Godina / Year 2013
ZAGREB
Prosinac / December
Broj / No 12
MAT(erial)TEST(ing): HDKBR/CrSNDT INTERNATIONAL CONFERENCE; MATEST 2013 Zgreb; MATEST 2011-Split; MATEST 2009-Cavtat Dubrovnik; MATEST 2005-Opatija; MATEST
2004-Zagreb; MATEST 2003-Brijuni ; MATEST 2001- Cavtat Dubrovnik; MATEST 1999-Cavtat,
MATEST 1998- Brijuni; MATEST 1997-Rovinj; MATEST 1995-PULA; MATEST 1994-Opatija;
MATEST1993-Opatija; MATEST 1990-Brijuni; MATEST 1988- Dubrovnik; MATEST 1978-Cavtat;
MATEST 1974-Haludovo; MATEST 1972- Split; MATEST 1970-Pula; MATEST 1965-Opatija;
Sadržaj / Content
Poruka predsjednice
A Message from the President
1-2
3-4
N. Gucunski, A. Maher, B. Basily, H. La, R. Lim, H. Parvardeh and S.-H. Kee:
ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT
of CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE NDE TECHNOLOGIES
5-12
Marija SURIĆ MIHIĆ, Ivica PRLIĆ, Jerko ŠIŠKO, Tomislav MEŠTROVIĆ:
KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE i OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE
u OSOBNOJ DOZIMETRIJI
13-23
Tamara TOPIĆ, Enes HANDŽAR:
ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA KVALITETE (QMS)
u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU
25-32
Dragan MITIĆ, Davor GRUBER
TEHNOLOGIJA SANACIJE PLAKATURE OMOTAČA REAKTORA
33-39
ASNT-CrSNDT AGREEMENT
40
HDKBR Centar za obrazovanje
41
HDKBR Centar za certifikaciju
Predstavljamo vam - HDKBR
HDKBR IZBORNA GODIŠNJA SKUPŠTINA/CrSNDT General Assembly
42-51
EFNDT WG5 invitation
52
Izdavač: HDKBR
Hrvatsko društvo za kontrolu bez razaranja
Publisher: CrSNDT
The Croatian Society for Non Destructive Testing
Direktor / Director:
mr.sc. Miro Džapo
Tajništvo/Secretariat:
HIS, Petra Berislavića 6. 10000 Zagreb, RH
Tel: +385 (01) 60 40 451
Fax:+385 (01) 61 57 129
E-mail: hdkbr@hdkbr.hr,
Website: www.hdkbr.hr
Kontakt/Contact: Nina Bukovšak
Izdavački odbor:
Prof.dr.sc. Vjera Krstelj (Glavni urednikr)
Dr.sc. Dubravko Miljković (Izvršni urednik)
Dr.sc. Dario Almesberger
Prof.dr.sc. Nenad Gucunski
Mr.sc. Irena Leljak
Prof.dr.sc. Lovre Krstulović Opara
Dr.sc. Bojan Milovanović
Suradnici:
Mag. Ivan Smiljanić (tehnička podrška)
Prof. Marina Manucci (eng. lektor)
Prof. Davor Nikolić (hrv. lektor)
Sandro Bura (priprema za tisak)
Nina Bukovšak (distribucija)
HDKBR Info izlazi četiri puta godišnje/ distribucija 300 kom/broj
CrSNDT journal is published four times a year/circulation 300 each journal
Godišnja pretplata 300 kn / 4 issues per year 40 Euro
Časopis je besplatan za članove HDKBR-a
The yournal is free for CrSNDT members
HDKBR Info možete pratiti na www.hdkbr.hr
An online version is available
DOSTAVA PRILOGA
HDKBR poziva članove i sve koji imaju materijale interesantne čitateljima
ovog časopisa da ponude priloge. Znanstveni i stručni radovi će biti recenzirani od strane međunarodno priznatih eksperata. Za reprodukciju publiciranih radova i izvadaka treba osigurati dozvolu. Tekstovi i mišljenja autora u časopisu ne moraju biti u suglasju sa stavovima HDKBR-a i uredništva.
Uredništvo ne nosi odgovornost za pogreške i propuste autora radova.
PAPER SUBMISSION
CrSNDT invites contributions that will be interesting for readers of HDKBR
info Journal. Technical papers submitted are peer-reviewed by an Internationaly recognised experts. Permition should be obtained for reproduction
of individual artlices and extracts.the Articles and views expressed in the
publication are not necessarily in line with CrSNDT, editor and editorial.
No liability is accepted for errors or omission.
OGLAŠAVANJE/ADVERTISEMENT
Cijena oglašavanja/The cost for advertising is:
Stranica/Page in yournal
Cijena za 4 broja /Cost for 4 numbers per
year
Zadnja/The last page
(cover page A4 size)
8000 kn
1080 Euro or 1380 $
(US)
Unutarnja/Inside pages (A4
size)
4000 kn
540 Euro or 690 $ (US)
Unutarnja/Inside pages
(A4/2 size; half page)
2000 kn
270 Euro or 395 $ (US)
Cijena oglasa u samo jednom broju iznosi pola cijene godišnjeg oglašavanja.
The price of advertisement published (in only one journal number) is half of the
yearly cost.
Poruka predsjednice
Poštovani čitatelji, dragi kolege i kolegice, prijatelji HDKBR-a, s velikim
vam zadovoljstvom šaljemo časopis, ponosni i sretni da imamo dovoljno vrijednih ostvarenja te da imamo mogućnost obavijestiti vas o njima.
50 godina HDKBR-a duga je tradicija i s tim u vezi osjećaj obveze
među članovima i onima koji osiguravaju održivost HDKBR-a te potpora razvoju NDT-a u Hrvatskoj i mnogo šire vrlo je izražen općenito;
međutim razni su načini na koje svatko pojedinačno i u okviru svojega
okruženja i mogućnosti udružuje napore i dijeli radost rezultata i uspjeha.
Mnogi rezultati nisu šire poznati, štoviše nisu ni dovoljno korišteni na dobrobit pojedinaca,
skupine i šire zajednice. Zato je potrebno svjedočiti o uspjesima, zato smo organizirali „NDT
week u Zagrebu“ o kojem smo vas informirali u prošlom broju. Nastojimo se što je moguće
više povezati i umrežiti, a sve ponajprije radi osiguravanja kvalitete i sigurnosti koju možemo
ponuditi primjenom naših nerazornih i vrlo moćnih metoda u otkrivanju nepravilnosti.
Kontrola bez razaranja, kao dio sustava za kvalitetu, prisutna je vjerojatno i duže na našim
prostorima, ali je registrirana službenim događanjima 50 godina unatrag.
1963. godinu smatramo početkom udruženog rada naših stručnjaka u području NDT-a,
što rezultira formiranjem HDKBR-a tijekom 1964. godine, a udruženo s drugim republikama
bivše Jugoslavije vodi k osnivanju Jugoslavenskog društva za ispitivanje bez razaranja, JUDIBR, u Opatiji, u Hrvatskoj, 28. travnja 1965. godine. Prvi predsjednik bio je gospodin Mitja
Šipek, dipl. ing.
NDT udruge iz drugih republika Jugoslavije, ponajprije Slovensko društvo, Srpsko društvo
te Bosanskohercegovačko, u suradnji sa HDKBR-om na skupštini u Puli (Hrvatska) 1970.
godine otvaraju nove mogućnosti razvoja izmjenom statuta i odobravanjem registriranja
regionalnih udruga u okviru JUDIBR. Međutim, zbog relativno nejednolikog razvoja regija
dolazi vrlo brzo do ponovnog preustroja i uvođenja Republičkih društava, koja cirkuliraju
predsjedništvo po unaprijed dogovorenom redosljedu.
1971. godine JUDIBR prelazi u Zagreb, a predsjednica postaje naša pokojna kolegica
Božena Božiček dipl. ing. Sljedeći korak: na skupštini u Beogradu 1980. godine ustanovljen
je Savez nacionalnih NDT društava, čime udruge unutar saveza imaju veću samostalnost.
HDKBR bio je nosilac tradicije održavanja znanstvenih i stručnih savjetovanja MATEST.
Polovica od ukupno održanih savjetovanja od početka NDT-a u ovim područjima održana su
u Hrvatskoj, no razlog ipak nije bio samo u tome što imamo lijepo more.
Predsjednica HDKBR-a bila je i dalje Božena Božiček, dipl. ing., koja je uspješno vodila
društvo sve do 1983. godine kada se povukla zbog bolesti.
Od 1983. godine HDKBR je nastavio voditi gospodin Leon Kauzlarić, dipl ing., a u čijem se
mandatu intenzivira suradnja s gospodarstvom Hrvatske.
1
Godine 1989. novoizabrana predsjednica HDKBR-a je prof. dr. Vjera Krstelj, čime je bitno
ojačala suradnja na međunarodnoj razini, uključivanjem HDKBR-a u Europsku federaciju,
EFNDT, i međunarodnu organizaciju ICNDT.
Godine 1991. raspadom Jugoslavije raspada se i Jugoslavensko društvo za NDT.
U tom teškom vremenu rata naši su članovi morali djelovati razorno i nerazorno.
Nakon rata, nakon potrebnog vremena u kojem se sukobi smiruju, suradnja se nastavlja,
osobito suradnja temeljena na struci i kompetenciji.
Jedna od značajnijih aktivnosti HDKBR-a oduvijek je bilo obrazovanje kadrova. HDKBR
je dao prioritet radu svojih odbora za obrazovanje i certifikaciju, što se s vremenom pokazalo ispravnom strategijom jer su naši kadrovi svojom kompetencijom pomogli osiguravanju
kvalitete proizvoda u Hrvatskoj.
Velike napore ulažemo također u izdavačku djelatnost te je i ovaj broj časopisa HDKBR Info,
posljednji u 2013. godini pravi uspjeh, s obzirom na sve težu situaciju i sve manju financijsku
potporu koju članice mogu osigurati. Specifičnost je što potičemo publiciranje ne samo znanstvenih i stručnih radova, već nastojimo osigurati i prijevode te dobivamo pohvale naročito iz
susjednih zemalja u kojima razumiju hrvatski i žele primati HDKBR Info.
Tijekom svih ovih godina uvijek je bilo poteškoća, većih i manjih, mnoge smo prebrodili i
želim zahvaliti svim našim članovima pojedinačnim i kolektivnima, koji su doprinjeli održivosti
HDKBR-a. Jednako tako zahvaljujemo i međunarodnoj zajednici na uvijek lijepoj i iznimno
korisnoj suradnji.
Danas, kao i u ostala vremena, prošla i buduća, uvijek ima i bit će poteškoća – one se
događaju svima.
Primjerice: recesija i suženo tržište vrlo se često reflektiraju u loše odnose među sudionicima; proizvođači, prodavači opreme i pružatelji usluga, do nedavno kolege sa studija i kolege s posla, zaoštravaju međusobne odnose, mnogi su na razini sukoba u pravnom smislu
što se refelektira u povlačenju iz udruga, nestanku njihovih predstavnika u tijelima gdje su
bili udruženi, kao npr. u HDKBR-u.
Uvijek, pa tako i ovom prigodom želim naglasiti i sigurna sam da govorim u ime svih koji su
sada članovi HDKBR-a da je udruga upravo pravo mjesto gdje se njeguje samo struka,
gdje se može i mora surađivati u interesu razvoja, a suradnja će svakako doprinjeti svima
jer razvoj i priznavanje profesije i kompetncija uvijek se pozitivno odražava na sve
sudionike.
Iskreno zahvaljujem članovima HDKBR-a na povjerenju i ponovnom izboru za predsjednicu HDKBR-a, dužnost koju sam prihvatila zbog tako jednoglasne podrške, što smatram
priznanjem i nagradom za uloženi rad, ali i velikom obvezom. Uz najljepše želje za uspjeh
u 2014. godini želim da HDKBR bude mjesto našeg stručnog okupljanja i druženja, unatoč
svemu.
Prof. Vjera Krstelj, Ph.D.
2
Message from the President
Dear readers, dear colleagues and friends of Croatian NDT society, CrSNDT,
it is with great pleasure that we are sending you the Journal, proud and happy that we have
had sufficient valuable material and the possibility of presenting them to you.
50 years of CrSNDT is a long tradition and consequently the feeling of obligation among
the members and those who ensure the sustainability of CrSNDT is very strongly expressed
in general. Many results are not widely known; what is more, they have not even been
sufficiently used to the welfare of individuals, groups and the wider community. Thus, the
successes should be recorded and witnessed. We are trying as much as we can to get connected and networked, and all this primarily in order to assure quality and safety that can be
provided by applying our NDT powerful methods in quality control.
The year 1963 is considered as the beginning of joined work of our experts in the field of
NDT, which resulted in the formation of Croatian NDT Society, CrSNDT, during 1964, and
together with other republics of the former Yugoslavia led to the establishing of the Yugoslav
NDT Society in Opatija, Croatia, on 28 April 1965. The first President was Mr. Mitja Šipek.
NDT associations from other republics of Yugoslavia in cooperation with CrSNDT, at the Assembly in Pula (Croatia) opened in 1970 new possibilities of the development by amending
the Statute and by approving the registering of regional societies as part of JUDIBR. However, due to relative lack of uniformity in the development of regions there comes very fast
to restructuring and the introduction of Republic NDT societies, with circulating presidency.
In 1971 Yugoslav NDT society moves to Zagreb, and the President became Ms. Božena
Božiček. In the next step, at the Assembly in Belgrade in 1980 the Federation of national
NDT societies was founded, thus providing societies with more independence. Croatian
NDT society was the carrier of the tradition of organizing scientific and professional MATEST
Conferences. Half of the total number of held Conferences from the beginnings of NDT in
Yugoslavian NDT society took place in Croatia, and it was not only because of the beautiful
sea that this was so.
The President of CrSNDT continued to be Ms. Božena Božiček, who successfully led the
society until 1983 when she had to retire due to illness. From 1983 the CrSNDT continued
to be led by Mr. Leon Kauzlarić, and during his mandate the cooperation with the Croatian
industry was greatly intensified.
In 1989 the newly elected President of CrSNDT was Ms. Vjera Krstelj, Ph.D. intensifying
further the cooperation on the international level, by including CrSNDT in the European Federation, EFNDT, and the international organization, ICNDT.
In 1991, the disintegration of Yugoslavia meant also the disintegration of the Yugoslav NDT
society. At those difficult times of war, our members had to act both destructively and nondestructively.
3
After the war, after the necessary time in which the conflicts calm down, the cooperation
continued, particularly the cooperation based on the profession and competence.
One of the major activities of CrSNDT has always been the education of NDT personnel.
CrSNDT gave priority to the work of its committees for training and certification, which has
proven over time as a good strategy, since our personnel have helped through their competence to assure the quality of products in Croatia.
We are also investing great efforts in publishing, and this issue of the Journal HDKBR Info,
the last in 2013 is a real success, regarding the ever more difficult situation and smaller
financial support that the members and industry can provide. The specific characteristic is
that we are giving incentive not only to the publishing of scientific and technical papers, but
we are also trying to provide translations, and we are receiving praise for this, particularly
from the neighbouring countries in which Croatian is understood.
During all these years there have always been difficulties, major or minor; we have overcome many of them and we would like to thank all our members, both individuals and collective ones, who have contributed to the sustainability of CrSNDT. We would also like to thank
the international community for the continuously nice and extremely fruitful cooperation.
Today, as always, both in the past and in the future, there have always been and will be difficulties; they happen to everyone.
For instance, recession and narrowed market sometimes lead to poor relations among producers, equipment and service providers; until recently fellow students and colleagues from
work strain their mutual relationships, many at the level of conflict in the real sense, which
results in withdrawals from the societies, disappearance of their representatives in some
bodies in which they had acted jointly.
We have always emphasised, and this is what I would like to do now as well, and I am sure
I am saying this on behalf of all the present members of CrSNDT that it is precisely the society which provides the right place for nurturing the profession only, where one can and
must cooperate in the interest of the development. The professional cooperation will certainly contribute to everyone, since development of profession and competences have
always had positive impact on all the involved.
I would like to thank sincerely all the CrSNDT members for their trust and my re-election to
the position of CrSNDT President, which I have accepted because of such unanimous support, which I consider as acknowledgement and reward for the invested efforts, but at the
same time as a big commitment.
With best wishes for success in the year 2014, my wish is for CrSNDT to be the place of our
professional meeting and keeping in contact, in spite of everything.
Prof. Vjera Krstelj, Ph.D.
4
N. Gucunski 1, A. Maher 2, B. Basily1, H. La2, R. Lim2, H. Parvardeh2 and S.-H. Kee1
1
Department of Civil and Environmental Engineering,
Rutgers University, Piscataway, New Jersey, U.S.A. Email: gucunski@rci.rutgers.edu
2
Center for Advanced Infrastructure and Transportation,
Rutgers University, Piscataway, New Jersey, U.S.A
ABSTRACT - Current assessment of concrete bridge decks relies on visual inspection and
use of simple nondestructive and destructive evaluations. More advanced, but still manual
nondestructive evaluation (NDE) technologies provide more comprehensive assessment.
Still, due to a lower speed of data collection and still not automated data analysis and interpretation, they are not used on a regular basis. The development and implementation of a
fully autonomous robotic system for condition assessment of concrete bridge decks using
multiple nondestructive evaluation (NDE) technologies is described. The system named RABIT (Robotics Assisted Bridge Inspection Tool) resolves issues related to the speed of data
collection and analysis. The system concentrates on the characterization of internal deterioration and damage, in particular three most common deterioration types in concrete bridge
decks: rebar corrosion, delamination, and concrete degradation. For those purposes, RABIT
implements four NDE technologies: electrical resistivity (ER), impact echo (IE), ultrasonic
surface waves (USW) and ground-penetrating radar (GPR). Because the system utilizes
multiple probes or large sensor arrays for the four NDE technologies, the spatial resolution
of the results is significantly improved. The technologies are used in a complementary way
to enhance the overall condition assessment and certainty regarding the detected deterioration. In addition, the system utilizes three high resolution cameras to image the surface of the
deck for crack mapping and documentation of previous repairs, and to image larger areas of
the bridge for inventory purposes. Finally, the robot’s data visualization platform facilitates an
intuitive 3-dimensional presentation of the main three deterioration types and deck surface
features.
Keywords: Concrete, bridge decks, corrosion, delamination NDE, automation, GPR, electrical resistivity, acoustics.
