pdf radnje

Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Učenice: Daria Vuk ( 2. razred)
Dora Rašan ( 2. razred)
Mentor: Mišo Rašan, prof.savjetnik
rasanmiso@gmail.com
MAKROBESKRALJEŽNJACI
RIJEKE DRAVE I DUBRAVSKOG
JEZERA
Prelog, 1. ožujka,2013.
Srednja škola Prelog,Čakovečka 1,40323 Prelog,
Međimurska županija
0
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Sažetak:
Namjera istraživanja je analizirati utjecaj nekih fizikalno-kemijskih pokazatelja
vode na kvalitativni i kvantitativni sastav makrobeskralješnjaka iz sedimenta starog
toka rijeke Drave između Varaždinskog i Dubravskog jezera, zatim u sedimentu
Dubravskog jezera te u lijevom drenažnom kanalu uz Dubravsko jezero. U tu svrhu
prikupljen je sediment sa 8 istraživačkih lokacija, s učestalošću svakih dva mjeseca,
od travnja do prosinca 2012. Na istim lokacijama mjerena je temperatura,
pH
vrijednost i električna vodljivost vode te koncentracija otopljenog kisika u vodi. Prema
dobivenim vrijednostima fizikalno-kemijskih i bioloških pokazatelja voda na staništu je
svrstavana u kategorije kakvoće prema Uredbi u klasifikaciji voda Republike
Hrvatske. Ustanovljeno je da je klasifikacija voda prema fizikalno-kemijskim i
biološkim pokazateljima na većini staništa neujednačena. U sedimentu drenažnog
kanala su najzastupljeniji rakušci, u sedimentu Dubravskog jezera ličinke dvokrilaca,
u starom toku rijeke Drave najbrojnija skupina su puževi. Najviša vrijednost indeksa
faunističke sličnosti je zabilježena na lokacijama starog toka rijeke Drave te na
uzorcima sedimenta Huberove grabe i šljunkovitog dna Dubravskog jezera.
1
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Sadržaj:
1.
Uvod.............................................................................................................
3
1.1.
Prirodna i geografska obilježja………………………………………………..
3
1.2.
Ekološka obilježja tekućih kopnenih voda…………………………………...
8
1.3.
Pokazatelji kvalitete prirodnih voda…………………………………………..
12
1.4.
Dosadašnja istraživanja.............................................................................
14
2.
Obrazloženje teme……………………………………………………………...
17
3.
Materijal i metode……………………………………………………………….
19
3.1.
Korišteni materijal......................................................................................
19
3.2.
Metode…………………………………………………………………………..
21
3.2.1.
Određivanje lokacije za uzorkovanje……………………………………...
21
3.2.2.
Uzorkovanje biološkog materijala…………………………………………
24
3.2.3.
Mjerenje fizikalno-kemijskih pokazatelja vode…………………………...
25
3.2.4.
Terenski dnevnik…………………………………………………………….
26
3.2.5.
Determinacija biološkog materijala………………..................................
26
3.2.6.
Određivanje indeksa faunističke sličnosti………...................................
26
3.2.7.
Određivanje dominantnog taksona........................................................
27
3.2.8.
Određivanje biotičkog indeksa...............................................................
27
4.
Rezultati.......................................................................................................
30
5.
Rasprava.....................................................................................................
43
6.
Zaključci......................................................................................................
51
7.
Literatura...................................................................................................... 52
8.
Fotodokumentacija.....................................................................................
2
57
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
1. UVOD
1.1. Prirodna i geografska obilježja
Ukupna dužina toka rijeke Drave iznosi 749 km, izvire u Toblaškom polju u
Italiji na nadmorskoj visini od 1192 m, a ulijeva se u Dunav kraj naselja Aljmaš.
Rijeka Drava protječe kroz pet država. Dužina toka kroz Republiku Hrvatsku iznosi
305 km. Međimurskom županijom prolazi svega 60,3 km, od naselja Trnovec (176 m
nadmorske visine) do ušća Mure u Dravu (127 m nadmorske visine). Ukupna razlika
u nadmorskoj visini terena od Trnovca do ušća Mure u Dravu iznosi 49 m. Cijelim
tokom kroz Međimurje Drava ima sva obilježja aluvijalne nizinske rijeke snježno
ledenjačkog vodnog režima. Zbog otapanja snijega u Alpama ima najviše vodostaje u
svibnju i lipnju, a najmanje u siječnju i veljači (Grđan i sur., 2007). Za vrijeme
srednjeg vodostaja rijekom Dravom kod Varaždina protječe 530 m3 vode u sekundi
(Petrić, 2011). Visoki vodostaj u svibnju i lipnju je prije izgradnje hidroakumulacijskih
jezera donosio velike probleme stanovnicima u naseljima uz Dravu vezane uz pitku
vodu. Tijekom visokog vodostaja rijeke Drave dolazilo je do miješanja vode iz rijeke i
bunarske vode (Petrić, 2011) jer su bunari za pitku vodu bili plitki, svega 3 do 6 m.
Prije izgradnje hidroakumulacijskih jezera (Varaždinsko jezero i Dubravsko
jezero) Drava je kroz Međimurje pravila dvostruko i trostruko meandrirajuće korito s
puno otočića i riječnih sprudova (slika 1). Stara korita rijeke postoje i danas, a služe
za protok biološkog minimuma te za potrebe
3
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Slika 1. Shema prirodnog korita Drave prije izgradnje hidroakumulacija (Grđan, 2009)
retencije u slučaju visokog vodostaja (Purić Hranjec i sur., 2005) Tijekom geološke
prošlosti mijenjala se brzina toka rijeke, količina vode kao i količina riječnog nanosa.
Tijekom glacijacija u pleistocenu došlo je do smanjenog protoka zbog nakupljanja
leda u Alpama. Povremenim zatopljavanjima tijekom interglacijala otapao se Alpski
led čime se povećavala brzina protoka i količina vode u koritu. Time se povećavala i
količina nanesenog materijala. Rijeka meandriranjem mijenja tok, taloži šljunak,
pijesak i glinu te različite močvarne sedimente. Naneseni materijal je tvorio naslage
na već ranije formiranoj aluvijalnoj ravnici. Tektonski pokreti (Čakovečki rasjed i
Jalžabetski lom) uvjetovali su dodatno uzdizanje riječne terase (pleistocen), a
neposredno uz Dravu su formirani poloji taloženjem nanošenog materijala (holocen)
(Grđan i sur., 2007). Nizinske terase i poloje čine naslage iz kvartara u obliku pijeska,
šljunka i valutica. Debljina sloja riječnog nanosa raste nizvodno uz rijeku. Najdeblje
naslage pjeskovitog šljunka (do 150 m) se nalaze na području uz Dravu kraj naselja
Prelog i Cirkovljan (Grđan, 1992). Upravo su između ta dva naselja smješteni prostori
na kojima se vadi šljunak za građevinske potrebe. Vađenjem šljunka nastaju manji
kompleksi voda stajačica, šljunčare.
4
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Rijeka ima veliki hidroenegetski potecijal te su kroz Austriju, Sloveniju i
Hrvatsku su izgrađene ukupno 23 hidroelektrane. Na području Međimurske županije
nalaze se dvije. Hidroelektrane s akumulacijskim jezerima (Varaždinsko, površine
10,1 km2 i Dubravsko (slika 2) površine, 17,1 km2) uvelike su promjenile morfologiju,
vodni režim i vodene ekosustave rijeke (Grđan i sur., 2007). Polojno područje uz
rijeku je svedeno na minimum (Tušar, 1996). S lijeve i desne strane hidroakumulacija
su izgrađeni nasipi koji su s unutarnje strane betonirani (Purić Hranjec i sur., 2005).
Uz nasipe se protežu drenažni kanali i prometnice. Polojno zemljište uz rijeku je
pretvoreno u obradivo poljoprivredno zemljište. To je zemljište veoma plodno u
poljoprivrednom smislu jer se na površini nalazi rastresiti materijal nastao
djelovanjem biljnog pokrova. Razina podzemnih voda je vrlo visoka tako da biljne
kulture na tim površinama ne stradavaju ni za najveće suše. Suvišak vode tijekom
kišne sezone preuzima drenažni kanal uz Dubravsko jezero.
Slika 2. Dubravsko jezero (https://www.google.hr/search?hl=en)
U
već
navedenim
starim
koritima
rijeke
Drave,
nakon
izgradnje
hidroakumulacija, zabilježeno je produbljenje dna u koritu zbog prestanka donosa
riječnog materijala. Kako ne bi došlo do daljnjeg produbljenja dna predviđena je
5
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
izgradnja pragova u obliku kaskada na starim koritima. Navedene kaskade (slika 3)
imaju ulogu spriječiti odnos materijala, a time i produbljenje dna na starim koritima.
Zahvaljujući kaskadama došlo je do podizanja razine vode ne samo u koritu već i
razine podzemne vode u okolnom polojnom terenu. Time je u stare rukavce
omogućeno bolje i češće ulaženje vode te njihova revitalizacija (Grđan, 2009).
Slika 3. Izgrađeni riječni pragovi u obliku kaskada na dijelu starog korita rijeke
