikog broja artikala svrstanih u grupe kao što sun pr. U auto branši:
Auto Elektrika (Auto sijalice, kontakt sprej i sl.), Motor
(Odvijači odmašćivači, aditivi najnovije generacije, sredstva za podmazivanje I dihtovanje, crijeva za gorivo…) ,
Lijepljenje vjetrobranskih stakala (Lijepak za š.š. , lijepak
za retrovizore…) , Karoserija (razni lakovi za karoseriju
i felne….) Izduvni sistemi (pasta za auspuh…) Klima
(Sprejovi za dezinfekciju i čišćenje auto klime) Njega i
održavanje vozila (Sredstvo za čišćenje unutrašnjosti
vozila , kokpit sprejovi, tečnosti za šofer šajbnu…. ),
Kargo (tahograf trake, poliamidna crijeva, brze spojke,
Navojni spojni elementi za kočione instalacije sa prstenom za zaptivanje, Visoko fleksibilni produžeci za
ventil, ….), Kompletna vijčana roba, Zaštita na radu .. ..
Ovo su samo neke grupe artikala iz velikog asortimana
sa kojim firma raspolaže.
Mreža d.o.o.
Partner Theo Förch GmbH & Co. KG
Ul. Piperska 24 20000 Podgorica,
Tel. +382 20 272-953
Fax +382 20 272-915
e-mail foerch@t-com.me
www.foerch.com
Važno je napomenuti sledeće. Sva Förch roba koja se
prodaje na Crnogorskom tržištu uvozi se iz Njemačke i
identična je robi koja se prodaje u Evropskoj Uniji, zbog
čega kupci dobijaju artikle najvišeg kvaliteta. Za četiri godine rada naša najveća prednost je top kvalitet sa cijenama koje su veoma pristupačne. Trenutno u Crnoj Gori
imamo oko 1300 aktivnih kupaca što je garancija da smo
na dobrom putu da na ovom tržištu postanemo jedan o
glavnih snabdjevača profesionalaca sa potrošnim materijalima.
Detaljnije informacije pogledajte na sajtu www.foerch.
com
Ukoliko ste zainteresovani za našu ponudu zakažite
nam termin, mi ćemo doći kako bi Vam detaljnije predstavili ono što nudimo.
Konkurencija
ZDRAVA KONKURENCIJA
Od 2004. do uvođenja zaštitne carine (antidumping), potražnja za vijčanom robom u Evropskoj uniji
je rasla po stopi od 8,8 posto, odnosno po stopi
višoj od privrednog rasta u tom razdoblju. Uvoz
kineskih vijaka u zemlje EU u tom je vremenu rastao po godišnjoj stopi od 30 posto, i to ponajprije
zahvaljujući dampinškim cijenama. Istovremeno,
uvoz vijčane robe iz drugih evropskih zemalja rastao
je po prosječnoj stopi od jedva 5,7 posto. Kineska
vijčana roba je prije uvođenja zaštitne carine (antidumping) na tržištu EU imala udio od čak 27,9
posto. Cijena kineskih vijaka iznosila je 939,61 euro
po toni, a nova cijena iznosi će i do 1862,74 eura
po toni. To znači da se prodavcima vijčane robe
odnosno fi rmama iz Evrope koje se bave prodajom ovakve vrste robe na tržištima van EU poslije
uvođenja zaštitne carine ne isplati uvoziti vijčanu
robu proizvedenu EU, zato što je skuplja, odnosno
manja je zarada. To je normalno i nije ništa novo.
Problem se javlja u nelojalnoj konkurenciji.
Šta je nelojalna konkurencija?
Nelojalna konkurencija, u smislu Zakona o
unutrašnjoj trgovini su radnje trgovca kojima se protivno dobrim poslovnim običajima nanosi ili može
nanijeti šteta drugom trgovcu ili kupcu. Nelojalnom
konkurencijom smatra se između ostalog naročito:
Prodaja robe sa oznakama ili podacima koji stvaraju
ili mogu dovesti kupca u zabludu u pogledu porijekla, načina proizvodnje, količine, kvaliteta ili drugih
svojstava robe; Prikrivanje mana robe ili dovođenje
kupca u zabludu na dugi način; Zamislite da vam
neko prodaje vijčanu robu koja se ugrađuje na primjer, na branicima saobraćajnica, gdje postoji propis
o kvalitetu vijaka koji se tom prilikom koriste. Ispriča
vam priču da je fi rma iz EU koja ima svoju fi rmu na
Balkanu, da će vam zbog početka saradnje i količina
koje koristite odmah dati popust da će vas redovno obilaziti i snabdijevati. Uz to dobijete upaljač a
možda, ako imate sreće i hemijsku
olovku. I? Možda ti vijci i nijesu loši, možda nijesu
ništa lošiji od onih koje njihova matična fi rma prodaje u EU. Možda su i bolji. Možda. Ali je sigurno da
često nijesu isti kao oni koji se prodaju u EU. Nabavljeni su mnogo jeftinije, I to u Kini. Zamislite. Daju
vam dobar popust u odnosu na cijenu koju su vam
nakada nudili prodajući artikal koji se prodaje u EU,
a zarađuju mnogo više nego da su je nabavili od
matične fi rme koja sada taj artikal nabavlja u EU,
opet zbog cijene. Još uz to kažu da je to isto. Tako
se njegovo veličanstvo kupac dovodi u zabludu, a to
je već nelojalna konkurencija. Politika fi rme Förch
je da se distribucija robe za cijelu Evropu vrši samo
sa jednog mjesta a to je sjedište fi rme koje se nalazi
u Njemačkom gradu Neuenstadt-u. Sva Förch roba
koja se prodaje na Crnogorskom tržištu uvozi se iz
Njemačke i identična je robi koja se prodaje u Evropskoj Uniji, zbog čega kupci dobijaju artikle najvišeg
kvaliteta. Zdrava konkurencija, rivalitet, želja za
prestižem, na svim kontinentima, dobrodošla je u
svim ljudskim djelatnostima i svim društvenim poredcima, i znak je razvitka, napretka, i boljeg života. Mi
ćemo se i dalje truditi da učvrstimo povjerenje koje
smo za ove dvije godine stekli kod vas poštovani
kupci, nudeći vam robu i uslugu najvišeg kvaliteta, i
dajući doprinos samo zdravoj konkurenciji.
14
Jul 2011
MOTORI
Tha Heist Perolaki bobber
TOMOS TWISTER 50
Ljepotan mekih linija i elegantnog izgleda, koji ima
stilski sofisticiranu kontrolnu tablu. Ona je sakrivena
u zavjetrini maske retro oblika sa središnjim svjetlom i diskretno postavljenim pokazivačima pravca za sigurniju vožnju u gradskom
saobraćaju. Kao kulminacija tu su
veći točkovi za bolju stabilnost i lakše
rukovanje.
Boje:
crvena,
sjajno crna,
grafitno siva,
bijela kost
Tehničke specifikacije:
Četvorotaktni generator
Vazdušno hlađenje
Prednja kočnica - disk 226 mm
Zadnja kočnica: bubanj 130 mm
Start: električni/nožni
Maksimalna brzina: 45 km/h
Prednji pneumatik: 90/80 - 16 “
Zadnji pneumatik: 90/80 - 16 “
Zapremina rezervoara goriva: 4.8 L
Tha Heist je djelo američkog proizvođača
motocikala PIT Motors Ltd iz Clevelanda.
Ovaj zanimljivi bobber pokreće agregat
250 ccm a težak je tek 120 kg.
Dok azijski (a naročito kineski) proizvođači customa klase 125 i 250 ccm obično ne prezaju
od kopiranja (velikih) cruisera opteretivši ga
suvišnim detaljima i dodatnom opremom,
ovaj “ogoljeni” motocikl pogađa u samu srž
bobber filozofije. Jednocilindarski, vazdušno
hlađeni agregat (Lifan – Kina) zapremine je
250 ccm i snage od 18 KS. Prednja guma
je dimenzija 90/90-21, a zadnja 140/7018. Paljenje je moguće preko elektrostartera ili kurble. Međuosovinski
razmak motocikla je 1515 mm, a
maksimalna brzina 113 km/h. Cijena
“Tha Heista” bila bi dosta zanimljiva
i za naše prilike – u SAD-u iznosi
3200$.