INTRODUCTION
Upkeep of concrete bridge decks is one of
the biggest challenges for transportation
agencies. The Federal Highway Administration’s (FHWA’s) Long Term Bridge Performance (LTBP) Program team interviewed a
number of state Departments of Transportation (DOTs) regarding the expenditure levels for maintenance, rehabilitation, and replacement of bridges. The conclusion of the
interviews was that bridge decks constitute
between 50 and 80 percent of the overall
expenditures for bridges. This high expense
stems from three primary reasons. The first
reason is that bridge decks, due to their direct exposure to traffic and environmental
loads, deteriorate faster than other bridge
components. The second reason is the inspection practices that detect problems only
once those have reached their last stage of
progression. For example, the predominant
practice of condition assessment of concrete bridge decks in the United States is
5
ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT of CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE NDE TECHNOLOGIES
ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT of
CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE
NDE TECHNOLOGIES
ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT of CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE NDE TECHNOLOGIES
by visual inspection and use of simple NDE
tools like chain drag and hammer sounding.
While such approaches have its merits, they
also have limitations in terms of the early
problem detection and characterization of
deterioration or defects with respect to their
state of progression. The third reason is that
rehabilitation practices rarely address early
problem mitigation. For all these reasons,
the performance of concrete bridge decks
was identified as the most important bridge
performance issue that needs to be addressed.
The LTBP Program initiated periodical data
collection on concrete bridge decks using
multiple NDE technologies (Gucunski et al.
2012 and 2013). It was demonstrated during the initial phase of the program that:
1) NDE technologies can provide accurate
condition assessment, 2) condition indices
obtained from NDE survey results provide
more objective condition assessment, and
3) NDE enables monitoring of deterioration progression through periodical surveys.
However, it was also recognized that such
surveys require significant effort and time,
and ultimately represent a significant expenditure. For example, a typical comprehensive survey within the LTBP Program
would require a team of five to six specialists and technicians. To address the need
for evaluation of hundreds of bridges in
the next phase of the Program, the FHWA
initiated in 2011 the development of a robotic system for the NDE of concrete bridge
decks. The main goal of the development
was to improve both the data collection and
data analysis components. On the data collection side the concentration was on an increase of speed of data collection and its
automation. On the data analysis side, the
concentration was on its automation and
the enhancement of the current data interpretation and presentation. During the first
two years of the development, many of the
stated objectives were achieved and RABIT
is being deployed on a regular basis.
The paper provides an overview of current
NDE of concrete bridge decks and their
6
evaluation using RABIT system. The first
part of the paper concentrates on the description of typical deterioration in concrete
bridge decks. In the second part, a description of the current practice of NDE of bridge
decks, with the concentration on the NDE
methods implemented in RABIT. Finally, the
third part provides a description of the physical components of the robotic system and
their operation. The data collection process,
and data analysis and presentation/visualization are presented by sample results.
CONCRETE DECK DETERIORATION
Deterioration in concrete bridge decks can
be caused by a number of causes of chemical, physical and even biological nature.
Because of it, different NDE technologies
will be more effective in their detection and
characterization. The most common cause
of deterioration is corrosion that will typically
lead to concrete delamination and spalling,
as shown in Figure 1.
Figure 1 Typical concrete bridge deck deterioration and damage: rebar corrosion (left), delamination (middle), and deck spalling (right).
CURRENT PRACTICE
BRIDGE DECKS
OF
NDE
characterized using impact echo (IE). It will
also be reflected in the reduction of concrete
elastic properties, which can be measured
using the ultrasonic surface waves (USW)
method. Implementation of the mentioned
and additional NDE technologies is illustrated in Figure 2, where measurements by
all are being taken on a 0.6 m by 0.6 m test
grid.
Figure 2 Most commonly used NDE technologies
in detection of corrosion induced deterioration.
OF
Today, NDE technologies are most commonly used to assess whether a deck requires
and what type rehabilitation, or to identify
areas that should be rehabilitated/repaired.
However, for effective bridge management,
bridge owners should develop strategies
regarding the selection of NDE technologies. Such strategies should enable capturing deterioration in concrete bridge decks
at all stages of their development. For example, in a case where deterioration is primarily caused by corrosion, the process can
be described as the one initiated by the development of a corrosive environment. One
of the ways to detect and characterize corrosive environment is by using a electrical
resistivity (ER) measurement. As the corrosive environment becomes more severe, it
will initiate corrosion activity in rebars. Furthermore, rebar corrosion will induce micro
and macro cracking of concrete. This will
be manifested in delamination of the deck,
which can be detected and
Figure 3 Samples of probes and devices of
NDE technologies implemented in RABIT.
7
ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT of CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE NDE TECHNOLOGIES
It should be also mentioned that delamination can be induced by repeated overloading and fatigue of concrete (Gucunski et
al. 2013). Corrosion and delamination are
also the deterioration types of the highest
interest to bridge owners, since the most of
the repairs are related to those. However,
some other deteriorations (e.g. alkali-silica
reaction, delayed ettringite formation, carbonation), will primarily cause
material alterations, in terms of
a reduced elastic modulus or
strength, or changed electrical
and chemical properties. Deterioration of bridge decks is often
accelerated by the lack of maintenance, or use of improper procedures during their construction, especially during concrete
curing. Therefore, information
obtained from the data collected
using multiple NDE technologies
will be necessary to identify the
primary causes of deterioration.
ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT of CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE NDE TECHNOLOGIES
Manual equivalents of the probes and devices of NDE technologies implemented
in RABIT are shown in Figure 3. Electrical
resistivity is a descriptor of corrosive environment. Dry concrete will pose a high resistance to the passage of current, and thus
will be enable to support ionic flow. On the
other hand, presence of water and chlorides
in concrete, and increased porosity due to
damage and cracks, will increase ion flow,
and thus reduce resistivity. Resistivity is
typically measured using a four electrode
Wenner probe, shown in the figure. The two
outer probes are used to induce the current
into concrete, while the inner two to measure the potential of the generated electrical
field. From the two the electrical resistivity
of concrete is calculated (Brown 1980). An
impact echo (IE) probe consists of a mechanical impactor and a receiver. When an
impact is applied, bridge deck resonances
will be induced. The resonances represent
“reflections” from the bottom of the deck or
delamination, or flexural oscillations of the
delaminated part of the deck (Sansalone,
1993).
Concrete modulus is measured using the
USW method by devices similar to the one
in the figure, called portable seismic property analyzer (PSPA) (Nazarian et al. 1993).
The device has a single impact source
and at least two receivers that measure
the velocity of surface waves (phase velocity) generated by an impact. The phase
velocity profile is used to assess the average concrete modulus or modulus profile.
Qualitative assessment of concrete deck
can be made using ground penetrating radar (GPR). Electromagnetic waves generated by an emitting antenna are in part being reflected from the objects and interfaces
of materials of different dielectric properties
and detected by a receiving antenna. The
strength of the reflection from the top rebar,
which is typically described as the attenuation of the signal, is used to characterize
corrosive environment and possible delamination (Barnes and Trottier 2000). The attenuation of the GPR signal is primarily affected by the changes in concrete
8
conductivity and dielectric value. Concrete
filled with moisture and chlorides is highly
conductive and causes strong wave attenuation. Therefore, the GPR assessment often provides a good description of corrosive
environment. In addition, GPR surveys enable rebar mapping and the measurement
of concrete cover, which in some cases may
point insufficient and variable cover as a
contributing factor to accelerated deterioration.
BRIDGE DECK INSPECTION USING
RABIT
Description of Physical Components
and Data Collection
The robotic system with its main NDE and
navigation components marked is shown in
Figure 4. On the RABIT’s front end there are
two acoustic arrays of the total width of 1.8
m, which matches the scanning width of the
system. Each acoustic array contains four
impact sources and seven receivers. They
are used in different combinations to enable
multiple impact echo and USW measurements. In particular, RABIT’s acoustic arrays can be considered to be equivalent to
fourteen IE and eight or more USW devices.
This large number of sources and receivers
facilitates IE data collection at about 15 cm
spatial resolution, and USW concrete modulus measurements at a 25 cm resolution
in the robot’s transverse direction. This is a
much higher spatial resolution than a previously described 60 cm resolution commonly
used in deck testing, and identified in the
current LTBP Program protocols for data
collection. The resolution in the direction of
the robot movement can be controlled by
the robot movement and sampling. Four
Proceq Resipod electrical resistivity (Wenner) probes are attached on the front side
of the acoustic arrays. To establish electrical contacts between the deck surface and
probes, the probe electrodes are being continuously moistened using a spraying system. There are two high resolution cameras
that are being used to capture the
Figure 4 Front end of RABIT with NDE and navigation components.
Two IDS (Italy) Hi-Bright GPR arrays are attached on the rear side of the deployment
mechanism (Figure 4). Each of the arrays
has sixteen antennas, or two sets of eight
antennas with dual polarization. The third
camera (not visible in the figure) is placed
on a pneumatic mast in the middle of the
robot that can lift the camera up to a 4.5 m
height. The camera has a 360 degree mirror
that enables panoramic images of the surrounding of the tested area.
The robot’s movement can be controlled
using a keyboard, joystick, Android type device, or even Iphone. For a fully autonomous movement, the robot uses three systems or devices. The primary navigation
system is a differential GPS, for which the
robot uses two Novatel antennas mounted
on the robot, and the third one on a tripod,
the base station. In addition, RABIT has on
board inertial measurement unit (IMU) and
a wheel encoder. The information from the
three systems is fused using a Kalman filter to facilitate movement with an accuracy
of about 5 cm. High agility of the robotic
platform is enabled by four omni-directional wheels, which allow the robot to move
laterally and to turn at a zero radius. These wheels also allow fast
movement from one test location
to the next one in any direction.
With all the NDE sensors fully deployed, the robot is about 2.1 m
long and 1.8 m wide.
The survey is conducted by multiple sweeps of the robot in the
longitudinal bridge direction. Each
sweep covers a 1.8 m wide strip,
equivalent to one half width of a
typical traffic lane 3.6 m wide. At
the end of a strip, RABIT translates to the next strip and rotates
180 degrees before proceeding
with another sweep. The survey
starts with taking of the GPS coordinates of the GPS base station. This
needs to be done only once for a particular
bridge. Afterwards, the data collection path
can be fully defined by taking GPS coordinates at three arbitrarily selected points on
the bridge deck.
The data collection is fully autonomous. It
can be done in either the full data collection
mode, or the scanning mode. In the full data
collection mode, the robot moves and stops
at prescribed increments, typically 30 to 60
cm, and deploys the sensor arrays to collect
the data. In the scanning mode, the system
moves continuously and collects data using
only the GPR arrays and digital surface imaging.
The data from the sensor arrays and probes,
and digital cameras are wirelessly transmitted to the “command van” shown in Figure
5. RABIT can collect data on approximately
300 m2 of a bridge deck area per hour. In
the continuous mode, the production rate is
more than 1,000 m2 per hour.
9
ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT of CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE NDE TECHNOLOGIES
deck surface for mapping of cracks, spalls,
previous repairs and other surface anomalies. Each of the cameras, once the images
are stitched, covers approximately a 60 by
90 cm area.
ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT of CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE NDE TECHNOLOGIES
The data collection process can be monitored in real time in the command van, as
illustrated in Figure 5. Four main displays
are used for that purpose, as well as for the
display of real time, or near real time, construction of condition maps for some NDE
technologies and stitched deck surface images. The summary of all the functions that
can be displayed, or will be available in the
near future, on the four monitors are listed
in Table 1. In addition, two smaller displays
enable monitoring of the robot movement
and survey progression.
Data Analysis, Interpretation and
Visualization
The most important results of RABIT surveys are condition maps. An example of
those are a delamination map from impact
echo and concrete modulus map from USW
(Figure 6).
Figure 6 Delamination map (top) and concrete
modulus map (bottom).
Figure 5 Command van and data collection
and robot monitoring displays.
Table 1 Display Functions in the Command Van
10
CONCLUSIONS
Figure 7 High resolution images of the deck
surface.
In addition, collected deck surface images are stitched into a single or multiple
large high resolution images of the bridge
deck. The images are imported into an image viewer that allows review at different
zoom levels, and identification of position
and dimensions of identified features. Two
high resolution images of two sections of
the bridge are shown in Figure 7, the left
one showing a joint, the second transverse
cracking of the deck. Finally, a 3D visualization platform enables integration and
Implementation of NDE in condition assessment of bridge deck will be essential for effective management of bridges. RABIT with
its integrated multiple NDE technologies
and vision, fully autonomous and rapid data
collection, and near real time data analysis
and interpretation, overcomes the past obstacles related to slow data collection and
interpretation. In addition, rapid and fully
autonomous data collection will significantly
reduce the required workforce and exposure of the bridge inspection crews to the
passing traffic. It will also in long term reduce costs of comprehensive bridge decks
inspections, and make the assessment of a
large population of bridges feasible.
11
ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT of CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE NDE TECHNOLOGIES
visualization of the NDE results and images
in an intuitive way. The main internal deterioration types: corrosion, delamination, and
concrete degradation (low quality concrete),
and the deck surface defects are presented
in a common 3D space. This data presentation is illustrated in Figure 8. Zones of low
concrete modulus concrete are described as
clouds of different translucencies and color
intensity. On the other hand, delaminations
are presented as predominantly horizontal thin clouds at the depth and position as
detected by the IE test. The severity of delamination is presented through the variation of translucency and color of the image.
Similarly, the corrosive environment is displayed through coloring of the rebars. Hot
colors (reds and yellows) are an indication
of highly corrosive environment and, thus,
expected high corrosion rates, while cold
colors (blues and greens) are an indication
of low corrosive environment and, thus, low
corrosion rates. Finally, the surface of this
3D deck volume, not shown in the figure, is
overlaid by a high-resolution image of the
deck surface, as those shown in Figure 7.
ROBOTIC PLATFORM RABIT for CONDITION ASSESSMENT of CONCRETE BRIDGE DECKS USING MULTIPLE NDE TECHNOLOGIES
Figure 8 3D visualization of the detected
deterioration and defects.
ACKNOWLEDGMENTS
RABIT was developed under DTFH6108-C-00005 contract from the U.S. Department of Transportation – Federal Highway
Administration (USDOT-FHWA). The authors gratefully acknowledge contributions
of: Professors Jingang Yi and Kristin Dana,
and former graduate students Parneet Kaur
and Prateek Prasanna.
REFERENCES
[1] Barnes, L. and Trottier, J.-F. (2000).
“Ground penetrating radar for network level
concrete deck repair management”, Journal of Transportation Engineering, ASCE,
126(3), 257-262.
[2] Brown, R. D. (1980). “Mechanisms of
corrosion of steel in concrete in relation to
design, inspection, and repair of offshore
and coastal structures”, ACI SP-65: Performance of Concrete in Marine Environments,
169-204.
[3] G ucunski, N., Romero, F., Imani, A.
and Fetrat, F.A. (2013). “Nondestructive
12
evaluation-based assessment of deterioration progression in concrete bridge decks”,
Proceedings of 92nd Annual Transportation
Board Meeting, Washington, D.C., January
13-17, on CD.
[4] Gucunski, N., Maher, A., Ghasemi, H.
and Ibrahim, F. (2012). “Segmentation and
condition rating of concrete bridge decks using NDE for more objective inspection and
rehabilitation planning”, Proceedings of 6th
Intl. Conference on Bridge Maintenance,
Safety and Management-IABMAS 2012.
Stresa, Lake Maggiore, Italy, July 8-12, on
CD.
[5] Nazarian, S., Baker, M.R. and Crain,
K. (1993). Development and Testing of a
Seismic Pavement Analyzer. Report SHRPH-375, Strategic Highway Research Program, NRC, Washington, D.C.
[6] Sansalone, M. J. (1993). “Detecting delaminations in concrete bridge decks with
and without asphalt overlays using an automated impact-echo field system”, NDT in
Civil Engineering, Proceedings of Intl. Conference of British Institute of Non-Destructive Testing, Liverpool, U.K., April 14-16,
807-820.
Marija, SURIĆ MIHIĆ, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb,
Republika Hrvatska, msuric@imi.hr
Ivica, PRLIĆ, Institut za medicinska istraživanja i mediciu rada, Zagreb,
Republika Hrvatska, iprlic@imi.hr
Jerko, ŠIŠKO, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb,
Republika Hrvatska, jsisko@imi.hr
Tomislav, MEŠTROVIĆ, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb,
Republika Hrvatska, tomislav@imi.hr
SAŽETAK – Daje se koncept osobne dozimetrije kao dio područja zaštite od zračenja. Detaljno je dan teorijski opis i definicije fundamentalnih veličina koje se koriste za fizikalne
opise polja zračenja i njegove interakcije s materijom te veličina koje se koriste u dozimetriji i
zaštiti od zračenja – operacionalne i zaštitne veličine. Objašnjena je veza između posljednje
dvije i način određivanja operacionalnih veličina korištenjem osobnih dozimetara.
Ključne riječi: osobna dozimetrija, zaštita od zračenja, osobni dozimetri, doza,
PERSONAL DOSIMETRY CONCEPT AND BASIC PHYSICAL
QUANTITIES IN OCCUPATIONAL DOSIMETRY
ABSTRACT - Concept of personaol dosimetry as a part of radiation protection programme
is šresented. Definitions of fundamental dosimetric quantities for describeing the physical
characteristics of radiation fields and its interaction with matter are presented. Quantities
used in radiation protection – personal dosimetry are defined as operational and protective
quantities. The way to define the operational dosimetry quantities using personal dosemeters is decscribed.
Keywords: personal dosimetry, radiation protection, personal dosemeters, dose
1. UVOD
Tijekom svoje evolucije, ljudsko tijelo
nije uspjelo razviti osjetilo za detekciju
ionizirajućeg zračenja. Izravne posljedice
djelovanja ionizirajućeg zračenja na živi
svijet uglavnom su odgođene i često ih je
teško povezati s uzrokom. Čovjek može biti
izložen čak i smrtonosnoj dozi ionizirajućeg
zračenja a da u samom trenutku ozračivanja
ne osjeti ništa. Posljedice ozračivanja
zapažaju se tek nakon protoka određene
količine vremena, tj. nekoliko sati do
nekoliko dana ili čak godina, što ovisi o vrsti
i svojstvima zračenja te primljenoj dozi.
Potreba da se odredi doza zračenja kojoj je
osoba bila izložena, a s ciljem sprječavanja
eventualnih štetnih učinaka na zdravlje,
time je veća.
