Strateški plan MENTORA 2012.-2014. Split, kolovoz 2012. godine 1 1. Uvod Od samog osnivanja udruge, u lipnju 2008.g., udruga MENTOR bilježi kontinuirani razvoj i rast te se stoga, temeljem analize okruženja i unutarnjih kapaciteta i resursa, pristupilo izradi Strateškog plana s ciljem usmjeravanja daljnjeg rasta i razvoja. U procesu donošenja odluke i izrade ovog plana, analizirali smo promjene u okruženju, na nacionalnom i na lokalnom nivou, povećani broj korisnika/ca, veći broj suradnika/ca, širenje partnerstva s institucijama, strategiju prikupljanja sredstava, procedure i ovlasti u upravljanju udrugom, širenje aktivnosti, kao i potrebu za povećanjem vidljivosti djelovanja. Izradi strateškog plana pristupilo se u lipnju 2012.g. temeljem odluke Upravnog odbora o potrebi donošenja strateškog dokumenta daljnjeg razvoja udruge. 2. Dosadašnji uspjesi Uvjerenje da je preventivni odgoj prva stepenica zaštite mentalnog zdravlja s kojim treba početi u najranijoj dobi, kao i nedovoljna zastupljenost ovog oblika skrbi o djeci/mladima na području Dalmacije, potaknula je tim stručnjakinja humanističke provinijencije na formiranje organizacije sa svrhom poboljšanja mentalnog zdravlja. Udruga Mentor je osnovana i registrirana u lipnju 2008. god.u Splitu, a naše radno iskustvo u području psihosocijalne podrške i prevencije svih oblika rizičnih ponašanja datira od 1993. godine. Osnivanje udruge je odgovor na uočene potrebe za etabliranjem sustavne izvaninstitucionalne izobrazbe djece/mladih, roditelja, stručnjaka u pomažućim profesijama i šire javnosti. Naši napori intenzivirani su ka razvijanju suradnje među ustanovama odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi te svih koji djeluju na unaprijeđivanju kvalitete življenja djece i mladih. Na taj način doprinosimo tome da svi resursi zajednice budu maksimalno na raspolaganju korisnicima. Osim relevantnog stručnog iskustva u psihosocijalnoj skrbi i prevenciji rizičnih ponašanja, osnivačice udruge imaju znanje i vještine iz područja rukovođenja udruga i upravljanja projektnim ciklusima za domaće i međunarodne donatore. Od osnivanja pa nadalje u radu kontinuirano uvodimo parametre Sustava osiguranja kvalitete neprofitnih organizacija (SOKNO) u svim organizacijskim područjima. Prilikom osnivanja, misija udruge Mentor je definirana kao „Poboljšanje mentalnog zdravlja građana i građanki Republike Hrvatske“, a programski ciljevi udruge su definirani Statutom na slijedeći način: 1. unaprjeđivanje skrbi za fizičko i mentalno zdravlje, 2. prevencija svih oblika rizičnih ponašanja, 3. promicanje inovativnih metoda poučavanja i cjeloživotnog obrazovanja, a koje obuhvaća sve oblike učenja – formalne, neformalne i informalne – s ciljem poboljšanja znanja, vještina i sposobnosti. 2 2.1. Rast i razvoj udruge Od osnivanja udruge do danas proveli smo 10 projekata, četverostruko uvećali prihode udruge, proširili mrežu ustanova, institucija i udruga s kojima surađujemo, dobili suglasnost Ministarstva, znanosti, obrazovanja i športa za provedbu projekta u školama. Kroz Mentorove projekte od osnivanja do danas prošlo je preko 10 000 korisnika (3 157 direktnih, 7 000 indirektnih), ne samo djece i mladih, nego i njihovih roditelja, predstavnika institucija, udruga, medija i lokalnih samouprava. Udruga MENTOR je stekla ugled kao profesionalna, s visokim standardima rada u odnosu prema korisnicima, suradnicima i donatorima. Slijedi kratak pregled dosadašnjih projekta. 2.2. Projekti Uz potporu Ministarstva obitelji, branitelja, i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Vlade RH i Grada Splita proveli smo slijedeće projekte: Iskra – Projekt provodimo u suradnji sa školama splitsko-dalmatinske županije, uz financijsku podršku Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Svrha projekta je smanjenje pojavnosti eksperimentiranja i konzumiranja legalnih i ilegalnih sredstava ovisnosti od strane djece i mladih na području Splitskodalmatinske županije. Aktivnosti kojima povećavamo razinu znanja i vještina roditelja, potrebnih za kvalitetniju obiteljsku interakciju i efikasnije postizanje odgojnih uloga su radionice efektivnog roditeljstva i predavanja za roditelje. Za provedbu programa „“Iskra“ u školama udruga ima suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Mjesto provedbe: Splitsko-dalmatinska županija Vrijeme provedbe: 01.10.2008. – 31.12.2008. 01.07.2009. – 31.12.2009. 26.06.2010. – 31.12.2010. 26.06.2011. – 31.12.2011. 01.08.2012. – 31.12.2012. Donator: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Ministarstvo socijalne politike i mladih (2012.g.) Iznos donacije: 2008. god. - 30. 000,00 kn. 2009. god. – 35.000,00 kn. 2010. god. – 40.000,00 kn. 2011. god. - 63.000,00 kn. 2012. god. – 10.000,00kn. Želim, znam, mogu! – Projekt se provodi treću godinu zaredom, uz financijsku podršku Grada Splita - Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu. Svrha projekta je povećanje razine znanja i vještina mladih koje će im omogućiti da se efikasno nose sa svakodnevnim izazovima i pritiscima kao i povećanje razine informiranosti i samouvida mladih o štetnim posljedicama rizičnih ponašanja. Aktivnosti projekta su ciklusi radionica za mlade srednjoškolce. Projekt se provodio u 3 suradnji sa Skautskim klubom Marjan iz Splita i Graditeljsko- geodetskom tehničkom školom iz Splita. Mjesto provedbe: Split Vrijeme provedbe: 01.02.2009 – 31.12.2009. 01.01.2010. – 31.12.2010. 