POLUGODIŠNJI OBRAČUN ZA 2012.g.,

lipanj 2012.
ISSN-1512-827X
rif-hb@tel.net.ba
www.fircom.biz
godina XVIII
INFORMIRA VAS
VELIKA PODUZEĆA
SREDNJA PODUZEĆA
NAPOMENA:
MALA PODUZEĆA
sukladno Zakonu o računovodstvu i reviziji
nisu obvezni raditi reviziju financijskih izvještaja.
Međutim , u praksi se pojavljuje da Uprava
Društva ili vlasnik imaju zahtjeve za revizijom
financijskih izvještaja kako bi imali kompletniji
uvid u poslovanje Društva ili ukoliko im to traži
Banka zbog ispitivanja kreditne sposobnosti
Društva.
su pravne osobe koje na dan sastavljanja
financijskih izvještaja ispunjavaju najmanje dva
od tri uvjeta:
- prosječan broj zaposlenih u tijeku godine je
od 50 do 250,
- prosječna vrijednost poslovne imovine na
kraju poslovne godine iznosi od 1.000.000
KM do 4.000.000 KM i
- ukupan godišnji prihod iznosi od 2.000.000
KM do 8.000.000 KM.
NAPOMENA: U srednje pravne osobe
razvrstavaju se i one čije vrijednosti su veće od
gornjeg iznosa jednog od navedenih uvjeta
su pravne osobe koje prelaze navedene
vrijednosti u kriterijima srednjih poduzeća iz
najmanje dva uvjeta navedena za srednje pravne
osobe.
Osim pravnih osoba klasificiranih na ovaj način,
velike pravne osobe u smislu obveze revizije su
banke, mikro-kreditne organizacije, štednokreditne zadruge, društva za osiguranje, leasing
društva, društva za upravljanje investicijskim
fondovima, društva za upravljanje obveznim
odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima,
brokersko-dilerska društva i druge financijske
organizacije.
OSTALA
PODUZEĆA
Obvezi revizije podliježu i
financijski izvještaji svih ostalih
pravnih osoba čijim se vrijednosnim papirima trguje ili se vrši
priprema za njihovo emitiranje na organiziranom tržištu
vrijednosnih papira, te financijski
izvještaji pravnih osoba ukoliko
je to propisano posebnim propisima kojima se uređuje njihovo
poslovanje.
FINANCIJSKI PROPISI I PRAKSA • broj 5 • LIPANJ 2012.
TKO SU OBVEZNICI
REVIZIJE
FINANCIJSKIH
IZVJEŠTAJA
Radujemo se budućoj suradnji!
U pripremi seminar:
POLUGODIŠNJI OBRAČUN ZA 2012.g.,
TRANSAKCIJE S IMOVINOM I PRIMJENA MEĐUNARODNIH UGOVORA
KOD ISPLATA DOHOTKA NEREZIDENTU- FIZIČKOJ OSOBI
26.VI. – 4.VII. 2012.
REVIZIJA FIRCON d.o.o. MOSTAR
DRUŠTVO ZA REVIZIJU I DRUGE SRODNE USLUGE
Kneza Višeslava 77A
Telefon: 036/318-360; 333-243; 333-244;
Fax: 036/318-360
e-mail: info.revizija@fircon.biz
(program seminara - prilog u časopisu)
Nakladnik FIRCON d.o.o. Mostar K. Višeslava 77a, 88000 Mostar
Tiskanica-poštarina plaćena kod pošte 88101 Mostar
Na temelju odluke Komisije za računovodstvo i reviziju BiH, broj: 10/11
časopis “Financijski propisi i praksa” se priznaje kao program
KPE računovodstvene profesije u BiH.
1
lipanj 2012.
organizira seminar na teme
POLUGODIŠNJI OBRAČUN ZA 2012.g.,
TRANSAKCIJE S IMOVINOM I PRIMJENA MEĐUNARODNIH UGOVORA KOD ISPLATA
DOHOTKA NEREZIDENTU - FIZIČKOJ OSOBI
MJESTA ODRŽAVANJA:
26. 06. 2012. – LIVNO, Hotel „PARK“, 27. 06. 2012. – ŠIROKI BRIJEG, Hotel „ROYAL“,
28. 06. 2012. – MOSTAR, Hotel „ERO“, kongresna dvorana, 02. 07. 2012. – ORAŠJE, Hotel „RIVIERA“
03. 07. 2012. – VITEZ, Franšizni centar BiH, kongresna dvorana,
04. 07. 2012. – SARAJEVO, P.C. „UNITIC“, amfiteatar
Početak seminara je u 10 sati
PROGRAM SEMINARA
I. POLUGODIŠNJI OBRAČUNA
ZA RAZDOBLJE 01.01.30.06.2012.
- Obveznici, obrasci, rokovi i način
podnošenja polugodišnjeg
obračuna.
- Osvrt na neke od pozicija
izvještaja koje izazivaju
određene dvojbe i sugestija
rješenja.
- Obračun posebnih naknada i
pristojbi
PRORAČUNSKI KORISNICI
- novi obrasci periodičnog
izvještavanja
II. TRANSAKCIJE S IMOVINOM
(obrazloženja- porezni aspektmodeli knjiženja)
1. Definiranje pojma
- Razgraničenje vlasništva nad
imovinom (vlasnik- društvonajam);- Kako razbiti predrasudu
vlasnika „sve je to moje“ i koje su
posljedice takvog poimanja?
- Distinkcija imovine i temeljnog
kapitala društva.
2. Stjecanje imovine
- Načini stjecanja i utjecaj na
financijski rezultat
- Kako riješiti pitanje imovine za
koju nema dokaz o porijeklu?
- Je li „investicija u tijeku“ rješenje
za nekontrolirana ulaganja i
ima li vremensko ograničenje
investicije?
3. Promjena vrijednosti imovinerevalorizacija i njezini učinci
4. Otuđenje imovine: - prodaja
– isplata dividende – vraćanje
vlasniku
III. PRIMJENA MEĐUNARODNIH
UGOVORA KOD ISPLATE
NAKNADE NEREZIDENTU FIZIČKOJ OSOBI
- Način i formalni uvjeti praktične
primjene međunarodnih
ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja.
- Klasificiranje isplata fizičkim
osobama prema ugovorima i
utvrđivanje njihova poreznog
statusa.
- Koje su razlike u poreznom statusu
takvih isplata i postoje li različita
rješenja za pojedine države?
SEMINAR SE PRIZNAJE KAO 7 SATI KPE
certificiranih računovođa, ovlaštenih revizora i certificiranih računovodstvenih tehničara
-
Je li moguća primjena
međunarodnih ugovora u
FBiH kod isplata dohotka
nerezidentu i kakve su
posljedice ne primjene ugovora?
IV. AKTUALNO
- Komentar aktualnih izmjena
relevantnih propisa
V. PITANJA I ODGOVORI,
DISKUSIJE
SEMINARSKI MATERIJAL:
- Priručnik „ Polugodišnji obračun
za razdoblje 01.01.- 30.06.2012.
godine“ ,
- prezentacijski materijal i
- komplet obrazaca za
polugodišnji obračun.
NAKNADA ZA SUDJELOVANJE:
- 120 KM –sa seminarskim
materijalom, za sudionike
seminara svibanj - 2012.
- 130 KM – sa seminarskim
materijalom, za ostale sudionike
- 100 KM- za sudionike bez
materijala
U iznos naknade uključen je
PDV.
U cijenu naknade za sve
sudionike uključeni su radni
pribor i bon za osvježavajući
napitak i pecivo.
broj: 05/12
2
lipanj 2012.
05/12
FIRCON d.o.o. MOSTAR
FINANCIJSKO-RAČUNOVODSTVENO
I POREZNO SAVJETOVANJE
POSJETITE NAŠE
WEB STRANICE
www.fircon.biz
Kneza Višeslava 77a, Mostar, BiH
Identifikacijski broj: 4227069180000
PDV broj: 227069180000
Šifra djelatnosti: 22. 110
UNICREDIT BANK d.d. Mostar
Transakcijski račun: 3381002201671975
Devizni račun: 3380604815675816
HYPO-ALPE-ADRIA BANK d.d. Mostar
Transakcijski račun: 3060010000794933
Devizni račun: 3060203700736103
OPĆE INFORMACIJE: tel: 036/ 333-065
SAVJETNIČKA SLUŽBA:
Brojevi na koji se ostvaruje kontakt za korisnike koji
poziv ostvaruju putem telekom operatora: JP Hrvatske
telekomunikacije d.d. Mostar su:
- 090 840-700
za pretplatnike časopisa „Financijski propisi i praksa
- 090 850 701 za ostale,
Brojevi na koji se ostvaruje kontakt za korisnike koji poziv
ostvaruju putem telekom operatora:
BH Telekom d.d. Sarajevo su:
- 090 250-523
za pretplatnike časopisa „Financijski propisi i praksa
- 090 260-524 za ostale
ČLANOVI FIRCON KLUBA: 036/ 333-066 i 036/ 333-067
KONTAKTI ELEKTRONSKIM PUTEM:
info@fircon.biz (za opće informacije);
augustin.misic@fircon.biz (za savjetničku službu)
OSTALE INFORMACIJE: www.fircon.biz
Glavni urednik: Augustin Mišić
Zamjenik glavnog urednika: Mr. Željko Bošnjak
Uređuje: Uređivački kolegij
Oblikovanje i tisak: Fram-Ziral, Mostar
Časopis izlazi u deset brojeva godišnje.
Godišnja pretplata za 2012. godinu iznosi 234 KM
(s uračunatim PDV-om).
Cijena pojedinačnog primjerka prema internom cjeniku.
broj: 05/12
SAVJETNIČKE ULUGE
Poduzeće Fircon d.o.o. Mostar nudi usluge:
• poreznog savjetovanja i poreznog
zastupanja
• savjetovanja iz oblasti računovodstva i
financija i vođenja poslovnih knjiga
• pravne pomoći u upravnom postupku
i izradi općih normativnih akata, izradi
ugovora i sl.
• stručne pomoći u procjeni, preuzimanju
i statusnim promjenama društva
NAKLADNIČKA DJELATNOST
SEMINARI I SAVJETOVANJA
lipanj 2012.
SADRŽAJ
AKTUALNA TEMA
ODGOVORI NA PITANJA
Neposlušna tehnika
Augustin Mišić, dipl. oec. .................................................... 4
TRENDOVI I OSCILACIJE
Dobro je kad nije gore
mr.sc. Mirjana Popović ........................................................ 6
Pitanja i odgovori iz oblasti carine
Tihana Bevanda, dipl. iur. ................................................. 81
Pitanja i odgovori iz oblasti radnih odnosa
Ernevaza Hrustanović, dipl. iur. ........................................ 99
Vi ste pitali – Fircon odgovara ........................................... 103
RAČUNOVODSTVO
NOVI PROPISI
MRS 40 – ulaganja u nekretnine
Dragan Gabrić, dipl.oec. ...................................................... 9
Vrijednosno usklađivanje dugotrajnih materijalnih
sredstava
dr. sc. Jozo Piljić ................................................................ 21
GOSPODARSKA STATISTIKA
JAVNE FINANCIJE
MRS 12 - porezi na dobitak, osnovne odredbe i sustav
financijskog izvještavanja
Žarko Mionić, dipl. oec. ..................................................... 28
Izviješće o uplati doprinosa za zaposlenike
Fuad Balta dipl.oec. ........................................................... 42
Tehnološka rješenja poreznih prijevara
mr. sc. Sanda Kapetanović ................................................ 50
Ispravak pretporeza za gospodarska dobra u Republici
Hrvatskoj
Maja Bubalo dipl.oec ......................................................... 54
Upravno sudska praksa suda bih u oblasti neizravnih
poreza
Milan Kuridža, dipl. pravnik
Mr. Duško Miloica, dipl. pravnik ......................................... 59
Carinska prijava kao zahtjev i rješenje
Frano Dogan dipl.oec ........................................................ 63
Ostvareni javni prihod u razdoblju od 01.01.-31.12.2011.
godine
Zoltan Ćorić dipl.oec ......................................................... 66
GOSPODARSTVO
3
Mjenica u poslovnom svijetu
Bogoljub Raffaelli, dipl. iur. ............................................... 70
Službene novine FBIH ..................................................... 106
Službeni glasnik BIH........................................................ 107
Vanjskotrgovačka razmjena BIH...................................... 109
Vanjska trgovina ..............................................................111
Turizam .............................................................................111
Industrijska proizvodnja ..................................................112
Cijene ...............................................................................115
Zaposlenost i nezaposlenost ............................................116
Plaće.................................................................................116
Mirovine ............................................................................116
POSLOVNE OBAVIJESTI
Svote naknada, potpora i nagrada koje se mogu isplatiti bez
poreza...............................................................................117
Osobni odbici prema članku 24. Zakona o porezu na
dohodak ........................................................................... 120
Odluka o visini dnevnice za službena putovanja za
proračunske korisnike
u Federaciji Bosne i Hercegovine ................................... 121
Stope i osnovice poreza na dohodak i doprinosa ........... 122
Depozitni računi za prikupljanje javnih prihoda ............... 124
Šifre općina...................................................................... 136
Prosječne plaće uposlenih .............................................. 137
Koeficijenti rasta cijena u 2012. god ............................ 137
Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda 138
Zatezne kamate na novčana potraživanja ....................... 139
Pregled konformnih kamatnih stopa 12% ....................... 140
Nazivi i vrste javnih prihoda u BIH .................................. 141
www.fircon.biz
broj: 05/12
4
AKTUALNA TEMA
lipanj 2012.
Augustin Mišić dipl. oec.
NEPOSLUŠNA TEHNIKA
Tragajući na internetu za nekim informacijama
koje se odnose na administraciju ostao sam iznenađen naslovima koji su ponuđeni pod pojmom
državna administracija.
„Državna administracija se otela kontroli“; „Državna administracija nije dovoljno obučena“; Državna administracija svugdje ista“; „Državna administracija glavni izvor korupcije“....
Prema navedenim naslovima državna administracija nije baš popularna, naprotiv. Smatram da
je to jedan tendenciozan pristup s namjerom da se
istakne samo ono što je negativno u radu državne
administracije, iako postupci pojedinih službenika
upućuju i na takvu percepciju državnih službenika.
Malo tko se pita što je razlog nepopularnosti državnih službenika i namještenika?
Razloga za stvaranje negativne slike državne
administracije može biti više:
- ljudski faktor koji teško shvaća i prihvaća
činjenicu da je državni službenik tu prvenstveno da pomogne građaninu - stranci, da
ispuni obveze prema državi i da ostvari svoja zakonom propisana prava,
- zakonodavac koji donosi nejasne i nepotpune propise i propise koji se ne mogu provoditi u danom trenutku,
- tehnička opremljenost koja je uvjet za prihvat i obradu podataka,
- neki drugi razlozi koji nemaju značaj već
istaknutih.
Svaki od navedenih razloga se može otkloniti ili
se može smanjiti njegov negativan utjecaj. To je i
deklarativni cilj svake vlasti, a to posebice postaje
aktualno u vrijeme kada se vodi izborna kampanja.
Racionalizacija i modernizacija državne uprave
je „sveto obećanje“ svih onih koji se žele domoći
vlasti. Modernizacija je opći proces koji je zahvatio
i državnu administraciju, a stupanj modernizacije
se, prema uobičajenom našem poimanju, mjeri
prema izvršenim ulaganjima u nabavku suvremene tehnologije za obradu podataka. Zaboravlja se
da je stroj pomagalo i u službi čovjeka, a da se
nijedan proces modernizacije ne može uspješno
provesti ako se ne osposobe ljudi koji će koristiti
tu tehniku.
broj: 05/12
Rezultat zapostavljanja ljudskog, nauštrb tehničkog faktora, u postupku modernizacije može
biti kontraproduktivan temeljnom cilju modernizacije - boljim i efikasnijim rješenjima. Kako se radi
o stručnom časopisu koji se bavi sasvim drugim
temama u odnosu na analizu rada državne administracije postavlja se pitanje: „Zbog čega ovaj
osvrt na državnu administraciju u časopisu koji se
bavi stručnom obradom tema iz oblasti poreza,
računovodstva i financija?“
Neposredan povod na ovaj osvrt je sve češća
situacija da porezni obveznici kod ispunjenja svojih obveza u pogledu dostavljanja propisanih poreznih izvještaja dođu u situaciju da od službenika porezne uprave dobiju informaciju da porezna
prijava „ne može proći“ ili da poreznu prijavu „ne
prihvaća program“.
Zbog čega prijavu „ne prihvaća program“?
Za potrebe obrazloženja ovog pitanja poslužit
će nekoliko primjera iz prakse.
1. primjer: Specifikacija uz obračun i isplatu plaća - Obrazac 2001
Obveznik ima zaposlenice na porodiljskom odsustvu. Za takvu zaposlenicu poslodavac obračunava i plaća obvezne doprinose. Županijski fond
vrši isplatu naknade izravno porodilji u iznosu koji
je utvrđen odlukom županije.
Problem koji se pojavljuje u ovom slučaju jeste
da podaci iz dijela 1. (ukupna plaća) i dijela 4.
(podaci o obvezama) nisu u korelaciji.
Razlog za ne korelaciju navedenih podataka je
taj što obveznik nije unio podatke o plaći (naknadi) koji je isplatio Fond.
Obveznik podnosi prijavu na način da unese
zbrojne podatke o obračunu plaće, doprinosa i
poreza za sve zaposlenike u iznosima koje je on
utvrdio i uplatio.
Rezultat: podnijeta prijava je vraćena obvezniku unatoč činjenici da je obračun plaće, poreza i
doprinosa izvršen na zakonit način
Obrazloženje – usmeno: „ne prihvaća program.“
Posljedice: porezna prijava nije podnijeta
Sugestija - usmena: unesite podatke koje prihvaća program.
travanj 2012.
TRENDOVI I OSCILACIJE
2. primjer: Obrazac MIP-1024
Obveznik ima zaposlenike koji su na bolovanju
preko 42 dana, imaju prebivalište u RS, primaju
plaću koja je manja od zakonom propisane minimalne plaće, rade u niskoakumulativnim djelatnostima i sl.
U svim navedenim slučajevima podaci o bruto
plaći, ukupnim doprinosima, iznosu poreza neće
biti u korelaciji.
Obveznik vrši obračun plaća, poreza i doprinosa na zakonit način i uplatu vrši na propisane
račune.
Obrazac podnosi elektronski u Poreznu upravu.
Rezultat: podnijeta prijava nije prihvaćena unatoč činjenici da je obračun plaće, poreza i doprinosa izvršen na zakonit način i da je prijava popunjena prema naputku.
Obrazloženje – usmeno: „ne prihvaća
program“
Razlog: podaci o bruto plaći i doprinosima nisu
u korelaciji, nije naveden broj radnih sati za zaposlenike na bolovanju preko 42 dana i sl.
Posljedice: porezna prijava nije podnijeta
Sugestija - usmena: unesite podatke koje prihvaća program.
3. primjer: Akontacija poreza na dobit
Obveznik uplaćuje akontaciju poreza na dobit
za siječanj i veljaču 2011. u iznosu koji je utvrdio
u poreznoj prijavi za 2010. godinu. U prijavi za
2011. godinu, koju podnosi koncem ožujka, utvrđuje akontaciju za 2011. godinu u iznosu koji je
manji od iznosa akontacije za 2010. godinu i istu
plaća počevši od travnja 2011. godine.
Postupak utvrđivanja akontacije i način plaćanja je izvršen prema zakonu.
Rezultat: utvrđen dug poreza na dobit po osnovu akontacije za 2011. u iznosu koji čini razliku
između ranije akontacije i akontacije koja je utvrđena u poreznoj prijavi za 2011. koncem ožujka.
Posljedice: porezni prekršaj zbog neplaćanja
akontacije i zahtjev za uplatu duga.
Obrazloženje - usmeno: program automatski
vrši zaduženje akontacije prema novom iznosu i
za siječanj i veljaču
4. primjer: Jedinstveni sustav evidencije
doprinosa
Zahtjev obveznika da dobije uvjerenje o izmirenim
poreznim obvezama je odbijen uz obrazloženje da
je evidentiran dug doprinosa iz 2003. godine. Utvrđeno je da nisu uplaćeni ukupni iznosi doprinosa .
5
Obveznik je izvršio uvid u evidencije PU gdje
je konstatirano da je uredno podnijet obrazac DP
za 2003. godinu. Iznos obračunanog i plaćenog
poreza na plaće jedini je iznos koji odgovara iznosu u DP obrascu. Obveznik je dostavio naloge
koji potvrđuju uplatu ukupnog iznosa doprinosa i
poreza.
Obrazloženje - usmeno: preuzeti su podaci iz
sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja
pa je moguće da se evidencije ne slažu.
Obveznik samoinicijativno traži podatke o uplati
doprinosa za MIO kod zavoda gdje se utvrđuje da
obveznik ima dva identifikacijska broja pa je jedan
dio doprinosa usmjeren na jedan broj , a ostalo na
drugi broj.
U PU također naknadno utvrđuju da su uplate
obveznika evidentirane pod dva različita identifikacijska broja.
Rezultat: dug po osnovu doprinosa ostaje dok
se pitanje ne riješi.
Posljedica: porezni obveznik je u prekršaju i
ne može dobiti uvjerenje o izmirenim obvezama
unatoč tome da je naknadno utvrđena greška u
„sustavu“.
U prva dva primjera imamo situaciju da se poreznom obvezniku ne prihvaća porezna prijava
unatoč činjenici da je ona sastavljena na zakonit
način, a u druga dva primjera imamo slučaj da je
obvezniku evidentiran porezni dug u slučaju kad
on stvarno ne postoji. Zajedničko za sve primjere
jeste:
- da je obveznik u potpunosti poštivao važeće zakone,
- da je posljedica poštivanja zakona utvrđeni
dug u poreznim evidencijama,
- da je razlog za takvo stanje „program“, odnosno sustav,
- da su razlozi odbijanja prijave dani usmeno.
Istaknuti primjeri, nažalost, nisu jedini i u praksi
bi ih se moglo pronaći još veliki broj, ali su indikativni i upućuju na jedan sve izraženiji problem
– problem loših rješenja u informacijskom sustavu
evidentiranja uplate doprinosa i izravnih poreza,
odnosno programskih rješenja koja ne prate važeće propise. Izlika, da je problem u programu
nije nikakva satisfakcija za poreznog obveznika,
ako zbog pogreške programa obveznik snosi
posljedice.
Što je činiti?
Disciplinirati tehniku i osposobiti službenike.
Bolje će biti da je obrnuto;- osposobljeni službenici će lako disciplinirati tehniku.
broj: 03/12
6
TRENDOVI I OSCILACIJE
travanj 2012.
Mr.sc.Mirjana Popović
DOBRO JE KAD NIJE GORE
Talijanski su organizatori, prenose mediji, diskretno zamolili Ninu Zilli, koja je pjevajući branila
boje njihove zemlje na Eurosongu, da se ne trudi pobijediti! Italija, naime, ne bi financijski mogla
dostojno poduprijeti seljenje europskog natjecanja zabavne glazbe s Kavkaza na Apenine. Na taj
je zabavni spektakl, naime, prema grubim računicama, ovogodišnji domaćin potrošio oko milijardu dolara, i tako ga digao na rijetkima dostupnu
troškovnu razinu.
Nitko ne zna je li podjednako sjajnoj Mayi Sar
netko iz BiH prišapnuo sličnu molbu, ona je pjevala kao da nije, ali srećom ni jedna od njih dviju
nije pobijedila. Mora da su stoga mnogi, koji se
više razumiju u novac nego u songove i pjevačke
aranžmane, načisto odahnuli. Što bi BiH, kad se
s time ne bi mogla nositi ni bogatija Italija, da je
kojom nevoljom morala svijetu upriličiti spektakl
koji bi svi uspoređivali s upravo viđenim?! I nitko
ne bi stao u obranu njezinog siromaštva i rekao
kako je lako blještati kad se spava na nafti. No,
srećom sve je dobro ispalo. Pjevači i ini izvođači
časno su branili i obranili boje BiH, izostale su jadikovke i uzajamne optužbe s kakvima su susjedi
u Hrvatskoj i ove godine obračunavali sa svojim
ne-finalistima, odvrtjeli su se uspješno reklamni
spotovi, i svi su se uredno mogli vratiti uobičajenim poslovima. Uz ostalo i prebrajanju štete koju
kriza, svojim domaćim i uvezenim komponentama, i ove godine čini ionako osiromašenim i urušenim gospodarstvima.
Među nesretnicima na toj listi nalazi se i već
spomenuta Italija, kojoj je već siječanj donio jedan
osobito „crni petak“. Tada je njoj, ali i Belgiji, Španjolskoj, Cipru i Sloveniji, ugledna agencija Fitch
snizila kreditni rejting. Novi, ništa manje opasan
po gospodarstvo, pa stoga i bolni udar uslijedio je
u svibnju kada je ništa manje respektabilna agencija Moody’s snizila kreditne rejtinge 26 talijanskih
banaka, uključujući UniCredit i Intesu Sanpaolo.
U analiziranoj skupini od 26 banaka, za deset ih
je ocjena za dugoročni dug i depozite snižena za
jedan stupanj, kod osam za dva stupnja, kod šest
banaka za tri i kod dvije čak za četiri stupnja. Što
broj: 03/12
je sve prolazilo kroz glave štediša i ostalih komitenata i poslovnih partnera tih banaka, nije teško
pretpostaviti. Kao što, uostalom, nije teško utvrditi
međuvezu između ocjene kreditnog rejtinga Bosne i Hercegovine i ovogodišnjih tokova kapitala
preko njezine granice. Osobito stranih ulaganja.
VIŠE OTIŠLO NEGO DOŠLO
Prva tri ovogodišnja mjeseca, sudeći prema
podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, bila su za bosanskohercegovačko gospodarstvo lošija čak i od ne baš
dobrih proteklih godina. Ta se tvrdnja prije svega
odnosi na zanimanje stranih vlasnika kapitala za
ulaganje u bosanskohercegovačko gospodarstvo
te da na taj način podijele njezinu sudbinu. Kriza u
svijetu, te višestruko problematične prilike u BiH,
pokazala su se iznimno efikasnim demotivatorom
stranih ulagača. U ozračju, naime, eksterne krize i domaćih političkih kontroverzi i ekonomskih
dubioza, ne rastu investicije. Primjer BiH će pokazati koliko je jedno i drugo plodno tlo za upravo
suprotne trendove.
Prema brojkama iza kojih stoji Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a temelje
se na rješenjima registracijskih sudova, u prvom
su tromjesečju ove godine strani investitori više
novca izvukli iz BiH nego što su ga u zemlju unijeli. Omjer priliva i odliva je bio čak jedan prema
dva. Ili konkretnije: iz BiH je u prva tri mjeseca ove
godine izvučeno više od 100 milijuna KM kapitala, a svježeg je kapitala investirano upola manje.
Najviše su sredstava povukle austrijske kompanije ( oko 45 milijuna KM), zatim ulagači iz Srbije (
34 milijuna) i Luksemburga (28 milijuna KM).
Unatoč tome što ima prigovora kako su ti podaci
nepotpuni, jer život je brži od sudske administracije, trend je teško osporiti. I to ne od danas ili jučer, iako se sada ubrzava, već od 2007. godine. U
2012. je ubrzan zbog zaoštravanja i dugotrajnosti
krize u Europi i u velikome dijelu ostaloga svijeta,
te zbog negativnih dividendi koji Bosni i Hercegovini stižu na naplatu jer je politički turbulentna, a
travanj 2012.
TRENDOVI I OSCILACIJE
ekonomski slaba. Bio bi trend još nepovoljniji da
nije, unatoč svemu, u zemlju ušlo oko 50 milijuna
stranog kapitala. Od toga su petnaestak milijuna
KM u zemlju unijeli poslovni partneri iz Hrvatske,
oko 14 milijuna iz Slovenije, a po pet milijuna uložili su švicarski i talijanski, te četiri milijuna turski
investitori.
OPTIMIZAM KAO AMORTIZER STRAHA
S ponešto su optimizma cijelu tu situaciju nastojali obojiti organizatori i sudionici trodnevnog
Sarajevo Business Foruma (SBF,) 3. međunarodne investicijske konferencije, koja je polovicom svibnja u BiH okupila potencijalne investitore iz tridesetak zemalja. Organizatori, Bosna
Bank International i Islamska banka za razvoj
(IDB), nakon završetka Foruma, pohvalili su se
da je na tom okupljalištu mogućih ulagača potpisano deset sporazuma i obavljeno oko 150
poslovnih pregovora. Već prvoga je dana potpisano pet ugovora, među kojima je i ugovor o
ulasku četiriju bosanskohercegovačkih kompanija u međunarodni konzorcij održive gradnje
Feniks, u kojemu su inače bila samo slovenska
i srbijanska poduzeća. No, i pripreme su za
Forum bile ozbiljne, pa je sudionicima na skupu prezentirano čak 137 projekta čija se ukupna vrijednost u startu procjenjuje na oko 8,5
milijardi eura. Brojčano je najviše projekata bilo
vezano uz turizam (35), na drugom je mjestu
prema broju ponuđenih investicijskih ideja bilo
građevinarstvo (25 projekata), vezano uz poljoprivredu i prehrambenu industriju ih je bilo tek
jedan manje (24 projekta), a osobito zanimanje
potencijalnih ulagača izazvali su projekti vezani
uz domaći energetski sustav (18 projekata).
Unatoč tome što se pravi učinci manifestacija
poput Sarajevskog Business Foruma vjerojatno
neće i ne mogu u potpunosti kvantificirati, jer se
neke informacije i tamo sklopljeni kontakti mogu
valorizirati čak i mnogo godina kasnije, on je svakako vrijedan pokušaj da se privuče strani kapital. I s njime u paketu i inicijalni optimizam, koji
je bosanskohercego-vačkom poduzetništvu, ali i
njegovim stranim poslovnim partnerima, važniji
od svega. Iz jednog jedinog i vrlo jednostavnog
razloga. Optimizam i uvjerenje kako će se isplatiti
ulaganje kapitala i ljudskih resursa glavni je i najjači pokretač sviju poduzetničkih pothvata, pa je
stoga nezamjenjiv amalgam svakoga gospodarskog rasta. A za Bosnu i Hercegovinu utoliko je
7
važniji jer joj nad glavom visi, poput Damoklovog
mača, snižavanje kreditnog rejtinga. Kako što je
to u travnju najavila agencija Moody’s.
VELIKIMA JE LAKŠE
Istina, vodeće su u svijetu rejting agencije počele u posljednjih godinu dana davati negativna
izvješća i za najmoćnije svjetske ekonomije poput američke. I mnoge su se europske zemlje čije
su ekonomije smatrane iznimno stabilnima, francuske na primjer, morale suočiti s time da ih se
proglasi manje sigurnima za ulagače i vjerovnike.
Pa tko bi se trebao onda čuditi ili zamjerati kada
jedna ratom i krizom, politikom i siromaštvom nagrižena Bosna i Hercegovina dobije slabiju ocjenu
u svoju rejting knjižicu?! Odmah valja reći da se
doista tome nitko ne čudi. Veće iznenađenje pobudi, recimo, ocjena agencije Standard & Poors
da, što se nje tiče, BiH može i dalje zadržati svoj
stabilni rejting status. No, zato nema dvojbe da
svaki gubitak pozicije ili promjena ocjene svakoj
zemlji, bila ona velika ili mala, stvara određene
probleme. Prošlogodišnje snižavanje kreditnog
rejtinga za SAD, a potom i za mnoge njezine banke, gotovo je dovelo do odstupanja predsjednika
Obame, uzdrmalo je temelje države i dolara, ali je
i vodeći čovjek agencije Standard & Poor’s, koja
se usudila Americi oduzeti status „savršenstva“,
morao dati ostavku. Druge su agencije i njihovi
čelnici izvukli pouku. I to je jedna od najevidentnijih razlika između sudbine velikih i malih, moćnih
i onih koji to nisu. Nitko neće u bilo kojoj svjetskoj agenciji niti kihnuti, a kamo li izgubiti posao,
zato što bi Bosni i Hercegovini udijelio, opravdano
ili ne, packe i proglasio je, nedajbože, kreditnim
„smećem“ (junk). Ali bi zato njezini poduzetnici,
pa i država, imali otežan put do slobodnog kapitala na međunarodnom tržištu, a u cijenu pozajmljenog bi novca bio ukalkuliran povećani rizik. Stoga
su ocjene dviju agencija koja je BIH angažirala
da je opserviraju, a bez čijeg bi mišljenja pozicija zemlje na međunarodnoj gospodarskoj sceni
bila još nepovoljnija, za BiH iznimno ekonomski
važne.
POD POVEĆALOM
Travanjska procjena agencije Moody’s da Bosni i Hercegovini treba sniziti kreditni rejting BiH
sa B2 na B3 te posebno opservirati zemlju kako
bi joj se, ako se ukaže potreba, rejting dodatno
broj: 03/12
8
TRENDOVI I OSCILACIJE
snizio, za mnoge je bila očekivana. Dijelom stoga
što ljudi uglavnom dobro znaju da li nešto valja
ili ne valja, a dijelom zbog mazohizma od kojega
se u ovom dijelu Europe uvelike boluje. Izdaleka prepoznatljivi su mu simptomi podcjenjivanje
vlastitog i glorifikacija svega tuđega, od robe do
mišljenja, te izrazita sklonost kukanju i defetizmu.
Svako malo u tisku osvane gotovo samozadovoljan naslov: «Najgori smo!» ili «Tek što nismo
najgori!», a pritom se sve druge zemlje, pa i one
koje su rejting agencije već svrstale u «smeće»
(Mađarska, Rumunjska, Grčka.. .) čine mnogo
boljima i uspješnijima.
U svakom slučaju, agencija Standard & Poors
do zaključenja ovoga broja mjesečnika nije još
promijenila svoje (relativno povoljno) mišljenje o
BiH, a Moody’s još važe argumente za i protiv. U
travnju je snizila svoju ocjenu, pa čak i izrazila bojazan kako bi se stvari mogle u dogledno vrijeme i
pogoršati, ali nije sigurna. Da jest, presjekla bi odmah i svrstala BiH u društvo jednako investicijski
nepodobnih zemalja u regiji. Ovako je snižavanje
rejtinga, uz negativne izglede za naredno razdoblje, obrazložila „pogoršanjem stanja u vezi s proračunima svih razina, uključujući pojavu velikog
deficita u oba entiteta te ograničen pristup vanjskom financiranju“. U agenciji smatraju da politička previranja utječu na povrat vanjskog duga,
da BiH ima i veoma slabu perspektivu ekonomskog rasta i visoku stopu nezaposlenosti. Podosta se toga pogoršalo nakon prekida aranžmana
s MMF-om prije dvije godine, smatraju u agenciji
Moody’s. Stoga s dosta podozrenja gledaju na razvoj zbivanja u BiH, ali ne isključuju i pozitivne
obrate.
RAZLIČITE PROGNOZE
Među one koji su s dosta nevjerice gledali u
bosanskohercegovačko gospodarstvo spada i
Međunarodni monetarni fond. Kada bismo i zanemarili objektivno ni malo laku situaciju u zemlji, a kome je u Europi danas uopće lako, za
skepsu MMF-a postoji i sasvim ljudsko objašnjenje. Bosanskohercegovačko je vodstvo prije dvije godine raskinulo aranžman s MMF-om
što, logično, nije dobro primljeno niti u toj međunarodnoj instituciji ni u Svjetskoj banci. No,
sada se i tu situacija postupno mijenja. U BIH
su, naime, sve glasniji zahtjevi da se sklopi novi
aranžman s MMF-om, a i to prije svega kako bi
se stabilizirale javne financije. Temelj pregovora je i dobra ocjena što ju je MMF dao prijedlogu
ovogodišnjeg proračuna. Misija je cijelu drugu
polovicu svibnja provela u BiH analizirajući situaciju u zemlji, te tražeći moduse izlaska iz krize.
S naglaskom na kontrolu rashoda odnosno stabilnosti javnih financija. Dakako, uz krizu u Europi, te uz drastičnu štednju kod kuće teško je
ostvariti gospodarski rast, pa ga MMF i ne očekuje u ovoj godini. No, za razliku od MMF-a Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ipak je
optimističnija. Dok MMF prognozira Bosni i Hercegovini stagnaciju odnosno rast od nula posto,
EBRD očekuje 0,4 posto. To je za jedan postotni
poen manje nego što je procijenjeno početkom
godine, ali kad je gospodarstvo i bruto domaći
proizvod u pitanju, velika je razlika između ništa
i 0,4 posto. To bi moglo imati pozitivnog odjeka
i kod investitora i kod vjerovnika osobito zbog
relativno povoljnog svibanjskog izvješća EBRD
o BiH. U njemu stoji da je bosanskohercegovačka ekonomija u posljednjih nekoliko godina
bila relativno stabilna, iako je domaća potrošnja
i dalje smanjena, u najvećoj mjeri zbog mjera
fiskalne štednje i pada doznaka iz inostranstva.
Za iduću pak godinu EBRD procjenjuje da će
BiH ostvariti blagi ekonomski rast od 0,6 posto.
Manje nego što bi u boljim okolnostima mogla,
čak i mnogo manje nego što bi joj prirodni, gospodarski i ljudski resursi objektivno omogućili.
Kad ne bi bilo nekoliko uvoznih i domaćih „ali“,
graničnika koje su postavile globalna kriza i domaća politika i koji će kad-tad morati popustiti
pred potrebom da se živi bolje i gospodarski razvija brže.
www.fircon.biz
broj: 03/12
travanj 2012.
RAČUNOVODSTVO
lipanj 2012.
9
Dragan Gabrić, dipl.oec.
MRS 40 – ULAGANJA
U NEKRETNINE
MSFI/MRS zahtijevaju da se ulaganja u nekretnine (MRS 40) zasebno i
odvojeno prezentiraju od nekretnina koje se koriste u redovnom poslovnom
procesu (MRS 16), nekretnina koja su namijenjena su prodaji (MSFI 5) ili se
klasificiraju kao zalihe (MRS 2). Često se javljaju problemi praktične naravi
kada i u kojim situacijama primijeniti odredbe MRS-a 40, odnosno kada se radi
o ulaganju u nekretnine. Stoga se u narednom tekstu pravi teorijski i praktični
osvrt na sva bitna pitanja računovodstvenog tretmana ulaganja u nekretnine.
1. UVOD
Kada poslovni subjekti pristupaju stjecanju nekretnina, odnosno građevinskih objekata i zemljišta, s primarnim ciljem ostvarivanja kapitalnih
zarada ili davanja u zakup istih, onda se radi o
investicijskim nekretninama čiji je računovodstveni tretman propisan kroz MRS 40 – Ulaganja
u nekretnine. Cilj MRS-a 40 je propisati računovodstveni tretman ulaganja u nekretnine i povezane zahtjeve za objavljivanjem.
Ovaj se Standard ne primjenjuje na:
(a) važna pitanja koja se odnose na nekretnine
u najmu, a koja uređuje MRS 17 – Najmovi,
(b) biološku imovinu koja se odnosi na poljoprivredne djelatnosti (vidi MRS 41 Poljoprivreda), i
(c) prava na minerale i mineralne rezerve poput nafte, zemnog plina i sličnih ne-regenerativnih izvora.
MSFI/MRS zahtijevaju da se ulaganja u nekretnine (MRS 40) zasebno i odvojeno prezentiraju od
nekretnina koje se koriste u redovnom poslovnom
procesu (MRS 16), nekretnina koja su namijenjena su prodaji (MSFI 5) ili se klasificiraju kao zalihe
(MRS 2). Često se javljaju problemi praktične naravi kada i u kojim situacijama primijeniti odredbe MRS-a 40, odnosno kada se radi o ulaganju
u nekretnine. Stoga se u narednom tekstu pravi
teorijski i praktični osvrt na sva bitna pitanja računovodstvenog tretmana ulaganja u nekretnine.
2. DEFINIRANJE ULAGANJA U
NEKRETNINE
MSFI/MRS prave razliku između nekretnina
koje subjekt posjeduje u ovisnosti od namjene ili
načina upotrebe predmetnih nekretnina.
Nekretnina koju koristi vlasnik je nekretnina
koju drži vlasnik ili najmoprimac u financijskom
najmu radi njezine upotrebe u proizvodnji proizvoda ili ponudi usluga ili u administrativne svrhe. Njihov tretman je dominantno reguliran odredbama
MRS-a 16 Nekretnine, postrojenja i oprema (MRS
40, točka 5.)
Postoje subjekti kojima je osnovna djelatnost
nabava, odnosno stjecanje nekretnina i njihova
daljnja prodaja, te se u takvim situacijama radi o
nekretninama koje imaju tretman zaliha. Naime,
zalihe obuhvaćaju i zemljište i druge nekretnine
koje se drže radi preprodaje (MRS 2, točka 8)
Ulaganje u nekretnine je nekretnina (zemljište
ili zgrada, ili dio zgrade, ili oboje) koju vlasnik ili
najmoprimac u financijskom najmu drži kako bi
ostvario prihode od najma ili radi porasta njezine
tržišne vrijednosti ili oboje, a ne radi:
(a) njezinog korištenja u proizvodnji ili ponudi
roba i usluga ili u administrativne svrhe, ili
(b) prodaje u sklopu redovnog poslovanja.
Različitost namjene i svrha upotrebe stečenih
nekretnina uvjetuje različit tretman koji je reguliran kroz različite standarde što se najbolje može
vidjeti kroz sljedeću sliku.
broj: 05/12
RAČUNOVODSTVO
10
lipanj 2012.
Tablica 1. – Djelokrug MSFI/MRS za različite namjene nekretnina
Namjena nekretnina
Mjerodavni MSFI/MRS
Bilančna stavka
Osnova mjerenja
MRS 40 - Ulaganja u
nekretnine
Investicijske
nekretnine
Fer vrijednost
ili model troška
Nekretnine dane drugim
poslovnim subjektima u
financijski najam
MRS 17 - Najmovi
Potraživanja
Fer vrijednost
ili model troška
Nekretnine koje koristi
vlasnik za proizvodnju,
prodaju dobara/usluga
i/ili administrativne svrhe
MRS 16 - Nekretnine,
postrojenja ili oprema
Nekretnine
Fer vrijednost
ili model troška
Nekretnine namijenjene
prodaji tijekom redovitog
poslovanja ili tijekom
razvoja za takvu prodaju
MRS 2 - Zalihe
Zalihe
Model troška ili neto
utržive vrijednosti
Nekretnine koje se grade
za buduću uporabu kao
ulaganje u nekretnine
MRS 16 - Nekretnine,
postrojenja ili oprema do
dovršetka izgradnje, a nakon
toga MRS 40 - Ulaganja u
nekretnine
Nekretnine i
investicijske
nekretnine
Model troška do
dovršetka izgradnje, a
nakon toga model troška
ili fer vrijednosti
MRS 40 - Ulaganja u
nekretnine
Investicijske
nekretnine
Fer vrijednost
ili model troška
Nekretnine koje se drže
radi zarade prihoda od
operativnog najma i/ili
porasta vrijednosti kapitalne
imovine
Nekretnine primljene u
financijski najam, a dane u
operativni najam
Izvor: prilagođeno prema Crikveni, T.: Ulaganja u nekretnine, Računovodstvo, revizija i financije, RRiF, broj 5/2008, Zagreb, 2008, str. 28 – 35.
Ulaganje u nekretnine drži se radi zarade prihoda od najma, radi povećanja kapitalne vrijednosti
imovine, ili oboje. Ulaganje u nekretnine generira novčane tokove uglavnom neovisno od druge
imovine subjekta. Po tome se ulaganja u nekretnine razlikuju od nekretnina koje koristi vlasnik.
Proizvodnja ili opskrba dobara ili usluga (ili korištenje nekretnina za administrativne potrebe) generira novčane tokove koji su povezani ne samo s
nekretninama, nego također i s drugom imovinom
koja se koristi u procesu proizvodnje ili opskrbe
(MRS 40, točka 7.).
U nastavku su navedeni primjeri ulaganja u
nekretnine (MRS 40, točka 8.)
üzemljište koje se drži u svrhu dugoročnog
porasta kapitalne vrijednosti, a ne zbog
kratkoročne prodaje tijekom redovnog
poslovanja;
üzemljište koje se drži za upotrebu u još neutvrđenoj budućnosti. (Ako subjekt nije odlučilo koristiti zemlju kao nekretninu koju koristi vlasnik ili u svrhu kratkoročne prodaje
tijekom redovnog poslovanja, zemljište se
smatra kao nekretnina namijenjena povećanju kapitalne vrijednosti);
Primjer
Društvo Alfa d.o.o. je uložilo višak sredstava
u nekretninu kupivši građevinsku parcelu ukupne nabavne vrijednosti 250.000 KM. Društvo
nema namjeru trenutno koristiti zemljište niti u
ovom trenutku zna buduću namjenu predmetnog zemljišta.
www.fircon.biz
broj: 05/12
RAČUNOVODSTVO
lipanj 2012.
Red.
br.
1.
OPIS KNJIŽENJA
povećanje vrijednosti
Dobavljači stalnih sredstava
Po Ugovoru o kupoprodaji br._
ü zgrada koju subjekt posjeduje (ili koju subjekt posjeduje prema ugovoru o financijskom najmu) i koju daje u najam prema jednom ili više ugovora o poslovnom najmu;
üzgrada koja je prazna, ali se drži s namjerom da se iznajmi prema jednom ili više
ugovora o poslovnom najmu;
ünekretnina koja se gradi ili obnavlja radi buduće upotrebe kao ulaganja u nekretnine.
U nastavku su navedeni primjeri stavki koje
se ne smatraju ulaganjem u nekretnine
te stoga nisu u opsegu djelokruga MRS-a
40 (MRS 40, točka 9.):
ünekretnine namijenjene prodaji tijekom redovnog poslovanja ili tijekom izgradnje ili
razvoja za takvu prodaju (vidi MRS 2 Zalihe). Primjerice, nekretnine koje su stečene
isključivo s namjerom prodaje u bliskoj budućnosti ili za obnovu i prodaju;
ünekretnine izgrađene ili obnovljene u
ime trećih osoba (vidi MRS 11 Ugovori o
izgradnji);
ünekretnina koju koristi vlasnik (vidi MRS
16), uključujući (između ostalog) nekretnine
namijenjene budućoj upotrebi kao nekretnine koje koristi vlasnik, nekretnine koje se
drže radi buduće obnove i naknadnog korištenja kao nekretnine koje koristi vlasnik,
nekretnine koje koriste zaposlenici (bez obzira plaćaju li zaposlenici najam po tržišnim
uvjetima) i nekretnine namijenjene prodaji
koje koristi vlasnik;
ünekretnine koje su izgrađene ili obnovljene
za buduću upotrebu u obliku investicijskih
nekretnina. MRS 16 se primjenjuje na takve nekretnine do završetka izgradnje ili
Red.
OPIS KNJIŽENJA
br.
1. Ulaganja u vlastite građevine za najma
Građevinski objekti uprave
Investicije u tijeku – građevinski objekti
Po zapisniku o primopredaji br._
Konto
0301
4324
11
Vrijednost
Duguje
Potražuje
250.000
250.000
obnove, kada nekretnine postaju ulaganja
u nekretnine, pri čemu se primjenjuje ovaj
Standard. Međutim, ovaj Standard se primjenjuje na postojeće ulaganja u nekretnine koje se obnavljaju za buduće korištenje
kao ulaganja u nekretnine (vidi točku 58);
ünekretnine dane u najam drugim subjektima
prema ugovoru o financijskom najmu.
U praksi su česte situacije da poslovni subjekt
posjeduje nekretnine koje sadrže dio namijenjen
ostvarenju prihoda od najma ili povećanju kapitalne vrijednosti i dio namijenjen korištenju u proizvodnji ili opskrbi dobara ili usluga ili za administrativne svrhe.
Ako se ovi dijelovi mogu prodati odvojeno (ili
odvojeno iznajmiti putem financijskog najma), isti
se računovodstveno tretiraju odvojeno, odnosno
kao nekretnine sukladno MRS-u 16 i investicijske
nekretnine prema MRS-u 40. Ako se ti dijelovi ne
mogu odvojeno prodati, imovina predstavlja ulaganje u nekretninu samo ako je njezin neznačajan dio namijenjen korištenju u proizvodnji ili opskrbi dobara ili usluga ili za administrativne svrhe.
Primjer
Društvo Alfa d.o.o. je kupilo dvije etaže u okviru poslovnog centra ukupne nabavne vrijednosti
2.000.000 KM. Jednu etažu će koristit za svoje poslovne potrebe (smještaj administracije
i uprave), a druga etaža poslovnih prostora je
namijenjena iznajmljivanju. Pripadajuća vrijednost poslovnih prostora za poslovne svrhe iznosi 1.200.000 KM, dok je nabavna vrijednost koja
se odnosi na poslovne prostore za iznajmljivanje
iznosi 800.000 KM. Društvo primjenjuje model
troška kod vrednovanja ulaganja u nekretnine.
Konto
0320
0210
0251
Vrijednost
Duguje
Potražuje
800.000
1.200.000
2.000.000
broj: 05/12
12
RAČUNOVODSTVO
Kada se radi o nekretninama koje se izrađuju
u vlastitoj režiji, tijekom razdoblja izgradnje se
primjenjuju odredbe MRS-a 16 i vrednuje se vrijednost radova po modelu troška, a naknadno se
vrši izbor odgovarajuće računovodstvene politike
prema mjerodavnom standardu u ovisnosti da li
se radi o nekretninama za vlastite poslovne svrhe
(MRS 16) ili nekretninama namijenjenih iznajmljivanju (MRS 40) ili za neke druge namijene.
Često je kod donošenja odluke da li se radi o investicijskim nekretninama važno utvrditi pitanje dodatnih usluga korisnicima nekretnina koje posjeduje.
U nekim slučajevima, subjekt pruža dodatne
usluge korisnicima nekretnina koje posjeduje.
Subjekt tretira takve nekretnine kao ulaganja u
nekretnine ako usluge nisu značajne za ugovor
u cijelosti. Na primjer, ako vlasnik poslovne zgrade osigura usluge osiguranja i održavanja najmoprimcima koji koriste zgradu. U ostalim slučajevima, pružene usluge su značajne. Primjerice,
ako subjekt posjeduje i upravlja hotelom, usluge
koje se pružaju gostima su značajne za cjelokupni aranžman. Stoga, hotel kojim upravlja vlasnik
predstavlja nekretninu koju koristi vlasnik, a ne
ulaganje u nekretninu (MRS 40, točke 11. i 12.)
3. MJERENJE KOD POČETNOG
PRIZNAVANJA
Kod početnog priznavanja ulaganja u nekretnine potrebno je ispuniti dva osnovna preduvjeta:
üda je vjerojatno da će buduće ekonomske
koristi povezana s ulaganjem u nekretnine
pritjecati subjektu, i
üda je trošak ulaganja u nekretnine moguće
pouzdano izmjeriti. Ulaganje u nekretnine
početno se mjeri po trošku.
Ulaganje u nekretnine početno se mjeri po
trošku. Transakcijski troškovi trebaju se uključiti
u početno mjerenje (MRS 40, točka 20.). Trošak
kupljene ulaganja u nekretnine obuhvaća kupovnu cijenu i sve povezane direktne troškove, kao
što su profesionalne naknade za pravne usluge,
porez na prijenos nekretnina i ostale transakcijske troškove.
Trošak ulaganja u nekretnine ne uvećava se za:
(a) početne troškove (osim ako su isti neophodni da bi se nekretnina dovela u stanje
u kojem može poslovati na način kojeg je
rukovodstvo predvidjelo),
(b) gubitke poslovanja nastale prije nego što
investicijska nekretnina dostigne planirani
kapacitet ili
(c) iznimno velike količine otpadnog materijala,
rada ili drugih sredstava nastalih u izgradnji
ili obnovi nekretnina (MRS 40, točka 23).
Ako se plaćanje ulaganja u nekretnine odgodi,
njegov trošak je jednak njegovoj cijeni u novcu.
Razlika između ovog iznosa i ukupnih plaćanja
priznaje se kao trošak kamate tijekom razdoblja
kredita.
Primjer
Društvo Alfa d.o.o. je kupilo poslovnu zgradu u centru Mostara kojoj je namjena isključivo
iznajmljivanje. Ugovorna vrijednost zgrade iznosi 2.000.000 KM, dok vrijednost pripadajućeg
zemljišta iznosi 500.000 KM. Troškovi odvjetničkog ureda angažiranog za pravne poslovne prijenosa iznose 5.000 KM koji se dijele u omjeru
4.000 KM na poslovni objekt, a 1.000 KM na pripadajuće zemljište. Porez na promet nekretnina
iznosi kod poslovne zgrade 100.000 KM, a kod
zemljišta 25.000 KM. Poslovna zgrada je stavljena u upotrebu.
Budući da se radi o nekretninama kojima je
osnovna svrha ostvarenje prihoda od iznajmljivanja, predmetna ulaganja se trebaju tretirati kao
ulaganja u nekretnine koje se početno mjere po
trošku stjecanja.
www.fircon.biz
broj: 05/12
lipanj 2012.
lipanj 2012.
RAČUNOVODSTVO
Red.
OPIS KNJIŽENJA
br.
1. Ulaganja u zemljišta u pripremi
Ulaganja u objekte u pripremi
Dobavljači stalnih sredstava
Po Ugovoru br._
2. Ulaganja u zemljišta u pripremi
Ulaganja u objekte u pripremi
Dobavljači usluga u zemlji
Po fakturi dobavljača br._
3. Ulaganja u zemljišta u pripremi
Ulaganja u objekte u pripremi
Obveze za porez na promet nekretnina
Po rješenju porezne uprave
4. Ulaganje u vlastito zemljište za najam
Ulaganja u zemljišta u pripremi
Ulaganje u vlastite građevine za najam
Ulaganja u objekte u pripremi
Po zapisniku o stavljanju u upotrebu
Subjekt unutar knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u nekretnine ne priznaje eventualne troškove tekućeg održavanja takvih nekretnina. Ti se
troškovi priznaju u dobit ili gubitak kada nastanu.
Troškovi tekućeg održavanja su prvenstveno troškovi rada i potrošnog materijala, te mogu uključivati troškove zamjene manjih dijelova.
Konto
0350
0351
4324
13
Vrijednost
Duguje
Potražuje
500.000
2.000.000
2.500.000
0350
0351
4322
1.000
4.000
0350
0351
4890
25.000
100.000
0300
0350
0320
0351
526.000
2.104.000
5.000
125.000
526.000
2.104.000
Nakon početnog priznavanja, subjekt koje je
izabrao model fer vrijednosti treba mjeriti sva svoja ulaganja u nekretnine po fer vrijednosti1, osim
kada fer vrijednost ulaganja u nekretninu neće biti
moguće kontinuirano pouzdano utvrđivati.2 Ako
fer vrijednost ulaganja u nekretnine u izgradnji
nije moguće pouzdano utvrditi, ali očekuje da će
fer vrijednost biti moguće pouzdano utvrditi kada
završi izgradnja, mjerit će ulaganje u nekretnine
po trošku dok se fer vrijednost ne bude mogla
pouzdano utvrditi ili dok se ne završi izgradnja
(što se prije dogodi). Kada subjekt utvrdi da fer
vrijednost ulaganja u nekretnine (osim ulaganja u
nekretnine u izgradnji) nije moguće kontinuirano
pouzdano odrediti, subjekt će mjeriti ovo ulaganje
u nekretnine po modelu troška iz MRS 16. Procijenjeni ostatak vrijednost će biti nula. Subjekt će u
toj situaciji primjenjivati MRS 16 do prodaje ulaganja u nekretnine (MRS 40, točke 33. i 53.).
Ako je udio u nekretnini najmoprimca prema
ugovoru o poslovnom najmu klasificiran kao ulaganje u nekretnine, subjekt ne može birati između
modela fer vrijednosti i modela troška, već subjekt
tada treba koristiti model fer vrijednosti.
Fer vrijednost ulaganja u nekretnine treba
odražavati tržišne uvjete na datum izvještaja o
financijskom položaju. Dobitak ili gubitak koji nastaje iz promjene fer vrijednosti ulaganja u nekretnine treba se priznati u dobiti ili gubitku u razdoblju u kojem je nastao (MRS 40, točka 35.). Drugim riječima, promjene u fer vrijednosti ulaganja
u nekretnine tretiraju se kao realizirani dobitci ili
gubitci, u onom razdoblju u kojem su i nastali.
1. Fer vrijednost ulaganja u nekretnine je iznos za koji se nekretnina može razmijeniti između informiranih i nepovezanih stranaka koje
su voljne obaviti transakciju.
2. Do toga dolazi samo i isključivo onda kada usporedive tržišne
transakcije nisu česte i alternativne pouzdane procjene fer vrijednosti nisu dostupne (MRS 40, točka 53).
4. MJERENJE NAKON POČETNOG
PRIZNAVANJA
Nakon početnog priznavanja po trošku, subjekt
može naknadno mjeriti ulaganja u nekretnine po
modelu troška ili modelu fer vrijednosti kao
svojoj računovodstvenoj politici. Iako predmetni
standard daje alternativu, činjenica je da se kroz
točku 31. i 32. MRS-a 40 preporučuje, ali ne zahtijeva, primjena modela fer vrijednosti. Također,
standard zahtijeva od svih subjekta utvrđivanje
fer vrijednosti investicijskih nekretnina za potrebe
mjerenja (ako subjekt primjenjuje model fer vrijednosti) ili objavljivanja (ako subjekt primjenjuje
model troška nabave).
4.1. Model fer vrijednosti
broj: 05/12
14
RAČUNOVODSTVO
lipanj 2012.
Primjer
Društvo Alfa d.o.o. u svom imovinskom portfelju ima i poslovnu zgradu sa pripadajućim zemljištem
koje je namijenjeno isključivo iznajmljivanju, te se stoga tretiraju kao ulaganja u nekretnine (investicijske nekretnine). Nabavna vrijednost poslovne zgrade je 2.104.000 KM, dok je nabavna vrijednost zemljišta 526.000 KM. Društvo je odabralo model fer vrijednosti za vrednovanje investicijskih nekretnina
nakon početnog priznavanja. Na dan 31.12.2012. godine:
(a) Fer (tržišna) vrijednost poslovne zgrade je procijenjena (ovlašteni vještak) na iznos od 2.500.000
KM, dok je fer vrijednost zemljišta procijenjena na 600.000 KM.
(b) Fer (tržišna) vrijednost poslovne zgrade je procijenjena (ovlašteni vještak) na iznos od 1.800.000
KM, dok je fer vrijednost zemljišta procijenjena na 400.000 KM.
Red.
OPIS KNJIŽENJA
br.
1a. Revalorizacija ulaganja u zemljište za najam
Povećanje vrijednosti ulaganja u zemljište
Revalorizacija ulaganja u građevine za najam
Povećanje vrijednosti ulaganja u građevine
Povećanje vrijednosti ulaganja u nekretnine
1b. Smanjenje vrijednosti ulaganja u zemljište
Ispravka (umanjenje) ulaganja u zemljište
Smanjenje vrijednosti ulaganja u građevine
Ispravka (umanjenje) ulaganja u građevine
Smanjenje vrijednosti ulaganja u nekretnine
U prvom slučaju kada se radi o povećanju vrijednosti investicijskih nekretnina, kada se primjenjuje model fer vrijednosti, iskazati će se dobitci
od povećanja vrijednosti investicijskih nekretnina koje se ne amortiziraju, što će imati pozitivan
učinak na financijski rezultat društva u razdoblju
priznavanja. Međutim, u drugom slučaju učinci su
suprotni. Drugim riječima, smanjenje vrijednosti
investicijskih nekretnina koje se ne amortiziraju,
imaju za rezultat smanjenje financijskog rezultata
u razdoblju priznavanja gubitaka temeljem smanjenja vrijednosti.
U nedostatku trenutnih cijena na aktivnom tržištu, kako je opisano u točki 45, subjekt razmatra
informacije iz različitih drugih izvora, uključujući:
(a) trenutne cijene na aktivnom tržištu nekretnina druge vrste, stanja ili lokacije (ili koji
su podložni različitim ugovorima o najmu ili
drugim ugovorima) usklađeni kako bi odražavali te razlike,
(b) zadnje cijene sličnih nekretnina na manje
aktivnim tržištima, usklađene kao bi odražavale promjene ekonomskih okolnosti od
datuma transakcije koja je nastala po tim
cijenama, i
(c) projekcije diskontiranih novčanih tokova na
temelju pouzdanih procjena budućih novčanih tokova, uz priložene uvjete svih po-
broj: 05/12
Konto
0308
6400
0328
6401
6430
0309
6431
0329
Vrijednost
Duguje
Potražuje
74.000
74.000
396.000
396.000
126.000
304.000
126.000
304.000
stojećih ugovora o najmu i ostalih ugovora
i (kada je to moguće) vanjske dokaze poput trenutnih tržišnih iznosa najma sličnih
nekretnina na istoj lokaciji i u istom stanju,
primjenom diskontne stope koja odražava
trenutnu tržišnu procjenu nesigurnosti iznosa i vremena novčanih tokova.
Primjer
Društvo Alfa d.o.o. u svom imovinskom portfelju ima i poslovnu zgradu koja je namijenjeno
isključivo iznajmljivanju, te se stoga tretira kao
ulaganja u nekretnine (investicijske nekretnine). Nabavna vrijednost poslovne zgrade je
2.104.000 KM. Društvo je odabralo model fer
vrijednosti za vrednovanje investicijskih nekretnina nakon početnog priznavanja. Poslovna
zgrada je data u najam 7 godina uz godišnju cijenu najamnine 240.000 KM i fiksno učešće u
prvoj godini u iznosu od 100.000 KM. Godišnji
troškovi održavanja iznose 30.000 KM. Referentna kamatna stopa na tržištu iznosi 10%, dok
se rezidualna vrijednost istekom razdoblja zakupa procjenjuje na 1.500.000 KM.
RAČUNOVODSTVO
lipanj 2012.
Godina
Priljevi
Odljevi
Rezidualna vrijednost
Neto priljev / odljev
15
1.
340.000
30.000
2.
240.000
30.000
3.
240.000
30.000
4.
240.000
30.000
5.
240.000
30.000
6.
240.000
30.000
310.000
210.000
210.000
210.000
210.000
210.000
7.
UKUPNO
240.000 1.780.000
30.000
210.000
1.500.000 1.500.000
1.710.000 3.070.000
diskontna stopa
10,00%
Neto sadašnja vrijednost (NPV)
1.883.014,22 KM
Knjigovodstvena vrijednost
2.104.000,00 KM
Smanjenje fer vrijednosti
220.985,78 KM
Red.
br.
OPIS KNJIŽENJA
Konto
Smanjenje vrijednosti ulaganja u građevine
Ispravka (umanjenje) ulaganja u građevine
Smanjenje vrijednosti ulaganja u nekretnine
Ulaganja u nekretnine kod kojih se primjenjuje
model fer vrijednosti kod naknadnog vrednovanja
ne podliježu obračunu amortizacije.
4.2. Model troška
Nakon početnog priznavanja, subjekt koji odabere model troška treba mjeriti sve svoje ulaganja
u nekretnine u skladu sa zahtjevima MRS 16 koji
se odnose na taj model, osim onih ulaganja u nekretnine koja udovoljavaju kriterijima klasifikacije
kao imovina namijenjena prodaji (MRS 40, točka
56.). Model troška prema MRS-u 16 podrazumijeva početno priznavanju ulaganja u nekretnine
po trošku nabave, koji se i naknadno vrednuju po
Red.
OPIS KNJIŽENJA
br.
0. Stanje na dan 01.01.2012. godine
Ulaganje u vlastito zemljište za najam
Ulaganje u vlastite građevine za najam
1. Amortizacija ulaganja u nekretnine
Ispravak vrijednosti za amortizaciju
Amortizacija za 2012. godinu
2. Stanje na dan 31.12.2012. godine
Ulaganje u vlastito zemljište za najam
Ulaganje u vlastite građevine za najam
6431
0329
Vrijednost
Duguje
Potražuje
220.985,78
220.985,78
modelu troška umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja prema MRS-u 36.
Primjer
Društvo Alfa d.o.o. u svom imovinskom portfelju ima i poslovnu zgradu sa pripadajućim
zemljištem koje je namijenjeno isključivo iznajmljivanju, te se stoga tretiraju kao ulaganja u
nekretnine (investicijske nekretnine). Nabavna
vrijednost poslovne zgrade je 2.104.000 KM,
dok je nabavna vrijednost zemljišta 526.000
KM. Društvo je odabralo model troška za vrednovanje investicijskih nekretnina nakon početnog priznavanja, te je za 2012. godinu iskazana
amortizacija za investicijski građevinski objekt u
iznosu od 63.120 KM (po stopi od 3%).
Konto
Vrijednost
Duguje
Potražuje
0300
0320
5408
0329
526.000
2.104.000
63.120
0300
0320
526.000
2.040.880
63.120
Ulaganja u nekretnine koja se naknadno vrednuju prema modelu troška podliježu obračunu amortizacije (izuzev zemljišta) sukladno procijenjenom korisnom vijeku upotrebe predmetnog sredstva.
broj: 05/12
RAČUNOVODSTVO
16
5. PRIJENOSI ULAGANJA U
NEKRETNINE
Budući da se nekretnine kao imovinska stavka
mogu javiti u obliku različitih bilančnih stavki kao
zaliha prema MRS-u 2, nekretnina, postrojenja ili
opreme prema MRS-u 16, ulaganja u nekretnine
prema MRS-u 40, to su moguće i situacije da se
jave prijenosi nekretnina između pojedinih bilančnih stavki koji su posljedica promjena namjene ili
načina upotrebe predmetnih nekretnina. Prijenosi na ili sa ulaganja u nekretnine trebaju se izvršiti
samo i isključivo onda kada postoji promjena namjene ili načina upotrebe koju potvrđuje sljedeće:
üpočetak korištenja od strane vlasnika - prijenos s ulaganja u nekretnine na nekretnine
koje koristi vlasnik,
üpočetak obnove s namjerom prodaje - prijenos s ulaganja u nekretnine na zalihe,
üprestanak korištenja od strane vlasnika prijenos s nekretnina koje koristi vlasnik na
ulaganja u nekretnine,
üpočetak poslovnog najma - prijenos sa zaliha na ulaganja u nekretnine.
Kod prijenosa sa ulaganja u nekretnine mjerene
po fer vrijednosti na nekretninu koju koristi vlasnik
ili na zalihe, fer vrijednost na datum prijenosa će
bit trošak za potrebe MRS 16 ili MRS 2 (MRS 40,
točka 60.).
Ako nekretnina koju koristi vlasnik postane ulaganje u nekretnine koje će se mjeriti po fer vrijednosti, subjekt će primjenjivati MRS 16 do datu-
lipanj 2012.
ma promjene njezine namjene. Subjekt će na taj
datum razliku između knjigovodstvene vrijednosti
nekretnine utvrđene u skladu s MRS 16 i njezine
fer vrijednosti priznati kao revalorizacijsku rezervu u skladu s MRS 16.
Kod prijenosa sa zaliha na ulaganja u nekretnine koje će se mjeriti po fer vrijednosti, razlika
između fer vrijednosti nekretnine na taj datum i
njezine prethodne knjigovodstvene vrijednosti će
se priznati u dobit ili gubitak (MRS 40, točka 63.).
Primjer
Društvo u svom imovinskom portfelju ima stavke nekretnina na različitim bilančnim stavkama,
te odlučuje o prijenosu istih na sljedeći način:
1. Društvo posjeduje poslovni prostor na adresi Kneza Višeslava b.b u Mostaru koji je tretirao
kao ulaganje u nekretnine, a koji ima namjeru
obnoviti i prodati u narednom razdoblju. Društvo
primjenjuje model fer vrijednosti kod vrednovanja ulaganja u nekretnine. Na datum donošenja
odluke i početka obnove fer vrijednost poslovnog prostora iznosi 300.000 KM.
2. Društvo ima poslovni objekt na drugoj lokaciji, koji je do sada u potpunosti koristilo za poslovne svrhe administracije. Međutim, dio poslovnih
prostora sada se namjerava iznajmljivati, te se
razmjerni dio pripadajuće nekretnine nabavne
vrijednosti 1.000.000 KM, akumulirane amortizacije 250.000 KM reklasificira kao ulaganje u
nekretnine. Budući da se primjenjuje model fer
vrijednosti utvrđena je fer vrijednost pripadajućeg prostora u iznosu od 900.000 KM.
Red.
OPIS KNJIŽENJA
br.
1. Investicijske nekretnine namijenjene prodaji
Ulaganja u vlastite građevine za najam
Za prijenos na zalihe
1b. Građevinski objekti u administraciji
Ispravak vrijednosti građevinskih objekata
Ulaganja u vlastite građevine za najam
Revalorizacijske rezerve kod ulaganja u nek.
Smanjenje vrijednosti ulaganja u nekretnine
Konto
1440
0320
0210
0219
0328
3304
www.fircon.biz
broj: 05/12
Vrijednost
Duguje
Potražuje
300.000
300.000
1.000.000
250.000
900.000
150.000
lipanj 2012.
RAČUNOVODSTVO
Kod prijenosa ulaganja u nekretnine vrednovane po fer vrijednosti u zalihe, trošak nabave zalihe je fer vrijednost ulaganja u nekretnine u trenutku prijenosa.
Kod izuzimanja nekretnina prezentiranih sukladno MRS-u 16 za investicijske nekretnine koje
se vrednuju po modelu fer vrijednosti razlika u fer
vrijednosti se priznaje u revalorizacijske rezerve
u trenutku prijenosa. Da je kojim slučajem odabran model troška kod naknadnog vrednovanja
ulaganja u nekretnine, onda bi se iznos nabavne
vrijednosti od 1.000.000 KM, kao i akumulirane
amortizacije od 250.000 KM jednostavne reklasificirao u okviru odgovarajućih konta razreda 3
– Investicijske nekretnine, te bi se nastavio amortizirati sukladno procijenjenom ili revidiranom
korisnom vijeku upotrebe nekretnine (poslovnog
prostora). Priznate revalorizacijske rezerve u trenutku prijenosa će se realizirati u trenutku otuđenja predmetne nekretnine budući da se u konkretnom slučaju primjenjuje model fer vrijednosti koji
isključuje obračun amortizacije kod investicijskih
nekretnina.
Prilikom završetka izgradnje ili obnove ulaganja
u nekretnine u izvedbi subjekta koje će se voditi
po fer vrijednosti, sve razlike između fer vrijednosti nekretnine na taj datum i njezine prethodne
knjigovodstvene vrijednosti trebaju se priznati u
dobit ili gubitak (MRS 40, točka 65.).
17
Primjer
Društvo je kao investitor uložilo u izgradnju
objekta i zemljišta tijekom posljednje dvije godine. Radove izgradnje je vršilo drugo građevinsko poduzeće. Nabavne vrijednost zemljišta na
dan 31.12.2012. godine iznosi 500.000 KM, dok
ukupna nabavna vrijednost građevinskog objekta iznosi 5.000.000 KM. Objekt se sastoji od poslovnih prostora i apartmana. Uprava je odlučila
da se od ukupno raspoložive korisne površine
napravi sljedeća namjena istih:
1. 20% ukupne korisne površine se zadržava za korištenje za poslovne svrhe poduzeće
što odgovara vrijednosti zemljišta u iznosu od
100.000 KM i objekta u iznosu od 1.000.000 KM.
2. 30% ukupne korisne površine se zadržava za namjene iznajmljivanja što odgovara vrijednosti zemljišta od 150.000 KM i vrijednosti
objekta 1.500.000 KM. Fer vrijednost zemljišta
iznosi 200.000 KM, a pripadajućih apartmana
2.500.000 KM.
3. 50% ukupne korisne površine objekta je namijenjeno prodaji, što odgovara vrijednosti zemljišta od 250.000 KM, odnosno vrijednosti objekta
(pripadajućih apartmana) od 2.500.000 KM.
Kod apartmana koji su namijenjeni iznajmljivanju radi se o investicijskim nekretninama, za koje
se pretpostavlja da je odabran model fer vrijednosti kod naknadnog vrednovanja.
Red.
OPIS KNJIŽENJA
br.
0. Stanje na dan 31.12.2012. godine
Investicije u tijeku - zemljišta
Investicije u tijeku – građevinski objekti
1. Građevinski objekti u administraciji
Zemljišta
Investicije u tijeku - zemljišta
Investicije u tijeku – građevinski objekti
Prijenos na zemljište i građevine – MRS 16
2. Ulaganja u zemljišta namijenjenih najmu
Ulaganja u građevine namijenjenih najmu
Povećanje vrijednosti ulaganja u nekretnine
Investicije u tijeku - zemljišta
Investicije u tijeku – građevinski objekti
Prijenos na ulaganja u nekretnine – MRS 40
3. Zemljišta nabavljene radi daljnje prodaje
Građevine nabavljene radi daljnje prodaje
Investicije u tijeku - zemljišta
Investicije u tijeku – građevinski objekti
Za prijenos na zalihe
Konto
Vrijednost
Duguje
Potražuje
0250
0251
0210
0200
0250
0251
500.000
5.000.000
1.000.000
100.000
0300
0320
640x
0250
0251
200.000
2.500.000
1310
1311
0250
0251
250.000
2.500.000
100.000
1.000.000
1.050.000
150.000
1.500.000
250.000
2.500.000
broj: 05/12
18
RAČUNOVODSTVO
6. OTUĐENJA ULAGANJA U
NEKRETNINE
Ulaganja u nekretnine treba prestati priznavati (isključiti iz izvještaja o financijskom položaju)
prilikom otuđenja ili kod konačnog povlačenja ulaganja u nekretnine iz uporabe kada se ne očekuju
buduće ekonomske koristi od otuđenja.
Primjer
Društvo posjeduje poslovni prostor nabavne
vrijednosti 500.000 KM, akumulirane amortizacije 100.000 KM. Poslovni prostor je korišten za
iznajmljivanje, te je klasificiran kao ulaganje u
nekretnine, vrednovan po modelu troška. Društvo je odlučilo prodati poslovni prostor po prodajnoj cijeni od 350.000 KM.
Društvo posjeduje poslovni prostor nabavne
vrijednosti 300.000 KM, posljednje procijenjene
fer vrijednosti u iznosu od 450.000 KM. Poslovni prostor je korišten za iznajmljivanje, te je klasificiran kao ulaganje u nekretnine, vrednovan
po modelu fer vrijednosti. Društvo je odlučilo
prodati poslovni prostor po prodajnoj cijeni od
500.000 KM.
Dobici ili gubici od povlačenja ili otuđenja ulaganja u nekretnine trebaju se utvrditi kao razlika
između neto primitaka od otuđenja i knjigovodstvene vrijednosti imovine i trebaju se priznati u
dobiti ili gubitku (osim ako MRS 17 ne zahtijeva
drugačije za prodaju i povratni najam) u razdoblju
povlačenja ili otuđenja (MRS 40, točka 69.).
Red.
OPIS KNJIŽENJA
br.
1. Potraživanja za prodana stalna sredstva
Ulaganja u građevine namijenjenih najmu
Ispravak vrijednosti za amortizaciju
Gubitci od prodaje ulaganja u vlast. građevine
Za prodaju poslovnog prostora
2. Potraživanja za prodana stalna sredstva
Ulaganja u građevine namijenjenih najmu
Dobitci od prodaje stalnih sredstava
Za prodaju poslovnog prostora
Dakle, bez obzira da li ulaganja u nekretnine
vrednuju primjenom model troška ili fer vrijednosti, prilikom otuđenja istih u financijskim izvještajima se iskazuju samo dobitci od otuđene vrijednosti, kao razlika između veće prodajne i manje
knjigovodstvene vrijednosti, odnosno gubitci od
otuđenja kao razlika između manje prodajne i
veće knjigovodstvene vrijednosti u trenutku otuđenja ulaganja u nekretnine.
Potraživanja za naknadu kod otuđenja ulaganja
u nekretninu početno se priznaju po fer vrijednosti. Posebno, ako je plaćanje ulaganja u nekretninu odgođeno, primljena naknada početno se
priznaje po ekvivalentu cijene novca. Razlika između nominalnog iznosa naknade i ekvivalenta
cijene novca priznaje se kao prihod od kamata u
skladu s MRS 18.
7. OBJAVLJIVANJA UZ FINANCIJSKE
IZVJEŠTAJE
Odredbe MRS-a 40 definiraju i posebne zahtjeve koji se odnose na objavljivanja uz financijske
izvještaje kroz bilješke uz financijske izvještaje. U tom kontekstu, subjekt koji ima ulaganja u
broj: 05/12
lipanj 2012.
Konto
2115
0320
0329
5712
2115
0320
6712
Vrijednost
Duguje
Potražuje
350.000
500.000
100.000
50.000
500.000
450.000
50.000
nekretnine, neovisno da li primjenjuje model troška ili model fer vrijednosti treba objaviti najmanje
sljedeće:
(a) primjenjuje li model fer vrijednosti ili model
troška;
(b) ako primjenjuje model fer vrijednosti, jesu li,
i u kojim okolnostima, udjeli u nekretnini u
poslovnom najmu klasificirani i obračunavaju se kao ulaganja u nekretnine;
(c) kada je teško izvršiti klasifikaciju, kriterije
koje subjekt primjenjuje za razlikovanje ulaganja u nekretnine od nekretnine koju koristi vlasnik i nekretnine namijenjene prodaji
tijekom redovnog poslovanja;
(d) metode i značajne pretpostavke primijenjene kod utvrđivanja fer vrijednosti ulaganja
u nekretnine, uključujući izjavu je li utvrđivanje fer vrijednosti potkrijepljeno tržišnim
dokazima ili se temelji na drugim faktorima
(koje subjekt treba objaviti) zbog vrste nekretnine i nedostatka usporedivih tržišnih
podataka;
(e) opseg u kojem se fer vrijednost ulaganja u
nekretnine (mjerene ili objavljene u financij-
lipanj 2012.
