Druga plenarna sjednica Agadir, 29. januar 2011. Izvještaj ARLEM-a o urbanom razvoju na Mediteranu CdR 62/2011 BS 1 Ovaj izvještaj ARLEM-a pripremio je izvjestilac g. Khalid Al-Hnaifat, gradonačelnik At Tafilaha (Jordan). Članovi ARLEM-ove Komisije za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu politiku (ECOTER) raspravljali su o njemu 2. jula i 28. oktobra 2010. a usvojen je na drugoj plenarnoj sjednici ARLEM-a u Agadiru (Maroko) 29. januara 2011. POZADINA Urbani razvoj opširno je obrađen u Marsejskoj deklaraciji ministara vanjskih poslova od 4. novembra 2008. Euro-mediteranski ministarski sastanak od 25. juna 2009. pokrenuo je pitanja koja se tiču održivog razvoja, uključujući urbani razvoj1. Okupljeni stručnjaci su na ovom sastanku potvrdili važnost pokretanja grupnih napora u okviru Unije za Mediteran da bi utvrdili ključna pitanja održivog urbanog razvoja na regionalnom nivou2. Jedan od prijedloga bio je stvaranje centralnih grupa za rad na postavljanju smjernica za održivi urbani razvoj u gradovima Mediterana. Ministri su pozdravili prvi poziv za konkretne i operativne projekte, koji odražavaju prioritetna područja i potrebe. Kao rezultat toga, planirano je da se održi ministarski sastanak o urbanom razvoju u proljeće 2011. Glavni budući podsticaji urbane strategije Mediterana su sljedeći: − − − − − povelja o održivim gradovima Mediterana; sistem prostornog planiranja za mediteransku regiju; poziv za projekte koji bi razvili model održivih gradova i naselja; sporazum o kriterijumu prikladnosti za inovativne projekte urbanizacije od strane dugoročnih donatora i investitora; osnivanje Agencije za urbanizaciju Mediterana3. *** Prvi sastanak Euro-mediteranske lokalne i regionalne skupštine (ARLEM) održan je 21. januara 2010. ARLEM je osnovan od strane Regionalnog komiteta EU, lokalnih i regionalnih tijela tri obale Mediterana i međunarodnih i evropskih udruženja koja predstavljaju lokalna i regionalna 1 Vidjeti „Pozadinski memorandum Aktivnosti urbanog razvoja Unije za Mediteran”, neformalni dokument napisan od strane UzM-a, 2010. 2 Vidjeti „Pozadinski memorandum Aktivnosti urbanog razvoja Unije za Mediteran”, neformalni dokument napisan od strane UzM-a, 2010, str. 1 „..podržavajte procese donošenja odluka, administracije i primjene lokalne politike, osigurajte socijalnu i teritorijalnu povezanost u gradovima; podržite generisanje ekonomskih prilika, koje se postižu inteligentnim i efikasnim upravljanjem resursima u integrisanom procesu koji poboljšava kvalitet staništa za građane Mediterana na području urbanih centara koji poštuju svoju kulturno i prirodno naslijeđe; unaprijedite održivu mediteransku arhitekturu; efikasnije podržite razumno obavljanje javnih službi koje zadovoljavaju potrebe stanovnika i udarite temelje za mobilizaciju financijskih resursa, koji su neophodni za održivi razvoj urbanih centara Mediterana”. 3 Vidjeti „Pozadinski memorandum Aktivnosti urbanog razvoja Unije za Mediteran”, neformalni dokument napisan od strane UzM-a, 2010. CdR 62/2011 3 tijela na Euro-mediteranskom području da bi se UzM-u omogućila ključna podrška lokalnim i regionalnim tijelima tokom izvođenja njihovih projekata i davanje teritorijalne dimenzije tim projektima. Ovim izvještajem o urbanom razvoju, ARLEM želi ponuditi lokalnu i regionalnu podršku strategiji urbanizacije Mediterana, koja uključuje: povelju o održivim gradovima Mediterana; sistem prostornog planiranja za područje Mediterana; poziv za projekte da bi se razvio model održivih gradova i naselja i sporazum o kriterijumu podobnosti za inovativne projekte urbanizacije