Drave (Grđan, 2009)
Kraj naselja Otok nalazi se mrtvica Perutnica (slika 4), ostatak nekadašnjeg
meandrirajućeg korita rijeke Drave. Perutnica je izložena procesu eutrofikacije pa se
redovito čisti mulj sa dna. Perutnica i prostor oko nje služi u rekreacijske svrhe,
njome upravlja Športsko-ribolovno društvo Glavatica iz Preloga. Perutnica je
protočna. Voda iz Perutnice se ulijeva u početni dio lijevog drenažnog kanala (slika
5) Dubravskog jezera. U navedenom drenažnom kanalu dno je uglavnom šljunkovito.
Zbog brzog protoka, voda odnosi sitnije čestice pijeska.
6
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Slika 4. Mrtvica perutnica kraj Otoka (https://www.google.hr/search?hen)
Slika 5. Drenažni kanal uz Dubravsko jezero
Krajem kolovoza ili početkom rujna Hrvatska elektroprivreda (HEP) jednom
godišnje prazni svu vodu iz Dubravskog jezera (slika 6). Uvijek se isprazni sva voda
osim jednog starog korita rijeke Drave. Tako postaje vidljivo dno Dubravskog jezera
koje je sastoji od šljunka (nošenog materijala) i mulja nastalog procesima
eutrofikacije. Na nekoliko lokacija na početku Dubravskog jezera, uz sprudove koje
dodiruju sporiji tokovi vode, vidljivo je pijeskovito dno (nošeni riječni materijal).
7
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Slika 6. Pražnjenje vode iz Dubravskog jezera
1.2. Ekološka obilježja tekućih kopnenih voda
Tekućice su izvori, rijeke i potoci. U pravilu potoci su tekućice do 5 m širine, a
više od toga su rijeke (Kerovec, 1988). Brzina protoka ovisi o nagibu korita,
propusnosti korita i količini vode u koritu. Veličina čestica i brzina protoka u koritu
određuje karakter dna koje može biti kamenito i valutasto (slika 7) te šljunkovito ili
muljevito. U gornjem toku rijeke dno je kamenito ili valutasto, u srednjem šljunkovito
ili pjeskovito, a u donjem toku gdje brzina protoka ima niske vrijednosti, dno je
muljevito s puno detritusa. Podjela sedimenata u koritu rijeka prema veličini čestica
je prikazana u tablici 1.
8
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Tablica 1. Veličina čestica u sedimentu riječnih korita (Kerovec, 1988)
Veličina čestica
Naziv sedimenta
preko 63 mm
valutice
63-2 mm
šljunak
63-20 mm
krupni šljunak
20-6,3 mm
srednji šljunak
6,3-2 mm
sitni šljunak
2-0,06 mm
pijesak
2-0,6 mm
krupni pijesak
0,6-0,2 mm
srednji pijesak
0,2-0,06 mm
sitni pijesak
manje
mm
od
0,06 mulj
Slika 7. Valutice (https://www.google.hr/search?hlen&siteimg)
Tekućice,
za
razliku
od
stajaćica,
nemaju
vertikalnu
stratifikaciju
koncentracije otopljenog kisika (O2) i ugljičnog dioksida (CO2) te temperature.
Vrijednosti navedenih abiotičkih ekoloških čimbenika u tekućicama pokazuju uzdužni
9
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
ili longitudinalni gradijent (Durrell, 1990). Na izvorima rijeka, npr. temperatura vode je
vrlo niska i gotovo stalna, vrijednost joj je jednaka prosječnoj godišnjoj temperaturi
kraja (Kerovec, 1988). Ljeti, vrijednost temperature vode raste od izvora prema ušću
dok je zimi obrnuto (slika 8). Koncentracija otopljenog kisika u vodi u principu opada
od izvora nizvodno, a koncentracija otopljenog ugljičnog dioksida raste.
Slika 8. Longitudinalni gradijent temperature vode tekućice (Kerovec, 1988)
Stoga u gornjim tokovima rijeka gdje je dno kamenito i/ili valutičasto žive
uglavnom stenotermni organizmi koji podnose mala temperaturna kolebanja vode
(Jelenić i sur., 2008). Indikatorske vrste su u području slobodne vode potočna
pastrva, a u području bentala virnjak alpska puzavica (Rašan i Trojko, 2010). Zbog
slojevitog protoka stvara se trenje između pojedinih slojeva vode pa se dublji slojevi
kreću manjom brzinom. Često slojevi vode na dnu miruju te na samom dnu mogu
živjeti životinje bez posebnih prilagodbi na otplavljivanje (Kerovec, 1988). Životinje
koje žive u području plićeg dna gornjih tokova rijeka imaju posebne organe za
pričvršćivanje za podlogu kako ih struja vode ne bi odnijela. Ličinke nekih dvokrilaca
imaju posebne prijanjaljke na donjoj strani svakog kolutića. Ličinke tulara grade
posebne kućice od pijeska i kamenčića, čime povećaju masu tijela pa ih struja vode
ne može otplaviti (Kerovec, 1988). Značajna prilagodba na brzinu protoka je i leđnotrbušna spljoštenost u većini vrsta virnjaka (slika 9) i obalčara. Ličinke nekih vrsta
10
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
tulara, obalčara i vodencvijetova imaju na kraju zatka pandže kojima se prihvaćaju za
podlogu.
Slika 9. Leđno–trbušna sploštenost virnjaka Crenobia alpina L.
(https://www.google.hr/search?hl=en&site=imghp&tbm=isch&source=hp&bi)
U srednjim tokovima rijeka stenotermne vrste zamijenjuju postepeno
euritermne vrste (Rašan i Trojko, 2010). Zbog sporije brzine protoka vode dno je
šljunkovito i/ili pjeskovito (Durrell, 1990). U vodi je manja koncentracija otopljenog
kisika, a veća koncentracija otopljenog ugljičnog dioksida što pogoduje većoj
primarnoj organskoj produkciji i razvoju autotrofnih organizama u vodi poput
mahovina, algi kremenjašica i zelenih algi (Rašan i sur., 2012).
U donjim tokovima dno je pjeskovito i/ili muljevito s dosta detritusa. U tom
području žive euritermne, odnosno općenito eurivalentne vrste. Ljeti, zbog visokih
temperatura vode, koncentracija otopljenog kisika u vodi se smanjuje na minimum.
Među njima dominiraju maločetinaši, pijavice (slika 10), školjkaši te brojne ličinke
različitih redova kukaca (Jelenić i sur., 2008). Obale donjih tokova prepune su
vegetacije pa je u tom području velika raznolikost fitofagnih vrsta. Područje donjeg
toka rijeka nastanjuju iste vrste koje su učestale u stajaćim vodama.
11
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Slika 10. Medicinska pijavica (Hirudo medicinalis L.)
https://www.google.hr/search?hl=en&site=imghp&tbm=isch)
1.3. Pokazatelji kvalitete prirodnih voda
Onečišćenje je općenito svako djelovanje na okoliš čija je posljedica bilo
kakvo oštećenje u okolišu (Klobučar i Maguire, 1998). Onečišćenja kopnenih voda
mogu biti iz različitih izvora. To su otpadne vode iz kanalizacije, industrijske otpadne
vode i industrijski otpad, mineralne tvari iz umjetnih gnojiva, različita sredstva za
zaštitu bilja (insekticidi, herbicidi, fungicidi) i drugo. Industrijske otpadne vode kao i
otpadne vode iz domaćinstava se često bez prethodnog pročišćavanja ispuštaju u
prirodne vodotokove. Pretjerana uporaba umjetnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja
u modernoj poljoprivredi onečišćuje podzemne vode. Tako onečišćene podzemne
vode izvorima ili drenažom sa poljoprivrednih ploha prelaze u površinske vode
tekućice. Živi svijet u vodi na različite načine reagira na onečišćenja. One vrste koje
su osjetljivije na onečišćenje jednostavno će nestati ili će se smanjiti njihova brojnost.
Njih u ekosustavu redovito zamjenjuju manje osjetljive vrste (Rašan i Trojko, 2010).
Pokazatelji onečišćenja voda mogu biti fizikalni, kemijski i biološki. Prema navedenim
pokazateljima površinske vode u Republici Hrvatskoj se razvrstavaju u pet vrsta
12
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
temeljem Uredbe o klasifikaciji voda (Narodne novine,77/98, 1981). Dopuštene
granične vrijednosti za pojedine vrste voda prikazane su u tablici 2.
Tablica 2. Granične vrijednosti pokazatelja kvalitete voda
Najučestalije metode ekološkog praćenja
stanja kopnenih voda
su
određivanje indeksa saprobnosti i biotičkog indeksa. Metoda indeksa saprobnosti se
bazira na determinaciji organizama do vrste. Na osnovi prisutnih vrsta procjenjuje se
količina organskih tvari koje su podložne razgradnji u vodi. Indikatorski organizmi
čistih ili oligosaprobnih voda prema indeksu saprobnosti su: virnjaci, ličinke tulara i
ličinke obalčara te riječni rakovi (Klobučar i Maquire, 1998). U vrlo onečišćenim
13
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
vodama prisutne su ličinke trzalaca, maločetinaši glibnjače i neki trepetljikaši (Rašan i
Trojko, 2010). Pomoću skupina organizama određuje se biotički indeks. Mogući
rezultati biotočkog indeksa se kreću od 0 (potpuno beživotno stanište) do 10 (čisti
planinski potok, mada taj granični rezultat praktički nije moguć) (Klobučar i Maquire,
1998). Što je dobivena vrijednost biotičkog indeksa viša, to je voda čišća.
1.4. Makrobeskralješnjaci i kvaliteta vode u rijeci Dravi
Na postojećim lokacijama već su obavljena brojna istraživanja. Toksikološki
su ispitivani uzorci vode iz drenažnog kanala prije i nakon ispusta kanalizacije
