HRVATSKI
VETERINARSKI
VJESNIK
UDK 619
ISSN 1330-2124
HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA
2012.
20/1-2
NAČIN UPLATE UPISNINE I
ČLANARINE HVK
UPISNINA U HVK
OBVEZA PLAĆANJA ČLANARINE HVK
LICENCIJA HVK
Cijenjeni,
dužnost nam je podsjetiti Vas na
obvezu plaćanja članarine Hrvatskoj
veterinarskoj komori.
Radi lakšeg vođenja naših evidencija dogovorite obročnu otplatu mjesečnom obustavom od
plaća. Obustave od plaća za obvezu članarine mogu biti mjesečne
(12x50 kn), dvomjesečne (6x100
kn), ili četveromjesečne (3x200 kn).
Spremni smo Vam prema dogovoru
poslati i uplatnice za skupnu uplatu (članarina HVK i upisnine u HVK
oslobođene su PDV-a).
2012.
UPISNINA
Na temelju čl. 105. st. 3. Zakona o veterinarstvu (NN 70/97) članstvo
u HVK je obvezno. Poslove veterinarske djelatnosti mogu obavljati samo veterinari uz odobrenje za rad (licenciju), koju daje HVK na vrijeme od 5 godina,
sukladno čl. 101. st. 3. i čl. 106. st. 3. Zakona o veterinarstvu.
Na utemeljiteljskoj sjednici Izvršnog odbora HVK, održanoj 12. 11.
1997., donesena je Odluka o visini upisnine i članarine od 1. 12. 1997., što se
ne mijenja ni u 2012. godini.
Upisnina iznosi 1.000,00 kn i plaća se na
žiroračun HVK 2360000-1101250492
(Zagrebačka banka),
poziv na broj 169 - broj članske iskaznice HVK
(ako je poznat).
Upisnina se može plaćati u ratama (najviše 10 rata).
Uz ispunjen Upitnik temeljem kojeg se obavlja upis (dobiva se u Komori), potrebno je poslati i kopiju uplate (virmana) iz koje je vidljivo za koga
je uplata izvršena.
Obvezno upisati naziv i adresu poslodavca!
Umirovljenici su oslobođeni plaćanja upisnine.
Nezaposleni su dužni platiti upisninu kada se zaposle.
MOLIMO VAS DA NALOG ZA PLAĆANJE ISPUNITE OVAKO:
U P I S N I N A - potrebno nas je
izvijestiti o svakoj promjeni broja
djelatnika u vašoj organizaciji (odlazak u mirovinu, odlazak, zaposlenje
novog radnika). Svaki veterinar - član
HVK dobiva svoj članski broj. Za
upis u članstvo HVK treba ispuniti
Upitnik, uz popunu osobnih i općih
podataka koji šaljemo na vaš upit.
LICENCIJA - veterinari koji nisu
članovi HVK, ili nisu podmirili obveze glede plaćanja članarine HVK
neće moći dobiti licenciju za rad u
Republici Hrvatskoj.
Licencija je propisana - Zakonom
o veterinarstvu (NN, 70/1997.), te
Pravilnikom o licenci (NN, 71/1998.).
HVK nije u obvezi članovima koji
ne plaćaju članarinu dostavljati
besplatni primjerak Hrvatskog
veterinarskog vjesnika.
ČLANARINA
Članarina za zaposlene veterinare iznosi 600,00 kn godišnje, a može
se plaćati jednokratno, dvokratno (2 x 300,00), tromjesečno (3 x 200,00) ili
50,00 kn mjesečno na
žiroračun HVK 2360000-1101250492,
poziv na broj odobrenja 555 - broj članske iskaznice HVK.
Članarina je za umirovljene veterinare 45,00 kn
Kopiju uplate i popis poslati na adresu HVK, Heinzelova 55, Zagreb, ili
na tel./fax: 01/2441-009, tj. fax: 01/2441-068.
Nezaposleni su oslobođeni plaćanja članarine do zaposlenja.
MOLIMO VAS DA NALOG ZA PLAĆANJE ISPUNITE OVAKO:
Upute i daljnja pojašnjenja
možete dobiti u HVK - tel. 01/2441021 (tajnik HVK) ili tel./fax:
01/2441-009 (poslovna tajnica) ili
tel. 01/2440-317, fax: 01/2441-068
(računovodstvo).
Molimo Vas da nam, ako ima promjena, napišete tko je kamo otišao
(mirovina ili drugo radno mjesto) te ako imate novozaposlenih, ispunite ”upitnik“ i podatke faksirate ili pošaljete poštom zajednom s kopijom potvrde o uplati.
HRVATSKI
VETERINARSKI
VJESNIK
UDK 619
ISSN 1330-2124
HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
• RAZGOVOR S dr. sc. MIRJANOM
MATAUŠIĆ-PIŠL, POMOĆNICOM
MINISTRA ZA POLJOPRIVREDU ...................................... 3
• STRUČNI SKUP VET-CONSULTINGA d.o.o.
I PHOENIX FARMACIJE d.d..............................................30
• POPIS OBJAVLJENIH PROPISA
OD 2. 11. 2011. DO 12. 3. 2012.........................................7
• ALLTECHOVA EDUKACIJSKA TURNEJA –
RAZVOJ BUDUĆIH TEHNOLOGIJA:
PUT K UNOSNOJ BUDUĆNOSTI ...................................31
• POPIS NOVIH ČLANOVA HVK
(SIJEČANJ – VELJAČA – OŽUJAK 2012.)......................... 8
NOVOSTI IZ STRUKE
• VETERINA PORTAL ..............................................................32
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE –
UPRAVA VETERINARSTVA
• PREGLED PROBLEMATIKE
OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE ŽIVOTINJA ................ 9
VETERINARSKI INSTITUT
• VETERINARSKI ZAVOD VINKOVCI ................................18
VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU
• EAEVE I VREDNOVANJE
VETERINARSKOG FAKULTETA U ZAGREBU .............23
• KALENDAR VETERINARSKIH
SKUPOVA I SAJMOVA .........................................................33
VETERINARSKA POVJESNICA
• AKADEMIK EUGEN TOPOLNIK
NAVRŠIO JE STO GODINA ŽIVOTA................................34
• UDRUGA ZA ZNANOST O PERADI
(WPSA – CROATIAN BRANCH)
OBILJEŽAVA 10-GODIŠNJICU DJELOVANJA ..............35
VETERINARI I HOBI
• PREDSTAVLJEN NOVI VETERINARSKI
PRIRUČNIK.............................................................................26
• SLIKARSTVO: GORDANA GREGURIĆ GRAČNER .....38
• DIPLOMIRALI – MAGISTRIRALI – DOKTORIRALI
NA VETERINARSKOME FAKULTETU U ZAGREBU
(STUDENI 2011. – VELJAČA 2012.) ..............................28
IN MEMORIAM
• POMOZIMO OBJAVU NOVOGA UDŽBENIKA
“POVIJEST VETERINARSTVA” AUTORICE
prof. dr. sc. VESNE VUČEVAC-BAJT ................................29
• Prof. dr. sc. MLADEN ZOBUNDŽIJA ................................40
• ALEN BAJILO ..........................................................................40
• BESPLATNI OGLASI .............................................................40
ZAGREB, 2012. 20/1-2
HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA
HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK
Kroatischer Veterinärmedizinscher Anzeiger
Croatian Veterinary Report
OGLAŠAVANJE U HRVATSKOME
VETERINARSKOME VJESNIKU
Hrvat. vet. vjesn. - Hrvat. vet. komora
Izlazi 4 puta godišnje
Izdavač
Herausgeber
Publisher
Hrvatska veterinarska komora
Kroatische Tierärztekammer
Croatian Veterinary Association/Chamber
Heinzelova 55, 10000 Zagreb
R. Hrvatska
tel./faks 01/2441-021; 2441-009; 2440-317
e-mail: hvk@hvk.hr
WWW-stranica: http://www.hvk.hr
matični br. 3255034
ž.r. 2360000-1101250492
Glavni urednik
Haupredakteur
Editor-in-Chief
Dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.
Gornjodravska obala 96, 31000 Osijek
Mob.: 098/9812-797, faks: 031/497-430
e-mail: hvv.urednik@gmail.com
Uredništvo
Redaktion
Editorial Board
Dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet
Dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet
Prof. dr. sc. Darko Gereš, dr. med. vet
Damir Skok, dr. med. vet
Korektura
Andreja Orić, prof.
Tisak
Druck
Printed by
Gradska tiskara Osijek d. d., Osijek,
J.J. Strossmayera 337, tel.031/310-200,
faks: 378-712; e-mail: vedran@gto.hr
Naklada
Auflage
Number of Copies
Printed
2.900 primjeraka
Članovi HVK dobivaju časopis besplatno = Für Kammer-mitglieder
kostenlos = The Croatian Veterinary Association members receive
the journal free of charge
Godišnja pretplata = Jahresabonnement = Annual subscription - 100
kn - ž.r. 2360000-1101250492 Zagrebačka banka d. d. Zagreb poziv
na br. 02 200-1 . Inozemna pretplata s poštarinom = Im Ausland
Jahre-sabonnement = Abroad, annual subscription - 40 eura
Potpisani autori priloga sami odgovaraju za svoje stavove i iskazana mišljenja = Die unterzeichneten Autoren der Beiträge sind
für eigene Stellungnahmen und vorgetragene Meinungen selbst
verantwortlich = The signed authors bear the sole responsibility
for their points of view and presented opinions
Hrvatski veterinarski vjesnik izlazi kontinuirano već 20 godina s trenutnom nakladom od 2.900
primjeraka. Dobivaju ga članovi Hrvatske veterinarske komore (HVK) besplatno na svoju kućnu adresu.
Članstvo u Komori obvezatno je za sve veterinare
koji obavljaju poslove veterinarske djelatnosti na
području Republike Hrvatske. Članstvo u Komori
dobrovoljno je za veterinare koji ne obavljaju veterinarsku djelatnost neposredno, koji obavljaju
djelatnost izvan Republike Hrvatske, umirovljene
veterinare i nezaposlene veterinare, veterinarske
tehničare te veterinare iz inozemstva s prebivalištem
ili bez prebivališta na području Republike Hrvatske.
Odnedavna su članovi HVK djelatnici Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu i Hrvatskoga veterinarskoga instituta.
Ako nabrojena čitalačka publika djelomično ili
potpuno čini Vaše ciljno tržište, pozivamo Vas da kao
jedan od načina promidžbe svojih proizvoda, usluga
ili svoje tvrtke odaberete oglašavanje u Hrvatskome
veterinarskome vjesniku.
Cjenik oglašavanja u HVV-u:
Crno-bijeli oglasi: 1/1 stranica 1.600,00 kn; ½
stranice 800,00 kn; ¼ stranice 400,00 kn
Oglasi u boji: 1/1 stranica 2.800,00 kn; ½ stranice
1.400,00 kn; ¼ stranice 700,00 kn.
Oglas u boji – korice: prednja strana ½ 5.000,00
kn; 1/1 unutarnja strana (prednja ili stražnja) –
3.200,00 kn; 1/1 stražnja strana – 4.000,00 kn.
U spomenute cijene nije uključen PDV.
Ako oglašavate VMP, oglašavanje mora biti u
skladu sa Zakonom o veterinarskomedicinskim proizvodima (NN, 84/08) i Pravilnikom o oglašavanju
veterinarskomedicinskih proizvoda (NN, 146/09).
Predračun za oglas ispostavit će Vam Ured stručne
službe HVK te Vas molim da uz oglas pošaljete sve
podatke o svojoj tvrtki nužne za R1 račun (naziv
tvrtke, OIB, adresa). Za sve dodatne informacije upite
pošaljite na e-poštu: hvv.urednik@gmail.com
Zahvaljujemo svim dosadašnjim kao i budućim
oglašivačima koji će, vjerujem, pronaći interes za
oglašavanje u najtiražnijem veterinarskom časopisu.
UPUTE SURADNICIMA HVV-a
Hrvatski veterinarski vjesnik objavljivat će članke vezane uz redovite rubrike u časopisu, a iznimno i za druge teme nakon
odluke Uredništva. Potpisani autori tekstova sami odgovaraju za svoje stavove, iskazana mišljenja i objavljene fotografije. Tekstove
je potrebno poslati u programu MS Word, font 12, prored 1, 5, a fotografije u JPG formatu minimalne rezolucije 300 dpi. Glavni
urednik može od autora zahtijevati da izmijeni tekst ili ga može odbiti objaviti. Tekstove možete dostavljati i pod pseudonimom,
ali glavni urednik mora imati informaciju o indentitetu autora teksta. Glavni će urednik u svome radu poštivati pravila novinarske
struke, a osobito načela istine i prava javnosti da prilikom objavljivanja sazna točne i potpune informacije iz poznatoga izvora.
Prilikom predočavanja tekstova javnosti poštivat će načelo privatnosti te će sprječavati uvrede i klevete. Radi lakšega kontakta
molim autore da uz poslani tekst navedu broj telefona. Sve tekstove možete slati na faks: 031/497-430 ili e-poštu: hvv.urednik@
gmail.com. Materijal možete dostaviti i na CD-u na adresu: Ivan Križek, Gornjodravska obala 96, 31000 Osijek. Poslani materijal
ne vraćamo.
2
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2011.,
20/2012.,1-2
1-2
HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA
RAZGOVOR S DR. SC. MIRJANOM MATAUŠIĆ – PIŠL,
POMOĆNICOM MINISTRA ZA POLJOPRIVREDU
Tajnik HVK dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet, dr. sc. Mirjana Mataušić
Pišl, dr. med. vet., predsjednik HVK dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet.
Pomoćnica ministra dr. sc. Mirjana Mataušić Pišl, dr. med.
vet. posjetila je Hrvatsku veterinarsku komoru u Zagrebu.
Njezini domaćini su bili predsjednik HVK dr. sc. Saša Legen,
dr. med. vet. i tajnik HVK, dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet.
Za mene je to bio povod za predstavljanje veterinarskoj javnosti nove pomoćnice ministra i njenog viđenja rješavanja
aktualnih problema veterinarske struke u Hrvatskoj.
Nakon završetka Veterinarskog fakulteta na kojem ste se i
zaposlili odlazite raditi poslove općinskog veterinarskog inspektora. Zatim se , nakon godine dana, ipak vraćate znanosti.
Je li znanost ipak Vaš prvi izbor u profesionalnom radu?
Znanost je bila moj prvi izbor još iz studentskih dana
kada sam kao demonstratorica na Zavodu za biologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu bila aktivno uključena u sve
projekte Zavoda financirane od tadašnjeg SIZ-a za znanost
RH iz čega su rezultirale dvije rektorove nagrade i moji prvi
radovi objavljeni u Veterinarskom arhivu.
Sudjelovali ste na mnogobrojnim znanstveno-istraživačkim
projektima i programima. Koji biste od njih posebno istaknuli?
Svakako bih izdvojila projekt “Biološko-imunološki
odnosi među glikolipidnim antigenim determinantama različitog biološkog izvora”, Veterinarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu na kojem sam magistrirala, zatim projekt Ministarstva znanosti i tehnologije RH “In vivo učinci
azbesta na funkcionalnu sposobnost alveolarnih makrofaga” rađen na Institutu za med. istraživanja i medicinu rada,
Zagreb, dio kojeg je i moja doktorska disertacija, te projekt
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa „Biološki pokazatelji neionizirajućeg elektromagnetskog neionizirajućeg
zračenja“, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu
rada koji je ujedno moje zadnje znanstveno područje.
Kako gledate na status žene u veterinarskoj struci nekad i
danas?
Danas je situacija značajno različita od vremena kada sam
ja studirala. Puno više kolegica upisuje Veterinarski fakultet
i redovitije završavaju od svojih muških kolega. Drugačija je
i orijentacija zaposlenja kolegica koje završavaju fakultet. U
tome se vidi promjena razmišljanja o veterini kao muškom
zanimanju. I u moje vrijeme, a vjerujem da je to danas još
više izraženo, žene su dokazale da mogu biti jednako dobri
ako ne i bolji „terenci“ od muških kolega bez obzira na sve
predrasude da je veterina muški posao koje na selu, nažalost, još uvijek postoje. Mala je praksa značajno napredovala
što otvara veće mogućnosti ili za zapošljavanje kolegica ili
za otvaranje vlastitih ambulanti. Sve ih je manje u prodaji
lijekova a sve više u praksi i na fakultetu kao odlične kliničarke i predavačice.
Trenutno je veterinarstvo jedno od najpodcjenjenijih visokostručnih djelatnosti našeg gospodarstva koju neopravdano prozivaju da ima lobije, a godinama gubi poslove i snižava cijenu
zadržanih poslova?
Ne bih se složila da je veterinarstvo jedno od najpodcjenjenijih zanimanja iako je smanjenje broja stoke i gubitak
poslova doveo do borbe za svakog korisnika veterinarske
usluge koja ponekad nije sasvim fer i korektna. Međusobni konkurenti su ponekad, umjesto znanjem izabrali borbu
nižim cijenama. Na žalost time je struka djelomično izgubila na dignitetu, ali ulaskom u EU otvorit će se neke nove
mogućnosti za našu struku pa se nadam da ćemo ih znati
iskoristiti.
Možete li navesti promjene od Vašeg dolaska u ustroju Uprave za veterinarstvo?
Novom Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva
poljoprivrede (NN br. 27/11), naša je uprava promijenila
naziv u Upravu veterinarstva. Novom Upravom konačno su
objedinjeni upravni i inspekcijski poslovi tako da sada imamo samo jednu upravu pod jednim vodstvom što smatram
znatnim poboljšanjem u funkcioniranju cijele Uprave. Organizacijski smo sada podijeljeni u tri sektora s po dvije službe
s odjelima. Sigurna sam da će ova nova organizacija pridonijeti boljoj komunikaciji i obavljanju velikog broja poslova
koji su pred nama.
Koji su navedeni sektori i njihovi voditelji?
Novom Uredbom predviđena su 3 sektora i 2 službe. Sektori su Sektor za veterinarsku epidemiologiju, Sektor za ve-
3
terinarsko javno zdravstvo i Sektor veterinarske inspekcije,
te Služba za planiranje i nadzor provedbe službenih kontrola i Služba za upravne poslove, troškove u području veterinarstva i edukaciju. O voditeljima još ne bih govorila dok
ne budu imenovani odnosno dok ne donesemo Pravilnik o
unutarnjem redu na temelju kojeg će se izdati rješenja za
svakog djelatnika.
Možete li navesti neke od ciljeva navedenih sektora?
Najvažniji ciljevi naše Uprave generalno možemo reći
su donošenje i provedba strategije zdravlja životinja koja
uključuje mjere za rano otkrivanje, sprječavanje i kontrolu
zaraznih bolesti te provođenje strategije o dobrobiti životinja. Također tu je i zaštita krajnjeg potrošača provođenjem
mjera koje osiguravaju zdravstveno ispravne i neškodljive
proizvode životinjskog podrijetla provođenjem inspekcijskog nadzora i službenih kontrola.
U proteklom razdoblju zatvoreni su pregovori s EU, Hrvatska
je potpisala Ugovor o pristupanju. Koje benefite vidite za našu
struku ulaskom u EU?
Pristupanje Europskoj uniji svakako će pridonijeti pozitivnom međunarodnom imidžu Hrvatske i njezinih proizvoda.
Hrvatsko članstvo u Europskoj uniji pozitivno će se odraziti i
na proizvođače hrane zbog slobodnog kretanja robe na teritoriju Europske unije bez kontrole na granici kao i na vlasnike životinja i svih subjekata koji posluju s hranom. Hrvatski
poljoprivrednik će uz pomoć europskih fondova dobiti jedinstvenu priliku za vlastiti razvoj, kao i za razvoj hrvatskog sela
što će direktno utjecati i na razvoj veterinarske djelatnosti.
Uz to, tu je i mogućnost pružanja usluga temeljem priznavanja stručnih kvalifikacija stečenih u matičnoj državi,
kao jedne od pretpostavki osnivanja poslovnog nastana za
obavljanje regulirane profesije u drugoj državi članici. Hrvatskim doktorima veterinarske medicine kvalifikacije će u
drugim državama članicama biti u pravilu automatski priznate te će tako moći pružati svoje usluge.
Kada očekujete da bi nas mogli proglasiti zemljom slobodnom od svinjske kuge?
26.03.2012. prezentirali smo EU komisiji na sastanku
CVO-a u Briselu stanje s obzirom na klasičnu svinjsku kugu
u RH s ciljem dobivanja statusa zemlje slobodne od te bolesti čime bismo otvorili put izvoza našim proizvođačima u
zemlje EU. Isto tako su i na ministarskim razinama pokrenute inicijative po tom pitanju tako da nas u vrlo skoroj budućnosti očekuje misija koja bi trebala utvrditi mogućnost
dobivanja statusa zemlje slobodne od te bolesti.
Kakva su očekivanja na Generalnoj skupštini OIE-a vezana
za GSE?
Na 80. Genaralnoj skupštini OIE-a koja će se održati u Parizu 20. - 25. svibnja ove godine očekujemo od OIE-a dobivanje statusa zemlje kontroliranog rizika od GSE-a.
Kako trenutno procjenjujete situaciju u RH u svezi s enzootskom leukozom goveda (ELG)?
Mjere provedene temeljem Naredbe o suzbijanju zaraznih
i parazitarnih bolesti za 2011. godinu u akcijama provedenim u razdoblju od rujna do prosinca 2011. godine rezulti-
4
Predstavljamo pomoćnicu ministra dr.sc.
Mirjanu Mataušić – Pišl, dr.med.vet.
Dr. sc. Mirjana Mataušić
– Pišl, dr. med. vet. rođena
je 1954. godine. Veterinarski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu završila je 1980.
godine stekavši zvanje
doktorice veterinarske medicine. Za vrijeme studija
bila je demonstratorica
na Zavodu za biologiju te dobitnica dvije Rektorove nagrade. Na Farmaceutsko – biokemijskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekla je zvanje
magistrice prirodnih znanosti iz područja kemija
/ biokemija 1985. godine. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila je doktorski
studij i stekla zvanje doktorice medicinskih znanosti. Postdoktorski studij završila je 2001. godine
na Institute of Preventive and Clinical Medicine
Bratislava u Slovačkoj.
Ostvarila je bogatu stručnu i znanstvenu karijeru od znanstvene asistentice Zavoda za biologiju
Veterinarskog fakulteta u Zagrebu (1980-1982)
do znanstvene suradnice i voditeljice jedinice za
laboratorijske životinje Instituta za medicinska
istraživanja i medicinu rada (1983.-2012.). Sudjelovala je u brojnim znanstveno – istraživačkim
temama, projektima i programima Veterinarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, Ministarstva
znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike
Hrvatske. Objavila je 29 znanstvenih radova, stručnih radova ili poglavlja u knjigama te 34 sažetka
na međunarodnim i nacionalnim znanstvenim i
stručnim kongresima. U svojoj profesionalnoj karijeri bila je i opći veterinarski inspektor od 1982.
- 1983. godine.
