PI-Centar za Edukaciju

PI-Centar za Edukaciju
098 9652 432, 091 1944 476
pi.centar@gmail.com
1 i 2 poglavlje
1. Bazične mjere za vrednovanje makroekonomske performance
su:
a) realni BDP po glavi stanovnika
b) stopa inflacije
c) stopa nezaposlenosti
d) sve navedno
e) ništa od navedenog
2. Izjava: "Povedanje kamatne stope nepovoljno de djelovati na
investicije" spada u područje:
a) prirodne ekonomije
b) normativne ekonomije
c) normalne ekonomije
d) pozitivne ekonomije
3. Ekonomija koja se bavi izučavanjem ponašanja neke
ekonomske pojave u uzročno-posljedičnim terminima, a koja
je oslobođena subjektivnih procjena naziva se:
a) teorijska
b) prirodna
c) normativna
d) pozitivna
4. Teorija koja sumira relacije između ekonomskih varijabli
naziva se:
a) ekonomska teorija
b) makroekonomska teorija
c) model
d) pozitivna teorija
5. Ignoriranje utjecaja promjena, za određenu svrhu irelevantnih
varijabli, odvija se pomodu:
a) modela
b) ekonomske analize
c) pretpostavke „ceteris paribus
d) relacija
6. Varijable ekonomske politike nazivaju se:
a) endogene varijable
b) egzogene varijable
c) instrumentalne varijable
d) identiteti
www.pacar-instrukcije.com
10. Endogene varijable su:
a) varijable čije se vrijednosti izračunavaju modelom
b) kvantitativni izraz međuovisnosti između ekonomskih
varijabli
c) varijable čije se vrijednosti ne mijenjaju sa promjenama
drugih varijabli
d) pretpostavke na kojima se temelji model
11. Konačni oblik modela:
a) pokazuje neposredne učinke promjena nezavisnih varijabli
na zavisne varijable
b) je model u kojem se svaka endogena varijabla izražava kao
kombinacija egzogenih varijabli i parametara
c) model kod kojeg su veze između varijabli determinističke
12. Strukturni parametri pokazuju:
a) posredne i neposredne učinke promjena egzogenih varijabli
na endogene
b) neposredne učinke promjena endgogenih varijabli na
egzogene
c) neposredne učinke promjena egzogenih varijabli na
endogene
d) funkcionalnu vezu između zavisnih i nezavisnih varijabli
13. Model u kojem je svaka endogena varijabla izražena kao
funkcija predeterminiranih varijabli i parametara naziva se:
a) konačni oblik modela
b) reducirani oblik modela
c) Solowljev model gospodarskog rasta
d) Mundell-Flemingov model
14. Ukoliko je promjena output veda od promjene varijable koja
je prouzročila promjenu outputa, riječ je o:
a) učinku neutralizacije
b) učinku utiskivanja
c) multiplikativnom učinku
d) leptirovom učinku
e) makroekonomskom učinku
7. Predeterminirane varijable su:
a) varijable čije se vrijednosti ne mijenjaju s promjenama
drugih varijabli
b) pretpostavke na kojima se temelji model
c) varijable sa vremenskim pomakom
8. Pretpostavke na kojima se temelji model nazivaju se:
a) parametri
b) varijable
c) relacije
d) ekonomski principi
9. Relacija U=U0+mY je primjer:
a) uvjeta ravnoteže
b) relacije ponašanja
c) definicijske relacije
PI - Centar za Edukaciju
makroekonomija
PI-Centar za Edukaciju
098 9652 432, 091 1944 476
pi.centar@gmail.com
3. poglavlje
1. Prema dohodovnoj metodi, BDP u zatvorenoj privredi je
jednak:
a) sumi bruto vrijednosti finalne proizvodnje koju su ostvarila
domada poduzeda tijekom obračunskog razdoblja
b) sumi vrijednosti osobne potrošnje, državne potrošnje i
investicija tijekom obračunskog razdoblja
c) sumi vrijednosti svih dohodaka koju je sektor poduzeda
isplatio tijekom obračunskog razdoblja
2. Kupovina novog stana od strane kudanstava klasificira se kao:
a) osobna potrošnja
b) investicija u zalihe
c) neto investicija
d) stambena investicija
e) državna potrošnja
3. Proizvodnja koju ostvare švicarski državljani na privremenom
radu u Njemačkoj dio je:
a) njemačkog BDP-a
b) švicarskog BDP-a
c) pola pripada švicarskom, a pola njemačkom BDP-u
d) ništa od navedenog nije točno
4. Subvencijama ne pripadaju:
a) davanja države za socijalnu pomod
b) kompenzacije za štete
c) dotacije za financiranje investicija
d) ništa od navedenog
e) sve navedeno
5. Razlika između raspoloživog dohotka i osobne potrošnje je
predstavljena:
a) transfernim pladanjima
b) privatnom štednjom
c) neto izvozom
d) porezom
e) dohotkom
6. Državna potrošnja ne obuhvada:
a) individualne izdatke za državnu potrošnju
b) izdatke za gradnju autocesta
c) kolektivne izdatke za državnu potrošnju
d) izdatke neprofitnih ustanova koja služe kudanstvima
7. Pretpostavite da je BDP = 9400, osobna potrošnja = 5900,
državna potrošnja = 1500, privatna štednja iznosi 1000, a
neto izvoz -300. U tom slučaju:
a) investicije iznose 2300
b) porezi iznose 2500
c) raspoloživi dohodak iznosi 6900
d) ništa od navedenog nije točno
e) sve navedeno je točno
www.pacar-instrukcije.com
9. Kada bi se u obračun BDP-a neke zemlje uključila također i
vrijednost dijelova koji se ugrađuju u automobile, to bi bio
primjer:
a) uključivanja netržišne transakcije u obračun BDP-a
b) uključivanja ilegalne transakcije u obračun BDP-a
c) uključivanja neproduktivne transakcije u obračun BDPd) dvostrukog obračuna
10. Koja se od sljededih transakcija ubraja u osobnu potrošnju?
a) obitelj Novak kupila je novi stan
b) Marina je kupila novi automobil
c) tvrtka „San“ kupila je novo dostavno vozila
d) Sanja je kupila državne obveznice na Varaždinskoj burzi u
vrijednosti od 10.000 kn
11. Ukoliko je S – I > O, tada je:
a) NI
b) NI>O, a zemlja se nalazi u ulozi neto dužnika
c) NI>O, a zemlja se nalazi u ulozi neto dužnika
d) NI>O, a zemlja se nalazi u ulozi neto vjerovnika
12. U obračun bruto domadeg proizvoda bit de uključene
vrijednosti sljededih transakcija:
a) kupovina obveznica na Zagrebačkoj burzi
b) kupovina brašna od strane pekarnice "Kruna"
c) izdaci države za obranu zemlje
d) isplate naknada nezaposlenima od strane države
13. U nekom je gospodarstvu Y = 3452, C = 2343, G = 865, a
I = 379. Koliko iznosi neto izvoz?
a) -150
b) -135
c) +135
d) +160
14. Stavke koje nisu obuhvadene BDP-om su:
a) ilegalne transakcije
b) financijske transakcije
c) vrijednost intermedijarnih dobara
d) vrijednost netržišnih dobara i usluga
e) sve navedeno
f) ništa od navedenog
15. Stipendije koje država ispladuje nadarenim studentima:
a) predstavljaju državnu potrošnju i bit de uključene u obračun
BDP-a
b) predstavljaju netržišnu transakciju te stoga nede biti
uključene u obračun BDP-a
c) ubrajaju se u transferna pladanja i uključuju se u obračun
BDP-a
d) predstavljaju transferno pladanje i ne uključuju se u obračun
BDP-a
8. U financijske transakcije ekonomisti ubrajaju:
a) prodaja vrijednosnih papira na burzama
b) isplate mirovina umirovljenicima
c) ček na 500 kn koji je Tina dobila za rođendan od bake
d) zaradu ostvarenu prodajom kolača prolaznicima
PI - Centar za Edukaciju
makroekonomija
PI-Centar za Edukaciju
098 9652 432, 091 1944 476
pi.centar@gmail.com
4 poglavlje
1. U nezaposlenu radnu snagu se ubrajaju:
a) obeshrabreni radnici
b) radnici koji rade isljučivo na crno, a redovito se prijavljuju na
burzu rada
c) radnici koji rade nepotpuno radno vrijeme, a željeli bi raditi
puno radno vrijeme
d) ništa od navedenog nije točno
www.pacar-instrukcije.com
d) ništa od navedenog nije točno
2. Recesija se odnosi na razdoblje:
a) rasta BDP-a i velike nezaposlenosti
b) velike nezaposlenosti i velike inflacije
c) smanjenog BDP-a i velike nezaposlenosti
d) ništa od navedenog nije točno
10. Stopa nezaposlenosti krajem 2004. godine je iznosila 18%.
Pretpostavite da subjekti makroekonomske politike žele
reducirati stopu nezaposlenosti na 12% do kraja 2008. Koliko
brzo mora rasti privreda u razdoblju od 2004. do 2008.
godine da bi se stopa nezaposlenosti smanjila na 12% prema
Okunovom zakonu?