RAČUNOVODSTVO
skim izvještajima) temelji na procjeni neovisnog, kvalificiranog procjenitelja s nedavnim iskustvom u procjeni sličnih nekretnina
na istoj lokaciji. Ako nije bilo takve procjene,
tu činjenicu treba objaviti;
(f) iznosi priznati u dobiti ili gubitku za:
üprihod od najma ulaganja u nekretnine,
üdirektne troškove poslovanja (uključujući
popravke i održavanje) koji proizlaze iz
ulaganja u nekretnine od kojih je nastao
prihod od najma tijekom razdoblja,
üdirektne troškove poslovanja (uključujući
popravke i održavanje) koji proizlaze iz
ulaganja u nekretnine od kojih nije nastao prihod od najma tijekom razdoblja, i
üukupnu promjenu fer vrijednosti priznatu u dobiti ili gubitku po prodaji ulaganja
u nekretnine iz grupe imovine na koju je
primijenjen model troška u grupu imovine na koju se primjenjuje model fer
vrijednosti;
(g) postojanje i iznos ograničenja povezanih s
realizacijom ulaganja u nekretnine ili zadržavanjem dobitaka i primitaka od otuđenja;
(h) ugovorne obveze na kupnju, izgradnju ili
obnovu ulaganja u nekretnine ili popravke,
održavanje ili unapređenja (MRS 40, točka
75.).
Subjekt koji primjenjuje model fer vrijednosti
treba objaviti usklađenje knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u nekretnine na početku i na kraju
razdoblja, koje uključuje sljedeće:
(a) povećanja, pri čemu treba objaviti odvojeno
povećanja koja proizlaze iz stjecanja nekretnine i ona koja proizlaze iz naknadnih
izdataka priznatih u knjigovodstvenu vrijednost imovine,
(b) povećanja koja proizlaze iz stjecanja putem
poslovnih spajanja,
(c) imovinu klasificiranu kao namijenjenu prodaji ili uključenu u grupu imovine za otuđenje klasificiranu namijenjenu prodaji u skladu s MSFI 5 i ostala otuđenja,
19
(d) neto dobitke ili gubitke od usklađenja fer
vrijednosti,
(e) neto tečajne razlike koje proizlaze iz svođenja financijskih izvještaja u različitu valutu
objavljivanja te iz svođenja inozemnog poslovanja u valutu objavljivanja izvještajnog
subjekta,
(f) prijenosi na i sa zaliha i nekretnina koje koristi vlasnik, i
(g) ostale promjene (MRS 40, točka 75.).
Subjekt koje primjenjuje model troška, treba
objaviti sljedeće:
(a) primijenjene metode amortizacije,
(b) korisni vijek trajanja ili korištene stope
amortizacije,
(c) bruto knjigovodstvenu vrijednost i akumuliranu amortizaciju (zajedno s akumuliranim
gubicima od umanjenja) na početku i na
kraju razdoblja,
(d) usklađenje knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u nekretnine na početku i na kraju
razdoblja (MRS 40, točka 79.).
8. RIJEČ NA KRAJU
Poslovni subjekti trebaju prilikom prezentiranja
stavki nekretnina primijeniti odgovarajući standard u ovisnosti koja je namjena tih nekretnina.
Kada se radi o nekretninama čija je osnovna namjena ostvarivanje prihoda od najma ili ostvarenje kapitalnih zarada, tada se iste klasificiraju
kao investicijske nekretnine, odnosno ulaganja u
nekretnine, te se primjenjuju odredbe MRS-a 40.
Kod početnog priznavanja ulaganja u nekretnine, treba primijeniti model troška, dok se nakon
početnog priznavanja može primijeniti ili model
troška ili model fer vrijednosti. MRS 40 preferira
primjenu modela fer vrijednosti.
Kod modela troška ulaganja u nekretnine se
vrednuju po trošku umanjenom za akumuliranu
amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti. S
druge strane, primjena modela fer vrijednosti kod
investicijskih nekretnina isključuje obračun amortizacije, s time da se sve promjene u fer vrijedno-
www.fircon.biz
broj: 05/12
20
RAČUNOVODSTVO
sti iskazuju kao dobitci ili gubitci u bilanci uspjeha
u razdoblju priznavanja.
Također, subjekt treba izvršiti reklasifikaciju nekretnina u ovisnosti o promjeni njihove namjene,
odnosno u ovisnosti o njihovoj trenutnoj namjeni te
sukladno tomu primijeniti i odgovarajući standard
i modele vrednovanja (vidjeti Tablicu 1. - Djelokrug MSFI/MRS za različite namjene nekretnina).
LITERATURA
1. Belak, V.; Bošnjak, Ž.; Pehar, M.: Financijsko računovodstvo prema MSFI i poreznim
propisima FBiH/BiH, Fircon d.o.o, 2006.
2. Brkanić, V.: Računovodstvo ulaganja u nekretnine, RRiF, broj 5/2006, Zagreb, 2006,
str. 38.
3. Crikveni, T.: Ulaganja u nekretnine, Računovodstvo, revizija i financije, RRiF, broj
5/2008, Zagreb, 2008, str. 28 – 35.
broj: 05/12
lipanj 2012.
4. Glasnović, B.: Računovodstveni tretman
ulaganja u nekretnine sukladno HSFI 7 i
MRS-u 40, Računovodstvo i financije, broj
06/2008, RiF d.o.o., Zagreb, 2008., str.36.
5. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI), uključujući i Međunarodne
računovodstvene standarde (MRS), Savez
računovođa, revizora i financijskih djelatnika Federacije BiH, Mostar, 2010.
6. Spajić, F. (red.): Računovodstvo trgovačkih
društava, uz primjenu MSFI/MRS i poreznih
propisa,Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2006.
7. Tušek, B.; Pokrovac, I.: Računovodstveni tretman ulaganja u nekretnine sukladno
HSFI 7 i MRS-u 40, Računovodstvo i financije, broj 09/2010, RiF d.o.o., Zagreb, 2010.,
str.34.
8. Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH („Sl.
novine FBiH“, br.83/09)
lipanj 2012.
RAČUNOVODSTVO
21
dr. sc. Jozo Piljić
VRIJEDNOSNO USKLAĐIVANJE
DUGOTRAJNIH MATERIJALNIH
SREDSTAVA
1. UVOD
Pod vrijednosnim usklađenjem dugotrajnih materijalnih sredstava razumijevamo ponovnu procjenu sredstava na fer vrijednost odnosno revalorizaciju, ali i iskazivanje gubitaka u slučaju umanjenja vrijednosti sredstava.
Temeljni problem financijskog izvještavanja
društava je iskazivanje pozicija u financijskim izvještajima zasnovanih na materijalnom sadržaju
bilance stanja tj. realno vrednovanje sredstava
i obveza u bilanci stanja. Za financijske izvještaje od posebne su važnosti načela procjene
ili vrednovanja sredstava i obveza. Priznavanje
sredstava i obveza u financijskim izvještajima u
skladu je s načelom nastanka događaja tako da
se učinak transakcija priznaje kada su nastale. Financijski izvještaji temeljeni na povijesnim
vrijednostima ne mogu uvijek njihovim korisnicima pružiti valjane informacije za odlučivanje
i upravljanje zbog priznatih neadekvatnih vrijednosti naročito dugotrajnih materijalnih sredstava, zbog čega se sve više napušta sustav
povijesnih vrijednosti i uvodi fer vrijednost. Uključivanjem fer vrijednosti koje su rezultat procjene
odnosno ponovnog vrednovanja sredstava, mijenjaju se troškovi u korištenju dugotrajnih materijalnih sredstava s mogućim utjecajem na porezne
obveze i financijski rezultat.
Uprava društva, prije nego što oblikuje svoje
računovodstvene politike, mora znati o posljedicama koje bi mogle nastati od promjene vrijednosti sredstava i o učinku te promjene na iskazanu
dobit i na kapital iskazanu u financijskim izvještajima. S obzirom na računovodstvene standarde,
ponovno vrednovanje dugotrajnih materijalnih
sredstava i njeno priznavanje u računovodstvu ili
vrijednosno usklađivanje zahtijeva poštivanje niza
pravila koja se odnose na to kada i u kojim slučajevima treba provoditi vrijednosno usklađivanje,
kako utvrditi fer vrijednost s kojom treba uskladiti
knjigovodstvene iznose sredstava, kako iskazati
učinke tog vrednovanja na dobit i kapital i na koji
način iskazati povećanje knjigovodstvenih iznosa
sredstava. Isto tako, upravi mora biti poznat učinak tih promjena na porezne obveze.
2. POČETNO PRIZNAVANJE
DUGOTRAJNIH MATERIJALNIH
SREDSTAVA
Dugotrajna materijalna sredstva su sredstva
koja imaju fizičku supstancu i dio je dugotrajnih
sredstava u koju još spadaju financijska i nematerijalna sredstva. Kriteriji za razvrstavanje sredstava na dugotrajnu i kratkotrajnu temelje se na
svojstvu sredstava da prenosi svoju vrijednost na
učinke za vrijeme njenog korištenja, u jednom ili
više proizvodnih odnosno poslovnih ciklusa. Ako
je sredstvo jednokratnom upotrebom potrošeno ili
je njegovo ekonomsko iscrpljivanje kraće od godinu dana sredstvo je kratkotrajno, a ako se koristi i ekonomski iscrpljuje dulje od godine smatra
se dugotrajnim. Odredbama točke 66. Međunarodnog računovodstvenog standarda (MRS) 1 –
Prezentacija financijskih izvještaja postavljeni su
kriteriji za svrstavanje sredstava u kratkotrajnu, a
ostala sredstva koja se ne može svrstati u kratkotrajna su dugotrajna. Kriteriji za svrstavanje sredstava u kratkotrajna ili tekuća sredstva su:
• očekivanje da će se sredstva realizirati, ili
se drže za prodaju ili potrošnju u redovitom
toku poslovnog ciklusa,
• primarno se drže radi trgovanja;
broj: 05/12
22
RAČUNOVODSTVO
• očekuje se da će se realizirati u dvanaest
mjeseci od datuma bilance stanja; ili
• je novac ili novčani ekvivalent osim ako mu
je ograničena upotreba ili razmjena za podmirivanje obveza u razdoblju od najmanje
dvanaest mjeseci od datuma bilance stanja.
Dugotrajna materijalna sredstva su nekretnine, postrojenja i oprema, ali iako
ova sredstva po svojim obilježjima prenošenja vrijednosti i generiranju novčanih
tokova u više godina spadaju u dugotrajna sredstva, ako su namijenjena trgovanju ili je odluka
uprave da će biti prodana u roku od godinu dana
od dana bilance stanja, prema MRS-ovima smatraju se kratkotrajnim sredstvima. Stoga se prema MRS-ovima dugotrajnim materijalnim sredstvima smatraju nekretnine, postrojenja i oprema
koja se drže radi korištenja u poslovanju, ili su
u izgradnji da bi kasnije bila držana radi zarade
rente ili porasta vrijednosti (kao ulaganje u nekretnine) ili se odmah nakon nabave drže radi zarade rente ili porasta vrijednosti, i na njih se primjenjuju MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema te MRS 40 - Ulaganja u nekretnine.
Znači, primjena MRS-ova ovisna je o svrsi korištenja materijalnih sredstava. Prema MRS-ovima,
dugotrajnim materijalnim sredstvima smatraju se
nekretnine koje se drže radi korištenja u poslovanju, ili su u izgradnji da bi kasnije bile držane radi
zarade rente ili porasta vrijednosti (kao ulaganje u
nekretnine) ili se odmah nakon nabave drže radi
zarade rente ili porasta vrijednosti. Kada se postrojenja i oprema koristi u redovnom poslovanju
ili je u izgradnji primjenjuje se MRS 16.
U početnom priznavanju dugotrajnih materijalnih sredstava kao stavke sredstava u računovodstvu odnosno u sastavljanju financijskih izvještaja
vrijede opća pravila za priznavanje njihovih elemenata odnosno pozicija. Prema odredbama točke 83. Okvira MRS/MSFI to su pravila koja udovoljavaju slijedećim kriterijima:
• vjerojatnost da će bilo koja buduća ekonomska korist povezana s tom stavkom teći u
poduzeće ili otjecati iz njega i
• stavka ima cijenu ili vrijednost koja se može
pouzdano izmjeriti.
Priznavanje stavki u računovodstvu temelji se
na načelu nastanka događaja, prema kojem se
učinci transakcija priznaju onda kada su događaji
nastali i tada se evidentiraju u knjigovodstvu ovi-
broj: 05/12
lipanj 2012.
sno o stupnju vjerojatnosti pritjecanja ili otjecanja
buduće ekonomske koristi povezano sa stavkom.
Početno priznanje nekretnina, postrojenja i
opreme je po trošku nabave1, a nekretnina koja
se drže u najmu po fer vrijednosti ili sadašnjoj
vrijednosti minimalnih plaćanja najma, ovisno o
tome koji je iznos manji.2 Početno priznavanje dugotrajnih sredstava prilikom poslovnog spajanja
je po fer vrijednosti.3
Slika 1. Stablo odlučivanja o primjeni MRS-ova
Izvor: IASB: International Accounting Standards 2002,
London, 2002, IAS 40, Appendix A, str. 40-29 (preuredio
autor).
1. Točka 15. MRS-a 16 i točka 20. MRS-a 40
2. Točka 25. MRS-a 40
3. Točka 36. MSFI 3 – Poslovna spajanja
lipanj 2012.
RAČUNOVODSTVO
3. VRIJEDNOSNO USKLAĐIVANJE
DUGOTRAJNIH MATERIJALNIH
SREDSTAVA
3.1. Metode priznavanja dugotrajnih
sredstava nakon početnog priznavanja
Nakon početnog priznavanja, stavke financijskih izvještaja, pogotovo one koje se odnose na
dugotrajna sredstva, dobivaju obilježje povijesnih
vrijednosti budući da od vremena nabave ili izgradnje sredstva pa do dana bilance odnosno do
sastavljanja financijskih izvještaja protekne dugo
vremena. Vrijednosti ulaganja u dugotrajna materijalna sredstva bile su tržišne u vrijeme ulaganja, ali one s vremenom to prestaju biti i postaju
povijesne.
Primjena fer vrijednosti i napuštanje povijesnih
vrijednosti u sastavljanju financijskih izvještaja
u uskoj je vezi s konceptom kapitala i njegova
očuvanja. Fer vrijednost nekretnina, postrojenja i
opreme definirana je kao iznos za koju sredstva
može biti razmijenjena između upućenih i voljnih
stranaka u transakciji pred pogodbom.4 Fer vrijednost nije tržišna vrijednost, ali je ipak u uskoj vezi
s tržištem, jer može, na primjer, biti i diskontirana
vrijednost procijenjenih budućih dobitaka koje će
sredstva ostvariti upotrebom. Zato i Cairns navodi
da fer vrijednost i tržišna vrijednost imaju mnogo
toga zajedničkog: “MRS 16 i ostali Međunarodni
računovodstveni standardi, kao i mnoga nacionalna tijela za donošenje standarda uzimaju u obzir
fer vrijednost sredstava. Međunarodni standardi
o procjeni ne koriste izraz fer vrijednost nego tržišna vrijednost, iako izrazi fer vrijednost i tržišna
vrijednost nisu obvezatno isti, između njih postoji
vrlo mnogo zajedničkog.”5
Za priznavanje vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme u računovodstvu kao dugotrajnih
sredstava, nakon početnog priznavanja prema
MRS-u 16 moguća je primjena: metode troška
prema kojoj se sredstva iskazuju po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja ili metoda revalorizacije
prema kojoj se sredstva iskazuju po revaloriziranom iznosu (fer vrijednosti na dan revalorizacije)
4. Točka 6. MRS-a 16
5.
Cairns,
D.:
Vodič
za
primjenu
Međunarodnih računovodstvenih standarda (Prijevod: A Gude to
Applying international Accounting Standards);Faber&Zgombič Plus,
Zagreb 1996., p. 343.
23
umanjenom za kasniju akumuliranu amortizaciju i
akumulirane gubitke od umanjenja. Društvo odabire jednu od ovih metoda6 i prema tome oblikuje
svoju računovodstvenu politiku.
Nekretnine koje se drže radi zarade rente ili
porasta vrijednosti koje su ulaganje u nekretnine
prema MRS-u 40, poslije početnog priznavanja
mogu biti iskazane u računovodstvu također prema modelu troška ili prema modelu fer vrijednosti.7
Neovisno o tome da li su dugotrajna materijalna
sredstva poslije početnog priznavanja u računovodstvu iskazana po trošku ili u revaloriziranom iznosu,
provodi se postupak amortizacije kojim se amortizacijski iznos raspoređuje sustavno tokom vijeka
upotrebe sredstava. Amortizacija sredstava se
nastavlja i poslije prestanka upotrebe. U idealnom
slučaju opadanje ostatka vrijednosti kao rezultat
amortizacije trebalo bi na dan bilance stanja odgovarati fer vrijednosti sredstava. To ovisi o procijenjenom vijeku upotrebe i metodi amortizacije
tako da je ostatak vrijednosti i vijek upotrebe sredstava potrebno podvrgnuti ispitivanju. Ispitivanje
treba biti barem jednom na kraju godine te ako
se očekivanja razlikuju od prethodnih procjena,
promjene se priznaju kao promjene u računovodstvenim procjenama u skladu s MRS 8 - Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih
procjena i greške.8
Ostatak vrijednosti nakon amortizacije nije jednak fer vrijednosti zato što nije dobro procijenjen
vijek upotrebe sredstava ili metoda amortizacije.
Razlika može nastati i zbog promjene cijena takvih sredstava na tržištu ili zbog toga što je diskontirani novčani tok budućih koristi koji će se
dobiti upotrebom sredstava u poslovnom procesu
manji od knjigovodstvene vrijednosti dugotrajnih
materijalnih sredstava. Stoga na svaki dan izvještavanja, odnosno na dan bilance stanja, prema
MRS-u 36 - Umanjenje vrijednosti sredstava treba ocijeniti postoji li pokazatelj da knjigovodstvena vrijednost sredstava treba biti umanjena.9 Ne
ispituje se nabavna vrijednost sredstava temeljena na troškovima zamjene, jer je polazište da
će sredstva biti korištena u poslovanju i na temelju toga doticati novac u društvo. U toku preispitivanja nadoknadivog iznosa, ako je manji od
knjigovodstvenog iznosa, knjigovodstveni iznos
umanjuje se za razliku koja je zapravo gubitak
6.
7.
8.
9.
Točka 29.-31. MRS-a16
Točka 30. MRS-a 40
Točka 51. MRS-a 16
Točka 9. MRS-a 36
broj: 05/12
24
RAČUNOVODSTVO
od umanjenja sredstava. Ako je slučaj da je nadoknadivi iznos veći od knjigovodstvenog iznosa,
knjigovodstveni iznos se može povećati samo do
ranijeg umanjenja vrijednosti sredstava na nadoknadivi iznos.10
3.2. Usklađivanje knjigovodstvenih
vrijednosti na revaloriziranu vrijednost
- metoda revalorizacije sredstava
U vrijednosnom usklađivanju dugotrajnih materijalnih sredstava na fer vrijednost odnosno
revaloriziranu vrijednost moguće je postupiti na
jedan od dva načina usklađenja knjigovodstvene
vrijednosti11:
• akumulirana amortizacija usklađuje se razmjerno promjeni bruto knjigovodstvenog
iznosa, ili
• isključivanjem akumulirane amortizacije na
teret bruto knjigovodstvene vrijednosti, s
tim da je knjigovodstvena vrijednost (neto)
10. Točka 117. MRS-a 36
11. Točka 35. MRS-a 16
lipanj 2012.
nakon usklađenja jednaka revaloriziranoj
vrijednosti.
Primjer 1.
Revalorizacija usklađivanjem akumulirane
amortizacije razmjerno promjeni bruto knjigovodstvene vrijednosti
Društvo procjenjuje opremu na dan 31. prosinca 2011. godine na vrijednost od 21.000,00 KM
i njezinu knjigovodstvenu vrijednost usklađuje s
tom vrijednošću. Prije vrijednosnog usklađivanja
knjigovodstvena bruto vrijednost (nabavna vrijednost) je 20.000,00 KM, a ispravka vrijednosti
opreme (akumulirana amortizacija) je 5.000,00
KM.
Knjigovodstvenu vrijednost (nabavna vrijednost umanjena za amortizaciju) koja je
15.000,00 KM treba povećati za 40% [(21.00015.000)/15.000x100] da bi bila usklađena s revaloriziranom vrijednošću, zbog čega za taj postotak treba povećati nabavnu vrijednost i akumuliranu amortizaciju - nabavnu vrijednost za 8.000,00
KM (20.000x40%), a akumuliranu amortizaciju za
2.000,00 KM (5.000x40%).
Knjiženje u dnevniku:
Tek.
broj O P I S
0.
Postrojenja i oprema
Ispravka vrijednosti postrojenja i opreme
Stanje prije vrijednosnog usklađivanja
2.
Vrijednosno usklađivanje postrojenja i opreme
Ispravka vrijednosti postrojenja i opreme
Revalorizacijske rezerve po osnovu revalorizacije postrojenja i opreme
Vrijednosno usklađivanje vrijednosti i opreme
Drugi način usklađivanja knjigovodstvene vrijednosti sa svrhom usklađivanja s revaloriziranom vrijednošću, prema kojem se akumulirana amortizacija
isključuje na teret bruto knjigovodstvene vrijednosti,
obično se koristi za zgrade.
Nakon što je procijenjena vrijednost dugotrajnih
materijalnih sredstava raščlanjena na procijenjenu nabavnu vrijednost i na procijenjenu akumuliranu amortizaciju, knjigovodstvena vrijednost se
usklađuje na način da se knjiži razlika odnosno
usklađuje bruto knjigovodstvena vrijednost (nabavna vrijednost) na procijenjenu nabavnu vrijednost, te akumulirana amortizacija na procijenjenu
akumuliranu amortizaciju, a rezultat toga je dovo-
broj: 05/12
IZNOS
KONTO Duguje
Potražuje
0221 20.000,00
0228
5.000,00
0229
0228
3301
8.000,00
2.000,00
6.000,00
đenje knjigovodstvene neto vrijednosti na procijenjenu vrijednost sredstava.
3.3. Priznavanje učinaka vrijednosnog
usklađivanja dugotrajnih materijalnih
sredstava - dobitaka i gubitaka od
vrijednosnog usklađivanja
Vrijednosnim
usklađivanjem
dugotrajnih materijalnih sredstava mijenjaju se knjigovodstvene vrijednosti sredstava i pritom nastaju dobici ili gubici ovisno o tome
mijenja li se knjigovodstvena vrijednost na više ili
na niže.
lipanj 2012.
RAČUNOVODSTVO
Ako se nekretnine, postrojenja i oprema drže
radi korištenja u poslovanju, primjenjuje se MRS
16 prema kojem ako se knjigovodstvena vrijednost povećava, kao rezultat revalorizacije, to
povećanje će se priznati u ostalu sveobuhvatnu
dobit i kumulativno iskazati u kapitalu kao revalorizacijska rezerva. Međutim, revalorizacijsko povećanje treba priznati u dobit ili gubitak do iznosa
do kojeg ono poništava revalorizacijsko smanjenje vrijednosti iste imovine, koje je prethodno bilo
priznato u dobiti ili gubitku.12
U slučaju umanjenja knjigovodstvene vrijednosti zbog revalorizacije, to smanjenje treba priznati
u dobit ili gubitak. Međutim, revalorizacijsko smanjenje treba izravno teretiti ostalu sveobuhvatnu
dobit do iznosa do kojeg ovo smanjenje ne premašuje iznos koji postoji kao revalorizacijska rezerva za istu imovinu.13
Ako se nekretnina drži radi zarade rente ili porasta vrijednosti (kao ulaganje u nekretnine) primjenjuje se MRS 40, prema kojem dobitak i gubitak
nastao promjenom knjigovodstvene vrijednosti
zbog vrijednosnog usklađenja treba priznati u bilanci uspjeha.14
Primjer 2.
Priznavanje učinka vrijednosnog usklađivanja
dugotrajnih materijalnih sredstava
25
no povećanje knjigovodstvene vrijednosti opreme
nastalo prethodnim vrijednosnim usklađenjem, a
nakon toga je knjigovodstvena vrijednost umanjena za 5.000,00 KM, čime je knjigovodstvena vrijednost koja sadrži ispravku vrijednosti za 2011.
godine umanjena na nadoknadivu vrijednost od
90.000,00 KM.
Društvo ima opremu, ali se na tržištu pojavila
suvremenija oprema, što je dovelo da knjigovodstvena vrijednost bude veća od fer vrijednosti.
Procijenjena je nadoknadiva vrijednost opreme
na dan 31.prosinca 2011. godine i utvrđena njena
fer vrijednost od 90.000,00 KM.
Na dan 01.01.2011. godine bruto knjigovodstvena vrijednost ove opreme bila je 260.000,00
KM (nabavna vrijednost 200.000,00 KM i
60.000,00 KM od revalorizacije), akumulirana amortizacija 52.000,00 KM (amortizacija
40.000,00 KM i vrijednosno usklađenje 12.000,00
KM), a revalorizacijska rezerva 48.000,00 KM.
Amortizacija za 2011. godinu obračunata je po godišnjoj stopi od 20% u iznosu od 52.000,00 KM (porezno priznata amortizacija 50.000,00 KM i porezno
nepriznata 2.000,00 KM).
Knjigovodstvena vrijednost opreme na dan 31.
prosinca 2011.godine prije vrijednosnog usklađenja sadrži povećanu nabavnu vrijednost i ispravku
vrijednosti iz ranije revalorizacije. Prvo je isključe12. Točka 39. MRS 16
13. Točka 40. MRS 16
14. Točka 35. MRS 40
broj: 05/12
26
RAČUNOVODSTVO
lipanj 2012.
Knjiženje u dnevniku:
IZNOS
Tek.
broj O P I S
KONTO
Duguje
Potražuje
0.
Postrojenja i oprema
0221 200.000,00
Vrijednosno usklađivanje postrojenja i opreme
02291 60.000,00
Ispravka vrijednosti postrojenja i opreme
02281
52.000,00
Revalorizacijske rezerve po osnovu revalorizacije postrojenja i opreme
33011
48.000,00
Stanje prije vrijednosnog usklađivanja
Amortizacija postrojenja i opreme do porezno priznatih
1.
rashoda
54011 50.000,00
Povećana amortizacija iz osnova revalorizacije postrojenja i opreme
54012
2.000,00
Ispravka vrijednosti postrojenja i opreme
02281
52.000,00
Obračun amortizacije za 2011.godinu
2a. Ispravka vrijednosti postrojenja i opreme
02281 12.000,00
Revalorizacijske rezerve po osnovu revalorizacije postrojenja i opreme
33011 48.000,00
Vrijednosno usklađivanje postrojenja i opreme
02291
60.000,00
Isključivanje ranijeg povećanja knjigov.
vrijednosti,ispravke vrij. i revalorizacije
2b. Gubici od umanjenja vrijednosti i opreme
58131 18.000,00
Vrijednosno usklađivanje postrojenja i opreme
02291
18.000,00
Vrijednosno usklađenje postrojenja i opreme
Knjiženje u glavnoj knjizi:
Postrojenja i oprema -0221
(So)
200.000,00
Revalorizacijske rezerve po
osnovu revalorizacije postrojenja i opreme - 33011
(2a)
48.000,00
48.000,00
(So)
Gubici od umanjenja vrijednosti i opreme - 58131
(2b)
18.000,00
broj: 05/12
Vrijednosno usklađivanje postrojenja i opreme - 02291
60.000,00
(So) 60.000,00
(2a)
18.000,00
(2b)
Amortizacija postrojenja i
opreme do porezno priznatih
rashoda - 54011
(1) 50.000,00
Ispravka vrijednosti postrojenja i
opreme - 02281
(2a) 12.000,00
52.000,00 (So)
52.000,00 (1)
Povećana amortizacija iz osnova
revalorizacije postrojenja i opreme - 54012
(1) 2.000,00
lipanj 2012.
RAČUNOVODSTVO
27
Literatura
4. ZAKLJUČAK
Pojedini poslovni događaji evidentirani u knjigovodstvu koji se odnose na dugotrajna materijalna
sredstva dobivaju obilježje povijesnih vrijednosti
budući da od vremena nabave ili izgradnje sredstva pa do dana s kojim se sastavljaju financijski
izvještaji protekne dugo vremena, iako je vrijednost ulaganja u dugotrajna materijalna sredstva u
to vrijeme bila tržišna vrijednost, ona to s vremenom prestaje biti zbog različitih okolnosti. Stoga
financijski izvještaji temeljeni na povijesnim vrijednostima računovodstvu nisu mogli vlasnicima
i ulagačima, ili općenito korisnicima tih izvještaja,
pružiti valjane informacije za odlučivanje i upravljanje društvo, zbog priznavanja neadekvatnih
vrijednosti naročito dugotrajnih materijalnih sredstava u bilanci stanja. U pristupu financijskom
izvještavanju napušta se sustav povijesnih vrijednosti u izvještavanju o imovini, o kapitalu, o obvezama, prihodima, rashodima i financijskom rezultatu uvođenjem fer vrijednosti u izvještavanje.
Pritom je, između niza pretpostavki neophodnih
za sastavljanje kvalitetnih financijskih izvještaja
uz kvalitetno vrednovanje sredstava, neosporno
značajna i provedba vrijednosnog usklađivanja
knjigovodstvenih iznosa s fer vrijednošću.
1. Brkanić, V, Horvatjurec, K.: Godišnji obračun amortizacije i vrijednosnog usklađenja
za 2007., Računovodstvo, revizija i financije, br. 1/2008, RRiF Plus, Zagreb, 2008.
god.
2. Cairns, D.: Vodič za primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda (Prijevod:
A Gude to Applying International Accounting
Standards); Faber & Zgombić Plus, Zagreb
1996.god.
3. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI) uključujući i Međunarodne
računovodstvene standarde (MRS), Savez
računovođa i revizora i financijskih radnika
F BiH, Mostar, 2006.god.
4. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja i Međunarodni računovodstveni
standardi, dostupno na: http://www.srr-fbih.
org/msfi_mrs.asp
5. Žic Ivan, Vrijednosno usklađivanje dugotrajne materijalne imovine, Financije i porezi
broj 2/2008, „TEB“ Zagreb.
www.fircon.biz
broj: 05/12
28
JAVNE FINANCIJE
lipanj 2012.
Žarko Mionić, dipl. oec.
MRS 12 - POREZI NA DOBITAK,
OSNOVNE ODREDBE I SUSTAV
FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA
1. UVOD
U postupku financijskog izvještavanja, za profesionalno računovodstveno osoblje je izuzetno
značajan tretman oporezivanja dobiti (profita)
pravnih osoba. Značaj točnog i suštinski prihvatljivog financijskog izvještavanja o oporezivanju
dobiti se ogleda u pružanju adekvatne informacije svim korisnicima financijskih izvještaja, prije
svega rukovodstvu pravne osobe i vlasnicima kapitala. Također je značajno da se predstavnicima
kontrolnih organa prezentira sva knjigovodstvena
dokumentacija u vezi s oporezivanjem i konačno
važno je predstavnicima revizorskih kompanija ili
institucija pružiti dovoljan i kvalitetan broj informacija kako bi isti imali dovoljan revizorski dokaz da
se mogu uvjeriti u adekvatnost i točnost tih bilančnih pozicija.
Da bi se ovaj zahtjevan cilj ispunio, računovodstveno osoblje je dužno da se detaljno upozna s
računovodstvenim i poreznim propisima u dotičnoj jurisdikciji.
U Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu FBiH) je Zakonom o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene
novine FBiH“, broj 83/09) za financijsko izvještavanje, između ostalog propisano, da se obvezno
primjenjuju standardi i pravila. Naime, člankom
33. navedenog zakona propisano je da su računovodstveni standardi financijskog izvještavanja
načela i pravila za sastavljanje i prezentiranje
financijskih izvješća koji se primjenjuju na sve
pravne osobe, a obuhvaćaju Međunarodne računovodstvene standarde (u daljnjem tekstu MRS),
Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (u daljnjem tekstu MSFI), Međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (u daljnjem tekstu MRSJS), prateće upute, objašnjenja
i smjernice koje donosi Odbor za međunarodne
broj: 05/12
računovodstvene standarde (u daljnjem tekstu
OMRS) i Međunarodne računovodstvene standarde za mala i srednja poduzeća koje objavi
OMRS.
Gotovo identične odredbe o primjeni MRS,
MSFI, MRSJS i Međunarodnim računovodstvenim standardima za mala i srednja poduzeća su
propisane člankom 2. Zakona o računovodstvu i
reviziji Republike Srpske („Službeni glasnik RS“,
broj 36/09 i 52/11).
Na osnovu prednjih odredaba zakona jasno je
da je i u FBiH i u Republici Srpskoj (u daljnjem
tekstu RS) u primjeni MRS 12 – Porezi na dobitak.
2. OSNOVNE ODREDBE MRS 12 –
POREZI NA DOBITAK
MRS 12 se primjenjuje u računovodstvenom
obuhvaćanju poreza na dobitak. Za profesionalno računovodstveno osoblje je važna činjenica
da, po odredbama MRS 12, porez na dobitak
uključuje sve domaće i inozemne poreze koji
se zasnivaju na oporezivom dobitku. Paragrafom 5 MRS 12, propisane su definicije, odnosno
utvrđeni su odgovarajući termini koji se koriste
u samom standardu, a i u odgovarajućim računovodstvenim i poreznim propisima. Prema tim
definicijama:
Računovodstveni dobitak/gubitak je dobitak
(gubitak) za razdoblje prije odbitka poreznog
rashoda;
Oporezivi dobitak/porezni gubitak je dobitak
(gubitak) za razdoblje utvrđen od strane poreznih
vlasti, određen u skladu s propisima po kojima su
porezi na dobitak plativi (nadoknadivi);
Porezni rashod /porezni prihod je ukupan iznos
uključen u određivanje dobiti ili gubitka za razdoblje u vezi s tekućim i odloženim porezom;
lipanj 2012.
JAVNE FINANCIJE
Tekući porez je iznos obveze za plativ (povrativ)
porez na dobitak koji se odnosi na oporezivi dobitak (porezni gubitak) za razdoblje;
Odložene porezne obveze su iznosi poreza na
dobitak plativi u budućim razdobljima u odnosu na
oporezive privremene razlike;
Odložena porezna sredstva su iznosi poreza na
dobitak nadoknadivi u budućim razdobljima;
Porezna osnovica nekog sredstva ili obveze je
iznos dodijeljen tom sredstvu ili obvezi u porezne
svrhe;
Dakle, iz samih definicija je jasno da se za pravilno računovodstveno evidentiranje i financijsko
izvještavanje mora voditi računa o utvrđivanju tekućeg poreza i odloženih poreza. Podrazumijeva
se da su porezne vlasti određenih ekonomskih
entiteta više zainteresirane za način utvrđivanja i
naplate tekućeg poreza, ali profesionalno računovodstveno osoblje mora voditi računa i o evidentiranju, prezentiranju i učincima odloženih poreza.
3. TEKUĆI POREZ NA DOBITAK
Jedna od karakteristika poreznih sustava u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu BiH) je da se
oporeziva dobit koja se utvrđuje u poreznoj bilanci
kao osnovica poreza na dobit, razlikuje od računovodstvene dobiti. Naime, računovodstvena dobit se utvrđuje na osnovu MSFI i MRS i usvojenim
računovodstvenim politikama pravne osobe, dok
se porezna dobit utvrđuje u skladu s poreznim zakonima i pravilnicima putem porezne bilance. Posebno je važno napomenuti da se prilikom utvrđivanja porezne dobiti u odnosu na računovodstvenu dobit utvrđuju stalne i privremene porezne
razlike. Ako se prilikom usklađivanja računovodstvene dobiti s poreznim propisima neke stavke
prihoda i rashoda trajno korigiraju nastaju stalne
porezne razlike, a ako se neke stavke prihoda i
rashoda priznaju u računovodstvenoj i poreznoj
dobiti u različitim vremenskim razdobljima tada
nastaju privremene porezne razlike.
3.1. Tekući porez na dobitak u FBiH
Porezni obveznik
Prema odredbama članka 2. Zakona o porezu
na dobit („Službene novine FBiH“, broj 97/07,
14/08 i 39/09) porezni obveznik je gospodarsko
društvo i druge pravne osobe koje gospodarsku
djelatnost obavljaju samostalno i trajno prodajom proizvoda i pružanjem usluga na tržištu radi
ostvarivanja dobiti. Obveznik poreza na dobit je
29
rezident FBiH koji ostvari dobit na teritoriju i izvan
teritorija FBiH, kao i nerezident koji ostvari dobit
na teritoriju FBiH. Rezident, u smislu ovoga zakona, je pravna osoba čije je sjedište (registracija) upisano u registar društava u FBiH ili kojoj se
stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem nalazi
u FBiH, dok je nerezident pravna osoba koja je
osnovana i čije je sjedište ili kojoj je stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem izvan teritorija FBiH,
a djelatnost u FBiH obavlja preko poslovne jedinice ili povremeno.
Zakonom o porezu na dobit u FBiH su navedene i osobe koje ne podliježu plaćanju poreza na
dobit (članak 3. Zakona), ali je važno povesti računa da su te osobe ipak porezni obveznici, ako
obavljaju djelatnosti koje nisu u vezi s njihovom
registriranom djelatnošću.
Porezna osnovica
Osnovicu oporezivanja predstavlja oporeziva
dobit obveznika koja se utvrđuje u poreznoj bilanci. Oporeziva dobit se utvrđuje usklađivanjem
dobiti obveznika iskazane u bilanci uspjeha, na
način propisan zakonom. U osnovicu oporezivanja ulazi i dobit od likvidacije. U osnovicu oporezivanja ulazi i kapitalna dobit utvrđena u bilanci
stanja.
Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se samo
rashodi u iznosima utvrđenim bilancom uspjeha
sukladno propisima o računovodstvu i MRS, izuzev rashoda za koje je navedenim zakonom propisan drugi način utvrđivanja. Budući da je skoro
identična odredba propisana i u poreznom zakonu RS, to je za profesionalno računovodstveno
osoblje izuzetno važno da prilikom podnošenja
godišnjih poreznih prijava može točno potvrditi i
po potrebi i dokazati (poreznim organima i osoblju
revizorskih kuća) da je odgovarajući trošak stvarno nastao, da je taj trošak knjižen u skladu s MRS
i konačno, da je taj trošak uvjet za obavljanje registrirane djelatnosti.
U vezi s priznavanjem prihoda i rashoda važno
je istaći da je zakonom propisan drugačiji porezni
tretman za pojedine vrste prihoda i rashoda u odnosu na priznate prihode i rashode po računovodstvenim propisima.
Porezna stopa
Porez na dobit se plaća po stopi od 10% na
utvrđenu poreznu osnovicu u poreznoj bilanci.
Porez po odbitku, koji je također uveden u FBiH,
predstavlja porez koji se obračunava na prihod
broj: 05/12
30
JAVNE FINANCIJE
koji je nerezident ostvario na teritoriju FBiH. Porez po odbitku obračunava i uplaćuje isplatitelj
kod isplate prihoda. Osnovica na koju se obračunava porez po odbitku je bruto iznos koji isplaćuje
rezident FBiH nerezidentu po osnovama navedenim u članku 41. stavak (3) Zakona o porezu na
dobit u FBiH. Porez po odbitku plaća se po stopi
od 10%, a na dividende po stopi od 5%.
3.2. Tekući porez na dobitak u RS
Porezni obveznik
Prema odredbama članka 3. Zakona o porezu
na dobit u RS, porezni obveznici poreza na dobit
su:
- svaka pravna osoba koja obavlja djelatnost
s ciljem ostvarivanja dobiti u RS, a koja nije
izuzeta kao porezni obveznik u skladu sa
zakonom,
- pravna osoba iz RS je porezni obveznik poreza na dobit u RS za dobit ostvarenu u RS
i u inozemstvu.
Stranim pravnim osobama oporezuje se dobit koja je rezultat djelatnosti u okviru RS preko
stalnog mjesta poslovanja strane pravne osobe.
Prihod strane pravne osobe ostvaren u RS oporezuje se porezom po odbitku u slučajevima kada
ta strana pravna osoba nema stalno mjesto poslovanja u RS. Poslovna jedinica pravne osobe iz
FBiH ili iz Brčko Distrikta BiH je porezni obveznik
poreza na dobit u RS za dobit ostvarenu poslovanjem u RS.
Zakonom o porezu na dobit u RS su navedene i
osobe koje ne podliježu plaćanju poreza na dobit
(članak 4. Zakona), ali je važno povesti računa da
su te osobe ipak porezni obveznici, ako obavljaju
djelatnosti koja nije u vezi s njihovom registriranom djelatnošću.
Porezna osnovica
Porezna osnovica za poreznu godinu je razlika između oporezivih prihoda i rashoda koji se
odbijaju za tu poreznu godinu. Oporezivi prihod
u cilju izračunavanja porezne osnovice uključuje sav prihod iz bilo kojeg izvora, bilo u novcu ili
naturi, i bez obzira je li vezan za obavljanje djelatnosti pravne osobe. Člankom 7. Zakona su
definirani prihodi koji se ne uključuju u obračun
porezne osnovice.
Prilikom obračuna porezne osnovice od prihoda
se odbijaju oni rashodi koji se izravno odnose na
ostvareni prihod.
broj: 05/12
lipanj 2012.
U vezi s priznavanjem prihoda i rashoda važno
je istaći da je zakonom propisan drugačiji porezni
tretman za pojedine vrste prihoda i rashoda u odnosu na priznate prihode i rashode po računovodstvenim propisima.
Porezna stopa
Porezna stopa poreza na dobit je 10% na poreznu osnovicu za tu godinu. Porez po odbitku također se obračunava i plaća po stopi od 10%, dok
je porezna stopa za male porezne obveznike 2%,
ali na ukupan prihod malog poreznog obveznika.
Za određenu vrstu usluga koje vrše strane pravne osobe u RS, uveden je porez po odbitku, pri
čemu su pravne osobe iz RS dužne, da prilikom
isplate stranim pravnim osobama obustave porez
i odbijeni iznos uplate na račun javnih prihoda RS.
4. PRIVREMENE POREZNE RAZLIKE
PO MRS 12
Računovodstveni postupak za utvrđivanje poreza na dobit, te utvrđivanje privremenih poreznih
razlika, odnosno priznavanje odloženih poreznih
sredstava i odloženih poreznih obveza propisan
je MRS 12- Porezi na dobitak.
Jedna od značajnijih novina koja se ogleda u
računovodstvenom tretmanu pojedinih poreznih
pozicija je i uvođenje termina odložena porezna
sredstva i odložene porezne obveze.
Privremene razlike su razlike između iznosa
knjigovodstvene vrijednosti imovine ili obveza u
bilanci stanja i njihove porezne osnovice.
Paragrafom 5. MRS 12 su, između ostalih, definirani i sljedeći pojmovi:
Odložene porezne obveze su iznosi poreza na
dobit plativi u budućim razdobljima, u odnosu na
oporezive privremene razlike;
Odložena porezna sredstva su iznosi poreza na
dobit nadoknadivi u budućim razdobljima koji se
odnose na:
a) odbitne privremene razlike;
b) neiskorištene porezne gubitke prenesene u
naredno razdoblje i
c) neiskorištene porezne kredite prenesene u
naredno razdoblje.
Privremene razlike su razlike između iznosa
knjigovodstvene vrijednosti nekog sredstva ili obveze prikazane u bilanci stanja i njihove porezne
osnovice. Privremene razlike mogu biti:
a) oporezive privremene razlike koje su privremene razlike koje će za rezultat imati oporezive iznose prilikom određivanja oporezivog
lipanj 2012.
JAVNE FINANCIJE
dobitka (poreznog gubitka) budućih razdoblja kada se knjigovodstvena vrijednost
sredstva ili obveze nadoknadi ili izmiri; ili
b) odbitne privremene razlike koje su privremene razlike koje će za rezultat imati iznose koji se mogu odbiti pri određivanju oporezivog dobitka (poreznog gubitka) budućih
razdoblja kada se knjigovodstvena vrijednost danog sredstva ili obveze nadoknadi ili
izmiri.
Privremene razlike su dakle razlike koje dovode
do toga da je u jednom obračunskom razdoblju
iznos dobitka iskazan u bilanci uspjeha veći od
dobitka u poreznoj bilanci, s tim da poslije određenog vremenskog razdoblja dobitak iskazan u poreznoj bilanci postaje veći od dobitka iskazanog u
bilanci uspjeha. Moguća je i obrnuta situacija, da
u početku rezultat u bilanci uspjeha bude manji od
rezultata u poreznoj bilanci. Vremensko razdoblje
u kojem djeluje privremena razlika može biti više
godina.
Kod privremenih razlika premještanje rezultata (u jednom razdoblju je veći rezultat u bilanci
uspjeha, a zatim je veći rezultat u poreznoj bilanci
ili obrnuto) ne utječe na ukupan rezultat poduzeća u razdoblju u kojem djeluje privremena razlika.
Naime, ove razlike se u vremenskom razdoblju
djelovanja anuliraju, tj. njihov učinak na rezultat
poduzeća je jednak nuli.
Za razliku od privremenih razlika stalne razlike
su one kod kojih se njihovi učinci na iznos dobitka
nikada ne mogu povratiti.
Privremene porezne razlike, odnosno odložena
porezna sredstva i odložene porezne obveze se
mogu izračunati na sljedeći način:
a) Odloženo porezno sredstvo = Odbitna
privremena razlika x stopa poreza na dobit
b) Odloženo porezno sredstvo = Neiskorišteni porezni gubitak x stopa poreza na
dobit
c) Odložena porezna obveza = Oporeziva
privremena razlika x stopa poreza na dobit
4.1. Odloženi porezi po osnovu amortizacije
stalnih sredstava
Najčešći primjer privremene porezne razlike je razlika između knjigovodstvene vrijednosti
sredstava koja se amortiziraju i njihove porezne
osnovice.
Knjigovodstvena vrijednost sredstva jeste njegova sadašnja vrijednost iskazana u poslovnim
31
knjigama na dan bilance stanja, nakon obračuna
amortizacije za razdoblje za koji se sastavljaju financijski izvještaji.
Porezna osnovica sredstva jeste vrijednost koju
to sredstvo ima na dan bilance stanja u poreznom
smislu, odnosno to je preostali iznos koji će biti
priznat u poreznoj bilanci narednih razdoblja kao
rashod amortizacije.
4.1.1. Odložena porezna sredstva po
osnovu amortizacije stalnih sredstava
Priznavanje odloženih poreznih sredstava postoji u slučaju kada je knjigovodstvena vrijednost
sredstva manja od njegove porezne osnovice.
Odloženo porezno sredstvo, u godini u kojoj je
priznato, uvećava neto dobit, odnosno dobit za
raspodjelu.
Da bi se anulirali učinci privremenih razlika, u
skladu s MRS 12, treba u obračunskom razdoblju, kada bi oporezivi dobitak bio veći od dobitka
obračunatog u bilanci uspjeha, priznati nastanak
odloženog poreznog sredstva.
Iznos priznatog odloženog poreznog sredstva
treba biti jednak razlici između iznosa poreza na
dobit obračunatog na oporezivu dobit (koji će se
i platiti) i iznosa poreza na dobit koji bi se dobio
kada bi se računao na osnovicu koju bi činila dobit
izračunata u bilanci uspjeha isključujući učinke po
osnovu stalnih razlika.
Navedeno izračunavanje odloženog poreznog
sredstva nema nikakvog utjecaja na visinu obveze po osnovu poreza na dobit koju treba platiti, a
koja je izračunata u poreznoj bilanci.
Odložena porezna sredstva predstavljaju iznose povrativih poreza (umanjenja poreza) koji će
se pojaviti u budućim razdobljima.
Zbog različitih pravila za utvrđivanje računovodstvene dobiti i oporezive dobiti može se desiti
da se rashod uključuje u utvrđivanje oporezivog
rezultata nakon što je uključen u utvrđivanje računovodstvenog rezultata, odnosno u nekom od
narednih obračunskih razdoblja. Ove razlike najčešće nastaju kod sredstava kod kojih se obračunava amortizacija. Postoje tri mogućnosti za
nastajanje naprijed navedenih razlika:
- postojanje različitih stopa amortizacije za
poreznu bilancu i za bilancu uspjeha,
- postojanje različitih osnovica za obračun
amortizacije za poreznu bilancu i za bilancu
uspjeha i
broj: 05/12
32
JAVNE FINANCIJE
- postojanje razlika u metodi za obračun
amortizacije za poreznu bilancu i za bilancu
uspjeha
Različite stope amortizacije
Do pojave odloženog poreznog sredstva u slučaju različitih stopa amortizacije može doći ukoliko su stope amortizacije koje se primjenjuju u bilanci uspjeha veće od stopa amortizacije koje se
primjenjuju za potrebe porezne bilance.
Primjer za FBiH:
Prema odredbama članka 15. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit („Službene novine FBiH“, broj 36/08 i 79/08), najviša porezno
dopuštena stopa za amortizaciju građevinskih
objekata – upravnih zgrada iznosi 3%. Ukoliko
porezni obveznik primijeni u poreznoj bilanci ovu
odredbu, a da pri tome u bilanci uspjeha koristi
godišnje amortizacijske stope (propisane svojom
računovodstvenom politikom), koje su veće od
stopa amortizacije propisanih u Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dobit (npr. 4%) tada će
nastati odloženo porezno sredstvo.
Primjer za RS:
Prema odredbama članka 27. stavak (1) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit („Službeni glasnik RS“, broj 129/06, 110/07, 114/07,
62/08, 9/09, 122/10 i 73/11), za obračun amortizacije porezni obveznik može primijeniti godišnje
stope amortizacije propisane u Pregledu sredstava za amortizaciju s godišnjim amortizacijskim
stopama koje se nalaze u Prilogu broj 3 Pravilnika
i čine njegov sastavni dio. Ukoliko se, dakle, porezni obveznik odluči da za poreznu bilancu koristi
godišnje stope amortizacije propisane u Pregledu
sredstava za amortizaciju s godišnjim amortizacijskim stopama koje se nalaze u Prilogu broj 3
Pravilnika, a da pri tome u bilanci uspjeha koristi
godišnje amortizacijske stope propisane svojom
računovodstvenom politikom koje su veće od stopa amortizacije propisane u Pregledu sredstava
za amortizaciju, tada će nastati odloženo porezno
sredstvo.
Različite osnovice za obračun amortizacije
Primjer za FBiH:
Različite osnovice za obračun amortizacije, pri
čemu su troškovi amortizacije u bilanci uspjeha
veći od troškova amortizacije u poreznoj bilanci,
broj: 05/12
lipanj 2012.
odnosno nastanak odloženih poreznih sredstava
su mogući prema odredbama članka 18. stavak
(1) Zakona o porezu na dobit u FBiH, da je u porezne svrhe dozvoljen odbitak po osnovu amortizacije samo u vezi s imovinom koja podliježe
amortizaciji i koja se nalazi u uporabi.
Primjer za RS:
Različite osnovice za obračun amortizacije, pri
čemu su troškovi amortizacije u bilanci uspjeha
veći od troškova amortizacije u poreznoj bilanci,
odnosno nastanak odloženih poreznih sredstava
po propisima u RS su mogući prema:
- odredbama članka 11. stavak (1) Zakona o
porezu na dobit i članka 23. stavak (5) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit, da je u porezne svrhe dozvoljen odbitak
amortizacije samo u vezi s imovinom koja
se nalazi u upotrebi i
- odredbama članka 25. stavak (1) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit da
obračun amortizacije novonabavljenih građevinskih objekata počinje od prvog dana
naredne godine od godine u kojoj je imovina
stavljena u upotrebu.
U navedenim slučajevima obračunavat će se
odgovarajući troškovi amortizacije za potrebe bilance uspjeha, dok se navedeni troškovi neće priznati u poreznoj bilanci. Budući da će se ti troškovi ipak priznati u nekom od budućih obračunskih
razdoblja, potrebno je na razliku između troškova
u odgovarajućem poreznom razdoblju obračunati
odloženo porezno sredstvo.
Različite metode za obračun amortizacije
Odložena porezna sredstva treba priznati i u slučaju kada su različite metode za obračun amortizacije za bilancu uspjeha i za poreznu bilancu.
Primjena različitih metoda za obračun amortizacije neminovno dovodi do različitih iznosa amortizacije u razdoblju otpisivanja sredstva.
Prema paragrafu 62. MRS 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema, različite metode amortizacije
se mogu koristiti za alokaciju iznosa koji se amortizira, na sistematskoj osnovi tijekom korisnoga
vijeka trajanja sredstva. Ove metode obuhvaćaju
pravolinijsku metodu, degresivnu metodu i funkcionalnu metodu.
Pravna osoba odabire metodu koja najvjernije odražava očekivanu strukturu trošenja budućih ekonomskih koristi sadržanih u sredstvu. Ta
lipanj 2012.
JAVNE FINANCIJE
metoda se konzistentno primjenjuje iz razdoblja
u razdoblje, osim ako ne dođe do promjene očekivane strukture trošenja tih budućih ekonomskih
koristi.
S druge strane, prema članku 18. stavak (2)
Zakona o porezu na dobit u FBiH amortizacija
stalnih sredstava priznaje se kao rashod u poreznoj bilanci do iznosa utvrđenog proporcionalnom
metodom primjenom najviših godišnjih amortizacijskih stopa koje su propisane Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit, a istovremeno
se prema članku 24. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit u RS, za svu materijalnu i
nematerijalnu imovinu odobrava isti iznos odbitka svake godine tijekom vijeka korištenja imovine
(linearna metoda), a linearna metoda amortizacije je i jedina metoda koja se može primijeniti za
amortizaciju građevinskih objekata koji se koriste
u poslovne svrhe poreznog obveznika.
Dakle, pravna osoba može za potrebe bilance
uspjeha koristiti jednu od metoda amortizacije iz
OBRAČUN AMORTIZACIJE
R. br.
1
2.
Opis
2
Knjigovodstvena vrijednost na početku
godine
Računovodstvena amortizacija
3.
Porezna osnovica na početku godine
4.
Porezna amortizacija
Knjigovodstvena vrijednost na kraju
godine (r.br. 1- r.br. 2)
Porezna osnovica na kraju godine (r.br.
3- r.br. 4)
PRIVREMENA RAZLIKA
(r.br. 6- r.br. 5)
Odloženo porezno sredstvo
(r.br. 7 x 10%)
Početno stanje odloženih poreznih
sredstava/obveza
Odloženi porezi koji se priznaju preko
neto rezultata
(r.br. 8- r.br. 9)
1.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
33
paragrafa 62. MRS 16, dok za potrebe porezne
bilance koristi proporcionalnu, odnosno linearnu
metodu.
Bit formiranja odloženih poreznih sredstava
može se vidjeti iz sljedećeg primjera.
PRIMJER BROJ 1:
Pravna osoba raspolaže s osnovnim sredstvom – upravnom zgradom, čija je nabavna vrijednost 1.000.000 KM.
Računovodstvena amortizacija se obračunava
proporcionalno (linearno) po stopi od 4%, dok je
porezna amortizacija određena u visini od 3%, u
skladu sa Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit u FBiH.
U navedenom slučaju će u početku upotrebe sredstva računovodstvena amortizacija biti
veća od porezne amortizacije, odnosno porezna
osnovica sredstva će biti veća od sadašnje knjigovodstvene vrijednosti sredstva, što znači da
će biti evidentirano odloženo porezno sredstvo.
2011.
3
2012.
4
2013.
5
2014.
6
2015.
7
1.000.000
960.000
920.000
880.000
840.000
40.000
40.000
40.000
40.000
40.000
1.000.000
30.000
970.000
30.000
940.000
30.000
910.000
30.000
880.000
30.000
960.000
920.000
880.000
840.000
800.000
970.000
940.000
910.000
880.000
850.000
10.000
20.000
30.000
40.000
50.000
1.000
2.000
3.000
4.000
5.000
0
1.000
2.000
3.000
4.000
1.000
1.000
1.000
1.000
1.000
broj: 05/12
34
JAVNE FINANCIJE
lipanj 2012.
4.1.2. Odložene porezne obveze po osnovu
amortizacije stalnih sredstava
uspjeha manje od stopa amortizacije koje se primjenjuju za potrebe porezne bilance.
Priznavanje odloženih poreznih obveza vrši
se u slučaju kada je knjigovodstvena vrijednost
sredstva veća od njegove porezne osnovice. Odložena porezna obveza u godini u kojoj je priznata
umanjuje neto dobit, odnosno dobit za raspodjelu.
Odložene porezne obveze (odloženi porez - odloženi porezni rashodi) su iznosi poreznih obveza
koje će se pojaviti u budućem razdoblju, a posljedica su poslovnih transakcija koje su se desile u
tekućem obračunskom razdoblju, a iznosi poreza
na dobit će se platiti u nekom od narednih obračunskih razdoblja.
Odložene porezne obveze nastaju uslijed različitih pravila za utvrđivanje računovodstvenog
dobitka i oporezivog dobitka. Odložene porezne
obveze uglavnom nastaju kao posljedica:
- uključivanja rashoda u utvrđivanje oporezivog rezultata prije nego što je uključen u
utvrđivanje računovodstvenog rezultata i
- uključivanja prihoda u utvrđivanje oporezivog rezultata nakon što je uključen u utvrđivanje računovodstvenog rezultata
Ove razlike najčešće nastaju kod sredstava kod
kojih se obračunava amortizacija. Postoje tri mogućnosti za nastajanje naprijed navedenih razlika:
- postojanje različitih stopa amortizacije za
poreznu bilancu i za bilancu uspjeha,
- postojanje različitih osnovica za obračun
amortizacije za poreznu bilancu i za bilancu
uspjeha i
- postojanje razlika u metodi za obračun
amortizacije za poreznu bilancu i za bilancu
uspjeha
Primjer za FBiH:
Prema članku 19. Zakona o porezu na dobit u
FBiH obveznik ima pravo na ubrzanu amortizaciju stalnih sredstava, pod uvjetima utvrđenim navedenim zakonom, pri čemu je u stavku (3) istog
članka definirana stalna imovina na koju se ima
pravo na ubrzanu amortizaciju. Postupak se provodi na način da se propisane stope amortizacije
mogu uvećati do 50%.
Različite stope amortizacije
Do pojave odložene porezne obveze u slučaju različitih stopa amortizacije može doći ukoliko
su stope amortizacije koje se primjenjuju u bilanci
Primjer za RS:
Prema odredbama članka 11. stavak (3) Zakona
o porezu na dobit u RS za strojeve i opremu koja
se amortizira dozvoljava se odbitak za ubrzanu
amortizaciju koja se obračunava na sljedeći način: prva godina 40%, druga godina 30% i treća
godina 30%.
Dakle, ukoliko primjenom različitih stopa, osnovica i metoda amortizacije, obračunata amortizacija po bilanci uspjeha bude manja od porezno
priznate amortizacije postoje uvjeti za priznavanje
odložene porezne obveze.
Bita formiranja odloženih poreznih obveza može
se vidjeti iz sljedećeg primjera.
PRIMJER BROJ 2:
Pravno lice raspolaže sa osnovnim sredstvom
čija je nabavna vrijednost 300.000 KM.
Računovodstvena amortizacija se obračunava
proporcionalno (linerano) po stopi od 20%, dok
je porezna amortizacija degresivna po stopama
40%, 30% i 30%.
U navedenom slučaju će u početku upotrebe sredstva računovodstvena amortizacija biti
manja od porezne amortizacije, odnosno porezna osnovica sredstva će biti manja od sadašnje knjigovodstvene vrijednosti sredstva, što
znači da će biti evidentirana odložena porezna
obveza.
www.fircon.biz
broj: 05/12
lipanj 2012.
JAVNE FINANCIJE
35
OBRAČUN AMORTIZACIJE
R.br.
1
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Opis
2
Knjigovodstvena vrijednost na početku
godine
Računovodstvena amortizacija
Porezna osnovica na početku godine
Porezna amortizacija
Knjigovodstvena vrijednost na kraju
godine (r.br. 1- r.br. 2)
Porezna osnovica na kraju godine (r.br.
3- r.br. 4)
PRIVREMENA RAZLIKA
(r.br. 6- r.br. 5)
Odložena porezna obveza
(r.br. 7 x 10%)
Početno stanje odloženih poreznih
sredstava/obveza
Odloženi porezi koji se priznaju preko
neto rezultata (r.br. 8- r.br. 9)
2011.
3
2012.
4
2013.
5
2014.
6
300.000
240.000
180.000
120.000
60.000
60.000
300.000
120.000
60.000
180.000
90.000
60.000
90.000
90.000
60.000
0
0
60.000
0
0
240.000
180.000
120.000
60.000
0
180.000
90.000
0
0
0
(60.000)
(90.000)
(120.000)
(60.000)
0
(6.000)
(9.000)
(12.000)
(6.000)
0
0
(6.000)
(9.000)
(12.000)
(6.000)
(6.000)
(3.000)
(3.000)
6.000
6.000
OBRAZLOŽENJE:
Privremena razlika u 2011. godini kao razlika
između knjigovodstvene sadašnje vrijednosti i
porezne osnovice (porezne sadašnje vrijednosti
sredstva) iznosi 60.000 KM (240.000 – 180.000),
što znači da odložene porezne obveze iznose
6.000 KM.
U 2012. godini je ponovo utvrđena privremena
razlika od 90.000 KM (180.000 – 90.000), što znači da odložene porezne obveze iznose 9.000 KM.
Međutim, pošto je početno stanje odloženih poreznih obveza 6.000 KM, na kraju 2012. godine knjiži se iznos od 3.000 KM (razlika između krajnjeg i
početnog stanja odloženih poreznih obveza). Ista
situacija je i u 2013. godini kada se doknjižava
dodatnih 3.000 KM odloženih poreznih obveza.
U 2014. godini je utvrđena privremena razlika
od 60.000 KM, što znači da odložene porezne obveze iznose 6.000 KM. Međutim, pošto je početno stanje odloženih poreznih obveza 12.000 KM,
na kraju 2014. godine umanjuje se iznos odloženih poreznih obveza za 6.000 KM (razlika između krajnjeg i početnog stanja odloženih poreznih
obveza).
2015.
7
4.2. Utvrđivanje privremenih poreznih
razlika na razini ukupnih sredstava koja
se amortiziraju
U praksi je veoma teško utvrđivati porezne razlike za svako pojedinačno sredstvo. To je moguće
za nekretnine i poželjno je da se za tu vrstu imovine pojedinačno utvrđuju privremene porezne
razlike. Naravno, iz obračuna se može isključiti
zemljište, jer se ono ne amortizira. Zemljište se
može revalorizirati, ali se tada obračun privremenih poreznih razlika radi iznimno u slučaju kada
pravna osoba namjerava prodati zemljište.
Za ostalu imovinu koja se amortizira može se
sačinjavati zbirni pregled za utvrđivanje privremenih poreznih razlika.
Iznos odloženih poreznih obveza ili odloženih poreznih sredstava, na datum bilance
stanja, uvijek se svodi na iznos koji se utvrđuje na osnovu privremene razlike na taj dan.
To znači da pravne osobe koja su i ranijih godina
vršile priznavanje odloženih poreznih obveza ili
odloženih poreznih sredstava, na datum bilance
stanja vrše knjiženje na osnovu razlike iznosa
utvrđenog na taj dan i iznosa koji je već bio
priznat u financijskom izvještaju.
broj: 05/12
JAVNE FINANCIJE
36
lipanj 2012.
Slijedi primjer utvrđivanja.
PRIMJER BROJ 3:
UTVRĐIVANJE UKUPNIH OPOREZIVIH RAZLIKA
R. br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
OPIS
Knjigovodstvena (sadašnja ) vrijednost
Porezna (sadašnja) vrijednost
OPOREZIVA PRIVREMENA RAZLIKA (r.br. 1- r.br.2)
ODBITNA PRIVREMENA RAZLIKA (r.br. 2- r.br.1 )
Odložene porezne obveze (r.br. 3 x 10%)
Odložena porezna sredstva (r.br. 4 x 10%)
4.3. Utvrđivanje privremenih poreznih
razlika na razini ukupnih sredstava koja
su revalorizirana
Stalna imovina pravne osobe se nakon početnog priznavanja može vrednovati u skladu s MRS
16 – Nekretnine, postrojenja i oprema, po modelu
nabavne vrijednosti ili po modelu revalorizacije.
Ukoliko je revalorizacijom uvećana knjigovodstvena vrijednost sredstva u odnosu na
njegovu poreznu osnovicu, postoji oporeziva
privremena razlika koja dovodi do priznavanja
odložene porezne obveze.
Ukoliko je revalorizacijom smanjena knjigovodstvena vrijednost sredstva u odnosu na
njegovu poreznu osnovicu, postoji odbitna
privremena razlika koja dovodi do priznavanja
odloženog poreznog sredstva.
U skladu s paragrafom 61. MRS 12, odloženi
porez se izravno knjiži na teret ili u korist kapitala, ako se taj porez odnosi na stavke kojima se u
istom ili različitom razdoblju izravno tereti ili odobrava kapital. Odložena porezna obveza, utvrđena na temelju privremene razlike koja je rezultat
revalorizacije, knjiži se na teret revalorizacijskih
rezervi.
Dakle, ukoliko je procjenom fer vrijednosti uvećana knjigovodstvena vrijednost sredstava, iznos
revalorizacijske rezerve predstavlja temelj za priznavanje odložene porezne obveze.
Priznavanje odloženih poreznih obveza po
osnovu revalorizacije utvrđuje se na kraju godine u kojoj je revalorizacijska rezerva formirana.
Odložena porezna obveza se utvrđuje tako što se
iznos revalorizacijske rezerve pomnoži sa stopom
poreza na dobit.
Ako se vrši revalorizacija sredstava, tada treba
voditi računa i o odredbama paragrafa 41. MRS
16, da se revalorizacijske rezerve mogu prenijeti
na neraspoređenu dobit, kada se sredstvo prestane priznavati. Međutim, dio revalorizacijskih
broj: 05/12
2011.
900.000
800.000
100.000
10.000
-
2012.
700.000
780.000
80.000
8.000
rezervi može se prenositi i dok se sredstvo koristi. U tom slučaju, iznos prenijete revalorizacijske
rezerve predstavlja razliku između stvarne amortizacije, zasnovane na revaloriziranoj nabavnoj
vrijednosti i amortizacije zasnovane na prvobitnoj
nabavnoj vrijednosti sredstva. Međutim, prema
paragrafu 64. MRS 12, ako pravna osoba vrši prijenos revalorizacijske rezerve na neraspoređenu
dobit, iznos koji se prenosi umanjuje se za svaki
relevantni odloženi porez.
4.4. Odložena porezna sredstva po osnovu
priznavanja poreznih gubitaka
Kao odloženo porezno sredstvo treba priznati
neiskorištene porezne gubitke i neiskorištene porezne kredite, koji se prenose u naredno razdoblje ako se od njih u budućim obračunskim razdobljima očekuje korist u vidu umanjenja poreza
na dobit. Njihovo priznavanje se vrši do iznosa za
koji je vjerojatno da će se moći pokriti iz raspoloživog budućeg oporezivog dobitka.
Prema članku 24. Zakona o porezu na dobit u
FBiH, ako se nakon umanjenja osnovice poreza
na dobit pokaže gubitak u poreznoj bilanci, tada
se taj gubitak iskazan u poreznoj bilanci može
prenijeti na račun dobiti iz budućih obračunskih
razdoblja, a ne dulje od pet godina. Također, prema članku 13. Zakona o porezu na dobit u RS,
porezni gubitak predstavlja negativnu razliku između prihoda i rashoda u postupku utvrđivanja
porezne osnovice i kao takav se prenosi i nadoknađuje kroz umanjenje porezne osnovice u narednih pet godina.
Prema paragrafu 34. MRS 12, odloženo porezno sredstvo bi trebalo priznati po osnovi prijenosa neiskorištenih poreznih gubitaka i neiskorištenih poreznih kredita, do visine buduće oporezive
dobiti za koju je vjerojatno da će biti raspoloživa i
da će se moći iskoristiti u odnosu na neiskorištene porezne gubitke i neiskorištene porezne kredi-
lipanj 2012.
JAVNE FINANCIJE
te. Prema paragrafu 36. MRS 12, prilikom procjene vjerojatnosti hoće li mu biti dostupna oporeziva
dobit u odnosu na koju se neiskorišteni porezni
gubici ili neiskorišteni porezni krediti mogu iskoristiti, pravna osoba razmatra sljedeće kriterije:
- postoji li, u odnosu na istu poreznu vlast i
istu oporezivu pravnu osobu, dovoljno oporezivih privremenih razlika koji će rezultirati
oporezivim iznosima u odnosu na koje će
se neiskorišteni porezni gubici i neiskorišteni porezni krediti moći iskoristiti prije njihovog isteka,
- je li vjerojatno da će pravna osoba imati
oporezivu dobit prije isteka neiskorištenih
poreznih gubitaka i neiskorištenih poreznih
kredita,
- jesu li neiskorišteni porezni gubici rezultat
prepoznatljivih uzroka za koje postoji mala
vjerojatnost da se ponove i
- jesu li pravnoj osobi dostupne mogućnosti
planiranja zahvaljujući kojima će se, u razdoblju u kojem neiskorišteni porezni gubici ili neiskorišteni porezni krediti mogu biti
iskorišteni, kreirati oporeziva dobit.
5. SUSTAV FINANSIJSKOG
IZVJEŠTAVANJA O POREZU NA
DOBITAK
Prema odredbama članka 36. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH dio godišnjih financijskih izvješća, između ostalih, čine i Bilješke uz
financijska izvješća. Analogno prednjem, prema
odredbama članka 17. stavak (5) Zakona o računovodstvu i reviziji RS, dio godišnjih financijskih
izvještaja, između ostalih, čine i Napomene uz
financijske izvještaje. Dakle, profesionalno računovodstveno osoblje je dužno da u bilješkama
(napomenama) omogući korisnicima financijskih
izvještaja sve relevantne podatke o tekućim i odloženim porezima.
U tom smislu, svakako su važne odredbe paragrafa 79. do 81 MRS 12, koje između ostalog
nalažu:
- glavne komponente poreznog rashoda (prihoda) se objavljuju zasebno,
- zasebno se objavljuju ukupan tekući i odloženi porez koji se odnosi na stavke kojima
se tereti ili odobrava izravno kapital,
- zasebno se objavljuju objašnjenja odnosa
između poreznog rashoda (prihoda) i računovodstvenog dobitka,
37
- zasebno se objavljuju: objašnjenja promjena primjenjivih poreznih stopa u usporedbi
s prethodnim obračunskim razdobljem, ukupan iznos privremenih poreznih razlika itd.
U bilješkama (napomenama) svakako treba navesti korištenu računovodstvenu politiku.
Slijedi primjer utvrđene računovodstvene politike i prezentacije (objavljivanja) podataka o porezu na dobit.
PRIMJER BROJ 4:
RAČUNOVODSTVENA POLITIKA ZA POREZ
NA DOBIT
Tekući porez na dobitak
Tekući porez na dobitak predstavlja iznos koji
se obračunava i plaća u skladu sa Zakonom o
porezu na dobit. Tekući porez na dobitak predstavlja iznos koji se obračunava primjenom
propisane porezne stope od 10% na osnovicu
utvrđenu poreznom bilancom, koju predstavlja
iznos dobitka prije oporezivanja po odbitku učinaka usklađivanja prihoda i rashoda.
Porezni propisi ne predviđaju mogućnost da
se porezni gubici iz tekućeg razdoblja mogu
koristiti kao osnova za povrat poreza plaćenog
u prethodnim razdobljima. Međutim, gubici iz
tekućeg razdoblja iskazani u poreznoj bilanci
mogu se koristiti za umanjenje porezne osnovice budućih obračunskih razdoblja, ali ne duže
od pet godina.
Odloženi porez na dobitak
Odloženi porez na dobitak se obračunava korištenjem metode utvrđivanja obveza prema bilanci
stanja, za privremene razlike proizišle iz razlike
između porezne osnove sredstava i obveza u
bilanci stanja i njihove knjigovodstvene vrijednosti. Važeće porezne stope na dan bilance
stanja ili porezne stope koje su nakon tog dana
stupile na snagu, koriste se za utvrđivanje razgraničenog iznosa poreza na dobitak. Odložene
porezne obveze se priznaju za sve oporezive
privremene razlike. Odložena porezna sredstva
se priznaju za sve odbitne privremene razlike i
učinke poreznih gubitaka i poreznih kredita, koji
se mogu prenositi u naredna fiskalna razdoblja,
do stupnja do kojeg će vjerojatno postojati oporezivi dobitak od kojeg se prenijeti porezni gubitak i krediti mogu umanjiti.
broj: 05/12
38
JAVNE FINANCIJE
lipanj 2012.
NAPOMENA ZA POREZ NA DOBIT
a) Komponente poreza na dobitak
31.12.2011.
Tekući porez na dobitak
- porez na dobitak
- porez na dobitak radnih jedinica u Brčko Distriktu
Ukupno tekući porez
Odloženi porez
- smanjenje odloženih poreznih sredstava
31.12.2010.
11.695.876
199.265
11.895.141
11.308.279
240.837
11.549.116
23.238
75.570
11.918.379
11.624.686
b) Usuglašavanje poreza na dobitak i proizvoda rezultata poslovanja prije oporezivanja i
propisane porezne stope
31.12.2011.
Neto dobitak prije oporezivanja
Porez na dobitak po stopi od 10%
Porezni učinci rashoda/prihoda koji nisu priznati kod određivanja
oporezive dobiti:
- prihodi od kamata na depozite u bankama
- nepriznati troškovi osobnih primanja
- nepriznati manjkovi materijala
- ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca
- nepriznati dio troškova reprezentacije
- nepriznati dio troškova kamata
- ostalo
Porez na dobitak
31.12.2010.
120.277.159
12.027.716
114.257.901
11.425.790
(298.988)
28.259
9.947
62.851
21.901
1.725
64.968
(413.195)
31.080
3.211
525.775
30.945
21.080
11.918.379
11.624.686
c) Odložena porezna sredstva
31.12.2011.
Privremene razlike na nekretninama i opremi
Stanje, 1. siječanj
Povećanje/smanjenje preko bilance uspjeha:
Privremene razlike za troškove održavanja veće od 5% sadašnje
vrijednosti nekretnina i opreme
Privremene razlike za kapitalizaciju troškova kamata za nabavku
nekretnina i opreme
Smanjenje tijekom godine
Stanje, 31. prosinac
31.12.2010.
705.428
780.998
20.330
59.084
(43.568)
(23.238)
682.190
(134.654)
(75.570)
705.428
d) Preplaćeni porez na dobitak/(tekuće porezne obveze)
31.12.2011.
Preplaćeni porez na dobitak
Obaveze za tekući porez na dobitak
6. POSTUPCI REVIZORA U FAZI
REVIZIJE POZICIJA POREZA NA
DOBITAK
Revizija pozicija tekućeg i odloženih poreza
predstavlja reviziju najsloženijih bilančnih pozicija
i najčešće se obavlja od strane najstručnijih članova revizorskog tima.
broj: 05/12
963.528
31.12.2010.
1.465.016
-
Prvi revizorov zadatak prilikom testiranja bilančnih pozicija poreza na dobit je provjera usuglašenosti zvaničnog bilančnog obrasca s iskazanim
stanjem u bruto bilanci.
Iz praktičnih razloga postupci revizije bi se trebali podijeliti na reviziju tekućeg poreza na dobitak
i reviziju odloženih poreza, za što treba, naravno,
napraviti i dvije različite sekcije.
lipanj 2012.
JAVNE FINANCIJE
6.1. Revizija tekućeg poreza na dobitak
Potvrda usuglašenosti zvaničnog obrasca s
iskazanim stanjem u bruto bilanci provodi se na
način da se iskazani podatak o tekućem porezu
na dobitak u obrascu bilanca uspjeha potvrdi podatkom s odgovarajućeg analitičkog konta iz bruto bilance.
Nakon što je potvrđena usuglašenost zvaničnog
obrasca s podatkom iz bruto bilance, revizor (ovaj
posao obavljaju uglavnom niže rangirani članovi
revizorskog tima) sačinjava tzv. vodeću tabelu.
Funkcija vodeće tabele je praktično potvrda usuglašenosti navedenih podataka.
Na osnovu vodeće tabele revizor sačinjava analitičku tabelu svih pozicija tekućeg dobitka. Podrazumijeva se da analitička evidencija predstavlja
evidenciju koju je sama pravna osoba definirala
svojim kontnim planom.
Nakon usuglašavanja, revizor preuzima odgovarajuće knjigovodstvene isprave na osnovu kojih
je izvršen obračun tekućeg poreza na dobitak. Te
knjigovodstvene isprave su porezne prijave, kao i
dodaci uz porezne prijave i eventualno pomoćna
dokumentacija. To su:
- u FBiH, prema članku 39. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit u FBiH:
Prijava poreza na dobit i akontacija poreza
na dobit - Obrazac PR-PD, Porezna bilanca - Obrazac PB-DOB, Izjava isplatitelja
dividendi/udjela u dobiti - Obrazac IZ-DOB,
Pregled nastalih, iskorištenih i neiskorištenih poreznih gubitaka - Obrazac GU-DOB i
Prijava/potvrda o obračunanom i plaćenom
porezu po odbitku ili ugovoru o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja - Obrazac P-OD,
odnosno
- u RS, prema članku 73. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit u RS: Obrazac
1101 - Godišnja porezna prijava za porez
na dobit, Obrazac 1102 - Dodaci uz Prijavu poreza na dobit – uz Obrazac 1101,
Obrazac 1104- Akontacija poreza na dobit,
Obrazac 1105- Konsolidirana porezna prijava, Obrazac 1106- Zahtjev za status malog
poreznog obveznika, Obrazac 1107- Porezna prijava za malog poreznog obveznika
i Obrazac 1108- Obavještajna prijava za
Udrugu za poslovnu djelatnost.