Od društvenih i političkih djelatnosti obnašala
je dužnost zamjenice župana Zagrebačke županije
u dva mandata (2001.-2005. i 2005.-2008.). Predsjednica je Foruma žena SDP-a Hrvatske, članica
izvršnog odbora udruge Edukacijom protiv raka
dojke te članica udruge „Zeleni put“.
rale su s ukupno 1.201 pozitivnim govedom na 336 gospodarstava. Obzirom na ograničena sredstva, kao prioritet u
daljnjoj provedbi mjera u svrhu dodjele statusa u tekućoj
godini izdvojene su mjere po pitanju zoonoza - tuberkuloze
i bruceloze goveda, te početak provedbe mjera po pitanju
bruceloze ovaca i koza (uzrokovane s B. melitensis). Posjednicima je u slučaju ELG ostavljena mogućnost dobrovoljnog
sudjelovanja u provedbi, na način da prilikom uzimanja uzoraka krvi radi pretrage na brucelozu goveda imaju moguć-
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
1-2
nost zatražiti pretragu i na ELG, s time da troškove laboratorijske pretrage na ELG snosi sam posjednik.
Na svim ELG pozitivnim gospodarstvima u 2012. godini
provode se mjere propisane Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje enzootske leukoze goveda („Narodne
novine“ broj 30/12), pod nadzorom nadležnih veterinarskih
inspektora i službenih veterinara. Iako je početak provedbe mjera (upućivanje na klanje) iz tehničkih razloga krenuo
nešto sporije (nedovoljni kapaciteti klaonica za upućivanje
pozitivnih goveda na klanje, početna negativna slika u javnosti), do 30. ožujka ove godine na klanje je upućeno ukupno više od 800 pozitivnih goveda, a za sva zaklana goveda
o kojima je dokumentacija zaprimljena u Upravu veterinarstva do 01. ožujka posjednicima je isplaćena naknada do
pune uzgojne vrijednosti zaklanih životinja tako da je do 30.
ožujka isplaćena naknadu za ukupno 492 zaklane ELG pozitivne životinje.
Daljnjim pretragama uzoraka krvi svih goveda starijih
od 12 mjeseci na pozitivnim gospodarstvima (pretrage su
obavljene najmanje tri mjeseca nakon upućivanja pozitivnih
životinja na klanje), u prva tri mjeseca tekuće godine zabilježeno je novih 250 pozitivnih goveda, što dodatno potvrđuje
da je, obzirom na kroničan tijek bolesti i dugu inkubaciju,
iskorjenjivanje ELG u nekom stadu u pravilu dugotrajan i
sustavan proces. Iz tog razloga, provedbi naređenih mjera po
pitanju iskorjenjivanja ELG na pozitivnim gospodarstvima
treba pristupiti s najvećom ozbiljnošću, a najvažniji preduvjet jest osigurati punu suradnju i razumijevanje posjednika
životinja o njegovim obvezama, kao i o načinu i smislu provedbe naređenih mjera.
Ulaskom u EU otvorit će nam se i mogućnost financiranja
programa suzbijanja bolesti iz EU fondova kao i mogućnost
isplate nadoknada radi indirektnih gubitaka te će biti lakše
poduzimati mjere koje zahtijevaju znatna financijska sredstva.
Kakva je sudbina kontrolnih tijela i da li će biti dodatnih zapošljavanja službenih veterinara, kao državnih službenika?
Uredbom 882/2004, Zakonom o veterinarstvu i Zakonom
o hrani poslove službenih kontrola hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje mogu obavljati državni veterinarski inspektori, službeni veterinari, ovlaštene veterinarske
organizacije i kontrolna tijela. Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske organizacije, veterinar-
ska praksa i veterinarska služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti propisani su poslovi službenih kontrola
koji se mogu povjeriti ovlaštenim veterinarskim organizacijama, kao kontrolnim tijelima, ako su akreditirane prema
normi HRN EN ISO/IEC. Istim pravilnikom propisano je da
se akreditiranim veterinarskim organizacijama mogu povjeriti poslovi službenih kontrola na temelju javnog natječaja,
ali i da se veterinarskim organizacijama kojima su povjereni
poslovi javnih ovlasti po obavljenim natječajima na temelju odredaba Zakona o veterinarstvu mogu povjeriti poslovi
službenih kontrola kao kontrolnim tijelima bez objavljivanja novog natječaja, ako ispune uvjete do 30. lipnja 2012.
godine. Postupak akreditacije otvorio je mogućnost svim
veterinarskim organizacijama koje su obavljale poslove
službenih kontrola, da ukoliko ispune uvjete, nastave i dalje
obavljati taj posao. Preko 60% veterinara svih ovlaštenih veterinarskih organizacija dio radnog vremena ili puno radno
vrijeme obavlja poslove službenih kontrola. Iz navedenog
se ističu dvije prednosti kontrolnih tijela i to dugogodišnje
iskustvo u obavljanju poslova službenih kontrola te raspolaganje s godinama profiliranim stručnjacima.
Do 01. ožujka 2012. godine akreditirano je 30 kontrolnih
tijela (sa 163 zaposlena ovlaštena veterinara) s kojima smo
zaključili ugovore, 7 ovlaštenih akreditiranih veterinarskih
organizacija su u postupku zaključivanja Ugovora, a još 36
veterinarskih organizacija u postupku akreditacije.
U pripremi je natječaj za iskazivanje interesa za sva
područja koja nisu ili neće biti pokrivena akreditiranim
kontrolnim tijelima, a nepopunjena područja pokrila bi
se službenim veterinarima tako da vjerovatno neće biti
potrebe za zapošljavanjem novih službenih veterinara kako
bi se pokrio sustav službenih kontrola na području cijele RH.
Ne treba zaboraviti da će se sa ulaskom RH u EU smanjiti
potrebe za graničnim veterinarskim inspektorima (njih 26)
tako da će svi oni preuzeti poslove službenih veterinara.
Zbog čega doktori veterinarske inspekcije ne mogu obavljati
poslove kontrole hrane životinjskog podrijetla u maloprodaji?
Nažalost i to je nešto što je propisano zakonima i pravilnicima koji nisu vodili dovoljno računa o veterinarskoj struci
kao takvoj. Naime, člankom 86. stavkom 1. Zakona o hrani
(“Narodne novine” 46/07) određeno da poslove službene
kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane životinjskog podrijetla na razini maloprodaje (prometa) obavlja
sanitarna inspekcija, osim u objektima odobrenim od strane
nadležnog tijela gdje službenu kontrolu provodi veterinarska inspekcija.
Isto tako temeljem odredbi članka 15. Zakona o sanitarnoj inspekciji (“Narodne novine” 113/08) poslove sanitarnog inspektora i državnoga sanitarnog inspektora može
obavljati osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij
ili specijalistički diplomski stručni studij: medicine, sanitarnog inženjerstva, biokemijskog inženjerstva, prehrambenog inženjerstva, bioprocesnog inženjerstva, kemijskog
inženjerstva i tehnologije, inženjerske biologije, arhitekture, građevinarstva, inženjerske fizike, strojarstva ili elektrotehnike i računarstva te diplomirani profesori biologije
5
odnosno magistri biologije, s najmanje dvanaest mjeseci
radnog iskustva u struci i položenim državnim stručnim
ispitom. U odnosu na stručna znanja, vještine i kompetencije doktora veterinarske medicine koje stječu u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi, doktori veterinarske medicine neopravdano su izostavljeni u popisu zanimanja koja
mogu obavljati poslove sanitarnog inspektora.
Sa strane ovog Ministarstva pokrenuta je inicijativa da zajedno s Ministarstvom zdravlja riješimo i to pitanje. Problema prekinute sljedivosti službenih kontrola svježeg mesa
i mlijeka od strane veterinarske inspekcije u zadnjoj fazi
između proizvodnje i stavljanja u maloprodaju svjesni su i
oni. Kako se radi o hrani životinjskog podrijetla visokog rizika po zdravlje ljudi, a posebice one koja je po proizvodnom
procesu specifična iz razloga što u maloprodaju dolazi u nezapakiranom obliku, naš je stav da bi sljedivost službenih
kontrola bila osigurana kada bi u cijelom lancu proizvodnje
i distribucije svježeg mesa (a i mlijeka i mliječnih proizvoda) službene kontrole bile pod nadležnošću i veterinarske
inspekcije.
Budući da su primarna proizvodnja i proizvodnja svježeg
mesa pod nadzorom veterinarske inspekcije, predložit ćemo
da i objekti u maloprodaji, u predmetnom slučaju mesnice budu pod nadzorom veterinarske inspekcije posebice
zbog osiguranja visoke razine zaštite zdravlja potrošača.
Pritom ne smijemo zaboraviti na mliječne proizvode malih
proizvođača a da ne govorim o kontroli ugostiteljskih objekata.
Kakvo je vaše mišljenje o problemu kupoprodaje živih
životinja s obzirom na sljedivost?
Što se tiče kupoprodaje živih životinja suočeni smo s vrlo
ozbiljnim problemom koji se i tijekom zadnjih godina polako ali sigurno rješava.
Naime, Republika Hrvatska je u potpunosti uskladila
propise označavanja i registracije goveda s propisima EU
i u posljednje 4 godine sustavno radi na implementaciji tih
propisa i poboljšanju sustava kontrole prometa goveda.
Prije usklađivanja propisa, kontrola prometa goveda bila
je usmjerena isključivo na sam čin utovara, odnosno istovara goveda i pokazala se nezadovoljavajućom. Krajem 2007.
godine uveden je novi sustav označavanja i registracije goveda, a sredinom 2008. godine veterinarski pregledi gospo-
6
darstava usmjereni su na mjesto otpreme i odredišta životinja., Sve te mjere uvedene su kako bi se što više podigla
razina kontrole prometa goveda.
Veterinarske preglede gospodarstava obavlja ovlašteni
veterinar nadležne veterinarske organizacije jedanput godišnje na način da evidentira stanje na gospodarstvu po
svim zadanim parametrima te pismenom uputom savjetuje
posjednika o načinu ispravljanja eventualnih nedostataka.
Nakon dvije godine obavljanja VPG-a, pokazalo se da računalna baza u kojoj se evidentiraju sva goveda (Jedinstveni
registar goveda), sadržava preko 250 000 nepostojećih goveda.
Kontrolom prilikom provođenja propisanih naređenih
mjera (tuberkulinizacija, uzorkovanje krvi) ovlašteni veterinari su dužni provjeriti da li stanje u računalnoj bazi odgovara stvarnom stanju na gospodarstvu i u svim slučajevima kada utvrde nesukladnosti dužni su iste upisati u bazu
podataka čime one postaju vidljive veterinarskoj inspekciji
koja utvrđuje uzroke i postupa u okviru svoje nadležnosti.
Kontrolom nezavršenih migracija također je uočen pad
postotka broja takvih migracija.
Naime, kod prometa goveda posjednici su dužni prijaviti
svaki odlazak i dolazak goveda na gospodarstvo, odnosno
sabirni centar, sajam ili klaonicu. U svim slučajevima kada se
u bazi evidentira nedolazak goveda nakon upisanog odlaska, te informacije se šalju nadležnim veterinarskim inspektorima na terenu koji provjeravaju što se dogodilo i u okviru
svojih nadležnosti poduzimaju mjere.
Rezultat primjene svih ovih mjera je da je broj nesukladnih
gospodarstava po pitanju označavanja i prometa goveda, sa
65% (u odnosu na ukupan broj gospodarstava) 2009. godine
pao 2011. godine na 16%, a broj goveda koja su bila višak
ili manjak na gospodarstvima sa preko 50% 2009. godine
pao na 2,7% (na ukupan broj goveda). Otegotna okolnost za
dizanje kvalitete kontrole prometa goveda je svakako veliki
broj malih gospodarstava i ekonomska situacija u zemlji.
Daljnje mjere koje Uprava priprema u kontroli prometa je
uvođenje obvezne identifikacijske kartice za sve otkupljivače koji prijavljuju otkup za pojedine klaonice, budući da je
takva vrsta otkupa uočena kao jedna od točaka visokog rizika. U tom smislu su donesene izmjene i dopune Pravilnika
o obveznom označavanju i registraciji goveda krajem 2011.
godine. Trenutno se radi na tehničkoj pripremi sustava i
predviđa se njihova primjena početkom svibnja ove godine.
Kako gledate na problematiku izostanka dr. med. vet. za obavljanje DDD poslova u domeni zdravstva?
Temeljem članka 24. stavka 4. Zakona o zaštiti pučanstva
od zaraznih bolesti (»Narodne novine«, br. 60/92, 26/93 i
29/94) ministar zdravstva i socijalne skrbi donio je Pravilnik
o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao mjere za sprječavanje i suzbijanje
zaraznih bolesti pučanstva (“NN” 35/07).
Navedenim “Pravilnikom” utvrđuju se uvjeti u pogledu
stručne spreme radnika, tehničke opremljenosti, prostorija te drugi uvjeti kojima moraju udovoljavati zdravstvene
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
1-2
ustanove, druge pravne osobe te osobe koje samostalno
osobnim radom obavljaju djelatnost obvezatne i protuepidemijske dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Odredbama istog tog pravilnika neopravdano je izostavljeno da
doktori veterinarske medicine, a da ne govorimo o doktorima veterinarske medicine sa završenim poslijediplomskim
studijem iz sanitacije, mogu obavljati poslove dezinfekcije,
dezinsekcije i deratizacije i biti odgovorne osobe u fizičkim i
pravnim osobama koje imaju odobrenje za rad Ministarstva
zdravstva.
Problem uporabe humanih lijekova i medicinskih proizvoda
u veterinarskoj praksi?
U veterinarskoj praksi doktori veterinarske medicine svakodnevno koriste humane lijekove i medicinske proizvode.
Od humanih lijekova koji se koriste u veterinarskoj praksi,
najčešći su oni čije aktivne supstancije ili formulacije nisu
registrirane u Republici Hrvatskoj, kao veterinarsko medicinski proizvod, a neophodni su za liječenje životinja. Navedeni lijekovi, najčešće se koriste u veterinarskoj praksi, za
liječenje malih životinja čiji se proizvodi ne koriste za prehranu ljudi, a što je praksa i u drugim europskim zemljama.
Uz navedene lijekove, problem su i proizvodi (fiziološka
otopina, glukoza, destilirana voda za injekcije, itd.) koji su
temeljem Zakona o lijekovima (“NN” 71/07 i 45/09), kod Mi-
nistarstva zdravstva registrirani kao medicinski proizvodi/
lijekovi, a uopće nisu registrirani za upotrebu u veterinarskoj
praksi.
U skladu s odredbama Zakona o medicinskim proizvodima („NN“ br. 67/08), brizgalice za jednokratnu uporabu,
injekcione igle, infuzijski sistemi, zavojni materijal, vata i
drugi proizvodi, registrirani su za upotrebu u humanoj medicini. Navedeni medicinski proizvodi nisu registrirani za
uporabu u veterinarskoj medicini te se također kao takvi sukladno važećem zakonodavnom okviru ne bi smjeli koristiti
u veterinarskoj medicini.
Iako je Ministarstvo zdravlja dopisom izvijestilo veleprodaje humanih lijekova kojima se daje suglasnost na izdavanje humanih lijekova i medicinskih proizvoda organizacijama u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti, do trenutka
donošenja i stupanja na snagu adekvatnog zakonskog okvira kojim će biti regulirana navedena problematika, još nije
promijenjen propis vezan za korištenje istih. Na nama je da
ga što prije pripremimo i donesemo.
Zahvaljujem Vam na ugodnom razgovoru i želim Vam puno
uspjeha u ostvarenju zadanih ciljeva u korist cijele veterinarske
struke.
dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.
POPIS OBJAVLJENIH PROPISA OD 2.11.2011. DO 12.03.2012.
Pravilnik o dopuni Pravilnika o provođenju obveznog
označavanja i registracije ovaca i koza, NN 124/11.
ropske unije radi sprječavanja unošenja klasične svinjske
kuge, NN 148/11.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za stavljanje u promet i uvoz životinja akvakulture i
njihovih proizvoda te o popisu vektorskih vrsta, NN 128/11.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uvjetima kojima
moraju udovoljavati veterinarske organizacije, veterinarska praksa i veterinarska služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti, NN 153/11.
Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja
klasične svinjske kuge, NN 135/11.
Naputak o načinu provođenja Naredbe o provedbi
oralne vakcinacije lisica na području županija Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Primorsko-goranske, Požeško-slavonske,
Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Varaždinske, Međimurske, Zagrebačke, Karlovačke, Istarske i Grada Zagreba,
NN 139/11.
Pravilnik o dopunama Pravilnika o načinu obavljanja
veterinarskih pregleda i kontrola proizvoda životinjskog
podrijetla u prometu preko granice Republike Hrvatske,
NN 144/11.
Popis referentnih laboratorija u području provedbe veterinarske djelatnosti, NN 145/11.
Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza preko područja Republike Hrvatske domaćih i divljih
svinja i njihovih proizvoda iz određenih država članica Eu-
Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2012. godini,
NN 17/12.
Pravilnik o uvjetima za uzgoj konoplje, način prijave
uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u
veterinarstvu, NN 18/12.
Naredba o posebnim mjerama za uvoz proizvoda životinjskog podrijetla iz određenih trećih zemalja u RH, NN
18/12.
Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje
enzootske leukoze goveda, NN 30/12.
Naputak o načinu provođenja mjera kontrole zdravlja
životinja propisanih Naredbom o mjerama zaštite životinja
od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju
u 2012. godini, NN 30/12.
pripremio tajnik HVK
dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet.
7
A
I
P
Damir Arbanas, dr. med. vet.
10020 ZAGREB, Hrašće
Igor Igrec, dr. med. vet.
40000 ČAKOVEC
Matija Paulović, dr. med. vet.
52466 NOVIGRAD
J
Aleksandar Poletti-Kopešić,
dr. med. vet.
10000 ZAGREB
B
Goran Babić, dr. med. vet.
32276 BABINA GREDA
Danijel Bažant, dr. med. vet.
10360 SESVETE
Andreja Janžek, dr. med. vet.
52463 VIŠNJAN
Stanislava Jokić, dr. med. vet.
23000 ZADAR
Č
Petra Čolig, dr. med. vet.
48325 NOVIGRAD PODRAVSKI
Ć
Josip Ćorić, dr. med. vet.
21264 PROLOŽAC DONJI
K
Dora Knaffl, dr. med. vet.
10090 ZAGREB
Zlatko Kovač, dr. med. vet.
42000 VARAŽDIN
D
Sandra Damijanić, dr. med. vet.
10020 ZAGREB
Dina Dukši, dr. med. vet.
42000 VARAŽDIN
Nenad Kovačević, dr. med. vet.
10000 ZAGREB
M
Tomislav Šarc, dr. med. vet.
42220 NOVI MAROF
Mirko Štefović, dr. med. vet.
43246 ŠTEFANJE
Ana Štetner, dr. med. vet.
10450 JASTREBARSKO
R
Robert Radotović,
dr. med. vet.
48306 SOKOLOVAC
Bruno Ribarić, dr. med. vet.
33000 VIROVITICA
S
David Sotošek, dr. med. vet.
10040 ZAGREB
Hrvoje Stoić, dr. med. vet.
10000 ZAGREB
F
Mato Marković, dr. med. vet.
51000 RIJEKA
Š
Krunoslav Filipović,
dr. med. vet.
10000 ZAGREB
Jerka Mesarić, dr. med. vet.
40000 ČAKOVEC
Veronika Šana Vincetić,
dr. med. vet.
10000 ZAGREB
Ivana Štrbinić-Zidarić,
dr. med. vet.
52100 PULA
T
Marta Tomić, dr. med. vet.
51250 NOVI VINODOLSKI
V
Marko Valentić, dr. med. vet.
31207 TENJA
Marinko Vidović, dr. med. vet.
32256 STROŠINCI
Nataša Vrućinić, dr. med. vet.
31000 OSIJEK
P
Poštovani,
tijekom rujna i listopada 2011. godine sudjelovala sam kao anketarka u istraživačkome projektu “Ugled
farmaceutskih tvrtki na području RH” Agencije Biometrika Healthcare Research. Prilikom kontakta anketara i
doktora veterinarske medicine bitno je da doktor veterinarske medicine dobrovoljno pristane sudjelovati u
istraživanju.
Prilikom anketiranja odabrani doktori veterinarske medicine nesebično su se odrekli honorara od 100 kuna
koje im je donirala Agencija Biometrika Healthcare Research te su odlučili donirati ih obitelji pokojnoga kolege Stanislava Rore, dr. med. vet. Ovim putem želim zahvaliti doktorima veterinarske medicine koji su donirali
svoj honorar: Hrvoju Kavčiću (Veterinarska ambulanta Pazin d.o.o.), Jasminki Kavčić (Veterinarska ambulanta
Pazin d.o.o.), Davoru Jurmanu (Veterinarska ambulanta Pazin d.o.o.), Orneli Jakac Mandalenić (Veterinarska ambulanta Pazin d.o.o.), Liviju Šviću (Veterinarska ambulanta Pazin d.o.o.), Alenu Babiću (Veterinarska ambulanta
Pazin d.o.o.), Hrvoju Rudolfu (Veterinarska ambulanta Labin d.o.o.), Danijeli Žgombi (Veterinarska ambulanta
Veterinar d.o.o.), Igoru Vukeliću (Veterinarska stanica Rijeka d.o.o.), Sanji Žagar (Veterinarska ambulanta Delnice d.o.o.), Ivanu Unterajneru (Veterinarska ambulanta Unterajner d.o.o.), Stjepanu Unterajneru (Veterinarska
ambulanta Unterajner d.o.o.) te Anti Skenderu (Veterinarska ambulanta Unterajner d.o.o.).
Barbara Višković, dr. med. vet.
8
novi članov
POPIS NOVIH ČLANOVA HVK (siječanj – veljača – ožujak)
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
1-2
PREGLED PROBLEMATIKE OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE
ŽIVOTINJA
U ovom će članku naglasak biti na trenutno aktualnim pitanjima označavanja i registracije goveda, ovaca i koza, svinja i kopitara. Kada se razmatraju pitanja
označavanja i registracije životinja uvijek treba imati na
umu da se ovdje radi o sustavu koji u Republici Hrvatskoj
obuhvaća:
- 139 ovlaštenih veterinarskih organizacija;
- 891 ovlaštenog veterinara:
- 27 područnih ureda Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) s preko 70 djelatnika;
- 109 veterinarskih službi;
- 8 ureda veterinarske inspekcije;
- 185 službenih veterinara i državnih veterinarskih
inspektora;
- 42.253 posjednika goveda;
- 122 posjednika - samostalnih označavatelja goveda;
- 510.773 goveda;
- 11.202 posjednika - samostalnih označavatelja svinja i 94 samostalna označavatelja svinja tetoviranjem;
- 17.756 posjednika ovaca i koza;
- 868 posjednika - samostalnih označavatelja ovaca
i koza;
- 653.603 ovce i 71.538 koza;
- 95.135 posjednika svinja;
- 1.621.825 svinja;
- 3.655 posjednika kopitara;
- 17.503 konja i 3.731 magaraca.
Često se u raspravama o pojedinim pitanjima označavanja, registracije i prometovanja životinja polazi od
krivih pretpostavki što rezultira pogrešnim zaključcima
jer se zaboravlja zbog čega se životinje uopće označavaju i registriraju. Stoga je neophodno još jednom navesti
zašto se gore navedene vrste životinja označavaju, a to je
prvenstveno radi:
- provedbe mjera za zaštitu zdravlja životinja i ljudi
od zaraznih i nametničkih bolesti;
- kontrole prometa domaćih životinja;
- praćenja sljedivosti proizvoda životinjskog podrijetla;
- uzgojno selekcijskog rada u stočarstvu;
- ostvarivanja prava na novčane potpore u poljoprivredi;
- prikupljanja statističkih podataka.