Preloga metodom pomoću pekarskog kvasca. Ustanovljena je nešto viša toksičnost
ispitivanih uzoraka vode uzetih iz drenažnog kanala nakon ispusta kanalizacije.
Također je primijećeno povećanje toksičnosti uzoraka vode tijekom svibnja i lipnja
2004. i 2005. Okolno zemljište je poljoprivredno, stoga je to posljedica agrotehničkih
mjera (Rašan i Trojko, 2010).
Sustavno od 2003. godine jednom tjedno učenici Srednje škole Prelog
provode fizikalno - kemijska ispitivanja vode iz lijevog drenažnog kanala te iz
Dubravskog jezera (www. globe.gov) kod Marine Prelog. Zanimljive su vrijednosti
temperature vode i količine kisika u vodi iz navedenih lokacija. Voda iz drenažnog
kanala je niže temperature i u pravilu sadrži manje količine kisika u odnosu na uzorke
vode iz Dubravskog jezera. Razlog je tomu što se drenažni kanal napaja uglavno
podzemnom vodom koja je siromašna kisikom. Temperatura vode u drenažnom
kanalu tijekom ljetnih mjeseci ne prelazi 17°C. Najniže izmjerene temperature vode
tijekom zimskih mjeseci su iznosile 8°C. Količina otopljenog kisika varira od 7mg/dm 3
ljeti do 17mg/dm3 zimi (Pirc Mezga i Labaš Horvat, 2010). U tom razdoblju pH
14
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
vrijednost uzoraka vode je varirala od 6,6 do 8,3, a izmjerena električna vodljivost je
u rasponu od 277 µS/cm do 370 µS/cm.
Raspon izmjerene temperature vode u površinskom sloju Dubravskog jezera
iznosi od 1,5°C zimi do 23,2°C ljeti. Izmjerena količina kisika otopljenog u
površinskom sloju vode Dubravskog jezera iznosi od 6 mg/dm3 do 14,8 mg/dm3
(Rašan, 2012). pH vrijednost vode uzoraka površinskog sloja vode izmjerena je
rasponu od 6,5 do 8,4. Električna vodljivost ispitivanih uzoraka je bila u rasponu od
80 µS/cm do 425 µS/cm (www. globe.gov).
Istraživanja makrobeškralješnjaka u bentosu Dubravskog i Varaždinskog
jezera te njihovim drenažninim hanalima zabilježena su još od devedesetih godina
20. stoljeća. U drenažnim kanalima svojom zastupljenošću dominiraju rakušci, čak do
93,4% biomase. U hidroakumulacijama dominiraju trzalci od 2449 do 7157 jedinki po
istraživačkoj postaji (Mihaljević i sur., 2000; Popović i Kerovec, 2001). Raznolikost
makrobeskralješnjaka u bentosu drenažnih kanala manja je u odnosu na bentos
akumulacijskih jezera zbog manje količine otopljenog kisika u vodi (Mrakovčić i sur.,
2006).
U proljeće i jesen 2006. godine u drenažnim kanalima oko Dubravskog
jezera, u Dubravskom jezeru i starom toku rijeke Drave determinirane su ličinke 24
vrste tulara (Previšić i sur., 2007) razvrstanih u 18 rodova i 10 porodica. Najveći broj
vrsta tulara je pronađen u starom toku rijeke Drave te u drenažnim kanalima. Ličinke
tulara se razvijaju u vodi i vrlo su osjetljive na promjene u okolišu. Upravo zbog toga
su jedan od pogodnih pokazatelja u praćenju promjena stanja voda (Uherkovich i
sur., 2007). Na dnu hidroakulacijskih jezera (Varaždinsko i Dubravsko) te u rijeci
Dravi obitavaju vrlo stabilne populacije školjkaša. To su: raznolika trokutnjača
15
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
(Dreissena polymorpha), slikarska lisanka (Unio pictorum) i bezupka (Anodonta
cygnea) (Lajtner J. i sur, 2004). Jedan dio školjkaša je zaražena metiljima. Među
školjkašima Rijeke Drave zabilježena je veće infekcija (11,3%) u odnosu na školjkaše
iz hidroakumulacijskih jezera (2,5%) (Lajtner i sur. 2006).
16
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
2. OBRAZLOŽENJE TEME
Na području donjeg Međimurja od naselja Prelog do Svete Marije proteže se
Dubravsko
jezero,
najveće
umjetno
jezero
u
Republici
Hrvatskoj.
To
je
hidroakumulacijsko jezero koje rijeka Drava napaja vodom. Zbog pretežito muljevitog
dna na početnom dijelu lijeve obale jezera ljudi obalni pojas ne koriste za kupanje
ljeti. Lokalno stanovništvo uvjereno je da je tu voda onečišćena te da u vodi i mulju
na dnu žive različite vrste „nepoželjnih“ životinja (Vuk, 2011; Bermanec, 2012). Stoga
stanovnici Preloga i Otoka ljeti odlaze čamcima na drugu obalu ili na sprudove zbog
kupanja. Mi smo također kao mala djeca s roditeljima odlazile tamo na kupanje.
Često smo igrajući se iz vode vadile različite primjerke ili ostatke školjkaša i puževa.
Od praznih ljuštura smo na obali izrađivale različite oblike. U osnovnoj školi na
nastavi biologije smo naučile da u kopnenim vodama žive različiti organizmi. U nama
je polako sazrijevala želja za istraživanjem živog svijeta dna rijeke Drave.
Ciljevi našeg istraživanja su odrediti i usporediti kvalitativni i kvantitativni sastav
makrobeskralješnjaka te utjecaj fizikalno-kemijskih pokazatelja vode (temperatura
vode, pH vode i električna vodljivost vode) na odabranim istraživačkim postajama
pritoka i rijeke Drave. Analizom dobivenih rezultata cilj nam je odrediti biotički indeks,
dominantnu svojtu, Simpsonov indeks raznolikosti te Sørensenov indeks sličnosti na
istraživanim područjima.
Dodatni je cilj ispitati na koji način temperatura vode, pH vrijednost i električna
vodljivost vode utječu na kvantitativni i kvalitativni sastav makrobeskralješnjaka dna.
Pretpostavljamo da će brojnost i raznolikost vrsta beskralješnjaka ovisiti o
fizikalno-kemijskim pokazateljima vode te o vrsti dna (muljevito, pjeskovito,
šljunkovito ili kamenito). Nadalje, pretpostavljamo da će se utvrditi prisustvo
17
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
indikatorskih vrsta za pojedinu kategoriju voda. Prethodna istraživanja (Popović,
2001; Mihaljević i sur., 1999) ukazuju na najvišu zastupljenost rakušaca u drenažnim
kanalima Dubravskog i Varaždinskog jezera.
Predviđamo da će indeks sličnosti prema Sørensenu biti veći na onim staništima
gdje je dno sastavljeno od materijala sitnijih čestica. To su upravo one istraživačke
postaje na kojima je mala brzina protoka vode.
Budući da je poznato kako je temperatura vode bitan čimbenik razvoja
beskralješnjaka, pretpostavljamo da će kvantitativni sastav faune beskralješnjaka
uvelike ovisiti o temperaturi vode (Kerovec, 1998). Zbog stalne protočnosti vode ne
očekujemo značajne promjene u vrijednosti pH i električne vodljivosti.
18
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
3. MATERIJAL I METODE
3.1. Korišteni materijal
Dvije bentos mreže vlastite izrade (slika 11 i 12) s otvorom u obliku pravilnog
kvadrata i pravilnog peterokuta (duljina jedne stranice 25 cm), 40 staklenih posuda s
metalnim poklopcem volumena 700 ml za odlaganje prikupljenog materijala, 75%-tna
vodena otopina etilnog alkohola, kuhinjsko cjedilo za odvajanje velikih čestica
(šljunak), kante, metalno kuhinjsko cjedilo za juhu sitnih pora, vrtna kanta za
zalijevanje (slika 13), pinceta, digitalni ubodni termometar marke Taylor, pH-metar
marke Hanna instruments, digitalni mjerač električne vodljivosti vode marke Hanna
instruments, GPS marke Etrex, štapići, kapaljke, binokularna lupa, Petrijeve zdjelice,
olovka, papir, digitalni fotoaparat marke Panasonic FZ7, čamac, gumene čizme,
prikupljeni biološki materijal za determinaciju.
Slika 11. Ručne bentos mreže vlastite izrade
19
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Slika 12. Ručna bentos mreža iz profila
Slika 13. Kante i cjedila
20
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
3.2. Metode
3.2.1. Određivanje lokacije za uzorkovanje
Nakon pretraživanja terena na Dubravskom jezeru, rijeci Dravi i lijevom
drenažnom kanalu uz Dubravsko jezero odabrano je osam lokacija za prikupljanje
uzoraka prikazanih na karti (slika 14). Odabrane istraživačke postaje označene su
brojevima na sljedeći način.
Slika 14. Karta istraživačkog područja (http://maps.google.hr)
1. DK NK - lijevi drenažni kanal uz Dubravsko jezero (slika 15) nakon posljednjeg
ispusta kanalizacije Preloga (N46.323283°; E16.636477°) bez prethodnog
pročišćavanja, na mjestu uzorkovanja dno je šljunkovito ili pjeskovito,
mjestimično obraslo plivajućom vodenom vegetacijom, obale su održavane
košnjom
21
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
2. DK PK - početak lijevog drenažnog kanala uz Dubravsko jezero, prije ispusta
kanalizacije (N46.322097°; E16.591845°), na mjestu uzorkovanja dno je
šljunkovito
ili
pjeskovito,
mjestimično
obraslo
plivajućom
vodenom
vegetacijom, obale su održavane košnjom
Slika 15. Lijevi drenažni kanal uz Dubravsko jezero
3. GP - mrtvica rijeke Drave nazvana Perutnica kraj naselja Otok (N46.324172°;
E16.586523°), na dnu vidljive čestice mulja i šljunka, nema vidljive vegetacije
na dnu, obale su održavane košnjom, u navedenoj je mrtvici 2009. godine