Sljedeći korak u postupku revizije je vršenje uvida u strukturu prihoda i rashoda pravne osobe.
Nakon uvida u točnost evidentiranja poslovnih
39
promjena na odgovarajućim vrstama prihoda i
rashoda, revizor sagledava jesu li pojedine vrste
prihoda i rashoda isključene iz porezne bilance,
odnosno za one vrste prihoda i rashoda koje se
umanjuju u apsolutnom ili relativnom odnosu, sagledava je li taj postupak urađen u skladu s poreznim propisima.
Ovaj dio revizorskih postupaka je zapravo najrizičnija faza postupka revizije. Za pozicije prihoda
i rashoda za koje računovođa u pravnoj osobi i
revizor nemaju isti stav, potrebno je dodatno sagledati kompletnu poslovnu promjenu. Tu se prije
svega misli na decidno utvrđivanje suštine poslovne promjene na osnovu koje je utvrđen prihod
ili rashod, a najbolji revizorski dokaz za revizora
bi bila isprava iz eksternih izvora. Najbolje bi bilo
kada bi to bilo mišljenje nadležnog ministarstva
financija i/ili porezne uprave koje se odnosi na
dotičnu pravnu osobu, ali moglo bi poslužiti i mišljenje navedenih institucija o istoj vrsti poslovne
promjene za neku drugu pravnu osobu.
U svakom slučaju treba ohrabriti profesionalno
računovodstveno osoblje da za tzv. „komplicirane“ prihode i rashode, blagovremeno traže mišljenja nadležnih institucija.
Također, revizori trebaju obratiti pažnju na tzv.
„ostale“‘ prihode i rashode, te na, u novije vrijeme aktualne, prihode i rashode od procjene ili
obezvrjeđenja stalne imovine. Konačno, u postupku revizije kod banaka, potrebno je posebnu pažnju obratiti na rezerviranja za potencijalne
kreditne gubitke, pogotovo imajući u vidu da i regulatori (agencije za bankarstvo entiteta) mogu
imati posebnih zahtjeva u pogledu financijskog
izvještavanja.
Prilikom revizije tekućeg poreza na dobitak,
revizor obvezno vrši uvid u prethodne kontrole
poreznih uprava i/ili ministarstava financija, da bi
stekao uvjerenje o tome, kakav je stav navedenih institucija u vezi s pojedinim vrstama prihoda
i rashoda.
Ukoliko je učinak neslaganja sa pravnom osobom, u pogledu utvrđivanja porezne obveze pravne osobe, materijalan, revizor će predložiti novi
obračun i izmjenu financijskog izvještaja, a u suprotnom će u izvještaju o izvršenoj reviziji kvalificirati navedenu poziciju.
Kao poseban test revizor će provesti test obračuna i plaćanja poreza po odbitku. Budući da je
osnova obračuna i plaćanja ove vrste poreza na
dobit, obveza prema stranim pravnim osobama,
to će revizor kao početnu stavku tražiti subanaliti-
broj: 05/12
40
JAVNE FINANCIJE
ku obveza prema dobavljačima – stranim pravnim
osobama i ponoviti kreiranje vodeće i analitičke
tabele.
U postupku revizije će utvrditi ili tako koncipirati test da razvrsta dobavljače - strane pravne
osobe za robu, materijal i dr. i dobavljače - strane
pravne osobe za usluge. U daljnjem postupku će
se orijentirati na ovu drugu grupaciju dobavljača stranih pravnih osoba, te će potom izvršiti uvid u
plaćanje tim osobama od strane domaće pravne
osobe, jer obveza za obračun i uplatu poreza po
odbitku nastaje datumom plaćanja obveze prema
dobavljaču.
Konačno, ako je pravna osoba osigurala odgovarajuću dokumentaciju, po kojoj nije obveznik
obračuna i uplate poreza po odbitku, revizor će
izvršiti uvid u tu dokumentaciju, kao i u eventualne ratificirane ugovore (sporazume, konvencije) o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je potpisala BiH i koji se primjenjuju kod oporezivanja
dobiti nerezidenata.
Ukoliko je učinak neslaganja s pravnom osobom, u pogledu utvrđivanja porezne obveze pravne osobe za porez po odbitku, materijalan, revizor
će predložiti novi obračun i izmjenu financijskog
izvještaja, a u suprotnom će u izvještaju o izvršenoj reviziji kvalificirati navedenu poziciju.
6.2. Revizija odloženog poreza na dobitak
Postupak usuglašavanja zvaničnog obrasca s
iskazanim stanjem u bruto bilanci, izrada vodećih
i analitičkih tabela za testiranje odloženog poreza
na dobitak je isti kao i kod tekućeg poreza. Za
odloženi porez ministarstva financija i porezne
uprave nisu izdali pravilnike u poreznom smislu,
dok su u računovodstvenom smislu naveli način
stvaranja, knjiženja i razvrstavanja po ročnosti
odloženih poreznih sredstava i odloženih poreznih obveza.
Za testiranje odloženih poreza revizor sagledava vrste poslovnih promjena na kojima se temelji
obračun odloženih poreza, jesu li to oporezive privremene razlike iz paragrafa 15. do 18. MRS 12 ili
su to odbitne privremene razlike iz paragrafa 24.
do 26. MRS 12.
Revizor je obvezan izvršiti uvid u sadašnje računovodstvene vrijednosti i sadašnje porezne
vrijednosti stalne imovine i potvrditi obračun porezne amortizacije koju je uradila pravna osoba. U
tom postupku, revizor posebnu pažnju obraća na
stope koje su propisane računovodstvenom politi-
broj: 05/12
lipanj 2012.
kom pravne osobe i stope koje su propisane pravilnikom ili drugim aktom ministarstava financija i/
ili poreznih uprava.
Ukoliko je pravna osoba formirala odložena
porezna sredstva po osnovi poreznih gubitaka
iz ranijih godina, revizor obvezno provjerava vremensko razdoblje i iznos ukidanja odloženih poreznih sredstava, odnosno je li ukidanje izvršeno
u skladu s propisima (npr. u FBiH, je li ukidanje
izvršeno u skladu s člankom 24. Zakona o porezu
na dobit).
Konačno, revizor se testom uvjerava jesu li kretanja na odloženim porezima prikazana u bilješkama (napomenama) u skladu s kretanjima koja
su evidentirana u glavnoj knjizi.
Ukoliko je učinak neslaganja s pravnom osobom, u pogledu utvrđivanja pozicija odloženih poreza, materijalan, revizor će predložiti novi obračun i izmjenu financijskog izvještaja, a u suprotnom će u izvještaju o izvršenoj reviziji kvalificirati
navedenu poziciju.
ZAKLJUČAK
Na osnovu naprijed izloženog može se zaključiti
sljedeće:
1. U postupku utvrđivanja poreznih obveza/
povrata poreza na dobit, te zaključnih knjiženja po konačnom godišnjem obračunu,
profesionalno računovodstveno osoblje je
obvezno sagledati odredbe MRS 12, MRS
16, MRS 38 i MRS 40, te odredbe zakona o
porezu na dobit i odgovarajućih pravilnika,
uputa i po potrebi mišljenja nadležnih institucija, a u cilju pravilnog knjigovodstvenog
evidentiranja poreza na dobit i stalnih i privremenih poreznih razlika;
2. Pravna osoba je svakako dužna posebno
sagledati elemente utvrđivanja privremenih
poreznih razlika za one vrste pozicija (imovine i obveza) za koje je računovodstvenom
politikom propisan poseban računovodstveni tretman;
3. Pravna osoba je dužna osigurati odgovarajuću poreznu evidenciju, koja mora biti dostupna i razumljiva rukovodstvu pravne osobe, poreznim organima, internim i eksternim
revizorima i ostalim korisnicima financijskih
izvještaja;
4. Financijski direktori i/ili izvršni direktori za
financije bi trebali izvršiti uvid u zbirni pregled utvrđivanja privremenih poreznih razlika prije nego što se podaci unesu u glavnu
lipanj 2012.
JAVNE FINANCIJE
knjigu, odnosno prije nego što se sačini konačna godišnja porezna prijava i
5. Revizori su dužni posebnu pažnju posvetiti načinu i suštini vršenja revizije pozicija
tekućeg i odloženog poreza, te steći odgovarajuće uvjeravanje u iskazane bilančne
pozicije, a sve to potvrditi usklađenošću sa
zakonskim i podzakonskim aktima.
LITERATURA:
- Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine
FBiH“, broj 83/09),
- Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, broj 36/09 i 52/11),
41
- Zakon o porezu na dobit („Službene novine
FBiH“, broj 97/07, 14/08 i 39/09),
- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na
dobit („Službene novine FBiH“, broj 36/08 i
79/08),
- Zakon o porezu na dobit („Službeni glasnik
RS“, broj 91/06),
- Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na
dobit („Službeni glasnik RS“, broj 129/06,
110/07, 114/07- ispravka, 62/08, 9/09,
122/10 i 73/11),
- Međunarodni računovodstveni standardi
(MRS) i Međunarodni standardi financijskog
izvještavanja (MSFI)
broj: 05/12
JAVNE FINANCIJE
42
lipanj 2012.
Fuad Balta, dipl. oec.
IZVIJEŠĆE O UPLATI DOPRINOSA
ZA ZAPOSLENIKE
Pri sačinjavanju ovog teksta (početak lipnja 2012) još uvijek nije bilo poznat
datum nastavka sjednice Predstavničkog i poziva za zasjedanje Doma naroda
Parlamentarne skupštine Federacije BiH na kojima bi bio izglasan usuglašeni
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom sustavu
registracije, kontrole i naplate doprinosa.
Bez obzira što je ranije dogovoreno da će se ovaj, kao i posao oko usvajanja nekih novih rješenja u zakonima o porezu na dohodak i stopi zatezne kamate na javne prihode okončati najkasnije do kraja svibnja, nažalost, do toga
nije došlo, ali postoje uvjeravanja parlamentaraca da će se propisi o kojima je
riječ usvojiti do polovine lipnja tekuće godine.
Kada su u pitanju OBVEZNE izmjene i dopune određenih rješenja vezanih
za jedinstveni sustav doprinosa, one će vrlo brzo biti usvojene, tim prije što je
već obznanjeno, ali ne i ZVANIČNO objavljeno da porezni obveznici za proteklu godinu neće biti u obvezi predati godišnju prijavu podataka o doprinosima
(JS3400).
O tome više u nastavku…
UVODNI DIO
Za razliku od ranijeg sustava, u kojem su odvojene evidencije o doprinosima imali Federalni
zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje, Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije BiH i Federalni zavod za zapošljavanje,
sada je Porezna uprava Federacije BiH u posjedu
jedinstvene baze podataka o svim obveznicima uplate doprinosa i osiguranim osobama, neophodnim za kontrolu i naplatu doprinosa, te za
ostvarivanje prava po osnovi obveznog i dobrovoljnog osiguranja.
Radi praktične provedbe Zakona o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa, tj. potrebe za prikupljanjem novih podataka u cilju ostvarivanja prava osiguranika socijalnih osiguranja i usklađivanja sa postojećim
evidencijama Porezne uprave Federacije BiH,
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika
o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Službe-
broj: 05/12
ne novine Federacije BiH“, broj: 86/10), koji je u
primjeni od 1. siječnja 2011. godine, predviđeno
je popunjavanje posebnog obrasca - Mjesečnog
izviješća o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika
od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak (MIP–1023).
Treba konstatirati da je za područje Federacije
BiH bilo propisano nekoliko vrsta obaveznih obrazaca s podacima koji se odnose na isplaćene plaće, porez na dohodak i doprinose.
To su:
§Specifikacije uz isplatu plaća,
§OLP-1021,
§GIP-1022,
§MIP-1023 i
§Godišnje prijave podataka o doprinosima
(obrazac JS3400) .
Upravo iz razloga da se smanji broj obrazaca,
kreiran je MIP-1023, uz prvobitnu pretpostav-
lipanj 2012.
JAVNE FINANCIJE
ku da će se ovaj obrazac, pored specifikacije uz
isplatu plaće, predavati Poreznoj upravi Federacije BiH, a da se više neće podnositi GIP-1022, M4
i JS3400.
No, zbog različitih potreba za pojedinim podacima propisa o porezu na dohodak, doprinosa i
propisa o jedinstvenom sustavu doprinosa, te potreba drugih korisnika sustava, tj. zavoda za osiguranje, realizacija spomenute ideje bila je teško
provediva.
Obzirom da je obrazac MIP-1023 „smješten”
među propise o porezu na dohodak, to automatski određuje i vrstu podataka koji se u isti mogu
unositi.
Premda MIP-1023 predstavlja značajan zbroj
podataka na mjesečnoj razini, koji je posebno bitan za jedinstveni sustav doprinosa i za zavode
osiguranja, tijekom prve godine primjene postalo
je jasno da ovaj izvještaj ne sadrži kompletne i konačne pokazatelje u vezi s obračunom i uplatom
doprinosa tijekom godine.
Sukladno tome, već tijekom 2011. godine objavljena je izmjena Upute za sačinjavanje i podnošenje mjesečnog izvještaja MIP-1023 kojom je
omogućeno unošenje nekih vrsta isplata.
Zadnjim izmjenama i dopunama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, koji je objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH“, broj: 20/12, a
stupio na snagu 8. ožujka 2012. godine, ponovo
je propisana obveza podnošenja GIP-1022, uz
propisivanje još jednog obrasca – Pojedinačnog
mjesečnog izvještaja o isplaćenim plaćama, obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne djelatnosti (PMIP-1024).
Zbog nepotrebnog podnošenja dijela obrazaca
o kojima je bilo riječi, Vlada Federacije BiH je 5.
travnja tekuće godine utvrdila i u parlamentarnu
proceduru po skraćenom postupku uputila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole
i naplate doprinosa kojim je predviđeno ukidanje
obveze podnošenja Godišnje prijave podataka o
doprinosima (obrazac JS3400).
Naime, predloženim ukidanjem ove prijave bitno
će se smanjiti troškovi, kao i vrijeme popunjavanja
obaveznih obrazaca, kako za poslodavce - obveznike, tako i za službenike -namještenike Porezne
uprave. Potreba za podnošenje JS3400 zaista prestaje, budući da su tijekom 2011. godine obveznici
uplate doprinosa počeli da u jedinstveni informatički
sustav Porezne uprave Federacije BiH dostavljaju
43
mjesečna izviješća o isplaćenim plaćama, uplaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak,
koja sadrži SVE potrebne podatke za utvrđivanje
mirovinskog i drugih osnova za socijalna osiguranja
po zaposleniku i po obvezniku uplate doprinosa, što
će izvanproračunski fondovi moći kumulativno koristiti i na godišnjoj razini.
ZNAČAJNE ODREDBE IZMIJENJENOG I
DOPUNJENOG ZAKONA
U postupku zakonodavne procedure, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je 26. travnja 2012. godine već raspravljao, ali nije izglasao
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i
naplate doprinosa, koji će (vjerojatno u istom tekstu, zbog hitnosti procedure, op.a.) biti donesen u
ovom, kao i na Domu naroda, a zatim slijedi potpisivanje predsjednika Federacije i objava spomenutog zakona u službenom glasilu.
Dopunama članka 3. Prijedloga Zakona ..., preciznije, njegove 3. i 5. točke, definirano je da se
pod subjektima upisa Jedinstvenog sustava doprinosa, pored obveznika uplate doprinosa i osiguranih osoba u Federaciji, podrazumijevaju i
pravne i fizičke osobe s područja Brčko Distrikta
BiH, koje su se opredijelila za uplatu doprinosa i
korištenje prava kod Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, te da se, dodavanjem nove točke 15. u istom članku Zakona,
propisuju i jasno navode koji se obrasci smatraju
mjesečnom prijavom podataka o doprinosima, čiji
će se podaci koristiti, umjesto godišnje prijave,
KOJA SE UKIDA.
Obzirom na navedene činjenice, nema potrebe da nadležne organizacijske jedinice Porezne
uprave inzistiraju na predaji godišnje prijave, odnosno obrasca JS3400 niti da isplatitelji plaća i
uplatitelji doprinosa zaziru od eventualnih sankcija, budući da je, formalno-pravno, postojeći propis
još uvijek na snazi. Ovo tim prije što se u predloženim izmjenama članaka: 12, 13, 15, 16, 30. i 31.
brišu sve odredbe u svezi s terminom, predajom,
rokom i mogućom novčanom kaznom oko godišnje prijave podataka o doprinosima, tj. obrasca
JS3400 i sve se svodi na obvezno podnošenje
mjesečnih prijava podataka o doprinosima, čiju
će razmjenu između korisnika sustava precizirati
nadležni federalni ministar, putem posebnog podzakonskog propisa – Pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjenu upisa u Jedinstveni sustav
registracije, kontrole i naplate doprinosa.
broj: 05/12
44
JAVNE FINANCIJE
Suglasno spomenutom NOVOM točkom 15.
članka 3. Prijedloga Zakona…, pod MJESEČNIM
PRIJAVAMA PODATAKA O DOPRINOSIMA smatraju se slijedeći obrasci:
• MIP-1023 (Mjesečno izviješće o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim
OPOREZIVIM prihodima zaposlenika od
nesamostalne djelatnosti, PLAĆENIM doprinosima i akontaciji poreza na dohodak)
• PMIP-1024 (Pojedinačno mjesečno izviješće o isplaćenim plaćama, obračunanom i
uplaćenim doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne djelatnosti)
• Obrazac JS3300 (Elektronski obrazac za
doprinose koji proračunski fondovi plaćaju
u ime svojih osiguranika – isti čini sastavni
dio Pravilnika o podnošenju prijava za upis
i promjene upisa u Jedinstveni sustav registracije, kontrole i naplate doprinosa)
• Specifikacija 2002 (Specifikacija za uplatu
doprinosa poduzetnika – koja je jedan od
sastavnih dijelova Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa).
Ovo ukazuje na konstataciju da su, nakon
proteklog razdoblja praktične primjene poreznih
i Zakona o doprinosima, napokon, prihvaćene
sugestije Porezne uprave da obrasci MIP-1023
i PMIP-1024 (koji su, inače, sastavni dio i Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak)
trebaju imati svrsishodnu primjenu u Jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate
doprinosa!
Vrlo je važna i izmjena Zakona kojom se olakšava rad i smanjuju nepotrebne aktivnosti poreznog
organa. Naime, predviđenom izmjenom članka
18. stavka 1. Prijedloga Zakona…definira se da
će Porezna uprava svakom osiguraniku iz osnova
RADNOG ODNOSA izdavati uvjerenje iz jedinstvenog sustava koje će sadržavati godišnje podatke o iznosu uplaćenih, odnosno neuplaćenih
doprinosa, a ostalim osiguranicima, kao što su
umirovljenici, nezaposlene osobe i slično, navedeno uvjerenje neće se izdavati, obzirom da za
takvo što nema nikakve svrhe!
PODNOŠENJE MIP-1023 OBRASCA
Pored obveze koja će uskoro biti propisana Zakonom o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa, i prema odredbama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak da
je poslodavac, odnosno osoba koja ima obveze
poslodavca dužna:
broj: 05/12
lipanj 2012.
• Podatke o isplaćenim mjesečnim plaćama
i drugim oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti kao i podatke o obračunatim obveznim doprinosima iz osnovice i na
osnovicu i obračunatim i uplaćenim iznosima mjesečne akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti dostavljati Poreznoj upravi na obrascu MIP-1023
„Mjesečno izviješće o isplaćenim plaćama,
ostvarenim koristima i drugim oporezivim
prihodima zaposlenika od nesamostalne
djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak“;
• Dostavljati MIP-1023 nadležnoj organizacijskoj jedinici Porezne uprave prema svom,
odnosno sjedištu isplatitelja do 15. u mjesecu za protekli mjesec.
• Osiguravati podatke iz evidencije o isplaćenim plaćama i drugim oporezivim naknadama po osnovu radnog odnosa (obrazac
OLP- 1021), koja se treba voditi pojedinačno za svakog zaposlenika;
• Ako zapošljava više od 5 djelatnika podatke iz obrasca MIP-1023 Poreznoj upravi
dostavljati u elektronskoj formi na mediju ili
putem interneta.
Obrazac MIP-1023 sadrži podatke o:
1. poslodavcu – isplatitelju plaća i drugih oporezivih prihoda od nesamostalne djelatnosti;
2. isplaćenim plaćama i drugim oporezivim
naknadama, obračunatim, obustavljenim i
uplaćenim doprinosima iz osnovice, faktoru
i iznosu osobnog odbitka, poreznoj osnovici, obračunanom i uplaćenom iznosu mjesečne akontacije poreza na dohodak i to
pojedinačno za svakog zaposlenika;
3. uplaćenim doprinosima na teret poslodavca.
Posljednjim izmjenama Pravilnika o primjeni
Zakona o porezu na dohodak propisan je novi
naputak za sačinjavanje i podnošenje mjesečnog
izvještaja MIP-1023, pri čemu je djelomično izmijenjen i dopunjen stari tekst naputka.
Sukladno novom naputku:
• Obrazac MIP-1023 koristi se za mjesečno
izvještavanje Porezne uprave od strane poslodavca/isplatitelja plaća, drugih osobnih
primanja i koristi koje ostvaruju zaposlenici
po osnovu nesamostalne djelatnosti, naknada za porodiljsko odsustvo i naknada
za bolovanje preko 42 dana, koje ostvaruju
zaposlenici tijekom proteklog mjeseca, kao
i o obračunatim, obustavljenim i uplaćenim
lipanj 2012.
•
•
•
•
•
•
JAVNE FINANCIJE
doprinosima iz osnovice i na osnovicu, te
obračunatoj i uplaćenoj mjesečnoj akontaciji poreza na dohodak za taj mjesec;
Poslodavac/isplatitelj koji obračunava i
uplaćuje doprinose na teret osiguranika
ima obvezu da nadležnoj organizacijskoj
jedinici Porezne uprave podnese obrazac
MIP-1023;
Isplatiteljima se smatraju i oni subjekti koji
isplaćuju naknade bolovanja preko 42 dana
i naknade za porodiljsko bolovanje (zavodi
za zdravstveno osiguranje i reosiguranje, te
centri za socijalni rad);
Obvezu podnošenja obrasca MIP-1023
imaju i fizičke osobe – rezidenti Federacije
BiH koji su zaposlenici:
- u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države ili međunarodne organizacije koja ima diplomatski
imunitet,
- humanitarnih organizacija i ostalih pravnih ili fizičkih osoba - nerezidenata Federacije koji na području Federacije obavljaju nesamostalnu djelatnost;
Obrazac MIP-1023 podnose i poslodavci/
isplatitelji za zaposlenike koji nesamostalnu djelatnost obavljaju na teritoriju Brčko
Distrikta, za iznos doprinosa za mirovinsko
i invalidsko osiguranje uplaćen u korist Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko
osiguranje;
Obrazac MIP-1023 podnose i poslodavci/
isplatitelji za zaposlenike, rezidente Federacije BiH, koji nesamostalnu djelatnost obavljaju na teritoriju Republike Srpske i Brčko
Distrikta za iznos doprinosa za zdravstveno
osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti
uplaćenog u korist računa federalnih, odnosno županijskih zavoda osiguranja;
Kao što je predviđeno i Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i
naplate doprinosa, obrazac MIP-1023 podnose i poslodavci/isplatitelji za zaposlenike,
rezidente Federacije BiH, koji nesamostalnu djelatnost obavljaju na teritoriju Brčko
Distrikta za iznos obveznog doprinosa iz
osnovice za mirovinsko i invalidsko osiguranje, doprinosa za zdravstveno osiguranje
i osiguranje od nezaposlenosti koji su uplaćeni u korist računa federalnih, odnosno
županijskih zavoda osiguranja;
45
• Kako obračun plaće ima mjesečni karakter,
ovaj obrazac potrebno je podnijeti za svaku
isplaćenu plaću. Ukoliko se tijekom mjeseca isplate dvije plaće, potrebno je za svaku
plaću sačiniti i podnijeti poseban obrazac.
U obrazac MIP-1023 unose se podaci koji se
odnose na prihode, obračunane i uplaćene obveze po osnovu doprinosa i akontacije poreza na
dohodak za mjesec i godinu naznačenu u polju
''porezno razdoblje''.
Prema novom naputku:
• U prvom polju i dijelu obrasca unosi se
osnovni jedinstveni identifikacijski broj poslodavca/isplatitelja prihoda, odnosno uplatitelja doprinosa, dodijeljen od strane Porezne uprave. Čak i ako je uplatitelj doprinosa
organizacijska jedinica, potrebno je upisati
jedinstveni identifikacijski broj (JIB) osnovne jedinice. Jedinstveni matični broj (JMB)
potrebno je upisati samo ako poslodavac/
isplatitelj nema dodijeljen JIB. Izuzetno,
isplatitelji naknada bolovanja preko 42
dana i isplatitelji naknada za porodiljska
bolovanja podnose obrazac MIP-1023
samo za isplate korisnicima i to na JIB
poslovne/organizacijske jedinice koja
vrši isplatu naknade.
• Polje 2. dijela 2. obrasca odnosi se na vrstu
isplate .
Ovo polje može imati slijedeće vrijednosti, u zavisnosti o kakvoj se isplati radi:
1 – isplata samo plaće,
2 – plaća, koristi i ostale isplate na koje se plaćaju porezi i doprinosi,
3 – naknada za trudnička bolovanja/porodiljsko odsustvo koju isplaćuje poslodavac za
svoje zaposlenike (u slučajevima kada se
ova naknada obračunava i isplaćuje u punom iznosu na teret poslodavca / isplatitelja
unosi se vrsta isplate 1),
4 – naknada za trudnička bolovanja koju Centri
za socijalni rad isplaćuju neposredno korisnicima, a za koju se uplaćuju doprinosi,
5 – naknada za bolovanje preko 42 dana koju
isplaćuje poslodavac za svoje zaposlenike,
6 – naknada za bolovanje preko 42 dana koju
Zavodi zdravstvenog osiguranja isplaćuju
neposredno korisnicima, a za koju se uplaćuju doprinosi,
7 – isplata plaće, drugih osobnih primanja i koristi invalidnih osoba koje su zaposlene u
gospodarskom društvu, ustanovi ili radionici
broj: 05/12
46
JAVNE FINANCIJE
za radno i profesionalno osposobljavanje i
rehabilitaciju invalida,
8 – isplata doprinosa za detaširane zaposlenike (plaćaju porez na dohodak na stranom
teritoriju),
9 – istovremena kombinacija vrsta isplata 1 i
3 ili 2 i 3,
10 – istovremena kombinacija vrsta isplata 1 i
5 ili 2 i 5,
11 – uplata doprinosa za MIO federalnom Zavodu MIO za zaposlenike koji nesamostalnu djelatnost obavljaju na teritoriji Brčko
Distrikta
12 – uplata doprinosa za zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti za rezidente Federacije BiH koji nesamostalnu
djelatnost obavljaju na teritoriji Republike
Srpske gdje se nalazi i sjedište poslodavca
isplatitelja,
13 – uplata doprinosa za MIO, zdravstveno
osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti za rezidente Federacije BiH koji nesamostalnu djelatnost obavljaju na teritoriji Brčko Distrikta gdje se nalazi i sjedište
poslodavca isplatitelja,
14 – istovremena kombinacija vrsta isplata
1 i 8 ili 2 i 8,
15 – isplata plaće, koristi i ostalih isplata po
članku 27. stavku 5. Zakona (u pitanju je
porez na dohodak na osnovu nesamostalne
djelatnosti koji se obračunava na ostvareni
dohodak za rad koji u jednom mjesecu nije
trajao duže od 10 dana, odnosno 80 sati, a
uplaćeni dohodak ne iznosi više od 250,00
KM, obračunat po stopi od 10% bez primjene osobnih odbitaka iz članka 24. Zakona).
Kada je u riječ o obrascu MIP-1023, treba istaći
da je (i aplikativno) omogućeno da se, umjesto
već predanog, podnese tzv. zamjenski obrazac,
u slučaju greške ili naknadno izvršenog obračuna
i uplate svih poreza i doprinosa, koje se, pojedinačno za zaposlenika ili grupu zaposlenika, odnose na proteklo porezno razdoblje.
Međutim, najkasnije do kraja lipnja tekuće
godine, pravne/fizičke osobe/isplatitelji bit će
u prilici da za pojedinačne ispravke ne moraju podnositi kompletan ZAMJENSKI MIP-1023,
nego će u nadležnu ispostavu NEPOSREDNO
dostavljati obrazac PMIP-1024, koji će, nakon
njegove kontrole i provjere potrebe podnošenja,
Porezna uprava automatski prosljeđivati korisnicima Jedinstvenog sustava doprinosa (ovo
broj: 05/12
lipanj 2012.
se posebno odnosi na Zavod MIO, budući da će
ovaj obrazac, ustvari, zamjenjivati raniji obrazac M8).
DOSTAVLJANJE OBRASCA PMIP-1024
Člankom 3. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak propisano je da se iza članka 26a.
(koji se odnosi na obrazac MIP-1023) dodaje novi
članak 26.b koji je u vezi s obrascem PMIP-1024
‘’Pojedinačno mjesečno izviješće o isplaćenim
plaćama, obračunatim i uplaćenim doprinosima i
porezu na dohodak od nesamostalne djelatnosti’’.
Obrazac PMIP-1024 koristi se za izvještavanje
Porezne uprave o izvršenim pojedinačnim uplatama, doplatama i/ili ispravkama podataka iskazanih u obrascu MIP-1023 koji je poslodavac već
dostavio ili koji će tek dostaviti Poreznoj upravi, a
odnosi se na samo jednog zaposlenika.
Putem obrasca PMIP-1024 omogućava se izmjena podataka, dodavanje za novog ili brisanje
podataka za postojećeg zaposlenika za već predate izvještaje MIP-1023.
U slučaju odlaska zaposlenika u mirovinu,
poslodavac može putem obrasca PMIP-1024
Poreznoj upravi dostaviti podatke o uplaćenim
doprinosima samo za tog zaposlenika prije dostavljanja obrasca MIP-1023, ali će iste podatke
poslodavac biti dužan uključiti i u mjesečni izvještaj (obrazac MIP-1023), koji će biti naknadno dostavljen Poreznoj upravi. Za ove potrebe
će se koristiti vrijednost polja 4) Operacija iz dijela
1. PMIP-1024 obrasca označena s: ‘’Prijava zaposlenika prije predavanja kompletnog izvještaja MIP-1023.
Inače, spomenuto polje 4) dijela 1. obrasca
PMIP-1024 sadrži slijedeće operacije:
o Dodavanje novog zaposlenika za već predate izvještaje MIP-1023;
o Izmjena podataka za već predate izvještaje
MIP-1023 o zaposleniku;
o Brisanje podataka za već predate izvještaje
MIP-1023 o zaposleniku;
o Prijava uplata doprinosa;
o Prijava zaposlenika prije predavanja kompletnog izvještaja MIP-1023.
Ukoliko se u polju 4) dijela 1. Obrasca označi
kvadratić – Prijava uplate doprinosa, popunjava se polje 5) Obrasca – Vrsta uplate doprinosa, na osnovu slijedećeg šifrarnika vrste uplate
doprinosa:
1. obračun i uplata doprinosa po posebnim odlukama Vlade Federacije BiH;
lipanj 2012.
JAVNE FINANCIJE
2. obračun i uplata doprinosa (s ili bez isplate
plaće) po osnovu sudskih presuda;
3. obračun i uplata doprinosa na osnovu zapisnika inspektora Porezne uprave i izdanog rješenja na osnovu naloga za plaćanje
obveza;
4. obračun i uplata doprinosa na osnovu sporazuma koje je poslodavac potpisao s Poreznom upravom ili s nekim od nadležnih
izvanproračunskih fondova;
5. ostali slučajevi.
Popunjavanje dijela 1. – polje 4) ‘’Operacija’’,
vrši se na način da se izabere samo jedna od ponuđenih vrijednosti s obrasca PMIP-1024
Dio 1.– polje 5) ‘’Vrsta uplate doprinosa“ popunjava se samo u slučaju da je na prethodnom polju 4) ‘’Operacija’’ izabrana opcija ‘’Prijava uplate
doprinosa’’. Ako je ispunjen ovaj preduvjet, bira
se jedna od navedenih vrijednosti iz šifrarnika vrste uplate doprinosa.
Ukoliko se poslodavcu ukaže potreba za ispravkom odnosno izmjenom podataka o uplaćenim
doprinosima i poreza za više zaposlenika, potrebno je sačiniti i Poreznoj upravi predati više obrazaca PMIP-1024, za svakog zaposlenika ponaosob.
Putem obrasca PMIP - 1024 Poreznoj upravi se
mogu naknadno dostaviti izmijenjeni i/ili dopunjeni podaci o isplaćenim prihodima, obračunatim i
uplaćenim doprinosima i porezu na prihode od nesamostalne djelatnosti za pojedine zaposlenike,
a odnose se na razdoblje za koje je poslodavac
Poreznoj upravi već dostavio MIP-1023 obrazac.
Sukladno članku 26b. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, obrazac PMIP-1024
sačinjava se prema odgovarajućim naznakama o
načinu popunjavanja obrasca, koje se nalaze iza
odredbe citiranog članka.
Sukladno članku 26.b točka 8. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, popunjavanje poreznog razdoblja iz zaglavlja PMIP -1024
obrasca, kao i prva tri polja u dijelu 1. istog, vrši se
na isti način kao i kod MIP-1023 obrasca.
Prema točki 11. istog člana Pravilnika, popunjavanje dijela 2. i dijela 3. PMIP - 1024 obrasca ostaje nepromijenjeno u skladu s člankom 7.
ovog pravilnika, s tim da se dio 3. – ‘’Doprinosi
na teret poslodavca’’ odnosi na samog zaposlenika navedenog u dijelu 2. PMIP-1024. obrasca.
U citiranoj odredbi riječ je o članku 7. najnovijeg
Pravilnika o izmjeni i dopuni Pravilnika o primjeni
Zakona o porezu na dohodak koji se odnosi na
Uputu za sačinjavanje i podnošenje mjesečnog
47
izvještaja MIP-1023, a ne o članku 7. Pravilnika o
primjeni Zakona o porezu na dohodak.
Ova netočna formulacija navedena je u odredbi
novog članka 26b. Pravilnika o primjeni Zakona o
porezu na dohodak. Međutim, bitno je da se dijelovi 2. i 3. obrasca MIP-1024 popunjavaju na isti
način kao i dijelovi 2. i 3. obrasca MIP-1023, s tom
razlikom da se obrazac PMIP-1024 odnosi samo
na jednog zaposlenika.
Praktično, osnovna promjena u odnosu na MIP1023 su polja 4. i 5. dijela 1. obrasca PMIP-1024,
kojima je omogućena predaja obrasca pojedinačno po zaposleniku u različitim i već spomenutim
slučajevima kada nije bilo moguće popunjavanje i
predaja MIP-1023 obrasca.
OPERACIJE I OBRAČUNI DOPRINOSA
U „POMOĆNOM MIP-U
S obzirom da postoji obveza predaje obrasca
MIP-1023 NAKON isplate plaće i svih obveza u
vezi sa porezom na dohodak i doprinosima, nije
jasno za koji se slučaj odnosi ova šifra doprinosa.
Naime, poslodavcu/isplatitelju nije omogućeno da
preda obrazac MIP-1023 za jednu skupinu zaposlenika, a naknadno da podnese obrazac PMIP1024 za pojedine zaposlenike.
Praktično, popunjavanjem novog obrasca, omogućena je obratna varijanta, prema kojoj je moguća predaja obrasca PMIP-1024 za pojedine
zaposlenike, a tek nakon izmirenja SVIH obveza
za ostale zaposlenike predavat će se MIP-1023
obrazac.
U praksi se dešava da pojedini zaposlenici tuže
bivšeg poslodavca zbog neosnovanog otkaza
ugovora o radu, a isti je u obvezi da po presudi
Suda isplati sve zaostale plaće, doprinose i porez
na dohodak. Upravo zato, u „pomoćnom MIP-u
omogućena je odgovarajuća operacija (korištenjem šifre doprinosa „Dodavanje novog zaposlenika za već predane izvještaje MIP-1023“), kako
bi zaposlenici koji su, recimo, dobili sudski spor
zbog ranije neisplaćenih plaća, ostvarili svoje pravo na uvećanu mirovinsku osnovu.
Operaciju „Izmjena podataka za već predane
izvještaje MIP-1023 o zaposleniku“
poslodavac bi mogao označiti u slučajevima
naknadnog otkrivanja grešaka u bilo kom dijelu
već predanih MIP-1023 obrazaca – na primjer, da
su pogrešno ukucani pojedini brojevi JMBG za
određenog zaposlenika, dok bi operaciju „Brisanje podataka za već predate izvještaje MIP-1023“
trebalo primjenjivati kada je poslodavac greškom
broj: 05/12
48
JAVNE FINANCIJE
u MIP-1023 unio pogrešne podatke za osobu sa
JMBG koja uopće nije zaposlenik kod njega.
U slučaju neobračunavanja poreza na dohodak i doprinosa prilikom isplate koristi ili nekih
dodatnih primanja koje su isplaćene u nekom
ranijem razdoblju, što je moguće otkriti u postupku inspekcijskog nadzora trebalo bi označiti kvadrat – Prijava uplate doprinosa - i šifru
vrste doprinosa 3) – Obračun i uplata doprinosa - na osnovu zapisnika inspektora Porezne
uprave, te donesenog rješenja koje je konačno
u upravnom postupku, donosno izdanog naloga
za plaćanje doprinosa.
U slučaju kada poslodavac sam želi da naknadno prijavi neku isplaćenu korist ili naknadu koja
ulazi u dohodak od nesamostalne djelatnosti za
određeno razdoblje za koje je već predan MIP1023 obrazac, treba se odlučiti za označavanje
operacije „Izmjena podataka...“ ili „Prijava uplate
doprinosa“, uz obvezno obilježavanje šifre vrste
doprinosa „Ostali slučajevi“.
U svezi s operacijom „Prijava zaposlenika prije predavanja kompletnog izvještaja MIP-1023“,
Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak, decidirano se propisuje da se posebno
označava slučaj odlaska zaposlenika u mirovinu,
s tim da će unesene (iste) podatke poslodavac
biti dužan uključiti i u mjesečni izvještaj (obrazac MIP-1023), koji će biti naknadno dostavljen
Poreznoj upravi.
Pri tome, trenutno nije precizirano postoji li u toj
situaciji mogućnost uplate samo doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje ili će poslodavac
biti u obvezi uplatiti sve doprinose za navedenog
zaposlenika, kako bi PMIP-1024 bio prihvaćen u
informatički sustav Porezne uprave Federacije
BiH.
Također, u predstojećem razdoblju biti će otklonjene i dvojbe hoće li će se ova vrsta operacije
moći označiti i u specifičnim situacijama pojedinačnih uplata:
- doprinosa za zdravstveno osiguranje u slučajevima teških bolesti pojedinih zaposlenika (odnosno, svih vrsta doprinosa za jednog zaposlenika),
- doprinosa za bivšeg zaposlenika koji se
mora prijaviti na zavod za zapošljavanje i
- kao i u svim drugim slučajevima koji se
mogu javiti u praksi kada poslodavac nije u
mogućnosti uplatiti doprinose i za sve ostale zaposlenike, te vrši pojedinačne uplate
obveza za samo neke zaposlenike.
broj: 05/12
lipanj 2012.
Iako u Pravilniku nije jasno propisano, pretpostavka je da je u obrascu PMIP-1024 to omogućeno označavanjem polja „Prijava zaposlenika“,
naravno prije nego što se podnese kompletiran
izvještaj, odnosno MIP-1023 obrazac, koji će sadržavati i označene pojedinačne uplate.
U vezi s ovom vrstom operacijom „Prijava uplate doprinosa“, Pravilnikom o primjeni Zakona o
porezu na dohodak propisane su šifre vrsta doprinosa po posebnim odlukama Vlade Federacije
BiH, po osnovu sudskih presuda, zapisnika, rješenja i naloga za plaćanje poreznih inspektora,
te sporazuma koje je poslodavac potpisao s Poreznom upravom ili nekim od izvanproračunskih
fondova.
Tako je, između ostalog, naznačena i šifra doprinosa 5) „Ostali slučajevi“, koja omogućava unos
u PMIP-1024 podataka za sve nespomenute slučajeve uplate doprinosa kada nije moguće predati
MIP-1023 obrazac.
Poznato ja da jedan znatan broj poreznih obveznika uplaćuje doprinose prije isplate plaće, (što
je i obveza kada porezni obveznik kasni sa isplatom same plaće), a određeni broj pravnih i fizičkih
osoba uplaćuje isključivo doprinose, što nije sukladno s propisima o radu, te propisima o porezu
na dohodak i doprinosima.
Objektivna je pretpostavka da će u takvim slučajevima poslodavci predavati veliki broj obrazaca PMIP-1024 za pojedine zaposlenike, s tim da
će naknadno, nakon isplate plaće i poreza na dohodak biti u obvezi predati i MIP-1023 obrazac.
ZAKLJUČAK
Poslije zvaničnog objavljivanja predloženih i
na Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH usvojenih izmjena i dopuna u Zakonu o
jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa, obrasci MIP-1023 i PMIP-1024
predstavljat će najvažnije mjesečne izvještaje za
jedinstveni sustav doprinosa (kome, uostalom,
pripadaju, op.a.), bez obzira što će i dalje biti tretirani kao sastavni dio Pravilnika o primjeni Zakona
o porezu na dohodak.
Uz pomoć obrasca PMIP-1024 poreznim obveznicima omogućeno je da izvijeste Poreznu
upravu o svim specifičnim slučajevima uplaćivanja doprinosa, koje nije bilo moguće unijeti
u obrazac MIP-1023, kako bi nadležni zavodi
osiguranja imali potrebne podatke, a zaposlenici mogli ostvarivati prava po osnovi uplaćenih
doprinosa.
lipanj 2012.
JAVNE FINANCIJE
Međutim, za razliku od MIP-1023, obrazac
PMIP-1024 isplatitelji plaća, odnosno obveznici
uplate doprinosa neće biti u prilici dostavljati samostalno elektronskim putem ili korištenjem nPis
informatičkog sustava Porezne uprave Federacije
BiH, nego će ih u „papirnoj formi” dostavljati nadležnim poreznim ispostavama, koje će ih provjeravati i tek onda „ubacivati” u aplikaciju.
Ova nadzorna radnja će biti obvezna iz razloga
mogućeg sprječavanja „navike” da se, na primjer,
isplaćuju plaće samo jednom broju zaposlenika,
a drugima ne i da na taj način PMIP-1024 ne bi
postao osnovni obrazac (kao što je MIP-1023),
nego da samo U IZNIMNIM SLUČAJEVIMA posluži i bude POMOĆNI obrazac, što mu je i namjena izuzetno za gore navedene operacije i
obračune.
I pored danog rješenja za različite slučajeve iz
prakse, ostaje konstatacija da obrasci MIP-1023
i PMIP-1024 nikako ne koreliraju niti, objektivno,
„spadaju” u propise o porezu na dohodak.
Osnovna svrha navedenih obrazaca je pružanje podataka o uplaćenim doprinosima za zavode
osiguranja u cilju ostvarivanja prava osiguranika
po osnovi uplaćenih doprinosa.
Ipak, činjenica je da i dalje ostaje, praktično,
nepremostiva prepreka za ujedinjavanje svih potrebnih podataka u jedan obrazac; to je različito
porezno razdoblje za sustav doprinosa (mjesec
na koji se plaća odnosi) i sustav poreza na dohodak (mjesec isplate).
Ponovnim propisivanjem obvezne predaje
obrasca GIP-1022 Poreznoj upravi Federacije
BiH izbjegnuta je moguća šteta koja bi nastala za
sustav poreza na dohodak, jer će Porezna uprava imati točne podatke u vezi s uplatom poreza
na dohodak u određenom razdoblju, bez obzira
na koje razdoblje se odnose isplaćene plaće i
doprinosi.
49
Sadašnja situacija u pogledu podnošenja obrazaca iz propisa o doprinosima i porezu na dohodak je slijedeća:
- Predaju se specifikacije uz svaku isplatu
plaće i to za slučajeve uplate poreza i doprinosa, te (samo) doprinosa i (samo) poreza,
u skladu s propisima o doprinosima. Riječ
je o zbrojnim uplatama doprinosa i poreza
na dohodak, bez podataka pojedinačno po
zaposlenicima;
- U slučaju da se podnose pojedinačne specifikacije u različitim mogućim slučajevima,
obvezna je predaja i zbirne specifikacije,
pošto informatički sustav Porezne uprave
ne prihvaća pojedinačne specifikacije (odnosno, prepoznaje i prihvaća isključivo jednu specifikaciju za jedan mjesec od strane
istog isplatitelja plaća i/ili uplate doprinosa.
- Prioritetna je i predaja obrasca GIP-1022,
koji jedini pruža točne i odgovarajuće podatke o uplatama poreza na dohodak tijekom
jedne godine, što je od iznimne važnosti za
kontrolu sustava poreza na dohodak;
- Obvezno je i podnošenje obrazaca MIP1023 i PMIP-1024, također prema propisima o porezu na dohodak, a zbog potreba
Jedinstvenog sustava doprinosa.
Očito je da je riječ o ogromnom broju sličnih podataka i obrazaca koji su porezni obveznici dužni podnositi Poreznoj upravi Federacije BiH. Problem bi
bio, svakako, manji da se porezni obveznici strogo
pridržavaju odredaba propisa o porezu na dohodak
i doprinosima prilikom isplate plaća, jer bi bile izbjegnute sve komplikacije i moguća neslaganja.
Ali, kako je – tako je i stoga poreznim obveznicima u Federaciji BiH preostaje da se u narednom
razdoblju pridržavaju rokova u predaji svih navedenih i propisanih obrazaca, naravno, isključujući
JS3400...
www.fircon.biz
broj: 05/12
JAVNE FINANCIJE
50
lipanj 2012.
Mr. sc. Sanda Kapetanović
TEHNOLOŠKA RJEŠENJA
POREZNIH PRIJEVARA
Profesor Richard Ainsworth, predsjedajući izvršnog odbora neprofitne organizacije RTvat*, zastupa tri glavne opcije pomoću kojih tvrdi da su u stanju
riješiti problem nestalog trgovca PDV prijevare (missing-trader), te zaključuje
da je pravovremena naplata PDV-a jedino rješenje kojim se može spriječiti ta
vrsta prijevare i ograničiti nekoliko drugih oblika prijevare.
1. UVOD
Konkretni zaključci profesora Ainswortha za otklanjanje prijevara su da je:
§RTvat sustav jedino rješenje koje zapravo
može spriječiti nedostajućeg trgovca prijevare (missing-trader) i ograničiti ostale oblike prijevare,
§RTvat najviše obećava i praktično je rješenje za snažni PDV sustav,
§RTvat (kako je predložio) potječe na temeljima poreznog sustava, ali bi lako mogao
postati temeljno odredište.
Što se tiče ovih zaključaka, RTvat sustav bi
se zaista mogao koristiti jednako, jednostavno i
učinkovito u sustavu PDV-a temeljem podrijetla ili
odredišta, ili čak njihovom kombinacijom. Priljev
sredstava između kupaca, dobavljača i poreznih
vlasti ovisi o pravilima temeljenim na bazi koja se
generira iz stope, pravila i propisa važećih u svakoj državi članici ili između bilo koje od njih. Pod
uvjetom da se ta pravila mogu definirati, RTvat ih
može primijeniti.
2. TUMAČENJA VEZANA ZA POREZNA
PITANJA
1. Zaštita podataka koji se koriste za pravovremenu analizu prijevara;
2. Poticanje plaćanja od gotovinskog ka
elektroničkom;
* RTvat je nestranačka organizacija čiji je jedini cilj dostići pravedniji porezni sustav. Rtvat je također neprofitna organizacija koja se
u potpunosti samostalno financira te nema planova ni težnji tražiti
ikakva sredstva od EU.
broj: 05/12
3. Ukupno smanjenje potencijalnih poreznih
prijevara;
4. Uvođenje pravovremene naplate PDV-a u
EU;
2.1. Zaštita podataka koji se koriste za
pravovremenu analizu prijevara
Što se tiče sigurnosti sustava nagodbi Porezne uprave, treba napomenuti da se temelji
na tehnologiji koja se koristi u industriji kreditnih kartica te da je Vijeće nadležno za plaćanje
kreditnim karticama i standard zaštite podataka
(PCI-DSS- Payment Card Industry- Data Security Standard Council) izložilo iznimno stroga
pravila o podacima koji se odnose na transakcije koje moraju biti pohranjene i prenesene.
RTvat sustav je konstruiran od samog početka
u skladu s ovim uvjetima na najstroži način i za
podatke koji daju osnovne informacije o tvrtki
unutar sustava, kao i podatke koji se odnose na
stvarne informacije.
Načini primjene analiza prijevara su, zbog očitih
razloga, vrlo povjerljivi, pri čemu je ključni čimbenik usporedba ukupne financijske uspješnosti dviju strana uključenih u određenu transakciju.
Usporedba podataka temelji se na specifičnim
informacijama i slijedom zapisa dviju tvrtki(ili jedne tvrtke i krajnjeg potrošača), te posebne strukture koja promatra slične tvrtke prema vrsti, mjestu i veličini poslovanja. Važno je prepoznati da
korištenje podataka za ove usporedbe nije specifično konkurentskim tvrtkama, ali je isključivo
lipanj 2012.
JAVNE FINANCIJE
utemeljeno na prosjeku industrijskog sektora koji
podržava pravila o zaštiti podataka.
Također je potrebno napomenuti da PCI-DSS
Vijeće (za plaćanje karticama i zaštitu podataka) svoju odgovornost prihvaća vrlo ozbiljno te
nedavno nije povuklo nikakva nova odobrenja
za plaćanje putem mobilnih telefona. Mnogo
truda se ulaže u rješavanje sigurnosnih problema u ovom području jer plaćanje na ovaj način
će sigurno imati veliku ulogu u svim dijelovima
svijeta u bliskoj budućnosti, a također je bitna
sigurnosna struktura u mjestu upravljanja mobilnim proizvodima.
2.2. Poticaj promjene plaćanja sa
gotovinskog na elektroničko
Pravovremena naplata PDV-a temelji se na
elektroničkom plaćanju. Iako se elektroničko plaćanje razvija vrlo brzo, uvijek će postojati skupina
osoba koje žele koristiti novac, oni ne vjeruju vladi
određene države ili su protiv bilo koje elektroničke razmjene podataka. Važno je da se čuje njihov
glas i da im je omogućena daljnja uporaba gotovog novca. Međutim, promjene u svijetu su brze,
npr. danas nije jednostavno kupiti zrakoplovnu
kartu na aerodromu; neka prodajna mjesta su prihvatila samo elektroničko plaćanje (npr. obzirom
na Olimpijske igre u Londonu 2012, sva plaćanja
se moraju odvijati preko VISA kartice i sl.).
Tu je još jedna, daleko veća skupina, koja ne
želi odustati od anonimnosti gotovine: utajivači poreza i drugi kriminalci koji žele sakriti
svoje nezakonite transakcije. Kako bi se uspješno smanjile PDV (i druge) prijevare na prihvatljivu
razinu, potrebno se pozabaviti s tim problemom.
Osiguranje promjene načina plaćanja od gotovine ka elektroničkom može se postići pristupom „mrkva-batina“.
„Mrkva pristup“ može preuzeti nagradu što je
nude porezna tijela za pojedince koji ih u povjerenju obavještavaju te imaju razloga vjerovati da
određene tvrtke (dobavljači) koji prihvaćaju gotovinske isplate mogu počiniti poreznu prijevaru.
Kupci također mogu biti nagrađeni ako registriraju
pojedinosti računa online i ako je izgledno da je
dobavljač platio porez i na druge transakcije.
„Batina pristup“ može biti u obliku:
- nametanja većeg tereta administrativnih obveza dobavljačima koji prihvaćaju gotovinu
kao plaćanje za svoje transakcije (potrebno
im je izdati potvrde uključujući iznos PDV-a
51
koji se plaća na svaku prodaju i zadržati duplikat primitka)
- zahtjeva dobavljačima koji prihvaćaju gotovinsko plaćanje da dnevno polažu sav prikupljeni PDV na bankovni račun
- isključenja dobavljača koji primarno prodaju
za gotovinu iz ubrzanog povrata, i
- smatranja kupaca solidarno odgovornima
za plaćanje poreza tako da njihov dobavljač
nije nadležan za transakcije koje klijent plaća u gotovini ( u tu svrhu, krajnji potrošači
će također biti zamoljeni da čuvaju svoje račune određeno razdoblje nakon transakcije,
recimo do pet godina)
Mjere ne mogu biti praktične, ali one prenose
jasnu poruku tvrtkama i krajnjim potrošačima:
plaćanje u gotovini za robe i usluge može imati
posljedice na njihovu vlastitu financijsku poziciju
obzirom na činjenicu da takvo ponašanje omogućuje dobavljaču počinjenje prijevare.
2.3. Ukupno smanjenje porezne prijevare
PDV prijevara nije izolirana pojava. Ako mali trgovac odluči varati na PDV-u zadržavajući 50%
gotovine od prodaje izvan poslovnih evidencija,
malo je vjerojatno da će platiti porez na dohodak i
doprinose na cijeli dohodak, što znači da sa izgubljenim PDV-om i prihodom jednostavno dovodi
do gubitka koji je dvostruko veći.
OECD procjena prosjeka EU „uzeti“ samo 55%
od potencijalnog PDV-a u odnosu na 75% u Švicarskoj i 100% u Novom Zelandu, je pokazatelj ne
samo stope prijevare/utaje nego i stope izbjegavanja poreza u EU.
Korištenje podataka iz jednog poreznog izvora kako bi se pomoglo u naplati ostalih poreza i
primjeni kompenzacije te mogućnosti obračuna
poreza na plaće svojih zaposlenika su naredna
područja koja treba uzeti u obzir. Sve naknade bi
obračunao centralni server prije raspodjele sredstava elektroničkim putem na bankovne račune,
pohranjene vrijednosne kartice ili račune mobilnih
telefona.
Jasna slika bi bila da pravovremena naplata
PDV-a putem središnjeg klirinškog sustava ne
donosi samo masovno smanjenje neprihvatljive
razine prijevare , ali također na tom nivou stvara
povezane prednosti.
broj: 05/12
52
JAVNE FINANCIJE
2.4. Uvođenje pravovremene naplate PDV-a
u EU
Ako bi pravovremena naplata PDV-a, na način
koji je predložio RTvat, bila uvedena na razini Unije, tvrtke bi imale koristi od povećane transparentnosti PDV-a i ne bi riskirale procjenu PDV-a kod
ostalih u lancu pronevjere. Automatizacija procesa doznake i povrata PDV-a (sve osim za gotovinu) je čista korist. Neke skupine predstavljaju
veće poduzetnike koji tvrde da je svaka promjena
knjigovodstva, fakturiranja i ERP sustava (djelotvornog alata za smanjenje troškova poslovanja)
teška, skupa i dugotrajna , a na osnovu istih elemenata banke uspješno odgađaju implementaciju
SEPA (The Single Euro Payments Area)*1 za više
od 10 godina. Međutim, ova reakcija se ne može
opravdati tehnološkim i financijskim argumentima
kada su troškovi i koristi objektivno uzeti u obzir.
Prednost pravovremene naplate PDV-a za porezna tijela nije samo u sprječavanju ogromnih
poreznih gubitaka. RTvat sustav je baziran na
javno/privatnom partnerstvu. U privatnom sektoru
sudionici će financirati početno ulaganje i operativne troškove tehničke infrastrukture te će zatražiti povrat troškova pomoću transakcijske naknade za svako elektroničko plaćanje.
Plaćanja u svijetu su se dramatično promijenila
jer su PDV pravila izvorno formulirana 1967. godine. Sama snaga upravljanja podacima koja je
razvijena kod tvrtki poput Google, PayPal, Apple
i Facebook, je izoštrila elektronički način plaćanja
u svjetskim razmjerima uz ogromnu ekspanziju
plaćanja mobilnim telefonima.
Ako se sa sigurnošću uspjelo ovim promjenama
stvoriti priliku smanjiti PDV prijevare u velikoj mjeri, što je vidljivo iz širenja ovih uspješnih globalnih
kompanija, onda se to može vrlo brzo postići i na
nacionalnoj te EU razini.
Međutim, što ljudi mogu izgraditi, mogu također
i uništiti. Osiguranje elektroničke mreže te primjena strogog protokola za korištenje bilo mreže bilo
elektroničkog sustava uključujući banke ili kartične tvrtke, obveza je od napada hakera, prije ili
kasnije. Iako su tvrtke u pojedinim zemljama članicama EU već dužne podnositi svoje periodične
povrate PDV-a i rekapitulacije izjava u elektronič1. SEPA je integrirana inicijativa plaćanja u EU s ciljem pojednostavljenja i usklađenja bankovnih transfera. Od ožujka 2012. g.
SEPA se sastoji od 27 država članica EU plus Island, Norveška,
Lihtenštajn, Švicarska i Monako. SEPA omogućuje bezgotovinsko
plaćanje u eurima.
broj: 05/12
lipanj 2012.
kom obliku, te premda porezne vlasti Luxemburga već primjenjuju sustav online nadzora tvrtki,
operacije na razini elektroničke mreže Unije koja
daje pristup poslovnim knjigama desetcima miliona velikih, srednjih i malih tvrtki su druga stvar.
Sama veličina projekta je zabrinjavajuća zbog
privatne povezanosti.
Središnja funkcija nadzora nije potpuna eliminacija prijevare tipa nestalog trgovca (missingtrader) koja se posljednje desetljeće širi diljem
EU. Pravovremena naplata PDV-a je mehanizam
koji će onemogućiti prevarantima povrat PDV-a
koji su pronevjerom platili svojim klijentima. Ovo
je RTvatov ključni atribut usmjeren na novac.
Sprječavanje prijevare nestalog trgovca je glavna tema premda je važno istaknuti da bi uvođenje
pravovremene naplate PDV-a bilo puno teže za
trgovca da zaustavi počinjenje prijevare, tj. težnje
da je njegov promet znatno manji od stvarnog.
Većina domaćih i međunarodnih B2B transakcija (obavljanje usluga među tvrtkama) su plaćene preko banaka, a također krajnji potrošači su
sve platili trgovcima plastičnim novcem što znači
da se sustav PDV-a može jednostavno priključiti
na postojeću infrastrukturu plaćanja. Ako porezna uprava ne može učinkovito nadzirati protok
roba i usluga, trebala bi se fokusirati na jedan
element pojedinačnih transakcija koje se mogu
pratiti odnosno preko plaćanja pouzdanim trećim
osobama.
Uvijek će postojati krajnji potrošači i tvrtke
(uključujući i prevarante) koji svoja plaćanja više
vole obavljati „pravim novcem“, te pri tom PDV
sustav ne bi trebao biti kreiran za smještaj lažnih
tvrtki koje koriste gotovinska plaćanja za skrivanje
svojih prijevarnih transakcija. Uvođenje pravovremene naplate PDV-a, čak i bez središnje funkcije
nadzora, bi također znatno ograničilo mogućnost
tvrtki za počinjenje drugih tipova prijevare, uključujući i suzbijanje prijevara.
Mjere za borbu protiv suzbijanja prijevara već
postoje u drugim državama, npr prijevare u B2B
odnosima mogu se ograničiti uvođenjem pravila
da tvrtke mogu odbiti PDV (iznad određenog niskog praga) samo ako su uspostavili plaćanja putem bankovnog transfera. Uvjet se bez problema
može kombinirati sa pravovremenom naplatom
PDV-a.
Suzbijanje prijevara u B2C odnosima ( obavljanje usluga osobama koje nisu porezni obveznici)
može biti ograničeno zahtjevima trgovca za snimanjem njihovih gotovinskih transakcija putem
lipanj 2012.
JAVNE FINANCIJE
certificiranih elektroničkih registar blagajni (ECR),
tzv. fiskalnih blagajni. Kako bi trgovci spriječili
dodavanje prodaje (prometa) od strane poreznih
vlasti na ECR uređaje i POS sustave (prodajna
mjesta), može se zahtijevati da trgovci dodaju šifriranu transakciju kao trag svakog primitka (kako
bi se olakšao nadzor) te kazniti svakog trgovca
koji obavlja oporezive transakcije bez izdavanja
ove vrste primitka. Potrebna tehnologija dolazi
kao bolton uređaj koji se dodaje na svaki ECR ili
POS sustav po cijeni od 350 USD.
Mehanizam pravovremene naplate PDV-a
samo zahtijeva da banka zna iznos PDV-a kojim
dobavljač tereti njenog klijenta. Banka, u toj fazi,
a također i porezna uprava ne moraju imati nikakve druge pojedinosti navedene na računu. U tom
smislu, nije sasvim jasno hoće li PDV biti odvojen
od plaćanja kupca temeljem fakture dobavljača
ili će se naplaćivati središnjim sustavom nadzora. Izgledno je da bi se obveza PDV-a trebala temeljiti onim čime dobavljač tereti kupca na svom
računu. Čak i ako PDV nije točan, nije učinjeno
puno štete u B2B odnosima (uslugama) jer kupac
53
prima isti ( netočan) iznos od poreznih vlasti. Punjenje netočnog iznosa PDV-a u većini B2B usluga kvalificira se kao teška prijevara. B2C situacija
je druga stvar.
Iluzija je vjerovati da tvrtke mogu biti potpuno
nadzirane od strane središnjeg sustava za nadzor
koji ne mora biti nužno jedan od ključnih značajki
mehanizma pravovremene naplate. Npr. kad porezni savjetnik daje savjet EU poslovnom kupcu
koji nema pravo na odbitak ulaznog PDV-a, sustav ne može otkriti da porezni savjetnik usmjerava svom kupcu nepriznati PDV na njegov račun
lociran izvan EU.
Konačno, suzbijanje PDV prijevara u maloprodaji vjerojatno utječe i na naplatu poreza na
dobit. Standardna je praksa, više od 40 godina,
barem u određenim državama članicama, kada
se utvrdi procjena PDV-a za poslovanje određene tvrtke, ona rezultira i procjenu poreza na
dobit. Uvođenje mehanizma pravovremene naplate popraćenog središnjom funkcijom nadzora, može nesumnjivo prouzročiti korist u naplati
ostalih poreza.
www.fircon.biz
broj: 05/12
54
JAVNE FINANCIJE
lipanj 2012.
Maja Bubalo, dipl. oec.
ISPRAVAK PRETPOREZA ZA
GOSPODARSKA DOBRA
U REPUBLICI HRVATSKOJ
UVOD
Ispravak pretporeza, kao i sve vezano uz priznavanje ulaznog poreza na dodanu vrijednost odnosno pretporeza, uvijek je aktualno pitanje, kako
za porezne obveznike tako i za porezne vlasti. Da
bi temeljito objasnili i razumjeli kako funkcionira
ispravak pretporeza bilo bi potrebno detaljno objasniti zakonske odredbe o pretporezu, pravu na
njegov odbitak, odredbe o podjeli, usklađenju te
naravno i ispravku. Međutim, obzirom da se radi
o zakonskim odredbama Republike Hrvatske, u
nastavku članka pojasnit će se samo najvažnije
odredbe vezane uz temeljne odredbe o navedenim temama uz poseban naglasak na ispravak
pretporeza za gospodarska dobra i nekretnine.
1. NAČELNO O PRETPOREZU
Pretporez je, prema odredbama hrvatskog
Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne
novine, od broja 47/95 do 22/12, u daljnjem tekstu:
Zakon) iznos poreza na dodanu vrijednost iskazan
na računima za isporuke dobara i usluge koje su
drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku
u poduzetničke svrhe. Dakle, da bi porezni
obveznik ostvario pravo na odbitak pretporeza, uz
ostale Zakonom propisane uvjete, mora biti riječ
o nabavci za poduzetničke svrhe namijenjene
obavljanju registrirane djelatnosti poduzetnika.
Ulazni račun temeljem kojem se ostvaruje to
pravo mora se odnositi na područje poslovanja,
što znači da rashod poreznog obveznika mora
biti povezan s ostvarivanjem sadašnjih ili budućih
prihoda. Ako se radi o nabavci gospodarskih
dobara u nepoduzetničke svrhe porezni obveznik
ne ostvaruje pravo na odbitak pretporeza. Ako se
nabavka nekog gospodarskog dobra poreznog
obveznika odnosi na obavljanje više vrsta
djelatnosti od kojih su jedne oporezive porezom
broj: 05/12
na dodanu vrijednost, a druge oslobođene poreza,
pravo na odbitak pretporeza ostvaruje se samo u
dijelu koji se odnosi na gospodarske djelatnosti
koje podliježu oporezivanju. U tom slučaju porezni
obveznik ima pravo na odbitak samo onog dijela
pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i
usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza.
U slučaju da se iznos pretporeza koji se odnosi
na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten
odbitak pretporeza ne može izravno pripisati tim
isporukama na temelju knjigovodstvene i druge
dokumentacije, on se određuje se na godišnjoj
razini kao postotak. Taj postotak se dobije
stavljanjem u odnos ukupnih oporezivih isporuka
(bez poreza na dodanu vrijednost) za koje je
dopušten odbitak pretporeza i ukupnog iznosa
isporuka (bez poreza na dodanu vrijednost).
Nadalje, ako se gospodarsko dobro koristi u
poduzetničke i nepoduzetničke svrhe, a moguće
je odrediti udjel uporabe u nepoduzetničke svrhe,
pretporez se treba podijeliti prema svrsi uporabe
na dio koji se može odbiti i na dio koji se ne
može odbiti. Poduzetnik može dio pretporeza za
koji ima pravo odbitka utvrđivati odvojeno za svaki
dio svog poslovanja, uz uvjet da vodi odvojeno
knjigovodstvo i da o tome prethodno obavijesti
Poreznu upravu.
2. ISPRAVAK PRETPOREZA
2.1. Promjena uvjeta mjerodavnih za
odbitak pretporeza
Postupak ispravke pretporeza propisan je
odredbama članka 20. stavak 5. Zakona te člancima 142. do 145. Pravilnika o porezu na dodanu
vrijednost (Narodne novine broj 149/09, 89/11 i
lipanj 2012.
JAVNE FINANCIJE
29/12, u daljnjem tekstu: Pravilnik). Navedenim
zakonskim odredbama propisano je ako se glede nekog gospodarskog dobra unutar roka od pet
godina od kalendarske godine početka uporabe
promijene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni
za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon
promjene obavlja ispravak pretporeza. U slučaju
da je riječ o nekretninama, umjesto razdoblja od
pet godina, uzima se razdoblje od deset godina.
Pod pojmom “gospodarsko dobro” razumijeva
se dobro koje se prema računovodstvenim propisima ubraja u dugotrajnu imovinu poduzeća.
Početkom uporabe smatra se obračunsko razdoblje u kojem je odbijen (ili neodbijen) pretporez. Ispravak pretporeza provodi se za razdoblje
nakon promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak
pretporeza te se provodi odjednom za razdoblje
od promjene uvjeta do kraja razdoblja ispravka.
Ispravak pretporeza utvrđuje se za svako gospodarsko dobro posebno, a podaci o ispravcima
iskazuju se u prijavi poreza na dodanu vrijednost
u onom obračunskom razdoblju u kojem je došlo
do promjene uvjeta mjerodavnih za oporezivanje.
U slučaju ispravka pretporeza, porezni obveznik
obvezan je Poreznoj upravi priložiti obračun iz kojeg je vidljiv ukupan iznos pretporeza, iskorišteno (ili neiskorišteno) pravo na odbitak te iznos
povećanja odnosno smanjenja pretporeza. Ako
porezni obveznik na obrascu PDV-a iskaže obvezu poreza, taj podatak se iskazuje s predznakom
minus (-), a ako se radi o pravu na povrat dijela
pretporeza tada se u PDV obrascu taj podatak
iskazuje s predznakom plus (+).
Promjenom uvjeta mjerodavnih za oporezivanje
smatra se promjena uvjeta koji su bili mjerodavni
za odbitak pretporeza na početku korištenja gospodarskog dobra, a naknadna promjena tih uvjeta
dovodi do većeg ili manjeg odbitka pretporeza u
odnosu na početno stanje. Pod tim uvjetima smatra se sljedeće:
1) ako porezni obveznik, unutar propisanog
zakonskog roka za ispravak pretporeza,
prestaje obavljati oporezive isporuke te
gospodarska dobra kojima obavlja djelatnost počinje rabiti za obavljanje isporuka
oslobođenih poreza na dodanu vrijednost.
2) ako porezni obveznik prestane obavljati
isporuke oslobođene oporezivanja te istim
gospodarskim dobrima počinje obavljati
oporezive isporuke. Vezano uz navedeni
uvjet bitno je naglasiti da porezni obveznici koji su nabavili gospodarska dobra prije
55
stupanja na snagu Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 87/09) 01.01.2010. godine i tim
istim dobrima obavljali isporuke oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost, a
nakon stupanja na snagu tog Zakona počeli
obavljati i oporezive isporuke, nemaju pravo na ispravak poreza na dodanu vrijednost kojeg nisu imali pravo odbiti pri nabavi
gospodarskih dobara, sukladno odredbama
članka 26. stavak 6. toga Zakona.
3) ako porezni obveznik prestaje biti obveznik poreza na dodanu vrijednost i postaje
tzv. mali poduzetnik. Ovdje je također bitno napomenuti da je odredbama Zakona
propisano se promjenom uvjeta mjerodavnih za ispravak pretporeza ne smatra ulazak poduzetnika u sustav poreza na dodanu vrijednost. U takvom slučaju porezni
obveznik nema pravo ispravka poreza na
dodanu vrijednost za nabavku gospodarskih dobara kojeg ranije nije imao pravo
odbiti.
4) promjena postotka utvrđenog za odbitak
pretporeza za gospodarska dobra koja se
koriste za obavljanje oporezivih isporuka.
Naime, porezni obveznici koji dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuju na godišnjoj
razini kao postotak, ispravljaju pretporez za
jednu petinu odnosno jednu desetinu razlike
pretporeza nastale zbog promjene navedenog postotka u odnosu na godinu početka
uporabe gospodarskog dobra.
2.2. Razdoblje i postupak izračuna ispravka
pretporeza
Ispravak pretporeza provodi se odjednom za
razdoblje od promjene uvjeta do kraja razdoblja
ispravka te se utvrđuje po sljedećoj formuli:
Vrijeme korištenja gospodarskog dobra iskazuje
se u obračunskim razdobljima, a u njega ubrajamo i svako započeto obračunsko razdoblje korištenja. Razdoblje za ispravak pretporeza je 60
(za opremu) odnosno 120 obračunskih razdoblja
(za nekretnine) od obračunskog razdoblja u kojem su dobra nabavljena ili proizvedena i odbijen
pretporez.
broj: 05/12
56
JAVNE FINANCIJE
Ako se neko gospodarsko dobro počne koristiti
u skladu s napredovanjem gradnje prije nego što
je potpuno završeno (na primjer zgrada), tada se
za svaki dio gospodarskog dobra koji je odvojeno
korišten utvrđuje zasebno razdoblje ispravka pretporeza. Ako se gotovo gospodarsko dobro koristi
djelomično ili se ne koristi u potpunosti, utvrđuje se
jedinstveno razdoblje ispravka pretporeza za gospodarsko dobro kao cjelinu, a započinje s njegovim
preuzimanjem (primitkom) odnosno s početkom
prve uporabe. Navedeno vrijedi i za naknadna ulaganja pa je Pravilnikom propisano ako naknadno
ulaganje bitno ne mijenja vijek korištenja dobra,
tada se ispravak pretporeza za to ulaganje obavlja
u razdoblju ispravka pretporeza za dotično gospodarsko dobro. Međutim, u slučaju da se radi o naknadnom ulaganju koje bitno mijenja vijek korištenja, ili predstavlja zasebnu cjelinu kao npr. dogradnja već postojeće zgrade, za to ulaganje utvrđuje
se novo (zasebno) razdoblje ispravka pretporeza.
Što se tiče ispravka pretporeza u slučaju da neko
gospodarsko dobro postane neuporabljivo prije
isteka razdoblja za ispravak pretporeza, tada sa
trenutkom kad je dobro postalo neuporabljivo završava i razdoblje ispravka pretporeza. Sama prodaja
gospodarskog dobra poreznog obveznika ne smatra se promjenom uvjeta mjerodavnih za oporezivanje već isporukom u smislu članka 3. Zakona.
Zbog pojednostavljenja pri ispravku pretporeza postupak ispravka pretporeza ne provodi se
ako pretporez koji bi se trebao ispraviti po dobru
dugotrajne imovine ne prelazi 2.000,00 kuna. Iz
istog razloga, Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost
dodana je odredba kojom se propisuje da se ne
provodi ispravak pretporeza za jednu petinu (1/5)
ili jednu desetinu (1/10) razlike pretporeza koja je
nastala zbog promjene postotka prava na odbitak
pretporeza utvrđenog za gospodarska dobra koja
se koriste za obavljanje oporezivih isporuka u odnosu na početnu godinu korištenja, ako razlika
pretporeza ne prelazi 500,00 kn.
Primjer 1.
Porezni obveznik kupio je novoizgrađenu nekretninu u kojoj će obavljati poslovnu djelatnost
01. srpnja 2009. godine te ostvario pravo, i u
cijelosti odbio, pretporez u iznosu od 95.000,00
kn. U siječnju 2010. godine porezni obveznik
prestaje obavljati poslovnu djelatnost u istom
objektu te ga počinje iznajmljivati fizičkoj osobi
za stambene potrebe.
broj: 05/12
lipanj 2012.
Ispravak pretporeza vrši se po naprijed navedenoj formuli:
Razdoblje ispravka pretporeza za nekretnine
iznosi 10 godina odnosno 120 mjeseci, a vrijeme
korištenja nekretnine 7 mjeseci. U skladu s navedenim, ispravak pretporeza iznosi:
90.000,00 – ( 90.000,00 X 7 / 120 ) = 90.000,00
-5.250,00 = 84.750,00
Porezni obveznik mora u poreznoj prijavi za
mjesec siječanj 2010. godine iskazati obvezu u
iznosu od 84.750,00 kn.
Primjer 2.
Porezni obveznik nabavlja dobro dugotrajne
imovine u 2010. godini. Pri nabavi gospodarskog dobra imao je pravo na odbitak ukupnog
pretporeza obzirom da mu je navedeno dobro
služilo isključivo za obavljanje oporezive djelatnosti. Međutim, u 2011. godini porezni obveznik
počinje obavljati i isporuke oslobođene oporezivanja. U 2012. godini utvrđuje da je došlo do
promjene postotka prava na odbitak pretporeza.
Taj postotak sada iznosi 70%.
Uzmimo za primjer da je porezni obveznik pri
nabavi gospodarskog dobra iskoristio pretporez
u iznosu od 10.000,00 kn. Utvrđeni postotak prava na odbitak pretporeza za 2012. godinu iznosi
70%, dakle 7.000,00 kn, pa je nastala razlika za
ispravak pretporeza 3.000,00 kn. Porezni obveznik ispravlja pretporez za 1/5 jer je u konkretnom
slučaju riječ o opremi, što iznosi 600,00 kn. U
obrascu PDV-K za 2011. godinu porezni obveznik
povećava svoju obvezu za 600,00 kn koje unosi
s predznakom minus (-), a isto je obvezan učiniti i
za razdoblja od 2012.-2014. godine.
2.3. Ispravak pretporeza kod prijenosa
gospodarske cjeline
Prijenos gospodarske cjeline se u smislu odredbi Zakona i Pravilnika smatra oporezivom isporukom. Radi pojednostavljenja, obračunavanje i
plaćanje poreza pri prijenosu gospodarske cjeline
ili pogona uređeno je na način da ako obračunani
porez na dodanu vrijednost pri stjecanju gospodarske cjeline ili pogona stjecatelj u cijelosti može
odbiti kao pretporez, tada se ne plaća porez na
dodanu vrijednost odnosno taj se prijenos smatra
lipanj 2012.
JAVNE FINANCIJE
neoporezivim. Međutim, ako stjecatelj gospodarske cjeline ili pogona nema pravo na odbitak pretporeza tada se to otuđenje smatra oporezivom
isporukom. Odredbe članka 20. stavak 5. Zakona
vrijede i u slučaju prijenosa gospodarske cjeline
ili pogona pa je tako propisano ako kod stjecatelja gospodarske cjeline ili pogona naknadno dođe
do promjene uvjeta mjerodavnih za oporezivanje
prema članku 20. stavku 5. Zakona, stjecatelj je
obvezan izvršiti ispravak pretporeza kao da mu
je pri stjecanju zaračunan porez. Bitno je naglasiti
da se razdoblje ispravka pretporeza pri prijenosu
gospodarske cjeline ili pogona ne prekida.
3. PRENAMJENA NEKRETNINA I
POSLJEDICE S ASPEKTA POREZA
NA DODANU VRIJEDNOST
Zakonom o porezu na dodanu vrijednost propisano je da se porez na dodanu vrijednost plaća na
isporuke svih vrsta dobara, a među njima i novoizgrađenih građevina, koje izvrši poduzetnik baveći
se svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti.
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, nadalje,
pojašnjava da se novoizgrađenim nekretninama
smatraju nekretnine (građevine i njihovi dijelovi)
koje su izgrađene, isporučene ili plaćene nakon
31. prosinca 1997. godine. Nekretnine koje su na
dan 31. prosinca 1997. izgrađene (gotove - dovršene), a neisporučene kao i nekretnine koje su
plaćene do dana 31. prosinca 1997., u dijelu u kojem su plaćene i na koje se obračunava porez na
promet nekretnina u smislu odredbe članka 25.
Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne
novine, od broja 69/97 do 22/11), ne smatraju se
novoizgrađenim nekretninama u smislu Zakona o
porezu na dodanu vrijednost i Pravilnika.
Nažalost, u Zakonu i u Pravilniku nije propisana
niti jedna odredba o tome kad tzv. “stara” nekretnina postaje novoizgrađena što uvelike otežava
tumačenje i primjenu zakonskih odredbi poreznim
obveznicima. Po sustavu oporezivanja novoizgrađenih nekretnina Republika Hrvatska se razlikuje od sustava oporezivanja nekretnina većine
europskih država. U tim državama se, u skladu
s odredbama Direktive 2006/112/EZ, porezom na
dodanu vrijednost oporezuje samo prva isporuka
nekretnina, a sve naknadne isporuke nekretnina
oporezuju se nekim alternativnim porezima (porezom na promet nekretnina, pristojbama za prijenos vlasništva na nekretnini i slično). U hrvatskom
Zakonu o porezu na dodanu vrijednost također je
propisana odredba članka 3. stavak 4. prema ko-
57
joj se isporukom dobra ne smatra isporuka zemljišta (poljoprivrednog, građevinskog, izgrađenog ili
neizgrađenog) što uz sve navedeno predstavlja
dodatnu komplikaciju pri oporezivanju nekretnina.
Iz navedenog proizlazi da zemljište uopće nije
predmet oporezivanja porezom na dodanu vrijednost, uključujući i ono zemljište koje je pripadajući
dio novoizgrađene nekretnine. Zbog toga je pri isporuci novoizgrađenih nekretnina potrebno dijeliti
poreznu osnovicu na dio koji pripada novoizgrađenoj nekretnini odnosno građevinskom objektu i
na pripadajući dio zemljišne čestice.
Ispravak pretporeza u građevinskoj djelatnosti
aktualan je problem obzirom na nastalu gospodarsku krizu iz razloga što se velik broj nekretnina koje su prvobitno bile namijenjene za prodaju, zbog nemogućnosti prodaje, prenamjenjuju
za najam za stambene potrebe. Ti stanovi se u
takvim slučajevima obično iznajmljuju na kraće,
ograničeno razdoblje, i cijelo su vrijeme raspoloživi za prodaju. Odredbama članka 11a. stavak 1.
točka j) Zakona propisano je da je najam stambenih prostorija oslobođen oporezivanja. Međutim,
poduzetnik koji je obveznik poreza na dodanu vrijednost pri izgradnji građevinskog objekta odbija
pretporez pa se stoga postavlja pitanje radi li se u
takvom slučaju o promjeni uvjeta mjerodavnih za
oporezivanje.
Gledano s računovodstvenog aspekta, ako poduzetnik izgradi određeni broj stanova za prodaju, oni u smislu računovodstvenih propisa ne
spadaju u dugotrajnu imovinu poduzeća već se
knjiže na kontu zaliha. Ta dobra se počinju privremeno, do trenutka prodaje, iznajmljivati, stoga
se prema nekim mišljenjima u takvim slučajevima
zapravo ne radi o promjeni uvjeta mjerodavnih za
oporezivanje u smislu odredbi članka 20. stavak.
5. Zakona već o naknadnoj podjeli pretporeza u
smislu odredbi članka 20. stavak 6. Zakona koja
je trebala biti učinjena pri izgradnji. Međutim, činjenica je da je poduzetnik odbio pretporez pri
izgradnji nekretnine te da će nekretninu staviti u
uporabu odnosno koristiti za najam stambenih
prostorija što je usluga oslobođena oporezivanja.
S računovodstvene strane, porezni obveznik ima
pravo ostaviti stanove koje privremeno iznajmljuje na kontu zaliha, no s poreznog aspekta biti će
potrebno napraviti ispravak odbijenog pretporeza
koji je priznat pri izgradnji iznajmljenih stanova.
U pogledu navedenog, postavlja se i pitanje
kako se u daljnjem prometu oporezuju takve
nekretnine obzirom da je pretporez koji je bio
broj: 05/12
58
JAVNE FINANCIJE
priznat pri izgradnji nekretnine naknadno ispravljen odnosno vraćen. O tim dvojbama ne postoje
jasne Zakonske odredbe pa postoje različita tumačenja, kako poreznih stručnjaka tako i same
Porezne uprave, što uvelike otežava ispravno
postupanje poreznih obveznika koji se susreću
s takvim problemima. Prema jednom od tumačenja Porezne uprave, ako je izgrađen građevinski
objekt sa stanovima koji se odmah po završetku
gradnje počinju iznajmljivati za stambene potrebe tada se ne radi o prenamjeni nekretnine zato
jer se takva nekretnina još nije počela koristiti
u poslovne svrhe da bi se moglo smatrati da je
došlo do prenamjene korištenja. Pretporez se
pri tome treba ispraviti ali ga je potrebno proknjižiti kao obvezu, a ne ispravak u smislu odredbi
članka 20. stavak 5. Zakona. Prema istom tumačenju, ako je nekretnina za koju je pri gradnji odbijen pretporez stavljena u uporabu, a naknadno
se počne iznajmljivati u svrhe stanovanja, tada
dolazi do promjene uvjeta mjerodavnih za oporezivanje te se, u skladu s odredbama članka
20. stavak 5. Zakona, mora ispraviti pretporez.
Nadalje, pri daljnjoj promjeni uvjeta mjerodavnih za oporezivanje potrebno je ponovo izvršiti
ispravak pretporeza za razdoblje nakon promjene tih uvjeta iz čega proizlazi da bi pri prodaji
stanova u naprijed navedenom slučaju porezni
obveznik imao pravo na odbitak pretporeza te
broj: 05/12
lipanj 2012.
bi pri isporuci istih bio obvezan obračunati i platiti porez na dodanu vrijednost. Iako se u nedostatku preciznih odredbi Zakona i Pravilnika
obveznici često pozivaju na stajališta Porezne
uprave koja su iznesena putem stručnih mišljenja Središnjeg ureda potrebno je naglasiti da se
ta mišljenja uglavnom odnose na neki konkretan
slučaj te ih u mnogim slučajevima nije moguće
tumačiti odnosno primjenjivati općenito.
ZAKLJUČAK
Pravilno tumačenje i primjena odredbi Zakona i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost
o ispravci pretporeza vrlo je važno, obzirom da
se odbitak pretporeza za koji nisu ispunjeni Zakonom propisani uvjeti kažnjava kao prekršaj za
koji je predviđena novčana kazna i do 500.000 kn.
No, osim prekršajne kazne, posljedica može biti i
obveza plaćanja visokih zateznih kamata. Zbog
toga porezni obveznici moraju voditi brigu o svakom gospodarskom dobru kojim raspolažu i tome
je li u određenom slučaju došlo do promjene uvjeta mjerodavnih za oporezivanje odnosno ispravak
pretporeza. Naravno, obzirom da mnoga pitanja
nisu jasno propisana odredbama Zakona i Pravilnika bilo bi potrebno dobiti što preciznije upute od
strane Poreznih tijela da ne bi dolazilo do različitog postupanja kod poreznih obveznika, a i samih
poreznih i drugih tijela.
JAVNE FINANCIJE
lipanj 2012.
59
Milan Kuridža, dipl. iur
Mr. Duško Miloica, dipl. Iur.
UPRAVNO SUDSKA PRAKSA
SUDA BIH IZ OBLASTI NEIZRAVNIH
POREZA
U prethodnom broju časopisa su čitatelju dostavljeni izvodi iz presuda
Suda Bosne i Hercegovine koji se odnose na obračun uvoznih dažbina. Izvodi iz presuda su se odnosili na pitanja odgovornosti špeditera za uvozne
dažbine i na pitanje obračuna uvoznih dažbina kod uvoza opreme u slobodnu
zonu. Jedna od presuda čiji je izvod citiran u prethodnom članku je donesena
u parničnom postupku pred ovim sudom, ali se presuda odnosi na pitanja
oporezivanja neizravnim porezima, zbog čega je u izvodu citirana.
U ovom će članku biti pojašnjen jedan od instituta iz oblasti upravnih sporova. U kratkim crtama će biti pojašnjeno najčešće korišteno izvanredno pravno sredstvo kojim se pobija presuda Upravnog odjeljenja Suda BiH – zahtjev
za preispitivanje presude u upravnom sporu. U pojašnjenju će biti objašnjene
i dvije nejasnoće koje se u korištenju ovog pravnog sredstva u praksi često
pojavljuju.
ZAHTJEV ZA PREISPITIVANJE
PRESUDE U UPRAVNOM SPORU
Presuda i rješenje Upravnog odjeljenja Suda
Bosne i Hercegovine, kojim je ovaj sud odlučivao po tužbi u upravnom sporu protiv konačnih akata Uprave za neizravno oporezivanje su
pravosnažni.
Najznačajnija pravna posljedica pravosnažnosti
presude se sastoji u tome da je upravni spor riješen i da se o istom pitanju između istih stranaka
više upravni spor ne može voditi, a eventualno
podnesena tužba u pravosnažno riješenoj upravnoj stvari će se odbaciti.
Presuda i rješenje Upravnog odjeljenja se ne
može pobijati redovitim pravnim sredstvom – žalbom protiv presude. Presuda i rješenje se mogu
pobijati izvanrednim pravnim sredstvima.1 Izvanredna pravna sredstva protiv presude prvostupanjskog suda su:
• Zahtjev za ponavljanje postupka,
• Zahtjev za zaštitu zakonitosti i
• Zahtjev za preispitivanje sudske odluke
1. Mogućnosti pobijanja presuda u upravnom sporu su različito riješena u zakonodavstvu BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH. Žalba
kao redovito pravno sredstvo koje sprječava nastupanje pravosnažnosti sudske odluke je predviđeno zakonodavstvom Brčko Distrikta kao pravilo, a zakonodavstvom Republike Srpske kao izuzetak
koji se može propisati posebnim zakonom (do sada takva rješenja
posebnim zakonom nisu propisana). Zakonodavstvom Federacije
BiH i BiH nije propisana mogućnost podnošenja redovitog pravnog
sredstva – žalbe protiv presuda Vrhovnog suda Federacije odnosno
upravnog odjeljenja Suda BiH. Razlika u pogledu vrste izvanrednih
pravnih sredstava se odnosi na zahtjev za zaštitu zakonitosti koje
izvanredno pravno sredstvo nije propisano zakonodavstvom entiteta, ali je propisano Zakonom o upravnim sporovima BiH.
broj: 05/12
60
JAVNE FINANCIJE
U ovom ćemo članku u kratkim crtama obraditi posljednje (ali i najčešće korišteno) izvanredno
pravno sredstvo kojim se može pobijati presuda
Upravnog odjeljenja Suda BiH.
Razlozi za pobijanje presude naprijed navedenim pravnim sredstvom su:
• povreda zakona Bosne i Hercegovine,
• povreda pravila postupka koji je prethodio
donošenju pobijane presude.
Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje nije razlog za pobijanje presude (odnosno rješenja) Upravnog odjeljenja Suda BiH.
Povreda materijalnog prava sadržanog u propisima o neizravnim porezima ili blanketnim propisima na koje upućuju propisi o neizravnim porezima, na koje je sud dužan paziti po službenoj
dužnosti tijekom cijelog postupka, je razlog za
pobijanje presude Upravnog odjeljenja Suda BiH.
Povreda pravila postupka pred upravnim odjeljenjem Suda BiH je slijedeći razlog za pobijanje
navedene presude.
Zahtjev za preispitivanje sudske odluke se podnosi u roku od 30 dana od dostavljanja stranci
sudske odluke koja se pobija. Zahtjev se predaje
Upravnom odjeljenju Suda BiH.
U slučaju da sud ocijeni da postoji neki od razloga zbog kojih bi pobijanu odluku trebalo eliminirati iz pravnog poretka, Apelacijsko odjeljenje Suda
BiH donosi jednu od dvije odluke:
• ukida odluku Upravnog odjeljenja Suda BiH
i predmet vraća ovom odjeljenju na ponovno suđenje, ili
• preinačuje odluku Upravnog odjeljenja donoseći odluku koja u svemu zamjenjuje odluku Upravnog odjeljenja suda.
Protiv odluke Upravnog odjeljenja Suda BiH,
kojom je ovo odjeljenje Suda BiH poništilo konačni akt Uprave za neizravno oporezivanje, nije
dopušteno podnošenje zahtjeva za preispitivanje,
zbog toga što takvom presudom Upravnog odjeljenja nije odlučeno o pravima i obvezama stranaka, već se o takvom pravu tek treba odlučiti. Ovo
navodimo zbog toga što je protiv presuda sudova
u Bosni i Hercegovini kojim se poništava upravni
akt, podnesen značajan broj izvanrednih pravnih
lijekova čiji je ishod bio odbacivanje takvih pravnih lijekova iz naprijed navedenog razloga. Podnositelji apelacije su u ovim postupcima imali značajne troškove.
U izvodima iz presuda koje u ovom članku navodimo se nalazi i izvod iz jedne odluke Ustavnog
suda BiH donesenog po apelaciji za zaštitu prava
broj: 05/12
lipanj 2012.
i sloboda garantiranih Europskom konvencijom
za zaštitu ljudskih prava i sloboda. U ovoj je odluci
iznesen stav suda o pretpostavkama za podnošenje apelacije, odnosno o načelu da se apelacija Ustavnom sudu podnosi nakon iscrpljivanja
„efektivnih pravnih lijekova“. I ovaj je odluka vrlo
značajna zbog toga što su u više navrata stranke
čekale ishod odluke po zahtjevu za preispitivanje
sudske odluke i tako propustile rokove za obraćanje Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Smatrajući zahtjev za preispitivanje sudske odluke
„efektivnim pravnim sredstvom“ stranke nisu podnosile apelaciju protiv presude Upravnog odjeljenja Suda BiH i tako izgubile procesnu mogućnost
ostvarivanja pravne zaštite pred Ustavnim sudom
BiH.
U članku će biti prikazani izvodi iz dvije presude Suda Bosne i Hercegovine koji se odnose
na materiju oporezivanja porezom na dodanu
vrijednost, te izvod iz naprijed navedene odluke
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u apelacijskom postupku protiv odluke Suda BiH donesene
u predmetu oporezivanja neizravnim porezima.
OPOREZIVANJE MANJKA ROBE
U konkretnom slučaju, prvostupanjski organ je
kod tužitelja izvršio kontrolu obračuna neizravnih
poreza za razdoblje 01. 01. do 30. 09. 2006. godine i prilikom kontrole utvrdio da je za svaki objekt
tužitelj u trgovačkoj knjizi na malo zaduživao
robu po cijenama koje nisu odgovarale cijenama
robe iskazanim u ulaznim kalkulacijama, jer je u
usporedbi s izlaznim fakturama i registar kasom
utvrđeno da su cijene bile različite u odnosu na
cijene po kojima je vršeno zaduženje robe. U cilju
pravilnog utvrđivanja PDV obveze prvostupanjski
organ je izvršio popis zatečenih zaliha robe u veleprodajnom skladištu te na osnovu usporedbe
popisanog stanja zaliha robe i evidencije u trgovačkim knjigama na malo utvrđen manjak robe
u skladištu veleprodaje i u sva tri maloprodajna
objekta u ukupnoj vrijednosti od ..... KM i na ovaj
iznos obračunat PDV u ukupnom iznosu od ....
KM. Tuženi (Uprava za neizravno oporezivanje –
primjedba priređivača) je u postupku ispitivanja
pravilnosti prvostupanjskog rješenja utvrdio da je
prvostupanjski organ pravilno utvrdio da tužitelj
nije na zakonom propisan način vodio knjigovodstvenu evidenciju. Sukladno navedenom pravilno
je odlučio tuženi kada je odbio žalbu tužitelja kao
neosnovanu protiv rješenja prvostupanjskog organa kojim je utvrđen razrez neizravnih poreza
lipanj 2012.
JAVNE FINANCIJE
u iznosima označenim u izreci pobijanih rješenja. Ovo iz razloga što je Zakonom o porezu na
dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH“, broj:
9/05 do 35/05) utvrđena obveza i reguliran sustav
plaćanja poreza na dodanu vrijednost na teritoriji Bosne i Hercegovine, a Zakonom o postupku
neizravnog oporezivanja („Službeni glasnik BiH“,
broj 89/05) propisan je postupak utvrđivanja, naplate i kontrole neizravnih poreza i porezni prekršaji. U smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost PDV se plaća na promet dobara i usluga
koje porezni obveznik u okviru obavljanja svojih
djelatnosti, izvrši na teritoriji BiH uz naknadu (članak 3. stavak 1. citiranog zakona). Pod prometom
dobara smatra se i uporaba dobara poreznog obveznika u izvanposlovne svrhe (članak 4. stavak
3. točka 6. istog zakona). Člankom 11. Pravilnika
o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost
(„Službeni glasnik BiH“, broj 93/05 do 60/06) propisano je da se pored uporabe dobara u poslovne2 svrhe navedenih u članku 5. stavak 1. zakona,
uporabom dobara u izvanposlovne svrhe smatra
i manjak dobara, a stavkom 2. istog članka propisano je da se, manjak dobara za koji se ne tereti
odgovorna osoba smatra vlastitom potrošnjom u
izvanposlovne svrhe poreznog obveznika i podliježe oporezivanju dok manjak koji se može opravdati višom silom ne podliježe oporezivanju. Kako
iz spisa predmeta proizlazi da je utvrđeno postojanje manjka koji se nije mogao opravdati višom
silom to je po ocjeni suda pravilan zaključak tuženog da je prvostupanjski organ pravilno utvrdio
manjak i na isti obračunao PDV.
PRESUDA SUDA BOSNE I
HERCEGOVINE BROJ S1 3 U 000194 08
U OD 02. 02. 2011. GODINE
OPOREZIVANJE PROMETA
DOBARA STRANIM DIPLOMATSKIM
PREDSTAVNIŠTVIMA
Pravilno je tuženi organ (Uprava za neizravno
oporezivanje – primjedba priređivača) odlučio
kada je odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu.
Ovo iz razloga što je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH“, broj 9/05
i 25/05), kao posebnim zakonom na teritoriji BiH
uvedena obveza i reguliran sustav plaćanja po2. Trebalo da stoji u izvanposlovne svrhe – primjedba priređivača
61
reza na dodanu vrijednost. Člankom 3. citiranog
zakona propisan je predmet oporezivanja tako
da se PDV plaća na promet dobara i usluga koje
porezni obveznik u okviru obavljanja svojih djelatnosti izvrši na teritoriji BiH uz naknadu. Samo
onaj promet koji ispunjava sve zakonom predviđene uvjete podliježe plaćanju PDV-a. Ti uvjeti su da je izvršena isporuka dobara ili usluga,
da je tu isporuku izvršio obveznik PDV-a, da je
promet dobara ili usluga izvršen na teritoriji BiH,
da je promet izvršen uz naknadu i da je promet
izvršen u okviru obavljanja djelatnosti poreznog
obveznika. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj obveznik PDV-a koji je na teritoriji BiH u
okviru svoje poslovne djelatnosti izvršio promet
roba uz naknadu za potreba ambasade Republike .... Tužitelj ni u tužbi ne osporava ovakvo
činjenično utvrđenje. Točno je da je tužitelj u
postupku uvoza predmetne robe bio oslobođen
plaćanja carina i carinskih dažbina kao i ulaznog
PDV-a. Ovo je tuženi učinio primjenom odredbi
Zakona o carinskoj politici i Zakona o PDV-u, jer
je odredbom članka 24. i 25. Zakona o PDV-u
propisano porezno oslobađanje za djelatnosti u
javnom interesu a čl. 25. citiranog zakona porezno oslobađanje za financijske i novčane usluge. Točno je da u smislu Zakona o PDV-u diplomatska i konzularna predstavništva nisu porezni
obveznici. Međutim odredbom čl. 29. ovog zakona propisano je da slijedeće podliježe povratu PDV-a plaćenom za snabdijevanje dobrima i
uslugama: 1. diplomatskih ili konzularnih predstavništava, 2. međunarodnih organizacija, ako
je to regulirano međunarodnim ugovorima, 3.
članova međunarodnih organizacija uključujući
i članove njihovih obitelji. Iz ovakve zakonske
definicije jasno proizlazi da je svaki promet robe
ili usluga za račun diplomatskih i konzularnih
predstavništava podložan obračunu izlaznog
PDV-a i da je obveza pružatelja ovakvih usluga
da izvrši obračun PDV-a u izlaznim fakturama.
Ovo nadalje znači da diplomatska i konzularna
predstavništva imaju pravo na traženje povrata
plaćenog PDV u rokovima i na način propisan
Zakonom o PDV-u. Stoga prigovori tužbe da je
nepravilno primijenjen materijalni propis, te da
je činjenično stanje nepravilno i nepotpuno utvrđeno nisu osnovani. Nema ni povreda pravila
postupka na koje tužitelj ukazuje u svojoj tužbi
jer je tuženi organ donoseći konačni upravni akt
odgovorio na sve žalbene razloge i dao jasno i
potpuno obrazloženje donošenja svoje odluke.
broj: 05/12
62
JAVNE FINANCIJE
Iz sadržaja protokola kojeg su potpisali Ministarstvo vanjskih poslova i Ambasada Republike .... u
Sarajevu, na koje se tužitelj poziva proizlazi da
je navedena ambasada zatražila da se uvezena
roba oslobodi plaćanja carina i carinskih dažbina sukladno odredbi čl. 36. Bečke konvencije. U
skladu s ovom odredbom tužitelj je bio oslobođen
plaćanja carine i carinskih dažbina pa i ulaznog
PDV-a. Odredbom čl 34. citirane konvencije je
ugovoreno da je diplomatski agent oslobođen
plaćanja poreza i taksi, s izuzetkom a) posrednih
poreza koji su po svojoj prirodi obično uključeni
u cijenu roba ili usluga. Kako je tužitelj domaća
pravna osoba koja u okviru svoje registrirane
djelatnosti obavlja poslove prometa robom i vršenjem usluga to je i obveznik PDV-a i obvezan
je isti obračunati, kao neizravni (posredni) porez
i u smislu citirane konvencije primatelju robe ili
usluge i kada se radi o diplomatskim i konzularnim misijama. Pravo je diplomatskih i konzularnih
misija da u skladu s odredbama Zakona o PDVu zatraže povrat istog u rokovima i po proceduri
propisanoj ovim zakonom.
PRESUDA SUDA BOSNE I
HERCEGOVINE BROJ U – 781/08 OD 02.
02. 2011. GODINE
ISCRPLJIVANJE PRAVNIH LIJEKOVA
PRIJE PODNOŠENJA APELACIJE
USTAVNOM SUDU BOSNE I
HERCEGOVINE
.... da je apelant podnio zahtjeve za izvanredno
preispitivanje prvostupanjskih presuda Vijeća za
upravne sporove suda BiH, koje je Apelacijsko vijeće Suda BiH presudama odbilo kao neosnovane. S tim u vezi, ustavni sud smatra da je potrebno
odgovoriti na pitanje jesu li se predmetni postupci
pred Apelacijskim vijećem ticali određivanja imovinskih prava i obveza apelanta u smislu članka 1.
Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. U pogledu
zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravosnažne
presude (Suda Bosne i Hercegovine – primjedba
priređivača) Europski sud za ljudska prava je više
puta utvrdio da postupci u kojima se traži izvanredno preispitivanje pravosnažno okončanih slučajeva,
ne predstavljaju efektivne pravne lijekove, pošto
u tim slučajevima postoji presuda kojom je pravosnažno okončan predmetni postupak o meritumu
zahtjeva apelanta, koja je dobila snagu res iudicata
............ Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se predmetni postupci odlučivanja o zahtje-
broj: 05/12
lipanj 2012.
vima za izvanredno preispitivanje prvostupanjskih
presuda Vijeća za upravne sporove Suda BiH, kojima su pravosnažno okončani postupci o meritumu
apelantovog zahtjeva, ticali isključivo odlučivanja o
postojanju zakonskih uvjeta za izvanredno preispitivanje pravosnažnih presuda. Dakle, predmetnim
postupcima pred Apelacijskim vijećem Suda BiH,
na koje se apelant žali, nije se odlučivalo o njegovim
građanskim pravima i obvezama, odnosno imovinskim pravima u smislu članka 1. Protokola broj 1 uz
Europsku konvenciju, te stoga slijedi da je predmetna apelacija u ovom dijelu ratione materiae inkompatibilna s Ustavnom Bosne i Hercegovine.
Imajući u vidu navedeno u prethodnom stavu,
Ustavni sud smatra da su posljednji djelotvorni
pravni lijekovi, odnosno konačne odluke, u apelantovom slučaju, presude Vijeća za upravne
sporove Suda BiH, usvojene u razdoblju od 1. do
17. listopada 2008. godine, kojima je isti sud meritorno raspravljao apelantove navode u pogledu
njegovog zahtjeva za povrat akciza. S obzirom
na to da su apelantu osporene konačne odluke
Vijeća za upravne sporove Suda BiH uručene u
razdoblju od 20. do 22. listopada 2008. godine, a
apelacije su Ustavnom sudu podnesene 23. ožujka 2009. godine, proizlazi da su podnesene nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije
predviđen članom 16. stavak 1. Pravila Ustavnog
suda. U skladu s navedenim, Ustavni sud je zaključio da su apelacije podnesene neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 60 dana od
dana kada je apelant primio osporene presude
Vijeća za upravne sporove Suda BiH.
ODLUKA USTAVNOG SUDA BOSNE I
HERCEGOVINE, BROJ AP 868/09 OD 10.
LIPNJA 2009. GODINE
REZIME:
U članku je objašnjeno najčešće korišteno
izvanredno pravno sredstvo u postupku pobijanja presuda Suda BiH – zahtjev za preispitivanje
presude, s osvrtom na čestu grešku u primjeni
ovog instituta koja se u praksi pojavljuje (podnošenje zahtjeva za preispitivanje presude kojom je
upravni akt UNO poništen), te značaj ovog instituta kao „efektivnog pravnog sredstva“ u slučaju
podnošenja apelacije za zaštitu ljudskih prava i
sloboda Ustavnom sudu BiH.
U izvodu su dostavljene i odgovarajuće odluke
Suda BiH i Ustavnog suda BiH donesene u pitanjima oporezivanja neizravnim porezima.
lipanj 2012.
JAVNE FINANCIJE
63
Frano Dogan, dipl. iur.
CARINSKA PRIJAVA KAO
ZAHTJEV I RJEŠENJE
Prema odredbi članka 4. točka 17. Zakona o
carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i
76/11), dalje u tekstu: ZOCP BiH, carinska prijava je radnja u kojoj osoba u propisanom obliku
ili na propisani način zahtijeva da robu stavi u
određeni carinski postupak. Ovaj izraz oblikovan
je tako da obuhvata sve moguće oblike carinske
prijave, kako ih pobliže navodi članak 58. ZOCP
BiH, odnosno obuhvaća sve vrste pisanih prijava, elektroničkih i usmenu prijavu te druge radnje.
Spomenuta odredba definira carinsku prijavu kao
zahtjev stranke za pokretanje postupka carinjenja
i donošenje odobrenja carinskog tijela za stavljanje robe u određeni carinski postupak. Iz odredbi
ZOCP BiH se nedvojbeno može iščitati da carinsko tijelo prihvaćanjem carinske prijave odobrava
određeni carinski postupak i da u tom trenutku
nastaju pravne posljedice, odnosno učinak što
ga ima rješenje kao upravni akt. Prihvaćenjem
carinske prijave carinsko tijelo rješava o pravu
stranke na raspolaganje robe u odobrenom carinskom postupku i određuje obveze stranke glede
raspolaganja robom. Carinska prijava ne mijenja
svoj naziv, tj. ostaje carinskom prijavom, ali to nije
više akt stranke, već upravni akt odnosno rješenje
carinskog tijela. Izraz carinska prijava se ne smije
izjednačiti samo s izrazom jedinstvena carinska
prijava (JCI-a) koji je službeni obrazac za carinski
prijavu u pisanom obliku u redovitom postupku članak 113. stavak (1) Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 63a/04, 60/06
i 57/08), dalje u tekstu: Odluka.
Carinska prijava ima osobine upravnog akta i
kad je carinsko tijelo prihvati djelomice, jer je primjerice osporilo prijavljenu vrijednost, pa u redovitom upravnom postupku donosi posebno rješenje o spornim podacima, s tim da carinsku prijavu
na koncu mora uskladiti sa stanjem i obračunom
utvrđenim u rješenju donesenim u upravnom
postupku.
Prema nekim stavovima carinska prijava nema
obilježja rješenja prema Zakonu o upravnom postupku („Službeni glasnik BiH“, broj 29/02, 12/04,
88/07 i 93/09), dalje u tekstu: ZUP, jer je ona, kao
što je već navedeno, sukladno članku 4. točka 17
ZOCP BiH, radnja kojom osoba u propisanom obliku i na propisani način zahtijeva da se robu stavi
u određeni carinski postupak. Po istima ni rezultat
provjere carinske prijave ne može se smatrati rješenjem prema ZUP-u, jer samo da nije doneseno
u obliku, odnosno pod nazivom rješenje, već ne
sadrži ni valjano obrazloženje zašto se, primjerice
ne prihvaća carinska vrijednost iskazana u JCI-u
te utvrđuje nova vrijednost. Nesporno je da nakon
što carinsko tijelo provjeri carinsku prijavu, odnosno ospori vrijednost iskazanu u carinskoj prijavi
i utvrdi novu vrijednost, treba donijeti rješenje s
obrazloženjem i uputom o pravnom lijeku. Kada
carinsko tijelo ospori vrijednost iskazanu u carinskoj prijavi i ne donese obrazloženo rješenje sukladno članku 197. ZUP-a, ono mora imati u vidu
odredbe u članku 92. stavak (3) Odluke i donijeti rješenje s obrazloženjem o načinu određivanja carinske vrijednosti za uvezenu robu. Dakle,
carinsko tijelo je obvezatno obrazložiti odluku o
načinu određivanja carinske vrijednosti za uvezenu robu, dok članak 197. ZUP-a propisuje da se
svako rješenje mora kao takvo označiti, s tim da
se posebnim propisima, iznimno, može propisati da se rješenju može dati i drugi naziv. Pisano
rješenje, sukladno članku 197. stavak (3) ZUPa mora sadržavati naziv tijela, broj i nadnevak,
uvod, dispozitiv (izreku), obrazloženje, uputu o
pravnom lijeku, potpis ovlaštene službene osobe
i pečat tijela, te ga se mora dostaviti u izvorniku
ili ovjerenu presliku - članak 197. stavak (5) ZUP.
Carinska tijela u tim okolnostima, kada ne donose konačnu odluku s obrazloženjem, nepravilno i
broj: 05/12
64
JAVNE FINANCIJE
nepotpuno provede postupak i nepravilno primjenjuju materijalni propis, propustivši donijeti obrazloženo rješenje, kako propisuje članak 92. stavak (3) Odluke, te trebaju donijeti rješenje sukladno članku 197. ZUP-a. Dakle, nema sumnje da
upravni postupak carinjenja treba dovršiti donošenjem posebnog rješenja, sukladno spomenutim
odredbama. U slučaju kad je postupak carinjenja
pokrenut podnošenjem carinske prijave, a utvrđena je nova vrijednosti putem izmjene podataka
o carinskoj vrijednosti u carinskoj prijavi, tada je
isti preuranjeno završen jer je konačna odluka o
osporenoj vrijednosti i novoutvrđeni obračun uvoznih davanja treba najprije predočiti u obrazloženom rješenju, sukladno navedenim propisima,
a tek potom izmijeniti sporne podatke u samoj
carinskoj prijavi. Dakle, carinsko tijelo mora uz carinsku prijavu i zapisnički nalaz, donijeti i pisano
rješenje te iznijeti razloge na kojima se rješenje
temelji i dati uputu o pravnom lijeku.
CARINJENJE KAO POSEBNI UPRAVNI
POSTUPAK
Postupak carinjenja robe može se definirati kao
posebni upravni postupak u kojem carinsko tijelo,
izravno primjenjujući propise, rješava o pravima,
obvezama ili pravnim interesima fizičkih odnosno
pravnih osoba i drugih stranaka. Postupak carinjenja pokreće se podnošenjem carinske prijave, a završava prihvaćanjem prijave i puštanjem
robe deklarantu. Tek tada može započeti odobreni carinski postupak ili određeno postupanje ili
uporaba robe, bilo da je to stavljanje robe u slobodan promet, privremenu uvoz, izvoz, unutarnja
ili vanjska obrada, carinsko skladištenje, provoz ili
obrada pod carinskom kontrolom.
Carinski postupak je poseban upravni postupak u usporedbi s općim upravnim postupkom, s
obzirom da su u ZOCP BiH pojedina pitanja uređena drukčije ili podrobnije negoli u ZUP, a ima
pitanja koja u ZUP nisu uopće uređena. Članak
2. ZUP dopušta da se pojedina pitanja postupka
za određeno područje mogu urediti posebni zakonom i drukčije negoli u ZUP. Posebna pravila u
postupanju u ZOCP BiH su nužna za postupanje
s obzirom na osobitost materije u carinskoj upravnoj oblasti i osebujne poslove carinske službe
glede kretanja i uporabe robe u međunarodnom
robnim tijekovima, što zahtijeva žurnu i djelotvornu provedbu upravnog postupka, uz istovremenu primjenu mnogih i veoma složenih propisa. U
postupku carinjenja utvrđuje se jesu li ispunjeni
broj: 05/12
lipanj 2012.
uvjeti za uporabu robe sukladno trgovinskim i
zdravstvenim propisima, međunarodnim konvencijama, propisima o zaštiti okoliša, provjerava se
stanje robe glede kakvoće, vrste, količine, vrijednosti i podrijetla, utvrđuje se obračun uvoznih
davanja, s tim da se tijekom postupka ne smije
ometati legalan protok robe.
Zbog brojnosti i različitosti carinsko-upravnih instituta brojna pitanja je uredio ZOCP BiH. Kad su
posrijedi odredbe članka 6. stavak (6) ZOCP BiH,
zajedno s odredbama članka 92. stavak (3) Odluke što se odnose na donošenje rješenja, carinsko
tijelo je obvezno donijeti rješenje s obrazloženjem
s pravnom poukom.
Jedno od načela prema članku 200. ZUP je da
obrazloženje treba sadržavati i razloge radi kojih
se ne uvažava neki od zahtijeva stranke, pa ako
bi carinski propisi predvidjeli da se te razloge ne
mora navesti, takvo bi propisivanje bilo protivno
načelima ZUP. Međutim, carinski propisi ne sadrži takve odredbe nego naprotiv, kada se carinska
prijava ne uvaži glede vrijednosti robe, izričito je
propisano da se mora donijeti obrazloženo rješenje (članak 92. stavak (3) Odluke).
Kada je u pitanju carinska prijava kao rješenje carinskog tijela, taj pojam obuhvaća odredba članka 4. točka 5 ZOCP BiH gdje se definira
odluka kao svaki zvanični akt carinskih tijela koji
se odnosi na carinske propise, a kojim se donosi odluka u vezi s konkretnim predmetom, s tim
da takav akt ima zakonski učinak na jedno ili više
određenih osoba ili na one čiji se identitet može
utvrditi. Dakle, odluka je svaka službena radnja
u vezi sa carinskim propisima, kojom se odlučuje
u pojedinim slučajevima te ima pravne učinke na
jednu ili više osoba. Taj izraz, uz ostalo obuhvaća
i odobrenje iz članka 82. ZOCP BiH, obvezujuća
informacije prema članku 11. ZOCP BiH i drugo.
PRIJAVA KAO POSEBAN OBLIK
RJEŠENJA
Carinske prijave kao rješenje carinskog tijela,
pojavljuju se u raznim oblicima (članak 58. ZOCP
BiH), što ih nije lako podvesti pod određene oblike rješenja kako propisuju članci 193.-204 ZUP.
Pisane carinske prijave, što se donose na propisanom obrascu u obliku JCI, nije lako uvijek smatrati rješenjem iz članka 197. ZUP, jer ne sadrže
sastavne dijelove i obrazloženje sukladno spomenutim odredbama, a one opet sadrže sve važne
podatke o robi, vrsti odobrena carinskog postupka, primjeni tarifnog stavka, obračunu uvoznih da-
lipanj 2012.
JAVNE FINANCIJE
vanja i drugo. Odredbe ZOCP BiH sadrže i vlastitu podjelu na carinske prijave što ih se donosi u
redovitom postupku (članka 59.-72.) i na carinske
prijave u pojednostavljenom postupku (članak
73.), gdje se čak dopušta da neka od trgovačkih ili
upravnih isprava može zamijeniti carinsku prijavu
i imati jednaku pravnu snagu kao carinska prijava,
zatim druge carinske prijave podnesene pomoću
tehnike obrade podataka, usmene prijave ili neke
druge radnje (članak 74). U članku 113. Odluke
navedeni su taksativno obrasci koji se mogu rabiti u carinskim postupcima, zatim u članku 129.
Odluke se navode carinske prijave koje se sačinjavaju uporabom tehnike obrade podataka, a u
člancima 132. do 141. Odluke se navode carinske prijave koje se podnose usmenim putem ili na
neki drugi način (nekom drugom radnjom).
Carinska prijava ima obilježja pravnog akta. Ne
mora svaki akt donesen prema pravilima općeg ili
posebnog upravnog postupka biti upravni akt. Konačni upravni akt je, sukladno članku 8. Zakona o
upravnim sporovima Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 19/02, 88/07 i 83/08), onaj
akt na temelju kojega mjerodavna institucija (ministarstva BiH i njihova tijela, javne agencije, javne korporacije, određena povjerenstva, institucije
Brčko Distrikta BiH i druge organizacije utvrđene
zakonom BiH koje obavljaju javne ovlasti) odnosno državno tijelo koje rješava o određenom pravu ili obvezi pojedinca-građanina, odnosno pravne osobe ili druge stranke u nekoj upravnoj stvari.
Iz takve definicije proizlazi da carinska prijava
kumulativno sadrži sve bitne elemente upravnog
akta:
• donosi je državno tijelo, tj. carinsko tijelo,
65
• donosi je u nekoj upravnoj stvari, tj. rješava
o određenom carinskom postupku,
• odlučuje o nekom pravu ili obveze određenog pojedinca ili pravne osobe, tj. o pravu
i obvezi određene osobe ovlaštene za provedbu postupka ili uporabe robe.
Osobitosti ZOCP BiH u usporedbi sa odredbama ZUP ponekad izazivaju nedoumice glede
pravnog obilježja carinske prijave, što je se podnosi kao zahtjev, a kad je carinsko tijelo prihvati,
preobrazi se u rješenje.
Zapisnik o utvrđivanju carinske vrijednosti nema
karakter upravnog akta.
Prema članku 8. stavku (1) Zakona o upravnim
sporovima Bosne i Hercegovine, upravni spor
može se voditi samo protiv konačnog upravnog
akta, a prema stavku (2) ovog članka, upravni akt
je akt kojim mjerodavna institucija Bosne i Hercegovine u obavljanju javnih ovlaštenja rješava o
određenom pravu ili obvezi građanina ili pravne
osobe u nekoj upravnoj stvari. Zapisnik o utvrđivanju carinske vrijednosti za robu koja se uvozi
nema karakter upravnog akta protiv kojeg se, u
smislu navedenih zakonskih odredbi, može pokrenuti upravni spor. Prema članku 236. stavak
(1) ZOCP BiH protiv naznačenog zapisnika može
se podnijeti priziv, po kome carinsko tijelo donosi
rješenje/odluku, protiv koje ima pravo podnijeti priziv drugostupanjskom tijelu –ravnatelju Uprave za
neizravno oporezivanje sukladno članku 139. Zakona o postupku neizravnog oporezivanja („Službeni glasnik BIH“, broj 89/05). Sukladno članku
139. stavak (3) Zakona o postupku neizravnog
oporezivanja rješenje drugostupanjskog tijela po
prizivu je konačni upravni akt.
www.fircon.biz
broj: 05/12
JAVNE FINANCIJE
66
lipanj 2012.
Zoltan Ćorić, dipl. oec.
OSTVARENI JAVNI PRIHODI
U RAZDOBLJU OD
01.01.-31.12.2011.GODINE
Po isteku svake godine, na svim se razinama vlasti sumiraju podaci o prikupljenim javnim prihodima tijekom (te) godine. U ovom tekstu, u tri posebne
tabele, za razdoblje od 1. 1. do 31. 12. 2011.godine, dani su pregledi; (1) ostvarenih javnih prihoda na Jedinstvenom računu neizravnih poreza BIH, (2)
ostvarenih javnih prihoda u Federaciji BIH i njihove pripadnosti po svim razinama vlasti, fondovima i drugim korisnicima, i (3) raspoređenih javnih prihoda između proračuna županija i općina.
U Tabeli 1 prikazani su preliminarni podaci u
ostvarenju ukupnih javnih prihoda neizravnih
poreza naplaćenih na Jedinstvenom računu BiH
za razdoblje od 01. 01. -31. 12. 2011.godine, a
koji su uplaćeni sukladno Pravilniku o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i naknada
koje naplaćuje Uprava za neizravno oporezivanje („Službeni glasnik BiH”, broj: 99/07, 31/08 i
51/09) Javni prihodi prikupljeni na Jedinstvenom
računu sastoje se od carinskih dažbina i naknada,
trošarina na domaće i uvozne proizvode, poreza
na promet po zakonima do 31. 12. 2005. godine,
posebnih pristojbi-cestarina na naftne derivate i
poreza na dodanu vrijednost. Ovi prihodi, prikupljeni na Jedinstvenom računu, raspoređuju se
korisnicima ovih prihoda po utvrđenim kriterijima
i koeficijentima: a) vanjskom dugu, b) državnom
proračunu, c) rezerviranju za povrate, d) entitetima i e) Brčko Distriktu.
Naplaćeni bruto prihodi na jedinstvenom računu
veći su za 6,3% nego u 2010. godini. Ukupno izvršeni povrat PDV-a iznosi 881.802.489 KM.
U strukturi prikupljenih javnih prihoda na jedinstveni račun najviše prihoda prikupljeno je od
PDV-a 68,3%, trošarina na uvozne proizvode
13,9%, te trošarina na domaće proizvode 7,6%.
Ukupni neto prihodi za raspodjelu korisnicima pri-
broj: 05/12
hoda iznose 4.996.789.861 KM i veći su u odnosu
na 2010. godinu za 4,4%.
U Tabeli 2 prikazani su podaci u ostvarenju ukupnih javnih prihoda u Federaciji BiH koji se ostvaruju po svim pozitivnim zakonskim propisima
(državnim, federalnim, županijskim, općinskim i
gradskim), a koji se uplaćuju na uplatne račune
propisane Pravilnikom o načinu uplate javnih prihoda proračuna i izvanproračunskih fondova na
teritoriji Federacije BiH („Službene novine FBIH“,
broj: 3/11, 6/11, 9/11, 18/11, 39/11, 64/11 i 87/11).
U Tabeli 2 moguće je sagledati ukupno ostvareni
prihod za 12 mjeseci i njihovu pripadnost po svim
razinama vlasti, odnosno njihovu pripadnost fondovima iz pojedinih oblasti (mirovinsko i invalidsko
osiguranje, zdravstveno osiguranje, osiguranje
od nezaposlenosti), te drugim korisnicima. U ovoj
tabeli prikazani su i javni prihodi koji su uplaćeni
sa Jedinstvenog računa BIH, a koji su pripali federalnom, županijskim i općinskim proračunima.
U Tabeli 3 prikazana je struktura javnih prihoda koji
su raspoređeni između proračuna županija i proračuna općina, kao i vodoprivrednih naknada, naknada za upotrebu ceste, naknada za ceste iz cijene
naftnih derivata sa Jedinstvenog računa BIH, članarina turističkim zajednicama, naknada za šume i
šumski doprinos i naknada za zaštitu okoliša.
JAVNE FINANCIJE
lipanj 2012.
67
Pregled ostvarenih javnih prihoda na Jedinstvenom računu neizravnih poreza BIH
Tabela 1
UKUPNO KM
NAZIV PRIHODA
1
I. Carine (1.-5.)
1. Carine od pravnih osoba
2. Carine od građana
3. Carinsko evidentiranje
4. Carina po jedinici mjere
II. Ostali prihodi i naknade
III. Porezi-trošarine i porez na promet (1.+2.)
1. Trošarine (akcize) (1.1.+1.2)
1.1.
na uvozne proizvode
1.1.1. trošarine na naftu i naftne derivate
1.1.2. trošarine na duhanske prerađevine
1.1.3. trošarine na alkohol i alkoholno pivo
1.1.4 trošarine na bezalkoholna pića
1.1.5. trošarine na pivo
1.1.6. trošarine na kavu
1.1.7. kazn. kamata za troša. na uvoz.proizv.
1.2. na domaće proizvode
1.2.1. trošarine na naftu i naft. derivate
1.2.2. trošarine na duhan i duh. prerađevine
1.2.3. trošarine na alkohol i alkoholna pića
1.2.4. trošarine na bezalkoholna pića
1.2.5. trošarine na prženu kavu
1.2.6. trošarine na pivo
1.2.7. kazn.kamata za troš. na domaće proiz.
2. Porez na promet
IV. Naknade za ceste
1. Naknada za ceste iz cijene uvozne nafte i
naftnih derivata
2. Naknada za ceste iz cijene domaće nafte i
naftnih derivata
3. Naknada za izgradnju autocesta iz cijene
uvozne nafte i naftnih derivata (0,10 KM)
4. Naknada za izgradnju autocesta iz cijene
domaće nafte i naftnih derivata (0,10 KM)
V. Porez na dodanu vrijednost
1. PDV na uvoze
2. PDV obaveza prema PDV prijavama
3. PDV prema automat. razrezu od strane UIO
4. PDV-jednokratne uplate
5. PDV zatezna kamata
6. PDV kazne
7. Troškovi postupka prinudne naplate
8. Troškovi naknadnog tereta prinude
9. Zatez. kamata u postupku prinudne naplate
VI. Neusklađeni naplaćeni prihodi
UKUPNO ( I+II+III+IV+V+VI)
Siječanj-Prosinac
2010
2
302.018.444,78
224.895.946,68
8.503.824,77
42.107.414,12
26.511.259,21
17.062.782,29
1.173.640.756,20
Siječanj-Prosinac Indeks
2011
(3/2)
3
4
306.992.882,52
93,04
94,21
149,17
87,53
73,89
97,26
107,94
1.266.763.105,53 107,94
819.589.423,32 111,71
254.235.888,17 100,44
476.295.467,11 119,15
22.569.442,42 116,60
6.016.515,15 103,39
27.118.824,26 103,16
33.146.479,23 117,42
206.806,98 96,42
447.173.682,21 101,64
175.094.141,90 92,66
240.010.138,04 111,02
2.046.577,46 52,92
14.949.115,26 97,85
209.415,03 97,13
14.477.582,44 93,71
386.712,08
293,34
98.630,30
292.146.155,56 95,16
108.727.371,14
108.961.413,02 100,22
75.279.417,14
66.276.550,45 88,04
72.794.700,82
72.727.619,22 99,91
1.173.607.132,21
733.644.537,98733.644.537,98
253.116.547,90
399.754.118,41
20.223.702,11
5.819.451,54
26.287.443,19
28.228.789,27
214.485,56
439.962.595,23
188.954.115,27
216.192.197,05
3.867.099,61
15.278.071,76
215.605,34
15.448.757,89
6.748,31
33.622,99
50.196.393,42
3.714.364.282,52
2.218.866.340,13
1.465.441.275,12
288.057,19
1.792.382,70
15.275.965,73
3.560.797,92
6.205,85
9.121.496,20
11.761,68
16.642.589,81
5.530.721.738,12
280.999.088,25
211.868.766,38
12.684.996,24
36.855.733,80
19.589.588,83
16.595.519,09
1.266.861.735,83
44.180.572,87
4.015.631.928,95
2.512.613.616,67
1.466.222.036,32
953.885,05
1.435.145,82
17.584.318,44
2.669.014,22
8.695,98
14.127.133,84
18.082,61
6.357.923,37
5.878.592.351,05
88,02
108,11
113,24
100,05
331,14
80,07
115,11
74,96
140,13
154,88
153,75
106,29
broj: 05/12
broj: 05/12
Bruto naplata
za razdoblje
I-XII 2010.
god.
1
2
2.893.001.720
I. Prihodi od poreza
2.379.985.754
1. Prihodi od neizravnih poreza*
857.059.602
1.1. Prihodi Federacije
1.231.206.234
1.2. Prihodi županija
199.336.237
1.3. Prihodi općina
92.383.681
1.4. Prihodi Direkcija cesta
232.244.088
2. Porez na dohodak
27.760.122
3. Zaostale uplate poreza
185.457.440
4. Porez na dobit
64.683.525
5. Porezi građana
2.870.791
6. Ostali porezi
789.430.847
II. Neporezni prihodi
155.012.796
1. Naknade i pristojbe
170.194.510
2. Posebne naknade
47.413.156
2.1. Prihodi vodoprivrede
55.733.223
2.2. Posebne cestovne naknade
2.3. Naknada za šume i šumski
24.722.792
doprinos
4.006.583
2.4. Naknade za zaštitu okoliša
2.5.Pos.nak.za zaš.od prir.i
18.462.398
dr.nes. gdje je os.zb.n.plaće
2.6. Pos.nak.za zaš.od prir.i
1.558.095
dr.nes.po os.neto primanja
10.930
2.7.Naknad.po poseb.propisima
2.8. Članarine turističkih
7.261.010
zajednica
11.026.323
2.9. Ostale naknade
31.183.600
3.. Novčane kazne
1.618.777
4. Ostali prihodi
431.421.164
5.. Neporezni prihodi
2.604.788.584
III. Izvanproračunski fondovi
1.473.705.931
1. Dop.za PIO/MIO
1.016.113.825
2. Dop.za zdrav. osiguranje
114.968.828
3. Dop. za osig. od nezapos.
0
4. Ostali doprinosi
6.287.221.151
SVE UKUPNO: I + II + III
Izvor: Federalno ministarstvo financija
VRSTE
JAVNIH PRIHODA
TABELA 2
4
100
102
103
102
102
103
106
58
76
105
23
110
133
91
94
88
73
Index
3:2
Općinski
proračun
13.430
39.219
13.810 126
6.827.020 94
380
0
370.008
5.609.272
4.685.890
0
0
880.930
36.760
11.127.900
0
0
0
0
0
99
373.362
107.338
9.431.655
0
101
8.742.087
22.351.672
248.357
0
62
0
188.851
814.921
0
111
226.311.369
127.744.532 123.400.519
0
101
0
0
0 2.632.383.292
99
0
0
0 1.464.816.502
103
0
0
0 1.048.269.956
104
0
0
0
119.296.834
0
0
0
0
0
102 1.190.038.429 1.840.029.210 616.019.798 2.635.224.748
227.862
0
2.874.933
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
2.841.456
0
2.841.456
2.841.456
0
0
8
Fondovi
961.409
0
0
14.313
0
0
0
0
0
127.815.803
0
6.787.801
13.321
37.665
173.956
9
65.087.492
60.830.525
0
0
0
60.830.525
0
0
0
4.256.967
0
62.728.311
1.779.351
60.934.647
20.253.063
32.707.432
0
Federalni
i ostali
korisnici
JAVNE FINANCIJE
10.873.764
31.342.116
1.003.772
477.470.733
2.632.383.292
1.464.816.502
1.048.269.956
119.296.834
0
6.409.127.988
Županijski
proračun
Raspoređeno
5
6
7
925.049.533 1.580.901.337 333.693.669
878.497.696 1.274.831.588 219.186.271
878.497.696
0
0
0 1.254.974.431
515.006
0
0 204.317.752
0
19.857.157
14.353.513
0
189.562.401
55.832.077
0
11.278.593
4.817.551
46.551.837
94.891.171
95.958
0
10.267.236
53.181.049
0
70.348
580.763
264.988.896
259.127.873 282.326.129
22.925.137
58.256.928 123.759.751
7.010.303
50.585.889
34.102.581
976
18.072.676
3.254.684
0
9.753.476
6.741.799
3.480.521
11.986.849
2.628.853
Federalni
proračun
96
1.492.121
5.683.697 142
18.862.679 102
Bruto naplata
za razdoblje
I-XII 2011.
god.
(5-9)
3
2.904.732.031
2.433.346.080
878.497.696
1.255.489.437
204.317.752
95.041.195
245.394.478
16.096.144
141.538.966
67.705.252
651.111
872.012.665
206.721.167
155.474.876
44.422.855
49.202.707
18.096.223
UKUPNO KM
68
lipanj 2012.
Pregled ostvarenih i raspoređenih javnih prihoda za razdoblje siječanj-prosinac 2011. godine
U K U P N O. I + II
Izvor: Federalno ministarstvo financija
4.1. Neporezni prihodi
4. Neporezni prihodi
3.1. Novčane kazne
3.2. Ostali prihodi
3. Novčane kazne
2.1. Posebne vodoprivredne naknade
2.2. Posebne cestovne naknade
2.2.1. Naknade za upotrebu cesta
2.2.2. Ostale naknade za ceste
2.3. Naknada za šume i šumski dop.
2.4. Naknade za zaštitu okoliša
2.5. Pos.nak.za zaš.od prir.i dr.nes. gdje je os.zb.n.plaće
2.6. Pos.nak.za zaš.od prir.i dr.nes.po os.neto primanja
2.7. Naknade po posebnim propisima
2.8. Članarine turističkih zajednica
2.9. Ostale posebne naknade
2. Posebne naknade
1.1. Administrativne pristojbe
1.2. Sudske pristojbe
1.3. Komunalne pristojbe
1.4. Ostale naknade i pristojbe
1.4.1. Naknada za izgrad.i održavanje jav.sklon
1.4.2. Naknada za tehnički pregled vozila
1.4.3.Naknada za korištenje podataka za prem. i kat.
1.4.4.Ostale naknade i pristojbe
II Neporezni prihodi (1-4)
1. Naknade i pristojbe
1.941.667.006
1.516.832.892
1.255.489.437
204.317.752
57.025.703
245.394.478
16.096.144
94.987.129
67.705.252
651.111
617.557
33.554
582.547.159
183.796.030
24.171.985
31.380.849
21.611.586
106.631.610
2.063.070
290.184
2.765.150
101.513.206
123.987.963
44.421.879
26.479.638
24.758.148
1.721.490
14.615.702
5.683.697
15.987.746
1.264.259
380
5.207.939
10.326.723
23.603.802
22.600.029
1.003.772
251.159.364
251.159.364
2.524.214.165
1
1.901.421.972
1.485.972.251
1.231.206.234
199.336.237
55.429.780
232.244.088
27.760.122
90.061.333
64.683.525
700.653
676.132
24.521
509.668.543
136.875.150
24.755.146
32.717.304
22.478.172
56.924.528
890.469
258.783
2.215.863
53.559.413
134.136.451
47.410.932
30.766.386
27.944.071
2.822.315
19.732.972
4.006.583
14.933.879
1.260.628
160
5.347.227
10.677.684
23.663.279
22.044.502
1.618.777
214.993.663
214.993.663
2.411.090.515
3
2
NAZIV PRIHODA
I Porezi od prihoda (1-6)
Bruto naplata
za razdoblje
I-XII 2011.
Bruto naplata
za razdoblje
I-XII 2010.
1.Prihodi od neizravnih poreza
1.1. Prihodi županija
1.2. Prihodi od općina
1.3. Prihodi Direkcija cesta
2. Porez na dohodak
3. Zaostale uplate poreza
4. Porez na dobit
5. Porezi građana
6. Ostali porezi
6.1. Porez na potrošnju u ugostiteljstvu
6.2. Ostali porezi
TABELA 3
105
102
102
103
106
58
105
105
93
91
137
114
134
98
96
96
187
232
112
125
190
92
94
86
89
61
74
142
107
100
0
97
97
100
103
62
117
117
4
102
102
Index
(3:2)
5
1.580.901.337
1.274.831.588
1.254.974.431
0
19.857.157
189.562.401
11.278.593
94.891.171
10.267.236
70.348
45.097
25.251
259.127.873
58.256.928
12.680.165
31.316.965
7.770
14.252.028
8.928
290.184
561.697
13.391.219
50.585.889
18.072.676
9.753.476
8.648.862
1.104.614
11.986.849
5.609.272
4.685.890
370.008
380
0
107.338
22.540.524
22.351.672
188.851
127.744.532
127.744.532
1.840.029.210
Proračun
županije
6
333.693.669
219.186.271
515.006
204.317.752
14.353.513
55.832.077
4.817.551
95.958
53.181.049
580.763
572.460
8.303
282.326.129
123.759.751
11.491.820
63.884
19.838.742
92.365.305
2.054.142
0
2.189.176
88.121.987
34.102.581
3.254.684
6.741.799
6.262.970
478.829
2.628.853
36.760
11.127.900
880.930
0
0
9.431.655
1.063.278
248.357
814.921
123.400.519
123.400.519
616.019.798
Proračun
općine
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
2.841.456
0
0
0
0
0
0
0
0
0
2.841.456
2.841.456
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
0
2.841.456
7
Fondovi
8
27.072.000
22.815.033
0
0
22.815.033
0
0
0
4.256.967
0
0
0
38.251.701
1.779.351
0
0
1.765.074
14.277
0
0
14.277
0
36.458.037
20.253.063
9.984.363
9.846.316
138.047
0
37.665
173.956
13.321
0
5.207.939
787.730
0
0
0
14.313
14.313
65.323.701
Federalni i
ostali korisnici
UKUPNO KM
lipanj 2012.
JAVNE FINANCIJE
69
Pregled raspoređenih javnih prihoda između proračuna županija i općina siječanj-prosinac
2011.godine
broj: 05/12
70
GOSPODARSTVO
lipanj 2012.
Bogoljub Raffaelli, dipl. iur.
MJENICA U POSLOVNOM SVIJETU
UVOD
Vrijednosni papiri su pisane isprave iz kojih proizlaze neka prava koja u pravilu bez pisane isprave
ne mogu nastati, bez prijenosa tog papira ne mogu
biti prenijeta, a bez predaje papira dužniku ostvarena. Ovako čvrsta povezanost između papira i prava
koje iz njega proizlazi naziva se načelo inkorporacije prava u papir. Inkorporacija prava u papiru je pojam kojim se u pravu vrijednosnih papira označuje
odnos između papira (isprave) i prava koje iz tog
papira (isprave) proizlazi. Pravo je inkorporirano u
papir prije svega stoga što je vrijednosni papir uvijek
pisana isprava bez čijeg nastanka kao isprave uopće ne može nastati pravo koje iz tog papira (isprave)
proizlazi. Pravo koje proizlazi iz papira vezano je uz
papir (ispravu) i u daljnja dva segmenta. To pravo se
u pravilu ne može prenijeti bez prijenosa, odnosno
predaje isprave, niti se može zahtijevati ispunjenje
tražbine bez držanja isprave.
Pojam “pravo iz papira” treba razlikovati od pojma “pravo na papir” jer su to dva različita prava.
Primjerice, u mjenici je inkorporirano pravo na naplatu svote novca koja je u njoj naznačena i to je
pravo iz papira. Drugo je pitanje tko ima pravo na
mjenicu, odnosno tko je njezin ovlaštenik.
Vrijednosni papiri imaju slijedeće karakteristike
sigurnost, očuvanje realne vrijednosti, rentabilnost i likvidnost .
Najčešće su u upotrebi slijedeći vrijednosni papiri: čekovi, mjenice, obveznice, komercijalni zapisi, blagajnički zapisi i dionice. Iz njih proizlazi
obveza plaćanja određene novčane svote i tu se
učvršćuju mjenica i ček.
Vrijednosni papiri mogu glasiti na ime, po naredbi i na donositelja.
Zakon je propisao da vrijednosni papiri moraju
sadržavati bitne sastojke. Bitni sastojci vrijednosnih papira su:
- naznaka vrste vrijednosnog papira,
- tvrtka, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime
i prebivalište izdavatelja vrijednosnog papira,
- tvrtka, odnosno naziv ili ime osobe na
koju, odnosno po čijoj naredbi vrijednosni
broj: 05/12
papir glasi ili naznaku da papir glasi na
donositelja,
- točno naznačena obveza izdavatelja koja
proizlazi iz vrijednosnog papira,
- mjesto i datum izdavanja vrijednosnog papira, a za one koja se izdaju u seriji i njihov
serijski broj,
- potpis izdavatelja vrijednosnog papira, odnosno faksimil potpisa izdavatelja vrijednosnog papira koji se izdaju u seriji,
Papiri koji nemaju sve ove bitne sastojke nisu
vrijednosni papiri.
Transakcije vrijednosnim papirima ovise o :
- razvijenosti financijskog tržišta,
- stupnju likvidnosti gospodarstva i elastičnosti monetarnog sustava,
- ciklusu i intenzitetu gospodarske aktivnosti,
- stabilnosti cijena,
- poznavanju mehanizma transakcija sa vrijednosnim papirima,
- pravnoj sigurnosti i efikasnosti,
- navikama i psihološkim faktorima.
1. POJAM MJENICE
Mjenično je pravo skup pravnih propisa kojima
se uređuju pravni odnosi nastali iz mjenice, njenih
potrepština i radnji sudionika u mjenično pravnim
poslovima. Mjenica kao skupni pojam predstavlja
niz odvojenih pravnih poslova od kojih se svaki
zasniva posebnom mjeničnom radnjom. Svakom
radnjom stvaraju se novi ugovorni odnosi i svaka
radnja proizvodi svoje učinke.
Mjenica je vrijednosni papir po naredbi kojim
njezin izdavatelj (trasant) izdaje bezuvjetni nalog
drugoj osobi (trasatu) da korisniku isprave (remitentu) isplati određenu svotu novca, odnosno sam
izdavatelj se obvezuje izvršiti isplatu.
Mjenica je tipični vrijednosni papir, što znači da
ima sve bitne osobine vrijednosnog papira :
- ona mora biti sačinjena kao pisana isprava,
a njezin sadržaj je određen imperativnim
propisima,
lipanj 2012.
GOSPODARSTVO
- sadrži u sebi građansko pravo, odnosno
pravo potraživanja određene sume novca.
Mjenica je novčani obligacijski papir jer ima
tražbinu na određenu sumu novca. Ona je prezentacijski vrijednosni papir, jer dužnost obveznika plaćanja po mjenici nastaje tek predočenjem
mjenice.
Treba naglasiti da je mjenica formalni vrijednosni papir ne samo zbog razloga što isti mora biti u
pisanom obliku, već i zbog činjenice da postojanje
pisanog oblika, kao i određenog sadržaja zakon
smatra za ovaj vrijednosni papir bitnim, odnosno
isprava koja ne sadrži sve bitne sastojke nije mjenica. Važno svojstvo mjenice je i njezina prenosivost. Mjenica je vrijednosni papir po naredbi i
stoga se mjenica može prenositi indosamentom i
onda kada to u ispravi i nije izričito navedeno.
2. ZAKONSKO REGULIRANJE
MJENICE
Važnost mjenice u međunarodnim plaćanjima
uvjetovala je potrebu ujednačavanja mjeničnog
prava, a unifikacija je provedena u okviru Lige
naroda u Ženevi, na Ženevskoj konferenciji 1930.
godine donesena je Konvencija o jedinstvenom
zakonu o mjenici.
Na nacionalnom području poslije drugog svjetskog rata u bivšoj FNRJ donesen je Zakon o mjenici 1946. godine, a nakon raspada SFRJ, Republika Bosna i Hercegovina donijela je Zakon o
mjenici 1992. godine koji je prestao važiti 2000.
godine za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, kada je donijet novi Zakon o mjenici, uz napomenu da je 2001. godine donijet Zakon o mjenici
za područje Republike Srpske koji se bitno ne
razlikuje od Zakona o mjenici za područje Federacije Bosne i Hercegovine.
3. OSNOVNA MJENIČNA NAČELA
Osnovna mjenična načela su:
- načelo pismenosti odnosno formalnosti koje
zahtjeva da mjenica bude sastavljena u točno predviđenoj pisanoj formi,
- načelo inkorporacije koje ukazuje na neodvojivost prava iz mjenice i prava na mjenicu,
- načelo fiksne mjenične obveze odnosno
može se tražiti samo ono što je na mjenici,
- načelo strogosti mjenice koje se ogleda
prema mjeničnom dužniku koji brzo i jednostavno mora ispuniti mjeničnu obvezu jer
su mogućnosti izricanja prigovora veoma
ograničene,
71
- načelo mjenične solidarnosti koje označava
da svaki mjenični dužnik, ako ih ima više,
solidarno odgovara sa drugim mjeničnim
dužnicima,
- načelo samostalnosti mjenične obveze koje
označava da je svaki mjenični potpisnik samostalan i nezavisan mjenični dužnik,
- načelo neposrednosti mjenice koje znaci da
je svaki od mjeničnih dužnika neposredno
odgovoran imatelju mjenice .
4. OSNOVNE FUNKCIJE MJENICE
Mjenica kao instrument plaćanja i osiguranja
plaćanja u korištenju ima tri osnovne funkcije:
- instrument plaćanja, jer je sposobnost
mjenice da njezinom imatelju daje pravo
da mjenicom vrši plaćanja svojih obveza
prenošenjem prava iz mjenice na svog vjerovnika, odnosno ako je vjerovnik za isporučenu robu odnosno izvršenu uslugu primio od svog dužnika mjenicu sa određenim
rokom plaćanja, do isteka roka za naplatu,
on može mjenicom vršiti plaćanja svojih
obveza vjerovnicima putem indosamenta,
odnosno prijenosom prava iz mjenice na
svog vjerovnika. Dakle, proizlazi iz naprijed
navedenog, prenošenjem prava iz mjenice indosamentom s jedne na drugu osobu
omogućuje se da se jednom mjenicom izvrši više plaćanja, odnosno da se mjenica od
dana njezinog izdavanja pa do roka plaćanja koristi kao instrument plaćanja, prvi prenositelj mjenice prilikom indosiranja uvijek
je remitent,
- mjenica kao instrument osiguranja plaćanja
koristi se kada vjerovnik za isporučenu robu
ili odobren kredit zahtijeva od svog dužnika
predaju popunjenih mjenica na rok dospijeća svake rate po kreditu. Ako dužnik ne plati
određenu ratu vjerovnik im pravo tražiti naplatu potraživanja podnošenjem mjenice na
naplatu ,
- mjenica često ima ulogu kreditnog sredstva,
jer kada prodavatelj i kupac dogovore odloženo plaćanje, kupac izdaje mjenicu s rokom dospijeća na dan kada je dogovoreno
da kupovna cijena bude plaćena. Za vrijeme dok čeka da mjenica dospije na plaćanje prodavatelj kreditira kupca.
5. VRSTE MJENICA OBZIROM NA
MJENIČNO PRAVNU FORMU
broj: 05/12
72
GOSPODARSTVO
Postoje dvije osnovne vrste mjenice koje se međusobno razlikuju po tome tko treba platiti svotu
označenu u mjenici, pa u tom pogledu razlikujemo trasiranu i vlastitu mjenicu.
5.1. Trasirana mjenica
Trasirana mjenica je češća u poslovnoj praksi,
uz napomenu da kod trasirane mjenice postoji
jednostrana pisana izjava gdje njezin izdavatelj
(trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da u
vrijeme dospjelosti mjenice isplati trećoj osobi (remitentu) iznos sume novca koji je naznačen na
mjenici.
Iz naprijed navedenog razvidno je da kod trasirane mjenice postoje tri osobe i to:
- trasant koji izdaje nalog za isplatu, a svojim
potpisom trasant preuzima prema korisniku
remitentu obvezu da će trasat odnosno osoba kojoj je upućen nalog za isplatu označene sume, tu obvezu i izvršiti.
- trasat, odnosno osoba kojoj je upućen nalog za isplatu,
- korisnik remitent, odnosno osoba kojoj treba biti isplaćena suma novca označena na
mjenici.
Trasirana mjenica sadrži :
- oznaku da je mjenica, napisanu u samom slogu isprave, na jeziku na kojem je
napisana,
- bezuvjetna uputa da se plati određena svota novca,
- ime onoga koji treba platiti (trasat),
- oznaku dospjelosti,
- mjesto gdje se plaćanje mora obaviti,
- ime onoga kome se ili po čijoj naredbi se
mora platiti (remitent),
- oznaka dana i mjesta izdavanja mjenice,
- potpis onoga koji je izdao mjenicu ( trasant).
Isprava koja ne sadrži bilo koji naprijed navedeni sastojak ne vrijedi kao trasirana mjenica, s tim
da ukoliko nedostaje sastojak:
- u pogledu dospjelosti smatra se kao mjenica po viđenju,
- ako nije naročito određeno vrijedi kao mjesto plaćanja, a ujedno i kao mjesto trasatovog prebivanja ono mjesto koje je naznačeno pored trasatovog imena,
- trasirana mjenica na kojoj nije naznačeno mjesto izdavanja smatra se da je izdana u mjestu koje je označeno kod potpisa
trasanta.
broj: 05/12
lipanj 2012.
U trasiranoj mjenici plativoj po viđenju, a to je
mjenica koja dospijeva kada je imatelj podnese
trasatu na isplatu ili na određeno vrijeme po viđenju, a to je mjenica koja je plativa po proteku
određenog roka računajući od dana podnošenja
na akcept trasatu, trasant može odrediti da svota
u njoj naznačena nosi kamate. U svakoj drugoj
trasiranoj mjenici ova odredba o kamatama smatra se kao da nije ni napisana. Kamatna stopa kao
i njezina visina u mjenici mora biti izričito navedena, a ako to nije učinjeno smatra se kao da odredba o kamatama nije ni napisana. Kamate teku od
dana izdavanja mjenice.
Iako se na mjenici nalaze potpisi osoba koje
su nesposobne da se mjenično obvežu, ili lažni
potpisi ili potpisi izmišljenih osoba ili potpisi koji
iz bilo kojeg razloga ne obvezuju osobe koje su
potpisale mjenicu, ili u ime kojih je ona potpisana,
ipak su obveze ostalih potpisnika pravovaljane.
Tko se na mjenici potpiše kao zastupnik drugog,
mada za to nije ovlašten, osobno je po njoj odgovoran, a ako je platio ima ista prava kao i zastupnik. Prednje navedeno odnosi se i na zastupnika
koji je prekoračio svoja ovlaštenja.
5.2. Vlastita mjenica
Vlastita mjenica je solo mjenica, mjenica kojom
se trasant sam obvezuje isplatiti mjeničnu svotu
zakonitom imatelju mjenice o njezinu dospijeću,
pri čemu samo izdavanje mjenice stavlja trasanta
u položaj akceptanta trasirane mjenice.
Izdavatelj vlastite mjenice odgovara onako kako
odgovara akceptant trasirane mjenice, što znači da izdavatelj vlastite mjenice bezuvjetno jamči isplatu mjenične svote remitentu ili osobi koju
odredi remitent svojom naredbom. Stoga nije potrebito akceptirati mjenicu, a o dospjelosti prezentirati mjenicu niti podići protest. S obzirom da kod
ove mjenice nema akcepta, proizlazi da nema ni
regresa zbog neakceptiranja. Nadalje kako kod
vlastite mjenice nema trasata kao osobe koja treba platiti, izdavatelj jamči kao akceptant trasirane
mjenice. .
Na vlastitu mjenicu primjenjuju se odredbe mjeničnih propisa koje vrijede i za trasiranu mjenicu,
u onoj mjeri u kojoj te odredbe nisu protivne prirodi vlastite mjenice. Izrijekom se na nju primjenjuju
odredbe o indosamentu, dospijeću, plaćanju, regresu zbog neplaćanja, intervenciji, prijepisima,
preinačenju, protestu, zastari, neopravdanom
lipanj 2012.
GOSPODARSTVO
obogaćenju, zalogu, pridržaju, amortizaciji i sukobu zakona.
Vlastita mjenica sadrži :
- oznaku da je mjenica unesena u sam
slog isprave na jeziku na kome je ona
sastavljena,
- bezuvjetno obećanje da će se određena
svota novca platiti,
- oznaku dospjelosti,
- mjesto gdje se plaćanje ima izvršiti,
- ime onog kome se ili po čijoj naredbi se
mora platiti,
- oznaku dana i mjesta gdje je vlastita mjenica izdana,
- potpis onog koji mjenicu izdaje,
Isprava u kojoj ne bi bilo naprijed navedenih
sastojaka ne vrijedi kao vlastita mjenica osim u
slučajevima :
- vlastita mjenica u kojoj nije označena dospjelost smatra se kao mjenica po viđenju,
- ako nije naročito određeno vrijedi kao mjesto plaćanja, a ujedno i kao mjesto prebivanja izdavatelja mjenice ono mjesto koje je
označeno kao mjesto izdavanja mjenice,
- vlastita mjenica u kojoj nije naznačeno mjesto izdavanja smatra se da je izdana u mjestu koje je označeno uz ime izdavatelja.
Postoje razlike između trasirane i vlastite mjenice i u samom tekstu mjenične izjave o izdavanju,
jer kod trasirane mjenice postoji klauzula „platite“,
dok kod vlastite mjenice stoji klauzula “platiti ću„.
6. MJENIČNE RADNJE
U osnovne mjenične radnje spadaju:
- izdavanje mjenice,
- akceptiranje mjenice,
- prijenos mjenice,
- mjenično jamstvo ( aval),
- isplata mjenice,
- intervencija,
- umnožavanje i prijepis mjenice .
6.1. Izdavanje mjenice
Izdavanje mjenice, ustvari, predstavlja jednostranu izjavu volje kojom trasant daje nalog trasatu da remitentu isplati određenu sumu novaca.
Izdavanjem mjenice dolazi do zasnivanja mjenično pravnog odnosa između trasanta i remitenta.
Trasant može biti fizička ili pravna osoba. Potpis
trasanta mora biti vlastoručan, pa neće vrijediti
ako je ispisan faksimilom, žigom ili na drugi me-
73
hanički način. Kod fizičke osobe smatra se da je
potpisivanje valjano ako se potpis sastoji samo od
prezimena. Ako je trasant pravna osoba mjenicu
potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje pravne
osobe. U slučaju obrta mjenicu potpisuje vlasnik
obrta. Navedena pravila vrijede kako kod izdavanja mjenice tako i kod potpisivanja mjenice radi
vršenja bilo koje druge mjenične radnje (akceptiranja, avaliranja, indosiranja).
U poslovnoj praksi kao najčešći izdavatelji mjenica, odnosno trasanti javljaju se pravne osobe,
a uz njih javljaju se u tom svojstvu i fizičke osobe
koje samostalnim radom obavljaju djelatnost, odnosno obrtnici.
U vezi s izdavanjem mjenice postavlja se pitanje pasivne mjenične sposobnosti trasanta i aktivne mjenične sposobnosti remitenta, odnosno
mjeničnog vjerovnika.
Pod pasivnom mjeničnom sposobnošću podrazumijeva se sposobnost preuzimanja mjenične
obveze. Ta se sposobnost najprije traži od trasanta kao prvog potpisnika mjenice. U suvremenom
pravu se smatra da pasivnu mjeničnu sposobnost
ima svaka poslovno sposobna osoba. Da bi neka
osoba, fizička ili pravna, mogla izdati mjenicu potrebno je također da posjeduje određeno pokriće,
odnosno sredstva kod trasata, no s tim što ovo
pokriće ne mora postojati u trenutku izdavanja
mjenice, nego u trenutku dospjelosti mjenične
obveze.
Pod aktivnom mjeničnom sposobnošću podrazumijeva se sposobnost neke osobe da bude
vjerovnik po mjenici. Danas se ova sposobnost
izjednačava sa pravnom sposobnošću po pravilima građanskog prava.
U poslovnoj praksi se najčešće javlja trasirana
mjenica, no ponekad se javlja njezina neispunjena forma, odnosno bjanko mjenica koja se izdaje
vjerovniku temeljem ugovornog odnosa i koju on
naknadno ispunjava. Bjanko mjenica se izdaje sa
ciljem da je vjerovnik ispuni ako nisu ostvarene obveze iz ugovornog odnosa. Valja napomenuti da
u praksi treba težiti izbjegavanju izdavanja bjanko
mjenice jer ona predstavlja vrlo rizičan i sporan
poslovni potez za izdavatelja, ali i za vjerovnika.
6.2. Akceptiranje trasirane mjenice
Trasat, osoba koja treba platiti mjeničnu svotu,
ne postaje mjeničnim dužnikom samim tim što ga
je izdavatelj mjenice (trasant) označio kao trasa-
broj: 05/12
74
GOSPODARSTVO
ta, jer izdavatelj mjenice ne može obvezati treće
osobe, odnosno trasata bez njegova pristanka.
Imatelj trasirane mjenice, kao i onaj koji je samo
drži može je sve do dospjelosti podnijeti na akceptiranje trasatu u mjestu njegova prebivanja.
Kada se mjenica podnese na akcept trasat ima
alternativno jedno od rješenja :
- mjenicu može akceptirati i tako postati glavni dužnik,
- akcept može odbiti i na taj način ne uči u
mjeničnu obvezu, u ovom slučaju vjerovnik
ima pravo poduzeti postupak kod suda prema regresnim dužnicima,
- tražiti rok da odluči hoće li mjenicu
akceptirati,
- može preuzeti odgovornost za jedan dio
mjenične svote, a da za ostali odgovaraju
regresni dužnici.
Dok ne akceptira mjenicu trasat se ne nalazi
u nikakvom mjenično pravnom odnosu. Prihvaćanjem mjenične obveze trasat postaje akceptantom, odnosno glavnim mjeničnim dužnikom.
Trasat mora mjenicu potpisati vlastoručno, odnosno ako se radi o trasatu pravnoj osobi za trasata potpisuje zakonski zastupnik, time da mora uz
svoj potpis navesti i funkciju. Trasirana mjenica
na određeno vrijeme po viđenju mora se podnijeti
na akceptiranje u roku od jedne godine od dana
izdavanja.