od strane dugoročnih donatora i investitora. *** UVOD Područje Mediterana trpi zbog visoke gustine naseljenosti i pojavljuju se problemi na mnogim područjima kao rezultat procesa urbanizacije, naročito u onim gradovima gdje principi održivog razvoja nisu bili uzeti u obzir tokom faza urbanog razvoja. Ovo se jasno održava preko specifičnih pokazatelja kao što su veća potrošnja i rasipanje energije, velika količina urbanog otpada, povećan saobraćaj, visoki troškovi i zagušenje, pored potencijalnog gubitka društvene kohezije u urbanizovanim područjima4. Očekuje se da će stopa razvoja i dalje rasti u južnim i istočnim područjima i da će najmanje jedna trećina živjeti u priobalnim urbanizovanim područjima. Ovo će sigurno pogoršati probleme koji se tiču niskog nivoa društvene kohezije, širenja siromaštva, širenja izgradnje ilegalnih objekata. To će također dovesti do visokog nivoa zagađenosti zraka, neadekvatnog snabdijevanja čistom vodom i niskim kvalitetom upravljanja otpadom, a sa gomilanjem svih navedenih faktora, uticaće na zdravlje ljudi na tim područjima.5 Postoje primjeri gradova na tri obale Mediterana koji pokazuju da ako postoji dobro upravljanje, postiže se održivi razvoj. Prema izvještaju koji je objavio Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), „tehnički i financijski kapacitet je ograničen (naročito u malim gradovima i srednjim preduzećima) i postoji neadekvatnost decentralizovane saradnje između gradova na sjeveru i jugu: ovaj nesklad sprečava efikasnu saradnju u procesu unaprjeđivanja održivog urbanog razvoja”6. *** Vidjeti „Mediteranska strategija za održivi razvoj” Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu UNEP i Mediteranski akcioni plan MAP, str. 18: http:// www.Planbleu.org/publications/smdd_uk.pdf 5 Isto 6 Isto 4 4 ULOGA, AKTIVNOSTI I EFIKASNOST LOKALNIH I REGIONALNIH VLASTI (LRA) NA POLJU URBANOG I REGIONALNOG RAZVOJA Lokalne i regionalne vlasti (LRA) naročito su zainteresovane za urbani i regionalni razvoj, jer su obaviještene i svjesne izazova koji proizlaze iz urbanizacije u pogledu zagađenosti, transporta i upravljanja otpadom. LRA su stekle iskustvo o tome kako raditi na područjima ekonomskog razvoja, političkog i socijalnog, koje doprinosi jačanju kapaciteta u urbanom razvoju. Lokalne vlasti imaju značajnu ulogu u urbanom razvoju; u mogućnosti su da podstiču više pogleda s ciljem zajedničkog djelovanja i pronalaženja kooperativnog pristupa da bi se dostigli ciljevi razvoja i da definišu koncept razvoja i postizanja ciljeva usredsređujući se na dobro upravljanje i demokraciju. S obzirom da lokalne vlasti u evropskim zemljama imaju dugu tradiciju na ovom području, preporučeno je da omoguće tehničku stručnost i podršku odgovarajućih institucija u zemljama južnog i istočnog Mediterana.7 Ima primjera uspješne povećane efikasnosti na polju održivog razvoja i popularne participacije tokom procesa urbanizacije (tj. kooperacija između opštine Barselone i opštine Gaze prema konceptu Novih gradova, koji je pokrenut CIUDAD programom8 i koji obuhvata više od 40 lokalnih i regionalnih vlasti koje će pomagati u procesu pronalaženja rješenja za probleme planiranja lijepog i vitalnog grada)9. OPASNOSTI KOJE PRIJETE MEDITERANSKOM BAZENU • Brzi porast urbane populacije je jedan od izazova za urbani razvoj područja Mediteranskog bazena, gdje 7% svjetske populacije živi na ovom području i taj procent raste, posebno na području južnog i istočnog Mediterana, koja prolaze kroz demografske promjene koje rezultiraju brzim porastom urbane populacije, gradova, što dovodi do 7 Vidjeti primjere lokalnih i