vađen mulj nastao procesom eutrofikacije, mrtvica i prostor oko nje je u
vlasništvu ribičkog društva Glavatica iz Preloga
4. HG - Hubertova graba (slika 16) u sastavu Dubravskog jezera kojeg rijeka
Drava opskrbljuje vodom – muljevito dno (N46.320674°; E16.587982°), uzorci
za analizu su uzimani na mjestima okruženima pojasom trske
22
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Slika 16. Hubertova graba
5. DPD - rijeka Drava – pjeskovito dno uz riječni sprud (N46.319904°;
E16.594505°), dno nije obraslo vegetacijom, obala je obrasla slojem grmlja
kojeg čine mlade vrbe visine do 2,5 m
6. DŠD - rijeka Drava – šljunkovito dno uz riječni sprud (N46.318407°;
E16.593068°) (slika 17), na mjestu uzorkovanja isprepliće se pojas trske i
pojas plivajuće vegetacije, dio obale se održava redovitom košnjom, između
travnjačkih površina učestale su samonikle vrbe promjera 30-40 cm
Slika 17. Riječni sprud uz šljunkovito dno
23
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
7. DPK - stari tok rijeke Drave (N46.314509°; E16.558542°) – prije brane koja je
načinjena antropogenim djelovanjem od gromada kamena promjera do 1,5 m
na mjestu udaljenom od obale 10 m, na dnu vidljiva podvodna vegetacija,
uzorci uzimani struganjem bentos mreže po kamenju, na vodi uz samu obalu
rijeke dominira lopoč
8. DNK - stari tok rijeke Drave (N46.314005°; E16.558585°) - poslije brane koja
je načinjena antropogenim djelovanjem od gromada kamenja promjera do 1,5
m na mjestu udaljenom od obale 10 m, na dnu vidljiva podvodna vegetacija,
uzorci uzimani struganjem bentos mreže po kamenju, na vodi uz samu obalu
rijeke dominira lopoč
3.2.2. Uzorkovanje biološkog materijala
Istraživanje je započeto u travnju 2012. godine. Biološki materijal s odabranih
lokacija se prikuplja svaka dva mjeseca tijekom 2012. godine. Ručnom bentos
mrežom je na odabranoj lokaciji uzorkovana podloga s dna površine 1m2 na dubini
40-50 cm. Budući da duljina stranice otvora bentos mreže iznosi 25 cm, strugano je
dno 4 puta po 1m duljine. Zatim je sav prikupljeni materijal prebačen u kantu.
Platneni materijal bentos mreže je ispiran s unutrašnje strane kako bi preostale
životinje uz platno bile prenešene u kantu. Uzorak iz kante je ispiran kroz veliko
cijedilo kako bi se uklonile veće čestice šljunka. Nakon toga, materijal je još jednom
procijeđen kroz sitno cijedilo i stavljen u plastične tanjuriće (slika 18). Biološki
materijal je kapaljkom premješten u staklenku. U staklenku je dodan 75%-tni etilni
alkohol. Volumen 75%-tnog etilnog alkohola treba iznositi toliko da je sav prikupljeni
biološki materijal uronjen u tekućinu.
24
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Slika 18. Terenski rad – odvajanje biološkog materijala
3.2.3. Mjerenje fizikalno-kemijskih pokazatelja vode
Temperatura vode mjerena je digitalnim ubodnim termometrom tako da je šiljak
termometra 10 cm uronjen u vodu na 5 minuta. Nakon 5 minuta, kada su se potpuno
stabilizirali brojevi na ekranu odčitana je vrijednost temperature. Temperatura vode
mjerena je tri puta te se izračunala prosječna vrijednost.
pH vode je mjerena na sljedeći način: elektroda pH-metra je isprana destiliranom
vodom i uronjena u ispitivani uzorak vode. Pričekano je da se brojevi na ekranu
uređaja ustabile. Nakon toga je pročitana pH vrijednost vode. Postupak je ponovljen
tri puta. Iz dobivenih mjerenja izračunata je srednja vrijednost.
Količina otopljenog kisika u uzorcima vode određivana je metodom prema
GLOBE protokolima po Winkleru (www.globe.gov)
25
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Električna vodljivost vode je određena tako da je uređaj za mjerenje uronjen u
ispitivani uzorak. Nakon što se brojčana vrijednost na ekranu mjernog uređaja
stabilzirala, odčitana je vrijednost. Postupak je ponavljen tri puta te je izračunata
prosječna vrijednost.
3.2.4. Terenski dnevnik
U terenski dnevnik se zapisuje: mjesto sabiranja uzorka, datum i vrijeme početka
uzorkovanja, vrstu dna, opis lokaliteta, geografske koordinate.
3.2.5. Determinacija biološkog materijala (slika)
Nakon
prikupljanja
biološkog
materijala
rađena
je
determinacija
istog.
Determinacija je rađena prema slijedećim ključevima: Kerovec (1986) i Sansoni
(1988). Pomoću cjedila odvojen je uzorkovani biološki materijal iz 75%- tnog etilnog
alkohola te stavljen u petrijevu posudu. Nakon toga je u petrijevoj posudi pomoću
binakularne lupe biološki materijal razvrstan do sistematske kategorije reda prema
navedenim ključevima. Rezultati razvrstavanja u odgovarajuće sistematske kategorije
(red i razred) bilježeni su u već pripremljenu tablicu.
3.2.6. Određivanje indeksa faunističke sličnosti
Indeks faunističke sličnosti na istraživanim plohama određivan je prema
danskom znanstveniku Sørensenu (Kerovec, 1988). Sørensenov index faunističke
sličnosti je pokazatelj kvalitativne zastupljenosti i računa se prema formuli:
QS = 100 × 2C / A + B
QS (Quotient of similarity) – kvocijent sličnosti
A - broj sistematskih skupina jednog staništa
26
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
B - broj sistematskih skupina drugog staništa koje se uspoređuje s prvim staništem
C - broj zajedničkih skupina
Sørensenov index faunističke sličnosti može imati vrijednosti od 0 do 100, a
izražava se u postocima. Struktura uspoređivanih staništa je sličnija što je faunistički
indeks veći.
3.2.7. Određivanje dominantnog taksona
Dominantni takson se određuje metodom po Kerovcu (1998) prema sljedećoj
relaciji:
d = S:N
d – dominantni takson
S – broj jedinki taksona
N – ukupan broj jedinki po m2 istraživačke plohe
3.2.8. Određivanje biotičkog indeksa
Za određivanje kvalitete vode koristi se biotički indeks (BI) koji svakoj skupini
životinja, odnosno indikatoru, pridružuje određenu brojčanu vrijednost (određeni broj
bodova) u rasponu 1-10, ovisno o osjetljivosti životinja na onečišćenje (tablica 3).
Organizmi koji žive u onečišćenim vodama imaju nižu brojčanu vrijednost za razliku
od organizama koji žive u čistim vodama.
Biotički indeks izračunava se pomoću sljedeće formule:
BI = ukupni broj bodova/broj jedinki pojedinog indikatora
Tablica 3. Brojčane vrijednosti za biotički indeks (Klobučar i Maguire, 1998)
27
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Determinirane skupine makroskopskih
beskralješnjaka
Broj bodova
maločetinaši
1
trzalci
2
pijavice
3
puževi
3
mali školjkaši (Sphaeriidae)
3
vodenbabure
3
virnjaci (mnogooka i šiljoglava puzavica)
4
ličinke muljara
4
ličinke tulara koje ne grade kućice
5
kornjaši, kozak
5
komari
5
bezupka, slikarska lisanka
6
rakušci
6
ličinke vretenca (sličnokrilci)
7
ličinke tulara koje grade kućice
7
nimfe vodencvjetova koje se ukopavaju
(Ephemeridae)
8
ličinke vretenca (nejednakokrilci)
8
riječni rakovi
9
virnjaci (alpinska puzavica)
10
ličinke obalčara
10
28
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Veća brojčana vrijednost biotičkog indeksa (BI) ukazuje na bolju kvalitetu
vode. Dobivena brojčana vrijednost biotičkog indeksa uspoređuje se sa standardima
iz tablice 4 (Klobučar i Maguire, 1998).
Tablica 4. Klasifikacija boda prema biotičkom indeksu
Klasa kakvoće
vode
Vrijednost biotičkog
indeksa
I.
8 – 10
čiste vode
II.
6–8
slabo onečišćene
III.
4–6
onečišćene
IV.
2–4
jako onečišćene
V.
1–2
vrlo jako
onečišćene
29
Obilježje vode
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
4. REZULTATI
Od travnja do prosinca 2012. godine obavljena su terenska istraživanja na
osam odabranih postaja (na svakoj pet puta, svaka dva mjeseca). Na istraživačkim
postajama DPD i DŠD nije bilo moguće obaviti terensko istraživanje krajem kolovoza
zbog
redovitog
godišnjeg
pražnjenja
Dubravskog
jezera
vodom.
Hrvatska
elektroprivreda zbog sigurnosnih provjera nasipa, jednom godišnje prazni Dubravsko
jezero. Stoga je obavljeno naknadno (25. rujna 2012.), nakon što je Dubravsko
jezero ponovno napunjeno vodom. Isto tako zbog plavljena rijeke Drave krajem
listopada nije bilo moguće načiniti analize vode niti uzorkovati sediment s dna na
sljedećim istraživačkim postajama: HG, DPD, DPD, DNK i GPK. To je učinjeno
naknadno, 20. studenog 2012. Svi ostali rezultati su prikupljeni frekvencijom koja je
opisana u poglavlju 3. Radom na terenu je prikupljeno ukupno 40 boca s uzorcima
makrobeškralješnjaka bentosa za determinaciju. Na svim osam istraživačkih postaja
ukupno je prikupljeno 16 488 jedinki koje su razvrstane u 19 taksona. Najmanje
jedinki je prikupljeno u starom toku rijeke Drave (308), a najviše u drenažnom kanalu
(8272).