a) prosječna godišnja stopa rasta BDP-a mora iznositi 7% u
četverogodišnjem razdoblju
b) prosječna godišnja stopa rasta BDP-a mora iznositi 6% u
četverogodišnjem razdoblju
c) prosječna godišnja stopa rasta BDP-a mora iznositi 28% u
četverogodišnjem razdoblju
3. Ako se stopa nezaposlenosti poveda za 2%, za koliko de se,
prema Okunovom zakonu, promijeniti realni BDP?
a) -1%
b) 1%
c) 3%
d) realni BDP de ostati nepromijenjen
11. Radnik koji je napustio stari posao i sada traži novi, bolji
posao primjer je:
a) strukturne nezaposlenosti
b) frikcijske nezaposlenosti
c) sezonske nezaposlenosti
d) cikličke nezaposlenosti
4. Ukoliko je u nekoj privredi nezaposlenost na razini prirodne
nezaposlenosti, znači da su prisutne:
a) frikcijska,strukturna i ciklička nezaposlenost
b) strukturna, sezonska, ciklička
c) frikcijska, sezonska i strukturna
d) ništa od navedenog nije točno
12. NAIRU je:
a) stopa nezaposlenosti pri kojoj je inflacija konstantna
b) stopa nezaposlenosti pri kojoj je frikcijska nezaposlenost
jednaka nuli
c) stopa inflacija pri kojoj je nezaposlenost konstantna
d) stopa nezaposlenosti pri kojoj je inflacija jednaka 0
5. Indeks potrošačkih cijena reprezentira:
a) cijene dobara koje se troše u domadoj privredi, bez obzira na
to gdje su dobra proizvedena
b) cijene dobara koja su proizvedena u domadoj privredi
c) cijene dobara koja se troše u domadoj privredi, a koja su
proizvedena u domadoj privredi
d) cijene dobara koja se koriste u proizvodnji drugih dobara
13. Kada ne bi bilo inflacije, banka bi zajam od 10 milijuna kuna
bila spremna posuditi tvrki uz godišnju kamatnu stopu od
8%. Obzirom da očekuje stopu inflacije od 6%, banka de
tvrtki zaračunati godišnju kamatnu stopu od:
a) 8%
b) 14%
c) 2%
6. Kada je u nekom gospodarstvu prisutna inflacija, znači da:
a) cijene svih dobara i usluga rastu
b) cijene pojedinih dobara rastu, dok istovremeno cijene nekih
dobara mogu padati
c) realni BDP raste dok nominalni BDP ostaje nepromijenjen
d) deflator BDP-a mora biti jednak 100
7. Inflaciju ponude može prouzročiti:
a) rast cijena nafte
b) ekspanzivna monetarna politika
c) restriktivna fiskalna politika
d) smanjenje cijene prirodnog plina
8. Kada smanjenje poreza ne rezultira povedanjem realnog BDPa, riječ je o:
a) učinku utiskivanja
b) učinku istiskivanja
c) multiplikativnom učinku
d) leptirovom učinku
9. Obeshrabreni radnici:
a) dio su radne snage neke zemlje
b) ubrajaju se u nezaposlene osobe
c) one su osobe koje su razocarane poslom kojeg obavljaju
PI - Centar za Edukaciju
makroekonomija
PI-Centar za Edukaciju
098 9652 432, 091 1944 476
pi.centar@gmail.com
5 poglavlje
1. Tijekom dugoročnog vremenskog razdoblja:
a) krivulja potražnje je potpuno neelastična u odnosu na razinu
cijena
b) cijene su fleksibilne i reagiraju na promjene agregatne
ponude i potražnje ciljem njihovog uravnoteženja
c) vedina cijena je rigidna
d) struktura outputa je ovisna o fiskalnoj politici
2. Povedanje razine cijena uzrokovat de:
a) pomicanje krivulje agregatne potražnje udesno
b) pomicanje krivulje agregatne potražnje ulijevo
c) pomicanje duž krivulje agregatne potražnje
d) nede imati utjecaja na krivulju agregatne potražnje
www.pacar-instrukcije.com
d) aprecijacija domade valute znači da je za kupovinu jedne
jedinice strane valute potrebno izdvojiti manje jedinica
domade valute
8. Krivulja agregatne potražnje de se pomaknuti udesno uslijed:
a) pada razine cijena
b) deprecijacije domade valute
c) smanjenja novčane mase
d) smanjenja cijena nafte
3. U odrednice dugoročne agregatne ponude ekonomisti ne
ubrajaju:
a) tehnologija
b) količina kapitala
c) cijene inputa
d) poticaji i inicijative
9. Krivulja kratkoročne agregatne ponude de se pomaknuti
udesno ako:
a) poraste inozemni dohodak, poveda radna snaga i otkriju novi
izvori sirovina
b) dođe do smanjenja cijena nafte, smanjenja plada, otkrida
novih izvora sirovina
c) poraste kamatna stopa, poraste državna potrošnja, poraste
dohodak
d) dođe do otkrida novih izvora sirovina, napredovanja
tehnologije, povedanja cijena sirovina
4. Pretpostavite da je država smanjila izdatke za zdravstvo u
nekom gospodarstvu. Kako de to djelovati na krivulju
agregatne potražnje?
a) krivulja de se pomaknuti udesno
b) krivulja de se pomaknuti ulijevo
c) krivulja agregatne potražnje de ostati nepromijenjena
d) dodi de do pomicanja duž krivulje agregatne potražnje
10. Pretpostavite da neko gospodarstvo funkcionira u području
inflacijskog jaza. Prema AS-AD modelu, to se gospodarstvo
može vratiti na potencijalnu razinu realnog BDP-a:
a) ako se povedaju plade iznad razine produktivnosti rada
b) ako dođe do povedanja transfera
c) ako se smanji cijena nafte
d) ako se povedaju inozemni dohoci
5. Uslijed povedanja cijena električne energije:
a) krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude de se
pomaknuti udesno
b) krivulja agregatne potražnje de se pomaknuti ulijevo uz
istovremeno pomicanje krivulje kratkoročne agregatne
ponude udesno
c) krivulja kratkoročne agregatne ponude de se pomaknuti
ulijevo
d) krivulja agregatne potražnje de se pomaknuti ulijevo
e) krivulja dugoročne i kratkoročne agregatne ponude de se
pomaknuti ulijevo
f) ništa od navedenoga nije točno
11. Monetarna kontrakcija de tijekom kratkoročja uzrokovati:
a) smanjenje razine cijena i rast realnog BDP-a
b) rast razine cijena i rast realnog BDP-a
c) smanjenje razine cijena i smanjenje realnog BDP-a
d) smanjenje realnog BDP-a i rast razine cijena
6. Ukoliko rast državne potrošnje rezultira povedanjem realnog
BDP-a i ako je to povedanje realnog BDP-a vede od inicijalnog
povedanja državne potrošnje, riječ je o:
a) djelomičnom multiplikativnom učinku
b) učinku utiskivanja
c) potpunom multiplikativnom učinku
d) učinku istiskivanja
7. Koja od sljededih izjava nije točna?
a) smanjenje razine cijena de povedati potražnju za zajmovima
zbog čega de kamatna stopa pasti
b) što je niža razina cijena, veda je vrijednost realnog novca, a
time i veda količina potraživanih dobara i usluga
c) povedanje inozemnog dohotka de pomaknuti krivulju
agregatne potražnje udesno te uzrokovati rast razine cijena i
realnog BDP-a
PI - Centar za Edukaciju
12. Povedanje agregatne potražnje de rezultirati povedanjem
razine cijena, dok de realni BDP ostati nepromijenjen:
a) u Keynesovom dijelu krivulje ponude
b) kada je krivulja agregatne ponude potpuno neelastična na
razinu cijena
c) kada krivulja agregatne ponude ima pozitivan nagib
d) takav učinak nije mogude ostvariti u okviru AS-AD modela
13. Do potpunog multiplikativnog učinka u okviru AS-AD modela
može dodi ako je:
a) krivulja agregatne ponude potpuno neelastična na razinu
cijena
b) krivulja agregatne ponude potpuno elastična na razinu cijena
c) krivulja agregatne ponude pozitivnog nagiba
d) multiplikativni učinak de se uvijek ostvariti u AS-AD modelu
bez obzira na to kakav je oblik krivulje agregatne ponude
14. Ako se neko gospodarstvo nalazi u području recesijskog jaza,
što de od slijededeg to gospodarstvo vratiti na potencijalnu
razinu realnog BDP-a?