regionalnih projekata koji se odnose na održivi urbani razvoj na području Mediterana: • Ojačati rukovođenje čvrstim otpadom na osnovu održivosti i integracije u zemljama Južne Afrike (Maroko, Alžir i Tunis) plus Regionalni projekat za čvrsti otpad (sve zemlje SMAP II) Urbano rukovođenje čvrstim otpadom (Tunis, Liban, Jordan; Kipar, SMAP I); GODEM (Maroko, Tunis, Liban, CIUDAD) • Unaprijediti učešće žena i mladih u procesu lokalnog razvoja (Liban, Maroko i Italija) • Partnerstvo za obnovu regionalnog ekonomskog razvoja (Liban i Jordan) • Integrisano upravljanje priobalnim područjem (Aleksandrija, Egipat SMAPIII) • Urbane strategije održivog razvoja (Tunis, Liban, Sirija) • Strategija za nove gradove, koja teži ka strategiji transformacije od testnog grada do grada sa održivošću (Egipat, Alžir, Maroko i Francuska) • ART GOLD program u Libanu • ART GOLD program u Maroku 8 Cilj programa „Saradnje u urbanom razvoju” (CIUDAD) jeste da pomogne lokalnim vladama u susjednim zemljama Evropske unije da povećaju svoje mogućnosti u planiranju održivog, sveobuhvatnog i dugotrajnog urbanog razvoja koristeći principe dobrog upravljanja. To se postiže jačanjem kapaciteta i unaprjeđivanjem međusobnog razumijevanja, razmjenom iskustava i saradnjom između lokalnih sudionika u EU i u susjednim zemljama Evropske unije u sprovođenju zajedničkih projekata. Stvaranjem novih partnerstava i podržavanjem postojećih (partnerstava jug-jug, istok-istok i jug-istok) među lokalnim i regionalnim vlastima u ovoj regiji program CIUDAD također se nada da će postići dugoročne koristi koje će trajati i poslije završetka programa. Više informacija o programu CIUDAD možete pronaći na http://www.ciudad-programme.eu/ 9 Isto upućivanje u dodatku Strategiji održivog razvoja Mediterana Okvir za životnu sredinu 5 povećanja ilegalne izgradnje stambenih objekata. Turizam također igra važnu ulogu u pritisku na urbani razvoj, posebno kada znamo da čini više od 15% prihoda10. • Društveni napredak nije adekvatan u regiji i njegov rezultat je povećan procent nezaposlenosti i, prema tome, siromaštvo, što znači lišavanje velikog broja ljudi čiste vode za piće i najniži nivo zdravstva. • Uticaj širenja priobalnih područja, lagano kretanje prema obali, koncentracija stanovništva i ekonomskih aktivnosti na obalnim područjima i turistička urbanizacija dodatno su opteretili porast populacije u južnim i istočnim regijama zemalja mediteranskog bazena. Ova situacija nije promijenila situaciju u ruralnim oblastima u unutrašnjosti ovih zemalja, koje su se otvorile za potrebe globalne ekonomije11. • Prenaseljenost: ovaj fenomen urbanizacije i kretanja prema obali još uvijek je u toku, posebno na području Turske i drugih zemalja, kako se povećava priliv turista prema priobalnim područjima12, što je izazvalo dodatne probleme tokom procesa urbanizacije, posebno kako je to navedeno Plavim planom za očekivanja održivog razvoja13. Ovaj plan navodi da bi to znatno povećalo zahtjeve koji se odnose na navodnjavanje i isušivanje, kontrolu najezde komaraca i saobraćajnu mrežu. • Održavanje čiste, zdrave i održive životne sredine glavni je izazov za lokalne i regionalne vlasti (LRA), posebno s obzirom na potrebe pronalaženja dovoljne količine čiste vode za piće, kanalizacioni sistem, preradu ove vode i siguran način odlaganja kućnog, medicinskog i industrijskog otpada. • Nedostatak odgovarajuće saobraćajne mreže predstavlja dodatni izazov za lokalne i regionalne vlasti14. Kako je navedeno, povećanje upotrebe privatnih automobila ili taksi službi povećava nivo zagađenja životne sredine u gradovima, tako da je potrebno i važno podsticati upotrebu javnog prevoza da bi se mogao smanjiti uticaj spomenutog problema na urbanizaciju i održivi razvoj. 