01.07.2011. - 30.06.2012. Donator: Grad Split Iznos donacije: 2009. god. - 25.056,00 kn. 2010. god. – 25.000,00 kn. 2011.god. – 20.000,00 kn Učenje ne mora biti mučenje – Projekt se provodio u 2010. god., uz financijsku podršku Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Svrha projekta je poboljšanje kvalitete življenja mladih usvajanjem inovativnih metoda učenja i pamćenja koji će doprinjeti smanjenju pojavnosti svih oblika rizičnih ponašanja. Aktivnosti projekta su radionice za srednjoškolce putem kojih će povećati učinkovitost u školi i reducirati školski neuspjeh kao faktor rizika. Projekt se provodio u suradnji sa Školom za dizajn, grafiku i održivu gradnju iz Splita. Mjesto provedbe: Split Vrijeme provedbe: 30.06.2010. – 31.12.2010. Donator: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Iznos donacije: 2010. god. – 30.300,00kn O alkoholu imaju pravo znati – Projekt se po prvi puta provodio u 2011.god., uz financijsku podršku Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Svrha projekta je smanjenje pojavnosti zlouporabe alkohola kod djece i mladih na području splitsko-dalmatinske županije. Aktivnosti projekta su radionice za roditelje i učitelje, te javne tribine za predstavnike lokalne samouprave, zatim predstavnike relevantnih institucija/ustanova, predstavnike organizacija civilnog društva koje svoje aktivnosti usmjeravaju djeci i mladima i borbi protiv alkoholizma, predstavnicima medija, građanima. Projekt se provodio do 31. svibnja 2012.g., u suradnji sa školama na području splitsko-dalmatinske županije i Županijskom zajednicom klubova liječenih alkoholičara SD županije. Mjesto provedbe: Makarska, Omiš, Stari Grad Vrijeme provedbe: 01.06.2011. – 31.05.2012. Donator: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Iznos donacije: 2011. god. – 45.000,00kn „MOVE“ – kratka motivacijska intervencija – Projekt je proveden tijekom 2011. god., povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti, uz financijsku podršku Ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Vlade RH. Svrha projekta je podizanje razine kompetentnosti stručnjaka u području socijalne skrbi koji se u svom svakodnevnom radu susreću s mladima rizičnih ponašanja. Edukacija „MOVE“ se sastoji od 12 dijelova/modula koji se provode tijekom tri dana. Primjenjena metoda rada je radionica. Projekt je proveden u suradnji sa Zavodom za socijalnu skrb u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Centrom za odgoj Split. Mjesto provedbe: Split 4 Vrijeme provedbe: 25. – 27.11.2011. Donator: Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Vlade RH Iznos donacije: 2011. god. – 7.000,00kn Tribine i okrugli stolovi – organiziraju se kontinuirano, od samog osnutka udruge, s tematikom koja je relevantna za ostvarivanje ciljeva udruge. U organizaciji surađujemo s drugim udrugama i ustanovama. Aktivnosti se odvijaju u okviru projekata ili volonterski, a usmjerene su, između ostalog, edukaciji i senzibilizaciji šire javnosti. Radionice za učiteljska vijeća u osnovnim školama – aktivnosti se održavaju periodično i oblik su samofinaciranja udruge. Teme radionica koje su održavale kao dio stručnog usavršavanja učiteljskih vijeća su Rizična ponašanja i Komunikacijske vještine. Izrada promotivnih materijala – U nastojanju da povećamo vidljivost našeg djelovanja u lokalnoj zajednici, tiskamo i izrađujemo promotivne materijale: kemijske olovke, magneti s prigodnim porukama, brošura „O alkoholu imaju pravo znati“. Provedene aktivnosti i suradnja s udrugom „Mentor“ vrednovane su od strane brojnih stručnih suradnika u institucijama odgoja i obrazovanja i socijalne skrbi. Iz preporuka izdvajamo: OŠ „Ostrog“, Kaštel Lukšić: „Mišljenja su roditelji i škola da na ovom projektu ne treba stati već u kontinuitetu nastaviti s radom radionica ne samo s roditeljima naše Škole nego ponuditi i ostalim školama.“ OŠ „Split 3“, Split: „Kao stručni suradnici prepoznajemo vrijednost i značaj edukacije roditelja i osnaživanje njihove kompetencije u odgoju djece, a zbog velikog broja razrednih odjela nismo u mogućnosti zadovoljiti potrebe škole. Stoga izražavamo zadovoljstvo ovakvim oblikom i načinom suradnje te nam je želja da se nastavi.“ Ured za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Vlade RH: „Krajem 2011.godine, Ured je podržao provedbu „MOVE“ edukacija od strane udruge Mentor, odnosno ovlaštenih trenerica Silvane Nikolić Perasović i Igne Brajević Gizdić, a koje su sukladno rezultatima evaluacijske analize od strane polaznika postigle jedne od najboljih ocjena od 12 ovlaštenih trenera, te smatramo da će daljnja provedba ovih radionica zasigurno doprinijeti suzbijanju zlouporabe droga, te Vam izražavamo svoju podršku i preporuku za daljnju provedbu „MOVE“ edukacija.“ Posebno smo ponosni na prikupljena mišljenja korisnika naših aktivnosti, a koja ukazuju na dobru procjenu potreba i adekvatan odgovor putem edukacijskih aktivnosti. 2.3. Suradnja Mentora s institucijama Aktivnosti udruge Mentor su utemeljene na suradnji s institucijama odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi. Predavanja i radionice za korisnike naših usluga održavaju se u prostorima škola i Centra za socijalnu skrb, a stručne službe doprinose provedbi putem okupljanja korisničkih skupina. 5 U provedbi edukacijskih aktivnosti, predavanja i radionica, do sada smo surađivali s osamnaest osnovnih i dvije srednje škole na području Splitsko-dalmatinske županije (OŠ Knez Trpimir iz Kaštel Gomilice, OŠ Ostrog iz Kaštel Lukšića, OŠ Jesenice iz Dugog Rata, OŠ Split 3 iz Splita, OŠ dr. fra Karlo Balić iz Šestanovca, OŠ Stjepana Ivičevića iz Makarske, OŠ Don Lovre Katića iz Solina, OŠ Kraljice Jelene iz Solina, OŠ Strožanac iz Podstrane, OŠ Petra Berislavića iz Trogira, OŠ Kralja Zvonimira iz Segeta Donjeg, OŠ Petra Kružića iz Klisa, OŠ Kneza Branimira iz Muća, OŠ Tučepi iz Tučepa, OŠ Mihovila Pavlinovića iz Podgore, OŠ Petra Perice iz Makarske, OŠ Josip Pupačić iz Omiša, OŠ Petra Hektorovića iz Starog Grada, Graditeljsko-geodetska tehnička škola iz Splita, Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju iz Splita) i s Centrom za socijalnu skrb Split. Prilikom organiziranja okruglih stolova i javnih tribina surađivali smo