a) povedanje poreza
b) povedanje ponude novca
c) povedanje plada
d) povedanje eskontne stope
makroekonomija
PI-Centar za Edukaciju
098 9652 432, 091 1944 476
pi.centar@gmail.com
www.pacar-instrukcije.com
15. Što de od navedenog dovesti do pomicanja kratkoročne
krivulje agregatne ponude udesno:
a) povedanje kamatne stope
b) povedanje poreza
c) smanjenje državne potrošnje
d) smanjenje plada
PI - Centar za Edukaciju
makroekonomija
PI-Centar za Edukaciju
098 9652 432, 091 1944 476
pi.centar@gmail.com
7 poglavlje
1. Granična sklonost potrošnji ukazuje:
a) koliki se dio dohotka prosječno utroši
b) za koliko de se povedati potrošnja ukoliko se porezi povedaju
za 1 jedinicu
c) za koliko de se povedati potrošnja ukoliko se raspoloživi
dohodak poveda za 1%
d) koliko de se jedinica potrošiti sa svakom dodatnom
jedinicom raspoloživog dohotka
2. Koja od sljededih izjava nije točna:
a) nagib krivulje štednje određuje granična sklonost štednji
b) povedanje granične sklonosti potrošnji vodi povedanju
multiplikatora
c) osobna potrošnja u Hrvatskoj ima najvedi udio u BDP-u
d) GSS + GSP = 1
e) sve izjave su točne
3. Što de od navedenog pomaknuti krivulju investicijske
potražnje udesno:
a) porast realne kamatne stope
b) pesimistična očekivanja poduzeda o profitu
c) tehnološke inovacije
d) smanjenje realne kamatne stope
4. Uslijed smanjenja granične sklonosti potrošnji,
a) krivulja potrošnje de se zarotirati ulijevo
b) krivulja štednje de se pomaknuti paralelno prema gore
c) krivulja štednje de se zarotirati ulijevo
d) krivulja potrošnje de se pomaknuti paralelno prema dolje
5. Ukoliko se iznos autonomnih poreza poveda, funkcija poreza
de:
a) pomaknuti se paralelno prema gore
b) postati elastičnija
c) zarotirati se udesno
d) zarotirati se ulijevo
6. Izvoz raste:
a) s realnom aprecijacijom i rastom inozemnog dohotka
b) s realnom deprecijacijom i rastom domadeg dohotka
c) s realnom deprecijacijom i smanjenjem inozemnog dohotka
d) s realnom deprecijacijom i rastom inozemnog dohotka
7. Povedanje autonomne potrošnje:
a) zarotirat de krivulju osobne potrošnje udesno
b) pomaknut de krivulju osobne potrošnje paralelno prema
gore
c) pomaknut de krivulju osobne potrošnje paralelno udesno
d) pomaknut de krivulju štednje paralelno prema gore
8. Krivulja agregatnog trošenja de biti elastičnija
a) što je granična sklonost trošenju veda
b) što je granična sklonost trošenju manja
c) što je vede ukupno autonomno trošenje
d) ništa od navedenog nije točno
PI - Centar za Edukaciju
www.pacar-instrukcije.com
9. Ravnotežno agregatno trošenje uspostavljeno je:
a) u presjecištu krivulje agregatnog trošenja i krivulje agregatne
ponude
b) kada je agregatno planirano trošenje jednako aktualnom
trošenju
c) u presjecištu krivulje uvjeta ravnoteže i krivulje agregatne
potrošnje
d) u presjecištu krivulje agregatnog trošenja i krivulje
potencijalnog BDP-a
e) u presjecištu krivulje agregatnog trošenja i krivulje
nacionalne štednje
10. Krivulja agregatnog trošenja de se pomaknuti paralelno
prema gore ako dođe do:
a) povedanja granične sklonosti investiranju uz realni BDP
b) pada realne kamatne stope
c) smanjenja granične porezne stope
d) povedanja granične sklonosti potrošnji
e) smanjenja granične sklonosti uvozu
11. Povedanje granične sklonosti trošenju može prouzročiti:
a) povedanje granične sklonosti potrošnji
b) povedanje granična porezne stope
c) smanjenje granične sklonosti investiranju uz realni BDP
d) smanjenje granične sklonosti investiranju uz kamatnu stopu
12. Kakav de učinak imati povedanje granične porezne stope na
ravnotežni realni BDP i ravnotežno agregatno trošenje?
a) vodit de povedanju granične sklonosti trošenju;
uspostavljanju ravnoteže pri višoj razini realnog BDP-a i višoj
razini agregatnog trošenja
b) vodit de smanjenju ukupnog autonomnog trošenja i
uspostavljanju ravnoteže pri nižoj razini realnog BDP-a i višoj
razini agregatnog trošenja
c) vodit de smanjenju granične sklonosti trošenja; rotiranju
udesno krivulje agregatnog trošenja i uspostavljanju
ravnoteže pri nižoj razini realnog BDP-a i nižoj razini
agregatnog trošenja
d) vodit de smanjenju granične sklonosti trošenju i
uspostavljanju ravnoteže pri nižoj razini realnog BDP-a i višoj
razini agregatnog trošenja
13. U okviru modela agregatnog trošenja povedanje državne
potrošnje de uvijek rezultirati:
a) smanjenjem agregatnog trošenja
b) učinkom istiskivanja
c) multiplikativnim učinkom
d) paralelnim pomicanjem AE krivulje prema dolje
e) rotiranje krivulje AE u desno
14. Multiplikator pokazuje:
a) za koliko de se jedinica promjeniti autonomno trošenje
ukoliko se autonomna komponenta poveda za jednu jedinicu
u uvjetima nezaposlenosti proizvodnih čimbenika
b) za koliko de se jedinica svaka jedinična promjena autonomne
komponente multiplicirati u dohotku u uvjetima
nezaposlenosti proizvodnih čimbenika
makroekonomija
PI-Centar za Edukaciju
098 9652 432, 091 1944 476
pi.centar@gmail.com
www.pacar-instrukcije.com
c) za koliko de se jedinica povedati agregatno trošenje uslijed
jedinične promjene neke autonomne komponente u
uvjetima nezaposlenosti proizvodnih čimbenika
d) za koliko de se jedinica povedati realni BDP ukoliko se
granična sklonost štednji poveda za jednu jedinicu
15. Povedanje štedljivosti, koje za individualno kudanstvo
povedava njegovo bogatstvo, vodi ekonomiju u cjelini ka
smanjenju njezinog agregatnog dohotka u kratkoročju. U
makroekonomskoj literaturi je ova implikacija poznata kao:
a) hipoteza sekularne stagnacije
b) drugo svojstvo funkcije štednje
c) paradoks štednje
d) fisherov učinak
16. Vrijednost multiplikatora autonomnog trošenja de rasti:
a) sa povedanjem transfernih pladanja
b) sa porastom granične sklonosti oporezivanju
c) sa smanjenjem granične sklonosti štednji
d) sa smanjenjem osjetljivosti investicija na realnu kamatnu
stopu
PI - Centar za Edukaciju
makroekonomija
PI-Centar za Edukaciju
098 9652 432, 091 1944 476
pi.centar@gmail.com
8 poglavlje
1. Funkciju mehanizma uravnoteženja na tržištu zajmodavnih
sredstava ima:
a) nominalna kamatna stopa
b) realna kamatna stopa
c) nominalni dohodak
d) realni dohodak
2. Restriktivna fiskalna politika provodi se:
a) smanjenjem poreza
b) povedanjem državne potrošnje
c) smanjenjem transfera
d) smanjenjem porezne stope
3. Ukoliko je C = 600, I = 250, G = 400, koliko iznosi nacionalna
štednja?
a) 250
b) 1.250
c) 850
d) 650
4. Klasični model opisuje ponašanje privede:
a) na tržištu dobara i usluga tijekom kratkoročnog vremenskog
razdoblja
b) na tržištu zajmodavnih sredstava tijekom kratkoročnog
vremenskog razdoblja
c) na tržištu dobara i usluga tijekom dugoročnog vremenskog
razdoblja
d) na tržištu rada tijekom dugoročnog vremenskog razdoblja
www.pacar-instrukcije.com
9. Prema klasičnom modelu ravnoteže zatvorene privrede:
a) osobna potrošnja je rastuda funkcija kamatne stope
b) investicije su opadajuda funkcija nominalne kamatne stope
c) osobna potrošnje je opadajuda funkcija raspoloživog
dohotka
d) državna potrošnja, output i porezi su fiksni
e) nacionalna štednja je opadajuda funkcija kamatne stope
10. Na krivulju štednje može se direktno utjecati pomodu:
a) fiskalne politike
b) monetarne politike
c) politike deviznog tečaja
d) vanjsko trgovinske politike
11. Krivulja nacionalne štednje de se pomaknuti udesno uslijed
a) rasta državne potrošnje
b) pada kamatne stope
c) smanjenja poreza
d) rasta inflacije
e) povedanja poreza
12. Proračunski suficit vodi:
a) smanjenju nacionalne štednje
b) povedanju nacionalne štednje
c) nede imati utjecaja na nacionalnu štednju
5. Viša kamatna stopa uzrokovat de:
a) smanjenje investicija
b) povedanje investicija
c) smanjenje državne potrošnje
d) rast državne štednje
13. Funkcija osobne potrošnje glasi C = 100 + 0,8Yr. Ukoliko je Y
= 300, a T = 100, vrijednost osobne potrošnje je:
a) 340
b) 64
c) 420
d) 260
6. Pretpostavite da je u nekom gospodarstvu došlo do porasta
državne potrošnje; te da je taj porast u potpunosti
kompenziran smanjenjem privatnog trošenja. Sukladno
tome nije došlo do promjene realnog BDP-a. U tom
gospodarstvu se dogodio:
a) potpuni učinak utiskivanja
b) djelomični multiplikativni učinak
c) leptirov učinak
d) potpuni učinak istiskivanja
e) učinak koji nema poseban naziv
14. Ekspanzivna fiskalna politika rezultirat de u zatvorenoj
privredi tijekom dugoročja:
a) smanjenjem nacionalne štednje, rastom kamatne stope,
smanjenjem investicija i nepromijenjenošdu Y
b) povedanjem nacionalne štednje, rastom kamatne stope,
smanjenjem investicija i nepromijenjenošdu Y
c) smanjenjem nacionalne štednje, smanjenjem kamatne
stope, smanjenjem investicija, smanjenjem Y
d) rastom nacionalne štednje, smanjenjem kamatne stope,
rastom investicija, smanjenjem Y
7. Ako je Y = 5000, C = 2000, G = 1000, T =2400, koliko iznose
privatna, državna i nacionalna štednja?