10 Vidjeti „Mediteranska strategija za održivi razvoj” Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu UNEP i Mediteranski akcioni plan MAP 11 „Urbano širenje u Mediteranskoj regiji” autorke Sofije Antipolis, Plavi plan, Centar za regionalne aktivnosti, mart 2001. 12 Vidjeti Akcioni plan UNEP-a, Deveti sastanak Upravnog odbora MCSD-a, Rim Italija - 17. i 18. januara 2005. 13 Vidjeti http://www.planbleu.org/publications/UPM_EN.pdf 14 Pogledajte „Urbano širenje u Mediteranskoj regiji” autorke Sofije Antipolis, Plavi plan, Centar za regionalne aktivnosti, mart 2001, http:// www.planbleu.org/pub;ications/urbsprawl.pdf 6 POSEBNI IZAZOVI ZA REGIONALNE I LOKALNE VLASTI NA POLJU ODRŽIVOG URBANOG RAZVOJA Prvi izazov s kojim se susreću lokalne i regionalne vlasti je neravnomjerno urbano širenje na priobalnim područjima, kao i njegovi negativni uticaji koji su već dobro poznati u mediteranskoj regiji. Ono utiče na vodeni svijet i uništava obradive površine. Dakle, potrebno je razvijati politiku koja održava vegetaciju i vodeni svijet u zemljama Mediterana. Problem slučajne i ilegalne izgradnje predstavlja prijetnju za sigurnost i zdravlje. Stoga lokalne i regionalne vlasti moraju preduzeti mjere protiv urbanog širenja koncentrišući svoje napore na održivi razvoj područja s kojih potiču urbani iseljenici, kao i preduzimajući neophodne zakonske mjere da bi se pomoglo njihovo uključivanje u ta područja, između ostalog omogućavanjem neophodnih zdravstvenih i socijalnih usluga i generisanjem razvoja i poslova. Drugi izazov s kojim se susreću lokalne i regionalne vlasti (LRA) je primjena planova i programa za urbani razvoj na Mediteranu. Iako su ovi planovi i programi osmišljeni prema međunarodnim standardima, posebno na području upravljanja vodom, energijom i otpadom, oni često ne odgovaraju dostupnim materijalnim i tehničkim kapacitetima. Još jedan izazov predstavljaju različite zakonske procedure i razlike u obimu ekonomskog razvoja između zemalja južnog i istočnog dijela sa jedne strane i sjevernog Mediterana sa druge strane. Na primjer, problem transporta koji još uvijek muči gradove južnog i istočnog Mediterana je, ako ne postoji efikasna saobraćajna mreža, što izaziva povećanu upotrebu privatnih automobila ili drugih neslužbenih taksija i minibusova, povećava problem zagađenja i zakrčenost saobraćaja. Dok države na sjeveru Mediterana preduzimaju mjere za ponovnu urbanizaciju, zemlje na jugu i istoku Mediterana još uvijek pokušavaju da pronađu načine za rukovođenje progresivnim urbanim razvojem. DOPRINOS LOKALNIH I REGIONALNIH VLASTI U PREVAZILAŽENJU IZAZOVA URBANOG RAZVOJA Unija za Mediteran treba da podrži saradnju između lokalnih i regionalnih vlasti na polju urbanog razvoja, decentralizacije i razvoja demokratskih procesa, kao i da radi na jačanje mehanizama radi efikasne administracije i popularne participacije. To se može postići uz pomoć sljedećih aktivnosti: − − Identifikacijom faktora koji se odnose na projekte i aktivnosti, potrebe i rješenja u gradovima u regiji, specijalizovanim za decentralizovane aktivnosti nadzora, dobrim praksama i mogućnostima nadzora. Stvaranjem mehanizma za razmjenu informacija - „Berze” najbolje prakse, koja bi mogla da unaprijedi sistem razmjene informacija između lokalnih i regionalnih vlasti u regiji Mediterana i da iskoristi postojeće stručnjake. 