Osobni dozimetrijski nadzor profesionalno
izloženih osoba sastavni je dio programa
zaštite od zračenja. Takav program zasniva
se na principima opravdanosti, optimizacije
i ograničenja doze. Ti principi postavljeni su
Direktivom Vijeća EU 2013/59 Euratom, Basic Safety Standards (BSS)
13
KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI
KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE
i OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE u OSOBNOJ DOZIMETRIJI
KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI
[Council of European Union, Official Journal Vol. 57, 2014]. Ta jedirektiva jedan od
osnovnih dokumenata u kojima su opisani
principi osobnog dozimetrijskog nadzora te
dani zahtjevi i preporuke za provođenje istoga.
U skladu s EU BSS-om (a time i relevantnim
propisima Republike Hrvatske), osobni dozimetrijski nadzor predstavlja određivanje
doze ionizirajućeg zračenja koju je pojedinac primio na osnovi individualnih mjerenja
pomoću mjernog uređaja kojeg je ta osoba
nosila na svome tijelu [Europska komisija,
2014].
Osnovni problem s kojim se susrećemo u
osobnoj dozimetriji je nepoznavanje parametara ozračivanja kojem je u svom radu bio
izložen pojedinac. Naime, čak ako su karakteristike samog izvora zračenja poznate,
osoba je k tome izložena raspršenom
zračenju iz okoline izvora (čiji energijski
spektar uglavnom nije poznat) i pozadinskom zračenju. Osoba također može raditi
u različitim orijentacijama u odnosu na primarni snop zračenja (koji se mogu znatno
razlikovati u odnosu na baždarne uvjete),
a primljena doza ovisi o čimbenicima poput
koristi li zaštitnu opremu nepoznatih karakteristika i sl. Uvjeti izlaganja najčešće su
znatno različiti od standardnih referentnih
laboratorijskih uvjeta koje se koriste za kalibraciju dozimetrijskih sustava. Stoga u osobnoj dozimetriji ne govorimo o mjerenju
osobne doze već o njezinom procjenjivanju,
uzimajući u obzir veliki broj čimbenika koje
unose mjernu nesigurnost. Korištenjem pasivnih dozimetara određuje se ukupna doza
akumulirana tijekom perioda korištenja
dozimetra. Praktički je vrlo teško, često i
nemoguće, odrediti dinamiku njezina primanja. Što se tiče zdravstvenih učinaka
ionizirajućeg zračenja, oni su primarno u
svezi s brzinom doze kojoj je bio izložen pojedinac ili neki dio njegova tijela, a tek onda
s ukupnom primljenom dozom.
Osobni dozimetrijski nadzor
Osobni dozimetrijski nadzor podrazumijeva
procjenjivanje doze ionizirajućeg zračenja
14
koju je primio poznati pojedinac i provodi
se individualnim mjerenjima uređajem koji
ta osoba nosi na svom tijelu [Europska
komisija, 2014]. Individualni nadzor može,
u situacijama kada mjerenja na osobi nisu
moguća ili su nedostatna, biti zasnovan na
rezultatima mjerenja na drugim izloženim
osobama ili iz rezultata nadzora radnog
mjesta ili proračuna.
Cilj provedbe osobne dozimetrije je:
• Kontrola profesionalne izloženosti u cilju
osiguranja sigurnih i zadovoljavajućih
radnih uvjeta;
• Potvrđivanje usklađenosti s granicama doze i primjenom ALARA principa
uzimajući u obzir ekonomske i socijalne
faktore kao dio zakonske regulative;
• Obavještavanje radnika o njihovoj
izloženosti zračenju;
• Provođenje kontrole i analize raspodjele
doza i trendova unutar grupa izloženih
radnika;
• Epidemiološka istraživanja utjecaja
ionizirajućeg zračenja;
• Potvrda provođenja principa zaštite od
zračenja;
BSS i preporuke dane od strane
Međunarodne komisije za zaštitu od
zračenja u publikaciji 103 [ICRP, 2007]
pružaju pristupe za minimiziranje rizika od
rada u polju ionizirajućeg zračenja postavljanjem sustava preporučenih granica izlaganja, smanjenja primljenih doza i referentnih nivoa doza. Osnovni principi na kojima
se zasnivaju ovi bazični dokumenti u zaštiti
od zračenja su:
•
Principi zasnovani na dva izvora
primjenjiva u svim situacijama izlaganja
ionizirajućem zračenju: princip opravdanosti
– bilo koja aktivnost koja uzrokuje izlaganje
pojedinca ionizirajućem zračenju mora rezultirati s više koristi nego štete za društvo i
pojedinca kao opravdanje za rizike koje izlaganje zračenju nosi tom pojedincu; princip
optimizacije zaštite – vjerojatnost izlaganja
ionizirajućem zračenju, broj izloženih ljudi
i veličina njihove primljene doze mora biti
zadržana toliko nisko koliko je razumno
Osnovne fizikalne veličine u osobnoj dozimetriji
Veličine koje se koriste u dozimetriji
ionizirajućeg zračenja dijele se na:
• fundamentalne – opisuju polje zračenja
i njegovu interakciju s materijom [ICRU
2011]
• veličine koje se koriste u zaštiti od
ionizirajućeg zračenja, a obuhvaćaju operativne veličine i zaštitne veličine [ICRU
1993 i ICRP 2007]
2.
FUNDAMETALNE DOZIMETRIJSKE
VELIČINE
KERMA je kinetička energija fotona prenijeta elektronima u materijalu i uvijek mora biti
definirana s obzirom na specifični materijal
u kojem se događa interakcija (kerma u zraku KA, kerma u vodi KW i sl.). Ona predstavlja omjer srednje vrijednosti sume početnih
kinetičkih energija svih nabijenih čestica
koje su fotoni koji upadaju na element materijala mase dm oslobodili ionizacijom, dEtr
i mase tog elementa dm. Pri tome nije bitno
usporavaju li nabijene čestice unutar tog
volumena ili ne. Jedinica za kermu je J/kg.
K=dEtr/dm. (2.1)
Kolizijska kerma Kcol je veličina povezana
s kermom i dugo se povezivala s apsorbiranom dozom u slučajevima kada radijacijski gubici energije nabijenih čestica nisu
zanemarivi. Ona se računa prema
Kcol=K(1-g) . (2.2)
g u relaciji (2.2) predstavlja udio kinetičke
energije oslobođenih nabijenih čestica u
materijalu koja će biti izgubljena kao radijacijski gubitak u tom materijalu.
Deponirana energija εi je energija deponirana u jednoj interakciji prema relaciji
εi = εin-εout+Q.
(2.3)
gdje su εin energija ulazne ionizirajuće
čestice (bez energije mirovanja), εout suma
energija svih nabijenih i nenabijenih čestica
koje izlaze iz interakcije (bez energije mirovanja), Q promjena u energijama mirovanja
jezgre i svih elementarnih čestica koje su
uključene u interakciju.
Predana energija ε materiji volumena V je
suma svih deponiranih energija u tom volumenu
ε=∑i εi
(2.4)
Srednja vrijednost predane energije ε ̅ materijalu volumena V jednaka je sumi razlike
srednje izračenih energija, Rin i Rout, svih
nabijenih i nenabijenih čestica koje ulaze u
i izlaze iz tog volumen i srednje sume ΣQ
svih promjena u energiji mirovanja jezgri i
elementarnih čestica koji se pojavljuju u tom
volumenu
ε ̅ = Rin – Rout +∑Q.
(2.5)
Apsorbirana doza D je omjer srednje vrijednosti predane energije ionizirajućeg
zračenja materijalu mase dm. Fizikalna jedinica kojom se izražava apsorbirana doza
je Gy = J/kg. Doza u nekoj točki računa se
prema
D=
dε
dm
.
(2.6)
Treba naglasiti da D predstavlja energiju po
jedinici mase koja će ostati u
15
KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI
moguća (ALARA princip) uzimajući u obzir
ekonomske i socijalne faktore. Oba navedena principa baziraju se na tzv. LNT modelu;
•
Principi vezani za pojedinca i primjenjivi u planiranim situacijama izlaganja: princip primjene graničnih doza – ukupna doza
koju primi pojedinac od izlaganja izvorima
ionizirajućeg zračenja (osim medicinskog
izlaganja) ne smije prijeći odgovarajuće
granice prema preporukama ICRP-a.
KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI
promatranoj točki i proizvesti efekte povezane sa zračenjem. Neki od tih efekata su
proporcionalni s D, a neki ovise o dozi na
kompliciranije načine. U realnim praktičnim
situacijama, vrijednost apsorbirane doze se
ne promatra u točki već kao usrednjena vrijednost preko većeg volumena tkiva. Smatra se da se kod niskih doza srednja vrijednost apsorbirane doze u nekom organu ili
tkivu može povezati sa štetom od zračenja
preko stohastičkih efekata u svim dijelovima
tog organa ili tkiva, s dostatnom točnošću
za potrebe zaštite od zračenja. Prosječna
apsorbirana doza u području organa ili tkiva
T, DT ̅ je definirana kao:
D ̅T=(∫TD(x,y,z)ρ(x,y,z)dV)/(∫Tρ(x,y,z)dV).(2.7)
gdje je D doza i ρ gustoća u točki (x,y,z) organa ili tkiva volumena V.
Linearni prijenos energije (LET) je prosječna
stopa gubitka energije zračenja nabijene
čestice u mediju, tj. energija zračenja izgubljena po jedinici dužine putanje kroz materijal. Energijski gubici dE posljedica su
kolizija nabijenih čestica sa elektronima pri
prolasku puta duljine dl u materiji.
Dozni ekvivalent H u točki tkiva se dobiva
kao umnožak apsorbirane doze D u toj točki
i faktora kvalitete Q za specifično zračenje:
H = D∙Q.
(2.8)
Mjerna jedinica za dozni ekvivalent je Sv.
3.
OPERATIVNE I ZAŠTITNE DOZIMETRIJSKE VELIČINE
Zaštitne veličine ekvivalentna doza i efektivna doza ne mogu se direktno mjeriti pa se
zbog toga koriste operativne veličine. Operativne veličine, prema ICRU [ICRU 1993]
se koriste za procjenu gornjih granica vrijednosti zaštitnih veličina vezanih uz izlaganje
ionizirajućem zračenju. Za doze u blizini ili
iznad graničnih doza potrebno je imati dodatne informacije o karakteristikama
16
zračenja na radnom mjestu i karakteristikama odziva dozimetra u cilju potvrđivanja
prikladnosti korištenja operativnih veličina
za određivanje efektivne doze, ekvivalentne
doze za lokalno područje kože ili ekvivalentne doze za leću ili ekstremitete.
Razlikujemo dvije vrste operativnih veličina
– za nadzor prostora i osobni nadzor.
Za nadzor prostora mjerne veličine su:
H*(10) – ambijentalni dozni ekvivalent
H’(0,07) – dozni ekvivalent smjera
Ovi dozni ekvivalenti definirani su kao dozni
ekvivalenti na dubinama 10 mm i 0,07 mm
sfere radijusa 30 cm sačinjene od ICRU
četveroelementnog tkiva [ICRU 2011 i ICRP
2007].
Ambijentalni dozni ekvivalent H*(10)
je veličina koja je povezana sa zaštitnom
veličinom efektivnom dozom i općenito se
koristi za buduće procjene, kategorizaciju
radnih prostora, provjeru učinkovitosti debljine zaštite i slično. H*(10) je izotropna
veličina čija vrijednost ne ovisi o smjeru
raspodjele polja zračenja u promatranoj
točki.
H’(0,07) se koristi za nadzor prostora pri
određivanju doze za kožu i ostala površinska
tkiva.
Mjerne veličine koje se koriste za osobni
nadzor su osobni dozni ekvivalenti:
Hp(10)
Hp(3)
za određivanje efektivne doze
za određivanje ekvivalentne doze
na očnu leću
Hp(0,07) za određivanje lokalne doze za
kožu
od fotona ili elektrona (makmalna
vrijednost ekvivalentne doze za
kožu, uprosječena preko 1cm2)
Osobni dozni ekvivalenti definirani su
kao dozni ekvivalenti za meko tkivo (za
četveroelementno ICRU tkivo) na dubinama
od 10 mm, 3 mm i 0,07 mm, unutar tijela
ispod definirane točke na površini tijela. Za
Hp(10) ta točka podudara se s položajem
dozimetra na tijelu.
Tablica 3.1. Težinski faktori za zračenje za
različite tipove zračenja (izvor: ICRP Publication
103 [ICRP 2007]).
TIP ZRAČENJA R
RADIJACIJSKI
TEŽINSKI
FAKTOR wR
fotoni
1
elektroni i muoni
1
protoni i nabijeni pioni
2
alfa čestice, fisijski
fragmenti, teški ioni
20
neutroni
kontinuirana krivulja kao funkcija
energije neutrona
(3. 1)
Za određivanje cjelokupnog štetnog utjecaja koristi se efektivna doza, E, koja se
dobiva sumiranjem svih ekvivalenih doza
za sve izložene organe i tkiva pomnoženih
odgovarajućim težinskim faktorima za tkiva
koji su dani u ICRP 103.
(3. 1)
Tablica 3.2. Težinski faktori za tkiva i organe
prema ICRP 103.
TKIVO
wT
Σ wT
koštana
srž,
debelo crijevo,
pluća, želudac,
dojka, preostala
tkiva*
0,12
0,72
gonade
0,08
0,08
mokraćni mjehur, jednjak, jetra, štitnjača
0,04
0,16
površina kosti,
mozak, žlijezde
slinovnice, koža
0,01
0,04
Ukupno
1,00
*preostala tkiva: žlijezde, ekstratorakalno
područje, žučni mjehur, srce, bubrezi, limfni čvorovi, mišići, usna sluznica,
gušterača, prostata, tanko crijevo, slezena, nadbubrežna žlijezda, maternica
Težinski faktori za tkiva wT uzimaju u obzir
relativne efekte zračenja na različite organe
i tkiva i ovise o tzv. radiosenzitivnosti tih organa i tkiva. Aktualne preporučene vrijednosti za wT prema ICRP 103 prikazane su
u Tablici 3.2.
Efektivna doza ovisi još i o geometriji polja
zračenja (smjeru upadnog zračenja).
4. OSOBNI DOZIMETRIJSKI NADZOR
Svrha osobne dozimetrije je određivanje
osobnih doza za profesionalno izložene
pojedince u cilju ograničenja ili kontrole pojavnosti učinaka na zdravlje tih pojedinaca.
17
KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI
Zaštitne veličine se zasnivaju na veličini
prosječne apsorbirane doze u volumenu
ciljanog organa ili tkiva, od određenog tipa
zračenja. Učinak određenog tipa zračenja
(koje upada na tijelo) je opisan preko
težinskog faktora za zračenje [ICRP 2007].
Taj faktor se zasniva na procjeni relativne
biološke učinkovitosti (RBE) određenog tipa
zračenja s obzirom na stohastičke efekte.
Radijacijski težinski faktori za različite tipove zračenja su dani u Tablici 3.1. Sve navedene vrijednosti se odnose na zračenje
koje upada na tijelo ili u slučaju izvora unutar tijela, emitira se iz izvora.
Množenjem prosječne apsorbirane doze s
težinskim faktorom za zračenje dobiva se
ekvivalentna doza, HT, za organ ili tkivo T
od određenog tipa zračenja R.
KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI
Efekti ionizirajućeg zračenja na zdravlje
mogu se svrstati u dvije općenite kategorije
[Europska komisija, 2009]:
• deterministički efekti (oštećenje tkiva)
kao posljedica uništenja ili oštećenja
stanica prilikom ozračivanja visokim dozama
• stohastički efekti (karcinom ili nasljedni
efekti) koji uključuju ili razvoj karcinoma
kod izloženih pojedinaca zbog mutacije
somatskih stanica ili nasljedne bolesti u
njihovom potomstvu zbog mutacije reproduktivnih stanica. Tu također treba
uključiti efekte na embrij ili fetus i ostale
bolesti osim karcinoma.
Veličine koje se koriste za procjenu ovih
učinaka su:
• efektivna doza, E, za stohastičke efekte.
Dozni limit za efektivnu dozu je dan tako
da deterministički efekti neće nastupiti za tkiva i organe koji su uključeni u
definiciju efektivne doze.
• ekvivalentna doza, HT, za kožu, očnu
leću i ekstremitete za determinističke
efekte
Apsorbirana doza u točki promatranog
organa je fizikalna veličina, dok ekvivalentna i efektivna doza uključuju težinske
faktore koji su zasnovani na prihvaćenim
radiobiološkim činjenicama. Vrijednosti
težinskih faktora su probrane između velikih
količina radiobioloških podataka i uključuju
pojednostavljenja koja su prihvatljiva u
zaštiti od zračenja. Težinski faktori su srednje vrijednosti koje predstavljaju prosjek velikog broja ljudi oba spola.
Kod određivanja efektivne doze ono što se
procjenjuje je realna situacija izloženosti
neke osobe (tip zračenja, geometrija polja,
zaštitna sredstva) i ne uključuje karakteristike pojedinog spola ili bilo koje individualne karakteristike osobe kojoj se ta doza
određuje (starost, fizička građa, tjelesna
masa). Na taj način efektivna doza ustvari
predstavlja veličinu koja daje vrijednost koju
bi primila bilo koja osoba u istim uvjetima
izlaganja.
18
S obzirom da zaštitne veličine nije moguće
direktno mjeriti onda se za njihovo
izračunavanje koriste operativne veličine.
Shema koja prikazuje veze između tih
veličina dana je na Slici 4.1.
Slika 4.1. Mjerna shema koja prikazuje odnose
mjernih, fundamentalnih i zaštitnih veličina u
području zaštite od zračenja (izvor: European
Commission, Technical Recommendations for
Monitoring Individuals Occupationally Exposed
to External Radiation, Radiation Protection NO
160. (EC Luxembourg) (2009)).
Na temelju mjerenja korištenjem osobnih dozimetara, koji su poznatih prihvatljivih karakteristika i adekvatno umjereni,
izračunavaju se operativne veličine Hp(d),
H’(0,07) i H*(10) iz čijih se vrijednosti, a na
temelju matematičkih modela procjenjuju
zaštitne veličine efektivna doza E i ekvivalentna doza za tkiva i organe HT.
Za fotonske snopove Hp(10) predstavlja
razumnu procjenu efektivne doze E iako
može doći do podcjenjivanja [Siiskonen et
al., 2007] što se mora uzeti u obzir osobito
kod vrijednosti efektivne doze koja je blizu
preporučenim granicama za profesionalno
izložene osobe. H*(10) će općenito dovesti
do precjenjivanja efektivne doze. Za neke
energije i geometrije polja to precjenjivanje može biti veliko tako da su informacije
o energiji i smjerovima zračenja u radnom
prostoru nužne za primjenu odgovarajućih
korekcija mjernih rezultata. Naime, H*(10)
je veličina koja je neovisna o smjeru upadnog zračenja za razliku od efektivne doze.