Rezultati mjerenja mase otopljenog kisika u vodi, temperature i električne
vodljivosti te pH uzoraka vode sa istraživačkih postaja dani su u tablici 4.
30
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Tablica 4. Vrijednosti mjerenja uzoraka vode mjerenih fizikalno- kemijskih
pokazatelja vode
vrijeme
(2012.)
[O2]mg/L
pH
t/°C
električna
vodljivost
vode
/µS/cm
travanj
lipanj
kolovoz
listopad
prosinac
prosjek
travanj
lipanj
kolovoz
listopad
prosinac
prosjek
travanj
lipanj
kolovoz
listopad
prosinac
prosjek
travanj
lipanj
kolovoz
listopad
prosinac
prosjek
DK
NK
DK PK
GP
HG
DPD
DŠD
DNK
DPK
5,3
4,1
3,8
4,2
5,8
4,64
8,2
8,1
7,4
6,7
7,3
7,54
10,3
17,8
18,4
13,5
8,5
13,7
298
312
324
318
285
6,2
4,7
4,1
4,6
6,3
5,18
7,9
7,9
7,2
6,9
6,1
7,2
10,5
17,9
18,7
13,8
8,9
13,96
273
298
318
311
298
8,4
9,8
10,4
7,3
8,4
8,86
7,2
7,5
7,9
6,8
7,3
7,34
12,2
22,5
25,1
16,4
3,5
15,94
156
198
204
265
153
4,9
4,5
4,6
5,1
5,3
4,88
6,9
7,3
6,7
7,9
7,5
7,26
11,7
20,4
23,5
14,6
2,8
14,6
243
267
209
307
234
8,4
7,6
7,3
6,5
8,4
7,64
7,5
6,9
7,3
6,8
6,9
7,08
12,8
19,8
23,1
12,9
3,4
14,4
107
194
235
163
239
8,2
7,4
7,2
6,7
8,6
7,62
7,2
6,8
6,9
7,4
6,9
7,04
11,9
21,2
22,5
13,5
4,1
14,64
287
299
234
345
256
8,7
7,7
7,5
6,9
8,9
7,94
7,3
6,9
7,3
6,9
6,7
7,02
12,1
20,5
21,4
12,5
3,2
13,94
85
165
204
97
128
8,7
7,7
7,5
6,9
8,9
7,94
7,4
6,9
7,3
6,8
6,7
7,02
12
20,5
21,5
12,6
3,2
13,96
92
138
199
105
135
307,4
299,6
195,2
252
187,6
284,2
135,8
133,8
31
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Ukupna brojnost jedinki razvrstanih u svojte sa pojedinih istraživačkih postaja
prikazana je u tablici 5.
Tablica 5. Rezultati analize makrozoobentosa
taksoni
DK NK
DK PK
GP
HG
DPD
DŠD
DPK
DNK
0
0
8
4
5
4
0
0
0
0
15
9
6
17
0
0
PLANARIIDAE:POLYCELIS
FELINA I DUGESIA
GONOCEPHALA
PLANARIIDAE: CRENOBIA
ALPINA
GASTROPODA
219
26
9
109
99
13
344
152
BIVALVIA
27
0
0
20
16
14
20
24
HIRUDINEA
21
74
10
11
15
13
54
22
ARACHNIDA (IMAGO)
0
2
1
0
0
0
0
0
6098
1169
46
56
17
82
174
4
ASTACIDAE
98
0
23
0
8
3
0
0
0
0
0
0
0
5
0
3
HETEROPTERA
54
1
0
0
0
0
19
2
DIPTERA
1532
597
118
174
636
192
77
39
COLEOPTERA
142
143
18
88
14
35
23
9
MEGALOPTERA
3
2
4
9
4
3
11
8
TRICHOPTERA
3
5
8
6
11
20
4
10
ODONATA
44
7
16
8
12
8
20
25
PLECOPTERA
20
24
13
7
1
11
51
5
EPHEMEROPTERA
11
1
3
0
1
0
132
4
CORIXIDAE
0
0
0
0
0
0
9
1
AMPHIPODA
ASELLUS AQUATICUS
32
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Rezultati analize brojčanog sastava zajednice makrozoobentos iz lijevog
drenažnog kanala nakon ispusta kanalizaciji Preloga prikazani su grafički na slici 19.
DK NK
44 11
21
3
142 320 219 27
1532
98 54
6098
PLANARIIDAE: CRENOBIA ALPINA
GASTROPODA
BIVALVIA
HIRUDINEA
ARACHNIDA (IMAGO)
AMPHIPODA
ASELLUS AQUATICUS
ASTACIDAE
HETEROPTERA
DIPTERA
COLEOPTERA
MEGALOPTERA
TRICHOPTERA
ODONATA
PLECOPTERA
EPHEMEROPTERA
CORIXIDAE
CHIRONOMIDAE
Slika 19. Grafički prikaz sastava makrozoobentos – DK NK
33
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Rezultati analize brojčanog sastava zajednice makrozoobentos iz lijevog
drenažnog kanala prije ispusta kanalizaciji Preloga prikazani su grafički na slici 20.
DK PK
5 7
2
1
24
26
2
74
143
597
1169
1
23
PLANARIIDAE: CRENOBIA ALPINA
GASTROPODA
BIVALVIA
HIRUDINEA
ARACHNIDA (IMAGO)
AMPHIPODA
ASELLUS AQUATICUS
ASTACIDAE
HETEROPTERA
DIPTERA
COLEOPTERA
MEGALOPTERA
TRICHOPTERA
ODONATA
PLECOPTERA
EPHEMEROPTERA
CORIXIDAE
CHIRONOMIDAE
Slika 20. Grafički prikaz sastava makrozoobentosa – DK PK
34
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Rezultati analize brojčanog sastava zajednice makrozoobentos iz grabe
Perutnica kraj naselja Otok prikazani su grafički na slici 21.
GP
8
15
9 10
1
46
176
8
3
118
13
16
8
18
3
4
PLANARIIDAE: CRENOBIA ALPINA
GASTROPODA
BIVALVIA
HIRUDINEA
ARACHNIDA (IMAGO)
AMPHIPODA
ASELLUS AQUATICUS
ASTACIDAE
HETEROPTERA
DIPTERA
COLEOPTERA
MEGALOPTERA
TRICHOPTERA
ODONATA
PLECOPTERA
EPHEMEROPTERA
CORIXIDAE
CHIRONOMIDAE
Slika 21. Grafički prikaz sastava makrozoobentosa – GP
35
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Rezultati analize brojčanog sastava zajednice makrozoobentos iz Hubertove
kraj naselja Otok prikazani su grafički na slici 22.
HG
4 9
109
20
11
56
396
174
88
786 9
PLANARIIDAE: CRENOBIA ALPINA
GASTROPODA
BIVALVIA
HIRUDINEA
ARACHNIDA (IMAGO)
AMPHIPODA
ASELLUS AQUATICUS
ASTACIDAE
HETEROPTERA
DIPTERA
COLEOPTERA
MEGALOPTERA
TRICHOPTERA
ODONATA
PLECOPTERA
EPHEMEROPTERA
CORIXIDAE
CHIRONOMIDAE
Slika 22. Grafički prikaz sastava makrozoobentosa – HG
36
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Rezultati analize brojčanog satava zajednice makrozoobentos uzorkovanog na
početku Dubravskog jezera uz riječni sprud pjeskovitog sedimenta prikazani su
grafički na slici 23.
DPD
5 6
16 15
99
17
838
636
1
1 12 4
14
11
PLANARIIDAE: CRENOBIA ALPINA
GASTROPODA
BIVALVIA
HIRUDINEA
ARACHNIDA (IMAGO)
AMPHIPODA
ASELLUS AQUATICUS
ASTACIDAE
HETEROPTERA
DIPTERA
COLEOPTERA
MEGALOPTERA
TRICHOPTERA
ODONATA
PLECOPTERA
EPHEMEROPTERA
CORIXIDAE
CHIRONOMIDAE
Slika 23. Grafički prikaz sastava makrozoobentosa – DPD
37
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Rezultati analize brojčanog sastava zajednice makrozoobentos uzorkovanog
na početku Dubravskog jezera uz riječni sprud šljunkovitog sedimenta prikazani su
grafički na slici 24.
DŠD
4
14
17 13 13
82
35
192
3
20
8
11
1453
PLANARIIDAE: CRENOBIA ALPINA
GASTROPODA
BIVALVIA
HIRUDINEA
ARACHNIDA (IMAGO)
AMPHIPODA
ASELLUS AQUATICUS
ASTACIDAE
HETEROPTERA
DIPTERA
COLEOPTERA
MEGALOPTERA
TRICHOPTERA
ODONATA
PLECOPTERA
EPHEMEROPTERA
CORIXIDAE
CHIRONOMIDAE
Slika 24. Grafički prikaz sastava makrozoobentosa – DŠD
38
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Rezultati analize brojčanog sastava zajednice makrozoobentos uzorkovanog
na starom toku rijeke Drave prije kaskada prikazani su grafički na slici 25.
DPK
9
132
20
11
344
51
4
23
77
54
174
19
5
20
PLANARIIDAE: CRENOBIA ALPINA
GASTROPODA
BIVALVIA
HIRUDINEA
ARACHNIDA (IMAGO)
AMPHIPODA
ASELLUS AQUATICUS
ASTACIDAE
HETEROPTERA
DIPTERA
COLEOPTERA
MEGALOPTERA
TRICHOPTERA
ODONATA
PLECOPTERA
EPHEMEROPTERA
CORIXIDAE
CHIRONOMIDAE
Slika 25. Grafički prikaz sastava makrozoobentosa – DPK
39
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Rezultati analize brojčanog sastava zajednice makrozoobentos uzorkovanog
na starom toku rijeke Drave nakon kaskada prikazani su grafički na slici 26.
DNK
5 41
8
10
25
9
152
39
22
2
24
3
4
PLANARIIDAE: CRENOBIA ALPINA
GASTROPODA
BIVALVIA
HIRUDINEA
ARACHNIDA (IMAGO)
AMPHIPODA
ASELLUS AQUATICUS
ASTACIDAE
HETEROPTERA
DIPTERA
COLEOPTERA
MEGALOPTERA
TRICHOPTERA
ODONATA
PLECOPTERA
EPHEMEROPTERA
CORIXIDAE
CHIRONOMIDAE
Slika 26. Grafički prikaz sastava makrozoobentosa – DNK
40
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Dobivene vrijednosti biotičkog indeksa za svaku istraživačku lokaciju tijekom
2012. godine prikazane su grafički na slici27.
7,00
BIOTIČKI
INDEKS
6,00
5,00
4,00
3,00
2,00
1,00
0,00
DK NK DK PK
GP
HG
DPD
DŠD
DPK
DNK
LOKACIJA
Slika 27. Vrijednosti biotičkog indeksa
Postotni udio dominatne svojte u uzorku sedimenta pojedine istraživačke
postaje prikazan je grafički na slici 28.
DOMINANTNI TAKSON
80,00%
70,00%
60,00%
50,00%
40,00%
30,00%
20,00%
10,00%
0,00%
Slika 28. Dominantne svojte na pojedinim istraživačkim postajama
41
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Vrijednosti indeksa faunističke sličnosti po Sørensenu za ispitivana staništa
prikazana su u tablici 6.
Tablica 6. Vrijednosti indeksa faunističke sličnosti
DK NK
DK NK
DK PK
GP
HG
DPD
DŠD
DPK
DNK
92,31
75,86
76,92
81,48
76,92
88,89
88,89
DK PK
92,31
82,75
69,23
74,07
69,23
81,48
81,48
GP
75,86
82,76
82,76
86,67
82,76
73,33
73,33
HG
76,92
69,23
82,75
DPD
81,48
74,07
86,67
96,30
96,30
100,00
74,07
74,07
96,30
78,57
78,57
42
DŠD
76,92
69,23
82,76
100,00
96,29
74,07
74,07
DPK
88,89
81,48
73,33
74,07
78,57
74,07
100,00
DNK
88,89
81,48
73,33
74,07
78,57
74,07
100,00
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
5. RASPRAVA
Tijekom 2012. godine istraživana je zajednica makrobeskralješnjka sedimenta sa
8 istraživačkih lokacija, dvije u rijeci Dravi, tri u Dubravskom jezeru, dvije u lijevom
drenažnom kanalu uz Dubravsko jezero i jedna na protočnoj grabi Perutnica, također
uz Dubravsko jezero. Na 8 istraživačkih postaja ukupno je prikupljeno i obrađeno
16490 jedinki. Ukupno je određeno 19 različitih taksona: Planariidae: mnogooka
puzavica (Polycelis felina), šiljoglava puzavica (Dugesia gonocephala) i alpska
puzavica (Crenobia alpina), puževi (Gastropoda), školjkaši (Bivalvia), pijavice