15
Jul 2011
KAMIONI
MAN Nutzfahrzeuge je predstavio studiju
kamiona pod nazivom MAN Concept S.
Riječ je o radikalnom pomaku u proizvodnji kamiona, vozilu koje će kad stane na
cestu biti preteča kamiona budućnosti.
MAN je premijerno pokazao
progresivnu dizajn studiju
N
ovi MAN-ov koncept kamiona
donosi mnogo novina, kako u
tehničkom dijelu tako i u dizajnu. Između ostalog MAN Concept S će
trošiti i 25 posto manje CO2, zahvaljujući
sofisticiranoj aerodinamici. MAN Concept S nadalje donosi radikalan odmak
od uobičajenog dizajna kamiona što,
kada su u pitanju privredna vozila možda
i nije presudna komponenta, no svakako
doprinosi kompletnom utisku.
Novi će MAN trošiti i mnogo manje
goriva, ističu iz kompanije. Prema izjavi
konstruktora iz MAN-ovog razvojnog
odjela kod novog kamiona moguće je
u kratkom vremenu postići drastično
smanjenje potrošnje dizel goriva.
Aerodinamični oblik MAN koncepta
dotjeran je u vazdušnom tunelu kako bi
se postigao značajno nizak otpor vazduha. Uz odgovarajuće promjene u obliku
priključnih vozila trošiti će do 25 posto
manje goriva nego uporedivi, konvencionalni 40-tonski tegljač.
drazumijeva ispunjenje zahtjeva kupaca i povjerenje
koje nam je ukazano dugi niz godina.
U našem prodajnom asortimanu, koji broji preko
10.000 artikala,mogu se naći samo originalni
rezervni djelovi renomiranih evropskih proizvodjaca
kao sto su: Hella, Mann-Hummel, Febi, Iskra, Wabco,
Sachs,Victor Reinz,Ruen, Delco-Remy, i mnogi drugi.
Povjerenje nam je ukazalo oko 1000 zadovoljnih kupaca, a cilj naše firme je da i ubuduće povećava nivo
kvaliteta roba i usluga kao i širenje prodajne mreže.
Postignute ciljeve smo ostvarili zahvaljujući velikoj
posvećenosti ,ažurnosti i organizovanosti našeg
tima zaposlenih koji čine osnovu poslovnog uspjeha.
Kod nas je moguće naći sve na jednom mjestu . Za
svu robu iz prodajnog asortimana dajemo garanciju
na kvalitet. Kao uvoznik i distributer nudimo najpovoljnije cijene proizvoda uz mogućnost davanja i
količinskog rabata.
Iz prodajnog programa izdvajamo sljedeće:
Farovi, pokazivači pravca, Stop Lampe, Gabaritna
svijetla, Rotacione lampe,Sijalice, Osiguraci, Alternatori, alnaseri, regleri, kablovi, akumulatori
Auto-kozmetika,Filteri:Ulja, Vazduha, Klime. Djelovi
motora,Kvačilo,Setovi, kvačila, Lamela, Korpa Druk
ležaj, Cilindar mjenjača, Ležaj kardana, Kočioni
system, Upravljački system, Spone, Amortizeri,
S konceptom S, MAN daje doprinos aktualnoj raspravi o zakonskim
ograničenjima dužine kamionskih kompozicija koja se primjenjuju u evropskom
putničkom saobraćaju. S ciljem ostvarenja veće efikasnosti koju omogućuje
Concept S, tegljači s prikolicama moraju
biti duži kako bi se korisna nosivost
povećala bez potrebe za povećanjem
osovinskog opterećenja. Zbog većih
dužina kamionskih kompozicija putnu infrastrukturu neće biti potrebno mijenjati.
Predstavljamo uspješne:
Sincommerce
Firma ‘Sincommerce’ je osnovana 1996. godine i jedna je od najvećih uvoznika i distributera rezervnih
djelova za privredna vozila na teritoriji Crne Gore,što
predstavlja i njenu osnovnu djelatnost.
Sjedište firme je u ulici 4. jul broj 1, u Podgorici gdje
se nalaze kancelarije i sektor prodaje. Posjedujemo
dva skladišna prostora, koja se nalaze na različitim
lokacijama što omogućava efikasno i brzo preuzimanje i isporuku robe.
Poslovna politika firme je usluga i kvalitet što po-
Vazdušni jastuci, Ulja i maziva
Stojimo Vam na raspolaganju za sve vaše narudžbe
koje nam možete proslijediti putem lager lista na email: prodaja@sincommerce.me
Sincommerce d.o.o.
Prodaja auto djelova i opreme za
teretna vozila.
Tel: +382 20 634 951
+382 20 634 951
Fax: +382 20 621 893
E-mail: info@sincommerce.me
16
Jul 2011
INTERVJU
ABS
TV emisija o
automobilizmu
Bili smo na sajmu milionera u Moskvi gdje smo imalu priliku da vidimo
i automobil čija je cijena ni manje ni više nego 1,5 miliona eura, koji
postiže 412 km na sat.
1. Kada ste došli na ideju da napravite ovakvu
emisiju šta Vam je bio cilj?
Dugogodišnji rad na TVCG kao novinari reporteri i
iskustvo koje smo stekli u radu na raznim emisijama nas
je navela da razmišljamo šta bi smo mogli promijeniti i
koja je to emisija koja fali a koja bi bila dinamičnija a
samim tim i interesantna gledaocima.
Realizacije ideje nastala je u Maju 2007 god kada je
i emisija pocela da se emituje... Prezentirali smo Preko
100 vrsta raznih luksuznih modela automobila takodje oko 50
vrsta oldtajmera i 40 vrsta exluzivnih jahti...
2. Da li ste uspjeli u tome?
Mislim da smo emisijom, ABS,
čija je prvenstveno svrha , pored
prezentacije novijih modela automobila i jahti
, bezbjednost
Danijel Čelecki
saobraćaja ,uspjeli da
na
neki način utičemo na promjenu svijesti samih vozača na
bolje, pa čak i samog zakona u
saobraćaju .
Drazen Milić
3. S obzirom da Vaša emisija
u naslovu ima riječ bezbjednost, koliko ovakve emisije mogu doprinijeti samoj
bezbjednosti učesnika u
saobraćaju, pretpostavljajući
da Vam je to cilj.
Tu smo da svojom emisijom
ukažemo na neke nepravilnosti
u saobraćaju, da sugerišemo da
kritikujemo i naravno da damo
akcenat na ono sta jedan kupac
treba da obrati prilikom kupo-
vine svog omiljenog modela...
4. U emisijama često posjećujete auto servise, šta
mislite na kojem je nivou usluga koju nude.
Crnogorci su pravi tradicionalisti. Dobro su obučeni
za popravku starijih modela automobila. Italijani su nam
najsličniji kada je u pitanju održavanje(neodržavanje) automobila.
5. Koji automobil vozite?
Preferiram zdrav život i vozim biciklo.
6. Često posjećujete sajmove automobila i nautike,
koji bi izdvojili i zbog čega?
Od svih sajmova automobila koje smo posjetili najviše
nam se dopao sajam u Ženevi i sajam nautike u Đenovi
koji je najveći sajam nautike. Bili smo i na sajmu milionera u Moskvi gdje smo imalu priliku da vidimo automobil
čija je cijena ni manje ni više nego 1,5 miliona eura, a koji
postiže 412 km na sat.