Jedinstveni registar domaćih životinja
Kada se govori o označavanju i registraciji životinja,
misli se prvenstveno na vrste životinja za koje je odgovarajućim aktima Europske unije (uredbe, direktive, odluke) transponiranima u domaće zakonodavstvo, propisano
obvezno označavanje i registracija te vođenje središnjih
računalnih baza za te vrste domaćih životinja. U slučaju Republike Hrvatske, ove baze su sukladno članku 35.
Zakona o veterinarstvu („Narodne novine“ broj 41/07,
55/11) objedinjene u aplikaciji koja se zove Jedinstveni
registar domaćih životinja (JRDŽ). Pored središnjih računalnih baza pojedinih vrsta domaćih životinja JRDŽ sadrži
i druge baze i evidencije; Registar farmi, baze tuberkulinizacije, ELG-a, veterinarskih pregleda na gospodarstvu itd.
Iako je JRDŽ dio Središnjeg veterinarskog informacijskog sustava (Zakon o veterinarstvu, „Narodne novine“
broj 41/07, 55/11, članak 145.), značaj JRDŽ-a je daleko širi
(ne bitniji) od SVIS-a. Bez posebno detaljnog raščlanjivanja, samo taksativno nabrajanje tko sve unosi podatke u
JRDŽ ili se koristi unesenim podacima, dovoljno govori u
prilog prethodnoj tvrdnji:
- ovlašteni veterinari;
- veterinarski inspektori i službeni veterinari;
- stočarski inspektori;
- djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije;
- posjednici životinja koji ne označavaju samostalno
životinje koje imaju u posjedu;
- posjednici-samostalni označavatelji životinja koje
imaju u posjedu;
- kontrolori i ostali ovlašteni djelatnici Agencije za
plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
(APPRRR);
- Uprava veterinarstva u svojstvu nadležnog tijela;
- ostale uprave Ministarstva poljoprivrede;
- Ministarstvo unutarnjih poslova, Porezna uprava,
Ministarstvo pravosuđa;
- ostale pravne ili fizičke osobe kojima Uprava veterinarstva u skladu s posebnim propisima odobri uvid u pojedine podatke JRDŽ-a.
Osim toga, ostale računalne aplikacije kojima se koriste ovlašteni ili službeni veterinari i veterinarski inspektori većim ili manjim dijelom povlače podatke iz JRDŽ-a, a
u slučaju APPRRR-a, aplikacije kojima se koriste direktno
su naslonjene na baze JRDŽ-a. Za očekivati je da će u na-
9
PREGLED PROBLEMATIKE OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE ŽIVOTINJA
novi članov
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE - UPRAVA VETERINARSTVA
PREGLED PROBLEMATIKE OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE ŽIVOTINJA
rednom periodu međusobna povezanost različitih aplikacija i baza biti sve veća s ciljem maksimalne integracije
sustava kako bi se s jedne strane olakšao rad korisnicima,
a s druge strane povećala pouzdanost podataka unutarnjim „križnim“ kontrolama sustava.
Treba napomenuti da se u bližoj budućnosti može
očekivati da će, u prvom redu zbog različitih potreba epizootiološke naravi, potreba praćenja sljedivosti životinja i
životinjskih proizvoda, potreba kontrole višestruke usklađenosti, ali i ostalih potreba, biti u JRDŽ uneseni podaci i
o drugim vrstama životinja za koje se podaci vode u odvojenim evidencijama ili računalnim bazama, a koje nisu
sastavni dio JRDŽ-a. Ovo se u prvom redu odnosi na ribe
i pčele, a osnovni preduvjet za to je donošenje određenih
zakonskih akta koji su trenutno u izradi.
Jedno od pitanja koje se nameće kao posljedica sve većeg svakodnevnog korištenja baze JRDŽ-a, a što je posljedica usavršavanja i poboljšavanja točnosti baze, je tko sve
može imati pristup kojim podacima. Uprava veterinarstva
Ministarstva poljoprivrede temeljem posebnih propisa
koji reguliraju zaštitu osobnih podataka dostavlja podatke ili odbija dati podatke različitim strankama. Dostupnost
podataka omogućuje se dodjelom korisničkog imena i lozinke ili službenim dopisima na zahtjev stranke. Ovlašteni
veterinari su jedni od stranaka koje temeljem prijenosa
ovlasti imaju pristup većem dijelu podataka u JRDŽ-u, ali
ne smiju davati podatke trećim stranama. Ovo može raditi
isključivo Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede u skladu s člankom 35. Zakona o veterinarstvu i drugim propisima koji reguliraju ovo područje te veterinarska
ili druge inspekcije u okviru svojih nadležnosti.
Goveda
U 2011. godini po pitanju označavanja goveda uvedene su tri bitne novine:
- računalna baza Jedinstvenog registra goveda (JRG)
integrirana je u JRDŽ te sada JRG funkcionira na novoj
platformi u tehničkom smislu riječi;
- stupio je na snagu novi Pravilnik o provođenju obaveznog označavanja i registracije goveda („Narodne novine“ broj 81/11, 101/11);
- operativno je počeo funkcionirati sustav registracije
migracija putem trajnog Putnog lista;
Poznato je da je do 20. svibnja 2011. godine u funkciji
bila „stara zelena“ baza koja je funkcionirala potpuno odvojeno od ostalih aplikacija u JRDŽ-u. S porastom zahtijeva prema JRDŽ-u zbog provedbe tuberkulinizacije, suzbijanja ELG-a, ali i obavljanja veterinarskog pregleda na
gospodarstvu (VPG), pregleda na mjestu otpreme, odlaznih i dolaznih migracija i ostaloga, integracija ovih aplikacija s JRG-om bila je uvjet bez kojega se daljnji razvoj
i optimalizacija sustava nisu mogli provoditi. Pored toga,
višestruku kontrolu gospodarstava koje provode kontrolori APPRRR-a, a što uključuje i veterinarsku inspekciju,
praktički je vrlo teško obavljati ukoliko JRG nije integriran
u JRDŽ ako se on koristi kao temeljni alat ili baza iz koje
10
se povlače podaci u posebne aplikacije inspekcije ili kontrolora.
Iako se činilo da će nakon „čišćenja“ JRG-a od „viškova” i „manjkova“ goveda, a u čemu su ovlašteni veterinari
imali ključnu ulogu prilikom obavljanja veterinarskih pregleda na gospodarstvu u periodu 2008.-2011. godine, prijenos podataka na novu računalnu „platformu“ i njihova
integracija u ostatak aplikacije biti relativno jednostavni,
ipak su se javljali određeni problemi koji su uz suradnju
ovlaštenih veterinara, veterinarske inspekcije, HPA i Uprave za veterinarstvo rješavani u najkraćem mogućem roku.
Ovdje još jednom treba naglasiti da je zasluga usklađivanja stanja goveda na terenu s onim u JRG u periodu
2008.-2011. prvenstvena zasluga ovlaštenih veterinara,
veterinarskih inspektora i djelatnika HPA gdje se za relativno kratko vrijeme broj nesukladnih gospodarstava sa
preko 65% 2008. godine smanjio na 16% 2011. godine
(ovdje opet preko 90% nesukladnih gospodarstava čine
mala gospodarstva s 1-2 goveda). Ukoliko se uspoređuje
broj nesukladnih životinja u odnosu na ukupan broj goveda, postotak greške je još manji; 3-7% kroz 2011. godinu.
Nije potrebno posebno naglašavati da bez usklađivanja baze JRG-a uopće ne bi bilo moguće provoditi gore
spomenute mjere suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti, ali
ni uvođenje višestruke sukladnosti, a time i precizniju
kontrolu isplate novčanih potpora.
Isto tako, iako je čišćenje JRG-a jedan od najmjerljivijih
i najdirektnijih rezultata VPG-a mora se naglasiti da svrha
i cilj VPG-a nije „čišćenje“ baze JRG-a jer VPG nije službena
kontrola već u prvom redu služi kao alat za edukaciju posjednika o zakonskoj regulativi koja je dio pravne stečevine EU-a
u poglavljima koja VPG obuhvaća (označavanje i registracija,
zaštita zdravlja, dobrobit, veterinarsko javno zdravstvo itd.) i
pripremu za službene kontrole posjednika po principu višestruke usklađenosti.
Novi Pravilnik o provođenju obaveznog označavanja i
registracije goveda („Narodne novine“ broj 81/11, 101/11)
stupio je na snagu 01. prosinca 2011. godine. Iako je u formalno pravnom smislu to novi pravilnik, zapravo se radi
o doradi staroga pravilnika. I jedan i drugi su provedbeni
pravilnici koji nisu dio pravne stečevine EU (acquis communataire) te precizno reguliraju područje označavanja i
registracije goveda koji nisu detaljno razrađeni u Pravilniku o obaveznom označavanju i registraciji goveda („Narodne novine“ broj 99/07), a koji jest dio pravne stečevine.
Potrebno je pojasniti razliku. Zakonski akti koji se donose u Republici Hrvatskoj, a koji preuzimaju odredbe
akata EU (uredbe, direktive, odluke) donose se po posebnoj proceduri koja, u slučaju pravilnika, uključuje i suglasnost Ministarstva vanjskih i europskih poslova prije no
što se pravilnik s potpisom ministra poljoprivrede može
dati u objavu. To znači da se uredba koja se transponira
mora u cijelosti, bez izuzetaka i bilo kakvog mijenjanja
originalnog teksta ili „prenošenja smisla uredbe bez prevođenja svake pojedine riječi“, prenijeti u domicilni pravilnik. Ovo je, uz operativnu provedbu tako donesenih
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
1-2
Provedbeni pravilnik u potpunosti slijedi odredbe
transponiranog pravilnika te omogućuje da se preciznije razrade odrednice transponiranog pravilnika u odnosu
na trenutnu operativnu situaciju u Republici Hrvatskoj, u
konkretnom slučaju, po pitanju označavanja i registracije
goveda.
To znači da se promjene u novom Pravilniku o provođenju obaveznog označavanja i registracije goveda svode na:
- uvođenje trajnog Putnog lista;
- omogućavanje ispisa trajnog Putnog lista ovlaštenim veterinarskim organizacijama;
- ukidanje privremene migracije koja postaje nepotrebna jer sva mjesta „gdje životinje privremeno ili trajno
borave“ moraju biti registrirana u Registru farmi;
- uvođenje obrazaca za prijavu prometa vezano na
uvođenje trajnog Putnog lista s detaljnim informacijama
o migraciji – prijevoznici, certifikati i sl.;
- uvođenje preciznijeg praćenja informacija o „otkupljivačima“ goveda koja se upućuju na klanje;
- preciziranje postupanja sa sredstvima za označavanje i lešinom životinje nakon uginuća ili mrtvorođenja,
mrtvorođeno tele se ne „označava“ ušnom markicom.
Uvođenje trajnog Putnog lista bilo je neophodno jer
financiranje Putnih listova, pogotovo nakon promjene posjednika, iz državnog proračuna nije više od 2011. godine
bilo moguće. U tom smislu, kao svojevrsno premoštenje
do uvođenja novog sustava temeljenog na novom pravilniku, urađeni su određeni zahvati na isplatama registracija migracija prema ovlaštenim veterinarskim organizacijama (OVO). Iako je bilo primjedbi na poziciju HPA
u ovom dijelu prije stupanja na snagu novog pravilnika,
ali i nakon toga, razumno je smatrati da mogućnost izdavanja trajnog putnog lista od strane OVO-a nakon označavanja po teljenju od strane posjednika ovlaštenog za
samostalno označavanje ili nakon označavanja od strane
same OVO, omogućuje OVO-ima i posjednicima da cijeli
posao označavanja, registracije i izdavanja Putnog lista
urade odmah, bez čekanja i odgoda, uključujući ovdje i
uvozna goveda.
Izdavanje trajnog Putnog lista nakon registracije dolaska kod novog posjednika sa starim Putnim listom je
prijelazno rješenje koje će s vremenom sve više gubiti
svoj značaj. S obzirom da su gotovo sve OVO naručile
obrasce Putnih listova i prijave premještanja, uplitanje
HPA u dio posla koji odrađuju OVO-i je minimalan i zapravo se radi o pričuvnoj opciji sustava.
Obrasci za prijavu prometa goveda, na koje je također bilo primjedbi, uvedeni su prvenstveno zbog velikog
broja malih i srednjih posjednika kojima je bilo potrebno
osigurati „dokaz“ o prijavljenoj migraciji zbog inspekcijskih nadzora, ali i omogućavanje koliko-toliko pouzdanih
informacija inspektorima kod nadzora gospodarstava
kada su u pitanju nepotpune migracije. Na optimalizaciji
upotrebe obrazaca za prijavu migracija za velike sustave
i u odnosu na registraciju klanja intenzivno se radi i za
očekivati je rezultate po tom pitanju u najskorije vrijeme.
Postupanje s lešinom uginule ili mrtvorođene životinje nije predmet pravilnika koji reguliraju područje
označavanja i registracije. No, kako je postupanje posjednika, ovlaštenog veterinara te postupanje sa sredstvima
za označavanje, uzorkovanje ukoliko je posebnim aktima ono propisano, te sljedivost zbrinjavanja lešine, usko
povezano s postupanjima koji se odnose na registraciju
uginuća, bilo je nužno dijelom i taj dio regulirati provedbenim pravilnikom. Svim OVO-ima dostavljena je procedura u kojoj su do detalja razrađeni postupci ovlaštenog
veterinara, posjednika, prijevoznika otpada životinjskog
porijekla i odobrenog objekta za sakupljanje nusproizvoda životinjskog porijekla.
JRG se dorađuje u dijelu koji se odnosi na registraciju
podataka o prispijeću lešine na odobreni objekt za sakupljanje nusproizvoda životinjskog porijekla i uzorkovanju
na spongiformnu encefalopatiju goveda. Registracija tih
podataka nije obveza ovlaštenih ili službenih veterinara.
U daljnjoj perspektivi, smanjivanje „papira“ po pitanju
registracije goveda i njihovog premještanja može se očekivati tek ukoliko baza JRG-a po parametrima koje određuje Europska komisija (svojevrstan performance-test)
bude toliko točna da joj Europska komisija dodijeli status
„operativne baze“. Nadalje, za očekivati je da će prije ili
kasnije EU donijeti odgovarajuće zakonske akte kojima će
u budućnosti biti obvezno označavanje goveda elektronskim sredstvima. No, o tome i eventualnom utjecaju na
sustav označavanja i registracije drugom prilikom.
Ovce i koze
Aktivnosti po pitanju označavanja i registracije ovaca
i koza bile su:
- Uprava za veterinarstvo održala je tijekom 2010.
godine 5 praktičnih radionica sa 147 prisutnih veterinara
o označavanju i registraciji ovaca i koza s naglaskom na
elektronskim sredstvima za označavanje;
- proveden je dugotrajan i kompliciran postupak javne nabave sredstava za označavanje;
- u 2011. godini izdan je letak za posjednike s glavnim natuknicama o označavanju ovaca i koza;
- HPA je uz suradnju s Upravom održala 4 edukacije
za samostalno označavanje ovaca i koza;
- održana je prezentacija označavanja posjednicima
2010. i 2011. godine na Danima ovčara i kozara RH uz
učešće stranih predavača;
- održano je predavanje Ms. Laure Bortolotti u okviru
TAIEX radionice AGR 47154 (Workshop on Regional control and eradication strategies for Brucella (B:melitensis)
infection in sheep and goat herds) 17. siječnja 2012. godine;
- HPA je odradila reviziju stada ovaca i koza 2011. godine i trenutno provodi novu reviziju 2012. godine;
- VPG je u 2011 godini obuhvatio sva gospodarstva s
11
PREGLED PROBLEMATIKE OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE ŽIVOTINJA
akata, uvjet za zatvaranje poglavlja XII. (poglavlje Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika) pregovora o pristupanju EU.
PREGLED PROBLEMATIKE OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE ŽIVOTINJA
5 i više ovaca i koza;
- veterinarska inspekcija krenula je tijekom 2011. godine s nadzorima gospodarstava koja drže ovce i koze.
Unatoč gore navedenim aktivnostima, rezultati se teško mogu smatrati dobrima. Pogotovu ako se u obzir uzmu
osnovni statistički podaci:
- u periodu 01.01.2011 – 10.02.2012. ukupno je označeno 446 333 ovaca i koza (u cijeloj 2011. 260116 životinja);
- od 01.01.2011. – 10.02.2012. ukupno je označeno
ovaca i koza elektronskim sredstvom označavanja i samo
ušnom markicom kako slijedi:
OVCE - Bolus
Županija
Broj
------------------------------ --------------------------BJELOVARSKO-BILOGORSKA
3275
BRODSKO-POSAVSKA
647
DUBROVAČKO-NERETVANSKA
327
GRAD ZAGREB
470
ISTARSKA
1831
KARLOVAČKA
954
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
530
KRAPINSKO-ZAGORSKA
170
LIČKO-SENJSKA
4895
MEĐIMURSKA 215
OSJEČKO-BARANJSKA
1409
POŽEŠKO-SLAVONSKA
2090
PRIMORSKO-GORANSKA
3109
SISAČKO-MOSLAVAČKA
1905
SPLITSKO-DALMATINSKA
2585
ŠIBENSKO-KNINSKA
1730
VARAŽDINSKA 251
VIROVITIČKO-PODRAVSKA
390
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
278
ZADARSKA
4394
ZAGREBAČKA
1053
UKUPNO
32508
Izlučeno
1298
KOZE - Bolus
Županija
Broj
------------------------------ --------------------------BJELOVARSKO-BILOGORSKA
216
BRODSKO-POSAVSKA
32
DUBROVAČKO-NERETVANSKA
204
GRAD ZAGREB
57
ISTARSKA
212
KARLOVAČKA 73
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
462
12
KRAPINSKO-ZAGORSKA
LIČKO-SENJSKA
MEĐIMURSKA
OSJEČKO-BARANJSKA
POŽEŠKO-SLAVONSKA
PRIMORSKO-GORANSKA
SISAČKO-MOSLAVAČKA
SPLITSKO-DALMATINSKA
ŠIBENSKO-KNINSKA
VARAŽDINSKA
VIROVITIČKO-PODRAVSKA
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
ZADARSKA
ZAGREBAČKA
UKUPNO
Izlučeno
48
82
957
86
163
160
162
680
185
1066
22
6
932
93
5898
265
OVCE - Bez bolusa
Županija
Broj
------------------------------ --------------------------BJELOVARSKO-BILOGORSKA
37544
BRODSKO-POSAVSKA
6296
DUBROVAČKO-NERETVANSKA
2955
GRAD ZAGREB
2726
ISTARSKA
9511
KARLOVAČKA
13605
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
5574
KRAPINSKO-ZAGORSKA
975
LIČKO-SENJSKA
41295
MEĐIMURSKA
526
OSJEČKO-BARANJSKA
23409
POŽEŠKO-SLAVONSKA
12159
PRIMORSKO-GORANSKA
18643
SISAČKO-MOSLAVAČKA
23777
SPLITSKO-DALMATINSKA
26763
ŠIBENSKO-KNINSKA
40112
VARAŽDINSKA
791
VIROVITIČKO-PODRAVSKA
18521
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
10386
ZADARSKA
61711
ZAGREBAČKA
9931
UKUPNO
367210
Izlučeno
200849
KOZE - Bez bolusa
Županija
Broj
------------------------------ --------------------------BJELOVARSKO-BILOGORSKA
1887
BRODSKO-POSAVSKA
507
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
1-2
1136
420
1645
743
2269
419
1195
2492
1134
653
878
2018
7129
3285
2233
1525
590
7295
1264
40717
Izlučeno
30507
- 16 455 pregledanih gospodarstava koja imaju 5 i
više ovaca i koza sa 598803 obuhvaćene ovce i 68204
koze
- 10 830 nesukladnih gospodarstava po VPG-u 2011.
odnosno 65,81% nesukladnih gospodarstava;
Osim toga, u svakodnevnim kontaktima s ovlaštenim
i službenim veterinarima, ali i posjednicima i djelatnicima HPA gotovo redovito se provlače ista pitanja, kriva
shvaćanja i kriva tumačenja regulative. Ovom prilikom
ponovo ćemo pokušati razjasniti određene stavke označavanja i registracije ovaca i koza.
Kao i kod goveda, označavanje i registraciju ovaca i
koza reguliraju dva pravilnika; transponirani Pravilnik o
obaveznom označavanju i registraciji ovaca i koza („Narodne novine“ broj 111/07, 135/08, 154/08, 81/11) i provedbeni Pravilnik o provođenju obaveznog označavanja
i registracije ovaca i koza („Narodne novine“ broj 111/07,
128/08, 154/08, 9/10, 110/10, 124/11). Svrha i odnosi
između ova dva pravilnika jednaki su kao i kod goveda.
Uredbe Europske unije, osim bolusa u kojemu se nalazi elektronski transponder u obliku mikročipa, dopušta
označavanje i ušnom markicom u koju je ugrađen transponder („elektronska markica“). U RH odlučili smo se za
bolus isključivo zbog pretežito pašno-ekstenzivnog načina držanja ovaca i koza. Elektronska ušna markica nije
jeftinija od bolusa, ali je znatno veći postotak gubitka
u odnosu na bolus kod kojega je to zanemarivo. I sami
posjednici po tom pitanju daju prednost bolusu.
Koje su mane bolusa, odnosno, koje mu se mane pripisuju? Jedina ozbiljnija mana je ta što je aplikacija bolusa
ovcama i kozama mlađima od 2,5-3 mjeseca, odnosno do
formiranja predželudaca kontraindicirana, a ovce i koze
koje idu u promet (osim ako ne idu s gospodarstva direktno na klaonicu i mlađe su od 6 mjeseci) moraju biti označene elektronskim sredstvom – bolusom. Ovaj problem
zastupljen je na određenim područjima RH i relativno je
mali broj životinja uključen u promet, a da su mlađa od
2,5-3 mjeseca. Ovaj problem javlja se i kod označavanja
umatičenih ovaca i koza koje se moraju označiti u prvom
mjesecu života. Na rješavanju ovog problema intenzivno
se radi i djelomično je u praksi riješen kada se radi o
označavanju umatičenih ovaca i koza.
Druga iole ozbiljnija primjedba je komplicirana
aplikacija i veličina bolusa. Za smatrati je da su ovi
problemi relativne naravi jer su u ponudi i 20 gr bolusi, a aplikacija, između ostaloga, bitno ovisi o vještini
osobe koja obavlja aplikaciju i nije bitno kompliciranija od aplikacija drugih ljekovitih bolusa.
Jedno od pitanja koje se opetovano postavlja je zašto aplikaciju bolusa, a time i označavanje ne mogu
raditi isključivo veterinari. Iz vrlo jednostavnog razloga: bolus elektronski transponder nije u RH registriran
kao veterinarsko medicinski proizvod (VMP), a s obzirom na vrlo bliski ulazak RH u EU, status bolusa po
tom pitanju bit će jednak kao i u ostatku EU – nije
registriran kao VMP. To znači da je gotovo nemoguće
jedan zootehnički zahvat kao što je označavanje i registracija životinja, sa zakonskom regulativom i praksom
kakva je u EU, postaviti u konkretnom slučaju na način
da ga rade isključivo veterinari.