s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo – službama za prevenciju bolesti ovisnosti i školske medicine i Obiteljskim centrom u Dubrovniku, Gradskim društvima Crvenog križa Kaštela i Hvar, Vijećem za prevenciju kriminaliteta Makarske, Županijskom zajednicom klubova liječenih alkoholičara, udrugama Skautski klub Marjan, Ruke ručice, Lanterna, Mreža udruga za suzbijanje ovisnosti grada Splita i dr.. U provedbi „MOVE“ edukacije za djelatnike Centara za socijalnu skrb i Centra za odgoj u Splitu surađivali smo s Vladinim Uredom za suzbijanje zlouporabe opojnih droga. Ured je osigurao priručnike i potvrde za sudionike, te uputio preporuku koja je priložena natječajnoj dokumentaciji na javnom pozivu Ministarstvu socijalne politike i mladih. Kroz „MOVE“ edukaciju surađujemo i s PU Splitsko-dalmatinskom, Odsjekom za maloljetničku delinkvenciju. Voditelj Odsjeka gostuje u 9. modulu edukacije koji se bavi pravnim osnovama za maloljetne počinitelje kaznenog djela zlouporabe opojnih droga. 2.4. Zakonski okvir i ugovorne obveze Mentora Zakonski okvir u kojem Mentor djeluje čine raznovrsni zakoni, kao što su: Zakon o udrugama, Obiteljski zakon, Zakon o sudovima za mladež, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakon o zlouporabi opojnih droga, Kazneni zakon RH, Zakon o kaznenom postupku RH, Zakon o osnovnim školama, Zakon o srednjim školama, Zakon o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara, Statut udruge 1/2008, 2/2012, Nacionalna strategija zaštite mentalnoga zdravlja 2011 -2016, Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006-2012, Nacionalna strategija prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih 2009-2012, Nacionalna obiteljska politika, Nacionalna strategija za sprječavanje štetne uporabe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja 2011-2016, Nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe opojnih droga 2006-2012, Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji, Nacionalna strategija zdravstva, Nacionalni program djelovanja za mlade 2009-2012, Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilog društva, Zakon o računovodstvu neprofitnih organizacija, ... Udruga je ugovorom obvezana na provedbu slijedećih projekata: „PUP – prevencijom u praksu“, Ministarstvo socijalne politike i mladih, do lipnja 2013.g. „Iskra 2012.“, Ministarstvo socijalne politike i mladih, do prosinca 2012.g. 6 U očekivanju smo odgovora za projekt: „Učenje ne mora biti mučenje“, Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa 3. Analiza okruženja U procesu strateškog planiranja analizirali smo okruženje u kojem udruga djeluje, kao i potrebe ciljanih korisničkih skupina te unutarnje kapacitete organizacije. 3.1. Okruženje u kojem Mentor djeluje Tjelesno i mentalno zdravlje kao komponente općeg zdravlja čine teško razdvojivu cjelinu te imaju ključnu ulogu u životu ljudi i razvoju društva. Gotovo dvadeset godina nakon završetka rata, Hrvatska je još uvijek zemlja bremenita tranzicijskim teškoćama koje se produbljuju rastućom gospodarskom krizom, stalnim povećanjem stope nezaposlenosti, osiromašenjem i zaduživanjem velikog dijela građana, opterećenih zadovoljavanjem osnovnih egzistencijalnih potreba. Negativni trendovi u gospodarstvu i najave „teške“ jeseni dodatno pojačavaju egzistencijalnu nesigurnost i strah, kao i nepovjerenje u vodeće političke strukture. Korupcijske afere svakodnevno potresaju građane i pojačavaju nezadovoljstvo postojećim političkim strukturama. Porast socijalne nesigurnosti te porast poremećaja vezanih uz stres automatski vode povećanoj zlouporabi psihoaktivnih tvari. Velike društvene i ekonomske promjene dovele su i do raskidanja dobro uspostavljene mreže suradnje zdravstvenog, socijalnog, obrazovnog i gospodarskog sustava te do ograničenja mogućnosti financiranja na području obrazovanja, socijalne sigurnosti i zdravlja, uključujući i duševno zdravlje. Zaštita mentalnog zdravlja u Europi temelji se na zajedničkim vrijednostima i načelima uključujući univerzalnost, solidarnost, dostupnost i učinkovitost te visoku kakvoću i sigurnost zdravstvene zaštite. Temeljnu vrijednost predstavlja osnaživanje građana za aktivno sudjelovanje u planiranju i provođenju aktivnosti na području zaštite zdravlja. Pružanje usluga preusmjerava se s velikih institucija na usluge koje se mogu pružiti u lokalnoj zajednici (izvor: Nacionalna strategija zaštite mentalnog zdravlja za razdoblje od 2011. do 2016 godine). Udruga Mentor djeluje na području Splitsko-dalmatinske županije koja broji 471 278 stanovnika (prema popisu DZS iz 2011.), od toga 39 530 nezaposlenih (prema podacima HZZ za mjesec kolovoz, 2012. god), te grada Splita kao regionalnog središta. Skrb za mentalno zdravlje u lokalnoj zajednici slabije je razvijena, osim pojedinačnih programa kao što je prevencija ovisnosti. Postojeći informacijski sustav ne daje dovoljno informacija za pravovremenu i primjerenu intervenciju u zaštiti mentalnog zdravlja, niti pruža punu povezanost korisnika iste ili različite razine 7 korištenja usluga koja je bitna za zaštitu u zajednici. Sustavno se ne registriraju bitni podaci, primjerice prethodno suicidalno ponašanje i epizode samoozljeđivanja. Gospodarska kriza odrazila se na gradski proračun, a smanjenje prihoda u gradskoj blagajni utjecalo je i na podršku neprofitnom sektoru. Smanjena su proračunska sredstva za rad udruga u resoru zdravstva i socijalne skrbi, te je promijenjena i dinamika raspisivanja natječaja za udruge. U takvom kontekstu udruga Mentor je uspjela dobiti i zadržati status sufinancirane udruge od strane Grada Splita. Stanje zdravlja i pojavnost rizičnih ponašanja usko su povezana s uvjetima življenja hrvatskih građana. Fizičko i mentalno zdravlje jedinstvena su cjelina i prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije zdravlje je stanje kompletne fizičke, mentalne