a) Sp=600, Sg=1400, a S=800
b) Sp=600, Sg=1400, a S=2000
c) Sp=3000, Sg= -1400, a S=1600
15. Smanjenje državne potrošnje tijekom dugoročnog razdoblja
prouzročit de:
a) ↑Sg, ↓Sp, ↑S
b) ↑Sg, ØSp, ↑S
c) ↓Sg, ↓Sp, ↓S
d) ↓Sg, ØSp, ↓S
8. Optimistična očekivanja poduzeda o profitu uzrokovat de:
a) pomicanje krivulje štednje udesno
b) pomicanje krivulje investicijske potražnje udesno
c) pomicanje krivulje investicijske potražnje ulijevo uz
istovremeno pomicanje krivulje štednje udesno
d) pomicanje krivulje investicijske potražnje i štednje udesno
PI - Centar za Edukaciju
makroekonomija
PI-Centar za Edukaciju
098 9652 432, 091 1944 476
pi.centar@gmail.com
9 – I poglavlje
1. U funkcije novca ne ubrajamo:
a) funkciju obračunske jedinice
b) funkciju pričuve vrijednosti
c) funkciju očuvanja od inflacije
d) funkciju standarda vrijednosti
2. Fiat novac:
a) ima svoju unutarnju vrijednost i služi kao sredstvo razmjene
b) nema kupovnu mod, ali služi kao sredstvo razmjene
zahvaljujudi državnoj odredbi
c) nema, ili ima vrlo malu unutarnju vrijednost, a ipak obavlja
sve funkcije novca
d) bio je u upotrebi prije pojave papirnog novca
3. Imovina koja služi kao pričuva vrijednosti i koja se može
jednostavno konvertirati u sredstvo razmjene bez gubitka
vrijednosti naziva se:
a) fiat novac
b) kvazi novac
c) novčani supstitut
d) „near“ novac
4. Monetarni agregat M2 obuhvada:
a) sto posto likvidna sredstva
b) depozite po viđenju + oročene depozite
c) gotovinu + depozite po viđenju
d) M3 - kvazi novac
e) M1 + kvazi novac
b)
c)
d)
e)
www.pacar-instrukcije.com
povedati eskontnu stopu
povedati visinu obvezne rezerve
sve navedeno
ništa od navedenog nije točno
10. Depozitni poslovi su primjer:
a) pasivnih bankarskih poslova
b) aktivnih bankarskih poslova
c) neutralnih bankarskih poslova
d) financijskih poslova banaka
11. Na ponudu novca utječu:
a) središnja banka
b) poslovne banke
c) vlasnici gotovine i bankarskih depozita
d) sve navedeno
e) ništa od navedenog
12. Jednostavni novčani multiplikator jednak je:
a) razlici između jednostavnog kreditnog multiplikatora i
maksimalnog iznosa kredita
b) umnošku recipročne vrijednosti rezerve likvidnosti i
promjeni rezerve likvidnosti
c) recipročnoj vrijednosti rezerve likvidnosti
d) razlici između primljenih depozita i danih kredita
5. Monetarni potencijal obuhvada:
a) novčanu masu u užem smislu i novčanu masu u širem smislu
b) sva likvidna i nelikvidna novčana sredstva
c) M1, M2 i M3
d) novčanu masu i novčani optjecaj
13. Maksimalni iznos ekspanzije kredita:
a) određen je umnoškom inicijalnog depozita po viđenju i
jednostavnog kreditnog multiplikatora
b) jednak je razlici između jednostavnog novčanog
multiplikatora i jedinice
c) određen je umnoškom inicijalnog depozita po viđenju i
jednostavnog novčanog multiplikatora
d) jednak je razlici između jednostavnog kreditnog
multiplikatora i jedinice
6. Količina novca koja egzistira u nekoj zemlji u određenom
trenutku vremena naziva se:
a) novčani optjecaj
b) brzina optjecaja novca
c) novčana masa
d) monetarni volumen
e) monetarni potencijal
14. Koliko se jedinica novca može teorijski stvoriti, c.p., u
zatvorenom bankarskom sustavu iz jedne jedinice viška
rezervi, pokazuje:
a) jednostavni kreditni multiplikator
b) jednostavni novčani multiplikator
c) maksimalni potencijal
d) ponuda novca
7. Osnovni cilj Hrvatske narodne banke je:
a) izdavanje novčanica i kovanog novca
b) postizanje i održanje stabilnosti cijena te podupiranje
gospodarske politike RH ne dovodedi u pitanje ostvarivanje
svoga osnovnog cilja
c) utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne politike
d) reguliranje platnog prometa
9 – II poglavlje
1. Teoriji potražnje za novcem pripada:
a) Fisherova transakcijska teorija
b) Cambridge Cash-balance teorija
c) Friedmanova teorija
d) teorija dohotka
e) sve navedeno
8. Monetarna kontrakcija se provodi:
a) smanjenjem eskontne stope
b) povedanjem stope obvezne rezerve
c) trgovanjem stranom valutom
d) upravljanjem međunarodnom pričuvom
2. Prema kvantitativnoj teoriji novca 10 postotno povedanje
ponude novca vodi:
a) 10 postotnom povedanju realne ponude novca
b) 10 postotnom povedanju realnog BDP-a
c) 10 postotnom povedanju razine cijena
d) 10 postotnom smanjenju razine cijena
9. Ukoliko središnja banka želi povedati količinu novca u
optjecaju, ona može:
a) prodavati vrijednosne papire na financijskom tržištu
PI - Centar za Edukaciju
3. Cambridge k:
makroekonomija
PI-Centar za Edukaciju
098 9652 432, 091 1944 476
pi.centar@gmail.com
a) predstavlja dužinu vremena kroz koju neka novčana jedinica
u prosjeku drži između razdoblja pladanja
b) jednak je recipročnoj vrijednosti dohodovne brzine optjecaja
novca
c) reprezentira odnos između količine novca u optjecaju i
nominalnog dohotka
d) sve navedeno
4. Dugoročni učinci monetarne ekspanzije u kontekstu
kvantitativnog modela su:
a) ↑P, ↑Y, ↑PY
b) ↑P, ↓Y, ↑PY
c) ↓P, ↓Y, ↓PY
d) ↑P, OY, ↑PY
5. Neutralnost novca znači da:
a) monetarna ekspanzija tijekom dugoročnog vremenskog
razdoblja rezultira porastom P i realnih varijabli, dok
nominalne varijable ostaju nepromijenjene
b) monetarna ekspanzija tijekom dugoročnog vremenskog
razdoblja vodi porastu razine cijena, ali nominalni i realni
BDP ostaju nepromijenjeni
c) tijekom dugoročnog vremenskog razdoblja monetarna
ekspanzija vodi rastu P i nominalnih varijabli, dok realne
varijable ostaju nepromijenjene
d) rast ponude novca rezultira istim postotnim povedanjem
razine cijena
6. Prema kvantitativnoj teoriji:
a) Središnja banka je primarno odgovorna za inflaciju
b) postotna promjena brzine optjecaja novca uvijek je jednaka
3%
c) postotna promjena realnog BPD ovisi o postotnoj promjeni
cijena
d) jedini način financiranja povedane potrošnje koji ne generira
inflaciju jeste novčano financiranje
e) ništa od navedenog nije točno
7. Krivulja potražnje za realnim novcem pomaknut de se udesno
uslijed:
a) porasta kamatne stope
b) smanjenja nominalnih nadnica
c) smanjenja kamatne stope
d) rasta realnog dohotka
e) smanjenja realnog dohotka
8. Fiskalna politika je neučinkovita:
a) U području zamke likvidnosti
b) Ukoliko smanjenje državne potrošnje rezultira smanjenjem
realnog BDP-a
c) Ukoliko je krivulja potražnje za novcem potpuno neelastična
na kamatnu stopu
d) Pri izrazito malim kamatnim stopama
www.pacar-instrukcije.com
a) realna kamatna stopa u kratkoročju, a nominalna kamatna
stopa u dugoročju
b) razina cijena tijekom dugoročnog vremenskog razdoblja, a
nominalna kamatna stopa tijekom kratkoročnog vremenskog
razdoblja
c) tijekom dugoročja kamatna stopa, a razina cijena tijekom
kratkoročja
d) razina cijena tijekom kratkoročja, a realni BDP tijekom
dugoročja
11. Pretpostavite da središnja banka provodi ekspanzivne
operacije na otvorenom tržištu. Kakve de dugoročne učinke
proizvesti te aktivnosti na tržištu novca:
a) P↑, M↑, vrijednost novca↓
b) P↓, M↓, vrijednost novca↓
c) P↑, i↓
d) M↑, i↓
12. Ukoliko središnja banka kupuje obveznice na otvorenom
tržištu:
a) krivulja ponude novca de se pomaknuti ulijevo
b) krivulja ponude novca ostat de nepromijenjena jer se
pretpostavlja da je ponuda novca fiksna
c) krivulja potražnje za novcem de se pomaknuti udesno
d) krivulja ponude novca de se pomaknuti udesno
13. Prema Fisherovom učinku:
a) povedanje ponude novca od 1% uzrokuje proporcionalno
povedanje stope inflacije za 1%
b) povedanje inflacije za 1% prouzročit de povratno povedanje
nominalne kamatne stope za 1%
c) realna kamatna stopa je jednaka zbroju nominalne kamatne
stope i očekivane inflacije
d) povedanje inflacije za 1% prouzročit de smanjenje nominalne
kamatne stope za 1%
14. Pretpostavite da središnja banka započne kupovinu
obveznica. To de:
a) povedati cijenu obveznica i potisnuti kamatnu stopu prema
dolje
b) smanjiti cijenu obveznica pa de kamatna stopa porasti
c) smanjiti cijenu obveznica, a kamatna stopa de se smanjiti
d) povedati cijenu obveznica što de povedati kamatnu stopu
15. Povedanjem eskontne stope središnja banka:
a) povedava ponudu novca
b) smanjuje ponudu novca
c) smanjuje višak rezervi banaka te time povedava
raspoloživost zajmova koje banke odobravaju svojim
klijentima
9. Potraživana količina nominalnog novca je manja:
a) što je manja realna kamatna stopa
b) što je vedi nominalni dohodak
c) što je vedi oportunitetni trošak držanja gotovine
d) što je razina cijena veda
10. Ulogu mehanizma uravnoteženja na tržištu novca ima:
PI - Centar za Edukaciju
makroekonomija
PI-Centar za Edukaciju
098 9652 432, 091 1944 476
pi.centar@gmail.com
10 poglavlje
1. LM krivulja:
a) pokazuje relaciju između kamatne stope i realnog BDP-a koja
se oblikuje na tržištu novca, a koja osigurava održivost
ravnoteže na tom tržištu
b) pokazuje relaciju između kamatne stope i realnog BDP-a koja
se oblikuje na tržištu novca, a koje zadovoljavaju uvjet AE=Y
c) pokazuje relaciju između kamatne stope i realnog BDP-a koja
se oblikuje na tržištu dobara i usluga, a koja osigurava
održivost ravnoteže na tom tržištu
d) objedinjuje sve kombinacje r i Y koje zadovoljavaju uvjet I=S
2. IS krivulja de biti vodoravnija:
a) što je multiplikator manji
b) što je vedi multiplikator i što je veda osjetljivost investicija na
kamatnu stopu
c) što je vedi multiplikator i manja osjetljivost investicija na
kamatnu stopu
d) što je veda granična sklonost uvozu
3. Rast kamatne stope:
a) vodi povedanju realnog BDP-a kako bi tržište dobara ostalo u
ravnoteži
b) povedava investicije i vodi rastu agregatne potražnje
c) zahtjeva smanjenje realnog BDP-a kako bi tržište dobara
ostalo u ravnoteži
d) ništa od navedenog nije točno
4. IS krivulja de se pomaknuti paralelno ulijevo:
a) ako se poveda izvoz
b) ako se državna potrošnja smanji
c) ako se granična sklonost investiranju uz kamatnu stopu
poveda
d) ako se poveda granična porezna stopa
5. Smanjenje granične sklonosti investiranju uz kamatnu stopu:
a) mijenja vrijednost multiplikatora i rotira IS krivulju udesno
b) ostavlja vrijednost multiplikatora nepromijenjenu uzrokuje
paralelno pomicanje IS krivulje ulijevo
c) mijenja vrijednost multiplikatora i rotira IS krivulju ulijevo
d) vrijednost multiplikatora ostavlja nepromijenjenu, a IS
krivulju rotira udesno
6. Ravnoteža na tržištu novca je postignuta ako je zadovoljen
uvjet ravnoteže:
a) I=S
b) M/P=L
c) MV=PY
7. Parametar k u jednadžbi potražnje za novcem:
a) pokazuje za koliko de se jedinica promijeniti potražnja za
novcem ako se dogodak promijeni za 1 jedinicu
b) pokazuje za koliko de se jedinica promijeniti potražnja za
novcem ako se kamatna stopa promijeni za jedinicu
c) predstavlja osjetljivost potražnje za novcem s obzirom na r
d) ima vrijednost manju od nule
8. Ukoliko je porast nominalne ponude novca = aktualnoj stopi
inflacije:
a) realna ponuda novca de se povedati, a LM krivulja pomaknuti
udesno
PI - Centar za Edukaciju
www.pacar-instrukcije.com
b) realna ponuda novca de se smanjiti, a LM krivulja pomaknuti
ulijevo
c) realna ponuda novca ostaje nepromijenjena, a LM krivulja
stacionarna
d) ništa od navedenog nije točno
9. Porast parametra l uz danu razinu realnog BDP-a:
a) povedava nagib LM krivulje te vodi povedanju ravnotežnog
realnog BDP-a za svaku razinu kamatne stope
b) smanjuje nagib LM krivulje što de voditi smanjenju kamatne
stope uz danu razinu realnog BDP-a
c) pomiče LM krivulju udesno što de rezultirati povedanjem
kamatne stope uz dani realni BDP ili smanjenjem realnog
BDP-a uz danu kamatnu stopu
10. Učinci promjene fiskalne politike na ravnotežu na tržištu
dobara i novca primarno ovise o:
a) elastičnosti krivulje agregatnog trošenja
b) nagibu IS krivulje
c) elastičnosti LM krivulje
11. Potražnja za novcem je potpuno elastična na kamatnu
stopu, a ekspanzivna monetarna politika je potpuno
neučinkovita. Taj slučaj je poznat pod nazivom:
a) neutralnost novca
b) Fisherov učinak
c) zamka likvidnosti
d) novčana iluzija
12. Optimistična očekivanja potrošača uvjetovat de:
a) pomicanje krivulje agregatnog trošenja udesno, a IS krivulje
ulijevo
b) pomicanje LM krivulje ulijevo
c) rotaciju krivulje agregatnog trošenja udesno, a IS krivulje
ulijevo
d) pomicanje krivulje agregatnog trošenja prema gore, a IS
krivulje udesno
e) nede imati utjecaja na IS krivulju
13. Povedanje eskontne stope od strane središnje banke
rezultirat de:
a) pomicanjem LM krivulje udesno, a nova ravnoteža de se
uspostaviti pri višoj razini realnog BDP i nižoj razini kamatne
stope
b) pomicanjem IS krivulje ulijevo, a nova ravnoteža de se
uspostaviti pri nižoj razini kamatne stope i nižoj razini
realnog BDP-a
c) pomicanjem LM krivulje ulijevo, a nova ravnoteža de se
uspostaviti pri višoj razini kamatne stope i nižoj razini
dohotka
14. Povedanje autonomnih poreza uzrokovat de:
a) pomicanje AE krivulje prema dolje, a IS krivulje ulijevo
b) pomicanje IS krivulje udesno
c) nede imati utjecaja na IS krivulju
d) pomicanje AE krivulje prema dolje, a IS krivulje ulijevo
15. Učinci ekspanzivne monetarne politike u okviru IS-LM
modela su:
a) ↑Y, ↑r
b) ↑Y, ↓r
makroekonomija
PI-Centar za Edukaciju
098 9652 432, 091 1944 476
pi.centar@gmail.com
www.pacar-instrukcije.com
c) ↓Y, ↓P
d) ↑Y, ↑P
PI - Centar za Edukaciju
makroekonomija
PI-Centar za Edukaciju
098 9652 432, 091 1944 476
pi.centar@gmail.com
11 poglavlje
1. Nagib kratkoročne proizvodne funkcije je određen:
a) nominalnim nadnicama
b) realnim nadnicama
c) količinom rada
d) graničnim proizvodom rada
e) prosječnim proizvodom rada
2. Funkcija potražnje za radom je:
a) opadajuda funkcija realne kamatne stope
b) rastuda funkcija količine rada
c) opadajuda funkcija realnih nadnica
d) opadajuda funkcija nominalnih nadnica
3. Pomak krivulje potražnje za radom udesno može biti rezultat:
a) rasta realnih nadnica
b) povedanja nominalnih nadnica
c) porasta graničnog proizvoda rada
d) smanjenja realnih nadnica
www.pacar-instrukcije.com
e) nezaposlenost čekanja
10. Prema pretpostavkama teorije o fleksibilnim nadnicama:
a) stopa nezaposlenosti je uvijek jednaka prirodnoj stopi
nezaposlenosti
b) stopa nezaposlenosti je uvijek iznad prirodne stope
nezaposlenosti, ali joj teži tijekom vremena
c) prirodnoj stopi nezaposlenosti treba dodati nezaposlenost
čekanja
11. Reservation wage označava:
a) nadnice pri kojima je ponuda rada jednaka potražnji za
radom
b) minimalne nadnice za koje su radnici spremni raditi
c) nadnice koje se ugovaraju obično na rok od godinu dana
d) ništa od navedenog nije točno
4. Ako realne nadnice rastu bez osjetnog poboljšanja tehnologije
i produktivnosti:
a) zaposlenost de rasti
b) zaposlenost de opadati
c) granični proizvod rada de se povedati
d) krivulja potražnje za radom de se pomaknuti ulijevo
5. Učinak dohotka glasi:
a) što je vedi dohodak u nekom gospodarstvu, manje se nudi
sati rada
b) što je vedi dohodak u nekom gospodarstvu, to se nudi više
sati rada
c) što su vede realne nadnice u odnosu na one očekivane u
bududnosti, to je veda ponuđena količina rada
6. Prema teoriji o fleksibilnom nadnicama ulogu mehanizma
uravnoteženja na tržištu rada imaju:
a) nominalne nadnice
b) razina cijena
c) ugovorene nadnice
d) realne nadnice
7. Ako je P>Pe:
a) realne nadnice de biti manje od realnih nadnica u modelu sa
fleksibilnim nadnicama
b) ponuđena količina rada je manja od potraživane, a
nezaposlenost je manja od prirodne nezaposlenosti
c) ponuđena količina rada je veda od potraživane, a
nezaposlenost je veda od prirodne nezaposlenosti
8. Pri malim realnim nadnicama učinak supstitucije je:
a) jači od učinka dohotka
b) slabiji od učinka dohotka
c) jači od učinka međuvremenske supstitucije
9. Nezaposlenost povezana sa vremenom potrebnim za
pronalaženje posla naziva se:
a) vremenska
b) ciklička
c) frikcijska
d) poslovna
PI - Centar za Edukaciju
makroekonomija
PI-Centar za Edukaciju
098 9652 432, 091 1944 476
pi.centar@gmail.com
12 poglavlje
1. Prema keynesijanskim ekonomistima:
a) inflacija nastaje zbog prekomjernog povedanja novčane
mase
b) inflacija može nastati samo kada privreda funkcionira na
razini pune zaposlenosti
c) jedino je monetarna politika kroz kontrolu novčane mase u
stanju držati inflaciju pod kontrolom
d) tekuda stopa inflacije ovisi o razini tekudeg outputa
2. Prirodna stopa nezaposlenosti de se reducirati:
a) kreiranjem vladinih programa usavršavanja
b) smanjivanjem naknada nezaposlenima
c) stimuliranjem radnika na potragu za boljim poslovima zbog
smanjivanja minimalnih plada
d) sve navedeno
e) ništa od navedenog
3. Stanje za koje je karakteristična velika inflacija i velika
nezaposlenost, naziva se:
a) recesija
b) incesija
c) stagflacija
d) kontrakcija
e) stagnacija
4. Kada plade rastu brže od rasta produktivnosti rada dodi de do:
a) smanjenja potražnje za radom
b) recesije
c) inflacije
d) učinka pojačavanja
5. Restriktivna makroekonomska politika usmjerena reduciranju
inflacije:
a) može prouzročiti nezaposlenost
b) istovremeno de riješiti i problem nezaposlenosti
c) može dovesti do rasta realnog BDP-a
d) nije mogude restriktivnom makroekonomskom politikom
reducirati inflaciju
6. Razlika između originalne Phillipsove krivulje i kratkoročne
suvremene Phillipsove krivulje jeste u tome što:
a) originalna je krivulja vodoravna, dok suvremena Phillipsova
krivulja ima negativan nagib
b) originalna krivulja je uzimala u obzir očekivanja, ali su kasnija
istraživanja pokazala da je to nepotrebno pa ih suvremena
krivulja ne uključuje
c) originalna krivulja pokazuje relaciju između stope
nezaposlenosti i stope inflacije, dok suvremena krivulja
pokazuje relaciju između stope nezaposlenosti i promjene
stope inflacije
7. Kratkoročnu Phillipsovu krivulju de pomaknuti udesno:
a) rast stope nezaposlenosti
b) očekivanja o smanjenju stope inflacije
c) poboljšanje funkcioniranja tržišta rada
d) smanjenje prirodne stope nezaposlenosti
www.pacar-instrukcije.com
b) stabilizicijska politika
c) restriktivno-ekspanzivna politika
d) „Stop-go“ politika
9. Dugoročna Phillipsova krivulja ukazuje na:
a) razinu nezaposlenosti koja je jednaka prirodnoj razini
b) situaciju pri kojoj je aktualna stopa inflacije veda od
očekivane stope inflacije
c) situaciju pri kojoj su stopa nezaposlenosti i stopa inflacije
jednake
d) sve navedeno je točno
e) ništa od navedenog nije točno
10. Dezinflacija se odnosi na situaciju:
a) kada je stopa inflacije negativna
b) kada je stopa nezaposlenosti veda od stope inflacije
c) kada se inflacija i nezaposlenost smanjuju
d) kada se reducira stopa inflacije mjerama makroekonomske
politike
11. Dugo unutarnje kašnjenje ima:
a) fiskalna politika
b) monetarna politika
c) vanjskotrgovinska politika
d) stop-go politika
12. Teorem koji glasi: ako samo neočekivane političke promjene
utječu na output, sistematske i očekivane promjene u politici
ne mogu utjecati na output pa je stoga i stabilizacijska
politika neučinkovita, naziva se:
a) Haaverov teorem
b) Teorem političke neučinkovitosti
c) Teorem neučinkovitosti sistematskih promjena
d) Hicksov teorem
13. Politike ili programi koji su dizajnirani ciljem reduciranja
vremenskog kašnjenja nazivaju se:
a) aktivne politike
b) predeterminirane politike
c) redukcijske politike
d) automatski stabilizatori
e) politike „timinga“
14. Ekstremni monetaristi smatraju da je:
a) krivulja investicijske potražnje okomita
b) krivulja potražnje za realnim novcem okomita
c) krivulja potražnja za realnim novcem potpuno elastična na
kamatne stope
15. Da je monetarna politika učinkovitija od fiskalne politike
kada je krivulja investicijske potražnje elastičnija na kamatne
stope, a potražnja za novcem neelastičnija na kamatne stope
smatrali su:
a) ekstremni keynesijanci
b) ekstremni monetaristi
c) zagovornici eklektičkog pristupa
d) klasični ekonomisti
8. Politika koja se naizmjenično ispoljava između ekstremno
restriktivne i ekstremno ekspanzivne politike naziva se:
a) ekstremna politika
PI - Centar za Edukaciju
makroekonomija
PI-Centar za Edukaciju
098 9652 432, 091 1944 476
pi.centar@gmail.com
www.pacar-instrukcije.com
13 poglavlje
1. Koja od sljededih izjava nije točna:
a) mala otvorena privreda je ona koja ima zanemariv utjecaj na
svjetsko tržište i svjetske cijene osnovnih predmeta
trgovanja, te na svjetsku kamatnu stopu
b) Hrvatska je mala otvorena privreda
c) klasični model otvorene privrede opisuje ponašanje
otvorene privrede tijekom kratkoročja
d) neto inozemne investicije su jednake razlici između
nacionalne štednje i domadih investicija
2. Ulogu mehanizma uravnoteženja u maloj otvorenoj privredi, a
u okviru klasičnog modela ima:
a) domada kamatna stopa
b) realni devizni tečaj
c) razina cijena
d) nominalni dohodak
3. Endogenim varijablama u klasičnom modelu otvorene
privrede pripada:
a) državna potrošnja
b) porezi
c) svjetska kamatna stopa
d) neto izvoz
4. Dugoročni učinci povedanja državne potrošnje u maloj
otvorenoj privredi su sljededi:
a) povedanje nacionalne štednje, smanjenje investicijske
potražnje, vanjskotrgovinski deficit
b) smanjenje nacionalne štednje, nepromijenjenost
investicijske potražnje,vanjskotrgovinski deficit
c) povedanje nacionalne štednje, nepromijenjenost
investicijske potražnje, vanjskotrgovinski deficit
5. Optimistička očekivanja proizvođada u maloj otvorenoj
privredi de rezultirati:
a) pomicanjem krivulje investicijske potražnje udesno,
nepromijenjenošdu nacionalne štednje, trgovinskim
deficitom
b) rastom nacionalne štednje, rastom investicijske potražnje,
vanjskotrgovinskim suficitom
c) pomicanjem krivulje investicijske potražnje udesno, rastom
ravnotežne kamatne stope, nepromijenjenošdu nacionalne
štednje, trgovinskim deficitom
6. Multiplikator otvorene privrede:
a) vedi je od multiplikatora zatvorene privrede zbog granične
sklonosti uvozu
b) manji je od multiplikatora zatvorene privrede
c) jednak je multiplikatoru zatvorene privrede
d) manji je od multiplikatora zatvorene privreda zbog izvoza
7. Ako je izvoz vedi od uvoza, neto učinak vanjskotrgovinske
razmjene ispoljit de se kao:
a) smanjenje ravnotežnog realnog BDP-a
b) povedanje ravnotežnog realnog BDP-a
c) nede utjecati na promjenu ravnotežnog realnog BDP-a
PI - Centar za Edukaciju
makroekonomija
PI-Centar za Edukaciju
098 9652 432, 091 1944 476
pi.centar@gmail.com
14 poglavlje
1. Deviza je:
a) cijena jedinice strane valute izražena brojem jedinica
domade valute
b) svako potraživanje koje glasi na stranu valutu, a koje
egzistira u obliku gotovine, depozita u bankama ili u nekom
drugom obliku
c) tržište na kojem kupci i prodavatelji valuta razmjenjuju svoje
valute
d) ništa od navedenog nije točno
2. Povedenje inozemne kamatne stope de:
a) povedati ponudu stranih valuta i pomaknuti krivulju Sdev
udesno
b) smanjiti potražnju za stranom valutom i pomaknuti krivulju
Ddev ulijevo
c) povedati potražnju za stranom valutom i pomaknuti krivulju
Ddev udesno
d) povedati potražnju za stranom valutom i pomaknuti krivulju
Sdev udesno
www.pacar-instrukcije.com
c) pomicanje krivulje S-I ulijevo, rast realnog deviznog tečaja,
povedanje neto izvoza
d) pomicanje krivulje S-I udesno, rast realnog deviznog tečaja,
smanjenje neto izvoza
8. Pretpostavite da je država uvela zabranu uvoza
poljoprivrednih proizvoda. Kakav de utjecaj ta zabrana imati
na realni devizni tečaj?