Vrlo često se miješa smisao označavanja ovaca i
koza isključivo ušnom markicom i kompletom ušne
markice i bolusa. Ušna markica je jedna vrsta sredstva
za označavanje, a komplet je druga vrsta. Označavanje
ovaca i koza samo ušnom markicom je izuzetak odnosno „derogacija“ osnovnog načina označavanja – kompletom bolusa i obične ušne markice. Jedino i isključivo, ovce ili koze mlađe od 6 mjeseci koje se upućuju
direktno na klanje (ili u slučaju RH kolju za vlastite
potrebe) mogu se označiti samo ušnom markicom.
Točno je da se u RH, kao i većini ostalih mediteranskih
zemalja, janjci i jarići kolju relativno mladi i da je vrlo
veliki broj njih koji se stavljaju u javnu potrošnju na
nelegalan način. No, iako je sustav označavanja i registracije ovaca i koza najosnovniji preduvjet za „uvođenje reda“ u brojno stanje ovaca i koza, samo sustav
označavanja neće riješiti ovaj problem. Za rješavanje
ovoga problema potrebno je koristiti pozitivna iskustva kod goveda; paralelno korištenje više „alata“ kroz
nekoliko godina: VPG, inspekcijski nadzori, provođenje
kontrola po principu višestruke sukladnosti i uz to vezana kontrola isplata novčanih potpora.
Ovdje je potrebno napomenuti, a to je vjerojatno
glavni „kamen smutnje“, da je prije uvođenja elektronskog sustava označavanja ovaca i koza 01.01.2010,
odnosno 01.01.2011. godine u punom operativnom
smislu riječi, postojao sustav označavanja ovaca i koza
jednom ušnom markicom s jedinstvenim životnim
13
PREGLED PROBLEMATIKE OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE ŽIVOTINJA
DUBROVAČKO-NERETVANSKA
GRAD ZAGREB
ISTARSKA
KARLOVAČKA
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
KRAPINSKO-ZAGORSKA
LIČKO-SENJSKA
MEĐIMURSKA
OSJEČKO-BARANJSKA
POŽEŠKO-SLAVONSKA
PRIMORSKO-GORANSKA
SISAČKO-MOSLAVAČKA
SPLITSKO-DALMATINSKA
ŠIBENSKO-KNINSKA
VARAŽDINSKA
VIROVITIČKO-PODRAVSKA
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
ZADARSKA
ZAGREBAČKA
UKUPNO
PREGLED PROBLEMATIKE OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE ŽIVOTINJA
brojem, a nakon uvođenja elektronskog označavanja
i dalje postoji mogućnost označavanja jednom ušnom
markicom pri čemu se nije „preoznačavala“ već označena populacija životinja. Sve životinje označene do
gore navedenih datuma smatraju se pravilno označenima i mogu ići u promet (što se označavanja tiče).
Kako je već rečeno, označavanje kompletom bolusa
i markice je jedini i isključivi legalni način označavanja, a označavanje jednom ušnom markicom odnosi
se samo „na klanje“ do 6 mjeseci starosti. Pri tome
nije bitno da li će se veći ili manji broj janjadi i jaradi
označenih samo ušnom markicom, u odnosu na cijelu
populaciju ovaca i koza, legalno zaklati u klaonicama
pri čemu će biti dosljedno poštovan princip sljedivosti
pojedine životinje. Budući da se radi o derogaciji, RH
može bez problema odustati od primjene iste, ukoliko
se ustrajno i dugotrajno budu kršile odredbe pravilnika koji reguliraju područje označavanja i registracije
ovaca i koza.
Vezano na gore izneseno, važno je napomenuti da
životinje koje nisu nikada označene do 01.01.2011., a
sada se nađu u uzgoju, treba označiti kompletom, a ne
samo ušnom markicom jer su starije od 6 mjeseci.
Bolus elektronski transponder nema utjecaja na
dijagnostiku stranog tijela, plodnost, produktivnost i
ostale zdravstvene ili uzgojne karakteristike životinje.
U EU postoje prijepori oko mogućnosti označavanja životinja za klanje implantatom transpondera (isti
kakav se u RH koristi za označavanje pasa i kopitara).
Osim gore spomenutog problema registracije, najveća
„mana“ implantata je zadiranje u lanac prehrane ljudi.
Kod konja je to riješeno na način da je mjesto aplikacije u startu klaonički konfiskat kako bi se izbjegao
ulazak implantata u lanac prehrane ljudi. Na koji će se
način ovo riješiti nije isključivo pitanje regulative koja
rješava područje označavanja i registracije životinja.
U svakom slučaju, ukoliko se po tom pitanju dogode
promjene u regulativi EU-a, RH će ih promptno transponirati u domicilne pravilnike.
Konji
Pravilnik koji regulira označavanje i registraciju kopitara je Pravilnik o identifikaciji i registraciji kopitara
(„Narodne novine“ broj 123/09) koji je transponirao
odredbe Uredbe Komisije (EC) broj 504/2008 od 6. lipnja 2008. godine što znači da je i ovaj akt dio pravne
stečevine EU-a, odnosno „acquisa“ kako je to objašnjeno kod goveda.
U ovom području među ovlaštenim, ali i službenim
veterinarima vjerojatno ima najviše nedoumica.
Sukladno članku 4., stavku 3., alineji 2. „Putovnica
prati kopitara u prometu“ i to „tijekom njihovog premještanja i prijevoza do klaonice“ (članak 21., stavak
1., isto i u članku 20., stavku 1.). To znači da kopitar ne
može biti stavljen u promet bez da ga pri tome prati
Putovnica. Putovnica je sukladno članku 2., stavku 11.
14
identifikacijski dokument i trajna isprava za identifikaciju kopitara (postoji analogija s trajnim Putnim listom
kod goveda). Sukladno članku 4., stavku 1. „Putovnica
se izdaje za sve kopitare“. U članku 4., stavku 2. Putovnica je precizno definirana na način da je:
„Putovnica je dokument koji prati kopitare, a koristi
se za utvrđivanje njihova identiteta zbog:
– provedbe selekcije, praćenja rodoslovlja i reprodukcije, te drugih stručnih poslova u uzgoju kopitara;
– sudjelovanja na konjičkim priredbama i natjecanjima;
– utvrđivanja slijeda kopitara u uzgoju i prometu;
– osiguranja i kontrole zdravlja ljudi i životinja;
– provedbe poljoprivredne politike.“
Iz gore navedenoga razvidno je da je Putovnica za
konje temeljni dokument svakog kopitara koji ga uvijek
prati.
Gotovo polovina podataka u Putovnici odnosi se
na veterinarske podatke. Usko za to je vezano pitanje
stavljanja u promet kopitara koji se upućuju na klanje.
Sukladno članku 2. Pravilnika o identifikaciji i registraciji kopitara, svi kopitari dijele se na:
- registrirane kopitare, a to su uzgojno valjani kopitari koji su upisani u matične knjige ili su prihvatljivi
za upis u matične knjige (stavak 2.);
- kopitare za klanje, a to su kopitari namijenjeni
prijevozu u klaonicu u svrhu klanja, bilo izravno, bilo
preko stočnog sajma ili sabirnog centra (stavak 3.);
- kopitare za uzgoj i proizvodnju, a to su kopitari
koji ne pripadaju onima navedenim u točkama 2. i 3.
ovoga stavka, koje u posebnom registru vodi izdavatelj
(stavak 4.).
Pitanje koje se ovdje postavlja je da li kopitari koji
odmah po identifikaciji i označavanju nisu na zahtjev
vlasnika u odjeljku IX., Sekciji IX., Dijelu II. Putovnice
definirani kao kopitari za klanje mogu ići na klanje. I
obrnuto, da li kopitari koji su u Putovnici definirani kao
kopitari za klanje mogu bezuvjetno ući u lanac prehrane ljudi ukoliko su tretirani tvarima kod kojih trajno
ili privremeno postoji ograničenje za upotrebu takvog
mesa za ljudsku prehranu.
Sukladno odredbama Pravilnika o identifikaciji i
registraciji kopitara, Pravilniku o najvećim dopuštenim
količinama rezidua veterinarsko-medicinskih proizvoda u hrani životinjskog podrijetla („Narodne novine“
broj 75/08) te Pravilniku o zabrani primjene određenih beta-agonista te tvari hormonskog i tireostatskog
učinka na farmskim životinjama („Narodne novine“
broj 1212/08), a vezano na članak 10., stavak 3. Zakona o veterinarsko medicinskim proizvodima („Narodne
novine“ broj 84/08) u lanac prehrane ljudi (tj. upućeni
na klanje) mogu biti samo kopitari za koje zadnjih 6
mjeseci postoje podaci o liječenju navedeni u odgovarajućim rubrikama Putovnice (Odjeljak IX. Sekcija IX.
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
1-2
Kada vlasnik pri identifikaciji, označavanju i registraciji kopitara izjavi da kopitar nije za klanje, to znači
da veterinar nema ograničenja u odnosu na gore navedene akte po pitanju izbora tvari za liječenje kopitara
jer to podrazumijeva da kopitar nikada neće ući u lanac prehrane temeljem odluke samog vlasnika kopitara. I
obrnuto; ukoliko je kopitar tretiran supstancama koje
su u koliziji sa stavljanjem u lanac prehrane ljudi, a
koje su registrirane u Odjeljku IX, Sekciji IX., Dijelu III.,
a kopitar nije izričito u dijelu II. iste Sekcije definiran da
nije za klanje (što znači da u danom trenutku vlasnik pristaje na klanje svog kopitara), isti ne može biti zaklan na
klaonici i njegovo meso korišteno za prehranu ljudi.
U odnosu na supstance koje se koriste za tretman
kopitara a utječu na odluku o stavljanju kopitara u lanac prehrane ljudi funkcionira na način da kopitar koji
je tretiran jednom od niže navedenih tvari više ne smije
ući u prehrambeni lanac i taj tretman se mora upisati u
Putovnicu. Te tvari jesu:
1) tvari koje nisu navedene u Commission Regulation No. 1950/2006 (naš Pravilnik o popisu djelatnih
tvari neophodnih za liječenje kopitara –NN 79/09 ju je
u potpunosti preuzeo) i u Commission Regulation No.
37/2010 (ona je zamijenila Commission Regulation
No.2377/90 – koju smo mi u potpunosti preuzeli Pravilnikom o NDK-a rezidua VMP-ova u hrani životinjskog
podrijetla NN 75/08 & 25/09 & 15/10) – to je npr. Phenylbutazone;
2) tvari koje su navedene u Tablici 2 u Dodatku Commission Regulation No. 37/2010 – to su kloramfenikol,
nitrofurani i nitroimidazoli;
3) tvari koje su regulirane Council Directive 96/22 naša Naredba kojom se zabranjuje primjena na farmskim životinjama određenih tvari hormonskog i tireostatskog učinka i beta agonista NN 82/10 u potpunosti
je preuzela navedenu Direktivu.
Ukoliko je kopitar tretiran jednom od tvari koje su
navedene u Pravilniku o popisu djelatnih tvari neophodnih za liječenje kopitara („Narodne novine“ broj
79/09) tada se taj tretman mora upisati u Putovnicu kako
je to propisano prethodno navedenim pravilnicima – razlog karenca je za sve te tvari 6 mjeseci.
Jednostavno rečeno, za klanje kopitara presudni su
podaci o liječenju u Putovnici, a ne izjava vlasnika koja
može biti u koliziji s podacima o liječenju. Zadnju riječ
ovdje ima kontrolno tijelo ili službeni veterinar/veterinarski inspektor na klaonici.
Drugo pitanje vezano na označavanje kopitara je
korištenje implantat transpondera (mikročipa) u postupku identifikacije, označavanja i registracije kopitara.
Budući da ne postoji retroaktivna primjena propisa, od
14.10.2009. godine kada je Pravilnik o identifikaciji i registraciji kopitara stupio na snagu, sukladno članku 19.,
stavku 4. istoga, isključivi način označavanja za sve kopitare jest mikročip. Svi kopitari koji su do tada označeni i
registrirani (stara populacija) ne dooznačuju se mikročipom jer to nigdje nije propisano. Po propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu navedenog Pravilnika kopitar
se smatrao označenim ako je identificiran, registriran i
ako mu je izdana Putovnica. Tada su žigosanje, aplikacija
mikročipa i ostale metode označavanja kopitara smatrane dodatnim načinima obilježavanja kopitara.
To znači da se „stara populacija“ kopitara koja nije
označena mikročipom i koja je registrirana u računalnoj bazi Središnjeg registra kopitara koji je sastavni dio
JRDŽ-a (članak 4., stavak 5. Pravilnika) te kojima je od
strane nadležnog tijela za identifikaciju, označavanje
i registraciju kopitara – Hrvatskog centra za konjogojstvo, izdana Putovnica, smatra pravilno označenima
i (ukoliko imaju Putovnicu) mogu ići u promet. Ovdje
postoje objektivni problemi Hrvatskog centra za konjogojstvo koji svim tim kopitarima nije izdao Putovnicu
te takvi kopitari sukladno gore navedenim odredbama
Pravilnika o identifikaciji i registraciji kopitara ne mogu
biti stavljeni u promet.
Postavlja se pitanje aplikacije implantat transpondera – mikročipa s obzirom na to da je isti registriran
kao VMP. U članku 14., stavku 2. Pravilnika stoji:
„Označavanje kopitara transponderom obavlja se
u skladu s uputom nositelja odobrenja za stavljanje u
promet veterinarsko medicinskog proizvoda.“
Imajući na umu članak 35., stavak 3. Zakona o veterinarstvu na koji se Pravilnik poziva, a u kojemu je
taksativno nabrojeno tko označava kopitare (ovlaštene
uzgojne organizacije, ovlaštene ergele i Hrvatski stočarski centar) u članku 14. Pravilnika je naznačeno tko
može aplicirati implantat transponder:
(1) Preglednik je stručno osposobljena osoba izdavatelja ili uzgojne organizacije koja vrši identifikaciju
i registraciju kopitara, te je prošla program izobrazbe.
(2) Označavanje kopitara transponderom obavlja se
u skladu s uputom nositelja odobrenja za stavljanje u
promet veterinarsko medicinskog proizvoda.
(3) Izobrazbu iz stavka 1. ovoga članka organizira
izdavatelj.“
Ovo znači da je preglednik kao osoba koja obavlja
identifikaciju i registraciju prošla edukaciju izdavatelja
(HCK u pravilniku) i koji je njihov djelatnik, ali ne nužno, ili osoba uzgojnih organizacija kojima opet nakon
identifikacije i registracije kopitara, izdavanje Putovnice
obavlja isključivo HCK u svojstvu nadležnog tijela, znači
opet u okviru sustava.
Aplikaciju transpondera može obavljati isključivo veterinar kako to stoji u uputi implantata transpondera
pri čemu veterinar može ali ne mora biti preglednik. Na
ovo zakonsko rješenje bilo je dosta prigovora od strane
kolega veterinara, posebice na funkcioniranje u praksi.
S obzirom na neučinkovitost cijelog sustava identifikacije, označavanja i registracije kopitara, a imajući u
15
PREGLED PROBLEMATIKE OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE ŽIVOTINJA
Dio III.), bez obzira da li se posjednik u Dijelu II. iste
sekcije izjasnio da kopitar nije za klanje.
PREGLED PROBLEMATIKE OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE ŽIVOTINJA
vidu nadolazeće kontrole FVO misija Europske komisije
po pitanju monitoringa migracija i rezidua u kopitara,
vjerojatno će se u budućnosti dogoditi dorade sustava.
Svinje
Zbog trenutnih potreba naglasak u bližoj prošlosti
bio je na ostalim vrstama životinja, manje na svinjama.
I ovdje postoje prigovori na rješenja koja se odnose na
označavanje i registraciju svinja.
Pravilnik o obaveznom označavanju i registraciji svinja („Narodne novine“ broj 51/07, 50/08, 156/08,
148/09, 12/11) transponiran je akt direktive EU na isti
način kao i u slučaju goveda, ovaca, koza.
Iako je točno da je sustav označavanja i registracije
svinja bolje prilagođen (i u EU direktivi) većim i velikim
sustavima, pokazalo se da sustav može funkcionirati u
okvirima prometovanja svinjama kakvo imamo trenutno u RH.
Prvo što je prilagođeno u pravilniku u odnosu na hrvatske uvjete je mogućnost držanja (tova) jedne svinje
za vlastite potrebe. Jasno je da će se ovakvi slučajevi
sve rjeđe sretati, a i inače nemaju poseban značaj u ekonomskom ili epizootiološkom smislu.
Omogućeno je da jedna osoba koja nije registrirana
kao posjednik (nema IKG) može kupiti jednu živu svinju
i držati je za vlastite potrebe. Kako se ovdje pojavila
potreba da se poveća broj živih svinja koje se kupuju
za klanje za vlastite potrebe, taj broj je povećan na 5
komada koje moraju biti zaklane u 72 sata. Ukoliko posjednik nije registriran, a želi kupiti žive svinje i zaklati
ih na klaonici u roku od 72 sata, nema nikakve potrebe
registrirati migraciju na tog posjednika već na klaonicu.
Isto tako, u županijama Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj određeno je da zbog
potreba epizootiologije svinjske kuge sve svinje, bez
obzira da li se stavljaju u promet ili ne, moraju biti
označene do 60-tog dana starosti. Podloga za ovo nalazi se u članku 1. Pravilnika:
„Ovaj Pravilnik utvrđuje minimalne zahtjeve označavanja i registracije svinja, ne dovodeći u pitanje provedbu posebnih propisa donesenih u svrhu iskorjenjivanja
i suzbijanja bolesti svinja.“
Osnovni problem kod svinja je (kao i kod ovaca i
koza) vrlo mali broj gospodarstava koja obavljaju godišnju prijavu svinja. Radi se zapravo o tome da sva
gospodarstva koja sad moraju samostalno podnositi
zahtjeve za novčane potpore ne mogu to uraditi ukoliko prije toga nisu obavila godišnju prijavu. I opet, mala
gospodarstva koja nisu obuhvaćena pravima na potpore redovito to ne rade.
Koji je značaj godišnje prijave? Zbog različitih razloga potrebno je znati brojno stanje stoke. I dok se kod
ovaca i koza to još može djelomično pratiti s obzirom na
označavanje Jedinstvenim životnim brojem, kod svinja
je to nemoguće napraviti. S druge strane, odgovornost
16
posjednika je da mu životinje budu pravilno označene
i vođenje Registra svinja na gospodarstvu. Temeljem
navedenoga, jasno je da bilo kakvo planiranje epizootioloških zahvata ili iole preciznije planiranje sredstva
za isplatu novčanih potpora nije moguće bez godišnje
prijave koja je primjer jedne od stvari kod koje se ne
mogu raditi nikakve prilagodbe u primjeni.
Problematika označavanja i prometovanja svinja bit
će detaljno razrađena u jednom od budućih članaka.
Kontrola prometovanja životinjama
Praktično, svi podaci koji su prikupljeni u JRDŽ-u
mogu se koristiti u kontroli prometovanja životinjama.
Pretpostavka da po „ukidanju“ utovara i istovara nema
praćenja prometa potpuno je pogrešna. Isto tako, u potpunosti je jasno da korištenje ovih podataka ne može
biti zamjena za inspekcijski nadzor gospodarstava. Za
kontrolu prometa koriste se:
1) Veterinarski pregledi na gospodarstvu;
2) Provođenje naređenih mjera služi kao „križna
kontrola” prometa životinja i to prilikom provođenja:
- tuberkulinizacije;
- mjera suzbijanja i iskorjenjivanja ELG-a;
- mjera suzbijanja i iskorjenjivanja bruceloze goveda;
- kontrole zbrinjavanja otpada životinjskog podrijetla;
- kontrole isplate šteta.
3) podaci o nepotpunim migracijama životinja;
4) provođenje višestruke usklađenosti gospodarstva;
5) inspekcijski nadzori gospodarstava, trgovaca, prijevoznika, sabirnih centara i sajmova;
6) kontrole kod predavanja zahtjeva za novčane
potpore;
7) terenske kontrole po osnovi isplate novčanih
potpora.
Detaljno razmatranje ove problematike ostavit
ćemo ovom prilikom za jedan od budućih članaka.
Zaključak
Pitanje označavanja i registracije znatno je kompleksnije od samog „fizičkog“ apliciranja sredstava za
označavanje na ili u životinju. Iako veterinari u samom
označavanju i registraciji nisu jedini koji to mogu raditi,
oni su ravnopravno uključeni u sve segmente označavanja i registracije, a gotovo sve poslove koji se naslanjaju
na to rade isključivo veterinari (osim isplate novčanih
potpora i uzgojno selekcijskog rada).
Vladimir Čačinović, dr. med. vet.
viši stručni savjetnik
Odjel za organizaciju veterinarske službe, označavanje životinja i SVIS
tel. 01/610-6227
e-mail: vladimir.cacinovic@mps.hr
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
1-2
Zaštita na
Zaštita od
„Prije primjene pažljivo pročitajte uputu o VMP.
O rizicima i nuspojavama posavjetujte se s veterinarom.“
KRKA-FARMA d.o.o.
Radnička cesta 48/II p.p.205, Zagreb 10002
Telefon,01/63 12 100,63 12 101. Faks01/61 76 739.
E-mail: krka-farma@zg.htnet.hr. www.krka.biz/hr
fipronil
Otopina za nakapavanje na kožu
Sastav Pipeta (0,67 ml) sadržava: ljekovitu tvar fipronil 67 mg; Pipeta (1,34 ml) sadržava: ljekovitu tvar
fipronil 134 mg; Pipeta (2,68 ml) sadržava: ljekovitu tvar fipronil 268 mg; Pipeta (4,02 ml) sadržava: ljekovitu tvar fipronil 402 mg; Pipeta (0,5 ml) sadržava: ljekovitu tvar fipronil 50 mg. Indikacije Sprječavanje
i suzbijanje invazije pasa i mačaka buhama (Ctenocephalides spp.) i krpeljima (Rhipicephalus spp., Dermacentor spp., Ixodes spp.). Pomoć u liječenju i kontroli alergijskog dermatitisa pasa i mačaka uzrokovanog
ubodima buha. Sprječavanje i suzbijanje infestacije pasa psećom pauši Trichodectes canis. Sprječavanje
i liječenje infestacije mačaka mačjom pauši Felicola subrostratus. Ciljne životinjske vrste Psi. Mačke.
Kontraindikacije Fypryst spot-on za pse ne smije se primjenjivati na: štenadi mlađoj od 8 tjedana
i lakšoj od 2 kg; bolesnim životinjama (sustavne infekcije, povišena tjelesna temperatura) i onima u stadiju
oporavka; kunićima jer se u njih mogu javiti teške reakcije nepodnošljivosti i uginuća; mačkama jer može
doći do predoziranja. Fypryst 50 mg spot-on za mačke ne smije se primjenjivati: mačićima mlađim od
8 tjedana i lakšim od 1 kg; bolesnim životinjama (sustavne infekcije, povišena tjelesna temperatura)
i onima u stadiju oporavka; kunićima zbog teških reakcija nepodnošljivosti i uginuća.
17
VETERINARSKI INSTITUT
VETERINARSKI ZAVOD VINKOVCI
Predstojnik dr. sc. Mario Škrivanko
Veterinarski zavod Vinkovci (u daljnjem tekstu VZV) osnovan je 1947. godine i od tada pa do današnjih dana bilježi
kontinuirani razvoj. Dio je Hrvatskog veterinarskog instituta i predstavlja jednu od njegovih podružnica. Svoju
djelatnost ostvaruje kroz 4 laboratorija: Laboratorij za
dijagnostiku (V-1), Laboratorij za mikrobiologiju hrane i
hrane za životinje (V-2), Laboratorij za analitičku kemiju i
rezidue (V-3) i Laboratorij za sterilizaciju i pripremu hranilišta (V-4). Kroz svoju dugu povijest bilo je mnogo uspona i padova, a u radu VZV-a sudjelovali su brojni ugledni
stručnjaci iz područja veterinarske medicine.