Ovo je posebna mjenična radnja koja se u pravilu ne pojavljuje kod drugih vrijednosnih papira,
a ustanova akcepta je uvedena zbog toga što je
mjenica u prvom redu kreditno sredstvo s relativno dugim rokovima dospjelosti mjenične obveze.
Po svom obujmu akcept može biti potpun i djelomičan. Potpuni akcept postoji u onom slučaju
kada akceptant preuzima obvezu da u potpunosti
isplati svotu navedenu u mjenici, dok djelomični
akcept postoji kada akceptant prihvaća isplatiti
samo određeni dio mjenične svote.
Izjava o akceptiranju ne može biti dana ni pod
kojim uvjetima, jer bi inače mjenica izgubila svoj
apstraktni karakter. Ako bi akceptant unio neki
uvjet u svoju izjavu, takav uvjet neće utjecati na
pravovaljanost mjenice, ali će se smatrati da je
trasat odbio akceptirati mjenicu. Akceptom se trasat obvezuje platiti mjenicu po njenoj dospjelosti,
a ako mjenica ne bude plaćena, njezin imatelj, pa
bio to i sam trasant, ima na osnovu nje pravo na
neposrednu tužbu
Akcept je neopoziv kada trasant preda mjenicu
mjeničnom vjerovniku. Općenito akcept se sma-
broj: 05/12
lipanj 2012.
tra jednim od najvažnijih postupaka u mjeničnom
poslovanju zbog toga što se njime daje privola da
se isplati suma na koju mjenica glasi.
6. 3. Aval
Aval u suštini predstavlja mjenično jamstvo, a
radi se o pisanoj izjavi koju treća osoba, avalista,
unosi u mjeničnu ispravu, zajedno sa svojim potpisom, tom izjavom garantira, odnosno jamči da će
neki od već postojećih potpisnika mjenice ispuniti
svoju obvezu. Mjenično jamstvo može dati treća
osoba, ali i neki od potpisnika mjenice, jedino akceptant po prirodi stvari ne može biti avalista jer je
on glavni dužnik. Na ovaj način mjenični vjerovnik
stječe veću sigurnost da će njegovo potraživanje
po mjenici biti realizirano.
Avalista odgovara onako kako odgovara onaj za
koga jamči. U pravilu avalista jamči za čitav iznos
mjenične sume, jedino ako uz svoj potpis nije napisao sumu do koje ograničuje svoje jamstvo.
Izjava o avalu daje se na takav način što avalista stavlja klauzulu „kao jamac“, „per aval“ i poslije stavlja ime osobe za koju jamči uz vlastoručni
potpis . Avalista odgovara solidarno, samostalno
i neposredno imatelju mjenice. On spada u red
regresnih dužnika i mjenični vjerovnik se može
njemu neposredno obraćati, kada glavni dužnik
akceptant odbije isplatiti mjeničnu svotu.
U sudskoj praksi izražen je stav da avalisti mogu
mjeničnom vjerovniku isticati samo objektivne prigovore, ali ne i subjektivne koji proizlaze iz međusobnih odnosa vjerovnika i onoga za koga jamči.
U vjerovnikovu je interesu da na mjenici koju
prima postoji aval kojim će bitno poboljšati kvalitetu i mogućnost njezine naplate, pa je stoga za
njega važno da avalista bude osoba od koje će
moći naplatiti mjeničnu svotu. Kvalitetan avalista
će biti osoba koja raspolaže novčanim sredstvima
na računu, odnosno drugom imovinom iz koje će
se vjerovnik moći naplatiti. Stoga je za vjerovnika
najkvalitetniji aval banke, a avaliranje mjenica je
redoviti bankarski posao.
6.4. Prijenos mjenice
Mjenica je cirkulacijski vrijednosni papir, a isto
tako je i papir po naredbi, i dosljedno tome mjenica se u pravilu prenosi indosamentom, no mjenica
se može prenijeti i građansko pravnim ustupom,
odnosno cesijom.
lipanj 2012.
GOSPODARSTVO
Indosament
Prijenos mjenice putem indosamenta predstavlja redoviti način prijenosa. Indosament mora biti
bezuvjetan, a svaki uvjet koji bi bio stavljen smatra se kao da nije ni napisan. Pravilo je da se izjava o indosiranju stavlja na poleđinu mjenice, međutim ako je poleđina već ispunjena indosament
se može staviti i na alonž, odnosno na produžetak
mjenice.
Vrste indosamenata:
- puni indosament sadrži odredbu o prijenosu
mjenice, ime osobe na koju se mjenica prenosi-indosatar i potpis osobe koja mjenicu
prenosi – indosant,
- bjanko indosament je onaj gdje indosant
nije označio novog vjerovnika, odnosno
indosatara, već je to mjesto ostavio nepopunjeno, odnosno prazno. Ako je mjenica
prenesena bjanko indosamentom vjerovnik
je svatko onaj tko mjenicu drži u rukama,
- založni indosament je takav indosament
kod koga se mjenica može založiti i za neko
pravo vjerovnika koje ima osnovu u nekom
pravnom poslu izvan mjenice,
- rekta indosament je značajan po tome
što se ovim oduzima svojstvo prenosivosti
po naredbi, tako što se izjavom o prijenosu dodaju i neke riječi kao primjerice „ne
po naredbi“. Ovako nastala mjenica se dalje može prenositi samo cesijom. Indosant
koji je upisao ovu klauzulu ne može mjenicu trajno pretvoriti u rekta mjenicu, na to je
ovlašten samo trasant,
- povratni indosament je takav indosament
kojim mjenica dolazi u ruke nekog kod kojeg
je ona već bila,
- indosament sa klauzulom straha Indosant
u pravilu odgovara da će mjenica biti akceptirana i isplaćena, no ipak on je ovlašten isključiti svoju odgovornost dodajući
klauzulu“bez obveze“ ili „bez garancije“,
odnosno dodaje takozvanu klauzulu straha.
Ova klauzula slabi snagu mjenice.
U ulozi prvog indosanta pojavljuje se remitent
pošto je trasant njemu predao mjenicu prilikom
izdavanja isprave. Na osnovu indosamenta prenose se u prvom redu prava iz mjenice, a na ovaj
način indosatar, odnosno osoba na koju je prenijeta mjenica automatski stječe prava iz mjenice.
Da bi mjenični vjerovnik koji je indosamentom
postao imatelj mjenice po dospijeću mogao tražiti
75
isplatu mjenice mora to svoje pravo dokazati nizom indosamenata i to onome od koga traži isplatu. Onaj koji mjenicu isplaćuje dužan je ispitati
pravilnost niza indosamenata.
Može se dogoditi da mjenica neovlašteno dođe
u ruke neke osobe. Tada onaj koji je vlasnik mjenice ne bi mogao ostvariti pravo jer u rukama ne
drži mjenicu. Vlasnik mjenice mora tražiti da mu
se mjenica vrati, a ovaj će je morati vratiti ako ju
je stekao zlonamjerno ili ako je postupao s krajnjom nepažnjom. Ako je mjenicu stekao, a da nije
znao niti mogao znati da je njezin vlasnik neki
drugi, neće je morati vratiti i steći će pravo iz mjenice pod uvjetom dokazivanja neprekinutog niza
indosamenata.
Imatelj mjenice stečene indosamentom siguran
je da ukoliko zatraži isplatu mjenice od mjeničnog
dužnika da ovaj neće moći staviti prigovore koji
imaju osnovu u nekom osobnom odnosu između
trasanta i dužnika, odnosno dužnika i nekog ranijeg imatelja mjenice, Dužnik će moći staviti samo
one prigovore koji imaju temelj u odnosu njega i
imatelja mjenice, odnosno mjenično pravne prigovore objektivne prirode.
Cesija
Mjenica se može prenositi ne samo indosiranjem, nego i građansko pravnim ustupom, odnosno cesijom. Tko u svojim rukama ima mjenicu i
tko dokaže da mu je mjenična tražbina cedirana
nalazi se u odnosu na mjeničnog dužnika u jednakom položaju kao i prethodni vjerovnik. Cesija
ima pravnu osnovu u ugovoru sklopljenom između
ranijeg vjerovnika cedenta i novog vjerovnika cesionara. Za realizaciju ovog ugovora potrebita je
i predaja mjenice novom vjerovniku. Cesija može
biti izražena na licu mjenice, na njezinoj poleđini,
na alonžu ili u odvojenoj ispravi.
7. DOSPJELOST
Mjenica se može izdati:
- po viđenju, a to je mjenica na kojoj je način
dospijeća mjenične obveze označen riječima „po viđenju“, što znači da mjenična obveza dospijeva kada je mjenični ovlaštenik
podnese na plaćanje i to u roku od jedne
godine od dana izdavanja. Trasant može
ovaj rok skratiti ili odrediti duži, dok ga indosanti mogu skratiti. Trasant može odrediti da mjenica plativa po viđenju ne smije
biti podnesena na isplatu prije naznačenog
broj: 05/12
76
GOSPODARSTVO
vremena, i u tom slučaju rok za podnošenje
počinje teći od tog vremena
- na određeno vrijeme po viđenju u kojem
slučaju se dospjelost mjenice na određeno
vrijeme po viđenju izračunava bilo prema
danu akcepta, bilo prema danu protesta
zbog neakceptiranja,,
- na određeno vrijeme od dana izdanja, to je
mjenica na kojoj je dospijeće mjenične tražbine određeno naznakom dužine vremena
čijim istekom dospijeva mjenična obveza.
To razdoblje počinje teći na dan izdavanja
mjenice,a može se označiti u danima, mjesecima ili izrazima kao „početak mjeseca“,
„sredina mjeseca „ ili „konac mjeseca“. Ako
je dospjelost određena za početak, sredinu
i kraj mjeseca, onda se pod tim izrazima
podrazumijevaju prvi, petnaesti ili posljednji
dan mjeseca.
- na određeni dan, u kojem slučaju je dospijeće mjenične obveze određeno naznakom
točno određenog dana ili datuma.
8. PLAĆANJE
Plaćanjem imatelj mjenice ostvaruje svoje mjenično potraživanje, a radi plaćanja mjenica se
mora predočiti, odnosno prezentirati dužniku radi
isplate. To je posljedica pravne prirode mjenice
koja kao vrijednosni papir u pravnom prometu indosamentom prelazi iz ruke u ruku, pa dužniku
nije poznato kod koga se ona nalazi. Podnošenje
mjenice na isplatu obvezna je mjenična radnja.
Mjenicu podnosi na isplatu zakoniti imatelj mjenice, a zakonitim imateljem mjenice smatra se
onaj tko drži mjenicu, ako svoje pravo može dokazati neprekinutim nizom indosamenata. Niz indosamenata nije prekinut time što se na mjenici
nalazi bjanko indosament, odnosno kada prenositelj nije označio novog vjerovnika, već je samo
stavio klauzulu o prijenosu, a mjesto predviđeno
za indosatara ostavio praznim. Tada se mjeničnim
vjerovnikom smatra onaj tko drži mjenicu.
Onaj tko drži mjenicu i svoje pravo može dokazati neprekinutim nizom indosamenata podnosi
mjenicu radi isplate najprije glavnom mjeničnom
dužniku akceptantu, odnosno trasatu koji je akceptirao mjenicu. Moguće je da trasirana mjenica
nije akceptirana iz razloga što nije podnesena na
akcept, ili je pak trasat odbio akceptirati mjenicu.
U slučaju kada je izostao akcept, mjenica se podnosi na isplatu trasatu jer je on prvi pozvan platiti,
a to što on nije prethodno preuzeo obvezu, odno-
broj: 05/12
lipanj 2012.
sno nije akceptirao mjenicu ne znači da će odbiti
isplatu o dospjelosti.
Mjenica plativa na određeni dan ili na određeno
vrijeme nakon izdavanja ili viđenja mora se podnijeti na isplatu bilo na sami dan plaćanja bilo
jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za
njim. Zakon o mjenici ne predviđa mogućnost prolongacije jer nikakvi dani počeka, ni zakonski ni
sudski nisu dopušteni.
Mjenični vjerovnik ima pravo naplatiti svoje potraživanje i prije dospjelosti mjenice, ali je dužnik ovlašten u ovom slučaju odbiti izvršiti isplatu
mjenice., no s druge strane ni mjenični vjerovnik
ne mora primiti isplatu koju mu ponudi mjenični
dužnik prije roka dospjelosti.
Vrijeme isplate mjenice poklapa se sa danom
njene dospjelosti, no ako mjenični vjerovnik pravodobno ne izvrši prezentaciju mjeničnom dužniku na sam dan plaćanja ili jedan od dva dana
koji dolaze odmah za njim svaki dužnik ima pravo
mjeničnu svotu deponirati kod suda.
Domiciliranjem mjenice određuje se mjesto plaćanja koje je različito od mjesta sjedišta ili prebivališta trasata. Mjenicu može domicilirati osoba koja
izdaje mjenicu ili osoba koju on ovlasti. Mjenica
može biti domicilirana i u mjesto gdje se nalazi
sjedište ili prebivalište vjerovnika, u kojem slučaju
treba navesti i adresu u tom mjestu gdje na dan
dospijeća treba doći trasat radi isplate. Mjenica
za koju se želi izvršiti isplata s računa kod banke
mora biti domicilirana na banku kod koje se vodi
glavni račun dužnika.
Kada isplati mjenicu mjenični dužnik ima pravo
zahtijevati da mu imatelj preda mjenicu i da na njoj
zabilježi da je mjenična suma isplaćena. Time se
onemogućuje dalje korištenje mjenice i dobiva neposredni dokaz prestanka mjenične obveze. Onaj
koji isplaćuje mjenicu može učiniti to samo djelomično, a takvu isplatu imatelj mjenice ne može odbiti. U
tom slučaju mjenični dužnik ne može zahtijevati da
mu se mjenica preda, jer je imatelj mora posjedovati
da bi ostvario pravo na neisplaćeni dio mjenice. No
mjenični dužnik može zahtijevati da se takva isplata
zabilježi na samoj mjenici, te da mu imatelj mjenice
o isplati izda priznanicu.
9. PROTEST MJENICE
Protest mjenice je poseban postupak koji se
vodi pred sudom i predstavlja posebnu mjeničnu
radnju gdje imatelj mjenice na vjerodostojan način utvrđuje je li ostao bezuspješan u pokušaju
da naplati mjenicu ili da dobije akcept.
lipanj 2012.
GOSPODARSTVO
Kod mjenice postoje glavni mjenični dužnici
akceptant trasirane i izdavatelj vlastite mjenice,
te sporedni mjenični dužnici trasant, avalisti, indosanti, odnosno regresni obveznici. Ako glavni
dužnik mjenicu ne isplati tada imatelju pripada
zahtjev na regres odnosno naknadu od regresnih obveznika, no imatelj i dalje može ostvarivati
zahtjev za prisilnu naplatu od glavnog dužnika.
Da bi imatelj mogao ostvariti pravo na regres od
regresnih obveznika mora mjenicu protestirati.
Ako mjenicu ne protestira izgubiti će pravo da se
naplati od regresnih obveznika, pa će mu ostati pravo da se naplati samo od glavnog dužnika.
Međutim ako glavnog dužnika nema, a to je slučaj
ako trasat nije mjenicu akceptirao, izgubiti će sva
prava po mjenici.
Protest zbog neakceptiranja mora se podići u
rokovima određenim za donošenje na akceptiranje, a protest zbog neisplate mjenice plative na
određeni dan ili na određeno vrijeme od dana
izdavanja mjenice ili od viđenja mora se podići
jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za
danom plaćanja mjenice. Kada je podignut protest zbog neakceptiranja, onda nije potrebno mjenicu podnijeti na isplatu, niti podići protest zbog
neisplate.
U postupku podizanja protesta sudjeluju:
- osoba koja podiže protest – protestant – zakoniti imatelj mjenice ,
- osoba protiv koje se podiže protest
– protestat,
- mjesno nadležni sud.
Protest mora sadržavati:
- prijepis protestirane mjenice, odnosno protestiranog mjeničnog prijepisa, kao i svih
izjava odnosno napomena na njima, ako se
protest podiže na mjenici izdanoj na stranom jeziku, onda se mora priložiti i prijevod
mjenice, s ovjerovljenjem onoga koji protest
podiže,
- ime ili tvrtku osobe po čijem se zahtjevu i
protiv koga se protest podiže, potrebu da
tražena osoba nije izvršila činidbu koja se
na temelju mjenice koja se od njega zahtjeva ili da je protestno tijelo nije moglo naći u
njezinom poslovnom uredu ili stanu, ili ako
ju je našlo, da joj iz bilo kojeg razloga nije
moglo priopćiti zahtjev,
- mjesto, dan, mjesec, godinu i sat gdje je
poduzet ili bezuspješno pokušan protestni
postupak,
77
- datum protesta, broj pod kojim je zaveden u
registar protesta, službeni potpis protestnog
tijela, kao i pečat.
Protest se mora podići u zakonskim rokovima
koji su kratki, a protest se podiže odmah po odbijanju izvršenja.
U mjenici može biti upisana „klauzula bez protesta“, a ovu klauzulu u mjenicu upisuje trasant
ili avalista ili bilo koji indosant. Ovisno o tome tko
je klauzulu upisao ocjenjuje se i doseg njenog
djelovanja. Ako je klauzulu upisao trasant, imatelj
mjenice će biti oslobođen dizanja protesta prema
svim potpisnicima mjenice. Ako je tu klauzulu upisao netko od ostalih obveznika ona će imati djelovanje samo prema njemu. Radi navedenog ovu
klauzulu najčešće u praksi upisuje trasant jer je
to za vjerovnika najpovoljnije. Klauzula se mora
i potpisati, bez obzira što potpis trasanta ili druge
osobe koja unosi klauzulu već postoji.
Postavlja se pitanje, u slučaju ako je mjenica
izdana i akceptirana s klauzulom „bez protesta“,
kako dokazati da je dužnik nije platio? U navedenom slučaju ako dužnik odbije isplatiti mjenicu
to se mora konstatirati u nekoj ispravi, primjerice
izjavi koju bi potpisao dužnik. Ako dužnik odbije
potpisati bilo kakvu izjavu o odbijanju isplate, vjerovnik bi trebao osigurati bilo kavo drugo dokazno
sredstvo, primjerice svjedoke kojim bi u postupku prisilne naplate mjenice mogao dokazati da je
mjenicu doista po dospijeću podnio dužniku na
isplatu.
10. REGRES ZBOG NEAKCEPTIRANJA I
ZBOG NEISPLATE
Trasat akceptiranjem mjenice postaje glavni
dužnik i time je prvi pozvan da imatelju mjenice
isplati mjeničnu svotu. Ostali potpisnici mjenice,
odnosno trasant, indosanti i avlisti regresni su
obveznici. Od njih će imatelj mjenice zahtijevati
isplatu regresa ako mjenica ne bude akceptirana,
isplaćena ili ukoliko naplata bude neizvjesna.
Zakon razlikuje pravo na regres po dospjelosti i
prije dospjelosti.
Regres po dospjelosti može se ostvariti ako
mjenica nije plaćena bilo potpuno ili djelomično.
Regres prije dospjelosti može se ostvariti :
- ako je akceptiranje odbijeno bilo potpuno ili
djelomično,
- ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren
stečaj, odnosno likvidacija nad imovinom
trasata, ili ako on obustavi plaćanja i ako ta
obustava plaćanja ne bi bila utvrđena sud-
broj: 05/12
78
GOSPODARSTVO
skom odlukom, ili ako je izvršenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspješno,
- ako je otvoren stečaj odnosno likvidacija
nad imovinom trasanta mjenice koja se ne
smije podnijeti na akceptiranje.
Svi oni koji su mjenicu trasirali, akceptirali, indosirali ili avalirali odgovaraju solidarno imatelju
mjenice. Imatelj mjenice ima pravo postupiti protiv svih tih osoba bilo pojedinačno, bilo protiv više
njih, bilo protiv svih zajedno, a pritom nije dužan
držati se rada kojim su se oni obvezali.
Kada netko od mjeničnih dužnika u postupku
regresa isplati mjenicu, njegova obveza time prestaje, međutim ne prestaje obveza svih ostalih regresnih obveznika koji prema njemu odgovaraju
jer mjenični dužnik koji isplati mjenicu ima pravo
da se sam regresira od svojih prednika, ali i glavnog dužnika. Takvo naknadno naplaćivanje mjenice imenuje se drugim regresnim zahtjevom.
Imatelj mjenice može zahtijevati protiv onoga
protiv kojeg ostvaruje regres:
- iznos za koji mjenica nije akceptirana ili
isplaćena, kao i kamate ako su u mjenici
bile određene,
- zateznu kamatu obračunati sukladno propisu koji se uređuje visina stope zatezne
kamate,
- troškove protesta, poslanih izvješća, kao i
ostale troškove.
11. INTERVENCIJA
Intervencija kod mjenice je mjenice je mjenično pravna radnja kojom neka osoba intervijent
vrši akceptiranje ili isplatu mjenice umjesto nekog
mjeničnog dužnika (honorata) u slučajevima kada
je imatetelj mjenice stekao regresno pravo po toj
mjenici. Intervencija se poduzima u korist nekog
regresnog dužnika radi zaštite od regresa.
Intervijenta može odrediti trasant, indosant ili
avalista upisom u mjenicu. Intervenciju može prihvatiti i treća osoba i samovoljno, s tim da intervijent može biti i treća osoba koja je već dužnik po
mjenici, s tim da se u ulozi intervijenta ne može
pojaviti akceptant.
Dva su osnovna kriterija za razlikovanje
intervencije:
- način na koji dolazi do intervencije (pozivna
ili spontana intervencija), i
- razlog intervencije (zbog neakceptiranja ili
neisplate).
broj: 05/12
lipanj 2012.
Pozivna intervencija je kada trasant, indosant ili
avalista odredi osobu koja će intervenirati u slučaju neakceptiranja, ili neisplate mjenice .
Spontana intervencija je kada treća osoba ili ma
koji potpisnik mjenice osim akceptanta bez poziva po svojoj slobodnoj volji intervenira. Spontana
intervencija može biti zbog neakceptiranja, odnosno neisplate, a intervijent je dužan u roku od
dva dana obavijestiti o svojoj intervenciji onoga
za koga je intervenirao, a ako prekorači ovaj rok
odgovara do visine mjenične svote za štetu koja
nastane zbog tog prekoračenja.
Do intervencije zbog neakceptiranja može doći
na osnovu pozivne i spontane intervencije, a primjenjuje se samo u slučaju ako bi došlo do vršenja regresa prije dospjelosti. Ako nastanu okolnosti za regres prije dospjelosti , imatelj mjenice
se obraća intervijentu radi akceptiranja. Ukoliko
ovo propusti imatelj mjenice neće moči ostvariti
regres prema osobi označenoj za intervenciju, niti
prema njegovim slijednicima. Akceptiranjem mjenice intervijent ne postaje glavni dužnik.
Intervencija zbog neisplate također ima svrhu
otkloniti regres, a to je mjenično pravna radnja
kojom netko isplaćuje mjenicu za dužnika, u slučaju kada imatelj mjenice stekne pravo zahtijevati
isplatu mjenice od regresnih dužnika. Kada glavni
mjenični dužnik odbije isplatu mjenice , imatelj
mjenice je obvezan obratiti se intervijentu , a tek
kada ga on odbije pošto podigne protest može se
obratiti regresnim dužnicima .
12. UMNOŽAVANJE I PRIJEPISI
Mjenica se može izdati u jednom ili više istovjetnih primjeraka duplikata. Ako se izdaje u više od
jednog primjerka, tada svi primjerci u svom slogu
moraju biti označeni tekućim brojem. Propust ove
oznake može imati teške posljedice za izdavatelja, jer se tada svaki primjerak smatra posebnom mjenicom. Dodatni mjenični primjerci nisu
samo izdavateljeva povlastica, jer i svaki imatelj
mjenice može zahtijevati da mu se o njegovom
trošku izda jedan ili više primjeraka. Indosanti su
kod toga dužni sudjelovati i ponoviti svoje indosamente na novim primjercima.
Drukčije je međutim sa prijepisima mjenice.
Naime svaki izdavatelj mjenice bilo trasirane ili
vlastite ima pravo načiniti prijepise. Za razliku od
umnožene prijepis ne predstavlja izvornik. Ipak i
prijepis se može indosirati i avalirati na isti način
i sa istim učinkom kao i izvorna mjenica , ali se u
prijepisu mora označiti osoba kod koje se nalazi
lipanj 2012.
GOSPODARSTVO
izvornik, jer inače prijepis nema mjenično pravme
vrijednosti.
Praktična razlika između duplikata i prijepisa
mjenice je u tome što duplikat može izdati samo
trasant, a prijepis može svaki njen imatelj. Nadalje, duplikat se može koristiti i za akcept, a prijepis
samo za indosament. Duplikat i prijepis služe boljem osiguranju mjeničnog vjerovnika i bržoj mjeničnoj cirkulaciji.
13. ZASTARA
Zakon određuje tri vrste rokova zastare i to:
- tri godine za koje vrijeme zastarijevaju svi
zahtjevi protiv akceptanata, a rok teče od
dana dospjelosti,
- godina dana za koje vrijeme zastarijevaju
zahtjevi imatelja mjenice protiv trasanta,
a rok teče od dana protesta, a kod mjenica s klauzulom“bez troškova“ od dana
dospjelosti,
- šest mjeseci za koje vrijeme zastarijevaju
međusobni zahtjevi indosanata, te zahtjevi indosanata protiv trasanta. Rok teče od
dana iskupljenja mjenice od strane indosanta ili od dana kada je protiv njega podignuta
tužba.
- Rok zastarjelosti za avalistu je isti kao i za
onoga za koga je jamčio.
Zastara se prekida podnošenjem tužbe sudu. S
tužbom se izjednačuju prijava mjenične tražbine
u stečaju,odnosno likvidaciji, ostvarivanje mjenično pravnih zahtjeva tijekom parnice, pozivanje u
zaštitu,obavijest kojom tuženi obavještava svog
prethodnika da je protiv njega podnesena regresna tužba. Obavijest se priopćuje preko suda ili
neposredno preporučenim pismom, u koje slučaju dan kada je pismo predano pošti smatra se kao
dan priopćenja.
Prekinuta zastara počinje ponovno teći :
- u slučaju podnošenja tužbe i u slučaju
ostvarivanja zahtjeva u tijeku parnice, od
dana posljednje parnične radnje, ako se
ni u jednom ni drugom slučaju parnica ne
nastavi,
- u slučaju prijave u stečaju odnosno likvidaciji, od dana svršetaka stečajnog postupka,
a u slučaju kada se u stečaju odnosno likvidaciji ospori prijavljena tražbina, od dana
osporenja,
- u slučaju pozivanja na zaštitu i priopćenja o
podnesenoj tužbi, od dana kada se parnica
pravomoćno završi.
79
14. NEOPRAVDANO OBOGAĆENJE
Obzirom da je mjenica akceptni papir od vrijednosti može se desiti da netko od kruga mjeničnih
dužnika ne plati svoju obvezu i time kod njega
nastupi neopravdano obogaćenje ili stjecanje
određene imovinske koristi bez osnove. Zakonom
je određena odgovornost po osnovi neopravdanog obogaćenja.
Trasant, akceptant i indosant čije su mjenične
obveze utrnule uslijed zastare, ili uslijed toga što
su propuštene radnje propisane radi održanja
mjeničnih prava odgovaraju imatelju mjenice,
ako su se na njegov račun neopravdano obogatili. Ostali mjenični obveznici oslobođeni su ove
obveze.
Zahtjev se može ostvariti i na temelju odluke
o amortizaciji nestale mjenice. Zastarni rok po
osnovi neopravdanog obogaćenja iznosi tri godine, a obzirom da se radi o redovnom građansko
pravnom zahtjevu, u svemu ostalom na ovu zastaru primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima.
15. PRAVO ZALOGA I PRIDRŽAJA
Kada radi osiguranja mjenične tražbine imatelj
mjenice , na temelju pisane izjave primi u zalog
kakvu pokretnu stvar ili tražbinu, a dužnik ne ispuni na vrijeme svoju mjeničnu obvezu, onda imatelj
mjenice ima pravo namiriti se iz zaloga, ne podižući tužbu protiv zalagatelja.
U tu svrhu imatelj mjenice može:
- na temelju mjenice i isprave o zalaganju
zahtijevati od suda, nadležnog za njega,
odnosno zalagatelja prodaju zaloga . Sud
određuje javnu prodaju ne saslušavši zalagatelja, time se ne otklanja odgovornost
imatelja mjenice za zloupotrebu založnog
prava,
- založene mjenice ili druge tražbine naplatiti
i od dobivenog novca namiriti se ili založene
tražbine zadržati za sebe do iznosa svoje
tražbine.
Sva ova prava pripadaju imatelju mjenice i u
slučaju kada zalagatelj padne pod stečaj, odnosno kada se otvori postupak likvidacije.
Kako o namjeravanoj, tako i o izvršenoj prodaji, odnosno zadržavanju zaloga imatelj mjenice mora po mogućnosti bez odlaganja obavijestiti dužnika, kao i zalagatelja, ako je taj treća
osoba.
Imatelj mjenice je dužan ako se potpuno namirio za voju tražbinu predati zalagatelju, odnosno
broj: 05/12
GOSPODARSTVO
80
u njegovu stečajnu masu izvornu mjenicu, kao i
dobiveni višak.
16. AMORTIZACIJA MJENICE
Prava imatelja mjenice su inkorporirana u
mjenicu kao papir u skladu sa načelom inkorporacije mjeničnih prava. Prema spomenutom
načelu mjenični vjerovnik ostvaruje svoja prava
samo ako posjeduje mjenicu, a od ovog načela
se odstupa samo u slučaju amortizacije mjenice. To je poseban sudski postupak u kojem su
sud utvrđuje da je imatelj mjenice imao mjenicu
određenog sadržaja i da mu je nestala. Imatelj
mjenice mora predložiti sudu da nestalu mjenicu amortizira, odnosno da je proglasi poništenom. Imatelj mjenice mora u prijedlogu iznijeti
glavni sadržaj nestale mjenice i učiniti vjerojatnim da je predlagatelj tu mjenicu imao ili da mu
na temelju nje pripada određeno pravo. Sud će
izdati oglas u kojem će izložiti sadržaj nestale mjenice i sa pozivom da onaj kod koga se
nalazi pokaže sudu u roku od 60 dana. Oglas
se objavljuje u Službenim novinama Federacije BIH. Ako je dan plaćanja već dospio, rok za
pokazivanje mjenice teče od tog dana, a ako
dan plaćanja dolazi tek kasnije onda tek od toga
dana.
Kada se u ostavljenom roku nitko ne javi sudu,
smatrati će se da je mjenica nestala, a sud će
svojim rješenjem oglasiti mjenicu nevažećom, a
tim rješenjem mjenični vjerovnik može ostvarivati svoja prava. U tom slučaju njegova prava
ostaju na snazi prema glavnim mjeničnim dužnicima i to trasantu kada mjenica nije akceptirana, akceptantu, odnosno izdavatelju vlastite
mjenice, a regresni dužnici oslobađaju se svoje
obveze.
U drugom slučaju kada se u ostavljenom roku
jave neke osobe sa mjenicom i prilože je sudu u
tom slučaju su moguće dvije situacije i to:
- sud će obustaviti amortizacijski postupak
i pronađenu mjenicu predati mjeničnom
vjerovniku,
- kada osoba kod koje se nalazi mjenica odbije predati mjenicu sudu, sud će prekinuti
amortizacijski postupak i mjeničnog vjerovnika uputiti da u redovitom parničnom postupku raspravi vlasništvo mjenice.
www.fircon.biz
broj: 05/12
lipanj 2012.
lipanj 2012.
ODGOVORI NA PITANJA
81
Tihana Bevanda, dipl. iur.
PITANJA I ODGOVORI IZ
OBLASTI CARINE
CARINSKI ORGANI NAKON PUŠTANJA
ROBE U SLOBODAN PROMET I UTVRĐENE
CARINSKE VRIJEDNOST NA TEMELJU
PRILOŽENOG RAČUNA, MOGU NAKNADNO
IZVRŠTI PROVJERU VJERODOSTOJNOSTI
ISTOG ZBOG OSNOVANE SUMNJE DA JE
POVRIJEĐENA ODREDBA IZ ČLANKA 26.
ZAKONA O CARINSKOJ POLITICI BIH
1. Nakon puštanja robe u slobodan promet, carinski organi u postupku naknadne
kontrole izvršili su provjeru dokumentacije
i carinskog postupka, podnijeli zahtjev za
naknadnu naplatu neizravnih poreza, pošto
smatraju da na računu nije iskazana ispravna vrijednost, jer znatno odstupa od utvrđene carinske vrijednosti, zbog čega je upravnom postupku u cilju pravilnog i potpunog
utvrđivanja činjeničnog stanja podnesen
zahtjev za provjeru vjerodostojnosti računa.
Smatramo da nije osnovano da, nakon što je
proteklo više od jedne godine od redovnog
carinjenja i eventualnih grešaka u provedbi
postupka, uvoznik treba snositi bilo kakvu
materijalnu odgovornost i naknadno plaćanje eventualnih dodatnih obveza.
Kontrolom dostavljene dokumentacije utvrđeno
je da ste uvezli rabljeno putničko vozilo i podnijeli
svu potrebnu dokumentaciju vezano za carinjenje
putničkog vozila: preslika kupoprodajnog ugovora, preslika prometne knjižice, dokumentacija o
homologaciji vozila, dokaz o plaćanju vozila, izvozna carinska prijava. Navedeni postupak propisan je odredbama Zakona o carinskoj politici BiH
(„Službeni glasnik BiH“, broj: 57/04, 51/06, 93/08,
54/10 i 76/11 - u daljnjem tekstu: Zakon), odredbama iz članka 60-68. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj: 63a/04, 60/06 i
57/08) i Uputom o utvrđivanju carinske vrijednosti
(„Službeni glasnik BiH“, broj: 74/07).
Nesporno je da je u postupku carinjenja sačinjen zapisnik o pregledu vozila i da je prihvaćena transakcijska vrijednost propisana u članku
26. Zakona, navodeći u obrazloženju istog da je
dostavljeno dovoljno dokaza da se transakcijska
vrijednost prihvati kao stvarno plaćena vrijednost.
U postupku naknadne kontrole utvrđeno je da je
pogrešno utvrđena vrijednost vozila i da je trebalo odbiti priloženi račun kao stvarno plaćenu
vrijednost vozila, te je utvrđena vrijednost vozila na temelju raspoloživih podataka iz kataloga,
koje daje dovoljno podataka koji se mogu koristiti
za utvrđivanje carinske vrijednosti prema metodi iz članka 28. Zakona, uporabom prihvatljivih
sredstava koja su u skladu s načelima i općim
odredbama: Sporazuma o provođenju članka VII.
Općeg sporazuma o tarifama i trgovini iz 1994.,
članka VII. Općeg sporazuma o tarifama i trgovini
iz 1994. i drugim odredbama, te predložili izmjenu
podataka polja 46 i 47 carinske prijave i naknadnu
naplatu razlike manje uplaćenog iznosa na ime
neizravnih poreza i zatezne kamate. Postupajući
po predmetnom zahtjevu, proveden je ispitni postupak i provjera računa, odnosno dodatna dokumentacija kojom se utvrđuje istinitost podataka na
računu iz razloga što postoji značajno odstupanje
vrijednosti na računu.
Carinski organi imaju ovlast da, ukoliko s obzirom na okolnosti pod kojima se vrši uvoz robe,
utvrde da prijavljena vrijednost robe iskazana na
računu, znatno odstupa od stvarne vrijednosti te
robe, da carinsku vrijednost utvrde primjenom
odredbi iz članka 26. do 31. Zakona, odnosno
kada se u postupku provjere utvrdi da vrijednost
robe nije realno prikazana, pristupa se utvrđivanju
carinske vrijednosti robe primjenom ostalih metoda kako je propisano naprijed navedenim odredbama Zakona i Odluke o provedbenim propisima
Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine.
Dodatna provjera podataka na računu zasniva se
na odredbi iz članka 6. (2.) Protokola 4. Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske zajednice i Bosne i Hercegovine.
Odredbom iz članka 56. stavak 1. Zakona, propisano je da se za robu koja se namjerava staviti
u neki carinski postupak, podnosi carinska prija-
broj: 05/12
82
ODGOVORI NA PITANJA
va za taj carinski postupak, a člankom 59. istog
Zakona, propisano je da “1. Prijave u pisanom
obliku sačinjavaju se na obrascu koji je propisan
provedbenim propisima ovoga zakona. Prijave
moraju sadržavati sve podatke koji su nužni za
primjenu propisa kojima se regulira carinski postupak za koji se roba prijavljuje i biti potpisane.
2. Uz prijavu se prilažu svi dokumenti potrebni
za primjenu propisa kojima se regulira carinski
postupak za koji je roba prijavljena”.
Dokumenta koja se prilažu uz carinsku prijavu
su određena u članku 125. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine su: račun na temelju kojeg je
prijavljena carinska vrijednost robe, deklaracija
vrijednosti s podacima za utvrđivanje carinske
vrijednosti prijavljene robe,dokumenta potrebna za primjenu preferencijalnih tarifnih mjera ili
drugih mjera koje odstupaju od važećih propisa
koji se primjenjuju na prijavljenu robu, kao sva
ostala dokumenta potrebna za primjenu propisa
koji uređuju stavljanje prijavljene robe u slobodni promet.
Odredbom iz članka 64. Zakona, propisano je
da: “Ako nije drukčije izričito propisano, nadnevak koji treba rabiti s ciljem primjene svih propisa kojima se regulira carinski postupak za koji je
roba prijavljena je nadnevak prihvaćanja carinske prijave od strane carinskih organa”.
Odredbom iz članka 75.Zakona, propisano je
pravo i obveza carinskog organa da izvrše pregled dokumenata i provedenog postupka carinjenja i glasi:“1.Carinski organi mogu, na svoju
inicijativu ili na zahtjev deklaranta, napraviti izmjenu prijave nakon puštanja robe.
2. Nakon puštanja robe, a da bi se uvjerili u
točnost podataka iz prijave, carinski organi
mogu napraviti pregled poslovnih dokumenata
i podataka koji se odnose na uvozne i izvozne
radnje u svezi s tom robom ili na naknadne komercijalne radnje u koje je ta roba uključena.
Takvi pregledi mogu se napraviti u prostorijama
deklaranta, svake druge osobe koja je poslovno
izravno ili neizravno uključena u navedene radnje ili svake druge osobe koja je u posjedu navedenog dokumenta i podataka u poslovne svrhe.
Carinski organi mogu obaviti pregled robe kada
ju je još uvijek moguće pokazati.
3. Kada revizija prijave ili pregled nakon carinjenja ukazuju na to da su propisi kojima se
regulira određeni carinski postupak primijenjeni
na temelju netočnih ili nepotpunih informacija,
broj: 05/12
lipanj 2012.
carinski organi, sukladno svim važećim propisima, poduzimaju mjere neophodne za reguliranje
nastale situacije, uzimajući u obzir nove informacije koje su im na raspolaganju”.
Odredbom iz članka 193. Zakona, propisano
je da „1. Carinski dug pri uvozu nastaje prilikom:
(a.) stavljanja u slobodan promet robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina; ili
(b.) stavljanja takve robe u postupak privremenog uvoza uz djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina.
2. Carinski dug nastaje u trenutku prihvaćanja
predmetne carinske prijave.
3. Dužnik je deklarant. U slučaju neizravnog
zastupanja, dužnik je osoba u čije se ime podnosi carinska prijava.
4. Kada je carinska prijava u svezi s jednim od
postupaka iz stavka 1. ovoga članka sačinjena
na temelju podataka koji upućuju na to da nije
izvršena naplata svih dažbina ili dijela dažbina
koje se zakonski potražuju, osobe koje su pružile podatke potrebne za sačinjavanje prijave, a
koje su znale ili su objektivno trebale znati da su
takvi podaci netočni, također se mogu smatrati
dužnicima sukladno važećim propisima BiH”.
Odredbom iz članka 210. Zakona, propisano
je da „1. Svaki pojedini iznos uvoznih ili izvoznih
dažbina koji nastaje kao posljedica carinskog
duga (u daljnjem tekstu: iznos dažbine), carinski organi obračunavaju čim dođu do potrebnih
podataka i zavode ga u poslovne knjige ili u bilo
koji drugi ekvivalentni medij (knjiženje).
2. Stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se
kada je:
(a.) uvedena privremena antidamping carina ili
zaštita od umanjenih dažbina (kompenzacijska
dažbina);
(b.) iznos dažbine koji se zakonski potražuje
viši od onoga koji je utvrđen na temelju obvezne
informacije;
(c.) kada se propisima usvojenim u okviru provedbenih propisa ovoga zakona odustaje od zahtjeva da carinski organi knjiže iznose dažbine
niže od određenog iznosa.
3. Carinski organi određuju praktične postupke za knjiženje iznosa dažbine. Ovi se postupci
mogu razlikovati u ovisnosti o tome jesu li, u pogledu okolnosti u kojima je nastao carinski dug,
carinski organi uvjereni da će se navedeni iznos
naplatiti”.
Odredbom iz članka 207. Zakona propisano
je da: “1. Ako to nigdje nije drugačije predviđe-
lipanj 2012.
ODGOVORI NA PITANJA
no ovim zakonom i bez odstupanja od stavka 2.
ovog članka, iznos uvoznih ili izvoznih dažbina
koji je primjenjiv na robu utvrđuje se na temelju
propisa za utvrđivanje vrijednosti koji odgovaraju toj robi u trenutku nastanka carinskoga duga.
2. Kada nije moguće točno odrediti trenutak
nastanka carinskoga duga, za određivanje pravila za procjenu vrijednosti koji odgovaraju predmetnoj robi, mjerodavan je onaj trenutak kada
carinski organi zaključe da se roba nalazi u situaciji u kojoj nastaje carinski dug. Međutim, kada
dostupni podaci omogućavaju carinskim organima da utvrde da je carinski dug nastao prije
trenutka kada su došli do takvoga zaključka,
iznos uvoznih ili izvoznih dažbina koji se plaća
na predmetnu robu utvrđuje se na temelju propisa za utvrđivanje vrijednosti koji odgovaraju toj
robi u najranijem trenutku kada se iz dostupnih
podataka može utvrditi da je carinski dug nastao
iz određene situacije.
3. Zatezna se kamata obračunava na iznos
dažbina koje nisu plaćene u propisanom roku,
a po stopi koju će utvrditi Upravni odbor za svaki dan zakašnjenja, kako bi se spriječilo nezakonito stjecanje financijske koristi pomjeranjem
nadnevka kada je carinski dug nastao ili kada je
zaveden u evidenciju“.
Odredbom iz članka 207. stavak 3. Zakona,
propisano je da se zatezna kamata obračunava na iznos dažbina koje nisu plaćene u propisanom roku, a po stopi koju će utvrditi Upravni odbor za svaki dan zakašnjenja, kako bi se
spriječilo nezakonito stjecanje financijske koristi pomjeranjem nadnevka kada je carinski dug
nastao ili kada je zaveden u evidenciju.
Prema članku 2. Odluke o visini stope zatezne kamate koja se naplaćuje na iznos uvoznih
i izvoznih dažbina koje nisu plaćene u roku
(„Službeni glasnik BiH“, broj: 31/05), obračunava se i zatezna kamata po stopi od 0,06% dnevno za razdoblje od dospijeća do dana izmirenja
dažbina.
Prema iznesenom, postupak se okončava,
ovisno od dobivenog podatka o vjerodostojnosti
računa, koji je ključan dokaz za donošenje rješenja, a carinski organ ima na to pravo imajući
u vidu odredbe iz članka 75., 193., 207. stavak
3. Zakona i članka 2. Odluke o visini stope zatezne kamate koja se naplaćuje na iznos uvoznih
i izvoznih dažbina koje nisu plaćene u roku.
83
IMATELJ ODOBRENJA ZA UNUTARNJU
OBRADU ILI NJEGOV ZASTUPNIK
NEOVISNO O VRSTI POLOŽENE
GARANCIJE ODGOVORAN JE ZA DUG
PO OSNOVI NEIZRAVNIH POREZA
TIJEKOM CIJELOG RAZDOBLJA TRAJANJA
UNUTARNJE OBRADE
2. Imajući u vidu da je u nekim slučajevima
polaganje jamstva propisano alternativno,
a ne kao obaveza, da li su određeni kriteriji,
koji se ocjenjuju bitnim i opredjeljuju carinski organ da insistira za polaganje jamstva?
Postupak
unutarnje
obrade
reguliran
je:odredbama članka 111. do članka 125. Zakona
o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10
i 76/11 - u daljnjem tekstu: Zakon), odredbama
članka 299. do članka 320. i članka 332. do članka 347. Odluke o provedbenim propisima Zakona
o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH’’, broj: 63a/04 ,60/06 i 57/08 -u daljnjem tekstu: Odluka) i Upute carinskom postupku
unutarnje obrade (‘’Službeni glasnik BiH’’,broj:
90/06 - u daljnjem tekstu: Uputa). Uputa propisuje način provedbe carinskog postupka unutarnje
obrade kao postupka s ekonomskim učinkom, kojim se uvezenoj robi u carinsko područje Bosne
i Hercegovine daje povlastica obustave plaćanja
ili povrata uvoznih dažbina radi obrade i ponovnog izvoza ili izvoza iz carinskog područja Bosne i
Hercegovine u obliku kompenzirajućih proizvoda,
uz uvjet da obrada ne šteti osnovnim interesima
proizvođača u Bosni i Hercegovini. Uz carinsku
prijavu prilažu se dokumenti propisani odredbama iz članka 125 - 128. Odluke, a prema članku
127. Odluke, za postupak unutarnje obrade po
sustavu obustave plaćanja dokumenti koji prate
carinsku prijavu su:
• račun na temelju kojeg se prijavljuje carinska vrijednost robe prema članku 92.
Odluke,
• kada se zahtjeva prema članku 89. Odluke,
deklaracija vrijednosti sa podacima za utvrđivanje carinske vrijednosti prijavljene robe
sačinjena sukladno propisanim uvjetima navedene odredbe,
Kada je potrebno, pisano odobrenje za predmetni carinski postupak ili preslika zahtjeva za
izdavanje odobrenja u slučajevima kada se primjenjuje članak 306. stavak 1. Odluke, carinski
organi mogu dopustiti da se pisano odobrenje za
broj: 05/12
84
ODGOVORI NA PITANJA
postupak ili kopija zahtjeva za izdavanje odobrenja čuva tako da im stoji na raspolaganju umjesto
da prati prijavu. Carinski organi mogu zahtijevati
da se prilikom podnošenja prijave prilažu prijevozna dokumenta ili ako je potrebno,dokumenta
koja se odnose na prethodni carinski postupak
(npr. ovakvo postupanje može biti kada je u pitanju dokument o prethodnom postupku koji je
nastao kod drugog carinskog organa, a isti nema
carinski organ koji postupa u danoj situaciji).
Prema odredbama članka 128. Odluke, carinsku prijavu za izvoz ili ponovni izvoz (EX3) prate
sva dokumenta potrebna za točan obračun izvoznih dažbina i primjenu propisa kojima se propisuje izvoz određene robe. Carinski organi mogu
zahtijevati da se prilikom podnošenja prijave prilažu prijevozna dokumenta ili kada je potrebno dokumenta koja se odnose na prethodni postupak.
U slučajevima kada odobrenje za unutarnju obradu veže veći broj carinskih prijava, zatim veći broj
carinskih prijava za ponovni izvoz i sirovina koje
učestvuju u kompenzirajućim proizvodima, preslici rješenja za korištenje sveobuhvatne garancije, zatim kopije dokumenata za prethodni carinski
postupak, koji se već nalaze kod carinskog organa, ne treba prilagati uz razdužni list, pošto predstavlja opterećenje za imatelja odobrenja, kao i
arhivu nadzornog carinskog organa. Dakle, sva
ona dokumenta koja se već nalaze kod nadzornog carinskog organa korisnik odobrenja ne mora
dostavljati njihove preslike nadzornom carinskom
organu, ali je dužan dostaviti identifikacijske podatke o tim dokumentima kao npr. identifikacijske
podatke o carinskim prijavama u razdužnom listu,
o odobrenju za unutarnju obradu, osim u slučaju kada je obvezno treći primjerak EX3 prijave
ovjeren od izlaznog carinskog organa dostaviti na
uvid nadzornom carinskom organu prilikom kontrole razdužnog lista.
U pogledu oslobađanja zaduženih novčanih
sredstava na garanciji, imatelj odobrenja ili njegov zastupnik dužan je osigurati valjanu garanciju za prijavljivanje robe za postupak unutarnje
obrade po sustavu obustave plaćanja u smislu
članka 182. Zakona i članka 20. Upute carinskom
postupku unutarnje obrade. Odredbom iz članka
182. Zakona,propisano je: “1. Kada je carinskim
propisima predviđeno da je polaganje jamstva alternativno, carinski organi zahtijevaju polaganje
takvoga jamstva kada ocijene da nije sigurno da
će nastali dug ili dug koji bi mogao nastati biti izmiren u propisanom roku.
broj: 05/12
lipanj 2012.
2. Ako se jamstvo iz stavka 1. ovoga članka ne
zahtijeva, carinski organi mogu zahtijevati od osobe iz članka 181. stavak 1. ovoga zakona izjavu
da će ispoštivati obveze koje je ta osoba obvezna
ispuniti prema ovom zakonu.
3. Jamstva iz stavka 1. ovoga članka zahtijevaju
se:
(a.) u trenutku primjene propisa kojima se zahtijeva polaganje takvoga jamstva; ili
(b.) u bilo kojem naknadnom trenutku kada carinski organi ustanove da nije sigurno da će nastali dug ili dug koji bi mogao nastati biti izmiren u
propisanom roku”.
Odlukom o kriterijima za korištenje sveobuhvatne garancije na niži iznos za osiguranje plaćanja
neizravnih poreza u unutarnjoj obradi regulirani
su kriteriji i postupak odobravanja takvog korištenja garancije, odnosno izdavanja rješenja kojim je
odobren povlašteni status i koji se dostavlja svim
regionalnim centrima. Imatelj odobrenja za unutarnju obradu neovisno o vrsti položene garancije,
odgovoran je za carinski dug, odnosno neizravni
porezi tijekom cijelog razdoblja trajanja unutarnje
obrade budu osigurani. Garancija se ne može
osloboditi, odnosno razdužiti prije razduživanja
unutarnje obrade putem razdužnog lista.
Odredbom iz članka 219. Odluke i odredbama
iz članka 42. Upute, za korisnike postupka unutarnje obrade po sustavu obustave plaćanja propisana je obveza podnošenja razdužnog lista nadzornom carinskom organu u cilju lakšeg praćenja
razduženja uvozne robe. Navedenim člankom
Upute, definirano je da nadzorni carinski organ
vrši provjeru razdužnog lista, uključujući i provjeru je li treći primjerak svake EX3 prijave koja je
obuhvaćena razdužnim listom ovjeren od strane
izlaznog carinskog organa, iz čega proizlazi da se
nadzornom carinskom organu mora prilikom podnošenja razdužnog lista dostaviti treći primjerak
svake izvozne prijave EX3.
Prema navedenom, kada carinskim propisima
nije predviđeno obvezno polaganje jamstva, pravilo je da carinski organi uvijek zahtijevaju polaganje jamstva kada ocijene da nije sigurno da će
nastali dug ili dug koji bi mogao nastati biti izmiren
u propisanom roku.
www.fircon.biz
lipanj 2012.
ODGOVORI NA PITANJA
CARINSKI ORGANI U BILO KOJEM
TRENUTKU MOGU ZAHTIJEVATI, PREGLED
ROBE I PRIJEVOZNIH SREDSTAVA
NA NAČIN DA SE ROBA ISTOVARI I
RASPAKIRA, A ROK U KOJEM SE PODNOSI
ZAHTJEV ZA PRETHODNI PREGLED ROBE,
VEZAN JE ZA DOPREMANJE ROBE NA
GRANICU ILI ODREDIŠNU ISPOSTAVU,
UKLJUČUJUĆI I ZBIRNU PRIJAVU ZA
PRIVREMENI SMJEŠTAJ
3. Carinski organ odbio je zahtjev za prethodni pregled robe iz razloga što je podnesen
nakon što je za prijavljenu robu podnesena
carinska prijava, kojom je određen carinski
postupak. Je li propisan rok u kojem se podnosi zahtjev za prethodni pregled robe?
Prema članku 45. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj:
57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11, u daljnjem
tekstu: Zakon) propisano je da roba koja nije bosanskohercegovačka roba, a koja je pokazana
carini, određuje se carinski odobreno postupanje
ili uporaba dozvoljena za takvu robu. Najčešći
oblik određivanja carinski odobrenog postupanja
ili uporaba robe je stavljanje robe u neki od carinskih postupaka. Prema članku 56. Zakona, robi
se određuje carinski postupak podnošenjem odgovarajuće carinske prijave za carinski postupak
koji je u pitanju:postupak uvoza ili postupci izvoza, vanjske obrade, provoza ili carinskog skladištenja, kada roba podliježe carinskom nadzoru od
trenutka prihvaćanja carinske prijave do trenutka
napuštanja carinskog područja Bosne i Hercegovine, uništenja ili poništenja carinske prijave.
Prethodni pregled robe, uključujući i uzimanje uzoraka radi određivanja carinski odobrenog
postupanja ili uporabe, reguliran je odredbom iz
članka 39. Zakona i članka 93. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH’’, broj:
63a/04, 60/06 i 57/08 - u daljnjem tekstu: Odluka).
Odredbom iz članka 39. Zakona, propisano je
da se u cilju određivanja carinski odobrenog postupanja ili uporabe roba, nakon pokazivanja carini i uz odobrenje carinskih organa, može pregledati ili se mogu uzeti uzorci s ciljem određivanja
carinski odobrenog postupanja ili uporabe. Odobrenje se izdaje na temelju podnesenog zahtjeva,
ovlaštene osobe da robi odredi carinski postupanje ili uporabu. Odredbom iz članka 93.Odluke,
bliže se određuje način korištenja prava zainte-
85
resirane osobe na prethodni pregled i uzimanje
uzoraka u skladu s člankom 39. Zakona, a u svrhu određivanja carinskog postupanja ili uporabe.
Prethodni pregled robe, uključujući i uzimanje
uzoraka obavlja se na temelju pismenog zahtjeva
deklaranta, odnosno njegovog zastupnika, a zahtjev mora sadržavati podatke: ime i adresu podnositelja zahtjeva, razloge zbog kojih se zahtjeva
prethodni pregled robe ili uzimanje uzoraka (radi
utvrđivanja tarifne oznake, carinske vrijednosti,
carinskog statusa robe količine robe, mjesto gdje
se roba nalazi, podatak o prethodnom carinskom
postupku ili podatke za identifikaciju prijevoznog
sredstva na kojem se roba nalazi, broj zbirne prijave, kada je ona već bila predočena, osim ako
carinski organi na sebe ne preuzmu odgovornost
da unesu taj podatak, ili naznaku prethodnog carinskog postupka ili podatke za identifikaciju prijevoznog sredstva na kojem se roba nalazi, kao
i sve ostale podatke neophodne za identifikaciju
robe.
Prethodni pregled robe i uzimanje uzoraka vrši
se pod nadzorom carinskih organa i na način kako
to odredi carinski organ u svakom pojedinačnom
slučaju. Podnositelj zahtjeva snosi rizik i troškove
otpakiranja, vaganja, prepakiranja i svih ostalih
postupaka s robom, kao i sve troškove analize i
drugih ispitivanja .
Carinski organi izdaju odobrenje u skraćenom
postupku zabilješkom na zahtjevu. Kada se zahtjev odnosi na uzimanje uzoraka, navedeni organi navode i količinu robe koju je potrebno uzeti.
Uzeti uzorci predmet su radnji i postupaka koji za
cilj imaju da im se odredi carinski odobreno postupanje ili uporaba. Kada ispitivanje uzoraka završi
njihovim uništenjem ili nepovratnim gubitkom, ne
smatra se da je nastao bilo kakav dug i tada se
primjenjuje članak 174. stavak 5. Zakona, koji se
odnose na otpatke i ostatke.
Zahtjev za prethodni pregled robe može se podnijeti po dopremi robe na granici, po dopremi robe
odredišnoj carinskoj ispostavi, odnosno do trenutka podnošenja carinske prijave za neko carinski
odobreno postupanje ili uporabu, uključujući i
zbirnu prijavu za privremeni smještaj, a zahtjev za
prethodni pregled robe podnesen poslije navedenog vremena mjerodavni carinski organ će odbiti,
neovisno od činjenice je li ta prijava prihvaćena
ili nije.
Nadalje, prethodni pregled robe ili uzimanja
uzoraka od strane zainteresirane osobe (osobe
ovlaštene da robi odredi carinski odobreno po-
broj: 05/12
86
ODGOVORI NA PITANJA
stupanje ili uporabu) prema članku 39. Zakona
i članku 93. Odluke, treba odvojiti od pregleda
robe i uzimanja uzoraka koje provodi mjerodavni carinski organ u postupku po već podnesenoj
carinskoj prijavi radi utvrđivanja odnosno provjere
točnosti i pravilnosti podataka u podnesenoj carinskoj prijavi, kada se mjerodavni carinski organ
prema procijenjenom stupnju rizika, odluči na takve vrste provjera. Provjeru u vlastitom interesu,
prema članku 39. Zakona i članku 93. Odluke, po
odobrenju carinskog organa obavlja samo zainteresirana osoba (osoba ovlaštena da robi odredi
carinski odobreno postupanje ili uporabu), pod
nadzorom i na način koji odredi carinski organ,
ovisno o vrsti robe. Zainteresirana osoba ima
pravo prethodni pregled robe uz odobrenje i pod
nadzorom carinskog organa, pregledanje robe i
uzimanje uzoraka potrebnih kako bi se za robu
pravilno odredilo carinski odobreno postupanje.
Prema članku 43.Zakona, propisano je da se roba
istovara ili pretovara iz prijevoznih sredstava kojima se prevozi isključivo uz odobrenje carinskih
organa i na mjestima koja odrede ili odobre ti organi, osim u slučaju neposredne opasnosti koja
nalaže da se odmah istovari sva ili dio robe, o
čemu se carinski organi odmah izvješćuju.
Prema tome, pregled robe i prijevoznih sredstava koja je prevoze, carinski organi mogu u bilo
kom trenutku zahtijevati da se roba istovari i raspakira, a propisan je rok u kojem se podnosi zahtjev za prethodni pregled robe, a vezan je za dopremanje robe na granicu ili odredišnu ispostavu,
uključujući i zbirnu prijavu za privremeni smještaj,
poslije tog vremena odbija se zahtjev, neovisno
od činjenice je li carinska prijava prihvaćena.
PODRUČJE SLOBODNE ZONE I
NEPOSREDNI PRISTUP PROSTORU,
UKLJUČUJUĆI ULAZNI I IZLAZNI PROSTOR
POD CARINSKIM JE NADZOROM KAO I
ROBA I PRIJEVOZNA SREDSTVA I OSOBE
KOJE ULAZE U PODRUČJE SLOBODNE
ZONE ILI NAPUŠTAJU TO PODRUČJE
4. Podliježu li carinskom nadzoru ulazni i
izlazni prostor slobodne zone, domaća prijevozna sredstva i osobe koje ulaze u područje slobodne zone ili napuštaju to područje?
Postupanje s robom pri unosu i smještaju robe,
zatim u iznošenju robe iz slobodne zone, te dok
je roba smještena u slobodnoj zoni, uređeno je
odredbama članka 159. do 173. Zakona o carin-
broj: 05/12
lipanj 2012.
skoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11
- u daljnjem tekstu: Zakon), odredbama članka
402. do 416. Odluke o provedbenim propisima
Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine
(„Službeni glasnik BiH”, broj:63a/04, 60/06 i 57/08
- u daljnjem tekstu: Odluka), Uputom o carinskom
postupku u slobodnim zonama („Službeni glasnik
BiH”, broj:91/09) i propisima o popunjavanju carinske prijave. Osnivanje slobodne zone, upravljanje, te uvjeti za obavljanje djelatnosti u slobodnoj zoni, kao i druga pitanja u svezi s radom slobodne zone propisana su Zakonom o slobodnim
zonama u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik
BiH”, broj:99/09). Slobodna zona je dio carinskog
područja Bosne i Hercegovine ili objekti smješteni
u tom području, koji su odvojeni od ostalog carinskog područja, a u kojima se:
- za robu koja nije bosanskohercegovačka
roba (inozemna roba), s aspekta naplate
uvoznih dažbina i primjene mjera trgovinske
politike (izuzev ako se takve mjere odnose
na ulazak robe u carinsko područje Bosne
i Hercegovine, npr. uvozna dozvola pri ulasku robe u carinsko područje), uz uvjet da
roba nije stavljena u slobodan promet ili u
neko drugo carinski odobreno postupanje
ili uporabu, smatra da nije u carinskom području, odnosno da nije korištena ili trošena
drugačije od uvjeta predviđenih u carinskim
propisima,
- bosanskohercegovačka roba namijenjena
izvozu, za koju postoji propis koji regulira
posebne oblasti (npr. mjere poljoprivredne
politike za izvoz određene robe i druge izvozne poticajne mjere), samim tim što je smještena u slobodnoj zoni, može se kvalificirati
za mjere koje su obično u svezi s izvozom
robe.
Slobodna zona može biti slobodna zona kontrolnog tipa I i tipa II, s tim da slobodna zona kontrolnog tipa I - zona u kojoj carinske kontrole načelno
počivaju na postojanju i nadzoru ograde, kao i na
nadzoru ulaza i izlaza, a slobodna zona kontrolnog tipa II - zona na koju se, bez odstupanja od
članka 402. do 406. i članka 415. Odluke, primjenjuju odredbe propisane za postupak carinskog
skladištenja. Na slobodnu zonu kontrolnog tipa II
ne primjenjuju se članci 164., 169., 172. (pokazivanje robe carinskim organima, evidencija o zalihama robe, dokazivanja statusa robe) i odredbe
iz članka 34., 35. i 197. (ulazak robe u carinsko
lipanj 2012.
ODGOVORI NA PITANJA
područje i pitanja nastanka carinskog duga) Zakona, koje se odnose na slobodne zone.
Područje slobodne zone kontrolnog tipa I i
neposredan pristup tim prostorima, uključujući
i njihov ulazni i izlazni prostor, pod carinskim
su nadzorom, kao i roba, prijevozna sredstva
i osobe koje ulaze u ili napuštaju to područje.
Područje slobodne zone mora biti ograđeno na
način koji carinskom organu omogućava provedbu carinskog nadzora i sprječava nepropisno unošenje i iznošenje bilo kakve robe iz slobodne zone. Prostor neposredno izvan ograde
mora omogućiti adekvatan carinski nadzor i tom
prostoru se može pristupiti uz suglasnost mjerodavnog nadzornog carinskog organa, s tim da
ulazni i izlazni prostor područja slobodne zone
kontrolnog tipa II ne podliježe carinskom nadzoru. Za provedbu carinskog nadzora nad slobodnom zonom i robom smještenoj u slobodnoj
zoni, mjesno je mjerodavan carinski organ na
području na kojem se nalazi slobodna zona, a
koji je određen kao nadzorni za odnosnu slobodnu zonu. Odredbom iz članka 16. Upute o
carinskom postupku u slobodnim zonama propisano je vođenje evidencije zaliha u slobodnoj
zoni. Korisnik zone kontrolnog tipa I, sukladno
članku 169. Zakona, dužan je voditi evidenciju
zaliha o robi u slobodnoj zoni koja mu je odobrena. Evidencija zaliha, sukladno članku 408.
Odluke i članku 16. Upute o carinskom postupku u slobodnim zonama, mora sadržavati najmanje slijedeće podatke:
- o oznakama, identifikacijskim brojevima,
broju i vrsti pakiranja s raspoloživim podatcima, količini robe, uobičajeni trgovački opis
robe, kao i identifikacijske oznake kontejnera kada je to potrebno,
- koji omogućavaju svakodnevno nadziranje
robe u slobodnoj zoni, naročito njezina lokacija, carinski odobreno postupanje ili uporaba koja joj je određena nakon smještaja
u slobodnu zonu ili njezin ponovni ulazak u
drugi dio carinskog područja,
- iz prijevozne isprave korištene prilikom unosa i iznošenja robe,
- o carinskom statusu robe (je li inozemna ili
bh. roba) i kada je to potrebno, podatke o
uvjerenju o carinskom statusu robe ili drugom dokazu o carinskom statusu robe,
- o uobičajenim oblicima rukovanja robom,
- datum upisa unosa u, odnosno iznošenja
robe iz slobodne zone,
87
- posebne oznake za slučaj da je roba prethodno bila predmetom obavljanja proizvodnih radnji u okviru postupka unutarnje obrade ili je bila u postupku privremenog uvoza,
ako se unosom robe u slobodnu zonu završava odnosni postupak (kod unutarnje obrade po sustavu obustave plaćanja, sukladno
članku 346. Odluke, za dobivene proizvode
ili robu u nepromijenjenom stanju, što se
posebno označava, a ukoliko roba podliježe
i primjeni posebnih mjera trgovinske politike, pored ove oznake unosi se i zabilješka
o trgovinskoj mjeri, kod unutarnje obrade po
sustavu povrata dažbina, sukladno članku
347. Odluke, za dobivene proizvode stavlja
se oznaka: “UO/Proba”, za privremeni uvoz,
sukladno članku 380. Odluke, stavlja se posebna oznaka,
- koji se odnose na robu koja puštanjem u
slobodan promet ili stavljanjem u postupak
privremenog uvoza ne bi podlijegala plaćanju uvoznih dažbina, niti trgovinskim mjerama, a čija uporaba ili odredište se moraju
provjeravati, kao i podaci o nadzornom carinskom organu. Nadzorni carinski organ
može odustati od traženja nekih od naprijed navedenih podataka kada to ne utiče na
nadzor ili kontrolu nad slobodnom zonom.
Nadzorni carinski organ može za vođenje evidencije u slobodnoj zoni kontrolnog tipa I i tipa II,
kao evidenciju prihvatiti i evidenciju iz knjigovodstva korisnika zone, uz uvjet da takva evidencija
sadrži sve neophodne podatke koji u svakom trenutku omogućavaju jasan uvid u stvarno stanje
robe. Ukoliko je radi specifičnosti carinskih postupaka koji će se obavljati u slobodnoj zoni potrebno unijeti više podataka u evidenciju, korisnik je
dužan istu dopuniti.
Evidencija koju vodi korisnik zone kontrolnog
tipa II mora biti takva da treba omogućiti jasan
uvid u stvarno stanje robe, te podatke propisane
odredbom iz članka 314. i 325. Odluke, a koji se
odnose na robu prijavljenu za postupke, podatke iz prijave pomoću kojih se robi određuje carinski odobreno postupanje ili uporaba kojima se
razdužuju postupci, datum i podaci u vezi s pozivanjem na druga carinska dokumenta i sva druga dokumenta koja se odnose na prijavljivanje i
razduživanje, karakter radnji obrade, vrste rukovanja ili privremene uporabe, normativ proizvodnje ili metodu njegovog izračunavanja kada je to
primjereno, podatke koji omogućavaju praćenje
broj: 05/12
88
ODGOVORI NA PITANJA
robe, uključujući njenu lokaciju i podatke u vezi
sa svakim prijenosom, trgovinske ili tehničke opise potrebne za identificiranje robe, podatke koji
omogućavaju praćenje kretanja prema postupku
unutarnje obrade uporabom ekvivalentne robe,
zatim evidencija robe na zalihama u svakom trenutku pokazuje trenutno stanje robe na zalihama
koja je još uvijek u postupku carinskog skladištenja i podaci o privremenom premještanju robe i
podaci o robi u zajedničkom smještaju, a prikazuje se u evidenciji robe na zalihama.
Važno je da korisnik zone na jednak način mora
voditi evidenciju o domaćoj robi, kao i o inozemnoj robi, te kada utvrdi da se stvarno stanje zaliha robe i stanje u evidenciji zaliha ne slažu, o
tome mora odmah obavijestiti nadzorni carinski
organ. Ako nadzorni carinski organ utvrdi da je pri
tome nastao carinski dug, dužan je poduzeti sve
potrebne radnje radi obračuna i naplate istoga.
Korisnik zone koji prestaje s poslovanjem u slobodnoj zoni ili obavljanjem pojedine djelatnosti u
slobodnoj zoni, mora odmah obavijestiti nadzorni
carinski organ i podnijeti mu konačne podatke o
evidenciji zaliha robe radi provjere, te utvrđivanja carinski odobrenog postupanja ili uporabe za
preostale zalihe robe. Korisnik zone mora poduzeti potrebne mjere da osobe koje je zaposlio za
obavljanje djelatnosti u slobodnoj zoni poštuju
provedbu mjera carinskog nadzora i provjere.
Prema navedenom carinskom nadzoru podliježe ulazni i izlazni prostor slobodne zone, domaća
prijevozna sredstva i osobe koje ulaze u područje
slobodne zone ili napuštaju to područje, domaća i
inozemna roba uz obvezu vođenja evidencija zaliha o robama, koje moraju odgovarati stvarnom
stanju robe i poslovanja korisnika.
NE PRIHVAĆA SE IZJAVA O USTUPANJU
CARINSKE ROBE KOJA NEMA VRIJEDNOST,
ZBOG ČEGA SE NE MOŽE PRODATI ILI NA
DRUGI NAČIN PRIMJENITI NA TRŽIŠTU
BOSNE I HERCEGOVINE
5. Carinski organ je dostavio pismenu obavijest, u kojoj navodi da je odbio prihvatiti
izjavu o ustupanju carinske robe ističući jedini razlog, da roba nema nikakvu vrijednost?
Uništenje i ustupanje carinske robe je pitanje
koje se kontinuirano pojavljuje u svakodnevnoj
praksi, a propisano je odredbama članaka 53.,
63., 174., 200., 226. i 230. - 232. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni gla-
broj: 05/12
lipanj 2012.
snik BiH”, broj:57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11
- u daljnjem tekstu: Zakon) i odredbama članaka 205., 207., 416., 417., 465. do 467. Odluke o
provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (‘“Službeni glasnik BiH’’,
broj: 63a/04, 60/06 i 57/08 - u daljnjem tekstu:
Odluka) i Uputa o uništenju i ustupanju carinske
robe („Službeni glasnik BiH“, broj: 93/06). Navedenom uputom pobliže se propisuje postupak
uništenja pod carinskim nadzorom robe koja nije
domaća roba, zatim postupanje s otpadcima ili
ostatcima koji nastanu prilikom uništenja carinske
robe, postupak ustupanja carinske robe carinskim
organima u korist Bosne i Hercegovine, naplata,
odustajanje od naplate ili povrat carinskog duga u
svezi uništene ili ustupljene carinske robe, vođenje evidencije o uništenoj i ustupljenoj carinskoj
robi i druga pitanja u svezi uništenja i ustupanja
carinske robe.
Ne može se prihvatiti izjava o ustupanju carinske
robe koja ne ispunjava propisane uvjete za uvoz
ili unos u Bosnu i Hercegovinu u trenutku ulaska
u carinsko područje Bosne i Hercegovine, odnosno ustupanja, koja se ne može prodati na tržištu
Bosne i Hercegovine ili na drugi način upotrijebiti
u Bosni i Hercegovini, pošto nema vrijednost. Ne
može se prihvatiti ustupanje carinske robe, pošto
se radi o robi koja zbog svojih karakteristika zahtijeva posebne uvjete čuvanja ili smještaja, a koji
se ne mogu osigurati ili se radi o robi čiji su rokovi
uporabe pri isteku, kao i drugim razlozima koji se
cijene u svakom konkretnom slučaju. U navedenim slučajevima, kada mjerodavni organ nije prihvatio izjavu o ustupanju, sastavlja se službena
zabilješka koja treba sadržavati razloge neprihvaćanja izjave o ustupanju, o čemu se obvezno izvješćuje davatelj izjave, koji se treba očitovati na
način da se složi ili ne složi sa zabilješkom. Ukoliko davatelj izjave prihvaća taj nalaz, obvezan je
robi odrediti drugi odgovarajući carinski postupak
u skladu s materijalno pravnim propisima ili uporabu sukladno propisanim uvjetima. U suprotnom,
mjerodavni carinski organ, prvi i treći primjerak
izjave, sa svom dokumentacijom priloženom uz
istu, dostavlja na daljnji upravni postupak mjerodavnom organu, za koje vrijeme davatelj izjave
carinsku robu treba staviti u privremeni smještaj
sukladno carinskim propisima do okončanja postupka i donošenja odluke.
Izjava o ustupanju carinske robe ne može se
prihvatiti sukladno članku 18. Upute o uništenju i
ustupanju carinske robe za robu koja:
lipanj 2012.
ODGOVORI NA PITANJA
- ne ispunjava propisane uvjete za uvoz ili
unos u Bosnu i Hercegovinu u trenutku ulaska u carinsko područje Bosne i Hercegovine, odnosno ustupanja,
- se ne može prodati na tržištu Bosne i Hercegovine ili na drugi način upotrijebiti u
Bosni i Hercegovini (npr. besplatna podjela humanitarnim organizacijama sukladno
propisima), jer nema vrijednost,
- ili za koju postoje drugi razlozi iz kojih se ne
može prihvatiti njezino ustupanje (npr. radi
se o robi koja zbog svojih karakteristika zahtijeva posebne uvjete čuvanja ili smještaja
koje ne može osigurati UNO ili se eventualno radi o robi čiji su rokovi uporabe pri
isteku.
Odluku o prihvaćanju izjave donosi šef mjerodavnog carinskog organa, u skraćenom upravnom postupku stavljanjem na izjavi zabilješke o
prihvaćanju ustupanja carinske robe ,te datuma,
potpisa i službenog pečata. U slučaju utvrđivanja
da nisu ispunjeni uvjeti za prihvaćanje izjave, na
izjavi sačinjava se službenu zabilješka, koja treba
sadržavati razloge neprihvaćanja izjave, odnosno
ustupanja carinske robe, datum, potpis i ovjeru
službenim pečatom, o čemu će upoznati i davatelja izjave dostavljanjem mu drugog primjerka
izjave, čiji primitak davatelj izjave potpisuje na
svim primjercima izjave, s naznakom da li taj nalaz prihvaća ili ne. Ukoliko davatelj izjave prihvaća nalaz, obvezan je da se očituje i odredi drugi
carinski postupak za robu ili uporabu sukladno
propisanim uvjetima. U protivnom, mjerodavni carinski organ, prvi i treći primjerak izjave, sa svom
dokumentacijom priloženom uz istu, dostavlja na
daljnji upravni postupak mjerodavnom organu, u
kojem slučaju do donošenja odluke, davatelj izjave carinsku robu treba staviti u privremeni smještaj sukladno carinskim propisima.
Mjerodavni organ, ukoliko utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za prihvaćanje izjave, donosi odluku kojom će odbiti prihvaćanje izjave, odnosno ustupanja carinske robe i davatelju izjave
odrediti ponovni izvoz robe iz carinskog područja
Bosne i Hercegovine (povrat robe u inozemstvo)
pod carinskim nadzorom ili da davatelj izjave robi
odredi drugo carinski odobreno postupanje ili uporabu pod propisanim uvjetima. Takvom odlukom
davatelju izjave određuje se i rok za njezino izvršenje. Donesena odluka ili izjava, kojom je prihvaćeno ustupanje carinske robe dostavlja se i Odsjeku za pružanje usluga, radi poduzimanja radnji
89
u postupku izvršenja iste, odnosno preuzimanja
ustupljene carinske robe radi njezinog smještaja,
čuvanja i daljnjeg postupka u svezi iste. Ukoliko
je carinska roba koja je ustupljena prethodno bila
predmetom nekog od carinski odobrenog postupanja ili uporabe, odluka se dostavlja i carinskom
organu koji je prihvatio carinsku prijavu o prethodnom carinski odobrenom postupanju ili uporabi,
na postupak iz njegove mjerodavnosti,u kom
slučaju, primjenjuju se odredbe članka 11. Upute,
koje propisuju razduženje i poništavanje prethodne carinske prijave. Troškovi koji mogu nastati do
prihvaćanja ustupanja carinske robe u cijelosti se
računaju na teret davatelja izjave.
Posebno valja naglasiti, da neprihvaćanje izjave
o uništenju i ustupanju robe ima za posljedicu da
je za odnosnu carinsku robu nastao carinski dug,
a što se odnosi na otpad i ostatke nakon uništenja
pod uvjetom da imaju vrijednost. Kada mjerodavni
carinski organ nije prihvatio uništenje ili ustupanje
carinske robe, za navedenu robu nastaje carinski dug, odnosno uvozne dažbine i drugi neizravni porezi se naplaćuju se sukladno odredbama
Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine,
Zakona o PDV-u i drugih podzakonskih propisa
koji se primjenjuju na carinski odobreni postupak
u koji je carinska roba stavljena.