a) krivulja neto izvoza pomaknut de se udesno i ravnoteža de se
uspostaviti pri istoj razini neto izvoza, ali pri višoj razini
realnog deviznog tečaja
b) krivulja S-I de se pomaknuti udesno i dodi de do rasta realnog
deviznog tečaja
c) krivulja NI de se pomaknuti ulijevo, a realni devizni tečaj de
porasti
3. Aprecijacija domade valute znači:
a) da je za kupovinu jedne jedinice strane valute potrebno
izdvojiti manje jedinica domade valute
b) da se za jedinicu domade valute dobiva više jedinica strane
valute
c) „jačanje“domade valute što de pogodovati uvoznicima
d) sve navedeno je točno
e) ništa od navedenog nije točno
4. Indeks prosječne promjene domade valute prema košarici
inozemnih valuta naziva se:
a) indeks deviznog tečaja
b) efektivni tečaj domade valute
c) devizni tečaj
d) realni devizni tečaj
5. Što de od slijededeg prozročiti pomicanje krivulje ponude
strane valute na tržištu deviza:
a) povedanje potražnje za inozemnim dobrima
b) očekivano jačanje valute u bududnosti
c) povedanje domade nominalne kamatne stope
d) povedanje inozemne kamatne stope
6. Realni devizni tečaj može aprecirati ukoliko dođe do:
a) aprecijacije domade valute
b) rasta cijena domadih dobara u odnosu na cijene inozemnih
dobara
c) smanjenja cijena inozemnih dobara u odnosu na cijene
domadih dobara
d) uslijed svega navedenog
e) ništa od navedenog nede uzrokovati rast realnog deviznog
tečaja
7. Učinci ekspanzivne fiskalne politike na realni devizni tečaj
tijekom dugoročja se ispoljavaju kroz:
a) pomicanje krivulje S-I udesno, pad realnog deviznog tečaja,
povedanje neto izvoza
b) pomicanja krivulje S-I ulijevo, rast realnog deviznog tečaja,
smanjenje neto izvoza
PI - Centar za Edukaciju
makroekonomija
PI-Centar za Edukaciju
098 9652 432, 091 1944 476
pi.centar@gmail.com
15 i 16 poglavlje
1. Platna bilanca:
a) predstavlja agregirani popis vrijednosti svih transakcija
rezidenata neke zemlje s inozemstvom u tijeku jedne godine
b) objedinjuje bilancu tekudih transakcija, bilancu kapitalnih i
financijskih transakcija i neto greške i propuste
c) sve navedeno
2. O „spot“ transakciji ekonomisti govore:
a) kada se neka transakcija mora izvršiti na određeni dan u
bududnosti
b) kada se neka transakcija mora izvršiti odmah
c) kada su promptni i terminski tečaj isti
d) kada se neka transakcija mora izvršiti na točno određenom
mjestu u bududnosti
3. Zbroj bilance transfernih pladanja i vanjskotrgovinske bilance
predstavlja
a) platnu bilancu
b) bilancu tekudih transakcija
c) bilancu kapitalnih transakcija
d) bilancu financijskih transakcija
4. Neto izvoz kapitala je:
a) opadajuda funkcija domade kamatne stope
b) opadajuda funkcija inozemne kamatne stope
c) rastuda funkcija inozemnog dohotka
d) opadajuda funkcija domadeg dohotka
5. Područje ispod krivulje platne bilance u Y-r prostoru:
a) obuhvada sve kombinacije Y i r kod kojih je PB < 0
b) obuhvada sve kombinacije Y i r kod kojih je PB > 0
c) obuhvada sve kombinacije Yi i r kod kojih je PB < 0
d) obuhvada se kombinacije Y i r kod kojih je PB = 0
www.pacar-instrukcije.com
a) zbroj elastičnosti potražnje za izvozom te privrede i njezine
potražnje za uvozom manji od jedan
b) zbroj elastičnosti potražnje za izvozom te privrede i njezine
potražnje za uvozom vedi od jedan
c) zbroj elastičnosti potražnje za izvozom te privrede i njezine
potražnje za uvozom jednak nula
10. Krivulja PB de se pomaknuti prema gore uslijed:
a) aprecijacije domade valute
b) povedanja produktivnosti
c) smanjenja uvoza
d) povedanja granične slonosti uvozu
11. Dinamika učinaka realne deprecijacije na vanjskotrgovinsku
bilancu vidljiva je:
a) na krivulji PB
b) na krivulji vanjske ravnoteže
c) na J - krivulji
d) u Swanovom dijagramu
12. Ukoliko je unutarnja ravnoteža uspostavljena u točki koja je
pozicionirana ispod krivulje platne bilance:
a) prisutan je suficit platne bilance
b) razina cijena je manja od ravnotežne
c) prisutan je deficit platne bilance
d) realni BDP je vedi od potencijalnog
13. U postizanju vanjske ravnoteže:
a) učinkovitija je monetarna politika
b) učinkovitija je fiskalna politika
c) monetarna i fiskalna politika su podjednako učinkovite u
ostvarivanju vanjske ravnoteže
6. Povedanje domade kamatne stope u odnosu na inozemnu
kamatnu stopu:
a) rezultira neto odljevom kapitala
b) rezultira neto priljevom kapitala
c) ništa od navedenog
7. Ciljem održavanja vanjske ravnoteže:
a) ukoliko dohodak poraste, kamatna stopa de se morati
smanjiti, i obrnuto
b) ukoliko dohodak poraste i kamatna stopa de morati porasti, i
obrnuto
c) ukoliko se dohodak smanji, realni devizni tečaj de morati
rasti
d) ništa od navedenog
8. Krivulja vanjske ravnoteža de biti okomitija:
a) što je veda granična sklonost izvozu kapitala, uz danu
graničnu sklonost uvozu
b) što je manja granična sklonost uvozu, uz danu graničnu
sklonost izvozu kapitala
c) što je veda granična sklonost uvozu kapitala, uz danu
graničnu sklonost izvoz kapitala
9. Prema Marshall-Lernerovom uvjetu realna deprecijacija de
poboljšati vanjskotrgovinsku bilancu domade privrede ako je:
PI - Centar za Edukaciju
makroekonomija
PI-Centar za Edukaciju
098 9652 432, 091 1944 476
pi.centar@gmail.com
www.pacar-instrukcije.com
17 – I poglavlje
1. Makroekonomska politika predstavlja:
a) politiku kojoj su ciljevi minimizirati fluktuacije outputa i
zaposlenosti te održati cijene stabilne
b) politika čiji su kratkoročni ciljevi smanjiti nezaposlenost i
održati stacionaran rast BDP-a
c) svjesne i ciljane promjene određenih makoroekonomskih
varijabli koje čine subjekti te politike
d) iterativan proces odabiranja instrumenata kojima de se
riješiti tekudi makroekonomski problemi
c) za koliko de se jedinica povedati Y ako se ponuda novca
poveda za jednu jedinicu
2. U indekse makreokonomske performance može se ubrojiti:
a) indeks nepopularnosti
b) stopa nezaposlenosti
c) indeks potrošačkih cijena
d) indeks maloprodajnih cijena
e) ništa od navedenog
10. Troškovnu inflaciju može prouzročiti
a) smanjenje poreza
b) povedanje cijene električne energije
c) povedanje novčane mase
3. Indeks koji se izračunava pomodu izraza stopa inflacije 3xstopa rasta realnog BDP-a naziva se:
a) indeks nepopularnosti
b) indeks stabilizacijske politike
c) indeks neimaštine
d) ništa od navedenog
4. Pretpostavite da u nekom gospodarstvu dođe do rasta plada
iznad produktivnosti rada. Kako bi spriječila inflatorne
pritiske tog događaja, HNB može:
a) povedati ponudu novca prodajom obveznica na otvorenom
tržištu
b) smanjiti ponudu novca povedanjem eskontne stope
c) povedati ponudu novca smanjenjem stope obvezne rezerve
5. Ukoliko središnja banka ne reagira na promjene na tržištu
novca koje su prouzročene promjenama realnog BDP-a ili
razine cijena, riječ je o:
a) procikličkoj monetarnoj politici
b) protucikličkoj monetarnoj politici
c) pasivnoj monetarnoj politici
d) središnja banka de uvijek reagirati na te promjene
6. Ekspanzivna monetarna politika je neučinkovita:
a) kada je IS krivulja potpuno elastična
b) kada je LM krivulja potpuno neelastična
c) u području zamke likvidnosti
7. Monetarna ekspanzija de tijekom kratkoročja, u situaciji kada
je nagib IS krivulje nedefiniran, prouzročiti:
a) povedanje realnog BDP-a, dok de razina kamatne stope ostati
nepromijenjena
b) povedanje razine kamatne stope, a realni BDP de ostati
nepromijenjen
c) smanjenje realnog BDP-a uz nepromijenjenu razinu kamatne
stope
d) smanjenje kamatne stope i rast realnog BDP-a
8. Multiplikator ponude novca pokazuje:
a) za koliko de se jedinica povedati ponuda novca ako se Y
poveda za jednu jedinicu
b) za koliko de se jedinica povedati ponuda novca ako se
kamatna stopa smanji za jednu jedinicu
PI - Centar za Edukaciju
9. Pretpostavite da privreda funkcionira u području recesijskog
jaza. Ciljem njegove eliminacije potrebno je:
a) povedati ponudu novca za vrijednost kvocijenta između
veličine recesijskog jaza i multiplikatora ponude novca
b) smanjiti ponudu novca za vrijednost multiplikatora ponude
c) ponudu novca povedati i to za vrijednost umnoška
multiplikatora ponude novca i veličine recesijskog jaza
11. Teorija koja smatra da su fluktuacije realnih
makroekonomskih varijabli prvenstveno posljedica
fluktuacija agregatne ponude naziva se:
a) pozitivna
b) normativna
c) monetarna
d) ciklička teorija
e) teorija o stvarnim gospodarskim ciklusima
12. Koju kombinaciju monetarne i fiskalne politike de
makroekonomski subjekti primjeniti ukoliko žele smanjiti
kamatnu stopu, a realni BDP ostaviti nepromijenjen?