Danas je u Veterinarskom zavodu Vinkovci zaposleno 29
djelatnika.
Laboratoriji VZV-a su akreditirani prema normi HRN EN
ISO/IEC 17 025. Kontinuirano se provode proširenja područja akreditacije za pojedine metode, te se provode
stalna poboljšanja sustava kvalitete. Do sada je u VZV-u
akreditirano ukupno 17 metoda, a za ostale metode se
redovito obavlja međulaboratorijska provjera.
Od 2004. godine do danas uređeni su i adaptirani svi
laboratoriji VZV-a i kontinuirano nabavljana nova laboratorijska oprema. U 2011. godini završena je adaptacija
prizemlja zgrade (administrativni dio), te uređenje krova
18
i fasade, kao i nabavka nove i suvremene laboratorijske
opreme sredstvima Svjetske banke.
Djelatnici naših laboratorija trajno se educiraju kako u
Hrvatskoj tako i u laboratorijima u inozemstvu, te nastoje biti u stalnom kontaktu s korisnicima naših usluga.
Sustav upravljanja kvalitetom u HVI – Podružnici Veterinarski zavod Vinkovci
Hrvatski veterinarski institut (HVI) prepoznao je važnost
i potrebu uvođenja sustava upravljanja kvalitetom u
radu svojih laboratorija 2004. godine. Početkom 2005.
godine odabrani su i imenovani voditelji sustava upravljanja i njihovi zamjenici koji su iste godine uspješno
završili edukaciju Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija HRN EN ISO/IEC 17025:2005,
kao i Upute za neovisnu ocjenu/audit sustava upravljanja kvalitetom i/ili okolišem HRN EN ISO 19011:2002.
Iste godine provedena je reorganizacija cijelog HVI-a s
podružnicama, imenovani su odjeli HVI-a i njihovi laboratoriji, napisana je dokumentacija sustava upravljanja
(priručnik kvalitete, politika kvalitete, opće i operativne
procedure, radne upute i ostala dokumentacija).
Veterinarski zavod Vinkovci (VZV) je postao odjel HVI-a,
koji ima četiri laboratorija i opću jedinicu.
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
1-2
Shema organizacije HVI – Podružnica Veterinarski zavod Vinkovci:
LABORATORIJ ZA DIJAGNOSTIKU V-1
Laboratorij za dijagnostiku (V-1) središnji je laboratorij
Veterinarskog zavoda Vinkovci (VZV) s dugogodišnjom
tradicijom pružanja laboratorijskih i terenskih usluga dijagnostike bolesti životinja.
Kupci naših usluga su u prvom redu Ministarstvo poljoprivrede (MP) koje svojim godišnjim zakonskim odredbama
(Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju ili Nacionalnim programima), te na osnovi Zakona o veterinarstvu, određuju
dinamiku i vrstu uzoraka koji se dostavljaju u laboratorij.
Osim MP-a kupci naših usluga su veterinarske organizacije, te druge pravne ali i fizičke osobe.
Tijekom 2007. godine laboratorij je uselio u novouređene
prostore na prvom katu zgrade VZV-a te je nastavio svoj
redoviti rad i uvođenje novih laboratorijskih metoda.
Tijekom 2006. i 2007. trajala je priprema za akreditaciju
prema normi HRN EN ISO/IEC 17025:2005. Kao garanciju
uspješnosti svih promjena u načinu rada i kvaliteti rezultata laboratorijskih pretraga smatramo uvrštavanje u registar akreditiranih laboratorija prema normi HRN EN ISO/
IEC 17025:2005: Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih
i umjernih laboratorija Hrvatske akreditacijske agencije.
Do sada je laboratorij V-1 akreditirao četiri metode:
1. Izdvajanje i identifikacija gibljivih Salmonella spp. (do
grupe O) iz fecesa i jaja životinja prema normi HRN EN ISO
6579:2003/Ispr. 1:2008
2. Umjetna probava za dijagnostiku trihineloze u mesu životinja za jelo i divljači prema uputama Commision regulation (EC) N0 2075/2005.
3. Bolest Aujeszkoga - određivanje prisutnosti protutijela iz krvi (ELISA);
4. Bruceloza ovaca (Brucella ovis-infekcija) - određivanje
prisutnosti protutijela iz krvi (ELISA);
5. Mastitis - bakteriološke pretrage uzoraka sekreta vimena;
6. Antibiogram – određivanje osjetljivosti bakterija na
djelatne antimikrobne tvari;
7.
Bjesnoća – određivanje prisutnosti virusa bjesnoće
(direktna imunofluorescencija).
Osim toga, djelatnici laboratorija po pozivu izlaze na
teren, obavljaju razudbe uginulih životinja, da bi utvrdili uzrok uginuća, te obavljaju uzorkovanja materijala za
pretrage koje će se obavljati u laboratoriju (bakteriološke,
parazitološke, patohistološke itd.).
Laboratorij za dijagnostiku imenovan je od strane MP –
Uprave za sigurnost i kakvoću hrane kao referentni laboratorij za trihinelozu za metodu umjetne probave.
U Laboratoriju za dijagnostiku zaposlena su tri doktora
veterinarske medicine (tri doktora znanosti) i tri veterinarska tehničara.
Laboratorij je usmjeren ka trajnim poboljšanjima svoga
rada redovitim vanjskim i unutarnjim edukacijama zaposlenog osoblja kao i redovitim provjerama rezultata pretraživanja uzoraka.
Dosadašnji uspjesi garancija su kvalitetnog rada i ispunjavanja zahtjeva naših kupaca.
3. Dokazivanje specifičnih protutijela za virus klasične
svinjske kuge (ELISA) prema OIE priručniku iz 2008. godine.
4. Dokazivanje specifičnih protutijela za brucelozu goveda,
svinja, te ovaca i koza (Rose-Bengal testom) prema OIE
priručniku iz 2009. godine.
Osim ovih metoda, laboratorij V-1 koristi i druge standardizirane metode oslanjajući se na preporuke Međunarodnog ureda za epizootije (OIE).
Neke od važnijih standardiziranih metoda su:
1. Enzootska leukoza goveda - određivanje prisutnosti
protutijela iz krvi i mlijeka (ELISA);
2. Zarazni rinotraheitis goveda/zarazni pustularni vulvovaginitis (ZRG/ZPV) - određivanje prisutnosti protutijela iz krvi (ELISA);
Djelatnici Laboratorija za dijagnostiku V-1:
sjede: dr. sc. M. Lolić, dr. med. vet., M. Bačić,, teh., stoje s
lijeva: Ž. Smuk, teh., dr. sc. D. Balić, dr. med. vet.,
Ž. Rajković, teh., dr. sc. M. Periškić, dr. med. vet.
19
LABORATORIJ ZA MIKROBIOLOGIJU
HRANE I HRANE ZA ŽIVOTINJE V-2
Laboratorij obavlja mikrobiološke analize hrane za
ljude i životinje te vode za piće (vodovodna voda,
bunari, bazeni). Navedene analize obavljaju se
sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske
(Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu (NN
RH 16/08, 156/08, 53/11), Pravilnik o kakvoći stočne
hrane (NN 26/98), Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti
vode za piće (NN 47/08).
Laboratorij je akreditiran prema normi HRN EN ISO/
IEC 17025 te posjeduje sva potrebna ovlaštenja
Ministarstva poljoprivrede, te Ministarstva zdravlja.
Laboratorij do sada ima 8 akreditiranih metoda:
HRANA ZA LJUDE I HRANA ZA ŽIVOTINJE:
1. Mikrobiologija hrane i stočne hrane - Horizontalna
metoda za otkrivanje Salmonella spp. - HRN EN ISO
6579:2003/ Ispr. 1:2008.
2. Mikrobiologija hrane i stočne hrane - Horizontalna
metoda za dokazivanje prisutnosti i određivanje broja
Listeria monocytogenes -1. dio: Metoda dokazivanja –
HRN EN ISO11290-1:1999/A1:2008.
3. Mikrobiologija hrane i stočne hrane - Horizontalna
metoda za dokazivanje prisutnosti i određivanje broja
stanica L. monocytogenes - 2. dio: Metoda brojenja HRN EN ISO11290-2:1999/A1:2008.
4. Horizontalna metoda za dokazivanje prisutnosti
i brojenje Enterobacteriaceae- 2. dio: Metoda
određivanja broja kolonija – ISO 21528-2:2004.
5. Horizontalna metoda za brojenje mikroorganizama
-- Tehnika brojenja kolonija na 30 °C - HRN EN ISO
4833.
Escherichia coli -- 2. dio: Brojenje kolonija pri 44 °C
Osim navedenih djelatnosti Laboratorij obavlja:
- kontrolu mikrobiološke čistoće objekta (Pravilnik
o učestalosti kontrole i normativima mikrobiološke
čistoće u objektima pod sanitarnim nadzorom (NN RH
137/09);
- mikrobiološku kontrolu trupova na liniji klanja
(Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu (NN
RH 16/08, 156/08, 53/11);
- peludne analize meda (Pravilnik o kakvoći uniflornog
meda (NN 122/09);
- određivanje prisutnosti
životinjskog podrijetla;
antibiotika
u
hrani
- određivanje ukupnog broja mikroorganizama u
stajskom uzorku mlijeka (Pravilnik o pregledu sirovog
mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji (NN 110/10).
Početkom 2006. godine laboratorij je uselio u potpuno
nove, adaptirane prostore, koji su rađeni po svim EU
standardima za mikrobiološke laboratorije. Velika
pažnja u radu posvećuje se okolišnim uvjetima pa
laboratorij posjeduje uređaj za filtraciju zraka koji iz
laboratorija izbacuje postojeći zrak, a u njega ubacuje
svježi preko odgovarajućih filtera. Jednako tako prostor
u laboratoriju se sterilizira pomoću UV lampi. Tijekom
2011. godine realizacijom projekta Svjetske banke
laboratorij je osuvremenio opremu (zamjena dotrajale
opreme te nabava novih uređaja za biokemijsku
identifikaciju bakterija VITEK2 COMPACT).
U laboratoriju su zaposlena tri djelatnika visoke
stručne spreme (dva doktora veterinarske medicine
i jedan dipl. ing. prehrambene tehnologije) i tri
tehničara.
VODA ZA PIĆE:
1. Detekcija i brojenje Escherichia coli i koliformnih
bakterija – 1. dio: Metoda membranske filtracije - HRN
EN ISO 9308-1:2000/Ispr. 1:2008.
2. Detekcija i brojenje crijevnih enterokoka - 2. dio:
Metoda membranske filtracije - HRN EN ISO 78992:2000.
3. Kakvoća vode - Brojenje uzgojenih mikroorganizama
– Broj kolonija nacjepljivanjem na hranjivi agar - HRN
EN ISO 6222:2000.
Politika kvalitete laboratorija je tendencija stalnom
poboljšanju usluga kupcima te potreba da se metode
pretraživanja razvijaju i prilagođavaju s ciljem
poboljšanja poslovanja i kvaliteta rada. Iz toga razloga
laboratorij je u kontinuiranom procesu proširivanja
akreditiranog područja. U tijeku je proširenje za još
jednu metodu:
- Metoda brojenja beta-glucuronidasa pozitivne
20
Djelatnici laboratorija za mikrobiologiju hrane V-2:
s lijeva: H. Krajina dr. med. vet., Z. Rimac, teh., I.
Knežević, teh., M. Agičić, dr. med. vet., J. Lesandrić, teh.,
M. Vukičević, dr. med. vet., I. Perković, dipl. ing. (nije na
slici)
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
1-2
LABORATORIJ ZA ANALITIČKU KEMIJU I
REZIDUE V-3
U Laboratoriju za analitičku kemiju i rezidue provodi se
široki spektar fizikalno-kemijskih analiza u hrani i vodi
s ciljem utvrđivanja kakvoće istih.
Laboratorij je akreditiran prema normi HRN EN ISO/
IEC 17025, te posjeduje sva potrebna ovlaštenja Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, te Ministarstva
zdravlja.
U laboratoriju je trenutno akreditirano pet metoda:
1. Kakvoća vode - Određivanje pH vrijednosti, HRN EN
ISO/IEC 10523:1994;
2. Stočna hrana - Određivanje pepela, HRN ISO
5984:2004;
3. Stočna hrana - Određivanje vode i udjela drugih
hlapljivih tvari, HRN ISO 6496:2001;
4. Stočna hrana - Određivanje udjela masti, HRN ISO
6492:2001;
5. Stočna hrana - Određivanje količine sirovih proteina,
HRN EN ISO 5983-2:2010.
Svake godine planira se proširenje područja akreditacije za metode za koje su posebno zainteresirani naši
kupci.
U Laboratoriju za analitičku kemiju i rezidue provode se
fizikalno-kemijska ispitivanja u
• namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla;
• medu;
• hrani za životinje i sirovinama;
• vodi za piće;
• otpadnoj vodi.
Kod ispitivanja namirnica najčešće se određuju: vlaga,
aktivitet vode, sirovi proteini, masti, pepeo, kolagen,
nitriti, polifosfati, ugljikohidrati, kiselinski stupanj,
mliječna mast, laktoza i dr.
U medu se provode analize određivanja: vode, električne
vodljivosti, mineralnih tvari, netopivog dijela, ukupne
kiselosti, reducirajućih šećera, saharoze, dijastaze, hidroksimetilfurfurola.
Prilikom ispitivanja hrane za životinje uz osnovne
parametre (vlaga, sirovi proteini, masti, pepeo, vlaknina)
određuje se kalcij, fosfor, natrij klorid, mikotoksini (aflatoxin, DON, zearalenon i dr.), octena, maslačna i mliječna
kiselina u silaži i dr.
U vodi za piće najčešće se određuje: pH, elektrovodljivost, boja, mutnoća, temperatura, rezidualni klor, kloridi,
utrošak KMnO4, amonij, nitriti, nitrati, željezo i dr.
U otpadnoj vodi najčešći parametri koji se određuju su:
pH, temperatura, BPK5, KPK, suspendirana tvar, ukupna
ulja i masti, mineralna ulja, deterdženti anionski i kationski, taložive tvari, ukupni dušik, ukupni fosfor, sulfati
i dr.
U dogovoru s kupcem naših usluga, a ovisno o njegovim potrebama i zahtjevima, laboratorij može obaviti i
druge pretrage.
Laboratorij daje i tumačenje razultata u analitičkom
izvješću s obzirom za važeće pravilnike i deklaracije.
Tijekom 2006. godine laboratorij je uselio u nove, adaptirane prostore, koji su napravljeni po svim standardima
struke, te je opremljen suvremenom laboratorijskom
opremom.
U laboratoriju je zaposleno pet djelatnika od čega tri
diplomirana inženjera i dva tehnička suradnika.
Djelatnici laboratorija za analitičku kemiju i rezidue
V-3:
s lijeva: J. Mareljić, teh., Lj. Janović, teh., K. Aladić, dipl.
ing., Š. Grgić, dipl. ing., A. Konjarević, dipl. ing.
LABORATORIJ ZA PRIPREMU PODLOGA
I STERILIZACIJU V-4
Djelatnost laboratorija sastoji se u pripremi
mikrobioloških hranjivih podloga za potrebe ostalih
laboratorija VZV-a. U sklopu laboratorija obavlja se
pranje i sterilizacija laboratorijskog posuđa, opreme
i pribora, pohrana podloga, dodataka, reagenasa i sojeva, kontrola podloga te uklanjanje i zbrinjavanje otpadnog biološkog i patogenog materijala. Svi postupci
su dokumentirani i vode se obrasci po propisanim procedurama.
Laboratorij je aktivno uključen u sustav upravljanja
kvalitetom. Jednom godišnje provodi se unutarnja neovisna ocjena i ocjenjivanje od strane Hrvatske akreditacijske agencije.
U laboratoriju je zaposleno 6 djelatnika i to 2 doktora
veterinarske medicine, 1 tehničar i 3 pomoćne djelatnice.
21
Tijekom 2007. godine laboratorij je u potpunosti
adaptiran i opremljen novom opremom. Posebno se
vodila briga da se izbjegnu križanja čistih i nečistih
puteva i da postoji slijed od ulaska prljavog materijala
i suđa, pa do izlaska čistog.
Laboratorij nema komercijalnu funkciju i nema doticaja s kupcima, budući da predstavlja servis drugim
laboratorijima VZV-a.
Djelatnici laboratorija za sterilizaciju V-4:
s lijeva: M. Bačić, teh., F. Božić, teh., M. Vukičević, dr.
med. vet., J. Perlić, teh., I. Bačić, teh.
Novo iz Vet Consultinga
KAODIAR-S®
suspenzija za p.o. i i.uter. primjenu
za prasad, janjad, pse, mačke, krave, kobile, krmače, ovce i koze
Sastav
Jedan mL suspenzije Kaodiar-S® sadrži:
Neomicin sulfat: 50 mg
Pektin: 6 mg
Kaolin : 200 mg
Osnovna svojstva i djelovanje
Pripravak Kaodiar-S® sadrži aminoglikozidni antibiotik neomicin koji antimikrobno djeluje prvenstveno
protiv gram-negativnih bakterijskih vrsta iz porodice Enterobacteriaceae. Nekoliko je puta aktivniji od
streptomicina. U osjetljivim mikrobima koči sintezu bjelančevina djelujući baktericidno.
Kaodiar-S® sadrži i dvije tvari koje pospješuju djelovanje neomicina. To su pektin koji otopljen u vodi bubri
tvoreći mrežu u kojoj zadržava suspendirane čestice, te adsorbens kaolin (aluminijev silikat). Pektin djeluje
antidijaroički zahvaljujući smanjenju nadražaja sluznice, dok kaolin ima adsorpcijski učinak. Kombinacijom
etiološkog lijeka neomicina te pektina i kaolina, postiže se zadovoljavajući antidijaroički i antiinfekcijski
učinak.
Nakon p.o. primjene neomicin se gotovo ne resorbira iz probavila (3-10%), te djeluje lokalno u crijevima. Iz
organizma se izlučuje izmetom i to prije svega u nepromijenjenom obliku. Opseg resorpcije neomicina iz
maternice u prvome redu ovisi o stanju endometrija (upala, ozljede).
Pektin i kaolin ne prolaze biološke membrane te se ne resorbiraju nakon primjene.
Indikacije
Prasad, janjad, psi i mačke
Liječenje gastroenteritisa kada su uzročnici osjetljivi na neomicin.
Krava, kobila, svinja, ovca i koza
Liječenje puerperijskih infekcija genitalnih organa uzrokovanih bakterijama osjetljivim na neomicin.
Intrauterina primjena suspenzije Kaodiar-S® indicirana je u okolnostima: zaostajanja posteljice,
endometritisa, puerperijske piometre, pobačaja, teških porođaja, povreda porođajnih putova i dr. Može se
koristiti i kod MMA-sindroma krmača.
Saznajte više na www.vetconsulting.hr ili nas nazovite na 043/440 527
22
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
1-2
VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU
EAEVE I VANJSKO VREDNOVANJE VETERINARSKOG FAKULTETA
U ZAGREBU
Europska udruga ustanova za veterinarsku izobrazbu
(EAEVE) osnovana je 1987. godine u Francuskoj s ciljem
promicanja, usklađivanja i unapređivanja nastavnih
programa na europskim učilištima veterinarske
medicine te je među prvima u Europi razradila trajni
sustav prosudbe veterinarskih obrazovnih ustanova.
Rad EAEVE-a organiziran je na regionalnoj osnovi, a
od 110 veterinarskih obrazovnih ustanova u Europi,
98 ih ima članstvo u toj udruzi. Veterinarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu pridružio se članstvu EAEVE-a
1989. godine, no sve do 1998. bio je svrstan u regiju
balkanskih veterinarskih škola. Na Skupštini održanoj
u Napulju 1998. zagrebački se Veterinarski fakultet
pridružio skupini škola iz Poljske, Češke, Slovačke,
Mađarske i Slovenije.
Prosudba od strane EAEVE-a nije obvezna, već
ustanova sama odlučuje želi li se podvrgnuti
vrednovanju koje provode eminentni profesori iz
različitih europskih škola po pojedinim područjima i
prema točno utvrđenim kriterijima (Standard Operating
Procedure, SOP). Oni ocjenjuju ustanovu na temelju
uvida u njezin rad na svim bitnim područjima: nastava,
znanost, međunarodna suradnja, trajno usavršavanje.
Veterinarski fakultet je među prvim sastavnicama
Sveučilišta u Zagrebu prihvatio takvo vrednovanje s
ciljem da mu se odredi položaj s obzirom na kvalitetu
Dekan prof. dr. sc. Tomislav Dobranić
i uvjete izvođenja nastave, odnosno s obzirom na
znanstveno-stručne aktivnosti. U skladu s ocjenom
ekspertnog tima prema kojoj Veterinarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu ispunjava kriterije kvalitete
visokih učilišta u Europi, te na temelju izvješća koje
je prihvaćeno na godišnjoj skupštini EAEVE-a, Fakultet
je 2003. godine uvršten na listu pozitivno ocijenjenih
veterinarskih visokih učilišta u Europi.
23
inicijative polaznika da s početkom izobrazbe budu
specijalizirani isključivo za pse, mačke, konje itd., no
europske smjernice opisuju jedinstvenu izobrazbu
koja uključuje sve domaće životinjske vrste i sve vrste
aktivnosti unutar veterinarske djelatnosti i medicine.
Predmetna smjernica, naime, razumije zahtjeve
dijela društva u smislu rane specijalizacije, tj. rastuće
važnosti specijalizacija, ali ipak ponajprije definira
minimum znanja i treninga iz opće veterinarske
medicine. Ona sadržava popis kolegija koji se moraju
svladati u veterinarskim visokim školama i fakultetima,
a uključuju različite bazične znanosti vezane uz
veterinarsku medicinu, različite životinjske vrste,
znanja o veterinarskoj legislativi, sudskoj medicini,
dobrobiti životinja itd. Za razliku od veterinarskih škola
izvan Europe, europski diplomanti moraju steći znanje
i iz područja higijene namirnica i sigurnosti hrane.
Dekan Veterinarskoga fakulteta u Budimpešti prof. Laszlo Fodor
Bilateralni susreti na godišnjim skupštinama i
uspješna suradnja s članicama EAEVE-a omogućili su
Veterinarskom fakultetu da bude u tijeku s najnovijim
zbivanjima na području veterinarske izobrazbe, te da
se pripremi za sljedeće vanjsko vrednovanje Fakulteta
koje će se provesti u lipnju 2013. godine.
Na poziv dekana prof. dr. sc. Tomislava Dobranića
Veterinarski fakultet u Zagrebu posjetio je aktualni
predsjednik EAEVE-a prof. Laszlo Fodor, dekan
Veterinarskoga fakulteta u Budimpešti. Tijekom posjeta
6. ožujka 2012. godine prof. Laszlo Fodor razmijenio
je iskustva s dekanom i prodekanima Fakulteta te je
za članove Fakultetskoga vijeća i nastavnike održao
izlaganje o predstojećem vanjskom vrednovanju.