(Hirudinea), imago paučnjak (Arachnida), rakušci (Amphipoda), vodenbabure
(Asellus aquaticus), riječni rakovi (Astacidae), raznokrilci (Heteroptera), dvokrilci
(Diptera), kornjaši (Coleoptera), muljari (Megaloptera), tulari (Trichoptera), vretenca
(Odonata), obalčari (Plecoptera), vodencvjetovi (Ephemeroptera), stjenice veslačice
(Corixidae) i trzalci (Chironomidae).
Analizom dobivenih rezultata ispitivanih uzoraka vode sa istraživačkih postaja
(tablica 4) vidljivo je da je najviša koncentracija otopljenog kisika određena u vodi iz
grabe Perutnice (prosjek 8,4 mg/L). Prema rezultatima našeg istraživanja sukladno
Uredbi o standardu kakvoće voda Republike Hrvatske (Narodne novine, 89/10) vodu
iz grabe Perutnice, s obzirom na koncentraciju otopljenog kisika, svrstavamo u I.
klasu boniteta. Najnižu koncentracija otopljenog kisika zabilježili smo u ispitivanim
uzorcima vode iz lijevog drenažnog kanala nakon ispusta kanalizacije (3,8 mg/L u
kolovozu 2012). Prema prosječnoj koncentraciji otopljenog kisika (5,8 mg/L) voda iz
lijevog drenažnog kanala pripada III. klasi boniteta (Narodne novine, 77/98).
Uobičajeno je da su koncentracija otopljenog kisika i temperatura vode obrnuto
proporcionalne veličine (Habuš i sur., 2008). Hladnije vode planinskih potoka i gornjih
43
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
tokova rijeka sadrže veću koncentraciju otopljenog kisika, a temperatura vode im je
niža, dok vode srednjih i donjih tokova rijeka sadrže nižu koncentraciju otopljenog
kisika te je temperatura vode viša.
Ispitivani uzorci vode iz grabe Perutnice sadrže najvišu koncentraciju
otopljenog kisika i najvišu temperaturu. Pretpostavljamo da je razlog tomu velika
količina fitoplanktona koji fotosintezom povisuje koncentraciju otopljenog kisika.
Mjerenja su rađena danju, uvijek u poslijepodnevnim satima kada je visoka
fotosintetska aktivnost. Pretpostavljamo da je koncentracija otopljenog kisika i
temperatura vode ispitivana u ranim jutarnjim satima, tada bi dobivene vrijednosti bile
daleko niže. Ispitivani uzorci vode iz lijevog drenažnog kanala sadrže najnižu
koncentraciju otopljenog kisika u odnosu na ispitivane uzorke vode iz ostalih
istraživačkih postaja. Naime, voda u lijevom drenažnom kanalu najniže je
temperature u odnosu na preostale istraživačke lokacije i sadrži najnižu koncentraciju
otopljenog kisika. Razlog tomu što se drenažni kanal uglavnom opskrbljuje
podzemnom vodom koja je siromašna kisikom čime objašnjavamo proporcionalnost
između vrijednosti temperature vode i koncentracije otopljenog kisika u vodi.
Usporedbom izmjerenih temperatura vode uočili smo da su najviše temperature
zabilježene u mjesecu kolovozu, a najniže u mjesecu prosincu na svim istraživačkim
postajama. Prethodno navedena najviša temperatura vode zabilježena je u mjesecu
kolovozu na lokaciji grabe Perutnice te je ona iznosila 25,1°C, a najniža temperatura
zabilježena je u mjesecu prosincu na lokaciji Hubertove grabe te je ona iznosila
2,8°C. Rezultati izmjerenih vrijednosti temperature vode su u skladu s našim
očekivanjima. Uz grabu Perutnicu je održavani travnjak i cijela je vodena površina je
za vrijeme ljetnih dana izložena sunčevim zrakama. To je vjerojatno jedan od razloga
44
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
visoke temperature vode. Hubertova graba je okružena trščakom, plitka je i mala je
površine. Pretpostavljamo da su to razlozi hlađenja zimi i najnižih izmjerenih
temperatura vode u prosincu.
Izmjerene vrijednosti električne vodljivosti vode i vrijednosti pH vode variraju
tijekom istraživanja na svim istraživačkim postajama. Uspoređivanjem navedenih
vrijednosti sa temperaturom vode i koncentracijom otopljenog kisika nisu uočene
pravilnosti u odnosu na temperaturu vode. Jedini su izuzetak ispitivani uzorci vode iz
lijevog drenažnog kanala nakon ispusta kanalizacije. Vrijednost električne vodljivosti i
pH vrijednost vode je viša u odnosu na navedene vrijednosti s ostalih istraživačkih
postaja.
Pretpostavljamo da je razlog tomu dotok kanalizacijske vode u kanal,
naravno bez prethodnog pročišćavanja. Budući da Prelog nema razvijenu jaku
industriju, kanalizacijska voda je uglavnom porijeklom iz kućanstava. Takva otpadna
voda sadrži većinom izmet i mokraću te sredstva za pranje koja su lužnata.
Pretpostavljamo da su sredstva za pranje porijeklom iz kanalizacije glavni razlog
blagom povišenju pH vrijednosti i električne vodljivosti. Prema vrijednostima
električne vodljivosti i pH vrijednosti ispitivanih uzoraka vode, a sukladno Uredbi o
klasifikaciji voda Republike Hrvatske, na svim istraživačkim postajama voda pripada
I. klasi boniteta.
Sediment u drenažnom kanalu nakon ispusta kanalizacije naselja Prelog (DK NK)
uglavnom je šljunkovit ili valutičast. Pokrov obala kanala čini zeljasta vegetacija koja
se redovito održava košnjom, dva do tri puta godišnje. Osim zeljastog pokrova
mjestimično uz kanal samoniklo raste glacijani relikt, grmoliki kebrač (Myricaria
germanica L.). Grmovi kebrača su mali i ne čine značajnu zasjenu iznad vode u
kanalu. Analizom brojnosti jedinki na lokaciji DK NK ustanovljeno je da je
45
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
najzastupljenija skupina rakušaca (Amphipoda). U uzorkovanom sedimentu tijekom
istraživanja bilo ih je ukupno 6098 jedinki (tablica 5). Pretpostavljamo da je razlog
njihova boravka na toj lokaciji jer su oni pokazatelji III. klase boniteta voda. Prema
biotičkom indeksu (Klobučar i Maquire, 1998) prisustvo rakušaca u ispitivanoj vodi
donosi 5 bodova (tablica 4). Nadalje, ustanovljeno je da se na toj lokaciji nalazi
gotovo četverostruko manje jedinki dvokrilaca (Diptera) u odnosu na rakušce te ih to
svrstava u drugu najzastupljeniju skupinu. Svojom brojnošću rakušci i ličinke
dvokrilaca ukazuju da su glavna karika hranidbenog lanca. Rakušci i ličinke
dvokrilaca se uglavnom hrane detritusom (Klobučar i Maquire, 1998). Brojnost
rakušaca i ličinki dvokrilaca isto tako upućuje na postojanje raspadnutih biljnih i
životinjskih ostataka u vodi. Također je velika zastupljenost puževa u odnosu na
većinu istraživačkih ploha. Brojnošću su najmanje zastupljene ličinke tulara i muljara.
Ličinke muljara su karnivorne, a ličinke tulara hrane se algama sa kamenja i vodenog
bilja (Klobučar i Maquire, 1998). Muljari uglavnom žive u mulju bara i sporih potoka.
Razlog niske brojčane zastupljenosti muljara je vjerojatno šljunkovit i valutičast
sedimenta dna u navedenom kanalu. Prosječna koncentracija kisika u uzorcima
ispitivane vode iznosi 4,64 g/L što svrstava vodu u III. klasu boniteta. Vrijednost
biotičkog indeksa iznosi 4,9 što također ukazuje na onečišćenje vode.
Rezultati prebrojavanja jedinki u sedimentu drenažnog kanala prije ispusta
kanalizacije (DK PK) pokazuju da najbrojniji takson čine ponovno rakušci
(Amphipoda) (tablica 5). Usporedbom brojnosti rakušaca u drenažnom kanalu prije i
nakon ispusta kanalizacije determinirano je šest puta veći broj jedinki u sedimentu
kanala nakon kanalizacije. Pretpostavljamo da je prisutstvo većeg broj rakušaca
posljedica onečišćenja kanalizacijom. Kao i na prethodno analiziranoj postaji drugi
takson po brojnosti su dvokrilci (Diptera). Brojčana zastupljenost dvokrilaca je
46
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
otprilike tri puta manja u odnosu na prethodnu postaju. Pretpostavljamo da je razlog
slabije zastupljenosti rakušaca i dvokrilaca manja količina detritusa u vodi. Najmanje
su zastupljene ličinke vodencvjetova (Heteroptera) i raznokrilaca (Ephemeroptera).
Ličinke vodencvjetova nastanjuju vode bogate kisikom (Klobučar i Maquire, 1998). To
je razlognjihove male brojnosti na postajama drenažnog kanala. Prema vrijednostima
biotičkog indeksa te prema koncentraciji otopljenog kisika (5,18 mg/l iz tablice 4.),
ispitivano stanište pripada III. klasi kakvoće voda.
Graba Perutnica je mrtvica rijeke drave (GP) pretežito šljunkovitog ili
mjestimično muljevitog sedimenta kraj naselja Otok. Kvalitativni i kvantitativni rezultati
iz prikupljenog sedimenta (tablica 5) ukazuju na najveću brojčanu zastupljenost
trzalaca (Chironomidae). Trzalci se hrane detritusom (Klobučar i Maquire, 1998).
Prema biotičkom indeksu (Klobučar i Maquire, 1998) prisustvo trzalca u ispitivanoj
vodi donosi 2 boda (tablica 4). Nadalje, u uzorku sedimenta grabe Perutnice je
ustanovljeno prisustvo dvokrilaca (Diptera). Riječni rakovi (Astacus astacus L.) su
uočeni na onom dijelu gdje se na dnu nalaze gromade kamenja promjera 20-40 cm.