7 − − − Stvaranjem veza između regionalnih i lokalnih vlasti na području Mediterana, koje će doprinijeti urbanom razvoju pomoću procesa razmjene iskustava i izgradnjom dugoročnog partnerstva. Unaprjeđenjem popularne participacije i donošenja odluka, kao i jačanjem demokratskog razvoja u lokalnim i regionalnim vlastima, tako da LRA mogu primijeniti ovu taktiku za potrebe efikasnog učestvovanja, jer tada će ljudi biti u najboljem položaju da prepoznaju svoje potrebe i dođu do rješenja. Boljim poznavanjem svih postojećih programa i projekta, kao i dostupnih financijskih sredstava na području urbanog razvoja i prijavljivanje za njih putem predstavljanja projekata. Postoji mnogo načina za dobivanje financijskih sredstava za projekte koji se odnose na urbani razvoj, ili putem privatnog sektora (financiranje privatnih fondova, itd..) ili putem javnog sektora (međunarodne organizacije, banke u regiji, Evropska unija, Evropska investicijska banka, UNESCO, Vijeće Evrope itd)15. Dobro upravljanje je osnova održivog urbanog razvoja, što znači transparentnu političku praksu, otvorenost i odgovornost, učestvovanje, efikasnost i koherentnost. Zato, preporučeno je da Unija za Mediteran: − − − − − − − Radi na unaprjeđenju decentralizacije u širokom smislu tako da pojedinci (osoblje) i financijska pitanja podliježu obavezama izvršenja. Podstiče partnerstva između javnih i privatnih sektora. Predlaže akcije za sprječavanje fragmentacije i unaprjeđuje politiku u kojoj postoji interakcija i kooperacija između različitih sektora i čija je svrha obnova i revitalizacija gradova. Radi zajedno sa lokalnim vlastima na mehanizmima za planiranje porodice. Koncentriše se na planiranje i razvoj gradova srednje veličine, posebno onih u unutrašnjosti zemalja Mediterana da bi kontrolisala širenje prema obali, nagomilavanje u glavnim gradovima i otklanjanje klasnih razlika u gradovima. Pomaže lokalnim i regionalnim vlastima (LRA) u smanjenju urbanog širenja i uništavanja obradivih površina, kao i u podsticanju načina na koji žive određene zajednice, što bi moglo doprinijeti smanjenju količine otpada iz domaćinstva i usmjeriti ljude ka reciklaži. Održava javno zdravlje smanjenjem emisije štetnih gasova zbog upotrebe privatnih automobila, i podstiče upotrebu ekoloških automobila, kao i upotrebu obnovljive energije. PRIJEDLOZI ZA STRATEGIJU URBANOG RAZVOJA NA MEDITERANU Održiva budućnost urbanih područja zavisi od politike na lokalnom nivou, uvažavanja dugoročne vizije, strateškog planiranja, jakog vodstva i učešća naroda. Ali zbog velikih izazova za održivi razvoj i zbog manjka podrške lokalnim inicijativama, bilo kakva promjena će zahtijevati podršku gradova i pokrajina ili regija, ne samo vanjsku ili decentralizovanu podršku, nego i unutrašnju podršku. Zato, bilo kakvi projekti u regiji treba da budu usmjereni na: 15 Vidjeti dodatak I 8 − − − − Predviđanje i planiranja potencijalnog urbanog razvoja Povećanje vrijednosti naslijeđa gradova Mediterana Poboljšanje životnog standarda i smanjenje klasnih razlika Razvoj urbane administracije uz jačanje solidarnosti između gradova Mediterana *** POLITIČKE PREPORUKE Održivi razvoj je prioritet Unije za Mediteran i njegova realizacija će zahtijevati sveobuhvatno učešće lokalnih i regionalnih vlasti. Utvrđivanje odgovornosti na regionalnom i lokalnom nivou osiguraće stepen decentralizacije i vlastite ljudske i financijske resurse, dajući važnu ulogu lokalnim i regionalnim vlastima za potrebe podrške nacionalnim i međunarodnim angažovanim učesnicima, u duhu upravljanja na više nivoa. Uvjerena u dodatni kvalitet iskustava lokalnih i regionalnih vlasti na području urbanog razvoja, Komisija za ekonomska, socijalna i teritorijalna pitanja (ARLEM): − − − − Zahtijeva Ministarski sastanak Unije za Mediterana (UzM) o urbanom razvoju u kom svi nivoi obuhvaćenog upravljanja mogu utrti put prema integrisanoj i zajedničkoj strategiji urbanog razvoja na području Mediterana, što bi trebalo da osnaži lokalne i regionalne vlasti svih Zemalja transverzalnom sposobnošću za unaprjeđivanje urbanog održivog razvoja i trebalo bi da omogući dovoljne ljudske i financijske resurse za suočavanje sa ovim izazovom. LRA su spremne da odigraju svoju ulogu u jačanju konsenzusa da bi se usmjerili prema ispunjavanju osnovnih potreba stanovništva u smislu gradskog upravljanja, planiranja strategije razvoja grada, stambenih pitanja, lokalnog ekonomskog razvoja i podsticanja poslovnih mogućosti, obrazovnih i zdravstvenih usluga, transporta i prava pristupa izvorima čiste vode, električnoj energiji i sredstvima komunikacije uz očuvanje životne sredine; Spremna je da učestvuje u zajedničkim akcijama u okviru Unije za Mediteran da bi se utvrdili ključni problemi koji se odnose na održivi urbani razvoj, podržali procesi donošenja odluka i upravljanja, rukovođenje i primjena domaćih politika, osigurala socijalna i regionalna kohezija u gradovima, informisale nove generacije o ekonomskim mogućnostima i podstaklo dobro upravljanje javnim uslugama da bi se zadovoljile potrebe stanovnika na efikasniji način; Podsjeća UzM i države članice o potrebi da uključe lokalne i regionalne vlasti u otvaranje centara osmišljenih za podsticanje saradnje između zemalja Mediterana i da omoguće razmjenu iskustava, kroz jačanje saradnje između lokalnih i regionalnih vlasti i drugih institucija koje djeluju na polju urbanog razvoja; Podsjeća UzM i države članice koliko je važno da se podstakne razmjena na polju lokalne ekonomije, socijalnih službi, zaštite životne sredine, planiranja strategije urbanog razvoja, 9 − − − − − − − urbanizma, arhitekture i građevinarstva, lokalne mobilnosti da bi se unaprijedila razmjena najbolje prakse, naročito putem dijaloga između univerziteta uz podršku EMUNI-a; Ističe važnost potrebe učešća u inicijativama za potrebe međunarodne saradnje putem bilateralnih programa kao što su CIUDAD, ENPI/CBC, Euromed naslijeđe i Euromediteranski regionalni program. Kroz uspješnu saradnju, takve inicijative jačaju ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u procesu razvoja održivih urbanih projekata, kao i u pomoći pri popularizacije takvih programa među građanima koji žive na području država južnog Mediterana; Želi da istakne potrebu za stvaranjem visokokvalitetnih centara za istraživanje i proučavanje, kao što je „Mediteranski centar za održivi razvoj” da bi se olakšala razmjena iskustava i informacija između obala Mediterana s ciljem da se razvije plan za ispunjavanje izazova budućeg urbanog razvoja. Važno je usredsrediti budući rad na razvoj lokalne i regionalne administracije, socijalne zaštite i urbanog zdravstva, kao i na sprječavanje prirodnih katastrofa. U ovom kontekstu mora se ukazati na dvadesetogodišnju inicijativu zemalja Mediterana, „Centar za naslijeđe Mediterana” i razmjenu stručnih znanja, saznanja i mehanizama aktivnosti. Ponovo podsjeća da će se urbani razvoj u MENA regiji nastaviti i u budućnosti i tako naglašava da se politike također moraju usmjeriti na to kako da razviju neiskorištena područje izvan gradova. Lokalne i regionalne vlasti u saradnji sa vladama moraju biti ključni akteri za potrebe razvoja ovih održivih urbanih politika. Zahtijeva stvaranje Urbane agencije za Mediteran (UazM) koja se bavi urbanim razvojem na području Mediterana, što treba da pruži podršku