Ukoliko su nakon uništenja carinske robe nastali otpaci ili ostaci koji imaju određenu uporabnu vrijednost i stavljaju se u carinski postupak ili
uporabu iz kojeg nastaje carinski dug, na iste se
naplaćuju uvozne dažbine obračunate na temelju
elemenata (vrsta i opis istih, procijenjena vrijednost, stopa carine, tarifni stavak u koji se svrstavaju, tečaj valute) koji važe na dan prihvaćanja
carinske prijave za to carinski odobreno postupanje ili uporabu, kao i drugi neizravni porezi kojima
na taj dan podliježu otpaci ili ostaci.
www.fircon.biz
broj: 05/12
90
ODGOVORI NA PITANJA
NE ODOBRAVA SE CARINSKA
POVLASTICA PROPISANA ČLANKOM
6. PRILOGA ZAKONA O CARINSKOJ
POLITICI BOSNE I HERCEGOVINE ZA
PRIJEVOZNA SREDSTVA KOJA PO
SVOM KARAKTERU NE PREDSTAVLJAJU
SREDSTVA ZA PROIZVODNJU ILI USLUŽNU
DJELATNOST, ZA NAMIRNICE SVIH VRSTA
NAMIJENJENE ZA PREHRANU LJUDI ILI
ŽIVOTINJA ZA USLUŽNU DJELATNOST
ZA GORIVO, ZALIHE SIROVINA,GOTOVIH
ILI POLUGOTOVIH PROIZVODA ZA ŽIVE
ŽIVOTINJE U POSJEDU TRGOVACA
6. Odobrava li se carinska povlastica iz
članka 6. Priloga Zakona o carinskoj politici
BiH za sve vrste roba koje se uvoze u Bosnu
i Hercegovinu ili je točno određena roba za
koju se ne može provesti postupak korištenja carinske povlastice?
Osnovna sredstva i druga oprema uvezena u
svrhu prijenosa poslova iz treće zemlje u Bosnu
i Hercegovinu je povlastica propisana odredbom iz članka 6. Priloga - Robe oslobođene
plaćanja uvoznih dažbina Zakona o carinskoj
politici BiH („Službeni glasnik BiH“, broj: 57/04,
51/06, 93/08, 54/10 i 76/11), isključivo je namijenjena za ona poduzeća ili poduzetništva koja
su prekinula djelatnost u inozemstvu u namjeri da nastave sličnu, odnosno istu djelatnost u
Bosni i Hercegovini. Osnovna sredstva i druga
oprema uvezena u svrhu prijenosa poslova iz
treće zemlje u BiH je povlastica ograničena vrstom robe, dužinom posjedovanja i što je veoma bitno istom svrhom korištenja u Bosni i
Hercegovini, kao i u zemlji izvoza (treća zemlja)
gdje je korištena,a što znači:
- povlastica se ograničava na osnovna sredstva i opremu koja je rabljena u poduzetništvu najmanje /12/ dvanaest mjeseci do dana
kada je prestalo poslovati u stranoj zemlji ,
- da se namjerava rabiti u iste svrhe nakon
prijenosa, te se dostavlja dokaz o registraciji djelatnosti u Bosni i Hercegovini,
- koje odgovara karakteru i obujmu dotičnog
poduzetništva.
Carinska povlastica ne odobrava se za prijevozna sredstva koja po svom karakteru ne predstavljaju sredstva za proizvodnju ili uslužnu djelatnost,
za namirnice svih vrsta namijenjene za prehranu
ljudi ili životinja, za gorivo, zalihe sirovina, gotovih
ili polugotovih proizvoda, za žive životinje u posjedu trgovaca.
broj: 05/12
lipanj 2012.
Uz zahtjev za oslobađanje od plaćanja uvoznih
dažbina sukladno članku 2. stavak 1. točka 4.
Odluke o postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja carine pod posebnim uvjetima
(„Službeni glasnik BiH“, broj: 19/05 i 52/05) korisnik povlastice podnosi carinskom organu:
- dokaz o registraciji u Bosni i Hercegovini,
- pisanu izjavu korisnika povlastice o danu
premještanja iz strane zemlje u BiH, te da
ranije nije koristio carinsku povlasticu iz
članka 6. Priloga,
- izvod iz sudskog registra ili drugi odgovarajući dokument, koji sadrži odobrenje za
obavljanje odnosne gospodarske ili druge
djelatnosti, odnosno predstavlja dokaz o ispunjavanju uvjeta za obavljanje iste,
- specifikaciju uporabljenih sredstava za proizvodnju i druge opreme koja se uvozi iz inozemstva s oznakom njihovoga trgovačkog
naziva, tarifne oznake i količine za svaku
stavku pojedinačno, te ukupnu vrijednosti
robe koja se uvozi,
- dokaz da su sredstva za proizvodnju i druga
oprema korištena u tome poduzeću najmanje 12 mjeseci do dana kada je to poduzeće
prestalo poslovati u trećoj zemlji.
Za osnovna sredstva i drugu opremu uvezenu
u svrhu prijenosa poslova iz treće zemlje u BiH
primjenjuje se rok ograničenja raspolaganja 12
mjeseci, a što znači da osnovna sredstva i druga
oprema uvezena u svrhu prijenosa poslova iz treće zemlje u BiH kao povlastica iz članka 6. Priloga
Zakona o carinskoj politici BiH ne smije se pozajmljivati, davati kao jamstvo, iznajmljivati ili ustupati, bilo uz naknadu ili besplatno, bez prethodne
suglasnosti carinskih organa,dok ne istekne rok
od 12 mjeseci od dana kada je prihvaćena prijava za stavljanje u slobodan promet,osnovnih
sredstava i opreme koja je uvezena bez plaćanja
dažbine.
Prema navedenom dok ne istekne rok od 12
mjeseci od dana kada je prihvaćena prijava za
stavljanje u slobodan promet,osnovna sredstva
i oprema ne smije se pozajmljivati, davati kao
jamstvo iznajmljivati ili ustupati uz naknadu ili besplatno bez suglasnosti carinskih organa.
Svaka pozajmica, davanje u vidu jamstva iznajmljivanje ili ustupanje prije isteka roka 12 mjeseci
povlači za sobom plaćanje odgovarajućih dažbina
na određenu robu po carinskoj stopi koja se primjenjivala na dan kada je izvršeno pozajmljivanje,
davanje u vidu jamstva iznajmljivanje ili ustupa-
lipanj 2012.
ODGOVORI NA PITANJA
nje, a na temelju vrste robe i carinske vrijednosti
utvrđene tog dana od strane carinskih organa.
Prema navedenom proizlazi a povlastica Osnovna sredstva i druga oprema uvezena u
svrhu prijenosa poslova iz treće zemlje u Bosnu i
Hercegovinu je ograničena vrstom robe, dužinom
posjedovanja, te istom svrhom korištenja u Bosni
i Hercegovini, kao i u zemlji izvoza (treća zemlja)
gdje je korištena i svi uvjeti su jednako bitni i moraju kumulativno biti ispunjeni radi provedbe postupka oslobađanja.
IZVORNIK CARINSKE PRIJAVE ZEMLJE
UVOZA ILI NJEGOVA PRESLIKA OVJERENA
OD CARINSKIH ORGANA ILI DOKUMENT
DRUGOG ORGANA - KONZULARNOG
PREDSTAVNIŠTVA U BIH MOGU SE
PRIHVATITI KAO DOKUMENTI DA JE ROBA
IZVEZENA IZ BOSNE I HERCEGOVINE,
POD UVJETOM DA SADRŽE PODATKE IZ
KOJIH SE MOŽE NESUMNJIVO UTVRDITI
IDENTITET ROBE
7. Može li se izvornik carinske isprave zemlje uvoznice ili njegova preslika ovjerena od carinskih organa zemlje uvoznice ili
dokument izdan od drugog organa (npr. od
konzularnog predstavništva Bosni i Hercegovini u zemlji uvoznici) prihvatiti kao dokaz
da je roba napustila BiH?
Postupak izvoza propisan je odredbama članaka 157. i 158. Zakona o carinskoj politici Bosne i
Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04,
51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljnjem tekstu:
Zakon) i odredbama članaka 133., 134., 138.,
140., 142., 143. pod B., 144. pod B., 145.B, članaka 391. do 401. i članaka 423. do 429. Odluke
o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH’’,
broj: 63a/04, 60/06 i 57/08 - u daljnjem tekstu: Odluka) i Uputom o postupku izvoza („Službeni glasnik BiH”, broj: 73/06). Česti su slučajevi da izvoznik nema dokaza ili ne može dokazati da je roba
napustila carinsko područje Bosne i Hercegovine,
uglavnom zbog činjenice što nije dostavljen originalan dokaz o carinjenju zemlje uvoza. Odredbom iz članak 30.Upute o postupku izvoza propisano je dokazivanje pravilnog završetka postupka
izvoza koja glasi:„(1.) Kada u kontroli od strane
kontrolnog carinskog organa, pošiljatelj/izvoznik
ne može dokazati da je roba istupila iz carinskog
područja BiH, kontrolni organ će pozvati pošiljatelja/izvoznika da dostavi dokaze da je roba stvarno
91
napustila carinsko područje BiH. U pozivu će biti
naveden rok za dostavljanje traženih dokaza, ne
kraći od mjesec dana, a na zahtjev pošiljatelja/
izvoznika može se i produžiti.
(2.) Kada pošiljatelj/izvoznik na poziv iz stavka (1.) ove upute podnese dokaze, organ koji je
tražio dokaze će podnesene dokaze, zajedno s
primjerkom 1 izvozne carinske prijave, dostaviti
službi mjerodavnoj za vođenje prvostupanjskog
carinsko-upravnog postupka u regionalnom centru kojem organizacijski pripada izvozni carinski
organ koji je prihvatio predmetnu izvoznu prijavu
(u daljnjem tekstu: regionalni centar).
(3.) U svrhe dokazivanja pravilnog završetka
postupka izvoza, tj. da je roba stvarno istupila iz
carinskog područja BiH, može se priložiti izvornik carinske isprave zemlje uvoznice ili njegova preslika ovjerena od carinskih organa zemlje
uvoznice ili dokument izdan od drugog organa
(npr. od konzularnog predstavništva BiH u zemlji
uvoznici). Navedeni dokumenti se mogu prihvatiti pod uvjetom da sadrže podatke iz kojih se nesumnjivo može utvrditi istovjetnost robe, tj. koji
omogućavaju provjeru da je roba koja je puštena
u postupak izvoza ista kao roba navedena u tim
dokumentima“.
Kada je mjerodavni organ nesumnjivo utvrdio
da je roba puštena u postupak izvoza stvarno napustila carinsko područje Bosne i Hercegovine,
na temelju dokaza koje je podnio izvoznik o tome
će sastaviti službenu zabilješku, na način što će
u polje E izvozne prijave unijeti zabilješku u kojoj
će navesti sve podatke o ispravama, naziv zemlje
i organa koji ih je izdao, broj i datum, te da je utvrđeno da je roba napustila Bosnu i Hercegovinu,
koja će zatim biti potpisana i ovjerena. Nakon sačinjavanja službene zabilješke, mjerodavni organ
će izvoznom carinskom organu dostaviti izvoznu
prijavu, zajedno sa svim podnesenim ispravama,
te pismeno izvijestiti izvoznika o prihvaćanju podnesenih dokaza. Uz obavijest izvozniku će biti dostavljena i preslika izvozne prijave s unesenom
zabilješkom. Ako mjerodavni organ, na temelju
podnesenih dokaza, ne može utvrditi da je roba
napustila carinsko područje Bosne i Hercegovine
(ili istovjetnost robe), po službenoj dužnosti, donosi rješenje o neprihvaćanju podnesenih dokaza
i utvrđivanju da predmetni izvozni postupak nije
pravilno završen, kojim će odlučiti i o poništenju
izvozne prijave u smislu članka 8. stavak 1. Zakona, kojom je propisano da se odluka donesena u
korist stranke carinskog obveznika poništava ako
broj: 05/12
92
ODGOVORI NA PITANJA
je donesena na temelju netočnih ili nepotpunih informacija, te ako je podnositelj zahtjeva znao ili je
objektivno trebao znati da su informacije netočne
ili nepotpune i da takva odluka nije mogla biti donesena na temelju točnih i potpunih informacija.
U slučaju da je po poništenoj prijavi bilo izdano i
uvjerenje o kretanju EUR. 1 o bosanskohercegovačkom podrijetlu isti će u tom postupku biti poništen, što se naznačava i na preslici koja ostaje
uz izvoznu prijavu, a od pošiljatelja/izvoznika će
zatražiti da vrati izvornik. Ukoliko izvoznik ne vrati izvornik potvrde o kretanju EUR.1, o tome se
izvješćuje Sektor za carine Uprave za neizravno
oporezivanje.
Odredbom iz članka 32. Upute o postupku izvoza, propisan je postupak kada izvoznik ne dostavi
dokaze o istupu robe iz BiH, koja glasi:
„(1.) Kada na poziv kontrolnog carinskog organa pošiljatelj/izvoznik ne podnese dokaze o istupu robe iz BiH ili ih ne dostavi u roku iz članka 30.
stavak (1.) ove upute, izvozna prijava po kojoj je
roba puštena u postupak izvoza ostaje nerazdužena, u kojem slučaju taj organ dostavlja predmet
regionalnom centru radi odlučivanja o poništenju
izvozne prijave.
(2.) Nakon dostave rješenja o poništenju izvozne prijave pošiljatelju/izvozniku u slučajevima
iz članka 31. stavak (3.) ove upute i stavka (1.)
ovoga članka, odnosno kada rješenje o poništenju postane konačno, regionalni centar će u izvoznu prijavu staviti zabilješku o njezinom poništenju, tako što će u polju E prijave navesti razloge i
pravnu osnovu za poništenje, a na prijavi, kosom
crtom i velikim tiskanim slovima, unijeti oznaku:
‘’poništeno’’ i istu, zajedno s rješenjem dostaviti
izvoznom carinskom organu. Nakon toga izvozni carinski organ će poništiti prijavu u carinskoj
evidenciji, čime se završava postupak poništenja
izvozne prijave“.
U svim slučajevima poništenja izvozne prijave
i potvrde o kretanju EUR. 1, regionalni centar je
u obvezi rješenje o poništenju dostaviti i Sektoru
za carine, koji će potom izvijestiti Sektor za poreze, radi utvrđivanja eventualne porezne obveze,
a ako je roba prijavljena za izvoz bila predmet posebnih trgovinskih mjera (režim, dozvole i sl.), rešenje o poništenju će dostaviti i drugim mjerodavnim organima. Nakon poništenja izvozne prijave,
otpis količina po potvrdama ili drugim ispravama
koje su bile priložene uz izvoznu prijavu se vraćaju u prvobitno stanje. Odredbe članaka 27. do 33.
navedene Upute, primjenjuju se i u slučajevima
broj: 05/12
lipanj 2012.
kada se kontrola istupa robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine obavlja na temelju članka 396. stavak 7. Odluke, kojom je propisano da
izvozni carinski organ može zatražiti od izvoznika
da podnese dokaz da je roba napustila carinsko
područje Bosne i Hercegovine.
Dakle, izvornik carinske isprave zemlje uvoznice ili njegova preslika ovjerena od carinskih organa zemlje uvoznice ili dokument izdan od drugog
organa, prihvaćaju se kao dokazi o izvozu, pod
uvjetom da sadrže podatke iz kojih se nesumnjivo
može utvrditi istovjetnost robe, iz čega nedvojbeno proizlazi da je roba koja je puštena u postupak izvoza, ona ista roba koja je navedena u tim
dokumentima.
KADA JE ZAHTJEV ZA ODGODU PLAĆANJA
PODNESEN U RAZDOBLJU PRISILNE
NAPLATE, PRODAJA ZAPLJENJENE
IMOVINE MOŽE SE ODGODITI, DOK
ODLUKA O ODGODI PLAĆANJA NE BUDE
DOSTAVLJENA ZAINTERESIRANOJ OSOBI
8. Odgađa li se prodaja zaplijenjene imovine kada porezni obveznik podnese zahtjev
za odgodu plaćanja u razdoblju provedbe postupka prisilne naplate, bez obzira na činjenicu što je odluka o odgodi plaćanja eventualno dostavljena zainteresiranoj stranci?
Postupak prisilne naplate se provodi na način i
pod uvjetima propisanim odgovarajućim odredbama Zakona o postupku neizravnog oporezivanja
(„Službeni glasnik BiH”, broj: 89/05), Zakon o postupku prisilne naplate neizravnih poreza („Službeni glasnik BiH”, broj: 89/05 i 62/11) i Pravilnik
o provođenju Zakona o postupku prisilne naplate
neizravnih poreza („Službeni glasnik BiH”, broj:
27/12 - u daljnjem tekstu: Pravilnik) i podzakonskih akata donesenih u svrhu njegovog reguliranja. Odgođeno plaćanje i plaćanje u ratama propisano je odredbom iz članka 26.Pravilnika, kojom
je propisano: “(1.) Po zahtjevu dužnika, plaćanje
duga tijekom redovitog ili razdoblja prisilne naplate može se odgoditi, ukoliko financijska situacija
dužnika, prema slobodnoj procjeni UNO, privremeno sprječava da izvrši svoje obveze po osnovi
plaćanja.
(2.) Plaćanje u ratama je također regulirano pravilima koja važe za odgodu plaćanja.
(3.) Iznosi za koje je odobrena odgoda, ne uključujući naknadni teret prisile, podliježu obračunu
zatezne kamate kako je propisano u Zakonu o postupku neizravnog oporezivanja.
lipanj 2012.
ODGOVORI NA PITANJA
(4.) U slučaju da iznosi za koje je odobrena odgoda nisu plaćeni kao što je utvrđeno u rješenju
kojim se odobrava odgoda, primjenjuje se članak
33. Pravilnika”.
Zahtjeve za odgodu plaćanja rješavaju službe
za prisilnu naplatu. Odgoda plaćanja u okviru
redovitog razdoblja može se odobriti samo za
iznose preko 10.000 KM čiji razrez je izvršila
UNO, a najduže razdoblje odgođenog plaćanja
iznosi jednu godinu, a za plaćanje u ratama tri
godine.
Zahtjevi za odgodu plaćanja dostavljaju se mjerodavnom organu za prisilnu naplatu na rješavanje u rokovima, kako je propisano odredbom iz
članka 28. Pravilnika, koji glasi: “a.) za dugove u
razdoblju redovite naplate - prije isteka roka za
plaćanje utvrđenog Zakonom o postupku neizravnog oporezivanja.
b.) za dugove u razdoblju prisilne naplate prije donošenja naloga za prodaju zaplijenjene
imovine.
(2.) Zahtjev za odgodu plaćanja treba sadržavati:
a.) ime i prezime podnositelja ili naziv tvrtke,
identifikacijski broj i adresu sjedišta-prebivališta
za svrhe neizravnog oporezivanja podnositelja
zahtjeva, a ukoliko je potrebno, i zastupnika,
b.) razloge za podnošenje zahtjeva za odgodu
plaćanja,
c.) tražene uvjete,
d.) ponuđeno jamstvo, kako je propisano u članku 29., a uzimajući u obzir odredbe članka 30.
ovoga Pravilnika,
e.) mjesto, datum i potpis podnositelja.
(3.) Uz zahtjev za odgodu dužnik je dužan
dostaviti:
a.) izjavu o osiguranju neopozivog sveobuhvatnog jamstva banke ili druge financijske institucije,
kako je propisano člankom 29. ovoga Pravilnika,
b.) dokumentaciju o zastupanju kako je propisano Zakonom o postupku neizravnog oporezivanja,
c.) svu ostalu dokumentaciju za koju dužnik
smatra da je relevantna.
(4.) Kada je nemoguće osigurati sveobuhvatno
bankovno jamstvo sukladno točki a.) stavka (3.)
ovoga članka, uz zahtjev za odgodu plaćanja treba podnijeti:
a.) izjavu dužnika o nemogućnosti osiguranja
sveobuhvatnog jamstva banke ili druge financijske institucije,
b.) procjenu imovine ponuđene u svrhu jamstva,
koju je izvršila specijalizirana neovisna tvrtka ili
stručnjak,
93
c.) bilanca stanja i bilanca uspjeha iz prethodne
godine i izvješće revizora ukoliko postoji.
(5.) Ukoliko je zahtjev za odgodu plaćanja podnesen u razdoblju prisilne naplate, prodaja zaplijenjene imovine može se odgoditi dok odluka o
odgodi plaćanja ne bude dostavljena zainteresiranoj strani.
(6.) Ukoliko zahtjev ne ispunjava formalne uvjete ili uz njega nije podnesena obvezna dokumentacija, UNO će od podnositelja zatražiti da kompletira zahtjev u roku od 10 dana, uz upozorenje
da će, ukoliko se ne dostavi tražena dokumentacija u roku, zahtjev biti odbačen.
(7.) Nakon odobravanja odgode plaćanja, uvjeti
odgode plaćanja se ne mogu mijenjati”.
U pravilu, kao sredstvo osiguranja plaćanja služi
sveobuhvatno jamstvo banke ili druge financijske
institucije, a ukoliko iz opravdanih razloga dužnik
nije u mogućnosti osigurati jamstvo iz UNO može
prihvatiti sljedeća sredstva osiguranja plaćanja,
prema sljedećem redoslijedu prioriteta: hipoteku, zalog sa ili bez izmještanja pokretne imovine,
sveobuhvatno jamstvo treće strane, te sva druga
sredstva osiguranja plaćanja koja UNO smatra
kao dovoljno jamstvo.
Jamstvo pokriva glavnicu duga uključujući naknadne terete i već isplaćene troškove ako je odgoda plaćanja tražena u razdoblju prisilne naplate, kao i kamatu na odgodu plaćanja i 25% od oba
navedena iznosa i izdaje se na razdoblje najmanje 6 mjeseci duže od odobrenog razdoblja odgode plaćanja. Jamstvo banke se podnosi UNO
u roku od deset radnih dana nakon što je dužnik
obaviješten o odobrenju odgode plaćanja. Ukoliko se jamstvo banke ne podnese, odgoda plaćanja se automatski ukida. Ukoliko je odobrena
odgoda plaćanja duga koji je osiguran hipotekom
ili zalogom, dužnik je u obvezi na prvi poziv UNO
pristupiti zaključenju ugovora o hipoteci, odnosno
zalogu, u protivnom se odgoda automatski ukida.
O ispunjenju ekonomskih i pravnih uvjeta jamstva
odlučuje organ mjerodavan za rješavanje zahtjeva za odgodu plaćanja. Jamstvo se oslobađa nakon plaćanja sveukupnog iznosa duga.
Obveznici po osnovi neizravnih poreza čija je
glavnica duga, bez dodatnih naknadnih tereta prisile ili kamate, niža od 5.000 KM, izuzimaju se od
obveze podnošenja jamstva za odgodu plaćanja.
Rješenjem o odgodi plaćanja, odobrava se odgoda plaćanja i utvrđuju se uvjeti navedene odgode, a mogu utvrditi uvjeti koji se razlikuju od
onih koje dužnik traži. Rok za uplatu odgođenog
broj: 05/12
94
ODGOVORI NA PITANJA
duga je uvijek 5. ili 20. u mjesecu. Rješenjem se
mora utvrditi da se odgoda plaćanja ukida ukoliko dužnik ne izvršava svoje tekuće obveze. Kada
se rješenjem odobrava odgoda plaćanja, u izreci
rješenja se navodi upozorenje da će odgoda plaćanja biti ukinuta bez prethodne najave, ukoliko
se odgovarajuće jamstvo ne podnese u roku od
deset radnih dana ili ukoliko dužnik s UNO u zakazanom roku ne zaključi ugovor o hipoteci, odnosno zalogu, te upozorenje da će se u slučaju
nepoštivanja uvjeta i odredbi odgode izvršiti prisilna naplata duga, obračun kamate koja dospijeva ili će dospjeti tijekom razdoblja odgode.
Kada se rješenjem odbija zahtjev za odgodu
plaćanja, u negativnom rješenju, koje se dostavlja dužniku, određuje se da:
- ako je zahtjev za odgodu plaćanja podnesen i riješen tijekom redovitog razdoblja, da
je dužan platiti dug do utvrđenog krajnjeg
roka za plaćanje,
- ako je zahtjev za odgodu plaćanja podnesen tijekom redovitog razdoblja, a riješen
nakon isteka tog roka, da se dug plaća prema uvjetima utvrđenim Zakonom o postupku neizravnog oporezivanja BiH za plaćanje u razdoblju prisilne naplate,
- ako je zahtjev za odgodu plaćanja podnesen tijekom postupka prisilne naplate, da
se postupak nastavlja sukladno nalogu za
prisilnu naplatu.
Rješenje kojim se odobrava ili odbija odgoda
plaćanja se donosi u roku od mjesec dana od dana
prijema zahtjeva. Odredbom iz članka 32. Pravilnika, propisano je da u slučaju kada je odgoda
plaćanja zatražena tijekom razdoblja prisilne naplate, osnovica za obračun kamate ne uključuje i
naknadni teret prisile. Za svaku ratu odgođenog
duga, kamata se obračunava od dana isteka roka
za redovito plaćanje, do datuma kada je navedena rata plaćena, a iznos kamate se plaća zajedno
s ratom na dan njezinog dospijeća.
U slučaju da odgoda plaćanja nije odobrena,
kamata se obračunava na način:
- ukoliko je zahtjev za odgodu plaćanja podnesen tijekom redovitog razdoblja, kamata
se računa od datuma isteka redovitog roka
za plaćanje do datuma donošenja rješenja
kojim se odbija zahtjev za odgodu plaćanja.
- ukoliko je zahtjev za odgodu plaćanja podnesen tijekom razdoblja postupka prisilne
naplate, kamata se obračunava pri izmirenju duga sukladno članku 44. Pravilnika.
broj: 05/12
lipanj 2012.
- U slučaju kada plaćanje nije izvršeno po
isteku odobrenog razdoblja odgode, primjenjuje se sljedeći postupak:
- kada je odgoda zatražena tijekom redovitog razdoblja, odgođeni dug se potražuje
u postupku prisilne naplate uz naknadni
teret prisile i pripadajuću kamatu. Ukoliko
plaćanje ni tada nije izvršeno, aktivira se
podneseno jamstvo, a ukoliko je odgoda
odobrena bez podnošenja jamstva, postupak se usmjerava protiv cjelokupne imovine dužnika.
- kada je odgoda zatražena tijekom razdoblja postupka prisilne naplate, izvršava se
jamstvo, a ukoliko je odgoda odobrena bez
podnošenja jamstva, postupak prisilne naplate se nastavlja iz cjelokupne imovine
dužnika.
U slučaju kada je odobreno plaćanje u ratama,
a neka rata nije plaćena, postupak je sljedeći:
- kada je plaćanje u ratama zatraženo tijekom
redovitog razdoblja, neplaćeni iznos se potražuje putem prisilne naplate uz naknadni
teret prisile i pripadajuće kamate, a ukoliko
rata nije plaćena niti u roku prisilne naplate, odobrenje za plaćanje u ratama postaje
ništavno i putem prisilne naplate potražuje
se ukupan dug uz aktiviranje jamstva i svih
drugih instrumenata prisilne naplate.
- -kada je plaćanje u ratama zatraženo tijekom razdoblja postupka prisilne naplate,
prisilna naplata se nastavlja u odnosu na
cijeli preostali dug, uključujući aktiviranje
jamstva i svih drugih instrumenata prisilne
naplate.
U navedenim slučajevima kada odobrenje za
plaćanje u ratama postane ništavno i preostali
iznos se naplati, obračun kamata unaprijed za
razdoblje plaćanja u ratama se ukida i kamata
se obračunava, kako je propisano člankom 44.
Pravilnika.
Aktiviranje jamstva se vrši sukladno odredbi iz članka 46. Pravilnika, a iznos dobiven aktiviranjem jamstva se raspoređuje na plaćanje
duga, uključujući troškove, naknadni teret prisile
i kamate.
Prema iznesenom odgađa se prodaja zaplijenjene imovine kada porezne obveznik podnese
zahtjev za odgodu plaćanja u razdoblju provedbe postupka prisilne naplate, do trenutka dostavljanja rješenja o odgodi plaćanja zainteresiranoj
strani.
lipanj 2012.
ODGOVORI NA PITANJA
KADA SE UTVRDI DA JE ROBA POGREŠNO
PRIJAVLJENA UMJESTO DRUGE ROBE
ZA CARINSKI POSTUPAK, RADI KOJEG
JE NASTAO CARINSKI DUG, CARINSKI
ORGANI PONIŠTAVAJU TAKVU PRIJAVU,
KADA DEKLARANT PODNESE PISANI
ZAHTJEV U ROKU OD TRI MJESECA OD
DANA PRIHVAĆANJA PRIJAVE
9. U kojem roku se podnosi pisani zahtjev
za poništenje prihvaćene carinske prijave
kojom je roba pogrešno prijavljena, umjesto
druge robe u carinski postupak radi kojeg je
nastao carinski dug?
Postupak poništavanja carinske prijave pokreće
se na inicijativu podnositelja carinske prijave uz
postojanje odgovarajućih dokaza koji opravdavaju zahtjev, a drugi uvjet je da se zahtjev podnese
prije odluke carinskog organa o namjeri carinskog
pregleda robe, što je jasno propisano odredbom
iz članka 63. Zakona o carinskoj politici Bosne i
Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04,
51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 - u daljnjem tekstu:
Zakon), koja glasi:
“1. Carinski organi, na zahtjev deklaranta, poništavaju već prihvaćenu prijavu kada deklarant
pruži dokaz da je roba greškom prijavljena za carinski postupak koji je obuhvaćen tom prijavom
ili da, uslijed posebnih okolnosti, stavljanje robe
u carinski postupak za koji je prijavljena nije više
opravdano.
2. Međutim, kada carinski organi izvijeste deklaranta o svojoj namjeri da obave pregled robe,
zahtjev za poništenje prijave se ne prihvaća dok
se ne izradi pregled robe.
3. Prijava se ne poništava nakon što se roba
pusti, osim u slučajevima koji su definirani u provedbenim propisima ovoga zakona.
4. Poništenje prijave ne isključuje primjenu važećih kaznenih propisa”
Carinska prijava se može poništiti i nakon puštanja robe, na način u slučajevima kako je propisano odredbom iz članka 158. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj:
63a/04, 60/06 i 57/08) u slučajevima: kada se
utvrdi da je za robu bio greškom započeti carinski
postupak radi kojeg je nastao carinski dug, umjesto da je roba deklarirana za drugi carinski postupak, carinski organi takvu prijavu poništavaju ako
deklarant podnese zahtjev u roku od tri mjeseca
od dana prihvaćanja carinske prijave, uz ispunje-
95
nje uvjeta: da roba nije bila korištena pod drugim
uvjetima koje predviđa carinski postupak u koji je
trebala biti stavljena, zatim da je roba u trenutku
kad je deklarirana za prvi postupak ispunjavala
također uvjete za odobravanje drugog postupka i
da je roba bez odlaganja prijavljena za postupak
za koji je stvarno namijenjena.
Carinska prijava za drugi postupak važi od dana
prihvaćanja poništene prijave,a carinski organi
izuzetno u opravdanim slučajevima mogu dopustiti poništenje carinske prijave po proteku roka
od tri mjeseca.
Kada se utvrdi da je roba pogrešno prijavljena,
umjesto druge robe u carinski postupak radi kojeg je nastao carinski dug, carinski organi takvu
prijavu poništavaju, ako deklarant podnese pisani
zahtjev u roku od tri mjeseca od dana prihvaćanja
prijave, kada su ispunjeni uvjeti:
- da je roba za koju je bio postupak prvobitno započet nije bila upotrijebljena drugačije
nego kako je dopuštao prvi postupak, vraćena je u prvobitno stanje, te za nju obzirom na okolnosti slučaja također zahtijevano drugo carinski dopušteno postupanje ili
uporaba, u kom slučaju carinska prijava za
novi postupak ima učinak od dana prihvaćanja poništene carinske prijave.
- da je roba za koju bi morao biti započet zahtijevani postupak, mogla u trenutku podnošenja prve carinske prijave podnesene
istom carinskom organu, te je deklarirana
za isti carinski postupak koji je bio naveden u prvoj carinskoj prijavi U opravdanim
slučajevima carinski organ može prihvatiti
zahtjev deklaranta za poništenje carinske
prijave i po proteku roka od tri mjeseca.
Kada je roba kataloški naručena, carinski organ
poništava prijave za stavljanje u slobodni promet,
ukoliko je zahtjev podnesen u roku od tri mjeseca od dana prihvaćanja prijave, pod uvjetom da
je roba izvezena na adresu dobavljača ili na ime
osobe koju odredio dobavljač.
Kada se daje retroaktivno odobrenje vezano za
članak 201. Odluke, koja se odnosi na stavljanje
u slobodni promet uz povoljno tarifno postupanje
ili po smanjenoj ili nultoj stopi dažbina na račun
krajnje upotrebe robe, te članak 306. Odluke, koji
se odnosi na carinski postupak s ekonomskim
učinkom.
Kada je roba prijavljena za izvoz ili postupak
vanjske obrade, carinska prijava se poništava,
kada su ispunjeni uvjeti:
broj: 05/12
96
ODGOVORI NA PITANJA
- u slučaju robe koja podliježe izvoznim dažbinama, zahtjevu za povrat uvoznih dažbina
ili podliježe drugim posebnim mjerama prilikom izvoza, deklarant izlaznom carinskom
organu koji je prihvatio carinsku prijavu dostavi dokaz da roba nije napustila carinsko
područje BiH, da podnese carinskom organu sve primjerke carinske prijave, zajedno
sa svim drugim dokumentima koji su mu
izdati nakon prihvaćanja prijave, zatim podnosi dokaze da je vraćen uvozni dug i druge
poticajne mjere za izvoz robe ili da su mjerodavni organi poduzeli mjere,
te u skladu sa važećim propisima, mora izvršiti
sve druge obveze koje je s obzirom na okolnosti
slučaja carinski organ odredio za rješavanje.
Nakon poništenja prijave otpis i količina po potvrdama i drugim ispravama koje su priložene uz
izvoznu carinsku prijavu vraćaju se u prvobitno
stanje. Kada se zahtijeva da roba prijavljena za
izvoz napusti carinsko područje Bosne i Hercegovine do određenog roka, nepoštivanje danog roka
povlači za sobom poništavanje odgovarajuće
prijave o čemu carinski organi pismeno obavještavaju deklaranta. i. u slučaju druge robe, da je
izvozni carinski organ bio obaviješten sukladno s
člankom 399. Odluke, da prijavljena roba još nije
napustila carinsko područje Bosne i Hercegovine.
Kada se domaća roba stavi u postupak carinskog
skladištenja u smislu članka 95. stavak 1. točka
(b.) Zakona, poništavanje prijave za taj postupak
može se zahtijevati ili odobriti, ako deklarant dokaže da su ispunjeni uvjeti za neko od dopuštenih
postupanja ili uporaba
Ako do proteka roka koji je bio određen za skladištenje, nije bio podnesen zahtjev za početak nekog od dopuštenih postupanja ili uporaba, carinski
organi poduzimaju mjere predviđene člankom 95.
stavak 1. točka (b.) Zakona. Postupak poništenja
carinske prijave može imati za posljedicu povrat
carinskih dažbina, pod uvjetom da su iste plaćene i da je zahtjev za povrat dažbina podnesen u
propisanim rokovima. Uvozne ili izvozne dažbine
vraćaju se kada se carinska prijava poništi, a dažbine plate. Povrat se odobrava nakon što zainteresirana osoba podnese zahtjev u rokovima predviđenim za podnošenje zahtjeva za poništavanje
carinske prijave.
Carinska prijava se može poništiti i nakon puštanja robe, pod uvjetom da deklarant podnese
zahtjev u roku od tri mjeseca od dana prihvaćanja carinske prijave, pod uvjetom da roba nije
broj: 05/12
lipanj 2012.
bila korištena pod drugim uvjetima koje predviđa
carinski postupak u koji je trebala biti stavljena,
zatim da je roba u trenutku kad je deklarirana za
prvi postupak, također ispunjavala uvjete za odobravanje drugog postupka, kao i činjenicu da je
bez odlaganja prijavljena za postupak za koji je
stvarno namijenjena.
NEPRIJAVLJIVANJE ROBE U PUTNIČKOM
PROMETU PREDSTAVLJA CARINSKI
PREKRŠAJ PROPISAN ČLANKOM 12.
ZAKONA O CARINSKIM PREKRŠAJIMA
BOSNE I HERCEGOVINE ZA KOJI JE
PROPISANA NOVČANA KAZNA U IZNOSU
OD 200 DO 5.000 KM
10. Predstavlja li neprijavljivanje robe u
putničkom prometu carinski prekršaj i je li
određena novčana kazna u smislu odredaba Zakona o carinskim prekršajima Bosne i
Hercegovine ?
Carinski postupak u putničkom prometu uređen
je odredbama iz članaka 38. i 58. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11 u daljnjem tekstu: Zakon), zatim odredbe članaka
100. do 105., 132. do 144. i 350. do 361. Odluke
o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”,
broj:63a/04, 60/06 i 57/08- u daljnjem tekstu: Odluka) i Uputom u carinskom postupku u putničkom
prometu („Službeni glasnik BiH“, broj:93/07 - u
daljnjem tekstu: Uputa). Neprijavljivanje robe u
putničkom prometu sankcionirano je kao carinski
prekršaj iz članka 12.Zakona o carinskim prekršajima Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH “
broj: 89/05), koji glasi:
„(1.)Novčanom kaznom u iznosu od 200 KM do
5.000 KM kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
a.) ako carinskim organima lažno prikaže da
nosi robu koju je kao putnik privremeno iznio (čl.
37. i 38. ZCPBiH);
b.) ako izlaznom carinskom organu prijavi da
privremeno iznosi robu koju ne nosi uz sebe (članak 175. ZCPBiH);
c.) ako carinskim organima prijavi stvari koje
nosi uz sebe, ali onemogući provođenje carinskoga postupka (članak 34. ZCPBiH).“
Radi boljeg razumijevanja smatramo neophodnim navesti navedene materijalne odredbe:
Odredbom iz članka 37.Zakona, propisano je:
”Robu koja, sukladno članku 35. stavak 1. točka
lipanj 2012.
ODGOVORI NA PITANJA
(a.) ovoga zakona, stigne u carinski organ ili drugo mjesto koje odrede ili odobre carinski organi,
carini pokazuje osoba koja je unijela robu u carinsko područje BiH ili, ako je to potrebno, osoba
koja preuzme odgovornost za njezin prijevoz nakon takvoga ulaska”. Odredbom iz članka 38.Zakona, propisano je: “člankom 37. ovoga zakona
ne isključuje se primjena važećih propisa koji se
odnose na robu:
a. ) koju nose putnici;
b.) koja je stavljena u carinski postupak, a nije
pokazana carini”.
Odredbom iz članka 175.Zakona, propisano je:
”Roba koja napušta carinsko područje BiH podliježe carinskom nadzoru. Ona može biti predmetom pregleda carinskih organa sukladno važećim
propisima. Roba napušta navedeno carinsko područje koristeći, kada je to potrebno, putni pravac
koji odrede carinski organi i sukladno procedurama koje oni propišu”.
Odredbom iz članka 34. Zakona,propisano je:”1.
Roba unesena u carinsko područje BiH podliježe
carinskom nadzoru od trenutka njezina ulaska.
Sukladno važećim propisima, može podlijegati i
kontroli carinskih organa.
2. Roba ostaje pod takvim carinskim nadzorom
onoliko dugo koliko je potrebno da se utvrdi njezin
carinski status i, ako je to primjereno, u slučaju
robe koja nije bh. roba i bez odstupanja od odredaba članka 79. stavak 1. ovoga zakona, sve dok
se njezin carinski status ne promijeni, odnosno
dok ne uđe u slobodnu zonu ili slobodno skladište, ponovno izveze ili uništi sukladno članku 174.
ovoga zakona”.
Osobnu prtljagu koju putnik nosi sa sobom,
putnik obvezno prijavljuje carinskom organu na
graničnom prijelazu prilikom ulaska u carinsko
područje Bosne i Hercegovine, bez obzira da li
podliježe ili ne podliježe, odnosna roba, naplati
uvoznih dažbina. Temeljem takve prijave i navoda
o robi,carinski djelatnik ovlašten pregledom robe
utvrditi da li je prijavljena sva roba ili ima neprijavljene robe ili eventualno skrivene robe. Naime
pored carinskih propisa i niz drugih propisa (devizno poslovanje, sprječavanje pranja novca, vanjskotrgovinsko poslovanje, privremeni uvoz) uređuje pitanja mogućnosti uvoza pojedinih predmeta , pa su za unos neke robe potrebne posebne
dozvole,odobrenja ili pregledi nekih inspekcijskih
službi – veterinarske, sanitarne, fitosanitarne), a
unos neke robe u Bosnu i Hercegovinu je zabranjen. Svi putnici, bez obzira jesu li domaći-držav-
97
ljanin Bosne i Hercegovine ili strani državljani, koji
prelaze državnu granicu podliježu obvezi detaljnog prijavljivanja robe. Putnik prijavljuje osobnu
prtljagu: usmeno, sukladno članku 58. stavak 1.
točka c.) Zakona i člankom 136. stavak 1. točka
(b.) Odluke, radnjom iz članka 140. Odluke (na
drugi način), zatim pisano, na zahtjev carinskih
organa, podnošenjem carinske prijave ukoliko
se radi o velikom iznosu uvoznih dažbina ili kada
postoji ozbiljan rizik od nepridržavanja obveza iz
predmetnog postupka (članak 376. Odluke). Uz
usmenu carinsku prijavu za privremeni uvoz, podnosi se Popis stvari koje putnik privremeno unosi/iznosi. Postupak prijavljivanja po popisu stvari
(osobne stvari i roba za sportske svrhe reguliran je
odredbom iz članka 18. Upute. Osobne stvari koju
putnik privremeno uvozi/unosi obvezan je upisati
u popis stvari, koji se popunjava i potpisuje u dva
primjerka. U popis stvari putnik upisuje: prezime i
ime, adresu, broj identifikacijske isprave i mjesto/
državu izdavanja (putovnica, osobna iskaznica) i
podatke pojedinačno za svaku stvar uz navođene
karakterističnih podataka na temelju kojih se iste
mogu identificirati prilikom ponovnog izvoza (vraćanja) u inozemstvo (vrsta, količina, naziv, marka,
tip, tvornički ili drugi broj, godina proizvodnje, da
li je nova ili rabljena i druge podatke karakteristične za takvu robu. Obvezan je pregled prijavljenih
stvari i njihovo stanje treba sravniti s podacima
iz podnesenog popisa stvari. Kada se prijavljeno stanje stvari slaže sa stvarnim, u tom slučaju
u popis stvari unosi se zabilješka o sravnjenom
stanju, te datum i vrijeme privremenog unosa i
oba primjerka ovjere svojim potpisom i službenim
pečatom.
Osobnim stvarima (predmetima) putnika smatraju se svi novi ili korišteni predmeti koji su putniku potrebni tijekom putovanja, uzimajući u obzir
sve okolnosti putovanja (spol i zanimanje putnika,
godišnje doba, trajanje i svrhu putovanja, vrijeme
zadržavanja u zemlji), isključujući robu koja se
uvozi u komercijalne svrhe.
Predmeti za osobnu uporabu koje putnik privremeno uvozi radi korištenja za vrijeme boravka u Bosni i Hercegovini navedeni su u opisnoj
listi iz Upute, a to su: odjeća, higijenski artikli,
osobni nakit, foto aparati i filmske kamere s odgovarajućom količinom filmova i pribora, prenosivi projektori za dijapozitive ili filmove i pripadajući pribor zajedno s odgovarajućom količinom
dijapozitiva ili filmova, video kamere i prenosivi video rekorderi/playeri s odgovarajućom ko-
broj: 05/12
98
ODGOVORI NA PITANJA
ličinom traka, prenosivi glazbeni instrumenti,
prenosivi gramofoni s gramofonskim pločama,
prenosivi aparati za snimanje i reproduciranje
zvuka (uključujući i diktafone) s trakama, prenosivi radio aparati, prenosivi televizori, prenosivi
pisaći strojevi, prenosiva računala, prenosiva
osobna računala, dalekozori, dječja i invalidska
kolica, razna sportska oprema (kao što su šatori
i ostala oprema za kampiranje, oprema za ribolov, oprema za planinarenje, oprema za ronjenje,
bicikli bez motora, kanui i kajaci dugački manje
od 5,5 metara, skije, reketi za tenis, daske za
broj: 05/12
lipanj 2012.
skijanje na valovima, daske za jedrenje na vodi,
zmajevi i delta letjelice, oprema za golf), zatim
medicinski aparati: prenosivi aparati za dijalizu
ili slični medicinski aparati s potrošnim artiklima
koji se uvoze za njihovu uporabu , kao i ostali
artikli koji služe izričito za osobnu uporabu.
Neprijavljivanje navedene robe u putničkom
prometu koja se privremeno uvozi ili iznosi iz Bosne i Hercegovine, kao i onemogućavanje provođenje mjera carinskog postupka predstavlja carinski prekršaj za koji je određena novčana kazna u
visini od 200 KM do 5.000 KM.
lipanj 2012.
ODGOVORI NA PITANJA
99
Ernevaza Hrustanović, dipl. iur.
PITANJA I ODGOVORI IZ
OBLASTI RADNIH ODNOSA
1. Ukoliko nije usuglašen sektorski kolektivni
ugovor, primjenjuje li se Opći kolektivni ugovor
za teritoriju ili sektorski koji nije usuglašen?
Člankom 2. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine regulirano
je da je ovaj ugovor obavezujući za sve poslodavce bez obzira na strukturu kapitala, organe uprave i službe za upravu i službe za upravu, policiju,
javne ustanove i druge pravne subjekte.
Također, člankom 39. stavak 2. utvrđena je obaveza usklađivanja kolektivnih ugovora za područja
djelatnosti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog ugovora. Taj rok je istekao 06.
ožujka 2006. godine. Kako se u praksi vidi,većina
sektorskih kolektivnih ugovora nije usklađena sa
općim kolektivnim ugovorom, kao što je i sudska
praksa različita u stavovima koji kolektivni ugovor
je obavezujući, da li Opći ili sektorski.
Prema našem mišljenju, sektorski kolektivni
ugovori se i dalje primjenjuju, jer Općim kolektivnim ugovorom nije određeno da će nakon isteka
roka za njihovo usuglašavanje prestati važiti.
To potvrđuje i Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH broj 070-0-Rev-08-001100 od 27. 10.
2009 godine. Presudom je utvrđeno da prelazne i završne odredbe novog Općeg kolektivnog
ugovora ne propisuju da njegovim stupanjem na
snagu prestaju važiti postojeći granski kolektivni
ugovori, niti izostanak usklađivanja sektorskih kolektivnih ugovora u roku propisanom odredbom
članka 39.stavak 2. Općeg kolektivnog ugovora
može imati za pravnu posljedicu prestanak važenja tih granskih kolektivnih ugovora.
2. Člankom 51. Statuta jedne zdravstvene
ustanove regulirano je da su pojedinačni
podaci o pojedinačnim plaćama poslovna tajna
Ustanove. Također, odredbama Zakona o radu
također je regulirano da su pojedinačne plaće
uposlenika tajna. Ima li Upravni odbor pravo
izvršiti uvid u pojedinačne iznose plaća?
Zakonom o radu („Službene novine Federacije
BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) regulirano je pitanje
isplate plaća. Tako je člankom 70. stavak 3. utvrđeno da pojedinačne isplate plaće nisu javne, čime se
zaštićuje pravo zaposlenika na tajnost njegove plaće ostvarene prema obavljenim poslovima.
Poslodavac, prema mjerilima utvrđenim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, utvrđuje jesu li ili ne poslovi izvršeni
uspješno i sukladno s tim utvrđuje plaću zaposlenika. Time se daje mogućnost da poslodavac, zavisno od obavljenog posla, može povećati plaću
zaposleniku za doprinos u izvršavanju poslova ili
obratno, što suštinski odgovara načelu, da zaposlenik za obavljeni posao ostvari odgovarajuću
plaću. Iz tih razloga je i Zakonom utvrđeno da
pojedinačne isplate plaće nisu javne.
3. Od poslodavca sam tražila da mi odobri
plaćeno odsustvo za vjerske blagdane. Nije mi
odobrio odsustvo u smisli članka 47. Zakona
o radu nego mi je predložio da koristim dane
godišnjeg odmora. Je li poslodavac pravilno
postupio?
Člankom 47. Zakona o radu („Službene novine
Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03) utvrđeno je
pravo zaposlenika na plaćeno i neplaćeno odsustvo.
Stavkom 2. ovog članka utvrđena je obveza poslodavca da zaposleniku omogući odsustvo od
četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini radi
zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana
koristi uz naknadu plaće - plaćeno odsustvo, a
dva dana kao neplaćeno odsustvo. Kada zaposlenik traži od poslodavca da mu odobri plaćeno
ili neplaćeno odsustvo, u skladu s člankom 47.
Zakona to odsustvo se ne odbija od godišnjeg odmora, jer se u ovom slučaju radi o posebnoj vrsti
odsustva utvrđenom člankom 47. Zakona o radu.
www.fircon.biz
broj: 05/12
100
ODGOVORI NA PITANJA
4. Jesu li Zakonom o radu utvrđene teže i
lakše povrede radne obveze i koja su prava
sindikalnog povjerenika odnosno zaposlenika
kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost?
Zakonom o radu („Službene novine Federacije BiH“,
br. 43/99, 32/00 i 29/03)nije reguliran institut stegovne
odgovornosti niti su utvrđene povrede radne obveze,
temeljem koje se zaposleniku može otkazati ugovor o
radu bez obveze poštivanja otkaznog roka.
Sukladno članku 88., stavak 4. Zakona, vrste prijestupa ili povreda radnih obveza utvrđuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu poslodavca.
U slučaju otkazivanja ugovora o radu sindikalnom
povjereniku, Zakon o radu predviđa odgovarajuću
zaštitu tih zaposlenika na način da je propisano da
se sindikalnom povjereniku ugovor o radu može otkazati samo uz prethodnu suglasnost Federalnog
ministarstva rada i socijalne politike.
Na temelju gore iznesenog, poslodavac koji namjerava otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku mora pribaviti suglasnost navedenog
ministarstva, odnosno mora dokazati da namjeravani otkaz nije posljedica sindikalnih aktivnosti,
nego da se temelji na razlozima koji su utvrđeni
kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Također, Zakon o radu ne poznaje institut raspoređivanja na druge poslove, te je svako postupanje poslodavca u tom pravcu suprotno Zakonu o radu.
Ovaj institut zamijenjen je institutom otkaza
ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora
o radu sukladno članku 97. Zakona o radu.
Pri otkazivanju ugovora o radu moraju se primijeniti odredbe Zakona o vijeću zaposlenika („Službene novine Federacije BiH“, broj 38/04), kojim je
regulirano da poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost vijeća zaposlenika donijeti odluku o
otkazu ugovora o radu zaposleniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost i zaposleniku sarijem od 55 godina. Ukoliko kod poslodavca
nije formirano vijeće zaposlenika, obveze i ovlaštenja vijeća zaposlenika, ima sindikat.
5. Je li na snazi Uredba o uvjetima koje
je poduzeće i druga pravna osoba dužna
ispunjavati glede broja zaposlenih djelatnika
radi obavljanja registrirane djelatnosti i postoje
li izuzeci za poduzeća koja zbog ekonomske
situacije nisu u mogućnost zaposliti predviđeni
broj djelatnika?
Uredbom o uvjetima koje je poduzeće odnosno
druga pravna osoba dužna ispunjavati glede broja
zaposlenih djelatnika radi obavljanja registrirane
broj: 05/12
lipanj 2012.
djelatnosti (“Službene novine Federacije BiH”br.
15/98 i 5/99), propisani su uvjeti koje glede najmanjeg broja zaposlenih djelatnika mora ispunjavati poduzeće odnosno druga pravna osoba da bi
mogla obavljati djelatnost za koju je registrirana.
Člankom 3. točka 5. navedene uredbe utvrđeno ja da je najmanji broj zaposlenih djelatnika u
grani visokogradnje i niskogradnje petnaest djelatnika. Uredbom o dopuni Uredbe o uvjetima
koje je poduzeće odnosno druga pravna osoba
dužna ispunjavati u pogledu broja zaposlenih
djelatnika radi obavljanja registrirane djelatnosti,
utvrđene su novčane kazne u iznosu od 500.00
KM do 5.000,00 KM, za prekršaj poduzeća odnosno druge pravne osobe koja počnu obavljanje
djelatnosti za koju su registrirani, a ne ispunjavaju
uvjete glede najmanjeg broja zaposlenih djelatnika iz članka 3. Uredbe.
Kako Uredbom nisu predviđeni nikakvi izuzeci
glede minimalnog broja zaposlenih djelatnika, poslodavci iz bilo koje grane djelatnosti, bez obzira
na ekonomske uvjete u kojima se nalaze, dužni
su ispuniti uvjete glede najmanjeg broja djelatnika, radi obavljanja registrirane djelatnosti.
6. Je li Zakonom o radu reguliran rad kod
kuće?
Zakonom o radu („Službene novine Federacije
BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03), nije reguliran institut rada kod kuće. Novim Zakonom o radu koji je
u formi Nacrta prošao parlamentarnu proceduru
i čije donošenje se očekuje do kraja godine, dao
je pravni temelj rada kod kuće i previdio sklapanje ugovora o radu radi obavljanja poslova i izvan
prostorija poslodavca – kod kuće djelatnika ili u
drugom prostoru koji osigura djelatnik), sukladno
kolektivnom ugovoru i pravilniku o radu.
Zakonom su utvrđeni bitni elementi ove vrste
ugovora o radu, te je propisano sa se ovakav
ugovor može sklopiti za poslove koji nisu opasni
ili štetni po zdravlje djelatnika (sada je predviđen
termin djelatnik) ili drugih osoba i ne ugrožavaju
radnu okolinu, sukladno zakonu. Radi nadzora
nad primjenom odredaba Zakona koje reguliraju
rad izvan sjedišta poslodavca, predviđeno je obvezno prijavljivanje svakog sklopljenog ugovora,
nadležnoj inspekciji rada.
www.fircon.biz
lipanj 2012.
ODGOVORI NA PITANJA
7. Zaposlenica bolnice koristila je bolovanje
jer zbog te okolnosti nije koristila ni jedan dan
godišnjeg odmora. Nakon proteka porodiljskog
dopusta djelatnica se vratila na posao i tražila
da joj se omogući korištenje cijelog godišnjeg
odmora za 2011. godinu. Postavljamo pitanje
ima li djelatnica pravo na godišnji odmor za
2011. godinu?
Pravo na plaćeni godišnji odmor stječe se i ostvaruje sukladno odredbama Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03),
kojim je utvrđeno da zaposlenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku godinu u trajanju od 18
radnih dana. Godišnji odmor se, prema tome odnosi
na kalendarsku godinu i koristi se u pravilu u toj
godini. Zakonom o radu utvrđena je mogućnost korištenja godišnjeg u dva dijela uz obvezu da se prvi
dio godišnjeg odmora koristi u trajanju od najmanje
12 radnih dana, a drugi dio do 30. lipnja naredne
godine. U konkretnoj situaciji kada zaposlenica nije
iskoristila dio godišnjeg odmora u trajanju od najmanje 12 radnih dana, zbog odsustva s posla cijelu
godinu, ne može koristiti godišnji odmor iz 2011. u
2012. godini.
8. Može li se na ravnatelja gospodarskog
društva primijeniti odredba članka 139. Zakona
o radu?
Zakon o radu („Službene novine FBiH“, br.
43/99, 32/00 i 29/03) nije regulirao pitanje pravnog položaja osoba imenovanih za ravnatelja
gospodarskog društva ili ustanove nakon njihovog razrješenja, jer se pravo na mirovanje prava
i obveza iz radnog odnosa sukladno članku 139.
Zakona o radu odnosi na zaposlenike imenovane
na neku od javnih dužnosti u organe FBiH, organe
županija i općine i zaposlenike izabrane na profesionalnu funkciju u sindikatu. Ovom odredbom
osigurava se navedenim osobama da se nakon
isteka vremena na koje su izabrani odnosno imenovani, vrate na rad kod poslodavca kod kojeg
su radili prije imenovanja, pod uvjetima utvrđenim
Zakonom o radu.
Kako se u konkretnoj situaciji radi o ravnatelju
gospodarskog društva na njega se ne može primijeniti odredba članka 139.Zakona o radu.
9. Tko može izvršiti nadzor nad radom
sindikalne podružnice?
Člankom 47. Zakona o udrugama i fondacijama
(„Službene novine Federacije BiH“, broj 45/02) regulirano je da nadzor nad zakonitošću rada udruge
101
vrši nadležni federalni organ uprave u čije područje
spada praćenje stanja u oblasti na koju se odnosi
djelatnost udruge. Navedena odredba je neprecizna i nejasna i iz nje se sa sigurnošću ne može
odrediti na koji način je federalni organ nadležan niti
na koji način bi se mogao izvršiti taj nadzor. Odredba Konvencije br. 87. o sindikalnim slobodama i
zaštiti sindikalnih prava Međunarodne organizacije
rada štite sindikalne i poslodavačke organizacije od
intervencije javne vlasti, a sukladno Ustavu Federacije BiH, međunarodni ugovori imaju prednost u
odnosu na domaće zakonodavstvo.
Sukladno navedenoj konvenciji, djelatnici i poslodavci, bez ikakvih izuzetaka, imaju pravo bez prethodnog odobrenja organizirati organizacije po svom
izboru, kao i pristupati ovim organizacijama, pod
uvjetom da se pridržavaju statuta. Također, člankom 10. Zakona o radu izričito je zabranjeno miješanje poslodavca u uspostavljanje, funkcioniranje ili
upravljanje sindikatom, kao i zagovaranje ili pružanje pomoći sindikatu, s ciljem kontroliranja sindikata. Zakonom o radu nije predviđen bilo kakav način kontrole rada sindikata, obzirom da se sindikat
organizira na temelju svojih pravila o organiziranju,
koja nisu predmet reguliranja Zakona o radu.
10. Možete li mi objasniti pojam pripravnika?
Zakonom o izmjenama Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH” broj 29/03), odnosno
člankom 3. utvrđeno je da poslodavac može s
pripravnikom sklopiti ugovor o obavljanju pripravničkog staža na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž propisan za zanimanje na koje se
odnosi.
Zakonodavac je pod pojmom pripravnika označio osobu sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom koje prvi put zasniva
radni odnos u zanimanju, za koje je prema Zakonu obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u
zanimanju potrebno prethodno iskustvo.
Pripravnik, koji sklopi ugovor o obavljanju pripravničkog staža s poslodavcem, nakon obavljenog pripravničkog staža će prvi put zasnovati
radni odnos, a obavljeni pripravnički staž će mu
biti uvjet za zasnivanje radnog odnosa.
Prema tome, pripravnik u smislu članka 3. Zakona više ne zasniva radni odnos, a u cilju njegove zaštite osiguravaju mu se neka prava iz
zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, pravo na
novčanu naknadu, odmor u tijeku radnog dana,
dnevni odmor između dva uzastopna radna dana
i tjedni odmor.
broj: 05/12
102
ODGOVORI NA PITANJA
Ukoliko se radi o osobama – pripravnicima koja
se na evidenciji službe za zapošljavanje vode kao
nezaposlene osobe, Zakonom je utvrđeno pravo
na zdravstveno osiguranje sukladno članku 19.
Zakona o zdravstvenom osiguranju (“Službene
novine Federacije BiH”, broj 30/97).
Imajući u vidu da pripravnik ne zasniva radni odnos, jer poslodavac pripravnika osigurava
samo za slučaj povrede na radu i profesionalne
broj: 05/12
lipanj 2012.
bolesti u skladu sa Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju, te po tom temelju uplaćuje
doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje u
skladu sa Odlukom o visini doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje za osobe osigurane
u određenim okolnostima (“Službene novine Federacije BiH”, broj 46/02), za tu osobu, u njegovom statusu kao nezaposlene osobe, neće doći
do promjena.
lipanj 2012.
ODGOVORI NA PITANJA
103
VI STE PITALI – FIRCON
ODGOVARA
POVRAT ROBE ZBOG PROTEKA ROKA
UPORABE
1. Tijekom godine radimo povrate dijela
robe dobavljaču u slučaju kada je protekao
rok uporabe. Kako stornirati račun ako se
radi o umanjenju računa samo za vrijednost vraćene robe. Ovakvih računa imamo
više tijekom godine pa nas interesira način
storniranja fiskalnog računa u ovim slučajevima i ispravak izlaznog PDV-a za takva
umanjenja?
Povrat robe od strane kupca se može vršiti
samo u slučajevima ako su na isporučenoj robi
uočeni neki nedostaci koji se nisu mogli identificirati prilikom isporuke - skriveni nedostaci,
ili u drugim slučajevima utvrđenim u ugovoru o
isporuci koji je zaključen između prodavatelja i
kupca.
U konkretnom slučaju povrat robe se vrši iz
razloga što je robi istekao roku uporabe. Rok
uporabe je jedan od obveznih podataka na
prehrambenim proizvodima i treba biti istaknut na vidnom mjestu, tako da se u ovom
slučaju ne može govoriti o povratu robe koji
se vrši prema ZOO ili prema odredbama ugovora o isporuci. Činjenica da je samo jednom
dijelu robe istekao rok uporabe ukazuje na to
da u trenutku nabave robe istoj nije istekao
rok uporabe. Prodaja robe kojoj je istekao
rok uporabe je sankcionirana zakonom pa
prema tome ne bi se trebala u praksi pojavljivati situacija povrata iz navedenog razloga. U
slučaju da prodavatelj utvrdi postojanje robe
kojoj je istekao rok uporabe ima obvezu da
istu isključi iz prometa i uništi je u nazočnosti
sanitarnog inspektora uz sastavljanje zapisnika o uništenju. U takvom slučaju obveznik
neće biti u obvezi obračunati PDV na robu
kojoj je istekao rok uporabe. Iz navedenog se
može zaključiti da ne može biti povrata dijela robe zbog proteka roka uporabe i da
takva transakcija ne može biti predmet evidentiranja putem fiskalnog uređaja, odnosno
storniranja dijela već izdanog računa za isporuku robe od strane isporučitelja robe.
SOLIDARNA ODGOVORNOST ZA PDVPOSEBNA SHEMA ZA DUŽNIKE
2. Od UNO smo dobili rješenje da se za naše
društvo uvodi posebna shema kod naplate
poreza. Bavimo isporukom dobara kupcima
koji su registrirani PDV obveznici i onima
koji nisu registrirani PDV obveznici. Interesira nas kako postupiti u slučaju izdavanja
računa i ima li razlike kod izdavanja računa
za registrirane PDV obveznike u odnosu na
kupce koji nisu registrirani PDV obveznici?
Sukladno odredbama članka 66. Zakona o
PDV „Posebna shema za porezne obveznikedužnike može se primijeniti na određenog poreznog obveznika – dužnika, ukoliko je u opasnosti
značajan iznos poreznih prihoda, i ukoliko UNO
smatra da je korištenje ove posebne sheme neophodno i najprikladnije da bi se spriječilo akumuliranje dugova“.
Smisao posebne sheme jeste da se obveza
plaćanja PDV-a prenese na kupca pa je tako i
važećim Zakonom o PDV-u propisana mogućnost
da u slučajevima većih problema u poslovanju i
likvidnosti obveznik donese rješenje o uvođenju posebne sheme za plaćanje PDV-a. Prema
odredbama članka 128., stavak 3. pravilnika o
primjeni zakona o PDV-u:
„Porezni obveznik kojem se uvodi posebna
shema u svoje račune za isporuke osobama koje
su registrirane za PDV, unosi sljedeću klauzulu:
„Iznos PDV-a naveden u ovom računu se plaća
Upravi s pozivom na naš identifikacijski broj.“
Prema navedenoj odredbi Pravilnika primjena
posebne sheme po rješenju UNO se primjenjuje
samo u slučaju isporuka osobama koje su registrirani PDV obveznici.
Obzirom da propisi, u slučaju primjene posebne
sheme, ne zabranjuju prodaju i osobama koje
nisu registrirani PDV obveznici moglo bi se
zaključiti da su u slučaju takvih isporuka ne primjenjuje posebna shema već da vrijede opća
pravila plaćanja PDV-a.
Osoba registrirana za PDV koja kupuje dobra i usluge od isporučitelja kojem je Uprava rješenjem uvela posebnu shemu, plaća iznos PDV-
broj: 05/12
104
ODGOVORI NA PITANJA
a izravno Upravi, do 5. u mjesecu za prethodno
porezno razdoblje (čl.129.PPDV).
KORIŠTENJE OSOBNOG ODBITKA U
SLUČAJU PORODILJSKOG ODSUSTVA
UPOSLENICE
3. U tvrtki imamo djelatnicu koja je radila
na zamjeni dijelom u 2010. godini i dijelom
u 2011. godini, a ima poreznu karticu od rujna 2009. godine. Navedena djelatnica je bila
kod nas u radnom odnosu u 2010. godini i u
siječnju 2011. godine, budući da se radilo o
zamjeni prestao je radni odnos 31. 01. 2011.
godine. Međutim u rujnu 2011. godine odlazi
nam druga djelatnica na porodiljski dopust i
djelatnica koja je ranije bila na zamjeni ponovo stupa u radni odnos od 01. 10. 2011. godine i redovito prima plaću. Mi smo predali prijavu sa odbitkom od 3.600,00 KM. Međutim,
iz Porezne uprave kažu da prijava nije uredu,
po njihovim uputama treba ispraviti odbitak
te isti treba biti samo za onoliko mjeseci za
koliko je bila u radnom odnosu iz čega se
vidi da je u radnom odnosu bila četiri mjeseca (siječanj, listopad, studeni i prosinac), te
da ima pravo na odbitak od 1.200,00 KM (4 *
300,00 KM). Što učiniti u ovom slučaju?
Pravo na osnovni osobni odbitak je regulirano
odredbama članka 24., stavak 1. Zakona o porezu na dohodak na način:
„Rezidentnim se poreznim obveznicima ukupan iznos ostvarenog dohotka prema članku 4.
ovoga Zakona umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini od 3.600,00 KM za porezno razdoblje za koje postoji obveza plaćanja poreza. Ako
je porezno razdoblje kraće od kalendarske godine, osnovni osobni odbitak se, prema članku
8. stavak (3) ovoga zakona, razmjerno umanjuje
i računa se u korist poreznog obveznika na puni
mjesec“.
Prema navedenoj odredbi zakona pravo osnovni osobni odbitak je utvrđeno u iznosu od 3.600,00
KM za svakog rezidenta - poreznog obveznika
bez obzira na vrstu dohotka ili visinu dohotka
koji ostvaruje, a umanjeni iznos osobnog odbitka se koristi samo u slučaju ako je porezno razdoblje kraće od kalendarske godine.
Sukladno odredbama članka 8. zakona:
„Porezno razdoblje može biti kraće od kalendarske godine u slučaju ako:
1) rezident tijekom kalendarske godine postane nerezident ili obratno,
broj: 05/12
lipanj 2012.
2) prema odredbama ovoga Zakona, postaje
ili prestaje rezidentu svojstvo poreznoga
obveznika“.
U ovom slučaju predmet rasprave može biti
pitanje: kada prestaje rezidentu svojstvo poreznog obveznika, odnosno je li zaposlenici
prestao status poreznog obveznika za vrijeme
dok je bila na porodiljskom odsustvu?
Status poreznog obveznika, sukladno članku 2.
zakona, ima svaka osoba koja ima status rezidenta, a koja ostvaruje dohodak na teritoriju Federacije i izvan teritorija Federacije.
U navedenoj odredbi zakona nije navedeno da
osoba mora ostvarivati samo oporezivi dohodak da bi imala status poreznog obveznika.
U ovom slučaju uposlenica je u jednom dijelu
poreznog razdoblja (godine) ostvarivala prihod
od izvanproračunskog fonda na koji se, sukladno
odredbama članka 6., točka 1. Zakona, ne plaća
dohodak. Međutim, u ovom slučaju osoba je tijekom cijelog poreznog razdoblja (godine) imala
status poreznog obveznika, pa je prema tome
polagala pravo na korištenje osnovnog osobnog
odbitka u ukupnom iznosu od 3.600,00 KM.
U ovom slučaju potrebno je upozoriti na još dvije pogreške.
Jedna se odnosi na način podnošenja godišnje
prijave, a druga o postupanju po prijemu godišnje
prijave.
Godišnju poreznu prijavu (pretpostavka je da
se radi o godišnjoj prijavi obzirom na korištenje
osobnog odbitaka) podnosi sam obveznik - fizička osoba, a ne njezin poslodavac.
Porezna uprava ima obvezu, sukladno Zakonu o poreznoj upravi i Pravilniku o načinu podnošenja poreznih prijava, da pisanim putem
obavijesti obveznika da njegova porezna prijava
nije sastavljena sukladno zakonu i da ga uputi na
greške i na način na koji ih treba ispraviti, a ne
usmeno kako je to učinjeno u ovom slučaju.
OBRAČUN PDV-a U SLUČAJU IZDVAJANJA
DIJELA IMOVINE (DJELATNOSTI)
4. Društvo d.o.o. u svom sastavu ima kafić,
turističku agenciju i tabaco shop. Želio bi
izdvojiti kafić, odnosno imovinu koja je vezana za ugostiteljsku djelatnost. Može li se to
učiniti bez obračuna PDV-a?
Pitanje ne daje dovoljno informacija u smislu konačne namjene imovine (kafića) koji je predmet
prometa ili izdvajanja. No, očita je želja da se do-
lipanj 2012.
ODGOVORI NA PITANJA
bije informacija o mogućnosti izdvajanja jedne od
djelatnosti koje društvo obavlja i imovine povezane s tom djelatnosti.
Ovaj postupak bi se mogao klasificirati kao podjela društva na više djelatnosti.
Podjela predstavlja statusnu promjenu kojom
se imovina i obveze bez provođenja postupka
likvidacije dijela na dva ili više društava, koji
postaju njegovi pravni slijednici. Ako bi stjecatelj dijela imovine, koja se odnosi na ugostiteljsku djelatnost, nastavio obavljati tu djelatnost
uz uvjet da je registrirani PDV obveznik ili će
stjecanjem imovine to postati onda bi se takav
prijenos imovine mogao tretirati kao neoporezivi promet sukladno odredbama članka 7.
stavak 2. Zakona o PDV.
U tom slučaju prodavatelj poslovne imovine
je dužan da, u roku od 8 dana od dana prodaje, izvijesti Upravu za neizravno oporezivanje (u
daljnjem tekstu: UNO) o identitetu novog vlasnika
poslovne imovine i iznosu koji je plaćen za nju.
STRANA OSOBA JE DUŽNA REGISTRIRATI
SE U SUSTAV PDV-a BiH AKO OSTVARI
PROMET USLUGA PREKO 50.000,00 KM U
JEDNOJ GODINI
5. Neke od usluga obavljaju nam društva
iz inozemstva i kod prijema takvih računa mi
u nekim slučajevima vršimo sami obračun
PDV-a a u nekim na računu dobijemo obračunan PDV od izvršitelja usluge. Prema Zakonu o PDV strane osobe bi bile obvezne registrirati se u sustav PDV-a u BiH putem poreznog opunomoćenika u slučaju ako obavljaju usluge na teritoriju BiH čija vrijednost
prelazi 50.000,00 KM na godišnjoj razini. Nas
interesira kakve su posljedice za nas , kao
primatelja usluge, po pitanju provjere je li
strana osoba registrirana za PD u BiH i kao
postupiti u slučaju ako strana osoba neće da
se registrira iako ima obvezu prema zakonu?
105
Prema navedenoj odredbi pitanje registracije
osobe koja nema sjedište u BiH, a obavlja isporuku dobara i usluga na teritoriju BiH čija vrijednost
prelazi iznos od 50.000,00 KM na godišnjoj razini,
ima obvezu da se registrira kao PDV obveznik u
BiH.
Ta osoba ima obvezu da izvijesti UNO o početku obavljanja djelatnosti na teritoriju BiH, a ako to
ne učini bit će sukladno odredbama članka 67.,
točka 14. Zakona o PDV sankcionirana u iznosu od 100% od obveze o kojoj se nije izvijestilo
zbog propusta poreznog obveznika, a minimalno
sa 1.000 KM.
Novčanoj kazni u istom iznosu podliježe i ovlaštena osoba koja radi za pravnu osobu.
Glavno pitanje u ovom slučaju se odnosi na odgovornost primatelja usluge: Može li PDV obveznik koji primi uslugu od strane osobe biti odgovoran u slučaju ako se ta osoba nije registrirala u
PDV sustav sukladno članku 60. Zakona?
U kaznenim odredbama sankcija je vezana za
poreznog obveznika, odnosno ovlaštenu osobu
poreznog obveznika. Obzirom da strana osoba
nema status obveznika opravdano se postavlja
pitanje odgovornosti zbog neispunjenja obveze
registracije iz članka 60. Zakona.
Pitanje odgovornosti obveznika, iz članka 67.
Zakona, koji je primio račun za izvršenu o primatelja usluge, bi se mogla postaviti eventualno u
slučaju ako je sam obvezni zaključio ugovor
o isporuci usluga sa stranom osobom čija
vrijednost prelazi 50.000,00 KM na godišnjoj
razini.
Sukladno odredbama članka 60. zakona o PDVu: „Obveznik koji nema sjedište u Bosni i Hercegovini, a koji vrši promet dobara i usluga u Bosni
i Hercegovini, registrira se kod poreznog punomoćnika koji ima sjedište u Bosni i Hercegovini.
Obveznik i punomoćnik su solidarno i pojedinačno odgovorni za porez koji se obračunava sukladno ovom zakonu.
Prava i obveze koje imaju obveznici u Bosni i
Hercegovini, sukladno ovom zakonu, odnose se i
na punomoćnika“.
broj: 05/12
106
NOVI PROPISI
lipanj 2012.
NOVI PROPISI
A - SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BIH
Broj 35, od 25. travnja 2012.
Zakon o izmjeni Zakona o ovršnom postupku
Ovim Zakonom brisan je stavak 6. članka 138.
kojim je bilo regulirano da se u proračunima ograničava isplate po sudskim presudama do 5%
proračuna.
Prvotni tekst Zakona objavljen je u „Sl.n. FBiH”,
br: 32/03, 52/03, 33/06, 39/06 i 39/09.
Zakon je stupio na snagu 26. travnja 2012.
godine.
(Sl.n. FBiH, br:35/12; str. 1.)
Broj 36, od 37. travnja 2012.
U ovom broju Službenih novina nema propisa
značajnih
za
financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.n. FBiH, br:36/12; str.1. do str.208.)
Broj 37, od 3. svibnja 2012.
Odluka o utvrđivanju novčanih sredstava
koja će se naplaćivati tijekom mjeseca listopada 2012. godine na teritoriji Federacije Bosne
i Hercegovine za „Dječiji tjedan“
Vlada Federacije BIH ovom Odlukom utvrdila
je novčani iznos koji će se naplaćivati na prodate
karte u prometu, na poštanske pošiljke, na prodate ulaznice za kulturne manifestacije i predstave i
prodate videokazete i nosače zvuka, tijekom mjeseca listopada 2012. godine na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine za „Dječiji tjedan“
Odluka je stupila na snagu 4. svibnja 2012.
godine.
(Sl.n. FBiH, br:37/12; str. 133.)
Odluka o doprinosu Zaštitnom fondu Federacije Bosne i Hercegovine u 2012.godini
Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja
FBIH ovom Odlukom utvrđuje ukupan i pojedinačan iznos doprinosa i plaćanje doprinosa društava za osiguranje koji posluju na teritoriji FBIH u
2012. godini.
Odluka je stupila na snagu 4. svibnja 2012.
godine.
(Sl.n. FBiH, br:37/12; str. 147.)
broj: 05/12
Broj 38, od 4. svibnja 2012.
U ovom broju Službenih novina nema propisa
značajnih
za
financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.n. FBiH, br:38/12; str.1. do str.48.)
Broj 39, od 9. svibnja 2012.
U ovom broju Službenih novina nema propisa
značajnih
za
financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.n. FBiH, br:39/12; str.1. do str.60.)
Broj 40, od 11. svibnja 2012.
U ovom broju Službenih novina nema propisa
značajnih
za
financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.n. FBiH, br:40/12; str.1. do str.40.)
Broj 41, od 16. svibnja 2012.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o načinu
uplate javnih prihoda proračuna i vanproračunskih fondova na teritoriji Federacije Bosne
i Hercegovine
Federalni ministra financija ovim Pravilnikom
izmjenio je točku koja regulira javne prihode na
temelju uredbe o šumama kao i određene depozitne račune jedinica lokalne samouprave.
Prvotni tekst Pravilnika objavljen je u Sl.n. FBiH,
br: 3/11, 6/11, 9/11, 18/11, 39/11, 64/11, 87/11 i
5/12.
Pravilnik je stupio na snagu 17. svibnja 2012.
godine.
(Sl.n. FBiH, br:41/12; str. 14.)
Broj 42, od 18. svibnja 2012.
Koeficijenti rasta cijena u Federaciji Bosne i
Hercegovine u travnju 2012.godine
Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak
o koeficijentima rasta cijena u FBIH ožujku 2012.
godine.
(Sl.n. FBiH, br:42/12; str.191.)
Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i
Hercegovine za ožujak 2012.godine
lipanj 2012.
NOVI PROPISI
107
Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak
o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u FBIH za ožujak 2012.godine.
(Sl.n. FBiH, br:42/12; str.191.)
Odluka je stupila na snagu 21. ožujka 2012.
godine, a primjenjuje se od 1. siječnja 2012.
godine.
(Sl.g. BiH, br:32/12; str.52.)
Saopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Federaciji Bosne i
Hercegovine za ožujak 2012.godine
Federalni Zavod za statistiku objavio je podatak
o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u FBIH za ožujak 2012.godine.
(Sl.n. FBiH, br:42/12; str.191.)
Priopćenje
o
prosječnoj
isplaćenoj
mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za 2011.godinu
Agencija za statistiku BIH objavila je podatak o
prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u BIH za 2011.godinu.
(Sl.g. BiH, br:32/12; str. 55.)
Broj 43, od 21. svibnja 2012.
U ovom broju Službenih novina nema propisa
značajnih
za
financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.n. FBiH, br:43/12; str.1. do str.80.)
Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za 2011.godinu
Agencija za statistiku BIH objavila je podatak o
prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u BIH za 2011.godinu.
(Sl.g. BiH, br:32/12; str.55.)