Dosadašnji rezultati zasnovani su na pretpostavci uniformne ozračenosti cijelog tijela, preporučenih konverzijskih koeficijenata
danih u literaturi [ICRP 1997a i ICRU 1998]
Slika 4.2. Omjer osobnog doznog ekvivalenta,
Hp,fantom(10,0) [ICRU 57, ICRP 74] i efektivne
doze, E(AP), za [ICRP 60, ICRU 57, ICRP 74]
(točkasta linija) i preliminarni rezultati izračuna
za [ICRP 103, ICRP 110]. (izvor: European
Commission, Technical Recommendations for
Monitoring Individuals Occupationally Exposed
to External Radiation, Radiation Protection NO
160. (EC Luxembourg) (2009) )
No iako navedene publikacije daju pregled
konverzijskih koeficijenata u ovisnosti o energiji upadnog zračenja, oni ne uključuju
specifičnosti pojedinih zanimanja te karakteristike polja zračenja koje umjesto monoenergijskih fotona (kao na Slici 4.2) sadrže
i spektar rendgenskog zračenja zajedno s
raspršenim zračenjem u „mekšem“ dijelu
energijskog spektra. Stoga je tema nekoliko recentnih velikih istraživačkih projekata određivanje konverzijskih koeficijenata
za točnije procjenjivanje efektivne doze iz
mjernih rezultata u praksi, za specifične
načine izlaganja.
Procjena zaštitnih veličina
Za vrijednosti doza koje su blizu ili iznad
doznih granica nužno je potvrditi da mjerenje operativnih veličina osigurava dobru
procjenu zaštitnih veličina. Da bi to bilo
ispunjeno, potrebno je imati sljedeće relevantne podatke o:
• uniformnosti polja zračenja;
•
•
•
•
energiji zračenja;
prostornoj raspodjeli polja zračenja;
poziciji i orijentaciji nošenja dozimetra;
karakteristikama odziva dozimetra.
U nekim situacijama (najčešće akcidentnim
ili kada se radnici bez nadzora nađu u polju
zračenja a da nisu imali dozimetar) potrebno je iz rezultata dobivenih nadzorom prostora te podataka o kretanju radnika (često
karakterizirane pojmom „zauzeća“ ) procijeniti ekvivalentnu dozu za kožu ili ekstremitete, ili čak efektivnu dozu. Tako dobivene
vrijednosti efektivne doze sadrže veliku
mjeru nesigurnosti i moraju se uzeti samo
kao gruba procjena.
Određivanje
operativnih
veličina
korištenjem osobnih dozimetara
Pri određivanju efektivne doze za čitavo tijelo mjerenjem osobnog doznog ekvivalenta Hp(10) osnovna je pretpostavka položaja
nošenja dozimetra na onom dijelu tijela koji
se može smatrati najizloženijim zračenju.
No često je teško odrediti koji je to dio tijela
i ponekad je potrebno više od jednog dozimetra za procjenu efektivne doze ili doze za
kožu. To se dešava u slučajevima kada se
radi o poljima zračenja koja su izrazito prostorno neuniformna ili kod nošenja zaštitne
olovne pregače.
Za fotone Hp(10) se to može odrediti
korištenjem dozimetra s jednim detektorom
čiji je energijski odziv izlaznog signala prihvatljivo proporcionalan apsorbiranoj dozi
za tkivo u željenom energijskom rasponu,
a detektor je onda prekriven materijalom
čija debljina odgovara 10 mm mekog tkiva.
Takav dozimetar mora registrirati i zračenje
povratno raspršeno iz tijela i omogućiti mjerenje doznog
eng. occupancy – faktor zauzeća - definira
se kao udio vremena u 8 radnih sati dnevno (ili
2000 h godišnje) koje osoba provede unutar nekog prostora. Faktori zauzeća dani su u [NCRP
2004]
1
19
KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI
i ispravnom korištenju osobnih dozimetara.
Prikaz omjera Hp,fantom(10,0) i E(AP) za monoenergijske fotone dan je na Slici 4.2.
KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI
ekvivalenta u mekom tkivu na definiranoj
dubini u tijelu u blizini položaja nošenja.
U slučaju aktivnih elektroničkih dozimetara,
izlazni signal mora biti proporcionalan s
Hp(10), s odgovarajućom neovisnosti o energiji i upadnom kutu s malim ili nikakvim
doprinosima od povratnog raspršenog
zračenja [Europska komisija, 2009].
Tipovi osobnih dozimetara i njihove osobine
U praktičnim situacijama zadaća osobnih dozimetara je određivanje željene operativne veličine s prihvatljivom razinom
točnosti za dano polje zračenja. Takvo polje
zračenja može imati različite kutove upada,
energija od nekoliko keV do nekoliko MeVa ili više, a najčešće je praktički nemoguće
odrediti i energijsku i kutnu distribuciju na
samom položaju radnika. U takvim situacijama smatra se da je dozimetar prikladan
ako mu je odgovor unutar prihvatljivih granica za veliki raspon energija i upadne kutove.
Iako postoji veliki broj publiciranih standarda koji propisuju karakteristike odziva dozimetra nije nužno da dozimetrijski sustav
zadovoljava sve zahtjeve dane normativnim
dokumentima (ISO ili IEC standardima).
Dozimetrijski sustavi se mogu kreirati da zadovoljavaju specifične zahtjeve svojih korisnika i ono što je najnužnije je da se kvaliteta
i točnost nekog dozimetrijskog sustava ispituje preko sudjelovanja u nacionalnim i internacionalnim interkomparacijama te da se
dobiveni rezultati objave.
Izbor osobnog dozimetra i dozimetrijskog
sustava propisan je u nacionalnom zakonodavstvu i uvelike ovisi o tome što nude
stručni tehnički servisi za provedbu osobnog dozimetrijskog nadzora. U Republici
Hrvatskoj za zakonsku rutinsku osobnu dozimetriju trenutno se koriste termoluminiscentni dozimetri (TLD), a do prije nekoliko
godina u uporabi su bili i filmski dozimetri.
Za provedbu rutinske osobne dozimetrije izbor osobnog dozimetra ne ovisi samo o tipu
zračenja nego i o informaciji koja se,
20
osim Hp(10) želi dobiti. Tako su u ponudi za
fotonska zračenja:
• dozimetri za mjerenje fotonskog ili fotonsko/elektronskog zračenja pri čemu se
određuje samo Hp(10) – nediskriminirajući
dozimetri. Za takve primjene, i širok
spektar energija zračenja, koriste se
TLD, optički stimulirani luminiscentni
dozimetri (OSL), radiofotoluminiscentni
dozimetri (RPL), stakleni ili filmski dozimetri, pod uvjetom da posjeduju prihvatljiv energijski odziv. Mogu se koristiti
i aktivni osobni elektronički dozimetri, ali
se mora voditi računa o nižem pragu za
fotonske energije;
• dozimetri za mjerenje fotonskog
ili
fotonsko/elektronskog
zračenja
diskriminirajućeg tipa koji osim podataka o Hp(10) mogu dati indikaciju o energiji zračenja i o prisutnosti drugih tipova
zračenja osim fotona. Npr. takve nam
informacije mogu dati TL dozimetri s 4
elementa, s različitim TL elementima i
njihovim filtracijama;
• dozimetri fotonskog ili fotonsko/elektronskog zračenja za određivanje Hp(0,07)
i Hp(10). Oni se koriste u slučajevima
kada je jako vjerojatan doprinos niskoenergijskih fotona ili elektrona. U
takvim se uvjetima mogu koristiti TLDovi, OSL-ovi, RPL-ovi, filmski dozimetri
s dva ili više elemenata ili filmova ispod filtra različitog sastava i debljine, ili
odgovarajući AEPD-ovi;
• Dozimetri za ekstremitete za određivanje
Hp(0,07)
za
fotonsko/elektronsko
zračenje. U dozimetriji ekstremiteta,
najčešće ruku, uobičajeno se koriste
termoluminiscentni dozimetri s jednim
elementom koji se stavlja na prst koji je
najizloženiji zračenju u smjeru prema izvoru zračenja;
• Aktivni osobni elektronički dozimetri
(AEPD) bi se trebali koristiti kada je
nužno kontrolirati individualnu izloženost
na dnevnoj bazi ili u situacijama kada
polje zračenja kojem je izložen radnik iz
nekog razloga značajno ili neočekivano
poraste.
Kao što je već navedeno, osnovna zadaća
provođenja osobnog dozimetrijskog nadzora je određivanje osobne doze u cilju
ograničenja ili kontrole pojave štetnih utjecaja na zdravlje pojedinca kao posljedica izlaganja ionizirajućem zračenju. Preporučene
granične doze za efektivnu dozu su
određene tako da se smatra da neće doći
do determinističkih efekata u tkivima i organima koji su uključeni u definiciju efektivne
doze (Tablica 2.2)
Preporučene granične doze, dane u Tablici 2.4, ne uključuju doze od medicinske
izloženosti tijekom dijagnostike ili liječenja
tih izloženih radnika.
Tablica 4.1. Preporučene granične doze prema BSSu [Council of the European Union 1996]
zaštitna
veličina
efektivna
doza
izloženi radnici (stariji od
18 godina)
100 mSv tijekom uzastopnih 5 godina,
6 mSv
ali maksigodišnje
malno 50 mSv
tijekom jedne
godine
ekvivalentna
doza za očnu 150 mSv
leću
ekvivalentna
doza za
kožu, šake,
podlaktice,
stopala,
gležnjeve
osobe na
obuci i
studenti
(dob 16-18
godina)
50 mSv
5. RASPRAVA I ZAKLJUČAK
Osobno ozračenje radnika koji su u svom
radu profesionalno izloženi vrlo niskim dozama raspršenog rendgenskog zračenja
uobičajeno se mjeri korištenjem pasivnih
filmskih ili termoluminiscentnih dozimetara.
Učinci ionizirajućeg zračenja ne ovise samo
o dozi koju je primila profesionalno izložena
osoba već i o brzini doze tijekom tog izlaganja. Standardna osobna dozimetrija
korištenjem pasivnih dozimetara ne pruža
uvid u takve specifičnosti već daje samo
dozu akumuliranu u dozimetru tijekom mjernog razdoblja dok podaci o brzini doze, ukupnom trajanju izloženosti zračenja te vremenskoj raspodjeli doze ostaju nepoznati.
To je bio razlog razvijanja osobnog dozimetra koji bi omogućio uvid u takve mjerne
podatke a istovremeno bio pouzdan osobni
dozimetar za određivanje osobnog doznog
ekvivalenta Hp(10).
javnost
1 mSv godišnje
u posebnim
slučajevima
može se dozvoliti i viša doza
unutar 1 godine
pri čemu prosjek
5 uzastopnih
godina ne smije
prijeći 1mSv/
godinu
15 mSv
Aktivni osobni elektronički dozimetri imaju i imat će sve širu
primjenu u osobnoj dozimetriji.
Posebno su se pokazali korisnima kod identifikacije trenutka
izlaganja u situacijama kada
je izloženi radnik primio višu
dozu od očekivane za to radno mjesto ili način rada. Tada
se iz vremenskog prikaza primanja doze može rekonstruirati vrijeme, a onda i mjesto
kada je radnik bio izložen
povećanoj brzini doze. Identifikacija izvanrednog ozračivanja
omogućava uvođenje dodatnih
mjera zaštite od zračenja te
dodatno doprinosi ALARA principu.
6. LITERATURA
500 mSv
150 mSv
50Sv
[1] Council of the European Union. Directive 2013/59/Euroatom
of 5 December 2013 Basic Safety
Standards (2014)
21
KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI
Preporučene granične doze za osobe
profesionalno izložene zračenju
KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI
[2] European Commission. Technical Recommendations for Monitoring Idividuals Occupationally Exposed to External Radiation, Radiation Protection NO 160. (EC Luxembourg)
(2009)
[3] International Atomic Energy Agency IAEA.
Assessment of Occupational Exposure Due to
External Sources of Radiation, Safety Series.
Safety Guide RS-G-1.3, IAEA, ILO, Vienna
(1999a)
[4] International Atomic Energy Agency IAEA.
International Basic Safety Standards for Protection from Ionizing Radiation and for the Safety
of Radiation Sources, Safety Series No. 115,
(Vienna: IAEA) (1996).
[5] International Atomic Energy Agency IAEA.
Radiation Protection Safety in Industrial Radiography. Safety Reports Series No. 13. IAEA,
Vienna (1999b)
[6] International Commission on Radiation Units
and Measurements. Conversion Coefficients
for use in Radiological Protection Against External Radiation. ICRU Report 57 (Bethesda, MD:
ICRU) (1998)
[7] International Commission on Radiation Units
and Measurements. Fundamental Quantities
and Units for Ionising Radiation. ICRU report
No. 85, Journal of the ICRU Vol 11 No.1 (Oxford
University Press) (2011)
[8] International Commission on Radiation Units
and Measurements. Quantities and Units in Radiation Protection Dosimetry. ICRU report No.
51, (ICRU Bethesda) (1993)
[9] International Commission on Radiological Protection. 1990 Recommendations. ICRP
Publication 60. Ann. ICRP 21 (1-3) (Oxford, UK,
Pergamon Press Elsevier Science Ltd) (1990)
[10] International Commission on Radiological Protection. Adult Reference Computational
Phantoms. ICRP Publication 110. Ann. ICRP
(2009)
[11] International Commission on Radiological
Protection. Avoidance of radiation injuries from
medical interventional procedures. ICRP Publication 85. Ann ICRP 30(2). (Oxford, UK, Pergamon Press, Elsevier Science Ltd) (2000)
[12] International Commission on Radiological
Protection. Conversion coefficients for use in
radiological protection against external radiation. ICRP Publication 74. Ann. ICRP 26 (3-4)
(1997a)
[13] International Commission on Radiological
Protection. Data for Use in Protection Against
External Radiation. ICRP Publication 51. Ann.
22
ICRP 17(2-3) (Oxford: Pergamon Press) (1987)
[14] International Commission on Radiological
Protection. General Principles for the Radiation
Protection of Workers. ICRP Publication No. 75,
Pergamon Press, Oxford and New York (1997b)
[15] International Commission on Radiological
Protection. General Principles for the Radiation
International Commission on Radiological Protection. The 2007 Recommendations of the International Commission on Radiological Protection. ICRP Publication 103. Ann. ICRP (2007)
[16] International Organization for Standardization. X and gamma reference radiations for calibrating dosimeters and doserate meters and for
determing their response as a function of photon energy – Part 3: Calibration of area and personal dosimeters and the determination of their
response as a function of energy and angle of
incidence. International Standard ISO 4037-3.
ISO (1999)
[17] International Organization for Standardization. X and gamma reference radiation for calibrating dosemeters and doserate meters and
for determining their response as a function
of photon energy -- Part 1: Radiation characteristics and production methods. International
Standard ISO 4037-1. ISO (1996)
[18] Järvinen, H., Bulls, N., Clerinx, P., Jansen,
J., Miljanić, S., Nikodemova, D., RanogajecKomor, M. and d’Errico, F.. Overview of double
dosimetry procedures for the effective dose to
the interventional radiology staff. Radiat. Prot.
Dosimetry 131 (1): 80-86 (2008) i tamo navedena literatura
[19] Kramer, R., Zankl, M., Williams, G. and
Drexler, G. The calculation of Dose from external Photon Exposures Using Reference Human
Phantoms and Monte CarloMethods Part I, The
Male (Adam) and female (Eva) Adult Mathematical Phantoms. GSF-Bericht No. 5-885 (1982)
[20] Marović, G. i sur. IMI CRZ-92. Praćenje
stanja radioaktivnosti u Republici Hrvatskoj.
Institut za medicinska istraživanja i medicinu
rada, Zagreb (2012)
[21] ORAMED projekt (2008-2011), suradnički
projekt podržan od Europske komisije unutar 7.
okvirnog programa, http://www.oramed-fp7.eu/,
pristup 1. ožujka 2012.
[202 Panasonic. TL Badge Technical Data.
(1985)
[22] Pelowitz DB. MCNPX™ User’s manual,
version 2.5.0. Los Alamos National Laboratory,
Los Alamos, NM, USA. (2005)
[23] Prlic, I. et al. Digital Dosemeter
[30] Prlić, I., Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Uspostava elektronske dozimetrije uz rendgen uređaje za
kontrolu prtljage i pošiljaka. Projekt 1998b[31] Siiskonen, T., Tapiovaara, M., Kosunen,
A., Lehtinen M., and Vartiainen E.. Occupational
radiation doses in interventional radiology: simulations. Radiat. Prot. Dosimetry 129 (1-3):3638 (2008)
[32] Suric Mihic, M., Vucic, Z., Prlic, I., Lulic,
I. and Mestrovic, T.. Radiation measurements
around X-ray cabinet systems. Radiat.Prot.Dosim (2012) doi:10.1093/rpd/ncr410
[33] Surić Mihić, M. ME – 608 – 001 Određivanje
Hp(10) korištenjem termoluminiscentnih dozimetara. Institut za medicinska istraživanja i
medicinu rada, Jedinica za dozimetriju zračenja
i radiobiologiju (2011)
[34] The National Council on Radiation Protection and Measurements. Structural Shielding
design for Medical X-ray Imagining Facilities.
Report No. 147. NCRP, Bethesda (2004)
[35] United Nations Scientific Committee on the
Effects of Atomic Radiation. UNCSEAR 2000
Report to the General Assembly with Scientific
Annexes Vol. I-II. (UN publications, New York)
(2000)
[36] Weeks, AR., Pottinger, MP., Clarke, PW.
The BNFL legal dosimetry service. 3rd ISOE
International Alara symposium, Portoroz (Slovenia) (2002)
AUTORI žele zahvaliti poduzeću Uljanik
d.d., posebno Odjelu kontrole i predaje Uljanik Brodogradilišta d.o.o. za aktivno sudjelovanje u istraživačko–stručnom radu.
NDT week in ZAGREB 7-12. October 2013
MATEST & CERTIFICATION CONFERENCE PROCEEDING
23
KONCEPT OSOBNE DOZIMETRIJE I OSNOVNE FIZIKALNE VELIČINE U OSOBNOJ DOZIMETRIJI
«ALARA OD2» - «Ort» and Personal Dosimetry. Proceedings of International Conference on
Occupational Radiation Protection: Protecting
Workers against Exposure to Ionizing Radiation
(IAEA, ILO, EU,OECD/NEA, WHO); Geneva,
Switzerland. IAEA – CN-91; 219.-224. (2002)
[24] Prlic, I., Suric Mihic, M. and Vucic, Z. Active
electronic personal dosemeter in interventional
radiology. Radiat. Prot. Dosim. 132 (3), 308-312
(2008).