i socijalne dobrobiti. Mentalno zdravlje je, sukladno tome, mnogo više od odsustva mentalne bolesti ili slabosti. Hrvatska je jedina država u regiji koja ima podatke o zdravstvenim pokazateljima prije, u vrijeme i poslije rata. Analiza pokazatelja implicira da su se mnoga bolesna stanja pojavila nekoliko godina nakon rata, vjerojatno kao posljedica stresa i, s tim u vezi, oslabljenog imunološkog sustava stanovništva (izvor: Nacionalna strategija razvitka zdravstva za razdoblje od 2006. do 2011. godine). Najveći dio pacijenata splitske Klinike za psihijatriju čine osobe s PTSP-om i žrtve stresa, a praćenja ukazuju na porast pacijenata koji dolaze u dnevnu bolnicu za 11 puta u odnosu na 1990. godinu. Za tri puta je veći i broj ambulantnih pregleda kojih je u 2008. i 2009. godini bilo 80.000 tisuća. Prošlogodišnji Svjetski Dan mentalnog zdravlja bio je prilika da se javnost upozori kako gotovo trećina ljudi u Hrvatskoj ima manjih ili većih problema s mentalnim zdravljem. Podaci Registra psihoza koji se vodi pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo navode da „neuroze i afektivni poremećaji sa stresom i somatoformnim poremećajima“ čine više od pola ukupnih dijagnoza duševnih poremećaja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Osim lošije slike mentalnog zdravlja, raste i pojavnost rizičnih ponašanja, uz pojavnost novih, bihevioralnih ovisnosti. Nadalje, analiza stanja upućuje da se teškoće rješavaju kroz kurativu koja je i za pojedinca i za zajednicu sve neadekvatnija i neučinkovitija. Preventiva kao temelj javnozdravstvenog modela, usmjerenog na smanjenje incidencije, odnosno na osobe koje trenutačno nisu bolesne, ali postoji rizik razvoja određenog poremećaja, nedovoljno je zastupljena kako na području Republike Hrvatske, tako i na području lokalne zajednice grada Splita. Hrvatska je potpisnica Helsinške deklaracije 2005. godine, i time je ušla u krug zemalja koje poduzimaju aktivnosti da se poboljša stanje mentalnog zdravlja. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije jest da mentalno zdravlje mora postati prioritet u nacionalnim programima zdravlja prema konceptu psihijatrije u zajednici, koja uključuje odgovornost svih segmenata društva na promociji mentalnog zdravlja. Svjetski verificirana činjenica da ulaganjem u edukaciju postižemo velike rezultate za mali novac kod nas je još uvijek nedovoljno osviještena. Pristup tima udruge Mentor je obrazovni, usredotočen na podizanje svijesti građana o važnosti preuzimanja proaktivne uloge za stanje vlastitog zdravlja, i to putem informiranja, savjetovanja i psihoedukativnih radionica, uz primjenu inovativnih metoda poučavanja. Pristup i teme kojima se bavimo udrugu su učinile prepoznatljivim i poželjnim suradnikom, što 8 nam je dodatni poticaj za usmjeravanje organizacijskog rasta. Smatramo to važnim, između ostalog, i zbog statusa Hrvatske u eurointegracijama i mogućnostima koje otvaraju pretpristupni fondovi, kao i internacionalna umrežavanja unutar sektora. 3.2. Dionici Mentora Dionici Mentora su: korisnici (djeca i mladi, roditelji, stručnjaci u sustavu odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi), građani i građanke (šira javnost), organizacije civilnoga društva, institucije, donatori, političke stranke, lokalna vlast, mediji. U narednom dijelu se posebno bavimo analizom potreba korisnika/ca, dok su potrebe i interesi ostalih dionika kao i njihov utjecaj i značaj za rad udruge analizirani na različitim mjestima u samom dokumentu. 3.3. Potrebe korisnika/ica na koje Mentor odgovara Faktori rizika koji utječu na stanje mentalnog zdravlja stanovništva su razina obrazovanja, uvjeti življenja, prihodi i socio-ekonomske prilike, kako pojedinca, obitelji, tako i šire zajednice. Praćenje stanja zdravlja građana Hrvatske ukazuje da smo se tijekom rata i perioda ekonomske i društvene tranzicije suočavali sa brojnim socio-ekonomskim promjenama koje su negativno utjecale na stanje zdravlja i čije posljedice ćemo još dugo kao zajednica sanirati. Zaštita mentalnog zdravlja i prevencija svih oblika rizičnih ponašanja zahtijeva interdisciplinarni pristup obzirom na multifaktoralnu etiologiju koja utječe na stanje mentalnog zdravlja i pojavnost različitih oblika rizičnih ponašanja. U osnovi ljudskoga bića jest težnja da se osjeća dobro, a nedostatak osobnih kompetencija za očuvanje zdravlja učestalo rezultira izborom rizičnih ponašanja kao pokušajem da se očuva unutarnja ravnoteža. Naša primarna ciljana grupa jesu djeca i mladi, a potom i svi ostali koji su u izravnom, neposrednom kontaktu s njima – to su njihovi roditelji, učitelji, socijalni radnici, školski liječnici i dr. Povećanje razine znanja i mogućnosti djelovanja osnažuju i daju sigurnost u radu s djecom i mladima, kako u njihovu odgoju, u svakodnevnom odnosu s njima, tako i u situacijama koje mogu biti rizične tijekom odrastanja. 3.3.1. Djeca i mladi Prema Nacionalnom programu djelovanja za mlade, mladost je životno razdoblje u kojem se, osim tjelesnog i duševnog sazrijevanja, odvija i proces integracije pojedinca u društvenu zajednicu. Od mladih se očekuje da razviju socijalne vještine i sposobnost za preuzimanje trajnih društvenih uloga na svim područjima ljudskog djelovanja. Nacionalni program djelovanja za mlade ističe posebnu važnost državne skrbi i općedruštvenog djelovanja na područjima: aktivnog sudjelovanja mladih u društvu, kulture mladih i slobodnog vremena te mobilnosti, informiranja i savjetovanja. Neki od ciljeva Nacionalnog programa su: pružiti mladima prigodu za 9 stjecanje novih znanja i vještina te usavršavanje postojećih kroz cjeloživotno učenje kako bi se osposobili za potpuno i odgovorno sudjelovanje u svim aspektima društva, osigurati otvoren i moderan sustav formalnog i neformalnog obrazovanja i usavršavanja za sve. Svoj je djeci i mladima