Prof. Laszlo Fodor napravio je svojevrstan sažetak
glede veterinarske izobrazbe u Europi i njezine
evaluacije. Vrednovanje veterinarske izobrazbe
uključeno je u europske smjernice, a samu izobrazbu
definiraju stanoviti okviri: studij traje najmanje pet
godina (na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu traje
šest godina, a europski je prosjek 5,5 godina), te su
točno određena znanja, kompetencije i vještine koje
student mora svladati tijekom studija. Cilj je takve
regulative osiguranje jedinstvene razine i opsega
izobrazbe te jedinstvenog opsega znanja studenata,
odnosno budućih doktora veterinarske medicine.
„Moramo biti sigurni da je životinja pregledana
u drugoj europskoj zemlji jednako pažljivo, dobro i
kvalitetno pregledana kao i od ‘domaćeg’ veterinara.
Iz tog razloga europske smjernice opisuju edukacijske
programe koji osiguravaju da diplomanti bilo
kojega europskoga fakulteta budu sposobni raditi
sa svim domaćim životinjskim vrstama, i to u bilo
kojemu području veterinarske djelatnosti, odnosno
veterinarske medicine. Zato ta smjernica Europske
unije opisuje jedinstveni trening, tj. izobrazbu,“
zaključio je prof. L. Fodor.
Istaknuo je i činjenicu da i u Europi postoje stalne
24
Veterinarska je profesija jedna od sedam reguliranih
profesija u EU i jedina je koja ima evaluacijski sustav
razvijen u cijeloj Europi. Taj je sustav inicirala Europska
zajednica još 1988. godine kako bi uspostavila
usporedivost i sljedivost rada veterinarskih škola i
izobrazbe. Nova smjernica EU sustav je 2005. godine
proglasila neobveznim, no ostalo je mišljenje da je
vrednovanje korisno za fakultete.
„Zahtjevi društva prema veterinarskoj struci mijenjaju
se s vremenom, a odgovor na njih podrazumijeva
nova područja djelovanja i aktivnosti. U povijesti se
veterinarske medicine naglasak na pojedina područja
mijenjao. Na samim počecima u prvom su planu bili
konji, jer su ih vojske svakodnevno koristile za transport,
zatim su veoma važne postale farmske životinje,
potom posljednjih nekoliko desetljeća male životinje,
dok danas raste važnost egzotičnih i divljih životinja
(pogotovo životinja u ZOO vrtovima), pa se pojavljuju
i zahtjevi za specijalističkim diplomama u području
egzotičnih i divljih životinja,“ rekao je prof. Fodor.
U razdoblju od 2004. do 2012. godine na godišnjim
je skupštinama organiziran niz radionica, konferencija
i simpozija o osiguranju kvalitete u veterinarskoj
izobrazbi,
ekstramuralnoj
nastavi,
vještinama
komuniciranja, profesionalnoj etici i menadžmentu,
specijalizacijama u okviru studija veterinarske
medicine i usklađivanju veterinarskih kurikuluma.
Spoznaje stečene prilikom tih susreta pomogle
su Fakultetu u provedbi aktivnosti za poboljšanje
kvalitete rada u svim područjima njegove djelatnosti.
Europska veterinarska izobrazba želi zadržati
svoju jedinstvenost. Vrednovanje ustanova za
veterinarsko obrazovanje znatno je korisnije kada
jedan veterinarski fakultet vrednuju drugi veterinarski
stručnjaci s različitih veterinarskih fakulteta, kao i
veterinari praktičari s područja EU-a, umjesto da to
čine profesionalci iz drugih struka.
Dekan prof. dr. sc. Tomislav Dobranić
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
1-2
ZBIRKA PROPISA U VETERINARSTVU
2011 - NADOPUNA
Priručnik je formiran kao skup urednički pročišćenih tekstova
zakona i pravilnika koji obuhvaćaju:
tOPWJ;BLPOPPQǎFNVQSBWOPNQPTUVQLV
tOPWJ;BLPOPVQSBWOJNTQPSPWJNB
tJ[NKFOF[BLPOBPWFUFSJOBSTUWVJISBOJUF
tOPWJIQSBWJMOJLB.
Sve dodatne informacije te sadržaj priručnika “Zbirka propisa u
WFUFSJOBSTUWVOBEPQVOBiQPUSBäJUFOB8&#TUSBOJDBNB
XXXQSPQJTJ[PWDPN.
sa
eno
glaš
Usu skom
n
zako ativom
l
u
g
re
FORMAT PRIRUČNIKA
I
CIJENA I TROŠKOVI DOSTAVE
ZBIRKE
Cijena: 449,00 kn
(trošak dostave uračunat u cijenu)
5.
2.
PROMJENE REGULATIVE I RAZVOJ PRIRUČNIKA
Priručnik prati promjene u veterinarskoj zakonskoj regulativi
usuglašenoj sa zakonskom stečevinom EU. Namjena je olakšati
usklađivanje poslovanja s novopreuzetim zakonima koji su rezul
tat pregovora RH i EU.
NARUDŽBA I NAČIN PLAĆANJA
Priručnik možete naručiti putem narudžbenice koju ćete poslati na
adresu izdavača (%PNJOP EJ[BKO EPP +PTJQB 4USHBODB ;BHSFCLPOUBLUJMJNPC), putem Inter
neta (OBSVEäCFOJDBOBTUSBOJDBNBXXXQSPQJTJ[PWDPN) ili putem
faksa () na osnovu koje ćemo Vam poslati ponudu. Na
vašu adresu stići će ponuda te nakon plaćanja iste dostavom dobi
vate Zbirku propisa na adresu naznačenu u narudžbenici.
U
ZADOVOLJAVA NORM
HRN EN ISO/
IEC 17020:2005
www.propisi-zov.com
Partner
projekta:
R
P
U
AJ
D
O
0
OD
0
2.
1
20
1SJSVǏOJLKFLPODJQJSBOVGPSNJLOKJHFGPSNBUB#YDN
NF
kanog uveza uvezanog ljepljenjem i šivanjem (zbog trajnosti kod
VǏFTUBMPHLPSJÝUFOKB
JPQTFHBTUSBOJDB
25
PREDSTAVLJEN NOVI VETERINARSKI PRIRUČNIK
Dekan prof. dr. Tomislav Dobranić, akademik Slavko Cvetnić i
akademik Teodor Wikerhauser
Svečana atmosfera u prepunoj dvorani
Dana 29. veljače 2012. u Velikoj predavaonici Veterinarskog fakulteta u Zagrebu promoviran je novi Veterinarski priručnik. Stručnoj javnosti predstavljeno je
dugo očekivano, novo izdanje, na simboličan datum koji
otkriva ambiciju izdavača da knjigu objavljuje svake
olimpijske godine čime bi išli ukorak s razvojem novih
spoznaja u biomedicini.
Prvi su uzvanike pozdravili dekan Veterinarskog fakulteta prof. dr. Tomislav Dobranić i prof. Anđa Raič, direktorica Medicinske naklade, koja je zahvalila na suradnji
svim sudionicima ovoga velikoga projekta. Među uglednim gostima bili su pomoćnica ministra poljoprivrede,
dekan i prodekanica Veterinarskog fakulteta u Ljubljani, predstavnici Agronomskog i Medicinskog fakulteta
u Zagrebu, predstavnici Hrvatske veterinarske komore,
Hrvatskoga veterinarskog instituta, predstojnici Veterinarskih zavoda iz Rijeke, Vinkovaca, Splita i Križevaca
te Centra za peradarstvo kao i djelatnici mnogobrojnih
veterinarskih stanica, ambulanti i organizacija.
Knjigu su predstavili službeni recenzenti među kojima je nedostajao prof. dr. Miroslav Herak koji, nažalost,
nije dočekao njezino objavljivanje. Posjetitelji su imali
jedinstvenu priliku čuti naše akademike, prof. dr. Slavka Cvetnića i profesora Teodora Wikerhausera, koji su
zajedno s drugim recenzentima i urednicima prikazali
knjigu.
Od recenzenata je prvi o Priručniku govorio akademik
Slavko Cvetnić. Naglasio je da moramo biti ponosni što
njegujemo tradiciju objavljivanja hrvatskoga izdanja
dugu šest desetljeća. S radošću je istaknuo više od 120
pisaca teksta u ovome izdanju, što je bitno više od dosad
uobičajenoga broja. Posebno ga je radovala činjenica da
je gotovo svaki treći članak napisala kolegica. Ustvrdio
je da smo možda malo predugo trebali čekati da se u
pisanje Priručnika osim kolegica uključe i veterinari koji
rade na stručnim i znanstvenim poslovima izvan Veterinarskog fakulteta. Akademik Slavko Cvetnić smatra da
je ovo, 6. izdanje Priručnika tematski sveobuhvatno i da
je ogledalo cjelokupne hrvatske veterinarske struke. Po-
Direktorica Medicinske naklade, Anđa Raič, prof.
Akademik Slavko Cvetnić
26
Akademik Teodor Wikerhauser
Prof. dr. Petar Džaja
Prof. dr. Zvonko Stojević
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
1-2
hvalio je napore autora, uredničkoga tima i izdavača, Medicinske naklade, koja je građu
oblikovala u knjigu suvremenog izgleda primjerenoga sadržaju.
Sljedeći je govornik bio akademik Teodor Wikerhauser,
recenzent svih parazitarnih
bolesti u predmetnoj knjizi,
koji je izjavio kako smatra da
je taj izdavački projekt pravi
praznik za struku. Oduševio
je publiku svojom vitalnošću
i nadahnutim izlaganjem (bez
bilješki!) u kojem je obrazložio novosti ovoga izdanja u
odnosu na prethodna i pohvalio što Priručnik obuhvaća
nužne prilagodbe veterinarske struke predstojećem ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju. Govor je poslovično završio vicom i razgalio
nazočne svojom skromnošću i
jednostavnošću.
Zatim je prof. Petar Džaja prokomentirao jedno od većih poglavlja u Priručniku, ono o veterinarskom javnom zdravstvu
i sigurnosti hrane, dijelu knjige
koji je on recenzirao. Istaknuo
je važnost tematike te naveo
kako je upravo u ovoj knjizi
po prvi put objašnjena nova
filozofija sigurnosti hrane. Sažeto se osvrnuo na obuhvaćene teme; zakonodavstvo koje
uređuje to područje, uključene
institucije, značenje i zadatke
veterinarskoga nadzora, smisao sljedivosti, zoonoze te, naravno, higijenu i tehnologiju
hrane.
Potom je prof. dr. Zvonko Stojević, recenzent poglavlja o
egzotičnim i laboratorijskim
životinjama te dugogodišnji
voditelj predmetnog kolegija,
s radošću opisao taj sadržaj.
Također je istaknuo činjenicu
da o akvarijskim ribama, egzotičnim kaveznim pticama,
gmazovima i laboratorijskim
životinjama nemamo drugih
stručnih izdanja na hrvatskom
jeziku.
Urednica dr. sc. Vlasta Herak-Perković
Urednik prof. dr. Josip Kos
Sudionici promocije
U ime urednika knjigu je detaljnije opisala dr. sc. Vlasta
Herak-Perković, objasnivši zašto nismo naprosto preveli
Merckov veterinarski priručnik
i kako su specifičnosti našeg
područja uvjetovale izbor
tema i organizaciju opsežne
knjižne građe. U kratkoj prezentaciji provela je slušatelje
kroz sva poglavlja, istaknuvši
nove teme oblikovane u zasebna poglavlja, koje su prvijenac u hrvatskoj stručnoj
publicistici. Posebno je zahvalila svim autorima i članovima
Uredničkog odbora Priručnika
koji su nastojali da tekst bude
sažet, pregledan i suvremen.
Pozvala je sve korisnike da
komentiraju knjigu, a pohvale i kritike upute članovima
Uredničkog odbora ili izdavaču, kako bi svojim dragocjenim savjetima pridonijeli
što kvalitetnijem oblikovanju
sljedećeg izdanja.
Na kraju se prisutnima obratio prof. dr. Josip Kos, prokomentiravši preobrazbu veterinarske struke u proteklih
20 godina, koliko nas dijeli
od prošloga izdanja Priručnika. Ustvrdio je da knjiga prati
te društveno i gospodarsko
uvjetovane promjene i odražava aktualno stanje u struci.
Profesor Kos je zahvalio svim
sudionicima i izdavaču na
suradnji i poželio da knjiga
bude svim kolegama od pomoći.
Promociju je šarmantno vodila kolegica Barbara Kolar, a
svečanoj atmosferi pridonijele su izvedbe dua «Con fuoco»: Maksimilijan Borić na
mandolini i Tomislav Smolčić
na gitari. Neformalno druženje nastavilo se uz domjenak.
Nakon predstavljanja Veterinarskoga priručnika u Zagrebu, uslijedila je promotivna
turneja izdavača u Osijeku,
Rijeci, Splitu i Vinkovcima.
Barbara Kolar, dr. med. vet., akademici Slavko Cvetnić i
Teodor Wikerhauser
dr. sc. Vlasta Herak-Perković
27
DIPLOMIRALI – MAGISTRIRALI – DOKTORIRALI
NA VETERINARSKOME FAKULTETU U ZAGREBU
studeni 2011. - veljača 2012.
diplomirali
Diplomirali na dodiplomskom studiju veterinarske
medicine od 01.11.2011.-29.02.2012.
1. Šarc Tomislav
03.11. 2011.
Uginuće krave – sudski slučaj
2. Majić Marko
04.11. 2011.
Dijagnostika patologije cervikalne kralježnice psa
primjenom kompjutorizirane tomografije
3. Torbica Gojko
24.11.2011.
Liječenje babezioze pasa
4. Majhen Mario
08.12.2011.
Postupak sa klaoničkim nusproizvodima za vrijeme i
nakon klaoničke obrade peradi
5. Nurnberger Ivana
09.12.2011.
Bartoneloza u pasa i mačaka: epizootiološko i kliničko
značenje
6. Štetner Ana
19.12.2011.
Sipljivost konja – sudski slučaj
7. Vnučec Velimir
21.12.2011.
Najčešće bolesti egzokrinog dijela gušterače u pasa i
mačaka
8. Mijatović Davorin
22.12. 2011.
Mišljenje potrošača o utjecaju dobrobiti životinja pri
klaoničkoj obradi na kvalitetu mesa
9. Vujić Dejan
22.12.2011.
Rendgenološka i ultrazvučna dijagnostika bolesti
prostate u psa
10. Brkić Ivana
27.12. 2011.
Liječenje i management mliječnih krava u suhostaju
11. Poletti-Kopešić Aleksandar
11.01.2012.
Wobbler sindrom
12. Čusak Natalija
19.01.2012.
Reproduktivna obilježja krava Charolais pasmine u
Centru za travnjaštvo
13. Vlahović Prosper
20.01.2012.
Usporedba metoda određivanja starosti zeca (Lepus
europaeus Pallas)
14. Bijader Inga
27.01.2012.
Uspješnost liječenja konja oboljelih od tetanusa na
Klinici za unutarnje bolesti Veterinarskog fakulteta u
Zagrebu od 1990-2009.godine
15. Sotošek David
03.02.2012
Specifičnosti metabolizima kalcija, fosfora i magnezija
u preživača
16. Borovina Tomislav
17.02.2012.
Liječenje mastitisa i management mliječnih krava u
suhostaju
17. Sadarić Ivana
24.02.2012.
Kontrolna regija mitohondrijske DNA euroazijskog risa
(Lynx Lynx) iz Hrvatske
28
18. Sadarić Josipa
24.02.2012.
Učestalost reaktivne i simptomatske epilepsije pasa u
Hrvatskoj
19. Jelovac Mirela
27.02.2012.
Marketing veterinarskih usluga
Diplomirali na Integriranom preddiplomskom i
diplomskom studiju veterinarske medicine od
01.11.2011. do 29.02.2012. godine
1. Knaffl Dora
18.11.2011.
Učestalost različitih načina operacijskog liječenja
bolesti kralješnice pasa
2. Ribarić Bruno
Školjkaši kao hrana
24.11.2011.
3. Rade Vjekoslav
25.11.2011.
Lipoproteinske frakcije u serumu mliječnih krava
4. Radotović Robert
02.12.2011.
Klinička pretraga probavnog sustava u mliječnih krava
5. Damijanić Sandra
16.12.2011.
Prehrana stanovništva lokaliteta Žminj Kaštel
temeljem arheozoološke analize
6. Levanić Tomislav
20.12.2011.
Utjecaj pariteta i dobi na plodnost kobila lipicanske
pasmine
7. Vidović Marinko
22.12.2011.
Utjecaj aluvijalnog mineralnog dodatka u hrani na imuni
odziv pilića cijepljenih protiv newcastleske bolesti
8. Bertolović Stjepan
19.01. 2012.
Subakutna acidoza buraga mliječnih krava
9. Pavić Mirela
19.01.2012.
Kraniometrijske osobitosti lubanje pasa iz vučedolske
kulture
10. Lončar Matija
Primjena vode u terapiji pasa
25.01.2012.
11. Trkulja Hrvoje
27.01.2012.
Utjecaj aluvijalnog mineralnog dodatka u hrani pilića
na boju kostiju
12. Babić Goran
30.01.2012.
Dijagnostički protokol i osnovna načela liječenja kolika
u konja
13. Paulović Matija
31.01.2012.
Pojavnost Q-groznice na području Republike Hrvatske
u 2010. godini
Referada za dodiplomsku nastavu
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sanja Vindiš
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
1-2
magistrirali
SVEUČILIŠNI MAGISTRI
Zrinka Filipović Genter, dr. med. vet.: Acido-bazni status u pasa tijekom inhalacijske i intravenske anestezije,
datum obrane: 2. 12. 2011.
Ivica Vujević, dr. med. vet.: Javnozdravstveno značenje cisticerkoze goveda, datum obrane: 9. 12. 2011.
Mario Babić, dr. med. vet.: Diferencijalna dijagnostika i principi terapije glaukoma u pasa, datum obrane: 17. 1. 2012.
Kornelija Jurina, dr. med. vet.: Nalaz bakterije Cronobacter sakazakii u mliječnoj čokoladi, datum obrane: 16. 2. 2012.
Edi Maričić, dr. med. vet.: Operacijsko liječenje luksacija kukova u pasa i mačaka, datum obrane: 2. 3. 2012.
MAGISTRI
Borjan Rokoš, dr. med. vet.: Čimbenici iskoristivosti trupova jelena običnog (Cervus elaphus L.) iz prirodnog uzgoja
datum obrane: 19. 1. 2012.
Nenad Cukon, dr. med. vet.: Kakvoća mesa istarskog goveda, datum obrane: 2. 2. 2012.
Željko Slivar, dr. med. vet.: Orijentacijski progesteronski test u dijagnostici ždrijebnosti, datum obrane: 27. 2. 2012.
DOKTORI ZNANOSTI
Krunoslav Pintur, dr. med. vet: Genska obilježja piroplazmi izoliranih iz cervida u Republici Hrvatskoj, datum obrane:
13. 1. 2012.
Mr. Marijan Benić, dr. med. vet.: Utjecaj smještaja na dobrobit, ponašanje i proizvodnost mliječnih krava, datum obrane:
3. 2. 2012.
Marko Hohšteter, dr. med. vet.: Poredbena patologija tumora sjemenika psa i čovjeka u Republici Hrvatskoj, datum
obrane: 9. 2. 2012.
Mirna Brkljačić, dr. med. vet.: Upalni odgovor u pasa prirodno invadiranih protozoonom Babesia canis canis, datum
obrane: 2. 3. 2012.
doktorirali
Referada za poslijediplomsku nastavu
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Đurđa Hrvojić, dipl.ing.
POMOZIMO OBJAVU
NOVOGA UDŽBENIKA “POVIJEST VETERINARSTVA”
AUTORICE prof. dr. sc. VESNE VUČEVAC-BAJT
Prvi sveučilišni udžbenik “Povijest veterinarstva” tiskan je 1993. godine u sažetome obliku, na 78 stranica.
Nastao je u vrijeme društvenih promjena zbog eksplicitne potrebe novoga pristupa obradi te zahtjevne materije,
koju, nažalost, tada nije bilo moguće u cijelosti interpretirati. Zbog toga sam se proteklih nekoliko godina posvetila
izradi novoga sveučilišnoga udžbenika u kojemu je obrađen razvoj veterinarske struke od prapovijesti pa sve do
suvremenosti. Udžbenik obuhvaća 341 stranicu, ima 7 poglavlja, 294 fotografije, 2 tablice te Kazalo imena na kraju.
Udžbenik je namijenjen studentima integriranoga diplomskoga i preddiplomskoga studija i poslijediplomskoga
studija, ali i svim kolegama koji žele saznati nešto više o povijesti svoje struke. Posebna je pozornost posvećena
razvoju hrvatskoga veterinarstva te je u cijelosti opisan razvoj hrvatske veterinarske literature i hrvatskoga
veterinarskoga zakonodavstva te razvoj i djelovanje važnih veterinarskih udruga, pa je po svome sadržaju prvo
takvo djelo napisano u Hrvatskoj. Recenzenti su dr. sc. Ivan Katić, prof. dr. sc. Petar Džaja i prof. dr. sc. Mira Kolar.
Molim Vas da sponzorirate tisak ovoga udžbenika u skladu sa svojim mogućnostima uplatom na žiroračun
Veterinarskoga fakulteta: 2360000-1101354554 kod Zagrebačke banke, poziv na broj: 279-23, u svrhu – potpora
za tisak knjige “Povijest veterinarstva”.
Unaprijed hvala na razumijevanju i pomoći.
prof. dr. sc. Vesna Vučevac-Bajt
29
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
STRUČNI SKUP VET CONSULTINGA d.o.o. i PHOENIX FARMACIJE d.d.
Mr. sc. Siniša Trbojević, dr. med. vet.
15. prosinca 2011. u prostorijama hotela Bunčić u
Vrbovcu održano je stručno predavanje u organizaciji
Phoenix farmacije d.d. i Vet Consultinga d.o.o. za veterinare
iz središnje i sjeverozapadne Hrvatske. Predavanje
je Hrvatska veterinarska komora vrjednovala dvama
bodovima, a nazočilo mu je oko 130 veterinara. U ime
veleprodajne kuće Phoenix farmacija prisutne je pozdravio
Mirko Mikulec, dr. med. vet., direktor PC Veterina, a u ime Vet
Consultinga mr. sc. Siniša Trbojević, dr. med. vet., direktor
poduzeća Vet Consulting.
Stručno predavanje o terapiji mastitisa i dišnih bolesti u
intenzivnome govedarstvu održao je dr. sc. Boris Habrun, dr.
med. vet. s Hrvatskoga veterinarskoga instituta istaknuvši
najvažnije čimbenike i uzročnike bolesti respiratornoga
sustava i mastitisa.
Nakon stručnoga predavanja mr. sc. Siniša Trbojević
podsjetio je kolege veterinare na neke proizvode indicirane
u liječenju bronhopneumonija i mastitisa u goveda poput
Marbocyla, Yodimaspena te Inmodulena, koji su već
dokazali svoju učinkovitost pri terapiji spomenutih bolesti.
Nakon službenoga dijela sudionici su nastavili
druženje uz domjenak, a pojedinci su na tomboli imali
priliku osvojiti i nekoliko prigodnih darova.
Mr. sc. Siniša Trbojević, dr. med. vet., Mirko Mikulec, dr. med. vet.,
dr. sc. Boris Habrun, dr. med. vet.
Sudionici skupa
mr. sc. Siniša Trbojević, dr. med. vet.