[25] Prlic, I., Suric Mihic, M., Mestrovic, T.,
Vucic, Z. and Cerovac, Z. «ALARA OD» Active
Electronic Personal Dosemeter – implementing
a new concept in radiation dosimetry. Book of
Abstracts. 10th International Symposium on Radiation Physics. 2006. 17-22 October, Coimbra,
Portugal. (2006)
[26] Prlic, I., Suric Mihic, M., Milkovic-Kraus,
S., Mestrovic, T. and Vrtar, M.. Characterization
of workplaces in interventional radiology using
active dosemeters ALARA OD. Radiat.Prot. Dosim. 125 (1-4), 379-382 (2007a).
[27] Prlic, I., Suric Mihic, M., Milkovic-Kraus,
S., Mestrovic, T. and Rojnica, F. Characterization of workplaces in Interventional Radiology
using Active Dosemeters ALARA OD. Book of
Abstracts, IM 2005-European workshop on individual monitoring of ionizing radiation, Vienna,
Austria; (2005)
[28] Prlic, I., Suric Mihic, M., Milkovic-Kraus, S.,
Mestrovic, T. and Vrtar, M. Characterization of
workplaces in interventional radiology using active dosemeters ALARA OD. Radiat. Prot. Dosim. 125 (1-4), 379-382 (2007b).
[29] Prlić, I., ALARA d.o.o.. Daljnji tehnološki
razvoj i nadogradnja elektronskih dozimetara
tipa ALARA. projekt 1998a-
24
Tamara, TOPIĆ, VELEUČILIŠTE VELIKA GORICA, VelikaGorica,HRVATSKA, tamara.topic@vvg.hr
Enes, HANDŽAR, ICARAIR d.o.o., Tuzla, Bosna i Hercegovina, enes.handzar@icarair.com
SAŽETAK – Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo, (eng. ICAO - International
Civil Aviation Organization), donosi norme i preporuke (eng. SARP- Standards and Recommended Practices) koje su temelj nacionalnih zakona u civilnom zrakoplovstvu, a dane su
u 19 Anexa. Anex 19 odnosi se na Sustav upravljanja sigurnošću, te je najnovija verzija
donesena 14.11.2013. godine, a izmijene i dopune imaju direktan utjecaj na organizacije
koje pružaju usluge zračnih letova, zemaljskih operacija i održavanja zrakoplova. Postojeće
preporuke (SARP, Annex 19) za pitanje sigurnosti, unaprijeđene su posljednjom revizijom do
razine norme, a zahtjev je da sve organizacije koje pružaju usluge u zrakoplovstvu moraju
definirati i implementirati učinkovit SMS sustav.
Ključne riječi: normizacija u zrakoplovstvu, Annex 19, SMS, EU-OPS (EC No 1899/2006),
ICAO
ORGANIZATION of SAFETY MANAGEMENT SYSTEMS (SMS)
and QUALITY MANAGEMENT SYSTEMS (QMS) in
CIVIL AVIATION
ABSTRACT- ICAO - International Civil Aviation Organization is delivering standards and
guidelines (SARP - Standards and Recommended Practices) which are foundation for
national laws in civil aviation. Guidelines are given in 19 Annexes. Annex 19 is describing
Safety Management Systems (SMS) and new version has been adopted by the Council
on 25 February 2013 and become applicable from 14 November 2013. Changes that are
introduced have a direct impact on organizations that offer services in civil aviation, flight
operations, ground operations and maintenance of aircrafts. Existing safety management
SARPs for safety management are now upgraded to the level of standard and all civil aviation organizations will have to define and implement effective safety management system
(SMS).
Keywords:standards in civil aviation, Annex 19, SMS – Safety Management Systems,
EU-OPS (EC No 1899/2006), ICAO, SARP
UVOD
Kontrola kvalitete zrakoplova i sustav
kvalitete organizacija koje sudjeluju u
pružanju usluga zrakoplovstva i prateće
industrije, temelj je funkcionalnosti i sigurnosti zračnog prometa – bez kojeg
ekonomija i razvoj više nisu zamislivi.
Neovisno o činjenici da zrakoplovna industrija nije razvijena u Hrvatskoj, položaj
Hrvatske i njen udio u zračnom prometu
zahtjeva primjenu svih direktiva i propisa
kojima se regulira zrakoplovstvo i pripadne
djelatnosti.
25
ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA KVALITETE (QMS) u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU
ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA
KVALITETE (QMS) u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU
ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA KVALITETE (QMS) u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU
U civilnom zrakoplovstvu potrebno je
u svakom trenutku osigurati visoku i
ujednačenu razinu zaštite putnika usvajanjem zajedničkih sigurnosnih pravila i mjera
te vodeći računa o sukladnosti proizvoda,
osoba i organizacija u Europskoj zajednici
s tim pravilima i pravilima donesenima u
svrhu zaštite okoliša. To bi trebalo pomoći
pri olakšavanju slobodnog kretanja robe,
osoba i organizacija na unutarnjem tržištu.1
Stoga je unutar postojeće institucionalne
strukture Europske zajednice, te zbog
uravnotežene raspodijele snaga i odgovornosti 2008. godine osnovana Europska agenciju za sigurnost zračnog prometa (EASA- eng. European Aviation
Safety Agency), kao specijalizirano stručno
tijelo Zajednice koje ima pravnu osobnost.
Nastavno na tekovine Europske zajednice u
RH je 9. ožujka 2009. godine počela djelovati Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (eng.CCAA – Croatian Civil Aviation
Agency), osnovana Zakonom o izmjenama
i dopunama Zakona o zračnom prometu
(NN 46/07). Djelatnost Agencije obuhvaća
poslove vezane za sigurnost zračnog prometa, a osobito certificiranje, nadzor i inspekciju u cilju osiguravanja kontinuiranog
udovoljavanja zahtjevima za obavljanje
zračnog prijevoza i drugih djelatnosti u
zračnom prometu, vođenje propisanih registara i evidencija te obavljanje drugih poslova utvrđenih Zakonom o zračnom prometu.
Da bi se zrakoplov smatrao sposobnim za
sigurnu zračnu plovidbu na njemu je potrebno obavljati popravke i radove redovnog
održavanja prema odobrenom programu
održavanja. Od svrhe u koju se zrakoplov
koristi i od zahtjevnosti radova ovisi tko te
radove može obavljati: odobrene organizacije za održavanje, aviomehaničari s dozvolama, piloti-vlasnici zrakoplova i zrakoplova i osobe koje provode ispitivanje u svrhu
kontrole kvalitete dijelova koji su u korištenju
i dijelova koji će se zamijeniti zbog otkrivenih pogrešaka nastalih u tijeku eksploatacije.
Takvi dijelovi moraju se ispitivati metodama
bez razaranja, a stručnjaci koji provode kontrolu su certificirani u skladu sa zahtjevima .
26
Organizacije i mehaničare za održavanje
zrakoplova Hrvatska agencija za civilno
zrakoplovstvo odobrava prema propisima
koji su na snazi u EU, a njihova odobrenja
vrijede u državama članicama EASA-e i organizacijama odobrenih od EASA-e.
Neke kategorije zrakoplova izuzete su od
obveze primjene EU propisa (npr. mikrolaki zrakoplovi, definirani Annexom 2).
Organizacije i mehaničari za održavanje
Annex 2 zrakoplova odobravaju se (certificiraju) prema nacionalnom propisu koji
je na snazi u Hrvatskoj pa njihova odobrenja vrijede samo na području države.
Uredbom Komisije (EZ) br. 2042/2003 od
20. studenoga 2003. o kontinuiranoj plovidbenosti zrakoplova i aeronautičkih proizvoda, dijelova i uređaja, donesen je propis
kojime je regulirano izdavanje Part 145 i
Part M- Subpart F certifikata za odobravanje organizacija i osoblja uključenih u
poslove održavanja zrakoplova. (SL L 315
28.11.2003).
NANDO informacijski sustav (eng. New Approach Notified and Designated Organisations Information System) daje popis prijavljenih tijela i eventualnog povlačenja tijela
sa popisa odobrenih za pružanje usluga u
skladu sa zahtjevima vezanim uz zrakoplovstvo i zrakoplovnu industriju.
Postupkom ocjene sukladnosti zemlje
Europske unije obavještavaju Europsku
komisiju i druge članice Europske unije da
tijelo (organizacija, obrazovna institucija/
udruga, laboratorij,...) ispunjava uvjete
pružanja usluge u skladu sa direktivom.
Ocjena sukladnosti prijavljenih tijela EU je
u nadležnosti države koja je provela ocjenu.
Lista prijavljenih tijela se može pratiti na
NANDO web stranici. Za sva prijavljena tijela
dana je djelatnost za koju je tijelo ovlašteno
i ta djelatnost podliježe trajnoj provjeri.
Vrijeme provjere ovisi o vrsti djelatnosti i
načinu akreditacije.
ANNEX19
Annex 19 postepeno se uvodi od 2001. godine, no najnovije promjene stupile su na
snagu 14.11.2013. godine.
Annex 19 odnosi se na Sustav upravljanja
sigurnošću (eng. SMS – Safety Management Systems) za organizacije u zrakoplovstvu, a posebno na pružatelje usluge u
zrakoplovstvu i organizacije za održavanje
zrakoplova.
Četiri dijela Annexa 19: Program državne
sigurnosti (eng. SSP-State Safety Program),
Sigurnosne mjere i ciljevi, Upravljanje rizicima, Osiguravanje sigurnosti i Promocija
sigurnosti, novim su izdanjem unaprijeđene
do razine standarda.
Prednosti i ciljevi SMS pristupa organizaciji su: proaktivno pristupanje problematici sigurnosti i rizika, upravljanje i podrška
strateškim regulatornim tijelima i razvoju
infrastrukture, unaprijeđenje uloge države u
koordinaciji pružatelja usluga u zrakoplovstvu, te unaprijeđenje sustava upravljanja
sigurnošću u svim aktivnostima koje osiguravaju plovidbenost (sigurnost leta) zrakoplova. Te aktivnosti se dijele na certificiranje i
nadzor nad zrakoplovima, te na certificiranje i nadzor nad organizacijama i osobama
koje se bave projektiranjem, proizvodnjom,
kontinuiranom plovidbenosti i održavanjem
zrakoplova.
ORGANIZACIJA SUSTAVA KVALITETE I
SUSTAVA SIGURNOSTI ZRLAKOPLOVA
U ZRAKOPLOVNIM TVRTKAMA
Da bi se zrakoplov smatrao sposobnim za
sigurnu zračnu plovidbu na njemu je potrebno obavljati popravke i radove redovnog
održavanja prema odobrenom programu
održavanja sukladno pravilnicima PART145 i PART-M o održavanju zrakoplova. Od
svrhe u koju se zrakoplov koristi i od zahtjevnosti radova ovisi tko te radove može
obavljati:
•
odobrene organizacije za održavanje,
•
aviomehaničari s dozvolama,
•
piloti-vlasnici zrakoplova.
Organizacije i mehaničare za održavanje
zrakoplova Hrvatska agencija za civilno
zrakoplovstvo odobrava (certificira) prema
propisima koji su na snazi u EU, pa nakon
pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji njihova odobrenja vrijede u državama članicama
EASA-e i organizacijama odobrenih od EASA-e.
Operator zračnih letova mora uspostaviti
jedinstveni sustav kvalitete, te procedure
nužne za uspostavu sigurne operativne
prakse i sigurnosti zrakoplova. Annex 19.
definira osobu zaduženu za koordinaciju
rada sustava kvalitete i sustava sigurnosti,
tzv. odgovornog rukovoditelja (Acc.Menager - eng. Accountable manager).
Sve organizacije koje su pružatelji usluge u
zrakoplovstvu trebale bi u budućnosti ustrojiti zaseban i neovisan Odjel za upravljanje
sigurnošću zračne plovidbe, (SMS - eng.
Safety management systems) i Odjel za
upravljanje kvalitetom QMS (eng. Quality
management systems). Sukladno Annexu
19, u idealnom slučaju SMS i QMS odjeli
djeluju kao dvije jednako vrijedne cjeline. U
srednjim i većim organizacijama Acc. Upravitelj/direktor koordinira rad svih struktura
(slika 1.), dok u manjim organizacijama direktor kvalitete koordinira rad oba odjela.
27
ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA KVALITETE (QMS) u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU
Na svjetskoj razini djeluje Međunarodna
organizacija za civilno zrakoplovstvo,
(eng. ICAO - International Civil Aviation Organization), osnovana od Ujedinjenih naroda nakon što su zemlje članice potpisale tzv.
Chicago konvenciju, 1944. godine. ICAO sa
nacionalnim tijelima za zrakoplovstvo zemalja članica i globalnom industrijom radi na
izradi normi i smjernica (eng. SARP- Standards and Recommended Practices) koje
su temelj nacionalnih zakona u civilnom
zrakoplovstvu. Danas postoji preko 10,000
SARP preporuka danih u 19 Anexa, putem
kojih ICAO usmjerava i daje podlogu za izradu zakonske regulative zemalja učesnica,
i tako omogućava da se svjetski zračni promet od preko 100,000 letova dnevno, sigurno i učinkovito odvija u svakom dijelu svijeta.
ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA KVALITETE (QMS) u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU
Velik broj zrakoplovnih tvrtki koristi usluge
vanjskih tvrtki i suradnih organizacija za
održavanje zrakoplova, uz nadzor vlastite Organizacije za vođenje kontinuirane
plovidbenosti (CAMO- eng. Continuing
Airworthiness Management Organisation) koja provodi nadzor nad operacijama
održavanja. Manje zrakoplovne tvrtke mogu
imati i CAMO odjel u suradnom odnosu, dok
bi veće i srednje tvrtke trebale imati CAMO
odjel unutar vlastite organizacije (slika
1). Sve operacije održavanja zrakoplova
moguće je provesti u suradnji sa vanjskom
tvrtkom, no odgovornost za plovidbenost
zrakoplova ostaje na matičnoj tvrtki, čime je
uloga CAMO operatera u sustavu kontrole
kvalitete nezamjenjiva.
Oba sustava upravljanja, SMS i QMS, bez
obzira da li se održavanje zrakoplova provodi unutar ili izvan organizacije tvrtke,
odgovaraju veličini odnosno složenosti zrakoplovne tvrtke, te svoje aktivnosti reguliraju
uzimajući u obzir sve rizike i opasnosti koji
su u vezi s aktivnostima organizacije.
Sustav za upravljanje kvalitetom treba
opisati strukturu cjelokupne organizacije,
raspoloživost resursa, nadležno osoblje
i odgovornosti za donošenje odluka i upravljanje u cijeloj organizaciji. Uloga Sustava upravljanja kvalitetom je praćenje i
usklađenost, te prikladnost potrebnih procedura i normi da bi se osigurala sigurnost
svih radnji. QMS i SMS su komplementarni sustavi, koji djeluju kao neovisni odjeli.
SMS je nadležan za cjelokupnu sigurnost u
svim područjima, te koordinira i suradnju sa
tvrtkama za održavanje zrakoplova putem
CAMO menagera, dok u manjim tvrtkama
menadžer za kvalitetu ima ulogu odgovornog rukovoditelja. Novi Annex 19 koji još
nije obvezan u primjeni u RH, savjetuje da
se SMS sustav uspostavi i bude neovisan,
čime će se mnoge tvrtke trebati u skoroj
budućnosti temeljito restrukturirati kako
bi uspostavile SMS sustav sukladan ovim
zahtjevima.
28
Slika 1 Primjer organizacije SMS i QMS odjela
za tvrtke srednje veličine
STRUKTURA SUSTAVA UPRAVLJANJA
KVALITETOM (QMS)
Trenutno važeća norma, obvezujuća za
sve komercijalne zračne operatore zemalja
članica Europske unije i pridruženih članica
EASA-e, (EASA- eng. European Aviation
Safety Agency) je EU-OPS.
EU-OPS, naziv je za propis EC No
1899/2006, koji je nastao kao dopuna EEC
3922/1991(eng. Council Regulation (EEC)
No 3922/91 on the harmonisation of technical requirements and administrative procedures in the field of civil aviation). EU-OPS
je propis koji regulira komercijalni zračni prijevoz na europskom nebu i obvezan je za
primjenu, bez izuzetaka. Propisuje tehničke
uvjete i upravne postupke u području sigurnosti civilnog zrakoplovstva koji se
odnose na komercijalni zračni prijevoz avionom, izvođenje operacija, te na osobe i
organizacije koje su uključene u obavljanje
pojedinih zadataka s tim u vezi. Dokument
propisuje strukturu organizacije, način upravljanja organizacijom kao i minimalne sigurnosne norme pri planiranju i izvršavanju
letova, kao i zahtjeve za obukom (inicijalnom i periodičnom) svih osoba uključenih u
proces. U Hrvatskoj je ovaj propis na snazi
pod nazivom „Pravilnik o tehničkim uvjetima
i upravnim postupcima koji se primjenjuju
na komercijalni zračni prijevoz avionom“
(NN 3/09).
EU-OPS propis nalaže obvezu uspostave
sustava kvalitete QMS i sustava upravljanja sigurnošću SMS, te definira odgovornosti svih članova posade, kao i propisanu
dokumentaciju i zapise. Propis je podijeljen
u pododjeljke od A do S. Pododjeljak C
propisuje izdavanje svjedodžbe i nadzor
zračnog prijevoznika, „D“ propisuje operativne postupke, „E“ daje pregled operacija u
svim vremenskim uvjetima, dok „F“ definira
razvrstavanje zrakoplova prema zahtijevanim kategorijama performansi, a vezano
za ukupnu masu, dopušteni broj putničkih
sjedala i vrstu pogonske skupine.
EU-OPS nadalje propisuje i definira operativne sigurnosne minimume za polijetanje,
te masu i ravnotežu pri izračunu mase putnika i izračun ukupne mase ručne prtljage,
zatim instrumente i opremu te cjelokupnu
komunikacijsku i navigacijsku opremu.
Pododjeljak – M propisuje da se svi zračni
operatori moraju bez izuzetaka pridržavati
propisa sukladno pravilnicima PART-145 i
PART-M o održavanju zrakoplova.
ORGANIZACIJE ZA ODRŽAVANJE ZRAKOPLOVA PREMA PART145
Organizacije koje imaju odobrenje za
održavanje u skladu s Part 145 smiju
održavati EASA zrakoplove koji su navedeni
u njihovom opsegu odobrenja. To je jedina
vrsta organizacije koja smije održavati zrakoplove u komercijalnom zračnom prometu
(eng: CAT– Commercial Air Transport).