potrebna podrška u razumijevanju životnih izazova i odgovornosti te razvijanju neophodnih vještina za uspješno odrastanje. Rizična ponašanja mladih danas bitno determiniraju sliku zdravlja ove populacije. Istraživanja koja prate stanje zdravlja i kretanje navika među učeničkom populacijom upućuju na zaključke da «sve značajnije zdravstvene teškoće mladih danas zauzimaju poremećaji i bolesti povezane s određenim ponašanjima, navikama i stilovima življenja (prekomjerno konzumiranje alkohola, pušenje duhana, uživanje psihoaktivnih droga, rizično seksualno ponašanje i spolno prenosive bolesti, neadekvatna tjelesna aktivnost, kvaliteta prehrane, poremećaji uzimanja hrane i posljedice prometnih nesreća), te psihosocijalni problemi (samoubojstva i duševni poremećaji)…», Nacionalni program djelovanja za mlade 2009-2013. U Republici Hrvatskoj se istraživanjem ESPAD na nacionalnoj razini prate trendovi vezani uz konzumiranje opojnih droga učeničke popukacije. Istraživanje koje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, koordinatorica dr. Marina Kuzman, od 1995. god do 2003. god. bilježi alarmantni porast trendova eksperimentiranja petnaestogodišnjaka sa opojnim drogama. Prema podacima, tijekom tog perioda Hrvatska se svrstala u vrh europskih zemalja po konzumiranju sredstava ovisnosti od strane učeničke populacije. Istraživanje ESPAD, provedeno tijekom 2007. god, ukazuje na blagu stagnaciju eksperimentiranja petnaestogodišnjaka sa pušenjem i opojnim drogama, dok je upotreba alkohola i dalje u vrlo zabrinjavajućem porastu. Pijenje alkohola kod petnaestogodišnjaka svrstalo je Hrvatsku 2007. godine iznad prosjeka zemalja obuhvaćenih istraživanjem u odnosu na 1995. god. kada je Hrvatska bila znatno ispod prosjeka. Istraživanje je pokazalo da mladi u Hrvatskoj ne piju samo učestalo, nego piju i količinski puno. Posljednje istraživanje ESPAD provedeno je tijekom 2011.g, a nalazi istraživanja potvrđuju trendove iz 2007.g. Analizom problema na području naše županije utvrdili smo da ne postoje istraživanja rizičnih ponašanja vezanih uz upotrebu interneta i klađenja, što ne znači da pojavnost ovih ponašanja ne izaziva zabrinutost u stručnim krugovima. Slijedom prikupljenih saznanja o sudjelovanju djece u igrama na sreću i kladioničkim igrama, iz Ureda pravobraniteljice za djecu upućena je preporuka Ministarstvu financija i Poreznoj upravi o „sustavnoj primjeni prekršajnih odredbi navedenog Zakona i Pravilnika, te pokretanje postupka izmjena i dopuna Zakona o priređivanju igara na sreću i nagradnih igara u svezi sudjelovanja djece u igrama na sreću na automatima, u svim prostorima gdje se takve igre priređuju, kako bi se djeca dodatno zaštitila.“ Hrvatski tinejdžeri su na 7. mjestu svjetske ljestvice mladih pod stresom, pokazuje istraživanje koje je proveo GfK Roper Reports Worldwide. Troje od četvero tinejdžera u svijetu, a u Hrvatskoj čak 83 %,osjeća da su pod velikim pritiskom. Stres nazivaju bolešću današnjice jer oslabljuje imunološki sustav, izazivajući bolest cijelog organizma, a stručnjaci su ustanovili da šteti i djeci. Zbog dugotrajnog stresa i trauma u djece najviše stradavaju centri u mozgu, koji upravljaju pamćenjem i emocijama. To dovodi do slabije tolerancije na stres u kasnijoj dobi te češću tjeskobu i depresiju. 10 Zaštita zdravlja mladih i posljedice negativnih trendova u popoulaciji mladih kao dugoročno najvažnijem resursu svake zajednice zahtijevaju osobitu pozornost i angažman kako bi se stvarali uvjeti u kojima će mladi razvijati sve svoje potencijale za uspješno suočavanje sa razvojnim zadacima. Neophodno je razvijati zaštitne faktore, kao uvjete koji štite mlade ljude od negativnih posljedica izloženosti stresu i riziku. To se može kroz smanjenje utjecaja rizika ili utjecaja na način na koji će mladi odgovoriti na rizične faktore. Sociodemografske karakteristike mladih kao ciljne skupine su slijedeće: obuhvaćamo mlade od predškolskog uzrasta do kasne adolescencije bez razlike po spolu, ekonomskom statusu i životnom okruženju. 3.3.2. Roditelji (obitelj) Neizmjerna je uloga i doprinos funkcionalnog roditelja i funkcionalne obitelji zaštiti zdravlja djece i mladih i prevenciji rizičnih ponašanja. Upravo stoga su roditelji također u fokusu našeg rada, jer istraživanja pokazuju da adekvatna roditeljska uključenost u život mlade osobe može reducirati rizike mogućih neprihvatljivih ponašanja, čak i kod adolescenata kod kojih je rizik pojačan – poput onih koji imaju poteškoće sa kontroliranjem emocija, buntovno se ponašaju ili su tjeskobni. Istraživanje ESPAD je pokazalo da su izravno važni čimbenici koji doprinose povećanju rizika ovisničkih ponašanja kod djece roditeljski stavovi, roditeljske navike, roditeljski nadzor, obiteljsko funkcioniranje i komunikacija. Ključnim se pokazalo kako djeca doživljavaju roditeljsko ponašanje. Način života današnjih obitelji koji uključuje izražene napore za osiguravanjem egzistencijalnih potreba, nedostatak vremena za obiteljsku inerakciju i komunikaciju te narušenu tradicionalnu poziciju roditelja. Ulogom stečeni autoritet utječe, između ostalog, i na loše snalaženje roditelja u vlastitoj ulozi. Roditelji su nesigurni u svoje odgojne postupke, nedovoljno upoznati sa razvojnim fazama djece i adekvatnim odgojnim postupcima i stilovima kojima mogu dodatno ojačati protektivnu ulogu obitelji. Vidljivo je da su pomaknute i izbrisane granice unutar obiteljske strukture i uloge, a rizična ponašanja nemaju granica ni unutar cjelovitih ili necjelovitih obitelji. Često iz neznanja i nemoći roditelj na krizu u odnosu odgovara neefikasnim ponašanjem baš kao što i dijete na svoju krizu odgovora rizičnim ponašanjima. Posebno osjetljivi period odrastanja je razdoblje adolescencije čiji je nedjeljivi dio odupiranje autoritetu roditelja. U adolescenciji se javlja potreba za oslobađanjem