LOGISIKA, TRANSOPORT, PRODAJA VOZILA, AUTO DJELOVI
Mi smo svakodnevno za Vas na putu iz Minhena:
za Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku, Sloveniju, BiH te Makedoniju
Tel. 0049/89/228-434-17, Fax. 0049/89/228-434-19
email: zeljkomontenegrosped@gmx.de, www.montenegrosped.de
JUBILEJ: 50 GODINA RENALTA 4
RENAULT
Zvali su ga “mali div”. Za mnoge je velik poput planine i prevozno sredstvo koje im je promijenilo život na bolje. Radi se o Renaultu 4, popularnoj
“četvorki”, jednom od najzanimljivijih automobila na ovim prostorima
(uz “fiću” i “stojadina”, naravno).
A
ko bismo analizirali automobile
koji su obilježili 20. vijek, ne
bismo mogli izbjeći jednog od
onih osobenjaka koji je zauzeo značajno
mjesto u srcima nekoliko miliona kupaca, a da je pri tome rijetko ko od njih
mogao da navede neki konkretan razlog
svoje privrženosti. Naravno, to je mogao
samo Renault 4.
Zvali su ga ‘mali div’, a za mnoge je
velik poput planine i prevozno sredstvo
koje im je promijenilo život na bolje. Radi
se o Renaultu 4, popularnoj ‘četvorki’ ,
jednom od najzanimljivijih automobila
na ovim prostorima (uz ‘fiću’ i ‘stojadina’, naravno). Predstavljen je prije pola
u koncepciju ‘sve pozadi’, Francuzi su
primijenili svoju verziju modela s prednjim pogonom. Zapravo, upotrijebili su
koncepciju koju je pozadi koristio prethodni model 4CV (od 1947. do 1961.
prodat je u 1,1 milion primjeraka) te Dauphine (proizvodio se od 1956. do 1967.).
Koncepciju Dauphinea jednostavno
su prebacili naprijed. Dakle, iza zadnjeg sjedišta bio je mjenjač s diferencijalom, pa iza njega motor. Kad se to prebacilo naprijed, naprijed je bio mjenjač,
a iza njega motor. Zbog toga je koristio
simpatičnu koncepciju mjenjača u stilu
kišobrana. Renault 4 je imao simpatičnu
kombi-varijantu, s motorom i pogonom
stoljeća, početkom 1961., a na našim
ih cestama još ima na stotine, od kojih
su mnogi u vrlo dobrom stanju. Bio je to
francuski odgovor na njemačku Bubu,
italijanski Fiat 600 i engleski Mini. Zapravo, Renault 4 je od svih pokupio po
nešto i dok su na Kontinentu u klasi visokoserijskih vozila gotovo svi vjerovali
naprijed, dugačku 366, široku 149 i visoku 146 santimetara. Najveća mu je vrlina bila funkcionalnost, jer je sandučasta
forma omogućavala komfor i za pet osoba uz pristojan prtljažnik. Preklapanjem
zadnjih sjedišta (koja se mogu i vaditi),
pozadi je ostajao ravan prtljažni
p r o s -
4
17
Jul 2011
tor zapremine
1100
litara,
jednostavno
dostupan kroz
velika
peta
vrata,
koja
se
otvaraju
do
podnice.
Karoserijski lim
bio je tanak,
ali je osnovna
koncepcija bila robusna i vrlo izdržljiva.
Zbog toga je bez problema mogao nositi
i pola tone tereta. Premda je prvi model
imao 747 ccm i samo 24 KS, a tri stepena prenosa šaltala su se pomoću
ručice-kišobrana, Renault 4 je imao pristojna vozna svojstva (postizao je više
od 100 km/h), a što je najvažnije - bio
je ekonomičan, pouzdan i izdržljiv. Bez
problema je mogao ponijeti ukupno pola
tone tereta (službeno je nosio manje) i
podjednako se snalazio na asfaltu i izvan njega. Na Francuskom se tržištu nudila i ogoljena verzija R3 s motorom od
samo 603 ccm. Snaga mu je postupno
rasla na 27 KS, potom je stigao motor od
845 ccm, koji je najprije imao 29 KS, a
mjenjač je dobio četiri stepena prenosa.
Potom je taj motor pojačan na 34 KS.
To je najveću brzinu povećalo do 125
km/h. ‘Četvorka’ je postala popularan i
na našim cestama, a najveća joj je vrlina
bila što je bila svestrana i prilagođena
prosječnoj porodici te malom biznisu.
Ubraja se među deset najuspješnijih evropskih auta svih vremena. Renault 4 se,
osim u matičnom pogonu u francuskom
Billancourtu i lovenačko Novom Mestu, proizvodio u špankom Valladolidu,
belgijskom Vilvoordeu, kolumbijskom
Envigadu, portugalskoj Guardi,
meksičkom Ciudad Sahagunu,
čileanskom Los Andesu, argentinskom Santa Isabelu, irskom
Naasu, talijanskom Milanu,
australijskoj
Vic-
toriji, irskom Wexforgu te u Casablanci
(Maroko). Za popularnost ‘četvorke’ na
našim cestama zaslužna je licencna
proizvodnja u Novom Mestu te se taj
model smatrao domaćim proizvodom
te se nije plaćala carina. Od 1973. do
1992. proizvedeno je 575.960 primjeraka. Krajem 70-ih nastao je model 4
TL s naljepnicom Specijal (kako bi, kao
‘nov’ proizvod mogao dobiti višu cijenu),
sa 845 ccm i 34 KS, a 80-ih se proizvodio model 4 GTL sa 1108 ccm i 34
KS. Francuzi su upotrijebili zadnji ovjes,
od kojeg se njemačkim konstruktorima
dizala kosa na glavi. Uzdužna ramena
zadnjih točkova pričvršćena su na torzijske motke, koja se protezala po cijeloj
širini. Ali, zbog toga je torziona motka
desnog točka postavljena paralelno i iza
motke od lijevog, te je međuosovinski
razmak s desne strane veći nego s lijeve!!! Zbog toga, po pravilima struke,
‘četvorka’ na tehničkom pregledu nije
smjela ići na valjke. Istu je koncepciju
1965. upotrijebio Renault 16, samo što
je kod njega bio duži međuosovinski razmak s lijeve strane. Kraj proizvodnje Renaulta 4 došao je 1993. godine. Ironično,
proizvodnja nije prestala zbog smanjene
tražnje kupaca, naprotiv. Problem je bio
u sve strožijim normama o emisiji štetnih
gasova i aktivnoj i pasivnoj bezbjednosti putnika koje “mali div” nije mogao
da ispuni ni uz značajnije, prepravke.
Zbog velike nostalgije kupaca, Renault
se već čitavu deceniju zaklinje da će
predstaviti naslednika “četvorke”.
18
Jul 2011
VREMEPLOV
MOŽDA NAJBOLJI
AUTO IKAD
PROIZVEDEN
MERCEDES - BENZ W123
R
uku na srce, kada prođemo Koliko je zapravo W123 bio dobar auto- predstavljanja 1968. počeo je rad na slabašnih 54 do sportski impresivnih
pokraj nekog parkiranog Mer- mobil možda najbolje može posvjedočiti nasljedniku, s idejom kreiranja automo- 185 KS. Među proizvedenih 2.696.915
cedesa W123 rijetko ćemo anegdota iz osamdesetih, kada su se bila koji će biti sigurniji, upravljiviji, struk- primjeraka (enormnost brojke u sprezi
kada zastati, detaljnije ga pogledati njemački taksisti, toliko razočarani pa- turalno snažniji, kvalitetniji i lakši za s kvalitetom izrade objašnjava zašto
i pomisliti ‘gle kako lijep stari auto- dom u kvaliteti izrade koji je nastupio održavanje. Osam godina intenzivnog ih još toliko često viđamo) najčešća je
mobil.’ Ne zato što nije lijep, njegova s predstavljanjem nasljednika W124, razvoja urodilo je ostvarenjem svih tih verzija 240D sa 454.780 komada. Delinija i dan danas odiše vanvremen- u protestnom konvoju dovezli do Mer- ciljeva i stvaranjem automobila koji će vedeset posto proizvodnje otpadalo je
skom,
jednostavnom
elegancijom cedesove fbrike u Sindelfingenu. One trajati vječno. Osim ako nije riječ o ranim na limuzine sa četvoro vrata, no serikarakterističnom za gotovo sve Mer- iste ispred koje su nadobudni njemački modelima: sredinom sedamdesetih u jski su rađeni i kupe bez središnjeg
cedese iz epohe Bruna Sacca. Još trgovci ranije sačekivali radnike koji su Evropi je zavladala nestašica čelika i svi nosača, produžena limuzina sa tri reda
manje zato što nije star, proizvodili su jeftinije, po cijenama dostupnim samo su se morali snalaziti s onim što je bilo jedišta i, po prvi puta u Mercedesovoj
ga od 1975. do 1984., što znači da zaposlenima koncerna, kupovali W123, dostupno na tržištu. Ugradnja poljskog istoriji, karavanska verzija. Danas ovaj
su modeli koje viđamo uglavnom već nagovarajući ih da im prodaju tako ku- čelika nižeg kvalitete rezultirala je brzim model poneki nazivaju i ‘taksističkim’
i službeno starodobnici, po svakom pljene
automobile
koroziranjem Mercedesom, upozoravajući na jednu
kriterijumu. Ne, problem modela W123 uz lijepu zaradu.