Riječni rakovi su aktivni noću, a danju se skrivaju ispod ili između kamenja. Svojom
brojnošću najmanje su zastupljene pijavice (Hirudinae). Graba Perutnica je stanište
indikatorskih vrsta širokog intervala brojčanih vrijednosti. Prepostavljamo kako su
razlog tomu postojanje različith tipova dna prema veličini čestica. Prosječna
koncentracija otopljenog kisika u uzorcima ispitivane vode iz grabe Perutnice iznosi
8,86 g/L što ju, prema Uredbi o klasifikaciji voda Republike Hrvatske, svrstava u I.
klasu boniteta. Pretpostavljamo da je visoka vrijednost koncentracije otopljenog
kisika posljedica fotosintetske aktivnosti fitoplanktona. Vrijednost biotičkog indeksa je
6.3 zbog čega grabu Perutnicu ubrajamo u II. klasu boniteta odnosno u slabo
onečišćene vode.
47
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
U sastavu Dubravskog jezera nalazi se Hubertova graba koja se opskrbljuje
vodom rijeke Drave. U obalnom pojasu Hubertove grabe samoniklo raste trska,
sediment na dnu je muljevit. Analizom brojnosti ustanovljeno je da su najbrojniji
trzalci (Chironomidae). Pretpostavljamo da je razlog najveće brojnosti trzalaca na toj
postaji niska koncentracija otopljenog kisika u vodi te prisustvo veće količine
detritusa. Prema biotičkom indeksu (Klobučar i Maquire, 1998) prisustvo trzalca u
ispitivanoj vodi donosi 2 boda što je prikazano u tablici 4. U odnosu na ostale svojte
visoka je brojčana zastupljenost dvokrilaca (Diptera), dok su brojnošću najmanje
zastupljeni virnjaci (Planariidae). Prosječna koncentracija otopljenog kisika u vodi
iznosi 4.88 g/L, što je svrstava u III. klasu kakvoće. Vjerojatno niska vrijednost
biotičkog indeksa i niska koncentracija otopljenog kisika je posljedica nestalne
protočnosti vode. Voda se u Hubertovoj grabi intenzivnije izmjenjuje samo za vrijeme
više vodne razine u Dubravskom jezeru.
Na istraživačkoj postaji lociranoj na rijeci Dravi neposredno uz riječni sprud
(DPD), sediment je pjeskovit, dok dno nije obraslo vegetacijom. Obale uz sprud su
obrasle grmolikom vegetacijom vrbe koje čine djelomičnu zasjenu zbog sjeverne
eskpozicije. Iz grafičkog prikaza (slika 23) uočavamo da na istraživačkoj lokaciji DPD
dominiraju
trzalci
(Chironomidae).
Budući
da
je
sediment
dna
pješćani
prepostavljamo da protočnost na tom dijelu Dubravskog jezera sporija. Zasjena
tijekom
dana
vjerojatno
utjeće
na
fotosintetsku
aktivnost
fitoplanktona.
pretposatvljamo da između sitnih čestice pijeska se zbog sporog protoka se zadržava
detritus koji je pogodna hraba za trzalce. Biotički indeks ove istraživačke postaje
iznosi 5,70 što je svrstava u III. klasu kakvoće voda, odnosno u onečišćene vode.
Prosječna koncentracija otopljenog kisika u ispitivanim uzorcima vode jest 7,64 mg/L.
48
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
Prema koncentraciji otopljenog kisika, a sukladno Uredbi o klasifikaciji voda
Republike Hrvatske uzorci takve vode pripadaju I. klasi kakvoće.
Na istraživačkoj postaji koja se nalazi na rijeci Dravi, također uz riječni sprud
(DŠD), sediment je šljunkovit, a na mjestu uzorkovanja isprepliće se pojas trske i
pojas plivajuće vegetacije. Na temelju grafičkog prikaza (slika 24) vidljivo je da na
lokaciji DŠD dominiraju trzalci (Chironomidae) vjerojatno, kako je već prije navedeno,
zbog većeg sadržaja detritusa u vodi. Prema biotičkom indeksu, koji iznosi 5,50, ovu
istraživačku lokaciju svrstavamo u onečišćene vode, odnosno u III. klasu kakvoće
voda. Prosječna koncentracija otopljenog kisika u ispitivanim uzorcima vode iznosila
je 7,62 mg/L čime ju svrstavamo u I. skupinu boniteta.
Na istraživačkoj postaji koja se nalazi u starom toku rijeke Drave prije brane
koja je načinjena antropogenim djelovanjem od gromada kamenja (DPK) promjera do
1,5 m, na dnu je vidljiva podvodna vegetacija. Površinu vode uz samu obalu rijeke
prekrivaju plivajući listovi lopoča. Dominantna svojta ove postaje su puževi
(Gastropoda). Pretpostavljamo da su puževi najbrojniji jer se mogu površinom
stopala „priljepiti“ za kamenu podlogu i tako oduprijeti protoku vode. Isto tako sa
kamenja je moguće strugati alge koje koje čine obilje hrane za puževe. Biotički
indeks ove istraživačke postaje iznosi 5,58, stoga je ubrajamo u onečišćene vode,
odnosno III. klasu kakvoće vodaa. Prosječna količina otopljenog kisika u ispitivanim
uzorcima iznosi 7,94 mg/L. Prema tom pokazatelju kakvoće voda uzorci vode s
navedene lokacije pripadaju I. klasi kakvoće.
Na istraživačkoj plohi u starom toku rijeke Drave, nakon već spomenute brane
(DNK), na dnu je također vidljiva podvodna vegetacija, a na vodi uz samu obalu
rijeke se nalaze plivajući listovi lopoča. Na ovoj istraživačkoj postaji je zabilježeno
49
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
jedinki najmanje jedinki u odnosu na sve ostale istraživačke plohe. Dominantnu
svojtu čine također puževi (Gastropoda) iz već objašnjenih razloga. Biotički indeks
ove istraživačke plohe iznosi 6,10, stoga ona pripada u II. klasu kakvoće vode i vodi
se kao slabo onečišćena voda. Prosječna koncentracija otopljenog kisika u
ispitivanim uzorcima iznosi 7,94 mg/l čime uzorci vode pripadaju u I. skupinu
kakvoće. Relativno visoka koncentracija otopljenog kisika je vjerojatno posljedica
prskanja vode preko kamenih barijera i prisustva podvodne vegetacije.
Prema grafičkom prikazu sa slike 27 vidljivo je da nema velikih odstupanja u
vrijednostima biotičkog indeksa na svim ispitivanim lokacijama. Na 6 od 8
istraživačkih lokacija vrijednost biotičkog indeksa je u rasponu između 5 i 6. Izuzetak
je biotički indeks lijevog drenažnog kanala nakon ispusta kanalizacije čija je
vrijednost manja od 5. Zbog ulijevanja kanalizacijske vode opterećene organskim
tvarima u kanal, bilo je za očekivati takav rezultat. Vrijednost biotičkog indeksa je
najviša na lokaciji grabe Perutnice. Pretpostavljamo da je jedan od razloga
održavanje grabe čišćenjem nataloženog mulja nastalog procesima eutrofikacije.
Određivane su vrijednosti faunističke sličnosti s obzirom na utvrđenu faunu
sedimenta. Najviša vrijednost indeksa faunističke sličnosti (100%) zabilježena je na
lokacijama starog toka rijeke Drave, te uzorcima sedimenta Huberove grabe i
šljunkovitog dna Dubravskog jezera (tablica 6). Očekivana je najviša vrijednost
indeksa faunističke sličnosti na istraživačkim postajama DPK i DNK. Te dvije postaje
su na međusobno maloj udaljenosti, 5-6 m. Zbog dubine rijeke nije bilo moguće uzeti
uzorak prirodno nanošenog sedimenta s dna, već je uzorkovan biološki materijal sa
„zida“ umjetno načinjene pregrade s jedne i druge strane. Pretpostavljamo da je
razlog indeksa sličnosti 100% između HG (muljeviti sediment dna) i DŠD (šljunkoviti
50
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
sediment dna) pražnjenje Dubravskog jezera vodom krajem kolovoza. Istraživačka
postaja DŠD je bila bez vode, dakle u potpunosti suha.
51
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
6. ZAKLJUČCI
 istraživanjem tijekom 2012. ukupno je prikupljeno i obrađeno 16490 jedinki
razvrstanih u 19 svojti
 nije uočena povezanost uspoređivanjem pH vrijednosti i električne vodljivosti s
temperaturom vode i koncentracijom otopljenog kisika u vodi
 najniže koncentracije otopljenog kisika zabilježene su u uzorcima vode sa obje
istraživačke postaje u lijevom drenažnom kanalu i Hubertovoj grabi i pripadaju
III. klasi kakvoće. Prema koncentraciji otopljenog kisika, voda sa ostalih postaja
pripada I. klasi kakvoće
 prema vrijednosti biotičkog indeksa graba Perutnica je najpoželjnija za
rekreaciju i kupanje jer pripada II. klasi kakvoće voda, a sva preostala vodena
staništa III. klasi kakvoće
 najniža vrijednost biotičkog indeksa i najmanja koncentracija otopljenog kisika
je zabilježena u lijevom drenažnom kanalu nakon ispusta kanalizacije Preloga
 u sedimentu lijevog drenažnog kanala dominiraju rakušci (Amphipoda), u
sedimentu Dubravskog jezera i grabe Perutnice najbrojniji su trzalci
(Chironomidae), a na obje lokacije starog toka rijeke Drave najbrojniji su puževi
(Gastropoda)
 najvišu vrijednost indeksa faunističke sličnosti imaju obje istraživačke postaje
starog toka rijeke Drave te uzorkovani sediment iz Hubertove grabe i šljunkoviti
sediment iz dna Dubravskog jezera
 razvrstavanje voda prema biotičkom indeksu i fizikalno-kemijskim čimbenicima
ujednačeni su samo na tri lokacije jer su fizikalno-kemijski čimbenici pokazatelji
trenutnog stanja kvalitete vode
52
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013
9. LITERATURA