Sudionici skupa
30
Sudionici skupa
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
1-2
ALLTECHOVA EDUKACIJSKA TURNEJA
Razvoj budućih tehnologija: Put ka unosnoj budućnosti
Ovogodišnja Alltechova 26. edukacijska turneja, održana u
Zagrebu 14. ožujka 2012. u hotelu Sheraton, upoznala nas
je s novim tehnologijama koje vode ka profitabilnoj budućnosti. Na ubrzane klimatske, gospodarske i tehnološke
promjene kao i povećane zahtjeve sve brojnijeg stanovništa za poljoprivrednim proizvodima, ta moderna kompanija odgovara vlastitim rješenjima. Danas hranidba ide
ukorak s genetikom. Središnja je tema tog uvijek odlično
posjećenoga stručnog skupa, bila programirana hranidba.
Publika je reagirala brojnim pitanjima i diskusijom.
Sudionici skupa
Nutrigenomika i epigenomika - prava revolucija u hranidbi
Alltechovi istraživači koriste nutrigenomiku za unapređenje proizvodnje junećeg, goveđeg i pilećeg mesa. Atraktivnim prezentacijama, u tipično američkom stilu i vrlo ugodnom ambijentu, iznijeli su nam rezultate svojih istraživanja
i nove spoznaje u hranidbi životinja. Naime, nutrigenomičkim metodama može se unaprijed (još za fetalnog razvoja)
utjecati na odlike životinja i prilagoditi njihovu hranidbu
u svrhu postizanja optimalnih proizvodnih rezultata i kvalitetnijeg mesa. Hranidba je značajan čimbenik regulacije
ekspresije gena. Naučili smo nešto i o ulozi epigenomike
koja se temelji na izučavanju nasljednih varijacija u aktivnosti gena (fiziologija gena). Bioaktivne komponente
hrane mogu utjecati na ekspresiju gena i funkcije stanice.
Promjene u ekspresiji gena uzrokovane su mehanizmima
koji su drugačiji od promjena u temeljnoj sekvenci DNA.
Alltechova primjena programirane hranidbe podrazumijeva praćenje cijelog životnog vijeka životinje, te korištenje
specifičnih hranidbenih strategija i postupaka kako bi postigli brži rast i poboljšali kvalitetu proizvoda. To nije samo
promjena u formulaciji obroka ili uključivanje dodataka; to
je strateški zaokret u hranidbi životinja.
Alltechovi stručnjaci su proučavanjem promjena u obrascima ekspresije gena stvorili “otiske” gena koji su pod utjecajem specifične hranidbe ili skupa određenih okolišnih
čimbenika. Na taj se način geni mladih životinja prilagođavaju da premoste jaz između genetičkog potencijala i
hranidbe. To omogućuje korištenje doslovno tisuće pojedinačnih karakteristika za procjenu rezultata promjene
obroka i pojedinih hraniva. Znači ne radi se samo o tome
kako hranimo nego i kada hranimo. Podešavanje obroka u
kritičnim razdobljima rasta i razvoja životinje bitno mjenja njene hranidbene potrebe ali i kvalitetu te nutritivna
svojstva mesa.
Alltechovi stručnjaci nastoje pronaći ravnotežu između
profitabilne i održive proizvodnje hrane, očuvati resurse
te istodobno zadovoljiti zahtjeve potrošača za sigurnom
i sljedivom hranom. Više nije dovoljno osigurati (proizvesti) dostatnu količinu hrane nego ona mora biti dobre
hranjive vrijednosti. Uvjerili su nas da doista promišljeno
kreiraju tehnologije budućnosti i pridonose prehranjivanju rastućeg svjetskog stanovništava.
Tijekom edukacijske turneje naučili smo ponešto o marketingu i brendiranju poljoprivrednih proizvoda te novim
načinima komunikacije s potrošačima. Naime, Alltechovi
stručnjaci vrlo aktivno prenose poruke svojim korisnicima
putem društvenih mreža, obrazovne inicijative (Alltech
Kidzone), natjecanja mladih znanstvenika i sponzoriranja
konjičkih natjecanja (Alltech FEI World Equestrian Games™ 2014).
Na kraju, neposredno prije ručka, Ivica Matanić, direktor
Alltecha u Hrvatskoj, predstavio nam je novi proizvod za
suzbijanje mikotoksina u hrani (Mycosorb A+) i globalni
projekt kontrole mikotoksina u hrani za životinje temeljen na HACCP-u.
dr. sc. Vlasta Herak-Perković, dr. med. vet.
Sudionici skupa
31
NOVOSTI IZ STRUKE
Veterina portal hrvatski je internetski portal pokrenut radi:
(1) – što kvalitetnijega, objektivnoga i vjerodostojnoga informiranja javnosti o temama iz veterine i veterinarstva; (2)
– promidžbe veterine i veterinarstva, veterinarskih institucija, udruženja, organizacija i pojedinaca u Hrvatskoj i šire
te (3) – medijske potpore ostvarenju njihovih zajedničkih
strukovnih ciljeva i nastojanja.
Od svibnja 2011. godine, Veterina portal ugovorno surađuje s Hrvatskim veterinarskim institutom, od srpnja 2011. s
Veterinarskim fakultetom u Zagrebu te s Hrvatskom veterinarskom komorom od travnja 2012. Tijekom posljednjih
nekoliko mjeseci uspostavljeni su važni kontakti s pojedinim institucijama izvan Hrvatske, ali i institucijama izvan
veterinarske struke. Posebice ističemo početak suradnje s
pojedinim liječnicima iz Zavoda za javno zdravstvo “Andrija
Štampar” i Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”
u svezi sa zoonozama i svjetskom inicijativom “Jedno zdravlje” te unutar kategorije “Stručnjaci odgovaraju”.
Krajem listopada 2011. godine na Veterina portalu potaknuli smo utemeljenje
internetske mreže veterinara, odnosno
baze kontakata svih veterinara koji se u
nju žele uključiti. Tu smo mrežu nazvali
Vetbook (Knjiga veterinara), a služi prvenstveno onima koji
žele ponovno uspostaviti nekadašnje kontakte s kolegicama i kolegama, ali i ostvariti nove kontakte unutar struke.
Dosadašnje iskustvo pokazalo je da se putem Vetbooka
može kontaktirati veterinarski krug širi od svakodnevnoga,
pa se Vetbook može upotrijebiti za razmjenu informacija isključivo unutar struke, ali i izvan granica Hrvatske.
Pojedini sadržaji ili dijelovi sadržaja na portalu vidljivi su
isključivo prijavljenim članovima, a to znači prijavljenim
korisnicima Vetbooka. To se posebice odnosi na članke u
kategoriji Stručno usavršavanje, odnosno na dijelove u kojima se govori o postavljanju dijagnoze i liječenju.
Prilikom upisa svakog novoga člana u Vetbook sustav provjerava je li osoba doista diplomirala na veterinarskome
fakultetu, a ako nije, upis u Vetbook se odbija. Takav je sustav provjere dogovoren s HVK i Veterinarskim fakultetom
u Zagrebu, no želimo i nastojimo ga dogovoriti i s veterinarskim fakultetima izvan Hrvatske kako bi Vetbook ostao
zatvoren informacijski sustav za sve osim za veterinare.
Povezivanje svih veterinara koji žive i rade izvan Hrvatske putem Vetbooka omogućili smo vođeni uvjerenjem da
veterinarska struka nije ograničena isključivo na područje
pojedinih zemalja te da je stručna međunarodna suradnja
conditio sine qua non razvoja i napretka svake struke, pa
tako i veterinarske.
32
Hrvatske veterinarske institucije održavaju i razvijaju međunarodnu suradnju na institucionalnoj razini, a svim pojedincima, odnosno svojim članovima Vetbook to omogućava
na individualnoj, osobnoj razini.
Korisnici Vetbooka sami odlučuju hoće li njihov “Profil” biti
vidljiv svima ili samo njihovim prijateljima. Profili koji su
vidljivi svim posjetiteljima portala dodatno koriste pojedinačnoj promidžbi, posebice ako je član istodobno i autor
barem jednoga članka objavljenoga na Veterina portalu.
Popularni članci i video kategorija je Veterina portala u kojoj
objavljujemo tekstove i videozapise iz
veterinarske prakse
čiji su autori doktori
veterinarske medicine. Materijal je informativan i namijenjen je i vlasnicima životinja. Ta kategorija obuhvaća prikaze određenih slučajeva iz prakse, no najvećim dijelom služi
popularizaciji struke i neformalnoj edukaciji stanovništva u
okvirima pravila veterinarske struke. Veterina portal koristi
se tim člancima za promidžbu njihovih autora i organizacija u kojima rade. Taj način promidžbe pokazao se dobrim
ne samo za veterinare nego i za druge posjetitelje portala.
Objavljivanje popularnih članaka i drugih informativnih
tekstova na Veterina portalu besplatno je, kao i članstvo u
Vetbooku.
U kategoriji Veterinarske organizacije nalaze se najosnovnije informacije o svim veterinarskim organizacijama u Hrvatskoj. Svaka veterinarska organizacija ima svoj besplatni
prostor na Veterina portalu s osnovnim podatcima (naziv,
adresa, telefon, internetska stranica i sl.), a ako je ugovorena
suradnja, mogu se postaviti dodatne informacije, tekstovi
i fotografije. Stranice pojedinih veterinarskih organizacija
već su povezane sa stranicama onih članova veterinarskih
organizacija koji imaju svoje profile u Vetbooku. Također
su povezane s njihovim tekstovima i videozapisima koji su
objavljeni u kategoriji “Popularni članci i video”.
Prije nekoliko mjeseci na Veterina portalu pokrenut je forum za sve koji žele komentirati, predlagati, ocjenjivati i na
bilo koji drugi način konstruktivno pridonijeti komunikaciji
o temama i problematici vezanoj za struku. Za potpuno sudjelovanje u forumu potrebno je biti prijavljen u Vetbook,
iako je trenutno, radi popularizacije, korištenje forumom
omogućeno i gostima kako bi i na taj način mogli dobiti
tražene odgovore.
Veterina portal trenutno sadrži preko stotinu različitih kategorija, ali su sve one sustavno organizirane i prezentira-
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
1-2
ne. Svi kvalitetni internetski preglednici ispravno prikazuju
jedinstvenu dinamičku navigaciju portala koja, posebice
neupućenima, pruža objektivan hijerarhijski prikaz i međusobnu povezanost ključne većine područja, tema, naslova,
pa i pojedinih detalja unutar veterine i veterinarstva.
Osim Hrvatskoga veterinarskoga instituta i Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu, važnost i vrijednost Veterina portala za sada su prepoznala dva vrlo vrijedna sponzora koji
po naravi svoga poslovanja nisu veterinarske organizacije,
a to su Phoenix farmacija d.d. i Nestle Adriatic d.o.o. Nadamo se da će budući razvoj i rad portala podržati i sve
ostale veterinarske organizacije i pojedinci, ali i tvrtke čije
je svakodnevno poslovanje izravno vezano uz obavljanje
veterinarske djelatnosti.
Pozivamo sve kolegice i kolege da se uključe u rad Veterina portala na internetskoj adresi http://veterina.com.hr i
koristeći se mogućnostima besplatne osobne promidžbe u
skladu sa sadašnjim propisima pridonesu kvalitetnoj internetskoj promidžbi veterine i cjelokupne veterinarske struke.
Zoran Juginović, dr. med. vet.
urednik portala “Veterina”
KALENDAR VETERINARSKIH SKUPOVA I SAJMOVA
SVIBANJ
British Pig & Poultry Fair 2012
15 – 16. 05. 2012.
UK, Stoneleigh Park, Kenilworth
http://www.pigandpoultry.org.uk/event-info/index.html
International Conference on Diseases of Zoo and Wild
Animals 2012.
16.-19.05.2012.
Italija, Verona
www.zoovet-conference.org
The World Council of Fisheries Societ
07-11.05.2012.
Škotska, Edinburgh,
http://www.6thwfc2012.com/
European meeting of leptospirosis - EuroLepto2012,
Dubrovnik, Croatia, 30 May - 3 June 2012
http://www.vef.unizg.hr/eurolepto2012/
HYGIENA ALIMENTORUM XXXIII
Strbske Pleso, Strbske Pleso
09/05/2012 - 11/05/2012
Kongres o prionskim bolestima PRION 2012
VU University Amsterdam congress facilities, Amsterdam
09/05/2012 - 12/05/2012
CEFood 2012 Congress
Hotel Park, Novi Sad
23/05/2012 - 26/05/2012
European meeting of leptospirosis – Eurolepto2012
Hotel Excelsior, Dubrovnik, 30/05/2012 - 03/06/2012
Krmiva 2012
Hotel Ambasador, Opatija
30/05/2012 - 01/06/2012
LIPANJ
World Buiatrics Congress
03.-07.06.2012.
Portugal,Lisabon
http://www.wbc-2012.com/
Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša,
4-6.06.2012.
Vukovar
EDF Congress 2012.
27-29 June 2012.
Hasselt, Belgium
“Farming around the city”
http://www.dairyfarmer.net/
73° SCIVAC INTERNATIONAL CONGRESS,
Rimini, Italy
June 8-10 2012
http://www.scivacrimini.it/en/
Joint WDA EWDA conference
Lyon (France)
22-27 .06. 2012.
Convergence in wildlife health
http://wda2012.vetagro-sup.fr/
SRPANJ
International Congress on Animal Reproduction - ICAR
29.07-02.08. 2012.
Vancouver, British Columbia, Canada
http://www.icar2012.com/
International Veterinary Vaccine and Diagnostics
Conference
29.07-01.08. 2012
Cairns, Australia
www.ivvdc2012.org
KOLOVOZ
XXIV World’s Poultry Congress
5-9. 08. 2012
Bahia Convention Center, Salvador, Bahia, Brazil
www.wpc2012.com
pripremio: dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.
33
VETERINARSKA POVJESNICA
AKADEMIK EUGEN TOPOLNIK NAVRŠIO JE STO GODINA ŽIVOTA
Akademik Eugen Topolnik,
redoviti profesor iz predmeta
Veterinarska mikrobiologija
na Veterinarskom fakultetu
u Zagrebu dočekao je 9. siječnja 2012. godine u svome domu, u zagrebačkoj Ilici
stoti rođendan. Najavljene
čestitare dočekao je na ulazu
u stan u kojem je ostao jedini stanar. Poslije podne toga
dana posjetili su ga u ime
Hrvatske akademije znanosti
i umjetnosti akademik Zvonko Kusić, predsjednik Akademije, akademik Marko Pećina, tajnik Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije, i akademik Slavko Cvetnić, njegov učenik i suradnik. Predstavnicima Akademije
pridružila se izaslanica Predsjednika Republike Hrvatske,
savjetnica Predsjednika za znanost, visoko obrazovanje i
vjerske zajednice, profesorica dr. sc. Ankica Marinović, koja
je uručila akademiku Topolniku odlikovanje Predsjednika
RH, Red Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića.
Uz prigodni buket cvijeća, rođendansku tortu, šampanjac i
neizbježnu napitnicu „Kol’ko kaplic’, tol’ko let’ ...“ slavljenik
je nadahnuto pričao o mnogim ljudima i događajima. S
jednakim je pripovjedačkim žarom govorio o zbivanjima
od prije 90 godina, kada je obitelj doselila u Zagreb, kao i
o onima iz novijih dana. Sjeća se školskih dana u Zagrebu,
gdje je završio pučku školu, gimnaziju i fakultet. Svježe su
mu uspomene iz II. klasične gimnazije na kojoj je maturirao 1930. Kao srednjoškolac živio je mladenački sportski
život. Bio je aktivni član Hrvatskog sokola, tjelovježbene
organizacije osnovane još 1874. godine. Puno je pješačio,
preko Karlovca i Gorskog kotara do Jadrana. Propješačio
je od Rijeke (zapravo Sušaka) duž jadranskih priobalnih
puteva sve do Šibenika. Volio je igrati šah, u kojem je stekao visoku kategoriju. Posebno se sjetio studija veterine.
Profesori su tada bili utemeljitelji Fakulteta u Zagrebu
– Sakar (anatomija), Đurić (Fiziologija), ili Zavoda: Hondl
(Fizika), Zavrnik (Biologija), Jurak (Patologija), Ježić (Mikrobiologija), Rapić (Rentgen) i Klinika: Bosnić (Interna),
Köster (Kirurgija), Hupbauer (Zaraze). U to vrijeme bile su
česte studentske demonstracije, u kojima je i sam sudjelovao. Zapamtio je teror kraljevske policije. Diplomirao je
1935. kao 260. student Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.
Nakon odsluženja obveznog vojnog roka radio je kao terenski veterinar, a od 1941. je, uz kraće prekide, vezan uz
Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti Veterinarskog
fakulteta u Zagrebu. Prošao je uobičajeni put od asistenta do redovitog profesora. Dužnost predstojnika Zavoda
obavljao je 23 godine. Dekan ili prodekan Fakulteta bio
je u nekoliko mandata. Na Zagrebačkom sveučilištu bio je
34
član Sveučilišnog savjeta i Sveučilišnog vijeća, te u nekoliko sveučilišnih komisija. Vodio je Sveučilišnu komisiju za
nastavu III. stupnja. Višekratno je biran za potpredsjednika
Društva sveučilišnih nastavnika. U jednom mandatu je bio
predsjednik Društva veterinara SR Hrvatske.
Kao nastavnik na Fakultetu akademik Topolnik je predavao
mikrobiologiju u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi. Na početku nastavne karijere boravio je godinu dana
na medicinskim fakultetima u Švicarskoj na usavršavanju
iz virusologije. Tamo je stekao znanja i vještine, što ga je
usmjerilo na kasniju nastavnu i znanstvenu aktivnost. Prvi
je u nas proučavao pojedine virusne bolesti (newcastleska bolest, virusni pobačaj kobila, IAK, influencu konja i
dr.). Uključio se u istraživanja etiologije, patogeneze i preventive i nekih bakterijskih i gljivičnih zaraznih bolesti
životinja. Rezultati znanstvenih istraživanja koja je vodio
ili u njima sudjelovao citiraju se u stručnoj i znanstvenoj
literaturi, ali i u standardnim priručnicima iz mikrobiologije i epizootiologije. Dostignuća svojih znanstvenih spoznaja, kao i iskustva u organizaciji i vođenju nastavnog i
stručnog rada objavio je u brojnim stručnim radovima. Za
nastavne potrebe napisao je nekoliko udžbenika, skripata i priručnika. Uredio je nekoliko izdanja Veterinarskog
priručnika, a napisao je više članaka u Enciklopediji Leksikografskog zavoda i Medicinskoj enciklopediji. Sudjelovao
je u osnivanju i opremanju više laboratorija na Fakultetu
i Veterinarskom institutu u Zagrebu. Vodio je doktorate i
usavršavanje mnogih veterinara, ali i nekoliko liječnika i
biologa. Većinom su kasnije oni postali priznati znanstvenici i nastavnici. Pod njegovim je vodstvom magisterij završilo 37 veterinara, a znanstveni stupanj doktora veterinarske medicine stekao je 41 veterinar. Za svoj sveukupni
rad akademik Topolnik je primio više nagrada, odlikovanja
i priznanja. Akademik Topolnik je član Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti od 1963. godine.
Na kraju nekoliko riječi o osobnosti akademika Topolnika. Sreo sam ga prije 60 godina. Od tada nam se putevi
isprepliću. Svatko tko ga dobro pozna složit će se da je on
skroman čovjek izuzetne tolerancije, samozataje i poštenja.
Uvijek je izbjegavao sukobe i beskorisne polemike. Kada je
trebao donijeti procjenu, ona je bila kratka, jasna i neporeciva. Ima jedan prirođeni dar, a to je sposobnost da već nakon kraćega razgovora upozna narav sugovornika. To sam
se više puta uvjerio. Voli umjetnost, a osobito slikarstvo u
kojem se i sam okušao. Njegovi akvareli zagorskih pejsaža,
ili bujnoga cvijeća u vazi, odaju dušu koja umije uživati u
lijepome. Sada, već u drugome stoljeću života, živi sam i
samostalno se kreće po stanu. O njemu se svakodnevno
brine patronažna medicinska sestra.
Akademik Slavko Cvetnić
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
1-2
UDRUGA ZA ZNANOST O PERADI
(WPSA – CROATIAN BRANCH)
OBILJEŽAVA 10-GODIŠNJICU DJELOVANJA
Tajnik WPSA-e dr. sc. Piet Simons uručuje predsjednici prof. dr. sc.
E. Prukner-Radovčić Udruge certifikat o priznavanju hrvatskoga
ogranka kao sastavnoga dijela WPSA-e
javec, tajnica dr. sc. Marina Pavlaka, blagajnica dr. sc. Irena
Ciglar Grozdanić te članovi IO-a prof. dr. sc. H. Mazija, prof.
dr. sc. S. Mužic i prof. dr. sc. T. Petrak.
10. prosinca 2001. godine Udrugu je na inauguracijskoj
svečanosti, uz koju je održan i 1. simpozij Udruge, kao
punopravnu članicu (Croatian Branch) službeno prihvatila Svjetska udruga za znanost o peradi (World Poultry
Science Association). Bila nam je čast postati dijelom najstarije i po brojnosti najveće udruge peradara utemeljene davne 1912. godine. Tada je Udruga imala 14 članica,
a danas ih ima više od 70. Prvi časopis Udruge počeo
je izlaziti 1945. godine (World’s Poultry Science Journal).
Zbog I. svjetskoga rata 1. kongres održan je tek 1921. godine u Nizozemskoj. 24. kongres WPSA-e bit će održan u
brazilskome gradu Salvadoru od 5. do 9. kolovoza 2012.
Hrvatski ogranak Udruge za znanost o peradi od osnutka
Malobrojna skupina peradara potaknula je pristupanje
hrvatskih peradarskih stručnjaka Svjetskoj udruzi za znanost o peradi (WPSA). Osnivačkoj skupštini održanoj 26.
siječnja 2001. godine nazočilo je 26 članova osnivača.
Danas Udruga okuplja 100 članova. Iako su hrvatski veterinari peradari već bili povezani u udrugu, nastojali su
se i formalno priključiti vodećoj udruzi peradara u svijetu. Ne bez razloga. Hrvatska znanost o peradi prepoznata
je u svijetu, a peradarstvo je postiglo najviše standarde.
Na Osnivačkoj skupštini donesen je Statut te je izabrano
prvo rukovodstvo: predsjednica prof. dr. sc. Estella Prukner-Radovčić, zamjenik predsjednice dr. sc. Stanislav Ča-
Svjetski peradarski kongres u Istambulu 2004.: prof. dr. sc. T.
Petrak, dr. sc. D. Horvatek, prof. dr. sc. E. Prukner-Radovčić, doc.
dr. sc. Ž. Gottstein
Posjet „Koki“ Varaždin nakon inauguracije Udruge u WPSA-u
(slijeva nadesno: prof. dr. S. Mužic, pokojni dr. S. Čajevac i mr. Ž.
Bombek, dr. P. Simons, dr. M. Pavlak, prof. dr. H. Hafez, prof. dr. E.
Prukner-Radovčić, B. Slunjski, dr. R. Mulder)
do danas bavi se brojnim aktivnostima iz područja peradarske znanosti i struke: izvještava redovito svoje članove
o djelovanju Udruge i organiziranju stručnih i znanstvenih skupova o peradarstvu, održava sastanke Izvršnoga
odbora, Godišnju skupštinu, potiče članove da se kandidiraju za nagrade i poticajna sredstva koja daje WPSA. Osim
toga predstavnici Udruge tijekom međunarodnih skupova
i kongresa sudjeluju na sastancima radnih skupina (WG)
Europske federacije WPSA-e i na sastancima Izvršnoga
odbora WPSA-e. Udruga također organizira znanstvenostručne sastanke i simpozije za sve članove Udruge i sve
koji su zainteresirani za peradarstvo.