ORGANIZACIJE ZA ODRŽAVANJE ZRAKOPLOVA PREMA PART M - SUBPART F
Organizacije koje imaju odobrenje za
održavanje u skladu s Part M- Subpart F
smiju održavati EASA zrakoplove koji su
navedeni u njihovom opsegu odobrenja
pod uvjetom da se ti zrakoplovi ne koriste u
komercijalnom zračnom prometu (eng: CAT
– Commercial Air Transport) i da im najveća
masa pri polijetanju ne iznosi više od 5700
kg.
Osnovna razlika od Part 145 organizacije je
jednostavniji sustav osiguranja kvalitete.
Propis kojime je regulirano izdavanje Part
145 i Part M- Subpart F certifikata je: Uredba Komisije (EZ) br. 2042/2003 od 20. studenoga 2003. o kontinuiranoj plovidbenosti
zrakoplova i aeronautičkih proizvoda, dijelova i uređaja, te o odobravanju organizacija
i osoblja uključenih u te poslove (SL L 315
28.11.2003).
U pododjeljku N, O, P i Q dane su smjernice vezane za: letačku posadu, kabinsku
posadu, priručnike, dnevnike i dokumentaciju, zatim ograničavanje vremena letačke
dužnosti, definicija vremena dužnosti i
zahtjevi glede potrebnog odmora. Pododjeljak R definira sigurnosne zahtjeve na
prijevoz opasnih roba zrakom, dok pododjeljak S propisuje potrebu osposobljavanja
svih članova posade u vezi sa zaštitom od
neželjenog ometanja zrakoplova (otmica)
kao i potrebu prevencije sabotaže zrakoplova.
STRUKTURA SUSTAVA UPRAVLJANJA
SIGURNOŠĆU ZRAČNE PLOVIDBE
(SMS – eng. Safety management systems )
Nastavno na Annex 19, i SARP međunarodne organizacije ICAO (eng. International Civil Aviation Organization), tvrtke koje
pružaju uslugu u zrakoplovstvu dužne su
uspostaviti sustav upravljanja sigurnošću,
SMS kao neovisnu strukturu unutar organizacije. Annex 19 smjernice se odnose na
29
ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA KVALITETE (QMS) u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU
EU-OPS propis se primjenjuje na sve
komercijalne zračne prijevoznike (operatore). Ne primjenjuje se na vojne, policijske
i vatrogasne letove kao ni na letove u svrhu
radova iz zraka. Nadalje propisuje obvezu
operatora za osiguranjem da sve uključene
osobe udovoljavaju propisima i imaju
zajednički jezik komunikacije.
ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA KVALITETE (QMS) u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU
ovlaštene organizacije za stručno osposobljavanje, operatore zrakoplovnih usluga,
ovlaštene tvrtke za održavanje, tvrtke za
projektiranje i izradu zrakoplova, te aerodrome i organizacije za kontrolu zračnog
prometa.
Sustav upravljanja sigurnošću, SMS temelji
se na slijedećim postavkama:
•
Predanost vodstva SMS sustavu
•
Učinkovit sustava dojave
•
Kontinuirano praćenje i mjerenje
učinaka sigurnosnog sustava
•
Identifikacija potencijalnih opasnosti
•
Komunikacija i informiranje o najbljoj
praksi
•
Obrazovanje osoblja o SMS-u
•
Učinkovito provođenje postupaka i
politike SMS-a
•
Kontinuirano unapređivanje sustava
sigurnosti
Upravljanje sustavom sigurnosti provodi se
po P-D-C-A (eng. Plan-Do-Check-Act) modelu (slika 2):
Uprava je odgovorna za osnivanje i uspostavu SMS sustava, održavanje sustava
i unapređenje sustava. Djelatnici su odgovorni za identifikaciju opasnosti i potencijalnih ugroza, te izvještavanje uprave o njima.
Učinkovit SMS sustav osigurat će proces
dojave odnosno povratni izvještaj djelatnika
i posade, o svakoj mogućoj ugrozi za ljude ili
opremu, na način da uvede obvezni i dobrovoljni sustav „non – punitiv“ izvještavanja.
Princip se temelji na pravilu da djelatnik koji
podnosi dojavu (čak i ako izvještava vlastitu
grešku) ne smije snositi posljedice zbog dojave, odnosno greške.
Tabela 1: P-D-C-A model SMS upravljanja
sigurnošću
P
L
A
Prihvatiti
N
načela SMS
I
sustava
R
A
J
Usvojiti politiku SMS sustava, definirati ciljeve, definirati procese za upravljanje
rizicima, unaprijediti informacijsku sigurnost kako bi
rezultati bili u skladu s postavljenim ciljevima i politikom
SMS-a.
U
R U s p o s t a v i t i Uspostaviti i pokrenuti suspokrenuti tav SMS, operacionalizirati
A i
postupke i procese.
SMS
D
I
Slika 2 P-D-C-A model aktivnosti
SMS -Sustava upravljanja sigurnošću
30
K
O
N
T
i
R Nadzrati
mjeriti
učinak
O
SMS-a
L
I
R
A
J
Nadzirati i gdje je primjenjivo mjeriti učinkovitost procesa u skladu s postavkama
SMS-a, postavljenim ciljevima i praksom, te izvijestiti upravu o rezultatima, radi
donošenja ocjene sustava i
mogućeg unapređenja
D
J
Održavati
i
E
unapređivati
L
SMS
U
J
Poduzeti preventivne i korektivne radnje, temeljene na
rezultatima unutarnjih audita
i upravine ocjene sustava,
ili drugim relevantnim informacijama, radi postizanja
unapređenja SMS sustava.
ZAKLJUČAK
Slika 3 Pet čimbenika učinkovitog sustava dojave u SMS sustavu
Time se osigurava prevencija mogućih hazarda i pravovremena identifikacija grešaka
u sustavu. SMS može organizirati sustav
dojava klasičnim putem ili informatičkim
putem, no dovoljan broj menadžera za sigurnost mora biti dostupan za procesiranje
informacija i pravovremeno kanaliziranje
istih prema Odgovornom upravitelju (Acc
Manageru) ili direktoru za kvalitetu (QM).
Prednosti uspostave SMS-a u organizaciji su:
- osiguravanje bolje informiranosti pri
donošenju odluka,
- unapređivanje sigurnosti smanjenjem
rizika od potencijalnih nezgoda,
- bolja informiranost o resursima koja rezultira povećanjem učinkovitosti i smanjenjem
troškova,
- osnaživanje korporativne culture,
- bolji uvid u korporativnu spremnost ka
rješavanju zadataka i problema
Ključne kvalitete vidljive u organizacijama koje su uvele SMS sustav
- Predanost vodstva i osobna predanost
djelatnika prema ostvarivanju sigurnosnih
ciljeva,
- jasna sliku o tome što je sustav sigurnosti
– SMS, te što je cilj sustava.
SMS sustav nadograđuje
se na postojeće procese
u organizaciji, te se može
fleksibilno integrirati sa
ostalim sustavima upravljanja na način da se SMS
planski izradi po mjeri organizacije. Jednom kad je uspostavljen sustav, učinkovit
SMS sustav za upravljanje sigurnošću je
inteligentan – odnosno organizacija dokumentirano uči na vlastitom iskustvu. SMS
pomaže organizaciji da utvrdi primjere dobre prakse i ustanovi sustav ne ponavljanja
pogrešaka, sustav prevencije greške, identifikacije i prevencije rizika, te sustav dojave
pogrešaka.
Temeljna razlika između SMS sustava i
uglavnom već uvriježenih sustava sigurnosti leta?
SMS je prvenstveno proaktivan i ustrojen
sa svrhom predviđanja i prevencije. SMS
analizira potencijalne hazarde i rizike koji
imaju utjecaj na cjelokupnu organizaciju u
svim segmentima. SMS uvodi sustav kontrole rizika. Postojeći sustavi kontrole leta
su većinom reaktivni i u pravilu se fokusiraju
samo na pojedine dijelove sustava odnosno
letačke operacije.
Razlika između SMS sustava i sustava
upravljanja kvalitetom (QMS)?
SMS se fokusira na sigurnosne aspekte cjelokupne organizacije i orijentiran je
na sprečavanje i identifikaciju opasnosti i
rizika..
31
ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA KVALITETE (QMS) u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU
- otvorena komunikacija
djelatnika kroz cijelu organizaciju, koja je jasna i
transparentna,
- organiziranost tvrtke
koja kontinuirano stremi
ka poboljšanju, odnosno
unapređenju kvalitete.
ORGANIZACIJA SUSTAVA SIGURNOSTI (SMS) i SUSTAVA
KVALITETE (QMS) u CIVILNOM ZRAKOPLOVSTVU
QMS je usmjeren na ostvarivanje sukladnosti sa važećim normama i smjernicama
vezanim za kvalitetu usluge i proizvoda.
Budući da nesukladnosti kao i rizici mogu
istovremeno utjecati na sigurnost, oba sustava su ključni čimbenici u upravljanju organizacijama koje pružaju usluge u zrakoplovstvu. Nije moguće imati učinkovit SMS
sustav bez primjene temeljnih principa upravljanja kvalitetom.
LITERATURA
[1] Mišljenje Europskog parlamenta od 14.
ožujka 2007. (SL C 301 E, 13.12.2007., str.
103.), Zajedničko stajalište Vijeća od 15. listopada 2007. (SL C 277 E, 20.11.2007., str. 8.) i
Stajalište Europskog parlamenta od 12. prosinca 2007. i Odluka Vijeća od 31. siječnja 2008.
32
[2] UREDBA (EZ) br. 216/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA,20. veljače
2008.
[3] Safety Management Manual (SMM), Approved by the Secretary General and published
under his authority, International Civil Aviation
Organization, Third Edition, Montréal, Quebec,
Canada, 2013.
[4] http://www.icao.int/safety/SafetyManagement/Pages/default.aspx
[5] I F A L P A .: „Improved accident prevention through non-punitive reporting“, Statement The Global Voice of Pilots, 09POS02,
TEHNOLOGIJA SANACIJE PLAKATURE OMOTAČA REAKTORA
davorgruber@zzz.co.rs
SAŽETAK - U radu reaktora dolazi do oštećenja plakature omotača, a samim tim i do direktnog dodira fluida osnovnog materijala omotača, pri čemu dolazi do razaranja osnovnog materijala reaktora. Osim toga, prilikom ispada reaktora iz rada (npr. nestanak
električne energije), dolazi do nekontroliranog zagrijavanja omotača, njegovog širenja,
a samim tim i do pojave pukotina na kutnim spojevima nosača i plakature omotača.
Tehnologijom sanacije sanirane su pukotine na kutnom spoju nosača i plakature omotača, a provedeno je i navarivanje oštećenih mjesta plakature.
Ključne riječi: reparatura, sanacija, plakatura, reaktor, navarivanje, ispitivanje bez razaranja
ABSTRACT - The shell cladding damage occurs in reactor operation, that resulting in direct fluid contact with the basic shell material, causing destruction of the reactor basic material. Besides, when the reactor operation is interrupted (e.g. electric power cutoff), there is uncontrolled heating of the shell, its expanding, and in that,
cracks occurrence on the corner welding joints of supports and the shell cladding.
By means of rehabilitation, the cracks were repaired on the corner joints of the support and
shell cladding, as well as surfacing of damaged cladding points.
Keywords: repair, rehabilitation, cladding, reactor, surfacing, Non-destructive testing
1. UVOD
U radu reaktora dolazi do oštećenja plakature omotača, a samim tim i do izravnog
dodira fluida i osnovnog materijala omotača,
pri čemu dolazi do razaranja osnovnog materijala reaktora. Osim toga, prilikom ispada
reaktora iz rada (npr. nestanak električne
energije), dolazi do nekontroliranog zagrijavanja omotača, njegovog širenja, a
samim tim i do pojave pukotina na kutnim
spojevima nosača i plakature omotača.
Odgovarajućim planom ispitivanja bez
razaranja mogu se spriječiti manja, ali i
veća havarijska oštećenja koja mogu biti i
katastrofalnih razmjera.
Reaktori se nalaze u sklopu reaktorske
sekcije, gdje se odvija proces platforminga.
To je katalitički proces reformiranja nisko
kvalitetnog teškog primarnog benzina u visoko kvalitetno motorno gorivo, pomoću
katalizatora u prisustvu vodika.
2. METODE
2.1 Materijal korišten za izradu reaktora
U radu je dan osvrt na reaktore 05 - R - 1A
fb6871 i 05 - R - 1B fb6872, proizvedene 1984
od Petrolinvesta. Reaktori su izrađeni od
čelika za rad na povišenim temperaturama,
Tablica 1, oznake A387 Gr22C12, plakatura je od nehrđajućeg čelika A240 Tp347,
a materijal nosača je čelik SA 240 TP321.
33
TEHNOLOGIJA SANACIJE PLAKATURE OMOTAČA REAKTORA
Dragan MITIĆ, ZAVOD ZA ZAVARIVANJE, Beograd, SRBIJA, Tel. +381628023239;
draganmitic@zzz.co.rs
Davor GRUBER, ZAVOD ZA ZAVARIVANJE, Beograd, SRBIJA, Tel. +381628023236;
Zapremina reaktora V = 60.5M ³, pritisak p
= 151.77 bara, a temperatura T = 454 ° C.
TEHNOLOGIJA SANACIJE PLAKATURE OMOTAČA REAKTORA
Kemijski sastav osnovnog materijala %
materijal
C
Si
A387 Gr22
C12
0.05-0.15
0.5
A 240 Tp347
0.08
0.75
SA 240 Tp321
0.08
Mn
P
0.3-0.6 ≤0,035
2
1
2
<0,045
<0,045
S
Cr
Mo
≤0,035
2-2.5
0.9-1.1
<0,03
17-19
/
<0,03
17-19
Ni
/
9-13
10xC<1 Nb
9-12
5(C+N)<Ti
<0.7
Tablica 1. kemijski sastav materijala
Mehaničke karakteristike A 387 Gr 22C12
Karakteristika
Napon tečenja
Zatezna čvrstoća
Izduženje
Jedinica mjere
N/mm2
N/mm2
%
Vrijednost
205
415-585
18
J
0
C
+20
Mehaničke karakteristike A 240 Tp 347
Karakteristika
Napon tečenja
Zatezna čvrstoća
Izduženje
Jedinice
N/mm2
N/mm2
%
Vrijednost
205
515
40
Žilavost
J
0
C
+20
Mehaničke karakteristike A 240 Tp 231
Karakteristika
Napon tečenja Zatezna čvrstoća
Izduženje
Jedinica mjere
N/mm2
N/mm2
%
Vrijednost
205
515
40
2.2 Nerazorna ispitivanj, ocijena stanja i
izbor načina sanacije
1. Na temelju vizualnog nalaza oštećenja
plakature, nađene su zone gdje je došlo
do mjestimičnog odvajanja sloja plakature,
zbog različitih koeficijenta istezanja dvaju
različitih čelika ili zbog pogrešaka još kod
34
Žilavost
J
0
C
+20
stvaranja plakature.
Penetrantskim ispitivanjem je potvrđeno
postojanje pukotina i određena točna duljina pukotina, a ultrazvučnim ispitivanjem
istražena je povezanost bijelog metala
na osnovni materijal ISO 4386-1 i veličina
odvajanja. slika 1
Uzevši u obzir oštećenja plakature, kao i pojavu pukotina na kutnim spojevima nosača
i plakature, odlučili smo se da se sanacija
oštećenja plakature provede navarivanjem
TIG postupkom, a da se popravak kutnih
spojeva izvrši TIG postupkom zavarivanja.
Priprema za navarivanje sastoji se u tome
što se “nabubreni dio” skida brušenjem.
Priprema za zavarivanje kutnih spojeva
nosača i plakature omotača, sastoji se u
tome što se ručnim glodalom ižlijebi rubove
zavarenog spoja prema plakaturi ili prema
nosaču. Nakon pripreme izvrši se ispitivanje penetrantima ruba žlijeba i u slučaju
odgovarajuće kvalitete provodi se zavarivanje.
2.3 Dodatni materijal
Shodno osnovnom materijalu od koga je
izrađen reaktor i sve njegove komponente
te u skladu za zahtjevanom kvalitetom navarenih i zavarenih spojeva, u procesu zavarivanja koriste se sljedeći dodatni materijali. Tablica 2
Slika 1
Za navarivanje omotača reaktora, koristiti će se kao dodatni materijal AWS A5.18
-05 ER 90S komercijalne oznake Böhler
CM2 - IG promjera Ø2.4mm, veza između
osnovnog materijala i plakature napraviti
će se dodatnim materijalom AWS A 5.9 ER
309, komercijalne oznake Böhler FF - IG
promjera Ø2.4 mm. Navarivanje plakature
napraviti će se dodatnim materijalom AWS
A 5.9 ER 347, komercijalne oznake Böhler
SAS2 - IG, promjera žice Ø 2.4mm.
Slika 2
Kako je u pitanju postupak koji se izvodi u
zaštiti inertnog plina, koristit će se zaštitni
plin kvalitete EN ISO 14175 : I1 (čistoća
99.999%).