Broj 44, od 23. svibnja 2012.
U ovom broju Službenih novina nema propisa
značajnih
za
financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.n. FBiH, br:44/12; str.1. do str.76.)
Broj 45, od 24. svibnja 2012.
U ovom broju Službenih novina nema propisa
značajnih
za
financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.n. FBiH, br:45/12; str.1. do str.240.)
Broj 46, od 25. svibnja 2012.
U ovom broju Službenih novina nema propisa
značajnih
za
financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.n. FBiH, br:46/12; str.1. do str.16.)
B – SLUŽBENI GLASNIK BOSNE I
HERCEGOVINE
Broj 32, od 24. travnja 2012.
Odluka o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu sredstava s Jedinstvenog računa za razdoblje siječanj-ožujak 2012.
godine
Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje ovom Odlukom utvrdio je privremene koeficijente za raspodjelu sredstava sa jedinstvenog
računa za entitete i Brčko Distrikt za razdoblje siječanj-ožujak 2012.godine.
Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za veljaču 2012.godine
Agencija za statistiku BIH objavila je podatak o
prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u BIH za veljaču 2012.godine.
(Sl.g. BiH, br:32/12; str. 56.)
Priopćenje o prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za veljaču 2012.godine
Agencija za statistiku BIH objavila je podatak o
prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u BIH za veljaču 2012.godine.
(Sl.g. BiH, br:32/12; str. 56.)
Broj 33, od 30. travnja 2012.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa
značajnih
za
financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.g. BiH, br:33/12; str.1. do str.8.)
Broj 34, od 7. svibnja 2012.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa
značajnih
za
financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.g. BiH, br:34/12; str.1. do str.64.)
broj: 05/12
108
NOVI PROPISI
Broj 35, od 8. svibnja 2012.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa
značajnih
za
financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.g. BiH, br:35/12; str.1. do str.216.)
Broj 36, od 14. svibnja 2012.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa
značajnih
za
financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.g. BiH, br:36/12; str.1. do str.164.)
Broj 37, od 15. svibnja 2012.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa
značajnih
za
financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.g. BiH, br:37/12; str.1. do str.96.)
Broj 38, od 21. svibnja 2012.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa
značajnih
za
financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.g. BiH, br:38/12; str.1. do str.128.)
Broj 39, od 22. svibnja 2012.
Priopćenje
o
prosječnoj
isplaćenoj
mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u Bosni i
Hercegovini za ožujak 2012.godine
Agencija za statistiku BIH objavila je podatak o
prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj bruto plaći zaposlenih u BIH za ožujak 2012.godine.
(Sl.g. BiH, br:39/12; str. 78.)
Priopćenje
o
prosječnoj
isplaćenoj
mjesečnoj neto plaći zaposlenih u Bosni i Hercegovini za ožujak 2012.godine
Agencija za statistiku BIH objavila je podatak o
prosječnoj isplaćenoj mjesečnoj neto plaći zaposlenih u BIH za ožujak 2012.godine.
(Sl.g. BiH, br:39/12; str. 78.)
Broj 40, od 28. svibnja 2012.
U ovom broju Službenog glasnika nema propisa značajnih za financijsko-računovodstvenu
profesiju.
(Sl.g. BiH, br:40/12; str.1. do str.132.)
MEĐUNARODNI UGOVORI - DODATAK
Broj 5, od 10. svibnja 2012.
Odluka o ratifikaciji Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vijeća
ministara Republike Albanije o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja u odnosu na porez
na dohodak i na imovinu i sprječavanju porezne utaje
Ovom Odlukom ratificiran je Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vijeća
ministara Republike Albanije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na porez na dohodak i na imovinu i sprječavanju porezne utaje.
Odluka je stupila na snagu 11. svibnja 2012.
godine.
(Sl.g. BiH-Međunarodni ugovori, br:5/12; str.16.)
Odluka o ratifikaciji Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Irske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju utaje poreza u odnosu na poreze na dohodak i poreze
na dobit od imovine
Ovom Odlukom ratificiran je Sporazum između
Bosne i Hercegovine i Irske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sprječavanju utaje poreza u
odnosu na poreze na dohodak i poreze na dobit
od imovine.
Odluka je stupila na snagu 11. svibnja 2012.
godine.
(Sl.g. BiH-Međunarodni ugovori, br:5/12;
str.121.)
www.fircon.biz
broj: 05/12
lipanj 2012.
GOSPODARSKA STATISTIKA
lipanj 2012.
109
GOSPODARSKA STATISTIKA
VANJSKOTRGOVAČKA RAZMJENA BIH
Vanjskotrgovački deficit u razdoblju I-IV 2012. godine u BiH iznosi 2.302.658 KM, pokrivenost uvoza
izvozom u razdoblju 1.1.-30.4.2012.g. iznosi 51,24 % ili na 100 KM uvoza dolazi 51,24 KM izvoza.
U promatranom razdoblju ostvaren je izvoz roba i usluga u vrijednosti od 2.419.978 KM što je za 9,7%
manje u odnosu na isto razdoblje 2011.godine.
U uvozu je ostvarena vrijednost od 4.722.636 KM, odnosno, što je za 0,8% manje u odnosu na isto
razdoblje 2011.godine.
Izvoz i uvoz BiH po područjima i odjeljcima KD – proizvodni princip
(u tisućama USD)
IZVOZ
NAZIV PODRUČJA I ODJELJAKA KD
IV 2012
UVOZ
I–IV 2012
I-IV 2012
I-IV 2011
IV 2012
I–IV 2012
I-IV 2012
I-IV 2011
441.642
1.623.166
85,6
885.084
3.167.641
A. POLJOPRIV., ŠUMARS.,RIBOLOV
6.807
25.164
80,7
34.495
154.849
90,8
B. RUDARSTVO
9.672
30.203
106,6
96.885
419.773
94,5
390.926
1.458.453
91,5
735.628
2.519.593
95,1
32.997
116.056
97,7
95.323
331.874
90,4
2.531
7.057
105,5
21.126
57.062
96,3
493
1.591
95,0
5.903
21.246
90,6
UKUPNO
C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
PROIZ. PREHRA. PROIZVODA
PROIZ. PIĆA
PROIZ. DUHANSKIH PROIZVODA
PROIZVODNJA TEKSTILA
95,5
4.260
15.565
84,4
25.737
88.077
82,6
12.871
56.708
92,4
17.723
58.047
100,3
24.397
109.640
96,4
29.473
99.561
94,4
22.235
70.973
93,4
8.723
28.961
98,2
12.212
45.606
94,4
18.540
67.360
91,6
5
11
17,9
108
453
152,9
PROIZVODNJA KOKSA, NAFTNIH DERIVATA I NUKLEARNOG
GORIVA
26.487
103.046
61,1
69.004
252.360
97,6
PROIZVODNJA KEMIKALIJA I KEMIJSKIH PROIZVODA
20.782
81.249
99,9
81.907
263.525
101,1
2.247
7.396
49,7
25.734
99.411
103,2
PROIZ.ODJEĆE; DOR.I BOJ. KRZNA
ŠTAVLJ.OBR.KOŽE; PROIZ.TORBI, SEDLAR. I REM. PROIZ. I
OBUĆE
PRERADA DRVA, PROIZ. PROIZ. OD DRVA I PLUTA, OSIM
POKUĆSTVA
PROIZVODNJA CELULOZE, PAPIRA I PROIZVODA OD PAPIRA
IZDAVAČKA I TISKARSKA DJELATNOST, TE UMNOŽAVANJE
PROIZVODNJA OSN. FARMACEUT. PROIZVODA
PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTIKE
11.376
36.697
103,4
36.963
122.573
95,1
6.973
18.825
101,4
21.952
62.494
88,7
PROIZVODNJA METALA
82.822
252.129
91,2
57.935
212.796
97,5
PROIZVODNJA PROIZVODA OD METALA, OSIM STROJEVA I
OPREME
29.706
114.628
102,2
31.346
100.403
95,1
92,6
PROIZ. OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH PROIZVODA
1.742
5.893
113,9
29.494
108.263
PROIZVODNJA ELEKTRIČNIH STROJEVA I APARATA, D.N.
PROIZVODNJA UREDSKIH STROJEVA I RAČUNALA
16.321
52.318
97,9
28.055
100.052
87,8
PROIZVODNJA MAŠINA I UREĐAJA
25.903
110.542
94,3
56.545
185.063
92,4
PROIZ. MOT.VOZ., PRIK.I POLUPRIK.
11.063
42.734
95,9
50.251
176.909
98,2
PROIZ.OSTALIH PRIJEV. SREDSTAVA
719
3.131
51,9
4.475
29.673
113,1
PROIZ.POKUĆ.PRERAĐ.INDUS., D.N.
40.385
168.336
96,1
9.393
27.729
108,4
2.398
8.324
134,5
9.919
35.699
102,9
D. OPS.ELEK.ENER. PLINOM
11.262
27.015
19,2
6.173
46.633
174,1
E. OPSK.VODOM UKLANJ.OTP.VODA
21.561
79.002
79,5
661
4.226
85,9
J. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
887
2.802
102,2
9.334
20.554
111,7
M. STRUČ.,NAUČ. I TEH. DJELATNO.
527
525
1)
1.882
1.974
179,2
R. UMJETNOST, ZABAVA, REKREAC.
2
3
53,1
26
40
5,5
OSTALA PRERAĐ.INDUSTRIJA
Izvor: Agencija za statistiku BIH
Tečaj USD za 04.2012.g.:
Tečaj USD za 03.2012.g.:
Tečaj USD za razdoblje 01-04.2012.g.:
Tečaj USD za razdoblje 01-04.2011.g.:
1.4856 KM za 1 USD
1.4810 KM za 1 USD
1.4909 KM za 1 USD
1.4132 KM za 1 USD
broj: 05/12
110
GOSPODARSKA STATISTIKA
lipanj 2012.
Izvoz i uvoz po zemlji namjene i porijekla
IZVOZ
OPIS
UKUPNO
RAZVIJENE ZEMLJE
ZEMLJE EU
Austrija
Belgija
Bugarska
Cipar
Češka
Danska
Estonija
Finska
Francuska
Grčka
Irska
Italija
Latvija
Litvanija
Luksemburg
Mađarska
Malta
Nizozemska
Njemačka
Poljska
Portugal
Rumunija
Slovačka
Slovenija
Španjolska
Švedska
Ujedinjeno Kraljevstvo
ZEMLJE EFTA
Island
Lihtenštajn
Norveška
Švicarska
OSTALE RAZVIJ. ZEMLJE
Australija
Japan
Kanada
SAD
Turska
OSTALE ZEMLJE
ZEMLJE U RAZVOJU
EUROP. ZEMLJE U RAZV.
ZEMLJE CEFTA
Crna Gora
Hrvatska
Makedonija
Srbija
OSTALE CEFTA ZEMLJE
OSTALE EUROP.ZEMLJE
Rusija
Ostale zemlje
AFRIČKE ZEMLJE U RAZ.
AZIJSKE ZEMLJE U RAZ.
Kina
AMERIČKE ZEM. U RAZ.
OCEANSKE ZEM. U RAZ.
Neraspoređeno
Izvor: Agencija za statistiku BIH
broj: 05/12
IV 2012
441.642
271.144
253.010
39.465
1.581
2.322
1.676
6.030
646
20
62
4.159
957
47
50.598
71
596
2.281
5.679
3
5.530
69.386
7.060
249
7.307
4.638
33.376
4.524
2.294
2.454
4.988
29
584
4.376
13.146
110
527
1.283
10.935
290
162.689
152.616
152.015
14.989
71.203
6.904
45.394
13.524
601
324
277
6.028
3.328
519
717
7.809
(u tisućama USD)
UVOZ
I–IV 2012
1.623.166
1.063.113
987.827
131.764
7.046
6.877
6.032
20.868
2.065
60
493
19.212
1.863
193
198.574
218
637
9.909
28.066
16
27.024
274.903
21.679
2.562
29.722
20.838
139.463
20.714
9.577
7.454
21.200
2
67
2.415
18.716
54.085
466
69
3.782
4.001
44.472
1.297
529.533
492.170
488.256
49.367
230.677
22.059
151.204
34.949
3.914
3.224
690
18.232
16.478
1.996
2.653
30.520
I-IV 2012
I-IV 2011
85,6
93,6
94,3
96,5
97,6
269,2
486,5
87,5
165,4
63,9
250,1
107,7
284,3
47,5
88,8
114,4
9,9
86,6
69,5
177,5
86,8
94,7
116,5
145,7
183,6
97,6
87,3
119,2
79,5
134,7
42,6
1)
96,7
39,6
139,4
139,2
79,5
414,9
89,8
160,6
24,3
72,6
72,4
73,0
65,9
81,9
85,4
64,0
69,8
35,1
38,7
24,3
68,5
76,5
111,0
235,9
102,3
IV 2012
885.084
491.664
419.869
32.407
4.473
4.714
168
16.702
1.535
55
917
17.770
10.604
2.944
82.605
30
268
260
20.314
37
9.055
103.726
29.654
709
913
5.800
46.489
10.772
2.647
6.078
7.665
117
1
223
7.324
64.131
1.324
4.611
368
28.517
26.291
3.019
393.414
310.980
228.504
2.224
121.850
7.817
96.123
490
82.476
78.048
4.428
2.520
60.994
43.928
18.917
3
6
I–IV 2012
3.167.641
1.726.339
1.481.293
105.579
19.298
13.569
590
57.937
5.853
453
3.958
63.291
47.076
9.131
257.840
254
873
1.579
88.053
205
33.983
362.861
76.751
2.376
40.629
22.728
168.731
45.352
11.566
22.777
22.935
328
11
803
21.793
222.111
4.709
17.736
1.971
102.057
85.624
10.014
1.441.284
1.099.181
772.425
11.341
443.552
26.079
289.168
2.285
326.756
314.728
12.027
10.888
265.644
162.605
65.565
7
18
Tečaj USD za 04.2012.g.:
Tečaj USD za 03.2012.g.:
Tečaj USD za razdoblje 01-04.2012.g.:
Tečaj USD za razdoblje 01-04.2011.g.:
I-IV 2012
I-IV 2011
95,5
95,3
98,8
100,5
105,3
82,5
70,9
105,0
59,8
65,8
92,6
89,0
91,7
107,2
93,2
16,3
183,1
91,9
108,1
78,2
97,1
104,4
126,1
102,0
85,8
92,3
94,8
122,7
57,7
100,5
105,4
246,3
171,6
105,0
104,5
76,4
23,9
94,7
61,8
72,0
88,2
98,2
95,8
93,1
92,7
136,4
90,6
97,1
94,5
96,8
93,9
95,0
71,2
122,6
116,0
99,4
76,9
46,2
50,4
1.4856 KM za 1 USD
1.4810 KM za 1 USD
1.4909 KM za 1 USD
1.4132 KM za 1 USD
GOSPODARSKA STATISTIKA
lipanj 2012.
111
Izvoz i uvoz Federacije BiH po područjima klasifikacije djelatnosti
(u tisućama KM)
IZVOZ
OPIS
UVOZ
452.060
1.189.060
I-III 2012
I-III 2011
88,5
941.113
2.249.926
I-III 2012
I-III 2011
99,2
A. POLJOPRIVREDA, LOV, ŠUMARS.
4.788
12.240
91,8
42.446
100.757
93,6
C. RUDARSTVO
4.224
9.943
70,0
91.246
194.762
93,4
415.365
1.082.520
94,3
774.137
1.900.624
99,2
1.986
18.180
21,2
25.787
38.377
225,1
25.697
66.177
79,7
7.497
15.407
81,1
-
-
-
-
-
-
UKUPNO
D. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
E. OPS.ELEK.ENER. PLIN. I VODOM
OSTALO
Neraspoređeno po kategorijama
III 2012
I-III 2012
III 2012
I-III 2012
Izvor: Federalni Zavod za statistiku
VANJSKA TRGOVINA
Federacija BiH je u razdoblju I-III 2012. godine ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti 1.189.023 tis. KM,
što je za 11,5% manje u odnosu na veljaču 2012.godine, odnosno za 23.407 tis.KM ili 4,9% manje u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Vrijednost izvoza za ožujak 2012.godine iznosi 452.016 tis. KM, što je za 4,9% manje u odnosu na isiti
mjesec prethodne godine, a za 29,4% više u odnosu na veljaču 2012.godine.
Uvoz Federacije BiH u razdoblju I-III 2012. godine iznosio je 2.249.932 tis. KM što je za 0,8% manje u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
U ožujku 2012.godine ostvaren je uvoz u vrijednosti 941.116 tis. KM što je za 5,8% više u odnosu na
isti mjesec prethodne godine, a 43,1% više u odnosu na veljaču 2012. godine.
Trgovinski deficit Federacije BIH za razdoblje I-III 2012.g. iznosi 1.060.909 tis. KM.
Postotak pokrivenosti uvoza izvozom u Federaciji BiH za razdoblje I-III 2012.g. je 52,8% i manji je za
6,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada je pokrivenost iznosila 59,2%, odnosno manji
za 3,5% u odnosu na razdoblje I-II 2012.g., kada je pokrivenost iznosila 56,3%.
Sudjelovanje Federacije BIH u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine za razdoblje I-III 2012.g. je
67,4%, a u ukupnom uvozu 66,0%.
TURIZAM
Smještajni kapaciteti tj. broj ležaja u ožujku 2012. godine iznose 13.989 ležaja, i manji su za 15,0% u
odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Bruto iskorištenost kapaciteta na području Federacije BIH, u ožujku 2012. godine iznosila je 14,6%.
Ukupan broj dolazaka turista u ožujku 2012. godine iznosi 34.641 i veći je za 29,0% u odnosu na isti
mjesec prethodne godine.
Turisti su u ožujku 2012. godine ostvarili ukupno 63.454 noćenja što je za 33,7% više u odnosu na isti
mjesec prethodne godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja sudjelovanje domaćih turista je 42,9%,
a stranih turista 57,1%.
U ukupnom broju noćenja stranih turista u ožujku 2012. godine, najveće sudjelovanje prema zemlji
prebivališta ostvarili su turisti iz sljedećih država: Hrvatske 23,1%, Srbije 10,4%, Slovenije 9,6%, %,
Turske 7,6% i Italije 7,3%.
Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji na prvom mjestu je Rumunije sa prosječnim
zadržavanjem od 6,2 dana, slijedi Novi Zeland sa 3,8 dana, Saudijska Arabija sa 3,6 dana, Irska sa 3,3
dana i Švicarska sa 2,9 dana.
broj: 05/12
GOSPODARSKA STATISTIKA
112
lipanj 2012.
Broj turista i noćenja u Federaciji BIH
OPIS
UKUPNO
Domaći
Strani
Broj ležaja
III 2012
36.641
15.787
18.854
13.989
DOLASCI TURISTA
III 2012
I-III 2012
I-III 2012
III 2011
I-III 2011
129,0
74.928
114,4
143,1
35.166
123,5
119,1
39.762
107,3
85,0
III 2012
63.454
27.200
36.254
NOĆENJA TURISTA
III 2012
I-III 2012
I-III 2012
III 2011
I-III 2011
133,7
143.745
121,3
159,9
63.362
135,4
119,0
80.383
112,1
Izvor: Federalni Zavod za statistiku
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA
Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u travnju 2012.godine u odnosu na prosječnu mjesečnu
proizvodnju iz 2005.godine veća je za 38,9%, a u odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2011.g.
manja je za 2,8%, u odnosu na proizvodnju iz istog mjeseca prošle godine manja je za 3,2%, dok je u
odnosu na ožujak ove godine veća za 4,0%.
Ukupna industrijska proizvodnja u razdoblju siječanj-travanj 2012.godine u odnosu na isto razdoblje 2011. godine manja je za 8,1%, u području Vađenja ruda i kamena manja je za 2,0%, u području
Prerađivačke industrije manja je za 5,9% i u području Proizvodnje i opskrbe električnom energijom,
plinom i vodom manja je za 17,4%.
Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama industrijskih proizvoda u razdoblju siječanj-travanj
2012.godine u odnosu na isto razdoblje 2011.godine, proizvodnja bilježi povećanje trajnih proizvoda za
široku potrošnju za 10,9%, dok je zabilježeno smanjenje energije za 15,9%, intermedijarnih proizvoda,
osim energije za 1,6%, kapitalnih proizvoda za 13,0% i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 10,5%.
broj: 05/12
GOSPODARSKA STATISTIKA
lipanj 2012.
113
Indeksi industrijske proizvodnje u Federaciji BIH
OPIS
UKUPNO INDUSTRIJA
RUDARSTVO
II I2012
Ө 2011
93,7
IV 2012
Ө 2011
97,2
IV 2012
III 2012
104,0
97,9
92,6
94,6
IV 2012 I-IV 2012
IV 2011 I-IV 2011
96,8
91,9
91,2
98,0
VAĐENJE UGLJENA I TRESETA
101,0
93,9
93,0
94,4
99,6
VAĐENJE RUDA METALA
104,2
83,9
80,5
53,1
66,1
75,2
84,3
112,1
79,2
86,4
94,0
98,7
105,0
94,3
94,1
100,9
106,0
105,1
97,0
100,1
46,6
64,0
137,3
74,7
99,2
VAĐENJE OSTALIH RUDA I KAMENA
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
PROIZVODNJA HRANE I PIĆA
PROIZVODNJA DUHANSKIH PROIZVODA
PROIZVODNJA TEKSTILA
100,7
84,7
84,1
76,0
77,4
71,6
88,1
123,0
69,8
81,4
PRERADA KOŽE, IZRADA GALANTERIJE I OBUĆE
PRERADA DRVA I PROIZVODNJA PROIZ. OD DRVA, OSIM
NAMJEŠTAJA
PROIZVODNJA CELULOZE, PAPIRA I PROIZVODA OD PAPIRA
103,3
81,9
79,3
75,3
85,3
77,4
93,9
121,3
82,5
73,8
113,0
105,3
93,2
101,1
96,8
IZDAVAČKA I TISKARSKA DJELATNOST
PROIZVODNJA KOKSA, NAFTNIH DERIVATA I NUKLEARNOG
GORIVA
PROIZVODNJA KEMIKALIJA I KEMIJ. PROIZVODA
86,6
94,8
109,5
97,7
104,0
92,3
81,1
87,9
71,0
70,9
87,5
89,6
102,4
85,8
87,8
103,4
107,8
104,3
113,8
118,4
89,9
100,9
112,2
83,5
84,1
106,9
106,6
99,7
115,4
101,3
80,5
84,3
104,7
92,6
89,8
91,0
90,4
99,3
90,0
75,3
PROIZVODNJA ODJEĆE, DORAD. I BOJENJE KRZNA
PROIZVODNJA PROIZVODA OD GUME I PLASTIKE
PROIZVODNJA OSTALIH NEMETALNIH MINERALNIH
PROIZVODA
PROIZVODNJA METALA
PROIZVODNJA PROIZVODA OD METALA, OSIM STROJEVA I
OPREME
PROIZVOD. STROJEVA I UREĐAJA, D.N.
PROIZVODNJA URED.STROJEVA I RAČUNARA
PROIZ. EL.STROJEVA I APARATA, D.N.
PROIZ. MEDICINSKIH, PRECIZNIH, OPTIČKIH STROJEVA I
APARATA, D.N.
PROIZVODNJA MOTORNIH VOZILA, PRIKOLICA I
POLUPRIKOLICA
PROIZVODNJA OSTAL.PRIJEV.SREDSTAVA
61,8
52,2
84,5
76,2
41,5
109,2
130,7
119,7
189,4
112,5
85,3
87,7
102,8
87,4
119,8
117,4
98,2
83,6
88,9
100,1
88,5
98,1
105,2
151,6
95,9
PROIZ. POKUĆSTVA, PRERAĐ. INDUSTRIJA
116,1
128,4
110,6
121,4
121,2
RECIKLAŽA
119,3
131,5
110,2
111,3
85,1
89,4
95,8
107,2
110,8
82,6
OPSKRBA EL.ENERGIJOM, PLINOM I VODOM
Izvor: Federalni Zavod za statistiku
www.fircon.biz
broj: 05/12
GOSPODARSKA STATISTIKA
114
lipanj 2012.
Osnovni pokazatelji gospodarskih i drugih kretanja u Federaciji BIH
2009
2008
2010
2009
2011
2010
IV 2012
III 2012
Indeksi industrijske proizvodnje
88,4
104,2
102,5
104,0
96,8
91,9
Indeksi potrošačkih cijena
99,7
101,8
103,6
100,1
102,5
102,3
96,91)
100,0
104,2
100,1
104,4
102,1
OPIS
Indeksi cijena proizvođača industrijskih
proizvoda
0 2010
437.501 3)
438.9493)
440.747
437.988
436.543
437.479
347.146
360.512
367.515
374.294
375.490
374.492
792,08
804,37
819,36
828,42
817,58
828,24
Prosječna bruto plaća (u KM)
1.203,55
Bruto domaći proizvod tekuće
15.230.561
cijene, 000 KM
Bruto domaći proizvod po
5.339
stanovniku, KM
Izvor: Federalni Zavod za statistiku
1.223,27
1.248,37
1.263,19
1.246,29
1263,20
Broj nezaposlenih
Prosječna neto plaća (u KM)
broj: 05/12
15.615.077
5.450
I 2012
II 2012
I-IV2012
I-IV 2011
0 2009
Broj zaposlenih
0 2011
IV 2012
IV 2011
III 2012
GOSPODARSKA STATISTIKA
lipanj 2012.
115
CIJENE
Indeksi potrošačkih cijena
Ukupan indeks potrošačkih cijena u Federaciji Bosne i Hercegovine u travnju 2012.g. viši je za 0,1%
u odnosu na prethodni mjesec.
Ukupan indeks potrošačkih cijena u travnju 2012.g. viši je za 2,5% u odnosu na isti mjesec predhodne i za 1,7% u odnosu na prosinac 2011.godine.
Za četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje predhodne godine ukupan indeks potrošačkih cijena je viši za 2,3%, a u posljednjih dvanaest u odnosu na predhodnih dvanaest mjeseci viši je za 3,2%.
Ukupan indeks potrošačkih cijena u travnju 2012.g. viši je za 2,3% u odnosu na prosjek 2011.godine,
a u odnosu na prosjek 2010.godine viši je za 6,0%.
Indeksi cijena proizvođača industrijskih proizvoda
Ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u travnju 2012.g. viši je za 0,1% u odnosu
na prethodni mjesec.
Ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u travnju 2012.g. viši je za 4,4% u odnosu
na isti mjesec prethodne godine, a u odnosu na prosinac 2011. godine viši je za 1,0%.
Za četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje predhodne godine ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda je viši za 2,1%, a u posljednjih dvanaest u odnosu na predhodnih dvanaest
mjeseci viši je za 3,5%.
Ukupan indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda u travnju 2012.g. viši je za 2,0% u odnosu na prosječan indeks iz 2011. godine, a u odnosu na prosinac 2006. godine (bazni mjesec) viši je za
10,8%.
Osnovni pokazatelji gospodarskih i drugih kretanja u Bosni i Hercegovini
Pokazatelj
Podatak
Razdoblje
3.837.737
Procjena od
30.6.2011.g.
Izvoz u tisućama KM
656.104
IV 2012
Uvoz u tisućama KM
1.314.881
Vanjskotrgovinski bilans u
tisućama KM
-658.777
Populacija u BIH
-5,7%
Stopa promjene indeksa obima industrijske
proizvodnje
-2,8%
Pokazatelj
Razdoblje
Živorođeni u BIH
25.264
I-IX 2011
Umrli u BIH
25.577
I-IX 2011
24.486
2010
6.371
2010
15.615
2010
8.307
2010
563
2010
Stopa nezaposlenosti po
ILO definiciji (ARS)
27,6
2011
Stopa nezaposlenosti po
ILO definiciji (ARS)
27,2
2010
8.222.112
2011
15.525.428
2011
-7.303.316
2011
Bruto domaći proizvod
(GDP) u milionima KM
Bruto domaći proizvod po
IV 2012
stanovniku (GDP/C) u KM
Bruto domaći proiz. (GDP) u
IV 2012 / IV 2011
mil. KM za FBIH
Bruto domaći proiz. (GDP) u
IV 2012 / III 2012
mil. KM za RS
Bruto domaći proiz. (GDP) u
III 2012
mil. KM za Brčko Distrikt
IV 2012
Ukup. broj zapos.
688.702
Ukup. broj nezap.
547.742
III 2012
Br.turista/Br.noć.
125.533 / 283.223
I-III 2012
Indeks broja turista-broj
noćenja
6,1%-12,8%
I-III 2012
I-III 2011
Mjesečna inflacija
-0,4%
IV 2012 / III 2012
Godišnja inflacija
2,3%
IV 2012 / IV 2011 Izvoz u tisućama KM
Izvor: Agencija za statistiku BIH
Podatak
Uvoz u tisućama KM
Vanjskotrgovinski bilans u
tisućama KM
broj: 05/12
116
GOSPODARSKA STATISTIKA
lipanj 2012.
ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST
Ukupan broj zaposlenih prema kadrovskoj evidenciji u mjesecu ožujku 2012.g. na području Federacije
BiH je 437.479 osoba, što predstavlja povećanje broja zaposlenih za 0,2% u odnosu na veljaču 2012.g.
U usporedbi sa godišnjim prosjekom broja zaposlenih u 2011.g. na području Federacije BiH došlo je do
smanjenja broja zaposlenih za 0,7%.
Krajem ožujka 2012. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine na evidencijama službi za zapošljavanje bilo je 374.492 nezaposlenih osoba, što predstavlja smanjenje za 998 osoba ili 0,3% u odnosu na
veljaču 2012.godine.
Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih u ožujku 2012. godine bila je: VSS 18.774 ili 5,0%,
VŠS 4.972 ili 1,3%, SSS 90.886 ili 24,3%, VKV 2.229 ili 0,6%, KV 128.813 ili 34,4%, NKV 119.480 ili
31,9%, PKV 8.575 ili 2,3% i NSS 763 ili 0,2%.
Sudjelovanje stručnih osoba u ukupnom broju registriranih nezaposlenih je 245.674 ili 65,6%, a nestručnih 128.818 ili 34,4%.
Krajem ožujka 2012. godine poslovni subjekti iskazali su potrebe za 1.835 radnika, tako da na jednu
prijavu potreba za radnicima u mjesecu ožujku 2012. godine dolazi 204 radnika koji traže zaposlenje.
PLAĆE
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za ožujak 2012.g. u Federaciji Bosne i Hercegovine
iznosi 828,24 KM.
Tijekom mjeseca ožujka 2012. godine došlo je do povećanja prosječne mjesečne isplaćene neto plaće za 103%.
U razdoblju I – III 2012.g. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosi 824,75 KM. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine došlo je do povećanja prosječne mjesečne isplaćene neto plaće za 1,8%.
Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za ožujak 2012.g. u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 1.263,20 KM.
MIROVINE
U Federaciji BiH za mjesec ožujak 2012.g. mirovine su isplaćene za 376.225 umirovljenika.
Visina isplaćenih mirovina za mjesec ožujak 2012.g. je slijedeća:
Prosječna isplaćena mirovina
Najniža isplaćena mirovina
Zajamčena mirovina
Najviša isplaćena mirovina
352,23 KM
310,73 KM
414,30 KM
2.071,50 KM
Podaci o mirovinama preuzeti su od Federalnog zavoda MIO-PIO.
www.fircon.biz
broj: 05/12
lipanj 2012.
POSLOVNE OBAVIJESTI
117
PREGLED NAKNADA, POTPORA
I NAGRADA, PLAĆA, OSOBNIH
ODBITAKA, STOPA POREZA
NA DOHODAK I DOPRINOSA,
UPLATNIH RAČUNA, ŠIFRE
OPĆINA I PRIHODA U 2012.GODINI
I. SVOTE NAKNADA, POTPORA I NAGRADA KOJE SE MOGU ISPLATITI BEZ POREZA
Određene su člankom 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (Sl.n FBIH, br:67/08,
4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i 20/12), kao prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti
i koji ne podliježu oporezivanju, samo ako se isplaćuju uposlenicima. Ako se ove naknade isplaćuju
fizičkim osobama koje nemaju status uposlenika, a nisu dopušteni Zakonom i Pravilnikom, ovi prihodi
smatrat će se naknadama po osnovu drugih samostalnih djelatnosti, odnosno naknadama isplaćenim
po osnovu ugovora o djelu ili autorskim honorarima.
PREGLED NEOPOREZIVIH SVOTA NAKNADA, POTPORA, NAGRADA
R. b
VRSTA ISPLATE
I.
NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA
Člankom 5. stavkom 2. i 3 Uredbe o naknadama troškova
za službena putovanja (“Sl.n. FBiH”, broj:63/10 i 9/11,
80/11). regulirano je da se dnevnica za službena putovanja
u zemlji utvrđuje u visini od najmanje 10% od prosječne
plaće ostvarene u FBIH u posljednja tri mjeseca. Iznimno,
visina dnevnice za službena putovanja u zemlji od
1.12.2011.g. iznosi 25,00 KM.
Napomena: Člankom 2. Pravilnika o izmjenama i
dopunama Pravilnika o primjeni zakona o porezu na
dohodak, usklađen je tekst čl.14. citiranog pravilnika
sa čl.5. Uredbe o naknadama troškova za službena
putovanja.
IZNOS KOJI SE NE OPOREZUJE
01.01.2012.- do objavljivanja novog propisa dnevnica iznosi 48,00 KM
od 8.3.2012. neoporezivi iznos dnevnice iznosi 25,00 KM.
Dnevnica u slučaju kada je osigurana besplatna ishrana
prema Odluci o visini dnevnice za službena putovanja za
proračunske korisnike u FBiH, od 90 - 160 KM –Vidjeti pregled
po zemljama
umanjuje se za 30% dnevnica (70% od pripadajuće dnevnice)
2.
Troškovi javnog prijevoza na službenom putovanju
u visini stvarnih troškova
3.
Troškovi noćenja na službenom putovanju
u visini stvarnih troškova u hotelu, izuzev de lux kategorije
4.
Naknada za korištenje vlastitog vozila u službene svrhe
20% cijene jedne litre utrošenog goriva po prijeđenom kilometru
4.1
Naknada za troškove smještaja ako nema hotelskog
smještaja ili ako se ne koristi
pripadajuća dnevnica uvećava se za 70%
Dnevnice za službena putovanja u inozemstvu
II.
NAKNADE OSTALIH TROŠKOVA UPOSLENIKA
1.1
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla,(za
udaljenost preko 2km (1km)
u visini cijene koštanja mjesečne karte gradskog, prigradskog ili
međugradskog prijevoza
1.2
Naknada za korištenje osobnog automobila za prijevoz na
posao i sa posla suglasno unutarnjem aktu
20% cijene 1l benzina odgovarajućeg goriva po prijeđ. km, a max.do
iznosa cijene 1,5 mj.karte u javnom prometu na odobrenoj relaciji
broj: 05/12
POSLOVNE OBAVIJESTI
118
2.
Naknada za
ishranu u tijeku
rada (topli obrok)
16.12.11.- 17.1.12.
(817,67x2% ) - 16,36 KM dnevno
2% prosječne
neto plaće FBiH
prema posljednjem objavljenom
statističkom
podatku
15.2.12.-15.3.12.
(834,10x2% ) - 16,68 KM dnevno
lipanj 2012.
18.1.12.-14.2.12.
(829,09x2% ) - 16,58 KM dnevno
od 16.3.12.-19.4.12.
(828,42x2% ) - 16,57 KM dnevno
20.4.12.- 17.5.12.
(817,58x2% ) - 16,35 KM dnevno
od 18.5.12. do objavljivanja novog
podatka (828,24x2% ) - 16,56 KM
dnevno
3.
Naknada za smještaj rukovodećeg državnog službenika
čije je prebivalište udaljeno više od 120 km od sjedišta federalnog organa
300 KM mjesečno, a za troškove odvojenog života 50% od prosj. mj.
plaće ostvarene u FBiH prema posljednjem objavljenom podatku FZS.
Pravo za neoporezivi dio naknade za odvojeni život dozvoljeno je i za
gospodarska društva.
4
Naknada za smještaj rukovodioca federalnog organa
izvršne vlasti čije je prebivalište udaljeno više od 120 km
od sjedišta federalnog organa
500 KM mjesečno, a za troškove odvojenog života 70% od prosj. mj.
plaće ostvarene u FBiH prema posljednjem objavljenom podatku FZS
5.
Naknada za rad na terenu (terenski dodatak) pod uvjetom
da se rad obavlja izvan mjesta zaposlenja i da rad traje
dulje od 30 dana neprekidno (od 8.3.2012.g.).
-ako je osiguran smješ.i ishrana, 20% od visine propisane dnevnice za
služ.putovanje
-ako je osiguran samo smještaj, u visini propisane dnevnice za služ.
putovanje
-ako je osigurana samo ishrana do 70% visine propisane dnevnice za
služ.putovanje
6.
Regres za godišnji odmor
u visini prosječne neto plaće u FBiH za prethodna tri mjeseca prije
isplate ili u visini 70% plaće uposlenika utvrđene Rješenjem o plaći
isplaćene u zadnja tri mjeseca
7
Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu
u visini šest neto plaća uposlenika koje su mu isplaćene u predhodnih
šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u FBIH prema posljednjem
statističkom podatku, ako je to povoljnije za uposlenika
8.
Otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu, sukladno
člankom 100. Zakona o radu FBiH (čl.10. st.4. točka 6. Zakona o porezu na dohodak)
do iznosa 70% prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prije
prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca-isplatitelja otpremnine
9.
Naknada troškova liječenja uposlenika i članova njegove
uže obitelji (uža obitelj suklano članku 24. st.5. Zakona o
porezu na dohodak)
iznos stvarnih troškova prema računu-fakturi
10.
Naknada troškova pogreba u slučaju smrti uposlenika ili
člana njegove uže obitelji–član.obitelji nave.u čl. 15 Uredbe, kao i smrti umirovljenog uposlenika
u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše četiri prosječne mjesečne
plaće isplaćene u FBIH za predhodna četiri mjeseca, prije donošenja
rješenja o isplati naknade
Jubilarna nagrada za navršeni neprekidni radni staž kod
istog poslodavca
5 godina………...0,5 prosječne mjesečne plaće
prosječna mjesečna plaća u FBIH u predhodna tri mjeseca u trenutku
10 godina………….1 prosječna mjesečna plaća
isplate
11.
15 godina………1,25 prosječne mjesečne plaće
20 godina………1,50 prosječna mjesečna plaća
25 godina………1,75 prosječne mjesečne plaće
30 godina………….2 prosječne mjesečne plaće
35 godina………..2,5 prosječne mjesečne plaće
Napomena : Ako primici koji se isplaćuju zaposlenicima prelaze iznose koji se ne oporezuju, razlike se smatraju primitkom od nesamostalnog rada, odnosno plaćom. Isplate pod r.b. I nezaposlenim osobama smatraju se kao primanja od drugih samostalnih djelatnosti (porez
10%, 4 % za zdravstvo (iz), 6% za MOI (na), opća vodna naknada i – 0,5% i prirodne nepogode – 0,5%).
III
NOVČANE POTPORE UPOSLENICIMA
1.1
Novčana pomoć u slučaju nastanka teškog invaliditeta
(min.60% ) uposlenika
1.2
Novčana pomoć u slučaju teške bolesti uposlenika ili člana
njegove uže obitelji
1.3
Novčana pomoć u slučaju nužne kirurške intervencije uposlenika izvršene iz zdrav.razloga I po preporuci liječnika
IV
1.
2.
3.
jednokratno godišnje u visini tri plaće uposlenika isplaćene u prethodna
tri mjeseca ili u visini tri prosječne neto plaće u FBiH, prema posljednjem objavljenom podatku.
Pod teškom bolešću podrazumijevaju se bolesti navedene u čl. 14. stav
3. Uredbe - ?
KORISTI UPOSLENIKA PO OSNOVU RADA ZA POSLODAVCA-smatraju se plaćom (obračun poreza i svih
doprinosa)
Korištenje službenog vozila i drugih sredstava za osobne
potrebe
Korištenje drugih dobara besplatno ili po cijeni nižoj od
tržišne
Koristi od beskamatnih pozajmica ili kredita sa kamatom
nižom od tržišne
broj: 05/12
u visini 20% cijene jednog litra goriva po “ne poslovnom” km
u visini tržišne cijene usluge ili dobra
u visini razlike do 10,03% kamate na godišjem nivou
lipanj 2012.
POSLOVNE OBAVIJESTI
4.
Izmirenje privatnih troškova od strane poslodavca
u visini izmirenih privatnih troškova
5.
Izmirenje ili oprost dužničke obveze uposlenika od strane
poslodavca
Ostale privatne koristi uposlenika koje se ne smatraju poslovnim interesom
u visini izmirene ili oproštene privatne obveze
6.
PRIHODI KOJI NE ULAZE U DOHODAK
V
119
u visini tržišne vrijednosti ili cijene, sa PDV-om
1.
Darovi, sukladno članku 10. st.(4) točka 5. Zakona o porezu na dohodak, koje poslodavci daju uposleniku povodom
državnih, vjerskih i jubileja tvrtke
ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja
je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u
FBIH prema posljednjem objavljenom podatku
Sukladno Kolektivnom ugovoru I Pravilnikom o radu min. 1/3 pros.
mjes.plaće isplaćene uposleniku u poslj.3 mj. prije prestanka Ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca,
max.-vidi točku II.8.
2.
Otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu sukladno
članku 100. Zakona o radu I Općem kolektivnom ugovoru
V
PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM
1
prihodi po osnovi sudjelovanja u raspodjeli dobiti gospodarskih društava (dividende ili udjeli);
prihodi po osnovi naknada za vrijeme neuposlenosti I spriječenosti
za rad koji su isplaćeni na teret izvanproračunskog fonda;
2
mirovina rezidenta, bilo da je stečena u inozemstvu ili u
Bosni I Hercegovini;
prihodi invalidnih osoba koje su uposlene u gospodarskom društvu,
ustanovi ili radionici za radno I profesionalno osposobljavanje I rehabilitaciju invalida;
3
potpore I druga primanja ostvarena po osnovi posebnih
propisa o pravima ratnih vojnih invalida I civilnih žrtava
rata, osim plaće;
prihodi po osnovi naknada za tjelesna oštećenja, umanjenu radnu
sposobnost I naknada za pretrpljene neimovinske štete;
4
socijalne potpore, primanja, odnosno donacije koje fizičke
osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih
osoba za zdravstvene potrebe, a koja nisu plaćena osnovnim, dopunskim ili privatnim zdravstvenim osiguranjem
prihodi po osnovi naknada šteta uposlenicima po osnovi posljedica
nesreće na radu;
5
dječji dodatak I novčana sredstava za opremu
novorođenčeta;
6
nasljedstva I darovi, na koje se porez plaća po drugim federalnim ili kantonalnim propisima,
7
prihodi od prodaje imovine rabljene u osobne svrhe;
prihodi po osnovi stipendija učenika i studenata na redovitom
školovanju, a najviše do 75% prosječne neto plaće po uposlenom u
FBIH, prema posljednjem objavljenom podatku
8
nadoknada štete u slučaju elementarnih nepogoda;
prihodi koje ostvare učenici i studenti putem učeničkih i studentskih
udruga tijekom jedne kalendarske godine, do iznosa četiri prosječne
mjesečne plaće uposlenih u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnoga zavoda za statistiku;
9
osiguranje ili druga naknada štete načinjene na imovini,
u iznosu koji je rabljen za zamjenu ili popravak oštećene
imovine;
nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima, do
visine dvije prosječne neto plaće po uposlenom u FBIH, prema
posljednjem objavljenom podatku
10
nagrade osvojene, odnosno dobivene u novcu, stvarima
i/ili pravima za pokazano znanje u kvizovima i drugim
sličnim natjecanjima;
11
prihodi uposlenika po osnovi naknada, potpora i/ili nagrada, isplaćeni od poslodavca za jedno porezno razdoblje, najviše do iznosa utvrđenog čl.14 Pravilnika o primjeni
Zakona o porezu na dohodak
dobitci ostvareni sudjelovanjem u nagradnim igrama koje organiziraju gospodarska društva u propagandne svrhe, a koji se
isključivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko tržišna vrijednost takvog dobitka ne
prelazi iznos od 1.000,00 KM;
12
nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti obrazovanja,
kulture, znanosti i dr. koje dodjeljuju organi vlasti povodom
obilježavanja značajnih datuma.
PRIHODI NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK
prihodi po osnovi nagrada članovima Akademije znanosti I umjetnosti Bosne I Hercegovine, I nagrada za tehničko-tehnološke
inovacije;
naknade osuđenim osobama za vrijeme odsluženja kazne u odgojno – popravnim, odnosno kazneno-popravnim ustanovama;
naknade plaća isplaćene osobama za vrijeme trajanja prekida posla
za koji uposlenik nije kriv;
prihodi po osnovi kamate na štednju u bankama, štedionicama
i štedno-kreditnim zadrugama, bankovnim računima (žiroračun,
devizni računi i dr.) i kamate na državne obveznice.
VI
PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU KORISTI KOJE DAJE POSLODAVAC
1
Posebna radna odjeća sa znakom
poslodavca
3
Sistematski kontrolni liječnički pregled za sve uposlenike
2
Posebni liječnički pregledi po osnovu posebnih propisa
4
Razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja, a u vezi sa djelatnosti,
koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavaca, i sl.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
-
Zakon o porezu na dohodak (“Sl.novine FBiH”, br::10/08, 9/10 I 44/11)
Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Sl.novine FBiH”, br::67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i i 20/12)
Uredba o naknadama koje nemaju karakter plaće (“Sl.novine FBiH”, br:63/10, 22/11 i 66/11)
Uredba o naknadama troškova za službena putovanja (“Sl.novine FBiH”, br:63/10, 9/11 i 80/11)
Odluka o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske korisnike u Federaciji BiH (“Sl.novine FBiH”,
br:50/07, 10/08, 16/09 i 13/10)
broj: 05/12
120
POSLOVNE OBAVIJESTI
lipanj 2012.
II. OSOBNI ODBICI PREMA ČLANKU 24. ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
Osobni odbitak
Faktor osobnog
odbitka
Svota osobnog odbitka
Mjesečno
Godišnje
Osnovni osobni odbitak
1,00
300,00
3.600,00
Uzdržavani bračni drug, odnosno
uzdržavani partner u izvanbračnoj
zajednici (zajednica najmanje 3 god.)
0,50
150,00
1.800,00
Uzdržavani bivši bračni drug, kojemu
obveznik plaća alimentaciju
0,50
150,00
1.800,00
Uzdržavano prvo dijete
0,50
150,00
1.800,00
Uzdržavano drugo dijete
0,7
210,00
2.520,00
Uzdržavano treće i svako sljedeće
dijete
0,9
270,00
3.240,00
Uzdržavanje djece iz predhodnog
braka, za koje obveznik plaća
alimentaciju
0,5; 0,7; 0,9
150,00-270,00
1.800,003.240,00
Ostali uzdržavani članovi uže obitelji
koji sa obveznikom žive u zajedničkom
domaćinstvu
0,3
90,00
1.080,00
Utvrđena osobna invalidnost i utvrđena
invalidnost svakog uzdržavanog člana
uže obitelji
0,3
90,00
1.080,00
Napomena: Ne smatraju se uzdržavanim članovima uže obitelji (roditelji poreskog obveznika i roditelji
njegovog bračnog druga, preci i potomci u prvoj liniji), niti uzdržavanom djecom i bračnim drugom
osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o
porezu na dohodak ne smatraju dohodkom, prelaze iznos 300,00 KM, odnosno 3.600,00 KM godišnje
u godini u kojoj se utvrđuje porez na dohodak.
broj: 05/12
POSLOVNE OBAVIJESTI
lipanj 2012.
121
III. NAKNADE ZA SLUŽBENA PUTOVANJA ZA PRORAČUNSKE KORISNIKE U FEDERACIJI
BOSNE I HERCEGOVINE
Dnevnica za službena putovanja u zemlji iznosi 25,00 KM od 1.12.2011.g., sukladno Uredbi o
izmjenama i dopunama Uredbe o naknadama troškova za službena putovanja (Sl.n FBIH, broj: 80/11),
a za putovanje u inozemstvo, sukladno Odluci o visini dnevnice za službena putovanja za proračunske
korisnike u Federaciji BiH (Sl.n. FBIH, broj:50/07, 10/08, 16/09 i 13/10), po zemljama iznosi:
Rb
NAZIV ZEMLJE
1.
9.
AFGANISTAN
ALBANIJA
ALŽIR
ANDORA
ANGOLA
ARGENTINA
ARMENIJA
AUSTRALIJA
AUSTRIJA
10.
11.
Iznos
u
KM
Rb
NAZIV ZEMLJE
90,00
90,00
90,00
120,00
120,00
90,00
90,00
125,00
140,00
34.
IRAN
IRSKA
ISLAND
ITALIJA
IZRAEL
JAMAJKA
JAPAN
JEMEN
JORDAN
AZERBAJDŽAN
90,00
43.
140,00
100,00
90,00
120,00
90,00
110,00
90,00
90,00
110,00
140,00
90,00
100,00
110,00
90,00
130,00
140,00
110,00
90,00
120,00
44.
29.
BELGIJA
BJELORUSIJA
BOLIVIJA
BRAZIL
BUGARSKA
CIPAR
CRNA GORA
ČILE
ČEŠKA
DANSKA
EGIPAT
ESTONIJA
ETIOPIJA
FILIPINI
FINSKA
FRANCUSKA
GRČKA
GRUZIJA
HONGKONG
62.
KANADA
KAZAHSTAN
KENIJA
KINA
KIRGISTAN
KOLUMBIJA
KONGO
KOREJA
KOREJA
KUBA
KUVAJT
LATVIJA
LIBANON
LIBERIJA
LIBIJA
LITVIJA
LUKSEMBURG
MAĐARSKA
MAKEDONIJA
30.
HRVATSKA
100,00
63.
MALEZIJA
31.
INDIJA
100,00
64.
32.
INDONEZIJA
IRAK
100,00
110,00
65.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
33.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
66.
Iznos
u
KM
Iznos
u
KM
Rb
NAZIV ZEMLJE
110,00
120,00
150,00
130,00
100,00
90,00
150,00
90,00
90,00
67.
75.
MONAKO
MOZAMBIK
NIZOZEMSKA
NORVEŠKA
NOVI ZELAND
NJEMAČKA
PAKISTAN
PANAMA
PERU
100,00
100,00
140,00
160,00
120,00
140,00
90,00
100,00
100,00
90,00
76.
POLJSKA
100,00
120,00
90,00
90,00
100,00
90,00
100,00
110,00
100,00
100,00
100,00
110,00
100,00
100,00
100,00
100,00
110,00
150,00
100,00
90,00
77.
PORTUGAL
RUMUNIJA
RUSIJA
SAD
SAUDIJSKA ARABIJA
SENEGAL
SINGAPUR
SIRIJA
SLOVAČKA
SLOVENIJA
SRBIJA
SUDAN
ŠPANIJA
ŠVEDSKA
ŠVICARSKA
TAĐIKISTAN
TUNIS
TURKMENISTAN
TURSKA
110,00
110,00
110,00
120,00
110,00
90,00
130,00
100,00
100,00
100,00
90,00
110,00
120,00
150,00
150,00
90,00
90,00
90,00
110,00
90,00
96.
UJEDINJENI ARAPSKI
EMIRATI
110,00
MALTA
120,00
97.
UJEDINJENO
KRALJEVSTVO
140,00
MEKSIKO
MOLDOVA
100,00
100,00
98.
UKRAINA
UZBEKISTAN
120,00
90,00
JUŽNOAFRIČKA
REPUBLIKA
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
93.
94.
95.
99.
Napomena: Za sve ostale nepomenute zemlje visina dnevnice iznosi 90,00 KM
broj: 05/12
122
POSLOVNE OBAVIJESTI
lipanj 2012.
IV. 1. STOPE I OSNOVICE POREZA NA DOHODAK I DOPRINOSA
STOPA POREZA NA DOHODAK
Stopom od 10% poreza na dohodak oporezuje se nesamostalna i samostalna djelatnost, imovina i imovinska prava,
ulaganje kapitala i dobici u igrama na sreću. Osnovicu poreza na dohodak rezidenata predstavlja razlika između ukupnih
oporezivih prihoda i ukupnih odbitaka (preneseni gubitak, dozvoljeni rashodi i osobni odbitak). Samostalne djelatnosti, a
koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, porez na dohodak mogu plaćati u paušalnom iznosu. Plaćanje poreza
od nesamostalne djelatnosti vrši se pri svakoj isplati, odnosno prvog narednog dana, za samostalnu djelatnost, naplatom
najamnine/zakupnine i paušalno plaćanje poreza do 15-tog u mjesecu za protekli mjesec, odnosno drugih samostalnih djelatnosti prilikom svake isplate/naplate, imovine i imovinskih prava prilikom svake naplate, od ulaganja kapitala i dobitaka od
igara na sreću prilikom svake isplate prihoda, odnosno dobitka.
STOPE DOPRINOSA
Iz osobnih primanja i drugih prihoda
osiguranika-iz bruto plaće
17,0% za mir.invalid. osiguranje
12,5% za osnovno zdrav.osiguranje
1,5% za osiguranje od nezaposlenosti
31,0% Ukupne stope dop.iz bruto plaće
Stope doprinosa za samostalne poduzetnike
23,0%
16,5%
2,0%
41,5%
za mirovinsko i invalidsko osiguranje
za osnovno zdravstveno osiguranje
za osiguranje od nezaposlenosti
Ukupne stope doprinosa na osnovicu za obračun
Pl.dop. IZ i NA vrši se na dan isplate.
Na teret poslodavca-na bruto plaću
Osnovica za obračun doprinosa samos.poduzet. u 2012.g.
6,0% za mir.invalid. osiguranje
4,0% za osnovno zdrav. osiguranje
0,5% za osiguranje od nezaposlenosti
10,5% Ukupne stope dop.na bruto plaću
Dopr. NA ne plaća se za rad kod hum.org.-nerezidenata, za rad kod inoz.posl. i za autor.prava
i vrhun.sport.
Obveznik
Samostalna djelatnost slobodnog zanimanja
koji dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga
Mj.osnovica
1.368,00
(1,1x1.244)
Samostalna djelatnost obrta koji dohodak utvrđuje
na osnovu poslovnih knjiga
809,00
(0,65 x 1.244)
Samostalna djelatnost obrta ili samostalna djelatnost slobodnog zanimanja koja porez na dohodak plaća paušalno
684,00
(0,55 x 1.244)
Dodatni doprinos za mirovin.in.osigur.
- 2,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem
se 12 mj.ef.rada računa kao 14 mj staža,
- 3,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem
se 12 mj.ef.rada računa kao 15 mj staža,
- 6,00% za osigur.raspor.na rad.mjesto na kojem
se 12 mj.ef.rada računa preko 15 mj staža,
Nisko akumulacijske djelatnosti tradicion.
esnafskih zanata utvrđene posebnim propisom
kantonalne skupštine ukoliko osiguranik obavlja
samostalnu djelatnost obrta u skladu sa propisima
o porezu na dohodak, i dohodak po tom osnovu plaća paušalno
samost.djelatnost taksi prevoza
Osnovice doprinosa za :
- za zaposlenike u rud.uglja, tekstil.,kož. i indust.
obuće kojima se isplaćuje najniža plaća i nisko
akumul.djel.tradic.esnaf.zanata utvrđenim posebnim propisom župan.skupštine, iznosi min.
311,00
- za zapos.kod human.org.,- nerezidenata FBIH,
zapos.u inozem., min.iznos 1.244,00, pl.dopr. do
10-tog u mj.za protekli mj.
- zapos.upućene na rad ili struč.usav.u inozem.
od strane rezid. FBIH, min.iznos 1.244,00 i plaćanje poseb.dopr.za zdrav.osig.-Odluka Vlade,
pl..dopr. istodob.sa ispl.plaće.
Samostalna djelatnost poljoprivrede i šumarstva, koja ne plaća porez na dohodak ili ukoliko porez na dohodak plaća prema paušalnoj osnovi
311,00
(0,25 x 1.244)
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva, koja
porez na dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih
knjiga
435,00
(0,35 x 1.244)
311,00
(0,25 x 1.244)
Samostalni poduzetnici mogi izabrati i višu osnovicu uvećanu za dva,
odnosno tri puta. Plaćanje doprinosa se vrši do 10-tog u mjesecu za
protekli mjesec.
Stope doprinosa na primanja od druge samostalne djelatnosti i povremene nesamostalne djelatnosti, kao np. ugovori o djelu, ugovori o autorskom djelu, naknada članovima nadzor.odbora, upr.odbora, angažman naučnika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka trgovačkih putnika, agenata, sportskih sudija, delegata i dr. koji ove
djelat.obavljaju pored neke svoje osnov.djel. ili sam. rada
Iz osnovice 4% za osnovno zdrav.osiguranje
Pl.doprinosa se vrši istov.sa isplatom primitka
broj: 05/12
Na osnovicu 6% za mirovinsko i invalidsko osiguranje
Pl. doprinosa se vrši istovremeno sa isplatom primitka
lipanj 2012.
POSLOVNE OBAVIJESTI
123
VI.2. NAJNIŽA SATNICA I NAJNIŽA OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA
Najniža satnica
Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacijie BIH (Sl.n FBIH, br:54/05 i 62/08), nije utvrđena
najniža plaća, nego je utvrđena najniža bruto i neto satnica koja ne može biti manja od propisanog
iznosa i služi za obračun osnovne plaće zaposlenika. Odlukom Vlade FBIH (Sl.n FBIH, br 22/08) i
stavom Federalnog ministarstva financija broj:03-02-1074/09 od 17.2.2009.g., od 1.1.2009.godine:
Najniža neto satnica 2,05 KM (1,95 x 1,05263)
Najniža bruto satnica 2,97 KM (1,95 x 1,52555)
Najniža bruto plaća
Najniža bruto plaća koja služi i kao osnovica za obračun doprinosa utvrđuje se za svaki mjesec, kao
proizvod najniže bruto satnice (2,97 KM) i punog radnog vremena u mjesecu u kojem se vrši obračun
plaće (8 sati x broj radnih dana u tom mjesecu).
Najniža osnovica za obračun doprinosa
Za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće, kojima se isplaćuje najniža
plaća i niskoakumulacijskim djelatnostima, tradicionalnim esnafskim zanatima utvrđenim posebnim
propisima županijske skupštine, osnovica za obračun doprinosa je proizvod prosječne mjesečne plaće u Federaciji BIH za razdoblje siječanj-rujan tekuće godine za narednu godinu i iznosi 311,00 KM
(1244,00 x 0,25), a objavljen je u „Sl.n. FBiH, br: 83/11.
www.fircon.biz
broj: 05/12
124
POSLOVNE OBAVIJESTI
lipanj 2012.
V. DEPOZITNI RAČUNI ZA PRIKUPLJANJE JAVNIH PRIHODA
1. RAČUNI JAVNIH PRIHODA ZA PLAĆANJE NEIZRAVNIH POREZA, OSTALIH
PRIHODA I NAKNADA KOJE SE PLAĆAJU NA JEDINSTVENI RAČUN UPRAVE
ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE BIH *
2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BIH **
1. RAČUNI JAVNIH PRIHODA NEIZRAVNIH POREZA BIH
Račun za plaćanje
obveza pri uvozuizvozu, koji se
plaćaju na osnovu
carinske prijave (A)
Plaćanje se vrši
jednim platnim
nalogom za sve
obveze sa JCI
Račun za plaćanje
obveza pri uvozuizvozu, a ne postoji
carinska prijava (np.
pristojba, trošarina,
cestarine, PDV, te
ostali prihodi i takse,
kao jednok.uplate,
naknade i sl.) (B)
Plaćanje se vrši
platnim nalogom za
svaku vrstu prihoda
Račun za plaćanje
PDV-a, trošarina
i cestarina i
poreza na promet
na trošarinske
proizvode domaće
proizvodnje (C)
Plaćanje se vrši
platnim nalogom
za svaku vrstu
prihoda, osim PDV-a
trošarina i cestarina
gdje se radi jedan
platni nalog
1320000000000446
5520020001637131
5550000407469858
5510010002067778
3380002200047954
1600200220608668
1540012000342409
5620990001786555
5671628204444445
Naziv banke
NLB Tuzlanska banka DD Tuzla
Hypo Alpe- Adria Bank AD B.Luka
Nova banka AD B.Luka
UniCredit Bank AD Banja Luka
UniCredit Bank DD Mostar
Vakufska banka D.D. Sarajevo
Intesa Sanpaolo banka DD Sarajevo
NLB Razvojna banka AD B.Luka
Volks banka AD B.Luka
Pavlović International Bank AD
5540010001370012
5540010002370082
5540010003370055
Bijeljina
3060190000594037
3060190000594134
3060190000594231 Hypo Alpe- Adria Bank DD Mostar
5681631200001243
5681631200001340
5681631200001437 Balkan Investment bank AD B.Luka
1610000046470092
1610000046470189
1610000046470286 Raiffeisen bank DD Sarajevo
1610000046470092
1610000046470189
1610000046470286 Raiffeisen bank DD Sarajevo
Plaćanje obveza po osnovi cestarine u iznosu od 0,10 KM za izgradnju autocesta na naftne derivate iz uvoza i na
naftne derivate domaće proizvodnje
Broj bankovnog računa
Naziv banke
1321002006922054
NLB Tuzlanska banka DD Tuzla
5520020002396350
Hypo Alpe- Adria Bank AD B.Luka
5550000607469890
Nova banka AD B.Luka
5515001130708652
UniCredit Bank AD Banja Luka
3380002211109155
UniCredit Bank DD Mostar
1600200520608619
Vakufska banka D.D. Sarajevo
1549212001474036
Intesa Sanpaolo banka DD Sarajevo
5620998074850272
NLB Razvojna banka AD B.Luka
5671628206666618
Volks banka AD B.Luka
5540010007370044
Pavlović International Bank AD Bijeljina
1610000046470480
Raiffeisen bank DD Sarajevo
5681631200002310
Balkan Investment bank AD B.Luka
3060190000838186
Hypo Alpe- Adria Bank DD Mostar
1320000000000155
5520020001634415
5550000007469891
5510010002066420
3380002200045141
1600200020608636
1540012000331351
5620990001785197
5671628201111137
broj: 05/12
1320000000000252
5520020001634512
5550000107469810
5510010002066517
3380002200046014
1600200120608652
1540012000335037
5620990001785294
5671628202222272
lipanj 2012.
POSLOVNE OBAVIJESTI
125
NAPOMENA: Naknada troškova tiskanja i kupovine trošarinskih markica za duhanske prerađevine, alkoholna
pića, voćnu prirodnu rakiju, kavu i vino uplaćuje se na JRT broj: 338-00022100049-07, vrsta prihoda je
722885, a u polje “proračunska organizacija” upisuje se “1601999”.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I
Zakon o carinskoj tarifi BIH (“Sl.g. BIH”, br:1/98, 5/98, 7/98, 31/02, 19/03, 32/04, 48/05,
76/06, 35/09 i 14/10)
II
Zakon o sustavu neizravnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini (“Sl.g. BIH”, br: 44/03,
52/04, 32/07, 34/07, 4/08 i 49/09)
III Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda (“Sl.g. BIH”, br: 55/04, 34/07 i
49/09)
IV Zakon o carinskoj politici BIH (“Sl.g. BIH”, br: 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11)
V
Zakon o porezu na dodanu vrijednost (“Sl.g. BIH”, br: 9/05, 35/05 i 100/08)
VI Zakon o trošarinama u Bosni i Hercegovini (“Sl.g. BIH”, br: 49/09)
VII Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Sl.g. BiH”, br: 93/05, 21/06,
60/06, 6/07, 100/07, 35/08 i 65/10)
VIII Pravilnik o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika neizravnih poreza (“Sl.g. BiH”,
br 28/07 i 54/10)
IX Pravilnik o primjeni Zakona o trošarinama u Bosni i Hercegovini (“Sl.g. BIH”, br: 50/09 i
80/11)
X
Pravilnik o trošarinskim markicama za duhanske prerađevine, alkoholna pića, voćnu prirodnu
rakiju, kavu i vino (“Sl.g. BIH”, br: 50/09)
XI Pravilnik o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje uprava za
neizravno oporezivanje (“Sl.g. BiH”, br: 99/07, 31/08 i 51/09 )
XII Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BIH (“Sl.g. BiH”, br: 63a/04,
60/06 i 57/08)
XIII Odluka o utvrđivanju posebne i minimalne trošarine na cigarette (“Sl.g. BiH”, br:98/11)
XIV Odluka o usaglašavanju i utvrđivanju Carinske tarife BIH za 2012.g. (“Sl.g. BiH”, br:105/11)
2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA U FEDERACIJI BIH
2.1. RAČUN JAVNIH PRIHODA PRORAČUNA FBIH
UniCredit Bank d.d. Mostar
Broj: 338-900-22115294-91
2.2. RAČUNI JAVNIH PRIHODA PRORAČUNA ŽUPANIJA
1) Unsko-sanska županija:
2) Posavska županija:
3) Tuzlanska županija:
4) Zeničko-dobojski kanton:
5) Bosansko-podrinjski kanton:
6) Srednjobosanska županija:
7)Hercegovačko-neretvanska
županija:
8) Zapadnohercegovačka
županija:
9) Sarajevski kanton:
10) Hercegbosanska županija:
Banka
UniCredit Bank d.d. Mostar
Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. Mostar
NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla
Investiciono-komercijalna banka
d.d.Zenica
NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla
UniCredit Bank d.d. Mostar
UniCredit Bank d.d. Mostar
Broj računa
338-000-22100058-77
306-042-00008780-90
132-100-02560000-80
134-010-00000016-72
132-731-04102931-54
338-000-22100209-12
338-000-22000059-53
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22000040-13
UniCredit Bank d.d. Mostar
Raiffeisen bank d.d. Sarajevo
338-000-22100192-63
161-020-00335600-61
broj: 05/12
POSLOVNE OBAVIJESTI
126
lipanj 2012.
2.3. JAVNI PRIHODI DRUŠTVENIH FONDOVA
A. Zavodi za zdravstveno osiguranje
Zavod za zdravstveno
osiguranje i reosiguranje F BiH Union banka d.d. Sarajevo
102-050-00000640-18
– Federalni fond solidarnosti
NAPOMENA: Uplaćuje se 9% iznosa doprinosa («iz» i «na») na račun Fonda solidarnosti FBiH
Županijski Zavodi zdravstvenog osiguranja:
a) Županijski Zavod zdravstvenog
Union banka d.d. Sarajevo
osiguranja Unsko-sanske županije
102-022-00000009-82
b) Županijski Zavod zdravstvenog
306-046-00008880-79
Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. Mostar
osiguranja Tuzlanske županije
c) Županijski Zavod zdravstvenog
osiguranja Zeničko-dobojske
županije
Investiciono-komercijalna banka
d.d. Zenica
134-010-00000021-57
d) Županijski Zavod zdravstvenog
osiguranja Bosansko-podrinjske
županije
Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo,
161-030-00049601-88
e) Županijski Zavod zdravstvenog
osiguranja Županije Sarajevo
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22100085-93
f)Županijski Zavod zdravstvenog
osiguranja Hercegovačkoneretvanske županije
Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar
306-001-00010127-95
g)Županijski Zavod zdravstvenog
osiguranja Zapadnohercegovačke
županije
Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar
306-003-00006482-68
h) Županijski Zavod zdravstvenog
osiguranja Srednjo-Bosanske
županije
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22100307-09
i) Županijski Zavod zdravstvenog
osiguranja Hercegbosanske
županije
Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar
306-009-00009077-40
j) Županijski Zavod zdravstvenog
osiguranja Posavske županije
Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo
161-080-00026400-20
NAPOMENA: Uplaćuje se 91% iznosa doprinosa («iz» i «na») jednim nalogom prema prebivalištu
osiguranika na račun županijskog Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do
zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku
djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a
za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade.
Za uposlenike iz RS i BD ovaj dio doprinosa (91%) plaća se prema mjestu prebivališta uposlenika
na račune propisane u RS i BD.
Sredstva po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje fizičkih osoba na radu u inozemstvu
uplaćuju se na račun Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBIH.
broj: 05/12
lipanj 2012.
POSLOVNE OBAVIJESTI
127
Propisi koji reguliraju javni prihod:
Zakon o zdravstvenom osiguranju («Sl.novine FBIH» br:30/97, 7/02, 70/08 i 48/11)
Zakon o doprinosima («Sl.novine FBIH» br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02, 17/06 i
14/08 )
III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br: 33/02, 28/04, 57/09 i 40/10)
IV Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa («Sl.novine FBIH» br. 64/08 i
81/08)
V Odluka o utvrđivanju posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje zaposlenika
na radu u inozemstvu («Sl.novine FBIH» br. 74/08)
VI Odluka o izdvajanju sredstava u Fond solidarnosti Federacije BIH za 2012.g.
(«Sl.novine FBIH» br. 89/11)
VII Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2012.godinu («Sl.novine
FBIH» br. 83/11)
I
II
B. Zavodi za upošljavanje
Banka
Broj računa
1) Zavod za upošljavanje
Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo
161-00000285700-03
Federacije BiH, Sarajevo
NAPOMENA:Uplaćuje se 30% iznosa doprinosa («iz» i «na») Federalnom Zavodu za upošljavanje.
2) Županijske službe za
upošljavanje:
a) Unsko-sanski kanton:
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22100129-58
b) Tuzlanski kanton:
NLB Tuzlanska banka d.d.Tuzla
132-100-03110200-32
c) Zeničko-dobojski kanton
IK banka d.d. Zenica
134-010-00001075-96
Privredna banka d.d. Sarajevo,
d) Bosansko-podrinjski kanton:
101-140-00004638-22
Filijala Goražde
e) Kanton Sarajevo:
Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo
161-000-00274600-32
f) Hercegovačko – neretvanska
Raiffeisen bank BH d.d. Sarajevo
161-020-00138001-91
županija:
g) Zapadnohercegovačka
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22000102-21
županija:
h) Srednjobosanska županija:
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22100281-87
i) Hercegbosanska županija:
j) Posavska županija
UniCredit Bank d.d. Mostar
Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar
338-000-22000344-71
306-042-00009586-97
NAPOMENA: Uplaćuje se 70% iznosa doprinosa («iz» i «na») županijskim Službama za
upošljavanje, prema mjestu prebivališta obveznika.
Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do
zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku
djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a
za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade.
Za uposlenike iz RS i BD ovaj dio doprinosa (70%) plaća se prema mjestu prebivališta uposlenika
na račune propisane u RS i BD.
Sredstva za volontere radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac
plaća nadležnoj službi za upošljavanje 35% najniže plaće za svakog volontera.
broj: 05/12
POSLOVNE OBAVIJESTI
128
lipanj 2012.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o doprinosima («Sl.novine FBIH» br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02, 17/06 i
14/08)
II Zakon o radu («Sl.novine FBIH» br.43/99, 32/00 i 29/03)
III Zakon o posredovanju u upošljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba
(«Sl.novine FBIH» br:55/00, 41/01, 22/05 i 9/08)
IV Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br: 33/02, 28/04, 57/09 i 40/10)
V Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa («Sl.novine FBIH» br. 64/08 i
81/08)
VI Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2012.godinu («Sl.novine
FBIH» br. 83/11)
C. Fondovi za mirovinsko/invalidsko osiguranje
Banka
1) Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje
UniCredit Bank d.d. Mostar
Raiffeisen banka d.d. Sarajevo
Intesa Sanpaolo banka dd Sarajevo
Broj računa
338-000-22000077-96
161-020-00357000-75
154-001-20003303-81
NAPOMENA: Uplaćuje se jednim platnim nalogom («iz» i «na») prema sjedištu pravne osobe i plaća
se isključivo u korist Federalnog zavoda za mirovinsko invalidsko osiguranje.
Plaćanje doprinosa za nesamostalni rad vrši se istodobno sa isplatom plaće/primitka, a najkasnije do
zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec, za fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku
djelatnost, kao i osobe koje su zaposlene kod nerezidenata do 10-tog u mjesecu za protekli mjesec, a
za ugovore o djelu, autorske honorare i sl. (doprinosi 4% i 6%) istodobno sa isplatom naknade.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br:29/98, 49/00,
32/01, 73/05, 59/06 i 4/09)
II Zakon o doprinosima («Sl.novine FBIH» br:35/98,54/00,16/01,37/01, 1/02, 17/06 i 14/08)
III Zakon o Poreznoj upravi Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br: 33/02, 28/04, 57/09 i 40/10)
IV Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa («Sl.novine FBIH» br. 64/08 i 81/08)
V Odluka o visini doprinosa za mirovinsko invalidsko osiguranje za osobe osigurane u određenim
okolnostima («Sl.novine FBIH» br. 46/02)
VI Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2012.godinu («Sl.novine
FBIH» br. 83/11)
2.4. ČLANARINA TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I BORAVIŠNA PRISTOJBA
1) Federalna turistička zajednica
2) Županijske turističke zajednice
Turistička zajednicaŽupanija Sarajevo
Turistička zajednica
Tuzlanska županija
Turistička zajednicaSrednjobosanska županija
Turistička zajednicaUnsko-sanska županija
Turistička zajednica
Hercegbosanska županija
broj: 05/12
UniCredit Bank d.d. Mostar
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22000512-52
338-000-22100110-18
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22100156-74
Reiffeisen bank d.d. Sarajevo
Filijala Tuzla
161-025-00025300-98
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22100101-45
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22000530-95
UniCredit Bank d.d. Mostar
338-000-22000521-25
lipanj 2012.
POSLOVNE OBAVIJESTI
Turistička zajednica
Zapadnohercegovačka županija
Turistička zajednica
Zeničko-dobojska žup.
Posavska županija
Bosansko-Podrinjska županija
Turistička zajednica Hercegovačkoneretvanska županija
129
Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.
Mostar
306-024-00000193-58
IK banka d.d. Zenica
134-010-00000243-70
UniCredit Bank d.d. Mostar
Union banka d.d. Sarajevo
Raiffeisen banka BH d.d
Sarajevo
338-000-22000549-38
102-007-00000214-08
161-020-00047400-03
Akontaciju članarine turističkim zajednicama pravne i fizičke osobe dužne su platiti u roku od 5
dana tekućeg mjeseca za predhodni mjesec i to jednim nalogom 80% sredstava turističkoj zajednici
županije, a jednim nalogom 20% sredstava Turističkoj zajednici Federacije BIH.
Za godišnju članarinu manju od 200 KM, članarina se uplaćuje tromjesečno, na isti način.
- Naknada članarine turističkim zajednicama
722592
Boravišnu pristojbu, pravne i fizičke osobe dužne su uplatiti u roku od 5 dana po isteku tjedna na
račun Turističke zajednice županije, jednim nalogom u 100% iznosu visine boravišne pristojbe.
- Naknada za boravišnu pristojbu
722593
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji BIH («Sl.novine
FBIH» br:19/96 i 28/03)
II Uredba o boravišnoj pristojbi («Sl.novine FBIH» br:18/09)
III Uredba o članarinama u turističkim zajednicama («Sl.novine FBIH» br:18/09 i 2/12)
IV Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede («Sl.novine FBIH»
br:50/03)
V Pravilnik o obliku i sadržaju obrazaca za uplatu članarine turističkim zajednicama
(«Sl.novine FBIH» br:50/03)
VI Pravilnik o obliku, sadržaju i nazivu vođenja knjige gostiju i popisa gostiju
(«Sl.novine FBIH», broj:40/10)
VII Odluka o periodu turističke predsezone, glavne sezone i posezone u turističkim
mjestima («Sl.novine FBIH» , broj:21/98)
VIII Odluka o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2012.godinu («Sl.novine FBIH»
br:43/11)
IX Odluka o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za fizičke osobe koje su registrirane
za pružanje usluga smještaja u domaćinstvu za 2012.godinu («Sl.novine FBIH»
br:43/11)
2.5. NAKNADE ZA CESTE (osim cestarina na naftne derivate)
Direkcija za ceste Federacije BiH Raiffeisen Bank BH d.d. Sarajevo
Županijska direkcija za ceste:
Županijska direkcija za ceste Unsko-Sanska
Union banka d.d. Sarajevo
županija
Županijska direkcija za ceste
Raffeisen bank BIH d.d.
Srednjobosanske županije
Sarajevo
Županijska direkcija za ceste
NLB Tuzlanska banka d.d.
Tuzlanske županije
Tuzla
161-000-00284400-23
102-022-00000558-84
161-055-00161400-56
132-100-03091552-07
broj: 05/12
130
POSLOVNE OBAVIJESTI
lipanj 2012.
Posebne naknade za ceste i to:
- Naknada za upotrebu ceste za vozila pravnih osoba
722531
- Naknada za upotrebu ceste za vozila građana
722532
uplaćuju se na račun Direkcije cesta FBIH jednim nalogom u visini 40% od ukupne obveze, a na
račun županijskih direkcija za ceste, jednim nalogom u visini 60% od ukupne obveze. Do formiranja
Direkcija za ceste na nivou županije, sredstva se uplaćuju na depozitni račun javnih prihoda
županijskog proračuna.
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ------------------- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Propisi koji reguliraju javni prihod:
I. Uredba o visini godišnje naknade za javne ceste koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih
vozila («Sl.novine FBIH» br:87/10)
Cestovne naknade su:
- Posebna naknada za službu «Pomoć-informacije na cestama»
722535
- Naknade za ceste što se plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta
722536
- Naknade za ceste što se plaćaju za izvan.upotrebu javnih cesta zbog
722537
opterećenja i učestalosti vozila (izvanredni prijevoz)
- Naknada za korištenje cestovnog zemljišta
722538
- Naknada za postavljanje reklamnih panoa
722539
Navedene naknade uplaćuju se u korist računa Direkcije za ceste FBIH kod Intesa Sanpaolo
banka dd BiH 154-001-20002139-81, odnosno za alineje 2 do 5 naknade se uplaćuju kantonalnim
direkcijama za ceste u dijelu koji se odnosi na regionalne ceste, općinskom odnosno gradskom
organu u dijelu koji se odnosi na lokalne ceste i ulice u gradovima.