35
Tako je Udruga osim 1. inauguracijskoga simpozija,
tijekom kojega su predavanja održali i cijenjeni gosti
iz inozemstva, tajnik WPSA-e dr. sc. P. Simons, dr. sc. R.
Mulder i prof. dr. sc. H. Hafez, zbog velike zainteresira-
održali stručnjaci iz 26 zemalja, sudionici skupa bili
su i cijenjeni gosti: predsjednica WPSA-e prof. dr. sc.
R. Akbay, počasni predsjednik WPSA-e dr. sc. P. Hunton,
tajnik prof. dr. sc. C. Witehead, predsjednik Europske
federacije WPSA-e prof. dr. sc. D. Flock i brojni drugi
ugledni članovi i gosti WPSA-e. Za organizaciju skupa
bili su zaduženi prof. dr. sc. Estella Prukner-Radovčić,
predsjednica hrvatskoga ogranka WPSA-e, prof. dr. sc.
Steffen Weigend iz Njemačke, predsjednik WG3, i prof.
dr. sc. Dietmar K. Flock iz Njemačke, predsjednik Europske federacije WPSA-e, uz pomoć članova odbora dr. sc.
Helge Medić, tajnice hrvatskoga ogranka Udruge, prof.
dr. sc. Hrvoja Mazije, prof. dr. sc. Stjepana Mužica i prof.
dr. sc. Tomislava Petraka. Dobra organizacija simpozija
bila je i povod kolegama iz Gruzije da pozovu predsjednicu u radni posjet gruzijskome ogranku Udruge u
Tbilisi, gdje je simbolično zasađeno i drvo prijateljstva
(jabuka) dviju prijateljskih udruga.
Dubrovnik 2005., predsjednik Europske federacije WPSA-e,
predsjednica WPSA-e, predsjednica hrvatskoga ogranka WPSA-e,
predstavnik sponzora Lohmana
nosti članstva već iduće, 2002. godine organizirala i 2.
simpozij “Perad u znanstvenim istraživanjima/Poultry
in Scientific Investigations”. Osim cijenjenih članova
Udruge predavanja su održali i gosti iz inozemstva,
predsjednik Europske federacije WPSA-e prof. dr. sc. D.
Flock i prof. dr. sc. H. Hafez, a knjigu Obrambeni sustav
ptica – stanice, tkiva i organi člana Udruge dr. sc. V. Rukavine predstavili su recenzenti akademik S. Cvetnić i
prof. dr. sc. H. Mazija. 2004. godine zbog velike zainteresiranosti peradara za uzgoj nojeva Udruga je bila suorganizator Kongresa uzgajivača nojeva, a kao pozvani
predavač Udruzi se odazvao dr. sc. F. Cilliers iz južne
Afrike. Udruga je 2005. godine u Dubrovniku organizirala 4. europski simpozij o genetici u peradarstvu, što
je odlučeno na Svjetskom kongresu u Istanbulu. Bio
je to veliki pothvat, a pozitivni dojmovi o organizaciji skupa ostali su u pamćenju mnogih. Predavanja su
Dubrovnik 2005., članovi Organizacijskoga odbora 4.
europskoga simpozija genetičara u peradarstvu: prof. dr. sc. T.
Petrak, prof. dr. sc. S. Mužic, prof. dr. sc. E. Prukner-Radovčić, prof.
dr. sc. H. Medić, dr. sc. I. Ciglar Grozdanić
36
Drvo jabuke posađeno u znak prijateljstva hrvatske i gruzijske
Udruge peradara ispred zgrade Državnoga veterinarskoga
instituta u Tbilisiju
Tijekom održavanja simpozija “Peradarski dani” 2007. godine u Poreču članovi Izvršnoga odbora Udruge ujedno
su bili i članovi Znanstvenoga odbora simpozija te je odlučeno da se i Godišnja skupština održi prvoga dana simpozija. Na Godišnjoj je skupštini izabrana i nova blagajnica Udruge mr. sc. Radmila Raguž Đurić. Na godišnjemu
sastanku WPSA-e u Strasbourgu tajnica UZP-a doc. dr. sc.
Helga Medić izabrana je u Organizacijski odbor 1. mediteranskoga samita WPSA-e koji je održan 2008. u Porto
Carrasu u Grčkoj. Tijekom održavanja 2. mediteranskoga
samita WPSA-e u Antaliji, Turska, u radu Znanstvenoga
i Organizacijskoga odbora sudjelovale su prof. dr. sc. H.
Medić i prof. dr. sc. E. Prukner-Radovčić. U znak zahvale za
organizaciju, vođenje sekcije i pozvano uvodno predavanje prof. dr. sc. E. Prukner-Radovčić primila je od predsjednice turskoga ogranka Udruge prof. dr. sc. R. Akbay i simbolično priznanje – kristalnu plaketu. 5. prosinca 2008.
godine na Veterinarskome fakultetu u Zagrebu održan je
3. međunarodni znanstveni simpozij “Facing the new era
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
1-2
2. mediteranski samit WPSA-e, Antalia, Turska – predsjednica
turskoga ogranka WPSA-e i predsjednica WPSA-e prof. dr. sc.
R. Akbay uručuje priznanje - plaketu predsjednici hrvatskoga
ogranka WPSA-e
in poultry production” i Godišnja skupština UZP-a. Osim
domaćih sudionika s međunarodnom reputacijom poput
naše članice rektorice Sveučilišta u Osijeku prof. dr. sc. G.
Kralik simpozij je okupio i goste iz inozemstva: glavnoga
tajnika WPSA-e dr. sc. R. W. A. W. Muldera, predsjednika
Europske federacije WPSA-e prof. dr. sc. A. Franchinija te
doc. dr. sc. Alessandru DeCesare s Alma Mater Studiorum –
Sveučilišta u Bolonji. Udruga za znanost o peradi bila je
i pokrovitelj znanstveno-stručnih simpozija koje je organizirao Centar za peradarstvo Hrvatskoga veterinarskoga
instituta iz Zagreba, i to VIII. znanstveno-stručnoga simpozija s međunarodnim sudjelovanjem “Peradarski dani”
koji je održan 2009. godine u Poreču. Tijekom simpozija predstavljena su 34 rada iz Hrvatske (većina autora
članovi su Udruge) i 17 radova iz inozemstva. IX. znanstveno-stručni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem
“Peradarski dani” održan je 2011. godine u Šibeniku uz
pokroviteljstvo UZP-a. Na simpoziju je predstavljeno 27
radova iz Hrvatske (većina autora članovi su Udruge) i
6 radova iz inozemstva. 2010. godine na Veterinarskome fakultetu u Zagrebu organiziran je Susret znanosti i
prakse (predavanja su održali dr. sc. P. Gaubinger i dr. sc. D.
Godišnja skupšitan UZP 2008 i 3. simpozij Udruge – predsjednik
EFWPSA prof. dr. A. Francini
Horvatek). Istodobno je održana Izborna skupština UZP-a
na kojoj je za predsjednicu ponovno izabrana prof. dr. sc.
E. Prukner-Radovčić, za zamjenika prof. dr. sc. S. Mužic, tajnicu prof. dr. sc. H. Medić, blagajnicu mr. sc. R. Raguž-Đurić,
a članove IO-a prof. dr. H. Mazija, dr. T. Amšel-Zelenika i
M. Cvetić. Tom prigodom udžbenik prof. dr. sc. E. PruknerRadovčić “Bolesti ptica kućnih ljubimaca”, čiji je izdavač
Medicinska naklada, predstavili su recenzenti prof. dr. sc.
Lj. Bedrica i prof. dr. sc. H. Mazija.
Iste je godine na Europskoj konferenciji WPSA-e u Toursu
u Francuskoj na Glavnoj skupštini WPSA-e izabrano novo
rukovodstvo: predsjednik dr. sc. Y. Nys (Francuska), potpredsjednici prof. dr. sc. E. Prukner-Radovčić (Hrvatska) i
prof. dr. sc. B. Svihus (Norveška), što je veliko priznanje za
naše uspješno 10-godišnje djelovanje u WPSA-i.
Za uspješan rad Udruge za znanost o peradi potrebna
su određena financijska sredstva, a ona se osiguravaju iz članarina. Iz tih sredstava uplaćuje se članstvo u
svjetskome (WPSA) i europskome udruženju (EF WPSA)
za svakog pojedinoga člana Udruge. Time je omogućeno
sudjelovanje (kotizacija) naših članova na kongresima i
simpozijima koje organizira WPSA po nižim cijenama te
pretplata na časopis World’s Poultry Science Journal.
prof. dr. sc. Estella Prukner Radovčić
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
10000 Zagreb, Heinzelova 55, R. Hrvatska
Predsjednica: Tel: ++385 1 2390281,
Fax: ++385 1 2390 280, E-mail: prukner@vef.hr
Tajnica: Tel: ++385 1 4605126,
E-mail: hmedic@pbf.hr
Sastanak Izvršnoga odbora 8. 3. Ženski dio IO-a (zdesna nalijevo:
predsjednica E.P-R., blagajnica mr. sc. R. Raguž Đurić, tajnica prof.
dr. sc. H. Medić i članica IO-a dr. sc. T. Amšel Zelenika te kolegica
Sandra Leskovac, dr. med. vet.) na peradarskoj farmi Piko d.o.o. u
Volavlju, gdje ih je član IO-a Miroslav Cvetić, dr. med. vet., dočekao s
crvenim karanfilima
37
VETERINARI I HOBI
Pozivam sve članove HVK koji se iz hobija ili profesionalno bave nekom vrstom umjetnosti ili
stvaralaštva da kontaktiraju glavnoga urednika Hrvatskoga veterinarskoga vjesnika.
SLIKARSTVO
Dr. sc. Gordana Gregurić Gračner rođena je
i školovala se u Zagrebu. Diplomirala je i
doktorirala na Veterinarskome fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, gdje danas i
radi na Zavodu za higijenu, ponašanje
i dobrobit životinja.
Cijeli se život bavi likovnim stvaralaštvom.
Izražavala se u različitim likovnim tehnikama (crteži olovkom, ugljenom, kredom, tušem, slikanje uljem na platnu), no u konačnici je prevladala ljubav prema slikanju na
svili. Aktivna je članica Likovne udruge “MedulinArt”, a dvije godine za
redom njezine su slike na svili ušle u uži izbor te su predstavljene i zapažene u okviru godišnjih smotri neprofesionalnih likovnih stvaralaca
Hrvatske u organizaciji Hrvatskoga sabora kulture.
Prošle je godine završila dvogodišnje školovanje na smjeru kreativni
slikar pri Učilištu za likovno obrazovanje, kreativnost i dizajn – Studio
Tanay u Zagrebu.
Izlagala je na dvjema samostalnim i četirima skupnim izložbama.
2011. godine izložila je svoje slike na Veterinarskome fakultetu u okviru proslave Dana Veterinarskoga fakulteta.
dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet.
“Ribice”, slika na svili, 39×39 cm
38
38
“Noć”, slika na svili, 28×97 cm
HR
HRVATSKI
H
R
RV
VA
ATS
TS
SKI
KI VETERINARSKI
VE
VET
V
ET
E
TE
ER
ERI
RIINA
R
NA
AR
R
RS
SKI
SK
S
KII VJESNIK,
VJ
V
JE
ES
S
SN
NIK
IK
K,, 19
1
19/2011.,
920/2012.,
/20
/2
2011.
11
1
1., 1
1-2
-2
2
HRVATSKI
VETERINARSKI
VJESNIK,
1-2
BUTOXIRAJTE
VANJSKE
PARAZITE
Snažno insekticidno i akaricidno djelovanje
• Dugodjelujuæa otopina, visoke
uèinkovitosti u kontroli insekata
• Visoka stopa sigurnosti za tretirane
životinje, vlasnike i okoliš
• Trostruko djelovanje: djeluje kontaktno,
pri usisavanju krvi i kao repelent
• Sigurna primjena u govedarstvu i ovèarstvu
(karenca na mlijeko 12 sati)
Intervet International BV, Podružnica u RH • Sarajevska 27, 10000 Zagreb
Mob. 091/343-44-22, Tel./Fax. 01/66-00-284 • e-mail: domagoj.kusic@merck.com, www.msd-animal-health.com.hr
39
IN MEMORIAM
IN MEMORIAM
prof. dr. sc. Mladena Zobundžije
19.3.1931. - 5.5.2011.
U časopisu „Veterinarska stanica“ 43 (1) 2012. (str. 95.-97.) objavljen je
cjeloviti nekrolog prof. dr. sc. Mladena Zobundžije (napisala: prof. dr.
sc. Vesna Gjurčević Kantura) kojeg možete pročitati i na web stranici:
http://www.veinst.hr/casopis-veterinarska-stanica/cat_view/38-asopisveterinarska-stanica/71-2012
IN MEMORIAM
Alen Bajilo, veterinarski tehničar
11.10.1971. - 28.2.2012.
Rođen je 11. 10. 1971. godine u Zagrebu. Završio je Osnovnu školu “A. G.
Matoš” na Ravnicama, a na Poljoprivredno-prehrambenom obrazovnom
centru u Zagrebu stekao je zvanje veterinarskog tehničara. Zaposlio se 15.
12. 1994. godine na Ambulantnoj klinici Veterinarskog fakulteta na radnome mjestu veterinarskog tehničara. Na tom je mjestu radio cijelo vrijeme
sve do smrti, 28. 2. 2012. Bio je aktivan član Ragbijaškog kluba “Zagreb”, a
igrao je i za reprezentaciju RH.
BESPLATNI OGLASI
Prodajem mikroskop binokularni biologijski B1-220A; MOTIC, novi neraspakiran. Za sve informacije zvati između
8-14h na 098/256-423.
Tražimo dr. med. vet. (m/ž) s položenim
državnim stručnim ispitom za rad na
neodređeno vrijeme u Veterinarskoj
stanici Požega. Svoj životopis i molbu
poslati na: veterinarska.stanica.pozega@
po.t-com.hr
Veterinara za rad na terenu i ambulanti na području Karlovca
traži V. A. Banija d.o.o. Karlovac. Auto osiguran. 0915617337 kontakt mobitel, Tomislav Kavčić.
40
HRVATSKI
HRVATSKIVETERINARSKI
VETERINARSKIVJESNIK,
VJESNIK,19/2011.,
20/2012.,1-2
1-2
HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK OD SRCA ČESTITA
ROĐENDAN
Đurđici HoćevarMedvedovski
1. siječnja
Nevenki MutakPalčec
3. siječnja
Antoniji Cvitković
11. siječnja
Ankici Nemanič
25. siječnja
Vjekoslavi Šarec
27. siječnja
Bari Vinković
5. veljače
Mariji Vučemilo
16. veljače
Silviji Rakočević
25. veljače
Branki Raguž
27. veljače
Đurđici KrešićLužaić
10. ožujka
Dubravki Stepinac
21. ožujka
Miljenki Matić
24. ožujka
Dariji Maričić
26. ožujka
60. ROĐENDAN
Milanu Renki
1. siječnja
Stjepanu Čukulinu
8. siječnja
Branku Divjakinji
30. siječnja
Miljenku Tomcu
2. veljače
Franji Gorzi
3. veljače
Zvonimiru Došenu
8. veljače
Vladimiru Kezeleu
22. veljače
Stjepanu Šmitu
27. veljače
Josipu Vuku
23. ožujka
61. ROĐENDAN
Zvonku Korovljeviću
Nedjeljku Rašiću
4. siječnja
Josi Đidari
10. siječnja
Petru Drobecu
18. siječnja
Krešimiru Lovrenčiću
24. siječnja
Josipu Mlinariću
28. siječnja
Dragi Vdoviću
1. veljače
Zlatku Hardiju
2. veljače
Pavlu Geyeru
25. veljače
62. ROĐENDAN
Milanu Kanciru
6. siječnja
Peri Kardumu
9. siječnja
Nedeljku Gibanici
Zdenku Marjanoviću
11. siječnja
Zoranu Lipeju
14. siječnja
Dušanu Gardijanu
20. siječnja
Damiru Leskovcu
3. veljače
Marinu Martinoviću
4. veljače
Dubravku Kapetaniću
7. veljače
Valentu Adamoviću
8. veljače
Josipu Krešiću
15. veljače
Ivici Pavičiću
17. veljače
Tomislavu Crnjcu
21. veljače
Krešimiru Pavloviću
24. veljače
Vinku Braliću
12. ožujka
Krešimiru Albusu
31. ožujka
Stanku Marjanoviću
13. siječnja
Marku Vickoviću
26. siječnja
Petru Župariću
5. veljače
Josipu Ljubiću
12. veljače
Mati Brstilu
17. veljače
Rikardu Rezdevšeku
25. veljače
Karlu Međurečanu
27. veljače
Ninoslavu Johnu
22. ožujka
Naoulu Mohamedu
Hichamu
26. ožujka
Davoru Crnogaći
27. ožujka
65. ROĐENDAN
Branimiru Domcu
30. siječnja
Stjepanu Mikuleku
10. veljače
Damiru Lukiću
13. veljače
Mati Fucaku
17. veljače
Dragutinu Zakanju
21. veljače
Zdenku Volneru
10. ožujka
Marinku Slivki
26. ožujka
63. ROĐENDAN
Franji Čurjaku
1. siječnja
Marku Mijatoviću
2. siječnja
Milanu Maričiću
23. siječnja
Josi Džijanu
25. siječnja
Tomislavu Perokoviću
5. veljače
Francu Bonassinu
11. veljače
Stevi Miriću
17. veljače
Josipu Leki
1. ožujka
Nenadu Kosijeru
8. ožujka
Branku Široku
13. ožujka
Antunu Antoniju
15. ožujka
Zdenku Pilatu
18. ožujka
Marijanu Šimunoviću
20. ožujka
66. ROĐENDAN
Đorđu Božiću
1. siječnja
Milanu Tuteku
19. siječnja
Ivanu Kolombaniju
1. veljače
Željku Pozniću
2. veljače
Mladenu Slaviću
6. veljače
Josipu Višatickome
18. veljače
Željku Došenu
20. veljače
Janku Grčiću
Filipu Kračunu
25. veljače
Karlu Pivaru
11. ožujka
Josipu Vukadinu
19. ožujka
64. ROĐENDAN
Josipu Sedliću
2. siječnja
Dubravku Dlesku
7. siječnja
Milanu Ivanetiću
9. siječnja
67. ROĐENDAN
Antunu Smrčeku
2. siječnja
Josi Žgeli
8. siječnja
Miljenku Ergoviću
3. veljače
Borislavu Zoriću
5. veljače
Tadiji Peraiću
8. veljače
Jurju Medariću
24. ožujka
68. ROĐENDAN
Franji Ilekoviću
30. siječnja
Franji Cindriću
23. veljače
Veselinu Popoviću
26. veljače
Anti Pandži
13. ožujka
Blagi Majiću
16. ožujka
69. ROĐENDAN
Milanu Trubarcu
1. veljače
Josipu Kozačinskome
4. veljače
Marku Sičiću
25. veljače
70. ROĐENDAN
Stjepanu Pavletiću
8. siječnja
Ivanu Majdaku
19. siječnja
Salku Okanoviću
21. siječnja
Tomislavu Balenoviću
27. siječnja
Stjepanu Vukoji
3. veljače
Vladimiru Zidaru
5. veljače
Zvonimiru Cimermanu
6. veljače
Viktoru Bolkovcu
10. veljače
Antunu Tomaškoviću
11. veljače
Josipu Balji
17. veljače
Farouku Al Hassanu
14. ožujka
71. ROĐENDAN
Tomislavu Bašiću
Dragutinu Šimonjiju
2. siječnja
Davoru Biondiću
10. siječnja
Miji Tadiću
11. siječnja
Marijanu Ljubičiću
12. siječnja
Mati Galoviću
8. veljače
Vitomiru Tripoviću
23. veljače
Blažu Žebecu
27. ožujka
72. ROĐENDAN
Milutinu Dvorniću
19. siječnja
Zlatku Gallu
22. veljače
Mirku Hanževačkome
9. ožujka
Iliji Gregačeviću
10. ožujka
73. ROĐENDAN
Zlatku Hrastniku
14. siječnja
Antunu Sedlačeku
17. siječnja
Mladenu Čulinoviću
18. veljače
Josipu Biliću
19. ožujka
Petru Ćatipoviću
22. ožujka
74. ROĐENDAN
Krešimiru Kovaču
24. siječnja
Josipu Kranjecu
9. veljače
Željku Bombeku
28. velječe
75. ROĐENDAN
Želimiru Brnčiću
3. siječnja
Ivi Lepešu
4. siječnja
Dušanu Todoroviću
24. siječnja
Antunu Paviću
29. ožujka
76. ROĐENDAN
Arturu Debogoviću
9. siječnja
Stjepanu Viveku
27. siječnja
Jožefu Nemaniču
5. veljače
77. ROĐENDAN
Vladimiru Goršiću
30. siječnja
Anti Bilokapiću
2. ožujka
78. ROĐENDAN
Miroslavu Blažekoviću
1. siječnja
Ivanu Tomašiću
12. siječnja
Ivanu Vlaheku
24. siječnja
Želimiru Pavičiću
2. veljače
Đorđu Tepšiću
24. ožujka
79. ROĐENDAN
Otu Kovačeviću
7. siječnja
Miroslavu Smoli
Tomislavu Vukasoviću
13. siječnja
Miji Zbodulji
25. siječnja
Stipi Subašiću
5. veljače
Stjepanu Domazetoviću
18. veljače
Stjepanu Kuševiću
16. ožujka
Josipu Katiću
18. ožujka
Krešimiru Medvidu
30. ožujka
80. ROĐENDAN
Dragi Fajdetiću
24. siječnja
Mirku Majdaku
1. veljače
Vladimiru Rukavini
27. veljače
81. ROĐENDAN
Mirku Ptičaru
9. siječnja
Marijanu Šantiću
11. siječnja
Željku Majnariću
23. siječnja
Trajku Gadžirovu
24. siječnja
Miroslavu Lackoviću
4. veljače
Josipu Levaru
15. veljače
Milanu Grahovcu
1. ožujka
82. ROĐENDAN
Stjepanu Lackoviću
7. veljače
Josipu Martincu
18. ožujka
Ivanu Caru
29. ožujka
83. ROĐENDAN
Zdenku Husaku
30. siječnja
Krsti Benčeviću
22. veljače
Iliji Jovanoviću
4. ožujka
Dinku Liniću
25. ožujka
85. ROĐENDAN
Nikoli Baniću
8. siječnja
Josipu Cizlu
8. ožujka
86. ROĐENDAN
Josipu Mavračiću
9. veljače
91. ROĐENDAN
Milanu Soviću
9. veljače

saznaj više - Veterinarska stanica Virovitica

Broj: 3-Su-28/2014-71. Osijek,30.siječnja 2014. U vezi s objavljenim

Isus u mome domu? - Župa sv. Leopolda Mandića, Požega

"pinklec" sveta nedelja plan izleta za veljaču 2014.

114 Datum: 15. veljače 2015.

Listić - Župa bl. Alojzija Stepinca, Zagreb

Promjena Uprave Društva

Bilten za veljaču 2014. - ofs kaptol

Lokalna Hrvatska