Tablica 2
Kemijski sastav dodatnih materijala
element %
Oznaka dodatnog
materijala
C
Si
Mn
Cr
Mo
CM2 - IG
0,06
0,7
1.1
2.6
1
FF - IG
0.08
1.1
1,6
23
12.5
SAS2 - IG
0.0035
0.5
1.4
19.4
9.5
Ni
Co
W
V
Fe
+Nb
35
TEHNOLOGIJA SANACIJE PLAKATURE OMOTAČA REAKTORA
2. Osim toga, zbog nekontroliranog zagrijavanja reaktora dolazi do širenja omotača, a
samim time i do pojave pukotina na kutnim
zavarenim spojevima nosača i plakature
omotača. Na reaktoru 1A od 12 nosača,
došlo je do pojave pukotina na 6 zavarenih
spojeva nosača, a na reaktoru 1B od 12
nosača, pukotine su se pojavile na 5 kutnih
spojeva nosača i plakature. U ovom slučaju
je korišteno penetrantsko ispitivanje. slika 2
Mehaničke karakteristike dodatnog materijala
TEHNOLOGIJA SANACIJE PLAKATURE OMOTAČA REAKTORA
Oznaka dodatnog
materijala
Karakteristika i jedinica mjere
Napon tečenja
Zatezna
Izduženje
čvrstoća
Žilavost
N/mm2
N/mm2
%
J
°C
Tvrdoća
CM2-IG
440-470
580-600
25-27
170-230
20
Hb
FF-IG
480-500
620-630
32-34
115
20
/
SAS-IG
490
660
35
140
Tablica 2
3. REZULTATI
3.1 Reparatura navarivanjem i
zavarivanjem
Kako je pojava zaostalih napona neminovna, a obzirom na obim zavarivanja i količine
nanošenja dodatnog materijala, potrebno
je pridržavati se određenog redoslijeda zavarivanja, kako bi se ova pojava što više
umanjila. Suma zaostalih napona uslijed
prevelikog unosa energije ili lošeg redoslijeda navarivanja, može dovesti do pojave
pukotina na zavarenom spoju, i to u ZUT-u
(zoni utjecaja topline) ili osnovnom materijalu. Zato je neophodan redoslijed navarivanja plakature. Slika 3 i Slika 4
Slika 4
Osnovna poteškoća u navarivanju plakature je miješanje osnovnog i dodatnog materijala u navarenom sloju, pa se zbog toga
navarivanje provodi u više slojeva. Da bi se
osigurao što “čišći” navareni sloj, poželjno
je navarivanje prvog sloja, dodatnim materijalom iz grupe CrNi 25 /14. Slika 5
Slika 3
36
Površinu navarenog ugljičnog čelika treba
obrusiti, a vezivni sloj treba brusiti, polirati,
a u nekim slučajevima, čak i pasivizirati. Da
bi se izbjegle deformacije prilikom navarivanja, navarena površina se dijeli na manje
površine i onda se zavaruje “na preskok” uz
propisan redoslijed navarivanja.
Slika 6 skica redoslijeda navarivanje plakature
omotača reaktora
Sanacija plakature omotača reaktora sa
strane plakature radi se na sljedeći način:
• Najprije se navari osnovni ugljični čelik
odgovarajućim dodatnim materijalom
• Nakon toga se izbrusi zavar 2mm ispod
platiniranog sloja i zavari se jedan prijelazni sloj žicom iz skupine 25
/14.
• Zatim se izbrusi prijelazni sloj i po
mogućnosti ispolira, nakon čega se
izvrši pasivizacija navara
• Na kraju se vrši navarivanje završnih
slojeva plakature dodatnim materijalom
iz grupe austenitnih čelika tipa 347.
(Slika 6).
Priprema za zavarivanje kutnih spojeva
nosača i plakature omotača, sastoji se u
Slika 7
Slika 8
37
TEHNOLOGIJA SANACIJE PLAKATURE OMOTAČA REAKTORA
Slika 5
tome što se ručnim glodalom ižlijebi rubove
zavarenog spoja prema plakaturi ili prema
nosaču. Nakon pripreme, izvrši se ispitivanje rubova žlijeba penetrantskom metodom
ispitivanja i tada se smatra žljeb spreman
za zavarivanje .
Tehnologija sanacije pogrešaka vrste pukotina putem zavarivanja ima dvije mogućnosti
i to :
a ) Ako je pukotina na prijelazu između kutnog spoja i plakature omotača, onda se zavaruje dodatnim materijalom AWS : A5.9
ER347, komercijalne oznake Böhler SAS2 - IG ø2.4mm . Slika 7 i Slika 7a.
b ) Ako je pukotina na prijelazu između kutnog spoja i nosača, onda se zavaruje dodatnim materijalom AWS: A5.9 ER309,
komercijalne oznake Böhler FF - IG ø2.4mm. Slika 8 i Slika 8a.
TEHNOLOGIJA SANACIJE PLAKATURE OMOTAČA REAKTORA
do pojave toplih pukotina. Radi toga smo
kutne spojeve omotača plakature radili TIG
postupkom korakom unatrag, odozdo prema gore s prekidima. Nakon modifikacije
metode zavarivanja nije više dolazilo do pojave pukotina.
4.2 ISPITIVANJE BEZ RAZARANJA
Slika 7a
Prilikom reparature reaktora, izvršena je
kontrola prije zavarivanja, tijekom zavarivanja i nakon zavarivanja. Nakon navarivanja plakature izvršena je vizualna kontrola, a
zatim ispitivanje penetrantskom metodom
ispitivanja. Slika 9 i Slika 10. Prilikom ispitivanja nisu pronađene indikacije tipa pukotina, pora itd. Ultrazvučnim ispitivanjem u
skladu sa EN ISO 10160, ispitan je osnovni
materijal debljine d=146mm, da se ustanovi
ukoliko je došlo do oštećenja nagrizanjem ili
pojavljivanjem pukotina.
Slika 8a
4. DISKUSIJA
4.1 ZAVARIVANJE
Pored svih naprijed navedenih uvjeta za zavarivanje TIG postupkom u zaštiti argona,
potrebno je zavarivati odozdo prema gore,
takozvanim “rakovim korakom” na preskok
s prekidima, da ne bi došlo do pojave pukotine po sredini zavarenog spoja, jer je u
ovom reaktoru došlo do širenja omotača,
a samim tim i do pojave većeg razmaka
izmedju nosača i plakature omotača reaktora.
Tamo gdje je zbog nepristupačnosti bilo
teže zavarivati odozdo prema gore, zavarivali smo odozgo nadolje. Dok kod zavarivanja kutnih spojeva omotača plakature na
reaktoru 05R1A nije bilo nikakvih problema,
kod zavarivanja tih istih spojeva na reaktoru
05R1B, bilo je problema, to jest dolazilo je
38
Slika 9
Slika 10
Za kontroliranje reaktora, propisuje se
kvalitete zavarenih spojeva razine “B” prema EN 5817.
5. ZAKLJUČAK
Nakon izvršene reparature, dana je garancija za izvršene radove u trajanju od godine
dana, to jest do sljedećeg remonta. Tamo
gdje je došlo do većeg porasta temperature
u reaktoru, uzrokovano je širenje omotača,
a samim tim i povećao se razmak izmedju
plakature i nosača, tako da je na tim spojevima došlo do dodatnog opterećenja. U tom
slučaju mehaničke karakteristike dodatnog
materijala nisu mogle zadovoljiti novo nastala naprezanja. Tek kad je izvršen popravak
tehnikom zavarivanja odozdo prema gore,
povratnim korakom s vremenskim prekidima, zavareni spojevi su bili bez indikacija
pogrešaka. Ovo je pouka da se proces prati
kontinuirano, kako ne bi došlo do ispada
rada reaktora, jer u slučaju višeg porasta
temperature, može doći do znatnog širenja
omotača, a samim tim i do pojave većih
razmaka, koje ova vrsta dodatnog materijala kojim je rađena reparatura neće izdržati
tako povećana naprezanja.
39
TEHNOLOGIJA SANACIJE PLAKATURE
OMOTAČA REAKTORA
Kod popravka kutnih zavara, izvršena je vizualna kontrola žlijeba EN ISO 17637, kao
i penetrantska kontrola stranice žlijeba, nakon mehaničke obrade. Nakon zavarivanja,
izvršena je vizualna kontrola zavarenog
spoja, a zatim i ispitivanje penetrantskom
metodom.
ASNT-CrSNDT AGREEMENT
ASNT was founded in 1941 (under the name of The American Industrial Radium and X-Ray
Society) and currently boasts a membership of more than 14,000 including over 600 Corporate Partners affiliated companies. The membership represents a wide cross-section of
NDT practitioners working in manufacturing, construction, education, research, consulting,
services, and the military.
(more about: www.asnt.org)
ASNT Annual Conference 2013, Las Vegas-u, Nevada, USA, as always was the conference which fulfilled the expectation with an outstanding program and the speakers
from all over the world. It was again the great promotion of the profession and technology of
powerfull NDT methods in Quality assurance. However this time, and this conference was
the one which will be remembered as a special for Croatian NDT Society since during the
conference THE AMERICA SOCIETY FOR NONDESTRUCTIVE TESTING, ASNT, and THE
CROATIAN SOCIETY OF NONDESTRUCZIVE TESTING signed THE AGREEMENT FOR PROFESSIONAL COOPERATION.
Chairperson of ASNT:
Mr. Raymond G. Morasse,
President of CrsNDT:
Mrs. Vjera Krstelj
handshaking with
ASNT Interim Executive Director:
Mrs. Betsy Blazar
President: Roger W. Engelbart
(from left to right)
The Agreement was approved by the Governing Boards of ASNT and CrsNDT.
It was rewarding experiance and a great potential particularly for the members of CrSNDT to
cooperate in the exchange of information and knowledge with ASNT.
All members of CrSNDT who meet the membership requirement of CrsNDT and ASNT may
apply for membership in ASNT society and vice versa of course.
In regards to attendance and the participation in the conference, educational programs and
general meetings of the other society the members shall enjoy the privilage of the same registration fees as a member of the host society.
About this and many more benefits in cooperation with ASNT the members of CrSNDT can
be informed in CrSNDT Secretariat. Many resources are available to ASNT members, so if
you are not a member of CrSNDT, join CrSNDT and discover all that ASNT has to offer.
Are you member of CrSNDT/ Verify your membership; Plan to Attend a Future ASNT and
CrSNDT Events. Members will be inform on time. Watch this page: www.HDKBR.hr
40
CENTAR ZA OBRAZOVANJE
CENTAR ZA CERTIFIKACIJU
TEČAJEVI
ISPITI
Vizualna kontrola
VT1
24.03.-26.03.2014.
09.06.-11.06.2014.
08.09.-10.09.2014.
15.01.2014.
02.07.2014.
Vizualna kontrola
VT2
27.01.-30.01.2014.
14.07.-17.07.2014.
10.11.-13.11.2014.
13.03.2014.
25.09.2014.
04.12.2014.
Penetrantska
kontrola
PT1
28.04.-30.04.2014.
28.07.-30.07.2014.
26.03.2014.
11.06.2014.
10.09.2014.
Penetrantska
kontrola
PT2
30.01.2014.
17.07.2014.
13.11.2014.
Magnetska kontrola
MT1
Magnetska kontrola
MT2
Ultrazvučna kontrola
UT1
Ultrazvučna kontrola
UT2
10.02.-13.02.2014.
26.05.-29.05.2014.
13.10.-16.10.2014.
13.01.-15.01.2014.
30.06.-02.07.2014.
10.03.-13.03.2014.
22.09.-25.09.2014.
01.12.-04.12.2014.
17.02.-28.02.2014.
20.10.-31.10.2014.
05.05.-16.05.2014.
08.12.-19.12.2014.
Radiografska
kontrola
Radiografska
kontrola
Opći dio
RT1
31.03.-11.04.2014.
RT2
17.11.-28.11.214.
11.04.2014.
3. stupanj
Lipanj 2014
28.11.2014.
VT3, PT3,
MT3, UT3
I RT3.
9. i 10 mjesec
u dogovoru s
kandidatima
Listopad 2014.
30.04.2014.
30.07.2014.
13.02.2014.
29.05.2014
16.10.2014.
28.02.2014.
31.10.2014.
13.12.2013.
16.05.2014.
19.12.2014.
HDKBR Centar za obrazovanje
Glavna Metoda
HDKBR Centar za cetrifikaciju
TEČAJEVI za KVALIFIKACIJU i CERTIFIKACIJU
Više o certifikaciji na www.hdkbr.hr ili telefonski u tajništvu HDKBR-a.
41
HDKBR IZBORNA GODIŠNJA SKUPŠTINA/
CrSNDT General Assembly
HDKBR, ZAGREB, Berislavićeva 6; 17.12.2013.
PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR
Dana 17. prosinca 2013. godine održana je Izborna godišnja skupština HDKBR-a sa
slijedećim dnevnim redom.
Dnevni red/ Agenda:
1.
Imenovanje radnih tijela skupštine/Tellers nomination
2.
Prihvaćanje zapisnika sa zadnje skupštine/Approval of Minutes (GA 2012)
3.
Prihvaćanje dnevnog reda skupštine/Approval of Agenda
4.
Izvješće o radu u protekloj godini/Review od Activity in 2013
5.
Dopune Statuta HDKBR-a/Statute revision
6.
Nagrade i priznanja/CrsNDT Awards
7.
Razriješnica članova Upravnog odbora/Discharge of BoD
8.
Izbor Predsjednika društva/Election of the President
9.
Izbor članova Upravnog odbora/Election of the Officers
10. Program rada/Program
11. Različito/Any other business
Zahvaljujemo svim članovima koji su uspjeli prisustvovati skupštini i time omogučili
kontinuitet u radu društva. Skupština je bila posebno svečana obzirom na 50 godina
rada društva i zadovoljstvo članova postignutim rezultatima.
42
Ad-6/ HDKBR Nagrade i priznanja/CrSNDT Awards
The President of CrSNDT
prof.dr.Vjera Krstelj
elected again to new mandate
giving award to
Mr. Ivica Veljača dipl. ing.elected again as member of the CrSNDT
BoD for the new mandate.
• Nagrada „Božene Božiček“ dodjeljuje se prof. Dr. Nenadu Gucunskom i Ivici Veljača,
dipl. ing. za izuzetno dugogodišnje i aktivno djelovanje u području NDT kontrole, te
unapređenje i razvoj NDT metoda.
• Priznanje HDKBR-a kolektivnom članu dodjeljuje se TPK Zavodu za značajnu
podršku HDKBR-u.
• Diploma zaslužnog člana dodjeljuje se Ivanu Smiljaniću za izuzetne zasluge na ostvarivanju zadataka Društva.
Čestitamo / Congratulation to
Mr. Petar Smiljanić,
Alstom Hrvatska d.o.o , Karlovac
Petar Smiljanić; prva certifikacija u HDKBRu 1980.
Član HDKBR-a više od 20 godina/
Member of CrsNDT more than 20 years
Voditelj Ispitnog centra HDKBR /
CrSNDT Exemination center, leading officer
Počasnim članom HDKBR-a imenuje se
Dr. Josef A. Pessah, (left)
predsjednik INA - TD&CM ( The Israeli NDT
Associstion for Technical Diagnostics and
condition Monitoring ), koje djeluje u sastavu
NDT ogranka Udruge Inženjera i arhitekata
Izraela,
zbog svog djelovanja koje je doprinijelo
suradnji HDKBR-a i INA-TD&CM.
43
PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR
The award also goes to TPK Zavod d.o.o.
more about in CrSNDT journal No. 10/2013
Ad-8/ Izbor predsjednika društva/Election of the President-mandate 4 years
Za predsjednika HDKBR-a bira se prof.dr. Vjera Krstelj na rok od četiri godine. Predsjednik HDKBR-a ujedno je i predsjednik Upravnog odbora. Odluka je donesena jednoglasno.
Glasova protiv i suzdržanih nema.
Prof.dr.sc.Vjera Krstelj was elected unanimously; no against, no restrained. The president is also the president of CrSNDT BoD.
Ad-9/ Izbor članova Upravnog odbora/Election of the officers-mandate 4 years
PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR
Za članove Upravnog odbora predloženi su slijedeći kandidati/Candidates:
Ivana Banjad-Pečur, Davorko Čehulić, Nenad Gucunski, Martin Miculić, Vanja Odrčić,
Ivica Prlić, Gordan Polonijo, Mario Štambuk, Ivica Veljača.
Za članove Upravnog odbora izabrani su/ Elected BoD members;
Ivana Banjad-Pečur, Nenad Gucunski, Ivica Veljača i Gordan Polonijo;
Članovi Upravnog odbora/Members of the BoD
Newly elected member of CrSNDT BoD
Nenad Gucunski, PhD
Professor and Chairman of the Civil and Environmental
Engineering Department at Rutgers University.
Director of Infrastructure Condition Monitoring Program
(ICMP) at Rutgers’ Center for Advanced Infrastructure
and Transportation (CAIT).
Rutgers University
Piscataway, NJ 08854
E-mail: gucunski@rci.rutgers.edu
Dr. Gucunski’s expertise is in nondestructive evaluation (NDE) of transportation infrastructure and its application for the benefit of pavement and bridge management systems. He
received his B.S. degree in civil engineering from University of Zagreb, Croatia, and his M.S.
and Ph.D. degrees in civil engineering from the University of Michigan
Dr. Gucunski has performed numerous research projects in support of various agencies of
the Federal and State Government, research foundations and private industry. The most
prominent ones include:
1) Leading the NDE Team for Federal Highway Administration’s FHWA’s Long Term
Bridge Performance (LTBP) Program,
2) Principal Investigator for the evaluation of NDE technologies for concrete bridge decks
for Strategic Highway Research Program 2 (SHRP 2),
44
Dr. Gucunski published more than 170 journals and conference proceeding publications,
mostly on different aspects of nondestructive evaluation of transportation infrastructure, but
also on other subjects, like: problems of dynamics soil-structure interaction, seismic testing
and numerical simulation. Dr. Gucunski is the Chair of the Geophysical Engineering Committee of the American Society of Civil Engineers (ASCE). He was inducted to the Academia
NDT International. Dr. Gucunski and his team are the recipients of the 2014 ASCE Charles
Pankow Award for Innovation.
Ponovno izabrani član Upravnog odbora / Reelected member of CrSNDT BoD
Prof.dr.sc. Ivana Banjad Pečur
GRAĐEVINSKI FAKULTET, SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
UNIVERSITY OF ZAGREB, Civil Engineering
Pročelnica Katedre za istraživanje materijala i predstojnica
Zavoda za materijale .
Head of Materials Research department
Od 2000. godine izabrana je za voditelja laboratorija/Head
of laboratory
Prof.dr.sc. Ivana Banjad Pečur bila je mentor više od 40 diplomskih i magistarskih radova. Uža specijalnost profesorice Banjad Pečur je ispitivanje fizikalno-mehaničkih i trajnosnih svojstava građevinskih materijala, s posebnim naglaskom na beton, teprocjena stanja
armiranobetonskih konstrukcija, trajnost betonskih konstrukcija, tehnologija proizvodnje betona i specijalni betoni.
Prof. dr. sc. Ivana Banjad Pečur objavila je više od 60 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u časopisima i na konferencijama održanim u inozemstvu i u Hrvatskoj,od čega su 3
prezentirana kao pozvana predavanja na međunarodnim skupovima. Član je međunarodnog
udruženja ACI (American Concrete Institute) i Hrvatske komore inženjera građevinarstva.
U Upisniku znanstvenika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa- matični broj 239700.