p r v i h od najčešćih uloga ovog modela, no
u nečemu je drugom: upravo u tome što Zanimljivo
je
s e r i - u praksi su ovaj prilično skup automoga viđamo. Ne jednom u godini, poput da je tobil kao nov kupovali i mnogi pripadnici
Ford Granade ili Audija 100, niti
ondašnjeg jet seta. Poznato
jednom mjesečno poput BMWje tako da je John Lennon bio
a serije 5 ili Opel Senatora:
ponosni vlasnik prvog primviđamo ih svakodnevno, na
jerka modela 300TD uvezedesetine njih. Ne mogu sa
nog u Ameriku, a i povesigurnošću tvrditi, no ne bi
zanost fudbalskih zvijezda s
me iznenadilo da ih je danas
trokrakom zvijezdom potiče
u svakodnevnom saobraćaju
još iz vremena ove serije. I
(govorim o linijama iz druge
dok nam je posve jasno da
polovine
sedamdesetih,
je Kaiser Franz Beckenbauda se razumijemo) više no
er vozio W123, ime Kevina
svih nabrojanih ondašnjih
Keegana na listi poznatih
Neuništiv, premda su najmlađi primjerci stari tri decenije, a
konkurenata
zajedno.
vlasnika možda ipak nijesmo
Ovaj je Mercedesov model
očekivali. S poznatim vlassvakodnevna je pojava, da ga ne doživljavamo kao oldtimera.
preživio na upravo spenikom ili bez njega, danas
ktakularan način, izvevši
je pravo vrijeme za nabavku
trik kakvim se može podičiti
W123. Na tržištu je mnogo
samo još nekoliko automobiprimjeraka, a čak ni najbolji
la u istoriji: nikada nije prestao biti sva- kom čitavog proizvodnog vijeka ovog ja W123, no to je kasnije obilno među njima ne postižu visoke cijene,
kodnevno vozilo. Treba li ikojem auto- modela postojala lista čekanja, čak i nadoknađeno izuzetnom antikoro- jer ovaj automobil još nije prešao iz
mobilu veća pohvala od ove? Stanite na kada je bio već gotovo čitavu deceni- zivnom zaštitom idućih verzija modela. sfere polovnih vozila u oldtimere. Što
saobraćajnu raskrsnicu u Berlinu, Lon- ju star. A ni kao nov nije baš prštao Širina game tolika je da nema smisla će se neminovno dogoditi u godinama
donu, Parizu, Los Angelesu... Nećete revolucionarnošću, podosta je dijelova ulaziti u detalje, automobil je nuđen sa koje dolaze, iako je vrlo vjerovatno da
morati predugo čekati, neki će primjerak u konstrukciji preuzeto s ranijeg mod- čak sedamnaest različitih benzinskih će W123 još jako dugo ostati prilično
dostojanstveno promaknuti pored vas. ela W114. Upravo u vrijeme njegovog i dvanaest dizel motora, u rasponu od uobičajena pojava na našim cestama.
19
Jul 2011
Kupovina novog automobila
Kredit ili lizing
Z
amislite sledeću situaciju.
Izabrali ste auto koji vam
se sviđa i riješili da ga kupite na kredit. Šta ćete prvo
uraditi? Prvo ste vjerovatno
dobro razmislili da vam je to potrebno,
zatim možete li plaćati rate, koje su kamatne stope, jesu li visoke, razlikuju li se
od banke do banke, postoje li neki dodatni troškovi. Kao sav normalan svijet
vjerovatno ćete putem pretraživaču na
računara pronaći banke koje tu uslugu
nude. Sve ste ozbiljno zamislili i čvrsto
odlučili ubijeđeni da je to najvažnije
u procesu koji je pred vama. Recimo
uđete na sajt banke Societe generale
group ili ti Podgorička banka. Obradujete se kada odmah ugledate reklamu
na sajtu gdje piše /točak auto krediti
izmišljen za vas/. To je to. Gledali ste
takve flajere, bilborde sve vam se čini
poznato. Zovete broj koji je dat . Probali smo zbog vas da zovemo kako bi
dobili prave informacije. Odmah su nam
dali drugi broj da nam detaljno objasne
uslugu koju nude. Na drugom broju nam
kažu da nam sada ne mogu dati nikakve
informacije jer su zauzeti sa drugim klijentima, i da ih nazovemo kasnije. Ok,
civilizovani smo, razumijemo situaciju,
nazvaćemo kasnije. U međuvremenu
da malo pogledamo detaljnije informacije. Jednim klikom na privlačnu reklamu
dobijate sledeće informacije.
Točak – Krediti za motorna vozila
Kupovina motornih vozila od firmi sa
kojima je Banka zaključila Ugovor o poslovnoj saradnji. Kredit se isplaćuje na
osnovu fakture ili predugovora o kupovini motornog vozila. Nije neophodno
učešće.
Za kredite preko 4 000 eura uspostavlja se Ugovor o zalozi. Motorna vozila
starosti do 5 (pet) godina moraju biti
kasko osigurana.
Korisnik kredita: Redovan klijent
koji ostvaruje redovne prihode iz stalnog radnog odnosa minimum 6 (šest)
mjeseci ili je korisnik penzije Fonda PIO
Crne Gore.
Iznos kredita: Minimum: 1 000 eura ;
Maximum: 15 000 eura
Period otplate: Od 6 mjeseci do 84
mjeseca
Kamatna stopa: EKS od 10,50%
Administrativni trošak: Bez naknade
Kreditna sposobnost: Mogućnost
klijenta da sa ½ (jednom polovinom)
zarade/penzije može vratiti ukupne
mjesečne obaveze koje ima kao korisnik kredita i/ili žirant računajući i anuitet
po kreditu za koji aplicira.
Ostali uslovi: Klijent mora biti punoljetni građanin Crne Gore. Maksimum
70 godina starosti u trenutku dospijeca
poslednjeg anuiteta
Obezbjeđenje kredita: Mjenica i administrativna zabrana korisnika kredita.
Ostali instrumenti obezbjeđenja:
Žiranti – Administrativna zabrana, Mjenica, Mjenično ovlašćenje. Oročeni depozit (obavezan je Ugovor o oročenom
depozitu). Mjenica i Mjenično ovlašćenje
pravnog lica.
Pročitano. Šta bi ih trebalo pitati. Prvo
EKS od 10.5%. Šta znači od. Znamo da
EKS (efektivna kamatna stopa) daje realniju sliku o punoj cijeni kredita jer se
bazira na ukupnim troškovima koje klijent plaća banci prilikom podizanja i tokom otplate kredita, odnosno, ukupnim
prihodima ostvarenim na položene depozite. Imamo kalkulator znamo koliko
košta auto, broj mjeseci otplate, EKS,
sve je tu, mjesečna rata, iznos ukupne
kamate i sl. Dok čekamo slobodnog
službenika igramo se sa kalkulatorom
samo mijenjamo EKS od 10.5% pa
naprijed. Gledamo šta ako je EKS 8 ili
9 %. Ok da probamo da ih nazovemo.