od autoriteta roditelja, a istovremeno i osjećaj straha od odrastanja i odgovornosti i pokušaj održavanja veze s roditeljima. U nastojanju da razviju vlastiti identitet adolescenti imaju potrebu pripadanja vršnjačkim grupama, čije će norme i vrijednosti i sami prihvaćati. Iako rođenjem djeteta roditelj preuzima jednu od najzahtjevnijih uloga u životu, u Hrvatskoj se ne provodi sustavna edukacija i priprema roditelja za tu važnu ulogu. Stoga je potrebno jačati kompetencije roditelja, kako osobne tako i u odgojnoj ulozi,i jer je roditelj model, uzor i voditelj. Sociodemografske karakteristike roditelja su: oba spola (iskustvo pokauje da su ipak majke češće direktni korisnici), 25-55 godina, različitog socio-ekonomskog statusa. Problemi s kojima se ova ciljna skupina susreće jesu nezadovoljavanje osobnih potreba, gubitak autoriteta stečenom ulogom roditelja, nesigurnost, nedostatak 11 vještina i znanja za adekvatnu odgojnu uključenost i utjecaj, strah od suočavanja s teškoćama mentalnoga zdravlja i rizičnim ponašanjima djece i mladih. 3.3.3. Stručnjaci skrbi u sustavu odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne Ova korisnička skupina se kroz naše programe često nalazi i u ulozi suradnika. Stoga je procjena potreba, između ostalog, rezultat suradnje i direktnog rada sa stručnjacima u ovim institucijama. Profesionalna i osbna kompetencija stručnjaka u sustavu odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi uključuje cjeloživotno učenje i primjenu inovativnih metoda i pristupa u radu s djecom i mladima. Obraćaju nam se sa zahtjevima za pomoć u provedbi preventivnih programa, ili sa zahtjevima za edukaciju o provedbi preventivnih programa. Problemi s kojima se susreću su: preopterećenost zahtjevima školskih kurikuluma i administrativnim poslovima, veliki broj djece ili veliko područje kojeg svojim radom pokrivaju, nespecifične teškoće u ponašanju djece i mladih, i paralelno, nedostatak vremena da se intenzivnije posvete pojedinom problemu, nedostatak vještina za suočavanje s rizičnim ponašanjima mladih, otpor suradnji od strane roditelja ili kolega. U dosadašnjem radu Mentor je surađivao sa više od 150 odgojno-obrazovnih djelatnika osnovnih i srednjih škola s područja cijele Splitsko-dalmatinske županije. Sociodemografske karakteristike stručnjaka su: oba spola, dob od 25-50 godina. 3.3.4.Građani i građanke (šira javnost) Pozitivnim promjenama u društvenoj zajednici prijeko je potrebna socijalno osviještena javnost. Ona mora poštovati vrijednosti, ali i biti svjesna svoje odgovornosti u zaštiti mentalnog zdravlja svih građana. Dodatni tip aktivnosti koji se provodi u Mentorovim projektima, a kojima privlačimo pažnju javnosti su informiranje i osvještavanje iste putem javnih tribina, okruglih stolova. Javnim tribinama želimo privući pažnju javnosti i medija na relevantne i aktualne društvene probleme koji bilo izravno ili neizravno utječu na kvalitetu življenja, zaštitu zdravlja i prevenciju rizičnih ponašanja. 3.4. Analiza unutrašnjih snaga i slabosti Nakon četverogodišnjeg djelovanja Mentor ima stabilnu financijsku osnovu za daljnji razvoj te prepoznatljive programe koje smo u ovom periodu razvili. Pri prikupljanju sredstava do sada smo se uglavnom usmjeravali na domaće donatore (javnu upravu i lokalnu samoupravu). U cilju veće izvjesnosti i predvidljivosti prihoda, potrebno se usmjeriti na prikupljanje sredstava iz raznovrsnih izvora. Pri tome mislimo na poslovni sektor, dugoročne projekte (institucionalna potpora, programi suradnje), 12 samofinanciranje, te postupno, daljnim jačanjem organizacije, okretanje k stranim donatorima. Slabost Mentora je dostupnost u prostoru samo jednom tjedno, i to u prostoru koji je neuvjetan za vrstu aktivnosti koje provodimo. Prostor za rad udruge nam je dodijeljen od strane Grada Splita, Gradskog kotara Bol, i to na korištenje jednom tjedno u poslijepodnevnim satima. Prednost prostora je u tome što za korištenje ne plaćamo naknadu, ali dugoročno prostor nije adekvatan potrebama udruge u skladu s razvojnim planovima. Radi se o dvorani cca 50m2, koja je ljeti iznimno vruća, a zimi hladna. Stoga namjeravamo od lokalne samouprave zatražiti novi, primjereniji prostor, ili potražiti prostor u najam po prihvatljivoj cijeni. Prostor treba biti prikladan za organizaciju uredskih poslova, te imati prostoriju za savjetovanje, a po mogućnosti i edukacije. Do sada su sve aktivnosti, uključujući i vođenje projekata, provodili vanjski suradnici, i to je potrebno promijeniti kako bi se financije dodatno rasteretile velikih doprinosa za honorare. Stoga je nužno zaposliti jednu osobu i formirati jedno radno mjesto. Udruga do sada nije imala vlastitu opremu, osim jednog prijenosnog računala koje koristimo za potrebe projekcija na predavanjima i radionicama. Za organizaciju daljnjeg rada udruge potrebno je formirati jedno radno mjesto, a u tu svrhu trebamo uredski namještaj – radni stol i sjedalica, ormarić za arhivu, računalo, telefon/telefax, fotkopirni uređaj, printer. Za potrebe edukacijskih aktivnosti potrebni su nam flipchart ploča i projektor. Stvaranje preduvjeta za funkcioniranje ureda i savjetovališta učiniti će nas dostupnijima i vidljivijima u lokalnoj zajednici. Snaga Mentora je multidisciplinarni stručni tim (liječnice – spec. psihatrije i spec. epidemiologije, sociologinja, pedagoginja, defektolog, odgajteljica, socijalna radnica) koji čine osnivačice i izvoditelji/ice aktivnosti, a koji/e se i dalje stručno usavršavaju u različitim psihoterapijskim školama. Povezuje nas zajedništvo i timski duh, što prepoznaju i naši korisnici i suradnici jer većinu aktivnosti provodimo u voditeljskim parovima. Udruga treba biti dostupna i putem interneta, stoga planiramo izraditi web stranicu te na taj način također unaprijediti komunikaciju s korisnicima i suradnicima. Također, u daljnjem organizacijskom razvoju potrebno je donositi pisane politike i procedure u svim područjima, i to kako bismo dostigli višu razinu kvalitete neprofitne organizacije. 