45
PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR
3) Principal Investigator for NIST-TIP’s (National Institute of Standards and TechnologyTechnology Innovation Program) ANDERS (Automated Nondestructive Evaluation and
Rehabilitation System) for Bridge Decks,
4) Development of seasonal and temperature adjustment models for the New Jersey
Department of Transportation’s (NJDOT’s) mechanistic pavement design guide using,
among others, NDE data,
5) Principal Investigator for RABIT (Robotics Assisted Bridge Inspection Tool) and Development of Protocols for Prestressed Girders projects for FHWA,
6) Technical support to FHWA’s Turner-Fairbank Highway Research NDE Center,
7) Evaluation of GPR and other NDE technologies and network-level GPR testing for
NJDOT’s pavement management system, etc.
Ponovno izabrani član Upravnog odbora / Reelected member of CrSNDT BoD
Ivica Veljača, dipl. ing
Osobni podatci/Personal data
Datum rođenja: 27.03.1953.
Mjesto rođenja: Sarajevo
Državljanstvo: Hrvatsko
Bračno stanje:Oženjen ; dvoje djece
Direktor/Director TPK –Zavod dd.
PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR
E-mail: ivica.veljaca@tpk-zavod.hr
More about: www.CrSNDTJourna; No 8/2013
OBRAZOVANJE i RADNO ISKUSTVO
Fakultet strojarstva i brodogradnje/Faculty for Mechanical Engineering and Nava Architecture,
Sveučilište u Zagrebu/University of Zagreb
Smjer; Zavarene konstrukcije/Welding construction
Stručni ispit Inženjer specijalista za zavarivanje ( EWE )
Stručni ispit – član komore inž. Strojarstva/Member of Mechanical Engineering Chamber
Period
Radno mjesto
Pretežno područje rada
Poduzeće
Osiguranje kvalitete zavarivačkih radova u s
klopu velikih investicijskih projekata
1980-1984
Razvoj i uspostava novih tehnologija u
Stručni
pogonima TPK
suradnik/Specialist
Utvrđivanje stanja i praćenje u eksploataciji energetske opreme
Utvrđivanje stanja i praćenje u eksploataciji procesne opreme
1985- 1988
Utvrđivanje stanja i rješavanje oštećenja spremnika za UNP
izrađenih iz mikrolegiranih čelika
Voditelj tehničkog
1989 - 1990
odjela/Head of
technical department
TPK
ZAVOD
Razvoj djelatnosti u specijalističkim područjima ; vođenje realizacije velikih projekata ; koordinacija rada u odjelu
Upravljanje poslovnim procesima
1991 - 2013
Direktor/Director
Razvoj djelatnosti
Vođenje velikih projekata
OSTALO
Član komore inžinjera i tehničara Hrvatske ( razred strojarstva )
Članstvo u stručnim
udrugama
Član Hrvatskog društva za tehniku zavarivanja ( HDTZ )
Član Hrvatskog društva za kontrolu bez razaranja ( HDKBR)
Stručne aktivnosti
46
Objavljivanje stručnih radova u časopisima i na savjetovanjima
Predavanje na stručnim seminarima ( prijavljeni predavač u Komori )
Sport
Bicikliranje ; tenis ( rekreativno )
Hobi
Modelarstvo – stari brodovi
Član Upravnog odbora HDKBR-a / Newly elected member of CrSNDT BoD
Gordan Polonijo
Osobni podatci/Personal data
Datum rođenja 23/10/1970
Državljenstvo Hrvatsko
Bračno stanje:Oženjen ; troje djece
PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR
Prilaz monte Cappelletta 7, 52100 Pula
Rukovoditelj Kontrole Trupa Uljanik Brodogradilište
d.d./Head of QC; Sheep building; Uljanik
gpolonij@gmail.com
OBRAZOVANJE i RADNO ISKUSTVO
2001-2013
Rukovoditelj Ureda Kontrole i Predaje
2013-Rukovoditelj Kontrole Trupa
1988 Strojarski tehničar COUO Vladimir Božac Pula
2001 Diplomirani inženjer strojarstava FSB Zagreb/ dipl. eng.
Faculty of mechanical Engineering and naval Architecture, University of Zagreb 2006 Izobrazba osoba odgovornih za zaštitu od ionizirajućih zračenja/Safety
2008 ISO 9001 Appreciation end Interpretation Traning Course
2008 EMS Auditor/Lead Auditor Training Course
2010 HDKBR Opći dio stupanj 3/NDT 3. level
2010 HDKBR Ultrazvučno ispitivanje stupanj 3/UT 3.level
2010 HDKBR Vizualna kontrola stupanj 2/VT 2. level
2010 HDKBR Radiografska kontrola stupanj 2/RT 2.level
2010 HDKBR Penetrantska kontrola stupanj 2/PT 2.level
2010 HDKBR Magnetska kontrola stupanj 2/MT 2. level
2011 Zaštita od opasnih kemikalija HZTA/Safety
2012 Fizička zaštita i upravljanje sigurnošću radioaktivnih izvora/Safety
PROJEKTI / Projects in shipbuilding
Car Carrier Wagon Carrier
Trailing Suction Hopper Dredger
Oil Tanker
Stern Trawler
Multi-Purpose Vessel
RO/RO Putnički Brod
RO/RO Car Track Carrier
Self-Propelled Cutter Suction Dredger
Live stock Carrier
Bulk Carrier
The Panama Canal Expansion Program
LPG- Razrada Projekta
47
HDKBR Direktor, Miro Džapo, CrSNDT Executive Director
HDKBR Direktor, Miro Džapo, CrSNDT Executive Director
PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR
Osobni podatci/Personal data
Rođen/ Date of birth: 10.05.1962.
Mjesto/Place of birth: Zagreb, Croatia
Nacionalnost/Nationality: Croatian
Oženjen/ Marital status: Married (Maja),
Familija/Family: supruga/spouse Maja,
Djeca/ children: daughter Petra, son Dario
Sports: tennis, skiing
Jezici/ Languages: Engleski/English
Present position:
HDKBR, Direktor/ CrSNDT, Executive Director
Voditelj Centra za certifikaciju/Head of Certification Centre
Education:
Institution
Faculty of Mechanical and Naval Architecture, University of Zagreb
Diploma obtained
1987
Degree
dipl. eng; Production engineering
Institution
„Rochester Institute of Technology“,
Rochester,NY.,
Diploma obtained
2001
Degree
mr. sc.; Master of science
Additional education:
W. Davidson Institute, University of Michigen: Management
St. Anna’s College, Oxford.
Management
Westinghouse, Zetec, Framatom &IntercontrpleNDT methods,
(Inspection of steam generators; Ultrasonic and Eddy Current methods)
Work experience:
1987- 1987 1987- 1992
1992- 1993
1994- 1998
1998- 2007
48
Mjerni Transformatori R. Končar ( R. Končar)
Institut za Elektroprivredu (Institute for Electric Power)
INETEC
Olympus
Centar za transfer tehnologije (Center of Technology Transfer)
Member of Board & deputy Director
Experience in NDT:
1. Specialist for inspection of nuclear power
plants components;
More than 20 nuclear power plants (USA,
France, Russia, Bulgaria and China)
2. Consulting related to implementation of
ISO 9001 and 14001.
3. Consulting services NDT personnel certification according EN 473, ISO 9712, ASNT
Miro Džapo; Entering Nuclear Power Plant; NE Kozloduy
Cooperation in associations:
2001 - Alumnus Rochester University Network
1998 1994 1992 1989 -
Member of TII Brussels group
Member of Croatian Welding Society
Member of ASME
Member of CrSNDT Society
One of the founder of CROLAB, Croatian laboratory Association and the first executive director of Crolab.
As a member of CrSNDT you participated actively at numerous Symposia, Conferences
and technical meetings at home and abroad, presenting your own papers and as co-author in the area of non-destructive testing, technology transfer and quality assurance.
Please, tell us, Mr. Džapo, which period of your activities in CrSNDT and generally in
your NDT experience did you like the best and which was the hardest?
In every job, as well as in life, you experience some nice and some less nice moments.
Those less nice, such as the moments related to the organization and existence of CrSNDT
from several years ago, these you try to forget.
You live and operate with all those good, positive events, activities and people around you,
and there are really many in CrSNDT. Maybe the organization of the Conference 2013 could
be highlighted as well as the celebration of the fiftieth anniversary of CrSNDT. This is when
MRA with ICNDT was signed.
On the occasion of the 50th Anniversary of CrSNDT and since you have been a member of CrSNDT for many years, and have been re-elected now for the next mandate of
the executive director of CrSNDT, what are your predictions and what are you going
to undertake first for the welfare of the association and its members?
Although the situation in the production and maintenance is extremely hard, through education, training, certification, monitoring of standards, CrSNDT will try to support and take care of
its members as it has done in the past four years. According to the Agreement signed with the
US Association we will soon be conducting also ASNT Central Certification Program (ACCP).
Thank you. Your answers are very brief; which is characteristic of your efficiency.
From an extract out of your report at the CrSNDT Assembly, held in Zagreb, we can
find out more about the achievements of CrSNDT.
49
PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR
• 2012 – ISO TO 135, Croatian Standards
Institute
• 2005 - Member of SPICE group
• 2003 - Member of NBIA
• 2002 - Member of LC «Kaptol»
• 2002 - AmCham individual member
Održani tečajevi 2013.god.
10
VT1
20
20
VT2
5
UT1
MT2
12
PT1
32
PT2
26
RT1
Courses held in 2013
•
Number of attendants per
individual courses;
PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR
(total of 125, in 2012 152)
Administrativna produljenja
2013.god.
•
Prikaz broja administrativnih produljenja za pojedine tečajeve
(ukupno 62, 2012.god. 49)
Recertifikacija 2013.god.
•
Prikaz broja recertifikacija za pojedine tečajeve
(ukupno 12, 2012.god. 14)
0
0
0
0
0
0
0
1
PT1
3
5
VT1
MT2
1
RT1
2
RT2
Administrative extensions in 2013
Number of administrative extensions for
individual courses (total 62, year 2012 – 49)
Recertification in 2013
number of recertifications for individual
courses (total of 12, in 2012 – 14)
Ocjene obrazovanja u
2013.godini
Ocjene ispita u
2013. godini
4,55
4,53
4,5
4,44
4,45
Ispitna pitanja
4,4
Praktični dio ispita
4,35
4,3
4,29
Cjelokupna organizacija
ispita
4,25
4,2
4,15
Assessment of education in 2013
•
•
•
applicability of data
applicability of practical exercises
quality of premises and technical
equipment (equipment, samples….)
•
quality of teaching materials
•
overall course organization
relation of personnel (communicativeness,
availability)
50
Assessment of exams in 2013
•
exam questions
•
practical part of the exam
overall exam organization
HDKBR organizira i nastaviti će organizirati standardne tečajeve potrebne za certifikaciju
kadra u NDT-u i to na svim razinama; 1. 2. I 3. Stupanj te ostale seminare u okviru Lifr Long
Lerning, LLL, koji omogućuju stjecanje i održavanje kompetentnosti kadra u NDT primjeni.
CrSNDT has been organizing and will organize standard courses necessary for the certification of personnel in NDT at all levels; 1, 2, and 3, and other seminars as part of Lifelong Learning (LLL), which provides acquiring and maintaining the personnel competence in NDT application.
HDKBR sudjeluje u radu Tehničkog odbora NDT 135, što smatramo izuzetno važnom djelatnosti za rad i primjenu metoda bez razaranja. U dobroj suradnji sa Državnim zavodom za
normizaciju HDKBR doprinosi stimuliranjem kadrova da se uključe u rad odbora do potpore
prevoditeljima pojedinih normi.
CrSNDT participates in the work of the Technical Board NDT 135, and this is something we consider as a very important activity for the work and application of non-destructive methods. In good cooperation with the Croatian Standards Institute,
CrSNDT contributes by stimulating personnel to participate in the work of the board to
the support of the translators of certain standards.
HDKBR je jedan od učesnika EU projekta LEONARDO, kojim se regulra i unapređuje sustav
obrazovanja za potrebe NDT-a.
CrSNDT is one of the participants of the EU project LEONARDO which regulates and improves the education system for the NDT requirements.
U suradnji sa partnerima HDKBR provodi obrazovanje i certifikaciju kadrova izvan Hrvatske
i to za potrebe kolega iz susjednih država ( Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija) te za potrebe kolega iz Izraela.
In cooperation with partners CrSNDT organizes education and certification of personnel outside Croatia for the needs of the colleagues from the neighbouring countries
(Slovenia, Bosnia and Herzegovina, Serbia, and Macedonia) and for the needs of the
colleagues from Israel.
HDKBR je otvorio uslugu: Savjeti u vezi NDT-a, i iako još u začetku, počinje djelovati putem
savjetovanja spajanjem savjetnika i onog koji postavlja upite. U budućnosti ova će se djelatnost nastojati što bolje organizirati i prućiti članovima HDKBR-a brzu potporu u donošenju
rješenja.
CrSNDT started a service: Advise regarding NDT, and although still at the beginning it has started to act through consultations connecting consultants and those who make requests. In the future this activity will try to organize the members of CrSNDT in the best possible way and to provide fast support in bringing solutions.
51
PREDSTAVLJAMO VAM - HDKBR
Najvećim uspjehom smatramo održavanje „NDT week in Zagreb“ u okviru kojeg je veliki
broj uglednih i značajnih kolega, za koje slobodno možemo reći da su ključni ljudi u NDT u
Europi i svijetu bilo prisutno u Hrvatskoj. Održane konferencije Certification 2013 i MATEST
2013 bile su uspjeh i veliki dokaz uključenosti HDKBR-a u NDT, ne samo u Europi već i šire.
The “NDT Week in Zagreb” is considered our greatest success and it gathered in Croatia a large number of distinguished and important colleagues who may be called the key people in NDT in Europe and the world. The Conferences Certification 2013
and MATEST 2013 were a success and a strong evidence of the presence of CrSNDT
in NDT, not only in Europe but also in a wider scope.
Dr. Kurt Osterloh
EFNDT WG5 invitation
Dear Colleagues,
As already reflected in numerous EFNDT WG 5 documents, it was and is always a matter
and commitment of this group to bring together the two different application areas of identical
physical principles, technical safety and public security.
Both sides are committed to make a safer world, i.e. to reduce risks. Though even sharing
commonly used tools such as the radiology technology, these two areas encounter both,
rather common problems and differences. Appearing in a different context, the activities
in both areas are inevitably combined with efforts, costs and impairing ongoing processes.
Everyone travelling by air encounters the tedious security measures at every airport. Likewise, industrial processes e.g. have to be interrupted by maintenance and inspection breaks
causing a halt in the production. Though cargo is doubtlessly threatened from various sides
any security interrogation is rather unpopular whenever it involves delays in the logistic delivery chain.
As a result, it is an increasing challenge to balance swiftness of processes, particularly commercial ones, on one hand with technical safety as well as with security on the other hand.
This aspect should be included in the working group’s mission in building a bridge between
the existing different institutions of safety and security. As an upcoming occasion of discussing all these matters there will be the 11th ECNDT congress in Prague in October 2014 with
a dedicated EFNDT WG 5 session (http://ecndt2014.com).
Another aspect was raised in this context with the invitation to the WINS workshop on the
security of radioactive sources used for industrial radiography mentioned in the last mail. On
one hand, it is quite understandable to care for the security of sealed radiation sources since
they really represent dangerous materials with a potential of being misused for malicious
purposes. However, among all possible threats radiating sources could be deemed as the
easiest detectable threat due to their radiation.
Only some radioisotopes are difficult to detect such as beta-radiation emitters or certain
special nuclear materials. But those are not the sources used for radiological purposes in
NDT. Representative radiation sources for such interrogations are e.g. 192Ir or 60Co, i.e.
high energy gamma-rays emitter. They remain indispensible for routine NDT of pipes and
armatures in industrial plants (e.g. chemistry and energy production) for the maintenance
of safe operation. Restricting their handling and transport for security reason would in turn
raise other risks, i.e. leaving certain threats undetected – a vicious circle. This is, of course,
a subject also to be included in the scope of subjects for the EFNDT WG 5.
Therefore, a discussion with the WINS would be of mutual interest (www.wins.org).
NDT Technology for Public Security and Safety
c/o BAM Federal Institute for Materials Research and Testing, Berlin, Germany
Tel: +49 30 8104 3654, Fax: +49 30 8104 4657
e-mail: kurt.osterloh@bam.de;
URL: http://www.efndt.org/Organisation/WorkingGroups/WorkingGroup5.aspx
52
Prague, October 6–10, 2014
11 th ECNDT 2014 PRELIMINARY TIME SCHEDULE
SUNDAY
October 5
Time
Conference
Workshops
17:00 - 19.00
Welcome Party
MONDAY
October 6
10:00 - 13:00 Conference Opening
14:00 - 18:00
Plenary Session
Evening
Concert
TUESDAY
October 7
09.00 - 13.00
14:00 - 18:00
Evening
WEDNESDAY
October 8
THURSDAY
October 9
FRIDAY
October 10
Exhibition
09.00 - 13.00
14:00 - 18:00
Evening
09.00 - 13.00
14:00 - 18:00
Evening
Sessions
preparation
EFNDT,
ICNDT
EFNDTBoD
ICNDT/IEC
meeting
09:00 - 17:00
EFNDT GA
09:00 - 17:00
NDT
Academia
09:00 - 17:00
ICNDT GA
Gala Dinner
Sessions
ISO
SC Meetings
preparation
13:00 -17:00
Firm´s Evenings
Sessions
ISO
ISO WG Meetings
Day
Firm´s Evenings
09.00 - 11.00
Sessions
11:00 - 13:00 Conference Closure
14:00 - 18:00
Reserve
09:00 - 12:00
SATURDAY
October 11
ISO Plenary
Meeting
Chair´s Reception
Registration desk – registration of participants will be open
already on Sunday, October 5, 2014 and will remain open
throughout the duration of the Conference.
Conference language will be English and simultaneous translation will not be provided.
The European Federation for NDT
53
A Europe-wide partnership to promote NDT and related fields for
11 European Conference
on Non-Destructive Testing
th
Czech Republic
Czech Society
for NDT
Third Announcement
Call for Papers
www.ecndt2014.com

8.simpozij HDZZ

9 simpozij HDZZ Prvaobavijest.pdf

9SimpHDZZ-Druga obavijest - Institut za Medicinska Istraživanja i

FIZIKA

Zašto CO2 hladi Zemljinu površinu (draft) Dr. Gerhard Stehlik

OSNOVE ELEKTROMAGNETSKOG ZRAČENJA

10.simpozij HDZZ - Druga obavijest

Tiho, o tiho govori mi jesen: Šuštanjem lišća i

opširnije - MOJA PLUĆA

Zdravim načinom života pridonosimo zdravom potomstvu i društvu

HDKBR Info 2011., broj 3

Katalog betonske galanterije - Zagorje