Pitaćemo ih ima li još kakvih troškova.
Znamo kasko je potreban, ugovor o zalozi – plaćali se šta tu. Može li se kredit
otplatiti prije vremena, može li se dati
učešće, isplati li se više ovaj kredit ili
keš kredit ako ga nude.
Ljubazna službenica kaže da nazovemo u drugoj filijali možda su manje zauzeti. Probamo, opet zauzeto. Ok, imamo strpljenja, ne kupuju se kola svaki
dan. Dok čekamo probamo na internetu
da pronađemo neku drugu banku.
Ostvarite snove, uzmite lizing. Da vidimo šta se tu dešava. Na sajtu Hypo
banke je sve objašnjeno. Imate uslove,
kalkulator, sve je jasno. Da ih zovnemo i pitamo kolika je EKS. Odgovor je
10.25%. Aha, znači manje, samo mi za
lizing treba učešće min. 25% Odmah
razmišljamo manja je rata, možda je
ovo dobro. Ali hajde da nazovemo naše
prve sagovornike.
Konačno. Postavljamo već pripremljena pitanja, imali smo vremena čekajući
ih da se malo više edukujumo za ovu
temu, ali službenica nema baš mnogo
vremena. Prvo pitanje je bilo gdje radite.
Koliko sam shvatio ako radite u nekoj
državnoj firmi koja je stabilna EKS je
od 9.31%, ništa ono sa reklame EKS
od 10.50%. Ovo me posjeti na maturske dane i ekskurzije kada su djeca sa
sjevera išla na ekskurziju po Crnoj Gori
a recimo iz Nikšića po Čehoslovačkoj,
Austriji… Željezara je bila velika firma.
Suština je, dođite koda nas da vas
skeniramo uzduž i poprijeko i da vam
na osnovu toga odredimo uslove. Ništa
čudno, normalno je da se osobito sada
krediti ne mogu podizati olako kao što je
to činjeno do skoro. Ali je malo čudno da
se službenici banke koji su zaduženi za
tu uslugu teško mogu dobiti, a kada se
dobiju veoma škrto i bezvoljno odgovaraju na svako pitanje, ne znajući da sa
druge strane možda imaju opreznog sagovornika koji zna zbog čega traži kredit
i kolike su njegove mogućnosti jer u suprotnom ih nebi ni zvao. Zar je dovoljno
samo reći kolika vam je mjesečna rata
sa EKS od 10.5%.
Nećemo se miješati u politiku banke,
svako ima pravo da radi onako kako
misli da je najbolje.
No, poslije svega ovoga pred nama
je jedna dilema: kredit ili lizing.
Kredit
Kupovinom automobila na kredit,
bez obzira da li je u pitanju potrošacki
kredit (znači ono, dajte mi keš pare da
kupim sta ja hoću) ili namjenski (poza-
jmite mi pare za kola i uplatite ih auto
kući) vlasnik vozila je KUPAC!! Njegovo
ime se upisuje u saobraćajnu dozvolu,
registracija i tehnički pregled i sva ostala plaćanja se vode na fizičko lice pa
su stoga i jeftiniji. Osim u primjeru gore
navedenom kada morate osigurati auto
kasko i pri tome još potpisati Ugovor o
zalozi. Zbog toga čovjek nije siguran
je li to namjenski kredit ili neka vrsta
lizinga samo bez učešća. Banka (po
sadašnjim kamatnim stopama) zarađuje
oko 30-35% više novca nego da ste
vozilo kupili za keš! Primjera radi, ako
je vozilo 10.000 EUR za keš, za 6 ili 7
godina koliko ćete ga finansirati i plaćati
ratu, daćete banci na ime kamate oko
3-3.500 eura.
Lizing
Ako vozilo uzimate putem finansijskog
lizinga, vlasništvo nad predmetom lizinga zadržava banka tj. lizing kuća. Obzirom da se vi samo služite njihovim kolima i da ćete ga svakog dana po ulicama
izlagati riziku i od udara i od krađe i od
ko zna koliko drugih stvari, banka želi
da bude sigurna da će u slučaju nekog
problema ona biti prva obezbijeđena.
Što znači, kasko osiguranje je obavezno za cio period finansiranja. Takođe,
obavezni ste da banci nakon preuzimanja vozila dostavite rezervni ključ koji
stoji u vašem predmetu kod njih i koji
banka koristi ukoliko ne platite 2-3 rate
za odvoženje vašeg vozila. I naravno,
banka je pravno lice pa je registracija i
sve ostalo bar 25-30% skuplje nego za
fizička lica!
Prema tome, i kredit i lizing i varijanta
gore navedena su nepovoljne opcije i
stavljaju vas pred svršen čin ali su jedini način da dođete do iole pristojnog
auta za koliko-toliko malo para. Banke
su profitno orijentisane institucije i njima
je zarada na prvom mjestu! “Hoćes kola
- plati. Nemaš? Uzmi kredit kod nas pa
se vozi, ali da znaš da ćeš da platiš debelo” - to je moto.
Zaljubljeni ste u automobile! pratite sva zbivanja u svijetu automobila, imate afiniteta prema pisanju!
OKUŠAJTE SE KAO NAŠ SARADNIK!
Za sva pitanja vezano za saradnju sa časopisom, sajtom, marketingom javite se na email: auto@t-com.me
20
Jul 2011
WEB SAJT www.auto.co.me
P
rezentacija na Internetu je veoma
pristupačan, povoljan i moderan oblik promovisanja firme, određenog proizvoda,
usluge ili djelatnosti. U savremenom svijetu web
prezentacija predstavlja “ogledalo” fi rme (organizacije) na Internetu i u mnogome može poboljšati
opšti imidž. Koliko puta vam se desilo da vas klijenti
pitaju gdje Vam je web sajt ili se žale da vašu fi rmu
nijesu mogli da pronađu na Internetu. Čak i ako je
mali broj klijenata koje interesuje web prezentacija
vaše fi rme, koju još uvijek nemate, odgovor je uvijek neprijatan - “Uh, pa mi nemamo web sajt”. Ukoliko želite da proširite Vaše poslovanje,ili želite da
doprete do više potencijalnih klijenata, prezentacija
na internetu vam je neophodna. Ona će vam pojačati
utisak koji vaši klijenti imaju o vama tj. vašoj fi rmi.
U ovom broju vam predstavljamo prvi Crnogorski
auto portal www.auto.co.me u novom izdanju. Prije
više od 6 godina tačnije 01.08.2003 godine
pokrenut je
web sajt www.auto.co.me kao prvi crnogorski auto
portal kao web prezentacija koja je imala prepoznatiljiv cilj: Poboljšanje kontakata između privrednika u
auto branši, kao i njihovo približavanja neposrednim
korisnicima. Web sajt www.auto.co.me je po ocjeni
poznavaoca weba profesionalno urađen, jednostavan je I atraktivan. Funkcioniše bez zastoja i problema.
Budite i vi prisutni na www.auto.co.me tako da svi vaši potencijalni klijenti
mogu na najbrži način pročitati vašu marketinšku poruku.
21
Jul 2011
G
“ČUDO” U PODGORICI
dje god bi se pojavilo “čudo bez konja što
trči džadom” - prvi automobil izazivao je
- čuđenje i zaprepašćenje naroda. Interesantno je kako je to “čudo” 1903. godine dočekano
u Podgorici. O tome je Andrija Ivančević u “Glasu
Crnogorca” ostavio zanimljivo svjedočanstvo:
“Današnji lijepi sunčani dan, 8. juna 1903. godine, donio je Podgorici novosti svjetskog glasa.