4. Prioriteti Misija i ciljevi udruge Mentor definirani su Statutom prilikom osnivanja, a Strateški plan će doprinijeti usmjerenosti na ostvarivanje zadanih ciljeva. Misija udruge glasi: „Poboljšanje mentalnoga zdravlja građana i građanki Republike Hrvatske.“ Analizirajući potrebe i probleme u gradu Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, te uvažavajući organizacijske i stručne kapacitete, udruga Mentor temelji svoje djelovanje u slijedeće tri godine na slijedećim strateškim pravcima: 13 Razvijanje svijesti i znanja o mentalnom zdravlju i prevencija rizičnih ponašanja informiranjem, edukacijom i savjetovanjem kroz suradnju s odgojno-obrazovnim sustavom, zdravstvom i socijalnom skrbi. Pristup je izabran jer svjetski verificirana činjenica govori da ulaganjem u edukaciju postižemo velike rezultate za mali novac. Istraživanja stanja mentalnog zdravlja i pojavnosti rizičnih ponašanja u populaciji djece i mladih na području Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Analiza potreba je ukazala na nedostatak istraživanja na lokalnom nivou, u planiranju i procjeni potreba koristimo nacionalna istraživanja. Istraživanjem i praćenjem stanja mentalnog zdravlja i pojavnosti rizičnih ponašanja utvrditi će se prioriteti u području razvijanja svijesti i znanja o mentalnom zdravlju i prevenciji rizičnih ponašanja. 4.1. Razvijanje svijesti i znanja o mentalnom zdravlju i prevencija rizičnih ponašanja Provoditi će se sa svim ciljnim skupinama, prvenstveno djecom i mladima, a zatim i njihovim roditeljima i stručnjacima u sustavu odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi te građanima i građankama (širom javnosti) na području Splita i Splitsko-dalmatinske županije: jačati ulogu organizacija civilnog društva i doprinositi razvijanju skrbi za mentalno zdravlje u zajednici, Razvijati svijest o zaštiti mentalnog zdravlja te o rizičnim čimbenicima za pojavnosti rizičnih ponašanja, razvijati znanja i vještine koji reduciraju rizične čimbenike i podižu razinu osobne kompetencije u razrješavanju problemskih/stresnih situacija, Razvijati znanja i vještine potrebne za rane detekcije i intervencije kod problema mentalnog zdravlja djece i mladih, Ranim intervencijama reducirati rizična ponašanja i spriječiti daljnji razvoj poremećaja u ponašanju Unaprijeđivati kompetencije roditelja i stručnjaka koji rade s djecom i mladima, Poticati suradnju, umrežavanje i razmjenu iskustava svih subjekata u zajednici koji se bave zaštitom mentalnog zdravlja i prevencijom rizičnih ponašanja, Promovirati zdrave stilove života putem medija, vlastitih tiskovina, web stranice i društvenih mreža, osmišljavati inovativne programe i metode u području psihoedukacije za zaštitu mentalnog zdravlja, osnaživati korisnike za aktivno sudjelovanje u planiranju i provođenju aktivnosti na području zaštite zdravlja i prevencije rizičnih ponašanja, 14 4.2. Istraživanja stanja mentalnog zdravlja i pojavnosti rizičnih ponašanja u populaciji djece i mladih na području Splita i Splitsko-dalmatinske županije Istraživanja potiču ljude i društvo na promjene, bilo u načinu razmišljanja, bilo u načinu ponašanja i djelovanja ljudi. Otvaraju im nove vidike, mijenjaju njihova mišljenja, ponašanja, neke ustaljene norme i stereotipe, mladim ljudima razvijaju nove, drugačije svjetonazore. U nedostatku istraživanja za područje grada Splita i splitsko-dalmatinske županije udruga će: Razvijati primijenjena društvena istraživanja o stanju mentalnog zdravlja i pojavnosti rizičnih ponašanja Primjenjivati znanstvene metodologije u analizi potreba lokalne zajednice Identificirati rizične čimbenike zaštite mentalnoga zdravlja i pojavnosti rizičnih ponašanja Razvijati suradnju s lokalnom samoupravom, ustanovama i udrugama u analiziranju potreba zajednice sudjelovati u kreiranju javnih politika u lokalnoj zajednici i šire 4.3. Unutarnji prioriteti Donošenjem odluke o strateškom usmjeravanju daljnjeg rasta i razvoja, kao jedan od prioriteta istaknut je i rad na izgradnji unutarnjeg kapaciteta organizacije. Izgradnja identiteta Mentora kao jedne od vodećih organizacija u području unaprijeđenja skrbi za fizičko i mentalno zdravlje koja uključuje prevenciju svih oblika rizičnih ponašanja te promicanje inovativnih metoda poučavanja i cjeloživotnog obrazovanja na širem regionalnom području, što će se postizati kroz uspostavljanje standarda rada i kvalitete usluge, formiranjem jednog radnog mjesta, čiji će zaposlenik/-ca u javnim nastupima predstavljati organizaciju i njenu misiju i koji/-a će raditi u ime udruge, u skladu sa Statutom. Formiranje ureda i prostora za savjetodavni rad – udruga je do sada koristila prostor dodijeljen od strane lokalne samouprave samo jednom tjedno u poslijepodnevnim satima, što smo u ovoj fazi razvoja udruge ocijenili nedostatnim. Stoga je ovo jedan od prvih unutarnjih prioriteta kako bi bili što dostupniji korisnicima, suradnicima i donatorima. Zapošljavanje voditeljice ureda – udruga do sada nije imala zaposlenike, aktivnosti su provodili članovi/ice udruge, vanjski/e suradnici/e. Formiranjem ureda potrebno je zaposliti jednu osobu koja će brinuti o svakodnevnom funkcioniranju ureda i raditi na ostalim poslovima i zadacima po preporuci Upravnog odbora. Promocija rada udruge – u svrhu povećanja vidljivosti djelovanja udruge, promocija je također jedan od naših unutarnjih prioriteta. U tu svrhu je potrebno izraditi web stranicu, intenzivnije komunicirati s širom javnosti putem sredstava javnog priopćavanja i izraditi tiskane materijale (letke, brošure) koje će prezentirati aktivnosti udruge. 