pokretanju projekata za održivi urbani razvoj, u političkom, financijskom i praktičnom smislu, te da uspostavi mrežu različitih učesnika uključenih u urbani razvoj na čitavom Mediteranu. ARLEM bi podržavao takvu Agenciju i nastojaće da sarađuje s njom da bi se postigli isplativi rezultati. Da bi se ojačala razmjena najboljih praksi i osiguralo zajedničko viđenje problema i mogućosti, zahtijeva od UzM-a da uključi lokalne i regionalne vlasti u najraniju fazu političkih diskusija i da sačini opisne i ažurirane liste trenutnih nacionalnih i nenacionalnih zakona koje se odnosi na pitanja urbanog razvoja, naglašavajući glavne karakteristike zakona, iskustva koja se odnose na primjenu tih zakona i buduće trendove. Podsjeća na postojeće teškoće, koje se odnose na interakciju između država Mediterana i ponovo podsjeća da je za bolji dijalog važno da se proširi koncept sa upravljanja na različitim nivoima na saradnju na različitim nivoima. Zahtijeva od potpredsjednika ARLEM-a da ovaj izvještaj proslijede šefovima država ili vlada Unije za Mediteran, generalnom sekretaru UzM-a i njegovim organima, predsjedniku Vijeća Evrope i predsjednicima evropskih institucija i udruženja. 10 Dodatak 1: ANALIZA SLUČAJA: Strategija razvoja Velikog Sfaksa (GSDS)16 Sfaks, drugi po veličini grad u Tunisu, primjer je uspješne priče na polju upotrebe metodologije Strateškog razvoja gradova kao procesa orijentisanih na aktivnosti, razvijenih putem učestvovanja za potrebe unaprjeđivanja pravednog i održivog razvoja da bi se poboljšao kvalitet života građana u gradovima i susjednim opštinama. Strategija razvoja Velikog Sfaksa (GSDS) je trajala od oktobra 2002. do aprila 2005. Kroz važan proces participacije (više od 5000 osoba, veliki broj nacionalnih i lokalnih institucija kao što su nevladine organizacije, univerziteti, organizacije preduzetnika, ministarstva...) definisale su viziju budućnosti Velikog Sfaksa, strateške linije kako da se napreduje do njega, 15 projekata strukturiranja i 37 pratećih aktivnosti. Kako su sljedeći uslovi stvorili Opservatoriju za razvoj, definisana su 72 pokazatelja. Sa njihove strane GSDS je primijenjen u nekoliko projekata kao što je npr. „Integrisano upravljanje južnom obalom” da bi se unaprijedili projekti strukturiranja na ovom području i „Faza II strategije razvoja Sfaksa” (još uvijek traje) za podsticanje drugih strateških smjernica koje se odnose na saradnju između opština, javni prevoz, obnovu naselja, razvoj Medine, ekonomsku konkurentnost i aktivnosti mladih. Nekoliko mediteranskih gradova i međunarodnih institucija podržalo je ove projekte kao što su Barselona, Marsej i opštine Rima, Medcities mreža, Evropska komisija, Savez gradova, PNUD, Svjetska banka, AFD, GTZ i WWF. Ovi strateški procesi dali su nekoliko konkretnih rezultata: (i) Odluka Predsjedništva Tunisa, koja se odnosi na izmještanje velike industrije fosfata koja je sprječavala razvoj južne obale, (ii) uključenje u 11. okvir plana rada za Tunis od 8 projekata strukturiranja i prateće aktivnosti, kao i 6 drugih konačno uključenih u financijski program, (iii) pokretanje Studije izvodljivosti javnog prevoza grada Sfaksa od strane EIB-a i (iv) Lokalni dnevni red Medine 21 (nedavno završen). Međutim, glavni rezultat, pored konkretnog rezultata, jeste da Sfaks sa svojim opštinama danas posjeduje kapacitet za upravljanje njihovim srednjoročnim i dugoročnim budućim definicijama i promocijama, u saradnji sa njihovim lokalnim i nacionalnim predstavnicima i u saradnji sa drugim opštinama i međunarodnim institucijama. 16 MEDCITIES mreža iskustava
© Copyright 2024 Paperzz