Ovog dana oko 11 sati prije podne, kada su ulice
bile pune šetača, dolazio je od Vezirovog mosta jedan automobil četvorougaone karoserije. Glavnom
ulicom prošao je dosta laganim hodom i zaustavio
se pred Poštom na Nemanjinoj obali. Svijet koji ga je
pri hodu vidio pojurio je za njim kao bez duše da vidi
to “čudo koje samo sebe goni”. U ostalim djelovima
grada pročulo se da je pred Poštu došla “karoca bez
konja”, te je tako nastala opšta trka gradom ko će
prvi stići da vidi to čudo i začas je Nemanjina obala
bila prepuna radoznalog svijeta. Iz auta je izašao
Vojo Popović, načelnik Pošta i telegrafa u Crnoj Gori
s društvom. Činovnici Pošte izašli su i primili poštu
za Cetinje, a auto ostalo da čeka poštu za Nikšić.
“KAROCA BEZ KONJA”
O
prvom poštanskom automobilu, “kojim je
prvi put u Evropi obavljen prevoz pošte
autom”, pisali su mnogi. Interesantno je
kako “karocu bez konja”, opisuje Svetozar Piletić u
svoj knjizi “Saga o Podgorici” (Titograd 1999. godine)
Deveti juni 1903. godine, piše Piletić, ostaje zapisan kao datum podjednako važan
za poštu i za saobraćaj. Tog je dana “jedan
auto zatvorene karoserije, dolazeći sa Cetinja, u kome je sjedio Jovo Popović, načelnik
Pošta i telegrama u Crnoj Gori” i doklizio u Podgoricu “u dosta laganom hodu zaustavio se pred
poštom”, koja je bila na današnjem Bulevaru Blaža
Jovnaovića. U gradu se pročulo da je pred poštu
došla “karo ca bez konja”, pa je nastala “jedna
opšta trka ko će prvi stići da je vidi”.
Tim vozilom je “prvi put obavljen prevoz pošte
autom u Evropu”, a ime “karoca bez konja” nastala
je spontano. Hroničar je zapisao da su “činovnici
primili poštu”, da je “auto ostao tu i nadalje da čeka
poštu za Nikšić” kao i to da je “za upravljačem ove
mašine sjedio divan mladić - vrlo mlad po izgledu
- kako rekoše, po imenu Milo Tomanović, sa Cetinja”. Pitali su ga “gdje je naučio ovo čudo bez konja
da goni”, a on im je odgovorio: “... učio sam nešto
kroz Boku na mašinama za druge poslove, a ovu i
ovakvu ni okom vidio nijesam, no, eto hvala Bogu,
dokoturah do Podgorice sa njom zdravo i veselo,
pa će sve lakše ići”.
Vidjelo se kako u automobilu “nešto krklja kao
na vatri i da mu ozad puši, pa je prema tome bilo
sigurno da ga neka forca iznutra goni”. Padale su i
pošalice “na račun ove nedužne mašine” a u tome
“najaktivniji su bili fijakeristi i vlasnici teretnih
kola koji su u ovim mašinama gledali skorog i
budućeg takmaca u svojim prevoznim poslovima”, tvrdeći da ta naprava nije za crnogorske
puteve da im neće pomoći ni okovane gume
sa ekserima, kakve bjehu na automobilu”.
Tom automobilu proricano je da će jednog
dana “poći bos od kud je i došao”.
Zanimljiv je i dalji opis sudbine tog vozila, kao i
atmosfere koja se oko njega stvorila. “Preklapanje je prekinuo mladić iza upravljača jednim potezom neke ručice, upalio motor i krenuo za
Nikšić sa poštom. Vlasnicima fijakera, koji
su mu, izgleda, bili najviše dosadili pričom,
mahne rukom i reče “gud baj” i krene, a zatim “pušti velike kolutove smrdljivog crnog
dima na stražnjem donjem dijelu te dobro
potkadi preklapače, koji se razbježaše na sve
strane kašljući na ulici”.
Autu je napravljen prvi špalir od naroda, dok
je “poslovni svijet Crne Gore vrlo rado pozdravljao prelazak saobraćaja sa fijakera i kara na
mehanizaciju”. Dalje saznajemo da su fijakeri i vlasnici teretnih kola pored onoga što su
govorili: “Ove gore ne trpe regule, pa ni crnogorski putevi automobile” - počeli “razne
štete po putevima praviti na teret budućeg
saobraćaja”.
Pa ipak se saobraćaj u Crnoj Gori brzo
razvio i osvojio najviše planinske grebene
i to vrlo uspješno, i pored toga što su
putevi bili dosta uski, napravljeni za kolski
saobraćaj. Tako je “karoca bez konja” prvi
put došla u naš grad, tako su Titograd, odnsono Cetinje i Nikšić dobili javni saobraćaj,
“masovno dočekani i ispraćen”. Svijet koji ga je
pri prolazu vidio jurio je za njim kao bez duše “da
vidite to čudo koje samo sebe goni”, piše Piletić.
Bilježimo ovo kao kuriozitet, ali i u trenutku
završetka moderne saobraćajnice Nikšić - Titograd - Cetinje, njima kao kontrast i podsticaj.
Iz knjige: “Drumovima kroz vrijeme”
autori: Momčilo D. Radulović, Jovan D. Stamatović
22
Jul 2011
AUTO SPORT U REGIONU
Jovica Paliković i Boban Atanacković
Stanje u auto sportu u
Srbiji
U ovom trenutku svjetska ekonomska kriza, ali i domaća, žestoko
drmaju auto sport u Srbiji.
Reli, kao najskuplja disciplina
auto sporta, traži velika finansijska sredstva i od organizatora
takmičenja i od njegovih učesnika.
Zato je i jednih i drugih sve manje.
Najznačajnije
ovogodišnje
takmičenje, 44. Rally Serbia 2011.
(YU Rally), inače drugi ovogodičnji
reli za šampionat Srbije, organizovano je uspješno uz veliki napor
i trud Auto Moto Saveza Srbije, pri
čemu su najkvalitetnije automobile
imali inostrani učesnici, pa su shodno tome i osvojili prva četiri mjesta. Domaći takmičari su se mučili
sa starim automobilima, uz jedan
izuzetak. Zbog problema sa organizacijama relija i njihovog malog
broja organizatori su željeli da izađu
u susret domaćim takmičarima, pa
su se dva dana relija u domaćem
šampionatu računala kao dva relija.
Učešće 36 takmičara, domaćih i
stranih, može se u ovakvoj situaciji
smatrati za uspjeh.
Zbog ograničenih finansijskih
sredstava Dušan Borković, sjajan mladi vozač, umjesto na relijima, učestvuje na Evropskom
šampionatu na brdskim stazama, sa
dosta uspjeha, ali i dosta problema,
prvenstveno izazvanih ograničenim
budžetom.
Učesnici Šampionata Srbije na
kružnim stazama i na brdu imaju iste
probleme. Nedostatak finansijskih
sredstava, stari automobili. Problemi sa oragnizovanjem takmičenja,
što takođe, traži puno sredstava.
Organizovanje Kup takmičenja
sa susjedima za sada daje
ograničene rezultate. Svi su u istim
problemima.
Čini se da je i jedna od boljki
auto sporta u regionu, nekada i
sada, preveliki broj klasa.
Stari problem je i nedostatak
prave trkačke staze. Bilo je puno
planova oko revitalizacije staze na
Ušću, sa nekoliko varijanti budućeg
izgleda. Pominjao se i Hermann
Tilke.
Sa popravljanjem ekonomske
situacije doći će i bolji dani za auto
sport u Srbiji.
ZLATNO DOBA
auto sporta na ovim prostorima
Z
latno doba auto sporta na
ovim prostorima, nekada se
to zvala Jugoslavija, počelo je
krajem 60’ godina prošlog vijeka i trajalo skoro do kraja 70’, takođe prošlog
vijeka.