Bermanec J. Član nautičkog kluba Labud iz Preloga, 2012, usmeni izvor,
Matije Gupca 23, 40323 Prelog.

Durrell G. „Vode stajaćice i tekućice“ 1990, Minozzi G. (ur.), Svijet prorode,
Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, str 165-181.

Grđan L. „Idejni projekt regulacije rijeke Drave s mogućnošću eksploatacije
šljunka (staro korito HE Varaždin i HE Čakovec)“ 1992, Hrvatske vode – VG
odsjek Varaždin, 92: 404- 409.

Grđan L. „Revitalizacija starih korita rijeke Drave uz izgrađene hidrolelektrane“
2009,
(http://www.gradri.hr/adminmax/files/class/stara%20korita %20he.pdf)
15.01. 2013.

Grđan D. i sur. „Geotehnički elaborat za potrebe kolektorskog sustava „Prelog
– D. Dubrava – Kotoriba“ 2007, Havaš L. (ur.) Hidrotehnički i geotehnički
radovi, Varaždin, str. 6-8.

Habuš A. i sur. „Otopine“ 2008, Opća kemija 2 udžbenik za drugi razred
gimnazije, Stipaničev P. (ur.), Profil International, Zagreb, str.30-55.

Jelenić S. i sur. „Čovjek i biosfera“ 2008, Leniček S., (ur.), Biologija 4 –
udžbenik iz biologije za 4. razred gimnazije, Profil International, Zagreb, str.
221-235.

Kerovec M. „Priručnik za upoznavanje beskralješnjaka naših potoka i rijeka“
1986, Bertić I. (ur.), Sveučilišna naklada Liber, Zagreb.

Kerovec M. „Karakteristike kopnenih voda i njihovog živog svijeta“ 1988,
Kerovec M., Durbešić P., Hršak V. i sur. (ur.), Ekologija kopnenih voda,
Hrvatsko ekološko društvo i dr. Ante Pelivan, Zagreb, str. 5-6, 30-32.
53
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013

Klobučar
G.
I.
V.,
Maguire
I.
„Ključ
za
identifikaciju
slatkovodnih
beskralježnjaka“ 1998, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb.

Lajtner J. i sur. „Comparative shell morphology of the zebra mussel, Dreissena
polymorpha in the Drava river (Croatia)“ 2004, Biologia, Bratislava, 59: 595—
600, ISSN 0006-3088.

Lajtner J. i sur. „Histološka analiza vrste Dreissena polymorpha (Mollusca,
Bivalvia) zaražene metiljima“ 2006, Zbornik sažetaka priopćenja 9. hrvatskog
biološkog kongresa / Besendorfer, Višnja ; Klobučar, Goran, Igor, Vinko (ur.). Zagreb : Hrvatsko biološko društvo 1885, 224-226.

Mihaljević Z. i sur. „Macrozoobenthos of Drainage Ditches at Two Reservoirs
in the Drava River Conference IAD“ 1999, proceedings / Horvatić, Janja (ur.). Osijek : Josip Juraj Strossmayer University, Faculty of Education ; Croatian
Ecological Society, 257-262 (ISBN: 953-6711-11-7).

Mrakovčić M. i sur. „Fizikalno-kemijske, biološke i ihtiološke značajke
nadzemnih voda hidroenergetskog sustava HE Varaždin, HE Čakovec i HE
Dubrava
u
godini“
2006,
(Ecological,
biological
and
ichthyological
characteristics of waters of hydroelectric power systems HE Varaždin, HE
Čakovec and HE Dubrava in year 2006)
PMF, Zagreb,
elaborat: 119-
0000000-3184, 119-1782739-1233, 119-0000000-1229.

Narodne novine broj 153/2009 „Uredba o standardu kakvoće voda“ 2010,
89/10.

Petrić H. „The river Drava and a village in Međimurje in the modern age, the
example of Donja Dubrava (18th-20th centura)“ 2011, Podravina, 10/20: 3856.
54
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013

Pirc Mezga V., Labaš Horvat M. „Neuspješno poribljavanje pastrvom
drenažnog kanala rijeke Drave“ 2010, Globe smotra istraživačkih radova,
(www. globe.gov).

Previšić A. i sur. Caddisfly (Insecta: Trichoptera) fauna of altered and manmade habitats in the Drava river“ 2007, nw Croatia, Natura Croatica :
periodicum Musei historiae naturalis Croatici (1330-0520) 16, 3; 171-214.

Popović N. 2001. Makrozoobentos drenažnih jaraka akumulacija Čakovec i
Dubrava, diplomski rad, mentor: Kerovec M. Prirodoslovno-matematički
fakultet. Zagreb.

Purić Hranjec M. i sur. „Hidrološka obilježja Dravskog bazena“ Hranjec Purić
M. (ur.) Drava u međimurju još uvijek živi, 2005, Udruga za zaštitu prirodne
baštine Mura, Čakovec, str. 28-38.

Rašan M. i sur. „Održivi razvoj“ Ćorić S. (ur.), Biologija 2, udžbenik biologije za
2. razred medicinskih i zdravstvenih škola, 2012, Školska knjiga, Zagreb, str.
168-177.

Rašan M. Trojko K. „Čovjek i okoliš“, Ćorić S. (ur.), Biologija, udžbenik iz
biologije za srednju ekonomsku školu, 2010, Školska knjiga, Zagreb, str. 182185.

Rašan M., Trojko K. „Čovjek i okoliš“ Ćorić S. (ur.), Biologija, radna bilježnica
iz biologije za srednju ekonomsku školu, 2010, Školska knjiga, Zagreb, str.
159-160.

Sansoni G. „Microinvertabrati dei corsi d'aqvua italiani, Ghetti P. F. (ur.),
1988, Centro italiano di studi ambientale, Tipolitigrafia TEMI, Trento.

Tušar, B. „Hidroelektrane i okoliš“ 1996, Hrvatska vodoprivreda, br. 50 str. 6061.
55
Makrobeskralješnjaci sedimenta rijeke Drave i Dubravskog jezera
March 16, 2013

Uherkovich A. i sur. „Protokol za praćenje vrsta i populacija tulara
(Trichoptera) rijeke Drave i pritoka“ Purger J.J. (ur.), 2007, Priručnik za
istraživanje bioraznolikosti duž rijeke Drave, Sveučilište u Pečuhu, Pečuh.

Vuk V. 2012. Član nautičkog kluba Labud iz Preloga, usmeni izvor, 2012,
Dravska 40. 40323 Prelog.

www.google.hr/search?hl=en&site=imghp&tbm=isch

www.google.hr/search?hlen&siteimg

www.google.hr/search?hl=en&site=imghp&tbm=isch&source=hp&bi)

Howard T. A. „Three-dimensional reconstruction of coronal mass ejections using
heliospheric imager data” 2011, Journal of Atmospheric and Solar-Terrestrial
Physics, 73, 1242-1253.
56

Download Report