_ _ _ _ __ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o cestama Federacije BIH («Sl.novine FBIH» br:12/10 i 16/10)
II Uredba o visini naknade za izvanredni prijevoz («Sl.novine FBIH» br:87/10)
III Uredba o visini naknade za korištenje zemljišta uz javne caste («Sl.novine FBIH» br:7/11)
IV Pravilnik o naknadama za korištenje cestovnog zemljišta («Sl.novine FBIH» br:75/10)
V Pravilnik o postavljanju reklamnih znakova na cestama («Sl.novine FBIH» br:75/10)
VI Odluka o službi „Pomoć-informacije“ («Sl.novine FBIH» br:5/11)
Naknadu za obavljeni tehnički pregled vozila utvrđena je Jedinstvenim cjenikom koji je objavljen u
Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkim pregledima vozila (Sl.g.BIH, br:76/09),
stanica za tehnički pregled vozila raspoređuje tako da 90% pripada stanici, 8% pripada Stručnoj
instituciji, i:
- 1% uplaćuje se na depozitni račun Proračuna Federacije BIH otvoren kod UniCredit Bank d.d.
Mostar, broj: 338-900-22115294-91, (uplata do 10-tog za pred.mjesec) 722416
- 1% uplaćuje se na depozitni račun proračuna županije, (uplata do 10-tog za pred.mjesec)
722424
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Pravilnik o tehničkim pregledima vozila („Sl.g.BIH“, br:13/07, 72/07, 74/07, 3/09, i 76/09)
II Pravilnik o naknadama za tehnički pregled vozila i drugim poslovima koji se obavljaju u stanicama
za tehnički pregled («Sl.novine FBIH» 51/06, 26/07, 70/07 i 4/10)
Naknade za korištenje autocesta i korištenje cestovnog zemljišta uplaćuju se na račun Javnog
poduzeća autoceste FBIH, i to:
- Federalna pristojba za korištenje autoceste (cestarina), vrsta prihoda 722114, na račun Raiffeisen
bank d.d. broj:161-020-00624702-32,
- Naknada za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanja pratećih djelatnosti uz autoceste i brze
ceste, vrsta prihoda 722417, na račun Raiffeisen bank d.d., broj: 161-020-00624701-35
- - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o cestama FBIH («Sl.novine FBIH» br:12/10 i 16/10)
II Uredba o mjerilima za obračun naknade za korištenje cestovnog zemljišta i naknade za obavljanje
pratećih djelatnosti na autocestama i brzim cestama u FBIH («Sl.novine FBIH» br:87/10)
broj: 05/12
POSLOVNE OBAVIJESTI
lipanj 2012.
131
2.6. NAKNADE ZA ŠUME
Naknade za zaštitu i
unapređenje šuma uplaćuju
Vidjeti račune javnih prihoda proračuna Federacije BIH i
se na račun javnih prihoda
proračuna županija
Proračuna Federacije i županija
-Naknadu za općekorisne funkcije šuma plaćaju pravne osobe regist. za obavljanje djelatnosti kao i
dijelovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost na teritoriju FBIH, u visini od 0,07% od ukupno ostvarenog
prihoda, osim korisnika državnih šuma, javnih institucija, humanitarnih organizacija, udruga i fondacija,
a izuzimajući one koji obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti. Naknada se plaća kvartalno 30 dana po
proteku kvartala i u roku 30 dana po predaji završnog računa i to 20% na račun Proračuna Federacije
BIH, a 80% na račun Proračuna u županiji na čijem je području ostvaren prihod. Sredstva se uplaćuju na
dva odvojena naloga, a vrsta prihoda je 722451.
- Naknada za prijenos obavljanja stručnih poslova u privatnim šumama, ako se stručni poslovi prenose na
županijsku upravu, plaća se proračunu županije, prema mjestu nastanka obveze plaćanja, a vrsta prihoda
je 722452
- Naknada za izdvajanja iz šumsko-gospodarskog područja, naknada u postupku promjene namjene
šumskog zemljišta, uplaćuje se kao namjenski prihod 40% u korist Proračuna Federacije BIH, a 60% na
račun Proračuna u županiji. Sredstva se uplaćuju na dva odvojena naloga, a vrsta prihoda je 722453.
- Naknada za korištenje državnih šuma, županijsko šumsko-gospodarsko društvo obračunava prihod od
cijene drveta na panju i plaća se 1% Proračunu Federacije BiH, 1% Proračunu županije i 5% Proračunu
općine na čijem teritoriju se ostvaruje prihod. Naknada se plaća kvartalno 30 dana po proteku kvartala i u
roku 30 dana po predaji završnog računa, a vrsta prihoda je 722454.
- Naknada za ostvarivanje prava služnosti u šumi, šumskom zemljištu u državnom vlasništvu uplaćuje se u
korist Proračuna Federacije BiH, a vrsta prihoda je 722456
- Naknada po osnovu zakupa državnog šumskog zemljišta uplaćuje se u korist Proračuna Federacije BiH u
visini koju utvrđuje Vlada FBIH, a vrsta prihoda je 722457
- Naknada za eksproprisano državno šumsko zemljište uplaćuje se u korist Proračuna Federacije BiH, a
vrsta prihoda je 722458
- Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma uplaćuju se u skladu s propisom na račune javnih
prihoda Proračuna FBIH odnosno Proračuna županija, a vrsta prihoda je 722459
NAPOMENA: Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu uplate javnih prihoda proračuna i vanproračunskih
fondova na teritoriju FBIH (Sl.n. FBIH, broj: 41/12), izmjenjena je točka 18.4.1, kojom je regulirano da prihodi
nastali na temelju Uredbe o šumama, a koji nisu uplaćeni po osnovu obveza nastalih u vrijeme važenja
Uredbe o šumama (od 31.12.2009.g. do 6.12.2011.g.) uplaćuju se, obračunavaju i koriste po propisima
reguliranim u Uredbi o šumama.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
- Uredba o šumama («Sl.n. FBIH» br.83/09, 26/10, 38/10 i 60/11)
- Naputak o načinu obračunavanja, rokovima i postupku plaćanja naknada za zaštitu i unapređenje šuma
(«Sl.n. FBIH» br: 44/10)
- Napomena: Ustavni sud FBIH je dao mišljenje broj:U-29/10 od 12.10.2010.godine (Sl.n. FBIH, broj:
77/10), da Vlada FBIH nije imala zakonsku osnovu za uređenje materije iz oblasti šumarstva, odnosno
donošenje Uredbe o šumama, kao i da nije imala ustavnu osnovu za donošenje ovakve uredbe.
Presudom broj:U-28/10 («Sl.n. FBIH» br: 34/11), uredba se primjenjuje najdalje do 6.12.2011.godine.
www.fircon.biz
broj: 05/12
132
POSLOVNE OBAVIJESTI
lipanj 2012.
2.7. VODNE NAKNADE
Opća vodna naknada i posebne
vodne naknade uplaćuju se na račun
javnih prihoda proračuna županije
Vidjeti račune javnih prihoda proračuna županija
- Obveznik obračunavanja i plaćanja opće vodne naknade je registrirana pravna/fizička osoba,
osnovica za obračun je neto plaća, odnosno neto iznos ugovora o djelu kao i primanja po osnovu druge
samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada i plaća se u visini 0,5% na osnovice, a plaćanje
se vrši zajedno sa isplatom. Uplata se vrši prema sjedištu pravne/fizičke osobe odnosno sjedištu
podružnice.
Vrsta prihoda je 722529
- Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za korištenje površinskih i podzemnih voda za javnu
vodoopskrbu, vrsta prihoda je 722523, za zahvaćanje vode i mineralne vode koja se koristi za flaširanje
i za druge namjere, vrsta prihoda je 722524, za industrijske procese uključujući i termoelektrane, vrsta
prihoda je 722525. Plaćanje se vrši do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec.
- Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za korištenje voda za proizvodnju električne energije
je pravna/fizička osoba, plaćanje se vrši do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec. Vrsta prihoda je
722526
-Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu voda je pravna/fizička osoba koja posjeduju
transportno sredstvo, a koristi naftu i naftne derivate, vrsta prihoda je 722521, osoba koja vrši direktno
ispuštanje otpadnih voda, osoba koja vrši uzgoj riba u vještačkim ribnjacima i kavezima, kao i osoba koja
proizvodi ili uvozi vještačko đubrivo i kemikalije za zaštitu bilja, vrsta prihoda je 722522. Plaćanje se vrši
prilikom registracije motornih vozila, odnosno do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec.
- Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za vađenje materijala iz vodotoka je pravna/fizička osoba
koja vrši eksploataciju materijala iz vodotoka, plaćanje se vrši do 20-tog u mjesecu za predhodni mjesec.
Vrsta prihoda je 722527.
- Obveznik plaćanja posebne vodne naknade za zaštitu od poplava je vlasnik poljoprivrednog, šumskog
ili građevinskog zemljišta, vlasnici stambenih poslovnih i drugih objekata, a zaštićeni su objektima za
zaštitu od poplava, plaćanje se vrši do kraja siječnja za predhodnu godinu. Vrsta prihoda je 722528.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
I Zakon o vodama («Sl.novine FBIH» br.70/06),
II Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i
kontroli izmirivanja obveza na temelju opće vodne naknade i posebnih vodnih
naknada («Sl.novine FBIH» br.92/07, 46/09 i 79/11),
III Odluka o granicama rječnih bazena i vodnih područja na teritoriju Federacije BIH
(«Sl.novine FBIH» br.41/07),
IV Odluka o visini posebnih vodnih naknada («Sl.novine FBIH» br.46/07).
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------NAPOMENA: Posebne vodne naknade uplaćuju se jednim nalogom na depozitni račun javnih prihoda
proračuna županije prema sjedištu pravne/fizičke osobe, odnosno sjedištu podružnice odakle se
raspoređuju od 45% županijskom proračunu, 15% Fondu za zaštitu okoliša FBIH i 40% nadležnoj Agenciji
za vodno područje (Sarajevo i Mostar). Pripadnost prihoda ovim agencijama utvrđuje se sukladno točkom
VII Odluke o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriju Federacije BIH, osim prihoda od
zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II kategorije (vrsta prihoda: 721226) koji se u cijelosti
raspoređuje županijskom proračunu.
www.fircon.biz
broj: 05/12
lipanj 2012.
POSLOVNE OBAVIJESTI
133
2.8. ČLANARINA VANJSKOTRGOVINSKOJ KOMORI BOSNE I HERCEGOVINE
Odlukom o članarini Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine od 16. prosinca 2010.godine, a koja
je stupila na snagu 16. prosinca 2010.godine, i objavljena je u «Sl.g. BIH», broj: 109/10, propisano je da
članovi iz članka 3. stavka 1. Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori BIH (Sl.g.BIH, br:30/01) plaćaju članarinu
Vanjskotrgovinskoj komori BIH. Gospodarska društva registrirana za obavljanje poslova sa inozemstvom
plaćaju članarinu od 1 ‰ (jedan promil) na vrijednost uvezene robe iskazane u carinskoj ispravi. Visina
članarine za svakog člana utvrđuje se na temelju podataka o uvozu koje je Komora dobija od Uprave za
neizravno oporezivanje BIH. Članarina se plaća na osnovu kvartalnih obavještenja koje Komora dostavlja
svakom članu.
Članarina se ne plaća za uvoz robe radi izvoza i uvoza opreme za vlastite potrebe.
Banke, osiguravajuća društva i gospodarske-pravne osobe iz oblasti prometa (cestovni promet, željeznički promet, zračni promet, djelatnost putničkih agencija i turoperatora, poštanske aktivnosti, telekomunikacije
i ostale prateće djelatnosti i agencije u prometu), građevinarstva kao i drugi članovi Komore registrirani za
obavljanje poslova sa inozemstvom na prostoru Bosne i Hercegovine, kojima se članarina ne može utvrditi
sukladno članku 2. Odluke, plaćaju članarinu od 2 ‰ (dva promila) na utvrđenu osnovicu.
Osnovica za utvrđivanje članarine za ova gospodarska društva je iznos isplaćenih bruto plaća uposlenih,
a članarina se plaća prilikom isplate plaće uposlenika. Ova gospodarska društva ne plaćaju članarinu na
vrijednost uvezene robe.
Članarina Vanjskotrgovinskoj komori se uplaćuje na sljedeće transakcijske račune:
•
•
•
•
•
Reiffeisenbank d.d. Sarajevo
UniCredit Bank d.d. Mostar
Volksbank d.d. Sarajevo
UniCredit Bank AD Banjaluka
NLB Razvojna banka AD Banjaluka
broj računa: 161-000-00026200-78
broj računa: 338-320-22501029-95
broj računa: 140-101-00004351-75
broj računa: 551-001-00011680-06
broj računa: 562-012-00000913-78
broj: 05/12
POSLOVNE OBAVIJESTI
134
lipanj 2012.
2.9. UPLATNI RAČUNI JAVNIH PRIHODA OPĆINA
Općina
Općina
UNSKO-SANSKI KANTON
Banka
Račun
Šifra1
Banka
Račun
Šifra1
Visoko
Sparkasse Bank d.d.
Sarajevo
199-047-00040183-70
098
Zavidović
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22100138-31
102
Bihać
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-500-22001632-31
Bosan.
Krupa
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22000415-52
008
Zenica
IK banka d.d. Zenica
134-010-00000429-94
103
Bosan.
Petrovac
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-500-22004835-25
011
Žepče
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22108354-21
105
161-035-00175606-31
124
DobojJug
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22115701-96
132
141-411-00005395-71
019
Bužim
Cazin
Raiffeisen bank BH
d.d. Sarajevo
Bosna Bank
International BIH d.d.
Sarajevo
Sparkasse Bank d.d.
Sarajevo
003
Općina
BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON
Račun
Šifra1
161-000-00926301-61
033
Banka
199-044-00020504-84
048
Goražde
Sanski
Most
Hypo-Alpe-AdriaBank dd Mostar
Raiffeisen bank BH
d.d. Sarajevo
306-063-25925149-13
076
136
Hypo-Alpe-AdriaBank dd Mostar
Union banka d.d.
Sarajevo
102-007-00000188-86
Velika
Kladuša
PalePrača
306-064-00010325-03
097
FočaUstikolina
Raiffeisen bank BH
d.d. Sarajevo
161-030-00021100-37
134
Ključ
POSAVSKA
Općina
Banka
ŽUPANIJA
Račun
Šifra1
Općina
SREDNJOBOSANSKA
Banka
Orašje
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22000228-31
068
Bugojno
Odžak
UniCredit Bank d.d.
Mostar
Privredna banka dd
Sarajevo
338-330-22003324-84
066
Busovača
IK banka d.d. Zenica
Domalj.Šamac
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22000317-55
012
Donji
Vakuf
Privredna banka dd
Sarajevo
Hypo-Alpe-Adria-Bank
dd Mostar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
Hypo-Alpe-Adria-Bank
dd Mostar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
Hypo-Alpe-Adria-Bank
dd Mostar
Intesa Sanpaolo banka
dd BiH
UniCredit Bank d.d.
Mostar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
TUZLANSKI KANTON
Općina
Dobretići
Banka
Račun
Banovići
NLB Tuzlanska banka
d.d. Tuzla
132-130-02961000-59
001
Fojnica
Gračanica
Raiffeisen bank BH
d.d. Sarajevo
161-025-00342800-41
035
G.VakufUskoplje
Gradačac
Raiffeisen bank BH
d.d. Sarajevo
161-025-00298600-42
036
Jajce
Kalesija
NLB Tuzlanska banka
d.d. Tuzla
132-140-02917000-37
044
Kladanj
NLB Tuzlanska banka
d.d. Tuzla
132-160-02950000-64
047
Čelić
Sparkasse Bank d.d.
Sarajevo
199-050-00064895-89
056
Lukavac
Raiffeisen bank BH
d.d. Sarajevo
161-025-00233000-29
057
Srebrenik
NLB Tuzlanska banka
d.d. Tuzla
132-150-02992800-97
085
Tuzla
NLB Tuzlanska banka
d.d. Tuzla
132-100-01850601-97
094
Općina
Živinice
Post bank BIH d.d.
Sarajevo
187-200-00000082-51
106
Čapljina
DobojIstok
NLB Tuzlanska banka
d.d. Tuzla
132-280-03092308-74
128
Sapna
NLB Tuzlanska banka
d.d. Tuzla
132-290-03092085-59
138
Teočak
NLB Tuzlanska banka
d.d. Tuzla
132-270-03092694-85
142
Banka
Račun
Općina
Šifra1
Kiseljak
Kreševo
ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
Novi
Travnik
Travnik
Vitez
Čitluk
Neum
ProzorRama
1
Breza
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22116336-34
016
Usora
Intesa Sanpaolo
banka dd BiH
154-999-50004336-67
025
Kakanj
Raiffeisen bank BH
d.d. Sarajevo
161-055-00001007-18
043
Maglaj
Sparkasse Bank d.d.
Sarajevo
199-046-00032516-34
060
Olovo
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22100272-17
067
Tešanj
Vakufska banka d.d.
Sarajevo
160-300-03300176-41
090
Vareš
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22100174-20
096
broj: 05/12
Šifra1
101-130-00007708-32
017
134-040-00000083-50
018
101-133-00000069-07
026
306-045-00000009-66
050
338-900-22083675-82
030
338-000-22000246-74
034
306-025-00004808-35
042
338-340-22000450-68
046
306-042-00000079-03
051
154-999-50004299-81
065
338-000-22100290-60
091
338-000-22000255-47
100
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
Stolac
Šifra
ŽUPANIJA
Račun
Ravno
Jablanica
Konjic
Grad
Mostar
Banka
UniCredit Bank d.d.
Mostar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
Vakufska banka d.d.
Sarajevo
Vakufska banka d.d.
Sarajevo
Raiffeisen bank BH
d.d. Sarajevo
Račun
338-000-22000157-50
Banka
Široki
Brijeg
UniCredit Bank d.d.
Mostar
Grude
UniCredit Bank d.d.
Mostar
021
338-000-22000148-77
023
338-000-22000219-58
107
338-000-22000139-07
073
338-000-22000200-18
086
338-170-22000366-17
207
160-460-01468351-95
041
160-46003463315-06
049
161-020-00099507-46
180
ZAPADNO-HERCEGOVAČKA
Općina
Šifra1
ŽUPANIJA
Račun
Šifra1
338-220-22571472-82
054
338-000-22103536-22
037
lipanj 2012.
Općina
Banka
POSLOVNE OBAVIJESTI
Račun
Šifra1
Općina
135
Račun
Banka
Šifra1
Ljubuški
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22000442-68
059
Novi Grad
338-000-22100325-52
108
Posušje
UniCredit Bank d.d.
Mostar
UniCredit Bank
d.d. Mostar
338-200-22615848-48
070
Stari Grad
Intesa Sanpaolo
banka dd BiH
154-001-11006631-41
109
Grad
Sarajevo
Raiffeisen bank
BH d.d. Sarajevo
161-000-00179200-82
-
Općina
KANTON SARAJEVO
Banka
Račun
Šifra1
338-000-22100254-71
038
Hadžići
UniCredit Bank d.d.
Mostar
Ilijaš
Vakufska banka d.d.
Sarajevo
160-200-00007106-45
040
Centar
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22100227-55
077
Ilidža
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22100245-98
Novo
Sarajevo
UniCredit Bank d.d.
Mostar
Vogošća
Trnovo
HERCEGBOSANSKA
Općina
Banka
ŽUPANIJA
Račun
Šifra1
Livno
Raiffeisen bank
BH d.d. Sarajevo
161-020-00631100-44
055
078
Tomislavgrad
Hypo Alpe-AdriaBank d.d. Mostar
306-005-00001471-65
028
338-000-22100236-28
079
Kupres
Intesa Sanpaolo
banka dd BiH
154-999-50000005-62
052
UniCredit Bank d.d.
Mostar
338-000-22100165-47
080
Glamoč
Intesa Sanpaolo
banka dd BiH
154-999-50001593-51
032
Vakufska banka d.d.
Sarajevo
160-200-00005016-10
093
Bosan.
Grahovo
Intesa Sanpaolo
banka dd BiH
154-999-50000002-71
013
Drvar
Intesa Sanpaolo
banka dd BiH
154-999-50005395-91
027
* Pravilnik o uplaćivanju neizravnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za neizravno
oporezivanje (“Sl.g. BiH”, broj:99/07, 31/08 i 51/09).
** Pravilnik o načinu uplate javnih prihoda Proračuna i vanproračunskih fondova na teritoriji Federacije Bosne i
Hercegovine (“Sl.n. F BiH”, broj: 3/11, 6/11, 9/11, 18/11, 39/11, 64/11, 87/11, 5/12 i 41/12)
broj: 05/12
POSLOVNE OBAVIJESTI
136
lipanj 2012.
VI. ŠIFRE OPĆINA
a) za plaćanje javnih prihoda u Federaciji BIH (direktni porezi)
b) za plaćanje Upravi za neizravno oporezivanje (neizravni porezi)
OPĆINA
Šifra općine
A
B
BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON
Goražde
033
Foča
134
Pale
136
HERCEGOVAČKO-BOSANSKA ŽUPANIJA
Livno
055
Tomislavgrad
028
Kupres
052
Glamoč
032
Bosansko Grahovo
013
Drvar
027
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
Čapljina
021
Čitluk
023
Jablanica
041
Konjic
049
Grad Mostar
180
Neum
107
Prozor-Rama
073
Ravno
207
Stolac
086
POSAVSKA ŽUPANIJA
Orašje
068
Odžak
066
Domaljevac-Šamac
012
KANTON SARAJEVO
Hadžići
038
Ilijaš
040
Centar
077
Ilidža
078
N. Sarajevo
079
Vogošća
080
Novi Grad
108
Stari Grad
109
Trnovo
093
SREDNJOBOSANSKA ŽUPANIJA
Bugojno
017
Busovača
018
Donji Vakuf
026
Dobretići
050
Fojnica
030
Gornji Vakuf- Uskoplje
034
Jajce
042
Kiseljak
046
Kreševo
051
124
121
154
142
166
141
123
105
120
112
114
132
139
146
147
156
157
162
153
151
118
129
131
111
130
150
174
148
161
179
107
108
119
117
122
125
133
136
140
OPĆINA
Novi Travnik
Travnik
Vitez
Šifra općine
A
B
065
091
100
TUZLANSKI KANTON
Banovići
001
Gračanica
035
Gradačac
036
Kalesija
044
Kladanj
047
Čelić
056
Lukavac
057
Srebrenik
085
Tuzla
094
Živinice
106
Doboj Istok
128
Sapna
138
Teočak
142
UNSKO-SANSKI KANTON
Bihać
003
Bosanska Krupa
008
Bosanski Petrovac
011
Cazin
019
Ključ
048
Sanski Most
076
Velika Kladuša
097
Bužim
124
ZAPADNOHERCEGOVAČKA ŽUPANIJA
Široki Brijeg
054
Grude
037
Ljubuški
059
Posušje
070
ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
Breza
016
Kakanj
043
Maglaj
060
Olovo
067
Tešanj
090
Vareš
096
Visoko
098
Zavidovići
102
Zenica
103
Žepče
105
Doboj Jug
132
Usora
025
149
167
173
103
126
127
135
137
113
143
160
168
178
115
159
164
104
101
102
110
138
158
171
109
163
128
144
155
106
134
145
152
165
170
172
175
176
177
116
169
NAPOMENA: Ove šifre općina (A) upotrebljavati samo za uplatu javnih prihoda na depozitne račune u Federaciji BIH, poreza
na dobit, poreza na dohodak, kao i ostalih naknada, pristojbi, kazni i doprinosa po federalnim, odnosno županijskim propisima.
Isto tako ove šifre upotrebljavati za uplatu neizravnih poreza stvorenih po entitetskom zakonu, a koji su bili na snazi do
31.12.2004. godine, te poreza na promet proizvoda i usluga, koji se u 2005. godini nisu uplaćivali na jedinstveni račun javnih
prihoda neizravnih poreza BIH.
Ove šifre općina (B) upotrebljavati samo za uplatu javnih prihoda neizravnih poreza BIH i one nisu relevantne za raspodjelu
prihoda, te se koriste samo za potrebe statistike i popunjavanja naloga za plaćanje.
broj: 05/12
POSLOVNE OBAVIJESTI
lipanj 2012.
137
VII. PROSJEČNE PLAĆE UPOSLENIH
a) prosječne plaće uposlenih u Federaciji BIH
Razdoblje
Prosjek
neto/bruto
“Sl.novine
FBiH”
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
557,55 / 855,99
603,21 / 929,37
662,10 / 973,68
751,30 / 1104,85
792,08 / 1203,55
804,37 / 1223,27
819,36 / 1248,37
7/06, 22.02.06.
10/07, 14.02.07.
8/08, 20.02.08.
10/09, 18.02.09.
7/10, 17.2.10.
8/11, 23.2.11.
14/12, 15.2.12.
“Sl.novine
FBiH”
Prosjek
neto/bruto
Razdoblje
I/12
XI/11-I/12
II/12
XII/11-II/12
III/12
I/12-III/12
828,42 / 1263,19
830,54
817,58 / 1246,29
826,71
828,24/1263,20
824,75
Razdoblje
Prosjek
neto/bruto
2011
II/12
III/12
816,00 / ?
818,00/1278,00
823,00/1286,00
24/12, 16.3.12.
24/12, 16.3.12.
34/12, 20.4.12.
34/12, 20.4.12.
42/12, 18.5.12.
42/12, 18.5.12.
b) prosječne plaće uposlenih u BIH
Razdoblje
Prosjek
neto/bruto
2008
2009
2010
2011
752,00/1113,00
790,00/1204,00
798,00 / 1217,00
816,00 / 1271,00
“Sl.glasnik BiH”
24/09, 30.03.09.
17/10, 08.03.10.
15/11, 28.2.11.
32/12, 24.4.12.
“Sl.glasnik BiH”
Saop. br.2, 24.2.12.
32/12, 24.4.12.
39/12, 22.5.12.
VIII. INDEKS RASTA CIJENA U 2012.GOD.
a)
b)
potrošačke cijene u Federaciji BIH
proizvođača industrijskih proizvoda u Federaciji BIH
a) Ø 2011 / Ø 2010 3,6%
Mjesec
U odnosu na
predhodni
mjesec
b) Ø 2011 / Ø 2010 4,2%
U odnosu na
isti mjesec
predhodne
godine
a)
b)
a)
b)
Siječanj
+0,8
+0,4
+2,4
Veljača
+0,6
+0,5
Ožujak
+0,2
0,0
U odnosu na
XII/2011
U odnosu na
prosjek predhodne godine
a)
b)
a)
b)
+1,5
+0,8
+0,4
+5,0*
+1,3
+2,5
+1,6
+1,4
+0,9
+2,1
+1,9
+1,9
+0,8
+1,6
+0,9
+2,3
+1,9
Priopćenje FZS br:
7.1.1 i 7.2.1
od 15.2.2012
7.1.2 i 7.2.2
od 15.3.2012
7.1.3 i 7.2.3
od 15.4.2012.
* U odnosu na prosjek 2010.godine
broj: 05/12
138
POSLOVNE OBAVIJESTI
lipanj 2012.
IX. 1. POSEBNA NAKNADA ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH I DRUGIH NEPOGODA
Svi poslodavci i isplatitelji obvezni su obračunati 0,5% naknadu na ukupni iznos neto plaća svih
zaposlenika i obračunatu naknadu uplatiti istovremeno sa isplatom neto plaća. Naknada se obračunava
i plaća na primanja i od drugih samostalnih djelatnosti i povremenog samostalnog rada, kao npr.
djelatnost članova zastupničkih organa vlasti, članova skupština, nadzornih organa, upravnih odbora,
stečajnih upravitelja i sudija porotnika koji nemaju svojstvo zaposlenika u sudu, povremene djelatnosti
naučnika, umjetnika, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudija i
delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu, samostalnu i nesamostalnu djelatnost.
Ova naknada uplaćuje se na depozitni račun županije prema sjedištu pravne osobe, tj. obrtnika i 15%
pripada Federaciji BIH, 25% pripada županiji, a 60% općini u kojoj su ova sredstva ostvarena, a plaća
se istovremeno sa isplatom plaće.
- Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je
722581
osnovica zbrojni iznos neto plaća
- Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je
722582
osnovica zbrojni iznos neto primitaka po osnovi druge samostalne
djelatnosti i povremenog samostalnog rada
NAPOMENA:Obveze nastale do 31.12.2008.g. za poseban porez na plaću za zaštitu od prirodnih i
drugih nesreća, vrsta prihoda je 719114, a za poseban porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća
po osnovu ugovora o djelu i privremenih i povremenih poslova vrsta prihoda je 719115.
Propisi koji reguliraju javni prihod:
- Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (“Sl.n F BiH”,
br:39/03, 22/06 i 43/10).
- Uputa o načinu obračunavanja i uplati posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda
(“Sl.n F BiH”, br:81/08).
IX. 2. NAKNADA ZA REHABILITACIJU, OSPOSOBLJAVANJE I UPOŠLJAVANJE OSOBA
S INVALIDITETOM
Upošljavanje osoba s invaliditetom i to u državnim tijelima, tijelima pravosuđa, tijelima lokalne uprave,
javnim službama, ustanovama, fondovima, javnim poduzećima, gospodarskim društvima i drugim
pravnim osobama koje nisu osnovane za upošljavanje osoba s invaliditetom, dužni su osobe s
invaliditetom upošljavati srazmjerno ukupnom broju uposlenika u tom subjektu, i to:
- do 31. prosinca 2011., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svaka 24 uposlenika,
- do 31. prosinca 2012., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 19 uposlenika,
- do 31. prosinca 2013., najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 16 uposlenika.
Subjekti koji ne ispune ovu obvezu dužni su mjesečno, pri isplati plaća, obračunati i uplatiti u Fond za
podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom novčani iznos u visini 25% prosječne
neto plaće u Federaciji BIH, za svaku osobu s invaliditetom koju su bili dužni uposliti.Gospodarski i
drugi pravni subjekti koji ne podliježu obvezi upošljavanja osoba s invaliditetom iz gore navedenog
stavka, dužni su svakog mjeseca prilikom isplate plaće uplaćivati u Fond za podsticanje rehabilitacije
i upošljavanje osoba s invaliditetom poseban novčani iznos u visini 0,5% iznosa isplaćene mjesečne
bruto paće svih uposlenika, izuzev ako upošljavaju osobe s invaliditetom.
Pravo na upošljavanje po posebnim uvjetima imaju osobe s invaliditetom najmanje 60%, osobe s
najmanje 70% tjelesnog oštećenja, ukoliko to oštećenje ima za posljedicu smanjenje radne sposobnosti
i osobe s lakom i umjerenom mentalnom retardacijom.
- Sredstva za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom
koje plaćaju subjekti u državnim organima
722568
- Sredstva za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom
koje plaćaju privredni i drugi subjekti
722569
NAPOMENA: Račun Fonda za podsticanje rehabilitacije i upošljavanje osoba s invaliditetom :
- UniCredit bank d.d. Mostar, broj:338-690-22963585-21
- Moja banka d.d. Sarajevo, broj 137-470-60033762-11
Propisi koji reguliraju javni prihod:
- Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Sl.n. F
BIH“, br: 9/10)
broj: 05/12
POSLOVNE OBAVIJESTI
lipanj 2012.
139
X. ZATEZNE KAMATE NA NOVČANA POTRAŽIVANJA
Zakonska zatezna kamata na novčana potraživanja iz dužničko-vjerovničkih odnosa
Po propisima RBIH
Po propisima HZ HB – HR HB
Razdoblje
Stopa zat.
kamate
01.07.93.-29.07.94.
30.07.94.-25.12.94.
26.12.94.-30.04.95.
01.05.95.-30.06.95.
01.07.95.-30.09.95.
01.10.95.-31.03.96.
01.04.96.-30.09.96.
52,80% mj.
48% mj.
24% mj.
12% mj.
12% tromj.
12% tromj.
24% g.
Važeći propis
Sl.list RBIH, 14/93
Sl.list RBIH, 19/94
Sl.list RBIH, 36/94
Sl.list RBIH, 14/95
Sl.list RBIH, 25/95
Sl.list RBIH, 38/95
Sl.list RBIH, 11/96
Razdoblje
01.09.92.-30.09.92.
01.10.92.-31.10.92.
01.11.92.-21.11.93.
22.11.93.-29.05.94.
30.05.94.-07.11.94.
08.11.94.-30.09.96.
Stopa zat.
kamate
26% mj.
29,4% mj.
34% mj.
9% mj.
30% g.
22% g.
Važeći propis
N.list HZHB, 4/92
N.list HZHB, 5/92
N.list HZHB, 1/93
N.list HRHB, 4/93
N.list HRHB, 18/94
N.list HRHB, 34/94
Po propisima BiH i FBiH
Zakonska zatezna kamata na novčana potraživanja
iz dužničko vjerovničkih odnosa
Stopa zat.
kamate
Važeći propis
01.10.96.-05.07.98.
28% g.
Sl.n.FBiH,18/96-25/96***
06.07.98.-07.12.01.
18% g.
Razdoblje
Sl.n. FBiH, 27/98
Zakonska zatezna kamata na javne prihode po
propisima BiH i FBiH (carine, porezi, pristojbe,
naknade, doprinosi i sl.)
Razdoblje
10.11.01-02.08.06.
03.08.06.-
Stopa zat.
kamate
0,06% dne
0,04% dne
Važeći propis
Sl.n. FBiH, 48/01, 52/01
i 42/06
Zatezne kamate na carinske dažbine* i neizravne poreze**
31.05.05 0,06% dne
Sl.g. BIH, 31/05*
31.12.05.0,06% dne
Sl.g. BIH, 89/05**
*** Dana 1.10.1996.g. stupio je na snagu Zakon o visini stope zatezne kamata (“Sl.n.FBIH”, br:18/96), po kome dužnik koji zadocni sa
ispunjenjem novčane obveze koja potječe iz dužničko-vjerovničkih odnosa utemeljenih na ugovorima u gospodarstvu, duguju zateznu
kamatu po stopi koju propisuje Vlada Federacije BIH. S obzirom da se ovim zakonom nije regulirala zatezna kamata za dužničko-vjerovničke
odnose iz ugovora koji ne potječu iz ugovora u gospodarstvu, na sjednici građansko-upravnog odjela Vrhovnog suda Federacije BIH,
održanoj dana 25.lipnja 1997.g., donesen je zaključak:
“Vjerovnicima tražbina koje ne potječu iz ugovora u privredi, a glase na BH dinare ili kune, pripada zatezna kamata i nakon stupanja
na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate (“Sl.n.FBIH”, br:18/96) od dana 1.10.1996.g., po stopi i metodu obračuna reguliranim
dotadašnjim propisima.”.Zatezne kamate iz ugovora koji ne potječu iz ugovora u gospodarstvu iznose:
Po propisima RBIH
Po propisima HRHB
01.10.96.-31.12.96. 24% g.
01.10.96.-05.07.98. 22% g.
01.01.97.-05.07.98. 12% g.
-Vjerovnicima tražbina koje glase na DEM ili drugu inozemnu konvertibilnu valutu, kao i vjerovnicima tražbina koje glase na BH dinare ili kune,
ali je ugovoreno ispunjenje po tečaju strane valute (valutna klauzula), ukoliko je merodavno domaće pravo, zatezna kamata obračunava
se po stopi i metodu obračuna kao i na tražbine u domaćoj valuti i to za tražbine od dužnika sa područja na kome je pretežito domaće
plaćevno sredstvo BH dinar, od 1.4.1996.g., a za tražbine od dužnika sa područja na kome je pretežito domaće plaćevno sredstvo kuna, od
30.5.1994.g. Do tada, zatezna kamata na ove tražbine obračunava se po stopi koju na štedne uloge po viđenju odnosne inozemne valute
plaćaju komercijalne banke u prebivalištu, odnosno sjedištu vjerovnika. Na tražbine iz ove točke koje potječu iz ugovora u gospodarstvu, od
1.10.1996.g. vjerovnici imaju pravo na zateznu kamatu po propisima Zakona o visini stope zatezne kamate (“Sl.n.FBIH”, br:18/96).
NAPOMENA I:Stupanjem na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate (Sl.n.FBIH, br:18/96) (od 01.10.1996.g.) obračun zatezne
kamate kako proizilazi iz odredaba i ovog zakona i istoimenog zakona iz 1998.g., vrši se konformnom metodom samo za periode docnje
kraće od godine dana, a izračunata kamata za cijelu godinu se ne pripisuje glavnici duga prilikom izračunavanja zatezne kamate za naredni
godišnji period docnje. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BIH, broj:Pž.112/99, od 28.7.1999.g.). To znači, zatezne kamate koje se
obračunavaju za razdoblje dulje od razdoblja za koje je stopa utvrđena (npr. kamata se obračunava za razdoblje dulje od godinu dana, a
stopa zatezne kamate je utvrđena godišnje), ne pribrajaju se glavnici iz prethodnog razdoblja-članak 279. Zakona o obveznim odnosima.
Također, presudom Vrhovnog suda FBIH, broj:Gž.70/01 od 16.10.01.g., presuđeno je da glavnica ranijeg dospjelog potraživanja u domaćoj
valuti koja je zbog inflacije uvećana pripisivanjem obračunatih kamata, smatra se definitivno formiranom na dan 15.07.1994.g., pa od tada
bez obzira na način obračuna, kamata se ne može pripisivati glavnici.
NAPOMENA II: U Službenim novinama FBIH, br:56/04, 68/04 i 29/05 objavljen je Zakon o visini stope zatezne kamate na neizmirena
dugovanja kojim je propisan način obračuna i visina zatezne kamate za neizmirena dugovanja nastalim na temelju ugovora iz dužničko
vjerovničkih odnosa i dugovanja nastalih na osnovu naknade štete iz osnova obveznih osiguranja u razdoblju od 01.12.1989.g. do
07.12.2001.g., odnosno do okončanja postupka. Visina zatezne kamate iznosi 12% godišnje, a zatezna kamata, koja se obračunava za
razdoblje dulje od razdoblja za koje je stopa utvrđena, ne pribraja se glavnici iz predhodnog razdoblja. Zatezna kamata ne obračunava se
za razdoblje ratnog stanja od 18.09.1991.g. do 23.11.1995.g. Ustavni sud BIH odlukama broj:AP2312/06, AP1311/06, AP407/08, U50/01
riješio je da otpisivanje zakonske zatezne kamate za ratno razdoblje je protuustavno. Zakonom o izmjeni Zakona o visini stope zatezne
kamate na neizmirena dugovanja (Sl.n FBIH, br:48/11) koji je stupio na snagu 9.8.2011.g., regulirao je da se na iznos naknade štete
određene ovršnim ispravama i izvansudskim poravnanjima iz osnova osiguranja društava za osiguranje za razdoblje od 18.09.1991.23.12.1996. plaća zatezna kamata po stopi od 0,5% godišnje.
08.12.01.-
12% g.
Sl.n. FBiH, 51/01
broj: 05/12
POSLOVNE OBAVIJESTI
140
lipanj 2012.
XI. DNEVNE KONFORMNE KAMATE ZA ZATEZNU KAMATU OD 12% U
PRIJESTUPNOJ GODINI
1
0.030970
53
1.654640 105
3.304660
157
4.981470 209
6.685490
261
8.417180 313
2
0.061950
54
1.686120 106
3.336660
158
5.013980 210
6.718530
262
8.450750 314
10.176970
10.211090
3
0.092940
55
1.717610 107
3.368660
159
5.046500
211
6.751580
263
8.484340 315
10.245220
4
0.123930
56
1.749110 108
3.400670
160
5.079040 212
6.784640
264
8.517940 316
10.279360
5
0.154940
57
1.780620 109
3.432690
161
5.111580 213
6.817710
265
8.551540 317
10.313520
6
0.185960
58
1.812140
110
3.464720
162
5.144130 214
6.850790
266
8.585160 318
10.347680
7
0.216980
59
1.843670
111
3.496770
163
5.176690 215
6.883880
267
8.618790 319
10.381850
8
0.248020
60
1.875210
112
3.528820
164
5.209260 216
6.916980
268
8.652430 320
10.416040
9
0.279070
61
1.906760
113
3.560880
165
5.241850 217
6.950100
269
8.686070 321
10.450230
10
0.310120
62
1.938320
114
3.592950
166
5.274440 218
6.983220
270
8.719730 322
10.484440
11
0.341190
63
1.969890
115
3.625030
167
5.307040 219
7.016350
271
8.753400 323
10.518650
12
0.372260
64
2.001470
116
3.657120
168
5.339650 220
7.049490
272
8.787080 324
10.552880
13
0.403340
65
2.033060
117
3.689230
169
5.372270 221
7.082640
273
8.820770 325
10.587110
14
0.434440
66
2.064660
118
3.721340
170
5.404910 222
7.115800
274
8.854470 326
10.621360
15
0.465540
67
2.096270
119
3.753460
171
5.437550 223
7.148980
275
8.888180 327
10.655620
16
0.496650
68
2.127880 120
3.785590
172
5.470200 224
7.182160
276
8.921910 328
10.689890
17
0.527780
69
2.159510 121
3.817730
173
5.502870 225
7.215350
277
8.955640 329
10.724170
18
0.558910
70
2.191150 122
3.849880
174
5.535540 226
7.248560
278
8.989380 330
10.758460
19
0.590050
71
2.222800 123
3.882040
175
5.568220 227
7.281770
279
9.023130 331
10.792760
20
0.621200
72
2.254450 124
3.914210
176
5.600920 228
7.314990
280
9.056900 332
10.827070
21
0.652360
73
2.286120 125
3.946400
177
5.633620 229
7.348230
281
9.090670 333
10.861390
22
0.683540
74
2.317800 126
3.978590
178
5.666330 230
7.381470
282
9.124450 334
10.895730
23
0.714720
75
2.349480 127
4.010790
179
5.699060 231
7.414730
283
9.158250 335
10.930070
24
0.745910
76
2.381180 128
4.043000
180
5.731790 232
7.447990
284
9.192050 336
10.964420
25
0.777110
77
2.412890 129
4.075220
181
5.764530 233
7.481270
285
9.225870 337
10.998790
26
0.808320
78
2.444600 130
4.107450
182
5.797290 234
7.514560
286
9.259700 338
11.033160
27
0.839540
79
2.476330 131
4.139690
183
5.830050 235
7.547850
287
9.293530 339
11.067550
28
0.870760
80
2.508070 132
4.171940
184
5.862830 236
7.581160
288
9.327380 340
11.101940
29
0.902000
81
2.539810 133
4.204200
185
5.895610 237
7.614470
289
9.361240 341
11.136350
30
0.933250
82
2.571570 134
4.236470
186
5.928410 238
7.647800
290
9.395100 342
11.170770
31
0.964510
83
2.603330 135
4.268760
187
5.961210 239
7.681140
291
9.428980 343
11.205200
32
0.995780
84
2.635110 136
4.301050
188
5.994030 240
7.714490
292
9.462870 344
11.239640
33
1.027050
85
2.666890 137
4.333350
189
6.026850 241
7.747840
293
9.496770 345
11.274090
34
1.058340
86
2.698690 138
4.365660
190
6.059690 242
7.781210
294
9.530680 346
11.308550
35
1.089640
87
2.730490 139
4.397980
191
6.092530 243
7.814590
295
9.564600 347
11.343020
36
1.120940
88
2.762310 140
4.430310
192
6.125390 244
7.847980
296
9.598530 348
11.377500
37
1.152260
89
2.794130 141
4.462650
193
6.158250 245
7.881380
297
9.632470 349
11.411990
38
1.183590
90
2.825960 142
4.495000
194
6.191130 246
7.914790
298
9.666430 350
11.446500
39
1.214920
91
2.857810 143
4.527360
195
6.224020 247
7.948210
299
9.700390 351
11.481010
40
1.246270
92
2.889660 144
4.559730
196
6.256910 248
7.981640
300
9.734360 352
11.515530
41
1.277620
93
2.921530 145
4.592120
197
6.289820 249
8.015080
301
9.768350 353
11.550070
42
1.308990
94
2.953400 146
4.624510
198
6.322740 250
8.048530
302
9.802340 354
11.584610
43
1.340360
95
2.985280 147
4.656910
199
6.355660 251
8.081990
303
9.836340 355
11.619170
44
1.371740
96
3.017180 148
4.689320
200
6.388600 252
8.115460
304
9.870360 356
11.653740
45
1.403140
97
3.049080 149
4.721740
201
6.421550 253
8.148950
305
9.904380 357
11.688320
46
1.434540
98
3.080990 150
4.754170
202
6.454510 254
8.182440
306
9.938420 358
11.722910
47
1.465950
99
3.112920 151
4.786610
203
6.487470 255
8.215940
307
9.972470 359
11.757500
48
1.497380 100
3.144850 152
4.819060
204
6.520450 256
8.249460
308
10.006530 360
11.792110
49
1.528810 101
3.176790 153
4.851520
205
6.553440 257
8.282980
309
10.040590 361
11.826740
50
1.560250 102
3.208740 154
4.884000
206
6.586440 258
8.316510
310
10.074670 362
11.861370
51
1.591710 103
3.240710 155
4.916480
207
6.619450 259
8.350060
311
10.108760 363
11.896010
52
1.623170 104
3.272680 156
4.948970
208
6.652470 260
8.383610
312
10.142860 364
11.930660
365
11.965330
broj: 05/12
lipanj 2012.
POSLOVNE OBAVIJESTI
141
XII. NAZIVI I VRSTE JAVNIH PRIHODA U BIH
1. NAZIVI I VRSTE PRIHODA JEDINSTVENOG RAČUNA BIH
2. NAZIVI I VRSTE PRIHODA U FEDERACIJI BIH
1. VRSTE PRIHODA TEMELJEM NEIZRAVNIH POREZA I DRUGIH PRIHODA I PRISTOJBI BIH
A
1
2
3
4
5
B
1
2
3
4
5
6
7
C
1
2
3
4
5
6
7
8
D
1
2
3
4
E
1
2
3
4
5
F
1
2
3
4
NAZIV PRIHODA
VRSTA PRIHODA
CARINSKE PRISTOJBE, NAKNADA ZA CARINSKO EVIDENTIRANJE I POSEBNE PRISTOJBE
Carine od pravnih osoba
716111
Carine od građana
716112
Carinsko evidentiranje
716113
Carina po jedinici mjere
716114
Posebna pristojba na izvezenu robu
716115
POSEBNI POREZI (TROŠARINE) NA UVOZNE PROIZVODE
Poseban porez na naftu i naftne derivate
715421
Poseban porez na duhanske prerađevine
715422
Poseban porez na alkohol i alkoholna pića
715423
Poseban porez na bezalkoholna pića
715424
Poseban porez na pivo
715425
Poseban porez na kavu
715426
Zatezna kamata za trošarine na uvozne proizvode
715428
POREZI NA PROMET NA UVEZENE PROIZ. (porez nastao od 1.1.05.-31.12.05)
Porez na promet uvozne nafte i naftnih derivata po višoj stopi
715121
Porez na promet uvoznog duhana i duhanskih prerađevina
715122
Porez na promet uvoznog alkohola i alkoholnih pića
715123
Porez na promet uvoznih bezalkoholnih pića
715124
Porez na promet uvozne kave
715125
Porez na promet uvoznog piva
715126
Porez na promet proizvoda od poreznih obveznika koji nisu ispunili uvjete iz čl.
715128
3,4 i 5 Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga
Zatezna kamata
715129
POREZ NA PROMET PROIZVODA PO TARIFNIM BROJEVIMA – pri uvozu
Porez na promet proizvoda po višoj stopi osim proizvoda iz toč. C pod 1 do 7.
715131
Porez na promet proizvoda po nižoj stopi osim proizvoda iz toč. E pod 1 do 5.
715132
Porez na promet proizvoda za koje porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu
715136
dokumentaciju
Zatezna kamata
715137
OSTALI POREZI NA PROMET PROIZVODA I USLUGA-pri uvozu
Ostali porezi na promet proizvoda i usluga
715911
Porez na promet nafte i naftnih derivata po nižoj stopi
715912
Porez na promet energenata po nižoj stopi
715913
Porez na promet osnovnih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i proizvoda koji
715914
služe za ljudsku ishranu po nižoj stopi
Porez na promet osnovnih proizvoda za građevinarstvo po nižoj stopi
715915
POSEBNA TAKSA (CESTARINA) NA NAFTNE DERIVATE
Naknada za ceste (cestarina) iz cijene uvozne nafte i naftnih derivata (0,15 KM) 722533
Naknada za ceste (cestarina) iz cijene domaće nafte i naftnih derivata (0,15 KM) 722534
Naknada za izgradnju autocesta (cestarina) iz cijene uvozne nafte i naftnih
722535
derivata (0,10 KM)
Naknada za izgradnju autocesta (cestarina) iz cijene domaće nafte i naftnih
722536
derivata (0,10 KM)
broj: 05/12
POSLOVNE OBAVIJESTI
142
G
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
H
1
2
3
4
5
6
7
I
1
2
3
4
5
6
7
J
1
2
3a
3b
3c
4
5
6
7
8
9
10
K
1
lipanj 2012.
OSTALI PRIHODI I TAKSE
Ležarina
716116
Novčane kazne za carinske prekršaje za pravne osobe
716121
Novčane kazne za carinske prekršaje za fizičke osobe
716122
Vanredni prihodi
716123
Zatezna kamata za carinske pristojbe, ostale prihode i nakande
716124
Carinske takse u gotovom novcu od pravnih osoba i građana
716125
Uplate certifikata EUR-a
716127
Prihodi od carinske pratnje, izlaska carinika van mjesta rada i radnog vremena
716128
Prihodi od prodaje robe koja je predana Upravi ili oduzeta u carinskom prekršajnom
716129
postupku
Prihodi od terminala
716131
Prihodi od zakupnina
716132
Prihodi od skladištenja
716133
Prihodi od prodaje JCI Obrazaca
716134
Ostali prihodi
716139
Troš.postupka prin.napl.na osnovu uvoznih i dr.daž. u carin.postupku
716135
Troškovi naknadnog tereta prinude - uvozne i druge dažbine
716136
Zatezna kamata u postup.prinud.naplate uvoz.i dr.daž.u car. postupku
716137
POSEBAN POREZ (TROŠARINE) NA DOMAĆE PROIZVODE
Poseban porez (trošarine) na domaću naftu i naftne derivate
715411
Poseban porez (trošarine) na domaći duhan i duhanske prerađevine
715412
Poseban porez (trošarine) na domaći alkohol i alkoholna pića
715413
Poseban porez (trošarine) na domaća bezalkoholna pića
715414
Poseban porez (trošarine) na domaću prženu kavu
715415
Poseban porez (trošarine) na domaće pivo
715416
Zatezna kamata za trošarine na domaće proizvode
715417
POREZ NA PROM. NA TROŠ.PROIZ. DOM.PROIZ.(porez nastao od 1.1.05.-31.12.05)
Porez na promet domaće nafte i naftnih derivata
715111
Porez na promet domaćeg duhana i duhanskih prerađevina
715112
Porez na promet domaćeg alkohola i alkoholnih pića
715113
Porez na promet domaćih bezalkoholnih pića
715114
Porez na promet domaće pržene kave
715115
Porez na promet domaćeg piva
715116
Zatezna kamata za porez na promet na trošarinske robe domaće proizvodnje
715117
POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
PDV na uvoze
717111
PDV obveza prema PDV prijavama
717211
Povrat PDV-a prema PDV prijavama
717212
Povrat PDV-a međunarodnim organizacijama
717215
Povrat PDV-a diplomatskim i konzularnim predstavništvima
717216
PDV prema automatskom razrezu od strane UNO
717213
PDV - Jednokratne uplate
717214
PDV, zatezna kamata
717311
PDV, kazne
717312
Troškovi postupka prisilne naplate
717313
Troškovi naknadnog tereta prisile
717314
Zatezna kamata u postupku prisilne naplate
717315
POREZNE I KONTROLNE MARKICE
Naknada za tiskanje trošarinskih markica za duhanske prerađevine, alkoholna
pića, voćnu prirodnu rakiju, kavu i vino -uplatni račun:
722885
338-000- 22100049-07
broj: 05/12
lipanj 2012.
POSLOVNE OBAVIJESTI
143
2. NAZIVI I VRSTE PRIHODA U FEDERACIJI BIH
VRSTA
PRIHODA
POREZ NA PROM. PROIZ. I USLUGA-(porez u krajnjoj potrošnji nastao do 31.12.2005.g.)
Porez na promet proizvoda po stopi od 20% -(osim trošarinskih proizvoda i poreza koji
715131
se plaća u carinarnici)
Porez na promet proizvoda i usluga po stopi od 10%, osim proizvoda iz rednog broja
715132
3., 4. i 5.
Porez na promet naftnih derivata po stopi od 10% (naftnog plina u bocama i kontejnerima
715912
i mazuta)
Porez na promet energenata po stopi od 10% (el.energija, ugalj, drvo, zemni plin)
715913
Porez na promet osnovnih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i proizvoda koji služe za
ljudsku ishranu (proiz.za ishranu, prirodne min. i izv.vode, gazir. i negaz.voda, sokovi
715914
bez konzerv, osim kave)
Porez na promet proizvoda za koje porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu
715136
dokumentaciju
Porez na promet osnovnih proizvoda za građevinarstvo i porez na promet usluga u
715915
građevinarstvu
Kaznena kamata
715137
Porez na promet usluga osim usluga u građevinarstvu (iz vrste prihoda 715915)
715141
NAZIV PRIHODA
1
2
3
4
5.
6
7
8
9
Napomena: Porez na promet pod točkom 1 do 9, tj. svih proizvoda uplaćuje se na depozitni račun
javnih prihoda proračuna županije.
ZAOSTALE UPLATE POREZA (obveze za razdoblje do 31.12.2008.g.)
1
Porez na plaću i druga osobna primanja
2
Porez na dodatna primanja
3
Porez na dobit od privredne i profesionalne djelatnosti
4
Porez na dobit od poljoprivredne djelatnosti
5
Porez na osnovu autorskih prava, patenata i tehničkih unapređenja
6
Porez na ukupan prihod od fizičkih osoba
7
Porez na prihod od imovine i imovinskih prava
8
Porez na dobitke od igara na sreću
9
Poseban porez na plaću za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća
Poseban porez za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća po osnovu ugovora o djelu i
10
privremenih i povremenih poslova
POREZ NA DOBIT
1
Porez na dobit
2
Porez po odbitku
3
Porez na dobit banaka
4
Porez na dobit mikrokreditnih organizacija
5
Porez na dobit društava za osiguranje
6
Porez na dobit društava za reosiguranje
7
Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti elektroprivrede
8
Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti pošte i telekomunilacije
9
Porez na dobit pravnih osoba iz oblasti igara na sreći
10
Porez po odbitku
11
Ostali porezi na dobit pojedinaca i poduzeća
Napomena: Porez na dobit pod točkom 1. i 2. uplaćuje se prema žup.prorač., a 3.do 11.
računu FBiH.
713111
713113
711111
711112
711113
711114
711115
715211
719114
719115
711211
711212
711911
711912
711913
711914
711915
711916
711917
711918
711919
prema Pro-
broj: 05/12
POSLOVNE OBAVIJESTI
144
lipanj 2012.
POREZ NA IMOVINU
1
Porez na imovinu od fizičkih osoba
2
Porez na imovinu od pravnih osoba
3
Porez na promet nepokretnosti-fizičkih osoba
4
5
Porez na promet nepokretnosti-pravnih osoba
Ostali porezi na imovinu
OSTALI POREZI
1
Ostali porezi
2
Porez na potrošnju u ugostiteljstvu od pravnih osoba
3
Porez na potrošnju u ugostiteljstvu od fizičkih osoba
POREZ NA DOHODAK
1
Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od nesamostalne djelatnosti
2
Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od samostalne djelatnosti
3
Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od imovine i imovinskih prava
4
Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od ulaganja kapitala
Prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba na dobitke od nagradnih igara i igara na
5
sreću
Prihodi
od poreza na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti iz članka 12. stavak (4)
6
Zakona o porezu na dohodak
7
Prihodi od poreza na dohodak po konačnom obračunu
NAKNADE I PRISTOJBE
1
Pristojbe za detašmane
2
Federalne administrativne pristojbe
3
Putničke pristojbe-naknade za unapređ.avio prometa u Federaciji BiH
4
Federalna pristojba za korištenje autoceste (cestarina)
5
Posebna pristojba za izmirenje duga za isporuku prirodnog gasa
6
Federalne sudske pristojbe od pravnih osoba
7
Federalne sudske pristojbe od fizičkih osoba
Federalne pristojbe i naknade za pokriće troškova kontrole kvaliteta poljoprivrednih
8
proizvoda u vanjskom prometu
Naknade
za pokrivanje troškova i utvrđivanje zdravstvene ispravnosti životnih namirnica
9
i predmeta opće upotrebe koji se uvoze
10
Naknade troškova branilaca po službenoj dužnosti
11
Naknade ostalih troškova kaznenog postupka
Naknada za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanje pratećih djelatnosti uz auto
12
ceste i brze ceste u FBIH
13
Naknada prisilnog izvršenja putem druge osobe o trošku subjekta nadzora-FUZIP
Federalna naknada za obavljanje obvezne kontrole pošiljki mineralnih đubriva pri uvozu
14
u FBiH
Federalne naknade za obvezni zdravstveni pregled bilja u prometu preko teritorije
15
Federacije
Federalne naknade za izvršeni veterinarsko-sanitarni pregled u prometu preko teritorija
16
Federacije
Naknada za troškove postupka distribucije bilateralnih transport.dozvola dodjeljenih
17
domaćim prijevoznicima
18
Naknada po osnovi tehničkih pregleda građevina i po osnovi stručnih ispita
19
Naknada za korištenje objekta sigurnosti u unut.i terito. vodama BIH
20
Naknada dom.i stran.brodara za prijev.put. preko mors.akv.Neum Klek
21
Naknade za polaganje stručnih ispita pred federalnim organima
22
Naknade za obrasce koje izdaju kapetanije
23
Naknade za baždarenje čamaca
24
Naknade za pregled čamaca
broj: 05/12
714111
714112
714131
714132
714191
719111
719116
719117
716111
716112
716113
716114
716115
716116
716117
722111
722112
722113
722114
722115
722211
722212
722411
722412
722414
722415
722417
722418
722419
722512
722513
722517
722518
722562
722563
722591
722594
722595
722596
lipanj 2012.
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
POSLOVNE OBAVIJESTI
145
Federalna naknada od izdanih licenci, uvjerenja, certifikata i str.publik.
Naknade za privređivanje igara na sreću
Naknada za privremeno obustavljanje održavanja polaska ili reda vožnje
Županijske administrativne pristojbe
Županijske sudske pristojbe
Županijske komunalne pristojbe
Županijske naknade
Naknade za korištenje poljoprivred. zemljišta u nepoljoprivredne svrhe
Ostale županijske naknade
Federalna naknada za uvjerenje o zdravstvenom stanju životinja (uplata na račun
ovlaštene veterinarske org.)
722597
722598
722564
722121
722221
722311
722421
722422
722429
Federalne naknade za izvršene veter.–sanitarne preglede u zemlji
722514
36
Naknada za korištenje podataka izmjere katastra
37
Naknada za vršenje usluga iz oblasti premjera i katastra
38
Naknada za tehnički pregled vozila koja pripada Proračunu Federacije
39
Naknada za tehnički pregled vozila koja pripada županiji
OPĆINSKE NAKNADE I PRISTOJBE
1
Općinske administrativne takse
2
Općinske pristojbe za držanje psa
3
Pristojbe za ovjeravanje dokumenata
4
Pristojbe za vjenčanje i druge civilne registracije
5
Druge općinske administrativne pristojbe
6
Općinske sudske pristojbe
7
Općinske komunalne pristojbe
8
Općinske komunalne naknade za istaknutu tvrtku
9
Ostale općinske komunalne naknade i pristojbe
10
Naknade za dodjeljeno zemljište
11
Naknade za osiguranje od požara
12
Naknada za uređenje građevinskog zemljišta
13
Naknada za korištenje građevinskog zemljišta
14
Naknada po osnovi prirodnih pogodnosti-renta
15
Nankada po osnovu tehničkog pregleda građevina
16
Naknada za postupak legalizacije javnih površina i građevina
17
Naknada za zauzimanje javnih površina
18
Naknade i kazne za parkiranje
19
Naknade za zakup javnih površina od kafea, restorana, kioska i pijaca
Naknade za skladištenjegrađevinskih materijala, kampinga, pristaništa i
20
javnihmanifestacija
21
Naknade za reklame postavljene na javnim površinama
22
Općinske komunalne naknade u skladu sa županijskim propisima za posebne namjene
23
Naknada za izgradnju i održavanje javnih skloništa
Naknada za korištenje hidroakumulacionog objekta izgrađenog na potopljenom
24
području
25
Ostale općinske naknade
POSEBNE NAKNADE
Posebna vodna naknada za zaštitu voda za transportna sredstva koja za pogon koriste
1
naftu ili naftne derivate
Posebna
vodna naknada za zaštitu voda (ispuštanje odpadnih voda, uzgoj ribe,
2
uporabu vještačkih đubriva i kemik.za zaštitu bilja)
Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za javnu
3
vodoopskrbu
722511
722515
722516
722416
722424
722131
722132
722133
722134
722135
722231
722321
722322
722329
722431
722432
722433
722434
722435
722436
722437
722461
722462
722463
722464
722465
722441
722442
722443
722449
722521
722522
722523
broj: 05/12
POSLOVNE OBAVIJESTI
146
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
lipanj 2012.
Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za flaširanje vode
i mineralne vode, za uzgoj ribe u ribnjacima za navodnjavanje i druge namjene
Posebna vodna naknada za korištenje površinskih i podzemnih voda za industrijske
procese, uključujući i termoelektrane
Posebna vodna naknada za korištenje vode za proizvodnju električne energije u
hidroelektranama
Posebna vodna naknada za vađenje materijala iz vodotoka
Posebna vodna naknada za zaštitu od poplava
Opća vodna naknada
Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama I kategorije
Prihodi od zakupa javnog vodnog dobra na površinskim vodama II kategorije
Uplate zaostalih obveza na temelju posebnih vodnih naknada
Naknada za vanrednu upotrebu inozemnih motornih i priključnih vozila
Posebna naknada za službu “Pomoć-informacije na cestama”
Naknada za vanrednu upotrebu motornih i priključnih vozila u zemlji
Naknada za ceste što se plaćaju za izvanrednu upotrebu javnih cesta zbog opterećenja
i učestalosti vozila (izvanredni prijevoz)
Naknada za korištenje cestovnog zemljišta
Naknada za postavljanje reklamnih panoa
Ostale naknade za ceste po posebnim propisima
Naknada za uporabu putova za vozila pravnih osoba
Naknada za upotrebu putova za vozila građana
Naknada za opće korisne funkcije šuma
Naknada za obavljanje stručnih poslova u privatnim šumama
Naknada za izdvajanje iz šumsko-gospodarskog područja
Naknada za korištenje državnih šuma
Nakn. u postupku promjene namjene šumskog zemljišta (krčenje šuma)
Naknada po osnovu prava služnosti državnog šumskog zemljišta
Naknada po osnovu zakupa državnog šumskog zemljišta
Naknada za eksproprisano državno šumsko zemljište
Ostali prihodi za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma
722524
722525
722526
722527
722528
722529
721225
721226
777776
722534
722535
722536
722537
722538
722539
722565
722531
722532
722451
722452
722453
722454
722455
722456
722457
722458
722459
Napomena: Naknade od broja 22 do 30 su zaostale obveze, koje su nastale od primjene Uredbe
o šumama (Sl.n FBIH, broj:83/09-60/11) (31.12.2009.g.) do prestanka primjene Uredbe o šumama
(6.12.2011.g.)
31
Naknada za korištenje općih korisnih funkcija šuma
722541
32
Sredstva za proširenu biološku reprodukciju šuma
722542
33
Naknada za krčenje šuma
722543
34
Naknada za ograničenje korištenja šuma
722544
35
Sredstva za jednostavnu biološku repšrodukciju šuma
722545
36
Sredstva na promet šuma
722546
Napomena:Naknade od broja 31 do 36 su zaostale obveze koje su nastale do prestanka primjene Zakona o šumama (Sl.n. FBIH, br:20/02 – 37/04), tj. 27.11.2009.g.
37
Naknada zagađivača okoliša pravnih osoba
722551
38
Naknada zagađivača okoliša fizičkih osoba
722552
39
Naknada korisnika okoliša pravnih osoba
722553
40
Naknada korisnika okoliša fizičkih osoba
722554
Posebne
naknade
za
okoliš
koje
plaćaju
pravne
osobe
pri
svakoj
registraciji
motornih
41
722555
vozila
Posebne naknade za okoliš koje plaćaju fizičke osobe pri svakoj registraciji motornih
42
722556
vozila
43
Naknada za pregled aerodroma radi dobijanja potvrde aerodromskog operatora
722571
broj: 05/12
lipanj 2012.
POSLOVNE OBAVIJESTI
Naknada za utvrđ. osposob. zrakoplovnog stručnog osoblja, izdavanje odobrenja za
rad org. za obuku i zdrav.ustanov. koje obavljaju ljekarske preglede zrakop.stručnog
osoblja i org. za održavanje zrakoplova
45
Naknada za provođenje operacija zrakoplovima u komercijalne svrhe
46
Naknada za izvršeni pregled zrakoplova
Naknada za sigurnost plovidbe koju plaćaju strana plovila i naknada za odobrenje za
47
plovidbu stranih plovila u teritorijalnim vodama BIH
Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je osnovica zbrojni
48
iznos neto plaća
Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda gdje je osnovica zbrojni
49
iznos neto primitaka po osnovi druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog
rada
50
Naknada za vatr.jedinice iz premije osiguranja imovine od požara i prirodnih sila
51
Naknada iz funkcionalne premije osiguranja motornih vozila za vatrogasne jedinice
Naknada za zajed.prof.vatrogasne jedinice iz premije osiguranja imovine od požara i
52
prirodnih sila
Naknada za zajed.prof.vatrog.jedinice iz funkcionalne premije osiguranja motornih
53
vozila
54
Prihodi crvenog križa od nakn. org.manif.(Tjedan nedj.i borbe prot.tub.)
55
Sredstva po osnovu nagradnih natječaja i nagradnih igara
Napomena: 6% od ukupne vrijednosti fonda ravnomjerno se uplaćuje:
Crveni križ FBIH: 161-000-00008500-22; Caritas: 154-999-50000958-16;
Merhamet : 160-200-55000332-04; Dobrotvor: 101-101-00002251-73
56
Članarine obrtničkim komorama
Sredstva za podsticanje rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom koje
57
plaćaju subjekti u državnim organima
44
Sredstva za podsticanje rehabilitacije i zapošljavanja osoba sa invaliditetom koje
plaćaju privredni i drugi subjekti
59
Članarine turističkih zajednica
60
Boravišna pristojba
OSTALI NEPOREZNI PRIHODI
1
Prihodi od dividendi i udjela u profitu u državnim poduzećima i fin. Institucijama
2
Prihodi od davanja prava na eksploataciju prirodnih resursa, patenata i autorskih prava
3
Prihod od financij. I nefin,imovine (od civilne avijacije)
4
Ostali prihodi od financijske i nematerijalne imovine
5
Povrat anuiteta od krajnjih korisnika za otplatu kredita
6
Prihodi ostvareni od prometa Lutrije BIH
7
Prihodi ostvareni prodajom stanova
8
Prihodi od prodaje stanova koji su u vlasništvu nadležne razine vlasti
9
Ostali prihodi od imovine
10
Prihod od kamate za depozite u banci
11
Prihodi po osnovu kamata na investirana javna sredstva
12
Prihodi od zemljišne rente
13
Prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora i ostale materijalne imovine
14
Prihod od iznajmljivanja vozila
15
Prihod od iznajmljivanja opreme
16
Prihod od iznajmljivanja ostale materijalne imovine
17
Kamate primljene od pozajmica državi
18
Kamate primljene od pozajmica Federaciji
19
Kamate primljene od pozajmica RS
20
Kamate primljene od pozajmica županijama
21
Kamate primljene od pozajmica gradovima
22
Kamate primljene od pozajmica općinama
58
147
722572
722573
722574
722519
722581
722582
722583
722584
722585
722586
722561
722566
722567
722568
722569
722592
722593
721111
721112
721113
721119
721192
721231
721232
721233
721239
721211
721215
721121
721122
721123
721124
721129
721311
721312
721313
721314
721315
721316
broj: 05/12
POSLOVNE OBAVIJESTI
148
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
lipanj 2012.
Kamate primljene od pozajmica mjesnim zajednicama
Kamate primljene od pozajmica pojedincima
Kamate primljene od pozajmica neprofitnim organizacijama
Kamate primljene od pozajmica javnim poduzećima
Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika
Prihodi od pružanja usluga građanima
Prihodi od pružanja usluga pravnim osobama
Prihodi od pružanja usluga drugima
Prihodi od pružanja usluga drugim razinama vlasti
Prihodi od pružanja usluga drugim razinama vlasti-za pritvorene osobe
Vlastiti prihodi proračunskih korisnika
Prihodi od mjenica
Prihodi od prodaje pristojbenih maraka
Prihodi od prodaje mjeničkih blanketa
Tekuće potpore iz inozemstva
Donacija od fizičkih osoba
Primljeni grantovi od države
Primljeni grantovi od Federacije
Primljeni grantovi od Republike Srpske
Primljeni grantovi od županija
Primljeni grantovi od gradova
Primljeni grantovi od općina
Transfer od federalnog zavoda za zapošljavanje
Transfer od federalnog zavoda za zdravstveno osig. i reosiguranje
Primljeni tekući transferi od FBIH-Uredba 2
Primljeni tekući transferi od FBIH-Uredba 3
Primljeni tekući transferi od FBIH za razvojačene branitelje i članove njihove obitelji
Primljeni tekući transferi od FBIH za branitelje po Zakonu o pravima branitelja
Primljeni tekući transferi od FBIH za pokriće dijela mirovina-čl.94. Zakona o mirovinsko
invalidskom osiguranju
Primljeni tekući transferi od FBIH za mirovine bivše JNA- čl.139 Zakona o mirovinsko
invalidskom osiguranju
Donacija od fizičkih osoba
Donacija od pravnih osoba
Donacija od stranih fizičkih osoba
Donacija od stranih pravnih osoba
Povrat invalidnina iz ranijih godina
Povrat pogrešno isplaćenih plaća
Povrat duplo plaćenih obveza
Povrat premija u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji
Povrati naknada troškova uposlenih
Ostali povrati
Uplate za prekoračenje troškova PTT usluga
Uplate anuiteta za date zajmove pojedincima
Prihod od troškova naplate po osnovu pokretanja postupka prisilne naplate
Prihod od troškova zapljene u postupku prisilne naplate
Naplata premije osiguranja
Primljene namjenske donacije neplanirane u proračunu
Uplaćene refundacije bolovanja iz ranijih godina
Ostale neplanirane uplate
Prihodi od prekršenog jamstvenog otpusta (prihodi od jamstva)
broj: 05/12
721317
721321
721322
721331
721511
722611
722612
722613
722621
722622
722631
722632
722633
722634
731111
732121
732111
732112
732113
732114
732115
732116
732131
732132
732141
732142
732143
732144
732145
732146
733111
733112
733121
733122
722711
722712
722713
722714
722715
722719
722721
722731
722732
722733
722741
722751
722761
722791
722792
lipanj 2012.
POSLOVNE OBAVIJESTI
72
Prihodi od privatizacije stanova
73
Prihodi od privatizacije banaka
74
Prihodi od privatizacije poduzeća
75
Prihodi od privatizacije poslovnih prostora
76
Prihodi od ostalih vidova privatizacije
77
Prihodi po osnovi obračunate premije za izdano jamstvo
78
Prihodi po osnovi obračunate provizije za izdano jamstvo
NOVČANE KAZNE (od 1-10 fed., os 11-14 žup., od 15-18 općinske)
Novčane kazne za prekršaje koje pripadaju Federaciji i troškovi prekršajnog postupka
1
od fizičkih osoba
Novčane kazne za prekršaje koje pripadaju Federaciji i troškovi prekršajnog postupka
2
od pravnih osoba
3
Novčane kazne za krivična djela koje pripadaju Federaciji
4
Novčane kazne za prekršaje koje izriču federalni organi uprave i troškovi postupka
5
Novčane kazne za privredne prestupe koje pripadaju Federaciji i troškovi postupka
6
Novčane kazne za prometne prekršaje
Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i troškovi
7
prekršajnog postupka
8
Prihodi od prodaje oduzete robe po postupku porezne uprave
9
Prihodi od prodaje oduzete robe po pravosnažnim rješenjima
Novčane kazne koje su propisane u čl.16. Zakona o sukobu interesa u organima vla10
sti u FBIH
11
Novčane kazne po županijskim propisima
12
Ostale kazne
Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i troškovi
13
prekršajnog postupka
14
Ostali prihodi
15
Novčane kazne po općinskim propisima
16
Ostale kazne
Novčane kazne za prekršaje koje su registrirane u registru novčanih kazni i troškovi
17
prekršajnog postupka
18
Ostali prihodi
DOPRINOSI
1
Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje
2
Dodatni doprinos za mirovinsko invalidsko osiguranje
Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje koje za nezaposlene osobe plaćaju
3
županijske službe za zapošljavanje
4
Doprinosi za zdravstveno osiguranje
5
Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje
6
Doprinos za zdravstveno osiguranje radnika na radu u inozemstvu
7
Doprinos za zdravstveno osiguranje poljoprivrednika
Doprinos za zdravstveno osiguranje koje za nezaposlene osobe plaćaju županijske
8
službe za zapošljavanje
9
Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti
10
Sredstva za volontere radi osiguranja za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti
11
Sredstva za pripravnike radi osiguranja za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti
Doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje na primitke od druge samostalne djelat12
nosti i povremenog samostalnog rada
Doprinos
za zdravstveno osiguranje iz primitaka od druge samostalne djelatnosti i po13
vremenog samostalnog rada
149
721611
721612
721613
721614
721615
721711
721712
723111
723112
723113
723114
723115
723116
723117
723118
723119
723141
723121
723122
723123
723129
723131
723132
723133
723139
712112
712114
712131
712111
712115
712191
712132
712133
712113
712124
712125
712126
712116
www.fircon.biz
broj: 05/12
150
broj: 05/12
poslovne obavijesti
lipanj 2012.
MOSTAR, Kneza Višeslava 77a
FINANCIJSKO-RAČUNOVODSTVENO I POREZNO SAVJETOVANJE
Tel.Fax: ++387 36/ 333-065, 333-066, 333-067
e-mail: rif-hb@tel.net.ba
www. fircon.biz
Transakcijski računi: 3381002201671975 kod UniCredit Bank d.d. Mostar; 3060010000794933 kod Hypo-AlpeAdria Bank d.d. Mostar; Devizni računi: UniCredit Bank d.d. Mostar: IBAN: BA39 3380604815675816,
BIC:UNCRBA22A; Hypo-Alpe-Adria Bank d.d. Mostar: IBAN: BA39 3060203700736103, BIC: HAABBA22
Identifikacijski broj: 4227069180000
PDV broj: 227069180000
NARUDŽBENICA
za časopis i druga izdanja
CIJENA
NAZIV
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Godišnja pretplata na časopis «Financijski propisi i
praksa« za 2012. godinu (10 brojeva godišnje)
–tiskano izdanje......................
Godišnja pretplata na časopis «Financijski propisi i
praksa« za 2012. godinu (10 brojeva godišnje)
–elektronsko izdanje......................
Godišnja pretplata na časopis «Financijski propisi i
praksa« za 2012. godinu (10 brojeva godišnje) (NOVO)
– tiskano i elektronsko izdanje......................
Pročišćeni tekstovi poreznih propisa BiH i FBiH (NOVO)
- elektronsko izdanje
Pročišćeni tekstovi propisa BiH i FBiH koji se odnose na:
trgovinu, obrt, gospodarsko i radno pravo (NOVO)
- elektronsko izdanje
Pitanja-odgovori i postupci (NOVO)
-elektronsko izdanje
Knjiga „Primjerci ugovora iz poslovnih odnosa“ (NOVO)
-elektronsko izdanje
Pripremne radnje za sastavljanje godišnjeg obračuna i
poreznih prijava za 2011-godinu
NOVI Analitički kontni plan za poduzeća
Nova bilanca uspjeha prema revidiranom MRS 1 i druge
promjene u MSFI/MRS
Kreativno računovodstvo i računovodstvo proizvodnje
Računovodstvo dugotrajne materijalne imovine
Računovodstvo prodaje robe, usluga i financijske imovine
Makroekonomska stabilnost i fiskalni federalizam u BiH
Obrasci za završni račun (poduzeća, udruge, banke,
osiguravajuća društva)
KOLIČINA
234,00 KM
150,00 KM
350,00 KM
50,00KM
50,00KM
100,00KM
80,00KM
20,00KM
20,00 KM
20,00 KM
20 ,00 KM
20,00 KM
20,00 KM
60,00 KM
15,00 KM
NAPOMENA: U navedene cijene je uračunan PDV!
Naručitelj ………………..………………………………………………………………………………………
(puni naziv tvrtke ili ime i prezime fizičke osobe)
Adresa…………………………………………………………………………………………………………...
(mjesto, ulica, broj)
PDV broj…………………………………………………………………………….………………….............
Kontakt osoba………………………………………………………………………………………………….
Tel. /fax.……………………………………
e-mail…………………………………………………...........
………………………....
/Žig i potpis naručitelja/