Relativno velika zemlja, sa relativno
velikim brojem stanovnika, sa rastućom
privredom i otvorenim granicama, bili
su to dobri uslovio za razvoj ovog skupog sporta.
Tada, novoformirani Kup Evrope za
turističke automobile dao je, takođe,
veliki podsticaj razvoju našeg auto
sporta. Jugoslavija, odnosno Beograd,
bio je organizator Velike nagrade Beograda 1967., 68. i 69. u okviru tog Kupa
na stazi Ušće. Nova staza, veliki broj
gledalaca, prvi direktni TV prenos jedne
trke kod nas (1969.- primjedba – gledao sam prenos te trke), sve su to bili uslovi za veliku popularnost ovog sporta
što je kao posledicu imalo angažovanje
značajnijih finansijskih sredstava.
Naši takmičari su se tih godina
priključili ovom Kupu. Predrag Knežević,
Mladen Gluhak, Jovica Paliković, Goran Štrok, Đani Šverko, Srđan Janković
trkali su se širom Evrope.
Prve masovnije trke u šampionatu
Jugoslavije organizuju se krajem
leta 1969. Rođena je poznata Ljetnja liga šampiona na stazi Učće. Ona
će sledećih godina okupljati veliki
broj takmičara i veliki broj gledalaca.
Slediće ih Zagreb, Sarajevo, Split,
Aranđelovac, Kragujevac,... Najbolji evropski (time i svjetski) turističku automobili učestvovaće u našem šampionatu,
Steyer Puch 650 TR, Fiat Abarth 850
TC, Fiat Abarth 1000 TCR, NSU TTS,
NSU TT, Renault 8 Gordini, Alfa Romeo
GTAj, Alfa Romeo GTAm, BMW Alpina
2002, Ford Escort TC, Ford Escort RS.
Nabavka četiri tamno zelena Porchea 911L za potreba saobraćajne
milicije biće odlučujuća za najveći uspjeh naših takmičara na međunarodnoj
reli sceni. Vozeći jedan od njih Jovica
Paliković je 1969. osvojio četvrto mjesto
na čuvanom reliju San Remo. Kao kuriozitet, suvozač je bio Daniele Audetto,
kasnije veliko ime u svijetu formule 1
i auto-moto sporta uopšte. Sa velikim
uspjehom Jovica Paliković je vozio i
na Monte Carlo reliju (polu)fabrički Renault 8 Gordini.
YU reli je prvi put vožen za Evropski
reli šampionat za vozače 1972. godine.
Širom zemlje organizovani su kvalitetni
reliji, sa velikom brojem takmičra, sa
kvalitetnim automobilima i velikim intersovanjem gledalaca.
23
Jul 2011
DOMAĆI AUTO SPORT
Da su dame prisutne i danas na auto
trkama, da su ravnopravne u borbi za
trofeje, da imaju ambicije da se i dalje
usavršavaju, da ih muške kolege ne
gledaju kao ženskog vozača već kao jaku
konkurenciju dokazuje Jelena Janković
članica Lovćena koja na osnovu rezultata koje postiže i zdravih ambicija, ima
šansu da nastavi niz uspješnih pripadnica nježnijeg pola koje su učestvovale na
mnogim automobilskim trkama.
dama u auto-moto
sportu
JELENA JANKOVIĆ
K
oliko vas zna bar neka imena pripadnica
nježnijeg pola, koje su se dokazale na automobilskim i moto trkama ili relijima. Vjerovatno vrlo malo. Spisak dama koje su učestvovale
na mnogim automobilskim trkama i relijima, koje su
umjele da voze i formulu 1, koje su uspijevale da
pobjeđuju na relijima Svjetskog prvenstva, koje su
znale da trijumfuju i na najvećem maratonu svijeta, na Dakar reliju, koje su čak iza sebe ostavile
sve muške posade na jednom YU reliju, koje su
pobjeđivale na kartingu, koje su se predstavile kao
suvozači najvećim asovima među muškarcima,
je dugačak. Evo samo nekih imena: Francuskinja
MIŠEL MUTON /učestvovala je na oko 8o relija, a
čak četiri puta je pobijedila kompletnu garnituru tada
najboljih reli vozača svijeta./ njen suvozač, bila je
Italijanka FABRICIA PONS, koja se kasnije našla na
mjestu kopilota jednoj drugoj ženi, ženi koja je pobi-
jedila na Dakar reliju. Prelijepa DANICA PATRIK prva
žena koja je pobijedila u Indi formuli. Jedina žena
koja je pobijedila na DAKAR reliju je Njemica JUTA
KLAJNŠMIT. Prva dama u formuli 1 bila je Italijanka
MARIJA TEREZA DE FILIPS, i to u
sezoni 1958. i 1959. godine. Stariji
se sigurno sjećaju 1973. godine i
7. YU relija, sa startom u Poreču a
ciljem u Beogradu, na stazi dugačkoj
2519 km i sa 13 brzinskih ispita. U
Fiatu 124 SS, pobijedila je italijanska posada DONATELA TOMINC i
GABRIELA MOMOLO. itd.
Što se tiče dama sa ovih prostora
svakako bi između ostalih pomenuli
Beograđanku SVETLANU CECU
ZDRAVKOVIĆ koja se uspješno
predstavila na brdskim trkama, a
za kratko vrijeme bavljenja auto sportom uspjela je
da stigne i do titule šampiona na brdskim stazama.
CECA je danas supruga jednog od automobilskih
asova Crne Gore, FRANJA KUNČERA.
Evo šta za AUTO kaže Jelena.
1. Šta Vam je osim porodične trdicije bio glavni
motiv da se opredijelite za ovaj sport, koji je osobito u Crnoj Gori pravi “muški sport”.
Prije četiri godine ,tačnije 2008 partila sam sa ocem
trku na Lovćenu. Kad su počela da nailaze auta iz
klase do 1150 (mali n) pitao me da li mogu ovako da
vozim. Rekla sam da mogu. I tako je počelo. Ubrzo
poslije toga kupili smo Yuga i krenuli da ga spremamo
za sledeću sezonu. Kad je auto bio spreman, počela
sam sa ocem da treniram.
2. Sjećate li se prve zvanične trke.
Iako je sledeća sezona počela na stazi na Crmnica,
moja prva zvanična trka bila je upravo na Lovćenu.
Tu sam htjela da počnem, u dogovoru sa ocem. Ostvarila sam vrijeme 9.56 (6 mjesto) u klasi, koje je tada
za moju klasu bilo dobro.
3. Kako Vaše kolege gledaju na sve to. Smatraju li Vas
konkurencijom.
Čini mi se da me u početku nijesu shvatili kao ozbiljnog konkurenta. Ali kako je vrijeme prolazilo to se
promijenilo. Više me ne gledaju kao ženskog vozača.
4. Pretpostavljam da Vam je najdraže da vozite Lovćen. S obzirom da ste prošle godine u
konkurenciji 18 vozača vaše klase za samo 6
stotinki ostali bez podijuma, šta mislite iz ugla
žene vozača, kakav je osjećaj osvojiti Lovćen.
U pravu ste, treće mjesto mi je za malo izmaklo, ali
sam bila zadovljna i sa četvrtim. Posmatrano iz zenskog ugla Lovćen je za mnoge takmičare nedosanjani
san. Vozeći ravnopravno, u istoj konkurenciji, za
mene je fenomenalan osjećaj izvesti tako zahtjevnu
stazu, a osobito kad sam u direktnoj konkurenciji za
jedno od prva tri mjesta.
5. Osim Lovćena koje Vam staze najviše odgovaraju.
Svaka staza je izazovna na svoj način, volim svaku
da usavršim sto je više moguće. Osim Lovćena, za
mene je primamljiva staza na Glavi Zete, na kojoj
sam prije dvije sezone osvojila treće mjesto.
6. Šta mislite o trenutnoj situaciji u crnogorskom auto sportu uopšte, s obzirom a aktuel-
nu ekonomsku situaciju, sa jedne strane kao i
nekoliko saveza sa druge strane. Šta treba preduzeti da se vrati stari sjaj i čar auto trka.