a) ekspanzivnu fiskalnu politiku i restriktivnu monetarnu
politiku
b) ekspanzivnu fiskalnu i monetarnu politiku
c) restriktivnu fiskalnu i monetarnu politiku
d) restriktivnu fiskalnu politiku i ekspanzivnu monetarnu
politiku
13. Neko gospodarstvo planira povedati realni BDP i zadržati
nepromijenjenu kamatnu stopu. Koju kombinaciju fiskalne i
monetarne politike to gospodarstvo mora primjeniti kako bi
ostvarilo svoj cilj:
a) ekspanzivnu fiskalnu i restriktivnu monetarnu politiku
b) restriktivnu fiskalnu i ekspanzivu monetarnu politiku
c) ekspanzivnu fiskalnu i monetarnu politiku
d) restriktivnu fiskalnu i monetarnu politiku
14. Haavelmov multiplikator izračunava se:
a) zbrajanjem multiplikatora poreza na tržištu dobara i usluga i
multiplikatora poreza na tržištu dobara i novca
b) oduzimanjem multiplikatora poreza na tržištu dobara i novca
i multiplikator poreza na tržištu dobara i usluga
c) zbrajanjem multiplikatora poreza i multiplikatora državne
potrošnje
17 - II poglavlje
1. Instrumenti fiskalne politike su:
a) devizni tečaj
b) porezna stopa
c) eskontna stopa
d) stopa obvezne rezerve
2. Kontrakcijska fiskalna politika se ostvaruje:
a) povedanjem državne potrošnje
makroekonomija
PI-Centar za Edukaciju
098 9652 432, 091 1944 476
b)
c)
d)
e)
pi.centar@gmail.com
smanjenjem transfernih rashoda
povedanjem poreznih stopa
sve navedeno
ništa od navedenog nije točno
3. Pretpostavite da neko gospodarstvo funkcionira na razini
iznad pune zaposlenosti. Kako bi se to gospodarstvo vratilo
na razinu potencijalnog BDP-a subjekti makroekonomske
politike mogu poduzeti sljedede:
a) povedati transferne rashode
b) povedati državnu potrošnju
c) povedati autonomne poreze
d) smanjiti eskontnu stopu
4. Multiplikator državne potrošnje pokazuje:
a) za koliko de se jedinica promijeniti ravnotežni realni BDP ako
se državna potrošnja promijeni za jednu jedinicu
b) za koliko de se jedinica promjeniti državna potrošnja ukoliko
se Y poveda za jednu jedinicu
c) za koliko je jedinica potrebno povedati državnu potrošnju da
bi se realni BDP povedao za jednu jedinicu
d) ništa od navedenog nije točno
5. Ciljem eliminiranja inflacijskog jaza BDP-a, državna potrošnja
bi se trebala:
a) povedati za vrijednost kvocijenta između veličine inflacijskog
jaza BDP-a i veličine multiplikatora državne potrošnje
b) smanjiti za umnožak multiplikatora državne potrošnje i
veličine inflacijskog jaza BDP-a
c) nije mogude eliminirati jaz BDP-a promjenom državne
potrošnje
www.pacar-instrukcije.com
a) smanjenje ravnotežnog realnog BDP-a za umnožak
multiplikatora porezne stope i porasta porezne stope (∆t)
b) povedanje ravnotežnog realnog BDP-a za umnožak
multiplikatora porezne stope i porasta porezne stope (∆t)
c) smanjenje poreza za umnožak multiplikatora porezne stope i
porasta porezne stope (∆t)
d) ništa od navedenog nije točno
10. Smanjenje državne potrošnje de kod potpuno neelastične
LM krivulje prouzročiti:
a) djelomični multiplikativni učinak
b) potpuni multiplikativni učinak
c) potpuni učinak istiskivanja
d) potpuni učinak utiskivanja
11. Prema zastupnicima ekonomije ponude:
a) smanjenje poreza de uvjetovati isključivo pomicanje krivulje
agregatne potražnje
b) smanjenje poreza de utjecati isključivo na pomicanje krivulje
agregatne ponude udesno, što de rezultirati rastom
proizvodnje
c) smanjenje poreza de uz povedanje agregatne potražnje,imati
i povoljan sporedni učinak na gospodarstvo kroz pomicanje
krivulje AS udesno
12. Lafferova krivulja:
a) pokazuje odnos između stope nezaposlenosti i stope inflacije
b) povezuje prihode od poreza sa poreznim stopama
c) pokazuje odnos između potražnje za radom i nominalnih
nadnica
d) pokazuje odnos između ponude deviza i deviznog tečaja
6. Multiplikator transfera:
a) vedi je od multiplikatora državne potrošnje za vrijednost β
b) pokazuje za koliko de se jedinica povedati transferi ukoliko se
realni BDP poveda za jednu jedinicu
c) manji je od multiplikatora državne potrošnje za vrijednost β
d) pokazuje za koliko de se jedinica smanjiti realni BDP ukoliko
se transferi povedaju za jednu jedinicu
13. U cilju eliminacije recesijskog jaza, efikasnije je izabrati:
a) državnu potrošnju jer je potrebno napraviti manju promjenu
G nego Tr
b) povedanje trasfera jer je potrebno napraviti manju promjenu
Tr, od promjene G
c) recesijski jaz nije mogude eliminirati povedanjem državne
potrošnje, niti povedanjem transfera
7. Jedinično smanjenje autonomnih poreza de prouzročiti:
a) povedanje ravnotežnog realnog BDP-a za vrijednost
multiplikatora autonomnih poreza
b) smanjenje ravnotežnog realnog BDP-a za vrijednost
multiplikatora autonomnih poreza
c) povedanje ravnotežnog realnog BDP-a za umnožak βx∆T
d) ništa od navedenog nije točno
14. Ako se u situaciji nepotpune zaposlenosti autonomni porezi
povedaju za jednu jedinicu i to se povedanje u potpunosti
utroši na povedanje proračunske potrošnje, ravnotežni realni
BDP de porasti za jednu jedinicu bez narušavanja
proračunske ravnoteže. Ta konstatacija je poznata kao:
a) Lafferova teorija
b) Haavelmov teorem
c) hipoteza racionalnih očekivanja
d) Hicks-Hansenova teorija
8. Multiplikator državne potrošnje na tržištu dobara i novca je:
a) manji od multiplikatora državne potrošnje na tržištu dobara
za vrijednost I'r
b) vedi od multiplikatora državne potrošnje na tržištu dobara i
usluga
c) manji od multiplikatora državne potrošnje na tržištu dobara i
usluga
d) isti kao i multiplikator državne potrošnje na tržištu dobara i
usluga
15. Dio proračunskog deficita koji je određen stanjem privrede u
gospodarskom ciklusu naziva se:
a) recesijski
b) strukturni
c) ciklički
d) diskrecijski
9. Povedanje porezne stope za ∆t na tržištu dobara i novca
uzrokovat de:
PI - Centar za Edukaciju
makroekonomija

Download Report