15 Širenje stručnog i volonterskog tima udruge Mentor – jedna od vrijednosti udruge je multidisciplinarni tim i timski duh koji gradimo. Stoga namjeravamo i nastaviti u tom pravcu, širenjem tima što će rezultirati i širim spektrom tema u edukacijama, a što će dodatno doprinositi ostvarivanju ciljeva udruge. Formiranje ureda koji će svakodnevno raditi stvoriti će ujedno mogućnost za prihvaćanje i organiziranje volontera i volonterskog rada u udruzi. Ojačati financijsku održivost utemeljenu na raznovrsnim izvorima prihoda - različiti donatori, i ispitivanje suradnje s profitnim sektorom. Razvijati financijski menadžment udruge u skladu s rastućim proračunom udruge. Uvodjenje koncepta strateškog planiranja u praksu rada Udruge - strateško planiranje treba biti utemeljeno na kontinuiranom praćenju i utvrdjivanju potreba korisnika, te prilagodba promijenjenim okolnostima u okruženju i organizaciji. Podizanje razine kvalitete u svim područjima organizacijskog razvoja jedan je od unutrašnjih prioriteta i u skladu s tim u ovom strateškom razdoblju potrebno je kontinuirano raditi samoprocjenu te donositi pisane politike i procedure kako bismo dostigli višu razinu kvalitete neprofitne organizacije, u skladu sa SOKNO-om. 5. Financijska situacija Mentora 5.1.Analiza prihoda i rashoda MENTOR je u proteklom periodu, od osnivanja do danas, četverostruko uvećao prihode. U prvoj godini, godini osnivanja, prihod udruge je iznosip 30.000,00kuna, a 2011.g. prihod udruge je iznosio 133.824,00kn. Do kraja 2012.g. osigurana su osnovna sredstva za funkcioniranje udruge, a dijelom i do polovine slijedeće godine. Analiza strukture prihoda pokazuje da se najveći dio ostvaruje iz sredstava državnoga proračuna, a zatim slijede lokalna samouprava, vlastiti prihodi i prihod od članarine. Analizom rashoda vidljivo je da su troškovi ugovora o djelu najveća stavka u rashodima (73%), zatim slijede troškovi usluga, stručne literature, knjigovodstvenog servisa,itd.). Udruga do sada nije imala zaposlenih osoba, pa tako ni troškova za plaću, kao ni troškova uredskog prostora i prostora za aktivnosti. Godišnji prihod Mentora (2008. -2011.), u HRK 140.000,00 120.000,00 100.000,00 80.000,00 60.000,00 40.000,00 20.000,00 0,00 2008. 2009. 2010. 2011. 16 Dugoročno, potrebno se usmjeriti na prikupljanje sredstava iz raznovrsnih izvora i promjenu u strukturi rashoda. Istraživanje mogućnosti sufinanciranja od strane poslovnog sektora, profiliranje usluga u cilju samofinanciranja te jačanje unutarnjih kapaciteta organizacije radi konkuretnosti na natječajima stranih donatora, strateški su prioriteti udruge u ovom razdoblju. Zapošljavanje jedne osobe i formiranje ureda također je strateški prioritet koji će rezultirati promjenom u strukturi rashoda. 5.2.Strategija prikupljanja sredstava U ovom trenutku, za programe planirane do konca 2012.g, osigurana su sredstva u iznosu od 78.700,00kn i to od: Ministarstvo socijalne politike i mladih, iznos od 68.700,00kn za projekt „PUP – prevencijom u praksu“, edukacija stručnjaka u sustavu odgoja i obrazovanja i socijalne skrbi (projekt se provodi do kraja lipnja 2013.g.) Ministarstvo socijalne politike i 10.000,00kn za projekt „Iskra 2012.“, edukacija roditelja mladih, iznos od U očekivanju smo raspisivanja natječaja Grada Splita za 2012./2013.g. U pripremi je također projekt za prijavu na natječaj Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, u kategoriji Institucionalne potpore razvoju i stabilizaciji udruge. U 2013./2014.g. planiramo istraživati mogućnosti da dobijemo sredstva od slijedećih donatora: Domaći donatori: Ministarstvo socijalne politike i mladih Ministarstvo zdravlja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Grad split, Županija Splitsko-dalmatinska Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH Profitne organizacije Strani donatori: Fondovi EU CNF – CEE, udružene nizozemske zaklade ambasade 17 6. Resursi Udruga „Mentor“ u ovom trenutku nema zaposlenih osoba. Cilj nam je u slijedećem razdoblju zaposliti jednu osobu, na mjestu voditelja ureda. Jedan od ciljeva koje smo naveli, a koji će pridonijeti razvoju civilnog društva i slaže se sa programima Nacionalne zaklade je iznalaženje mogućnosti za zapošljavanje mlade osobe bez iskustva i njeno educiranje u aktivnostima udruge. U početku voditelj ureda bi bio zaposlen na pola radnog vremena. Planiranim povećanjem aktivnosti udruge osigurali bi radno mjesto na puno radno vrijeme, osim na poslovima voditelja udruge, i na poslovima pisanja, vođenja i provedbe projekata. VANJSKI/E SURADNICI/E – povremeni – stalni: izvoditelji/ce projektnih aktivnosti: Mr.sc.Igna Brajević Gizdić, psihijatar, predavanja i radionice za učitelje, nastavnike, stručne suradnike, roditelje i mlade Nives Urlić, odgajatelj, certifikat RT, predavanja i radionice za roditelje i djecu Toni Maglica, defektolog, predavanja za roditelje Magda Pletikosa Pavić, epidemiolog, predavanja za roditelje i mlade Silvana Nikolić Perasović, dipl. sociolog, certifikat RT, predavanja i radionice za učitelje, nastavnike, stručne suradnike, roditelje i mlade Marija Mojaš Andrijašević, dipl. pedagog, radionice i predavanja za roditelje i mlade Željka Radošević, socijalna radnica, predavanja i radionice za stručne suradnike i roditelje VOLONTERI UDRUGE Tea Radić – student sociologije, angažirana na evaluacijama provedenih aktivnosti Julija Erceg, student medicine, angažirana na osmišljavanju aktivnosti u skladu sa potrebama građana u lokalnoj zajednici, promotor aktivnosti 6.2. OPREMA I DRUGI RESURSI Udruga „Mentor“ raspolaže sa jednim laptopom, kojeg koristimo u provedbi projektnih aktivnosti. Za planirano funkcioniranje udruge potrebno je osiguravati slijedeću opremu: - za opremanje ureda: radni stol i sjedalica, ormarić za arhivu, računalo, telefon/telefax, printer - za potrebe edukacijskih aktivnosti: flip-chart ploča i projektor. 18
© Copyright 2024 Paperzz