Za mene je najbitnije da vozim. Sto je veća konkurencija, to bolje. O trenutnoj situaciji u auto sportu ne bih
puno komentarisala. Ekonomski nije lako izdržati sezonu, ali ja imam dva sponzora Efel travel (Mazda) i
Cetkom sa Cetinja koji mi obezbjeđuju gume i to mi je
velika ekonomska podrška.
7. Koji su Vaši uzori iz svijeta automobilizma.
Najveći uzor mi je otac. Njega sam pratila dok je jos
učestvovao na trkama.
8. Šta bi voljeli da ostvarite u auto sportu,
odnosno koje su vam ambicije.
Sto se tiče mojih ličnih ambicija , voljela bih da se jos
više usavršim u vožnji, pa ostalo sve samo dolazi.
9. Ono što ja znam prateći s vremena na vrijeme trke jeste da svi gledaoci navijaju za Vas.
Imate li podršku Vaših sugrađana. Čija Vam je
podrška najbitnija.
Najveća podrška mi je prodica. Otac i sestra Milica..
Imam veliku podršku i od drugarice Tanje koja me
prati na svakoj trci. Bez njihove podrške i truda oko
mene sigurno ne bih vozila.
24
Jul 2011
Eklston:
„Fetel kao Šumaher“
Prvi čovjek Formule 1 Berni Eklston rekao je da vjeruje da taj sport ulazi u novu eru u kojoj će
Sebastijan Fetel dominirati više nego Mihael Šumaher nekada.
Iako se mnogim ljubiteljima Formule 1 ne bi svidjela dominacija Fetela, kakva je bila Šumaherova od 2000. do 2004.
godine, Eklston vjeruje da bi era vozača Red Bula bila mnogo uzbudljivija zbog toga što za rivale ima vozače kao što su
Fernando Alonso, Luis Hamilton, Dženson Baton, Mark Veber i Niko Rozberg.
S druge strane, Šumaher se tada borio samo sa Mikom Hakinenom, a mnogi, takođe, smatraju da je njegova dominacija
bila nedostatak još nekog pravog protivnika.
„Sebastijan je u sličnoj poziciji kao što je bio Mihael. Sebastijan je trenutno u najboljoj formi i zato dominira. Zbog toga
ljubitelji Formule 1 jedva čekaju svaki trkački vikendi jer je veliko pitanje ko će moći da pobijedi Fetela“, rekao je Eklston, „Period koji je pred Sebastijanom će biti mnogo teži nego ona koji je pred sobom tada imao Mihael. Zbog toga su Sebastijanove
pobjede vrednije. I ne vidim razlog zašto ovo ne bi bila era Red Bula, kao što je bila Ferarijeva sa Mihaelom“.
Fetel je na osam trka ove sezone trijumfovao na šest, a dva puta je kao drugi prošao kroz cilj. Zanimljivo je da prije njega
u istoriji Formule 1 nikome nije pošlo za rukom da na prvih osam trka zabilježi samo pobjede i druga mjesta.
“Zbog mene je Rosi u Dukatiju”
Vozač Repsol Honde Kejsi
Stoner izjavio je da je Dukati
angažovao Valentina Rosija
samo jer je on odlučio da
napusti italijanski tim.
Stoner, šampion kraljevske klase
iz 2007. godine, četiri sezone je vozio
za Dukati i zabilježio 23 pobjede, prije nego što je krajem prošle sezone
prešao u redove fabričke Honde.
Rosi je posle sedam godina provedenih u Jamahi ove godine došao
u Dukati, ali se borio sa nekonkurentnim motorom u dosadašnjem dijelu
sezone. S druge strane, Stoner je
zabilježio pet pobjeda na sedam trka.
Iako je prelazak ‘Doktora’ u Dukati bio predmet spekulacija tokom
nekoliko godina, Stoner kaže da je on
postao realnost tek kada je on odlučio
da ode.
“Valentino je došao u Dukati samo
zato što ja nijesam produžio ugovor.
Od mene je sve zavisilo, kada sam ja
otišao oni su ga kontaktirali”, rekao
je Stoner.
Australijanac je istakao i da
članovi tima nijesu
bili srećni zbog
njegovog odlaska.
“Članovi tima
nijesu bili srećni
što idem, ali su
oni na vrhu,
možda
i
neki sponzori, bili.
Mislili su
da će
i m
Val-
entino donijeti odlične
rezultate”, naglasio je
sada vozač Repsol
Honde.
Stoner je rekao
da
se
njegov
odnos sa italijanskim
proizvođačem pogoršao kada
je zbog bolesti bio primoran da propusti nekoliko trka 2009. godine.
Od 2012. nova startna pravila u WRC-u za makadamske relije
Od iduće sezone u Svjetskom prvenstvu u reliju uvode se nova pravila za
određivanje startnog poretka na makadamskim relijima. Na osnovu rezultata
sa shakedowna najbolji vozači će moći
birati startnu poziciju.
Startni poredak na WRC trkama
dosad se prvog dana određivao prema
trenutnom bodovnom poretku u prvenstvu, a dalje prema poretku od prethodnog dana. Na taj način najbolji su vozači
bili hendikepirani jer su morali voziti kao
‘čistači staze’, a puno puta je zbog toga
dolazilo do ‘nesportskog’ usporavanja,
čak i zaustavljanja na stazi, kako bi se
sa slabijom pozicijom dobilo bolje startno
mjesto idućeg dana.
Nakon mnogih prigovora na tu temu,
odlučeno je da će se od iduće sezone
Stoner je rekao da se njegov odnos
sa italijanskim proizvođačem pogoršao
kada je zbog bolesti bio primoran da
propusti nekoliko trka 2009. godine.
“Tokom nekoliko poslednjih godina naš odnos nije bio baš dobar. Sa
ljudima na stazi, test timom, sve je
bilo savršeno, ali je problema bilo sa
čelnicima Dukatija”, rekao je Stoner,
“Kada sam imao zdravstvenih problema shvatio sam da nemam toliku
podršku kakvu sam mislio. Imao sam
probleme i oni mi nijesu pomogli. Zahvalan sam im zbog prilike koju su mi
pružili, ali sam očekivao i nešto natrag
zbog svog truda. Prve dvije godine
sam imao punu podršku, a preostale
dvije imao sam samo Filipa Preciozija i njegove momke uz sebe.
Mislio sam da ću završiti karijeru u
Dukatiju, ali kada sam shvatio da
ostanak nije moj san, pokušao sam
da realizujem ono što jeste, a to je
da vozim za Hondu”.
Stoner je priznao da je u Hondi
mnogo opušteniji, i da u tom timu može
više da se fokusira na svoju vožnju.
“Velika je razlika. Sa Hondom sam
mnogo opušteniji. U poređenju sa
Dukatijem, Japanci više razmišljaju
o trkanju, a ne o izgledu”, naglasio je
Australijanac.
startni poredak prvog dana za vozače s
prioritetom P1 i P2 određivati na osnovu
rezultata shakedowna. Rezultati shakedowna neće direktno uticati na startni
poredak, nego će vozači s boljim vremenima na shakedownu imati prednost
u biranju startne pozicije.
Za drugi i treći dan startni će se
poredak vozača s prioritetom P1 i P2
određivati na osnovu poretka od prethodnog dana, ali startovaće će se obrnutim
redosledom. Startni poredak svih ostalih
vozača određiva će se kao i dosad.
Citroenov timski menadžer Sven
Smeets pozdravio je promjenu pravila:
’Htjeli smo naći nekakvo rješenje da izbjegnemo taktiziranje u vožnji. S ovim
rješenjem navijači će biti zadovoljni, jer
će moći gledati sve vozače kako idu
najbrže što mogu’. I Fordov šef Malcolm
Wilson podržava novo pravilo, a izrazio
je nadu da će to pravilo biti dugotrajno.