1
RIBICI.indd 1
19.4.2010 12:45:44
Izdava~
Hrvatski {portsko ribolovni savez
Zagreb, Trg Kre{imira ]osi}a 11
Za izdava~a
Tomislav Feldhofer
Recenzent
Prof. dr. sc. Zdravko Petrinec
Lektorica
Jadranka Vrbnjak – Feren~ak
Naslovna strana i ilustracije
Mirjana Popovi}
Prijelom
Bo`idar Kraja~i} Klax
Tisak
Tiskara Ivana d.o.o., Samobor
e-mail: tiskara.ivana.d.o.o@zg.t-com.hr
Naklada
300 primjeraka
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice
u Zagrebu pod brojem 733545
ISBN: 978-953-95265-2-6
2
RIBICI.indd 2
19.4.2010 12:45:48
dr. sc. JOSIP POPOVIĆ
GOSPODARENJE
RIBOLOVNIM VODAMA
Zagreb, 2010.
3
RIBICI.indd 3
19.4.2010 12:45:48
4
RIBICI.indd 4
19.4.2010 12:45:48
PREDGOVOR
Poznata je ~injenica da je na na{im ribolovnim vodama odavno naru{ena prirodna
ravnote`a, kao rezultat razvoja dru{tva bez odgovaraju}e smislene za{tite. Uz pogor{anje
fizi~ko - kemijskih zna~ajki voda, naru{ene su i biolo{ke zna~ajke. Kao rezultat tih pro-mjena
i ~estih pomora riba, naru{ena je prirodna kvalitativna i kvantitativna struktura riba.
Zbog toga rekreacijski ribolov ribolovce ne zadovoljava u dovoljnoj mjeri. Ribolovni napor je suvi{e velik, a ulov je u pravilu uvijek isti, riba koja potje~e iz uzgoja.
Poribljavanje ribolovnih voda uzgojnim vrstama, iako ribi~ima osigurava ulov, samo
potencira daljnju devastaciju ribolovnih voda, pretvaraju}i ih u „skladi{ta“ za prihvat ribe
namijenjene za zadovolje-nje pove}anih potreba ribi~a.
Premda je u nas propisana obveza gospodarenja ribolovnim vodama na bazi ribolovnogospodarskih osnova, stanje se ne popravlja. One su zakonski odre|ene tako da definiraju
postoje}e stanje, ne daju}i prijedloge za saniranje postoje}ega neprirodnog stanja, nego se
na utvr|enom preporu~uju mjere za zadovoljenje potreba ribi~a, poribljavanjem uzgojnim
vrstama riba.
I sam autor ove knjige, kao osoba koja je u svojoj karijeri izradila velik broj ribolovnogospodarskih osnova sukladno zakonskim odredbama ali i kao inspektor nadzirala njihovu
provedbu, ~esto je upozoravala na manjkavosti predmetne zakonske regulative.
Zahvaljuju}i velikom i prakti~nom iskustvu koje je autor stekao rade}i na brojnim
ribnja~arstvima u funkciji tehnolo{kog savjetnika te izradi brojnih studija za otvorene vode
u funkciji ihtiologa, kao i brojnim kontaktima s ribi~ima na ribolovnim vodama, autor je
ste~eno znanje, iskustvo i praksu preto~io u knjigu pod naslovom „Gospodarenje ribolovnim
vodama“.
Knjiga se s obzirom na sadr`aj mo`e koncepcijski podijeliti u tri dijela. U prvom dijelu
obra|uju se fizi~ko-kemijske zna~ajke voda, zna~ajke biotopa i biocenoza u ribolovnim vodama. Drugi dio obra|uje tehni~ko-tehnolo{ke mjere za odr`avanje ribolovnih voda na prirodnoj razini a u funkciji obavljanja rekreacijskog ribolova. Tre}i dio knjige obra|uje mogu}e uzroke uginu}a riba, postupanje u tim situacijama te procjenu veli~ine pomora i na~in procjene
u~injene {tete na ribolovnoj vodi.
Posebno je vrijedno u knjizi to, {to je autor sve {to se moglo prikazati primjerom izra~una
i egzaktno prikazao. Time je materija ove knjige pribli`ena korisniku, dobila je prakti~nu
vrijednost i postala svrsishodna za sve koji je mogu i `ele koristiti.
Kona~no, ova knjiga logi~an je rezultat bogate i raznolike stru~no- znanstvene karijere
autora, koja }e pomo}i ribi~ima u gospodarenju ribolovnim vodama, nekim dijelovima
pomo}i slatkovodnim uzgajiva~ima riba, kao i studentima prirodnih studija.
Prof. dr. sc. Zdravko Petrinec
Zavod za biologiju i patologiju riba i p~ela
Veterinarski fakultet
5
RIBICI.indd 5
19.4.2010 12:45:48
6
RIBICI.indd 6
19.4.2010 12:45:48
MALA POVIJEST HRVATSKOG ŠPORTSKO RIBOLOVNOG
SAVEZA (1935.-2010. godina)
Na prijedlog ribarskih dru{tava iz Zagreba, Osijeka i Slavonskog Broda odr`ana je 27.
siječnja 1935. godine u Zagrebu Osniva~ka skup{tina Saveza ribarskih dru{tava Savske banovine sa sjedi{tem u Zagrebu. Prvi predsjednik bio je dr. Edo Danda iz Slavonskog Broda,
a njegovi zamjenici bili su: Vladimir Cvijanovi}, Vjekoslav @lutickij iz Bjelovara i Nikola Kopsa
iz Zagreba. Pravila ovoga saveza potvrdila je Kraljevska banska uprava Savske banovine
26. lipnja 1935. godine pod brojem Upravnog odjeljenja: Pov-II-Br.1641. Uz kra}e prekide
radi ratnih doga|aja, rad Saveza prote`e se do dana{njih dana, ali pod nazivom Hrvatski
{portsko ribolovni savez. Prema raspolo`ivim podacima, 1935. godine novoutemeljeni ribolovni savez imao je ukupno 583 ~lana, organiziranih u 27 ribolovnih dru{tava.
Od osnivanja, djelatnost H[RS mijenjala se u zavisnosti od va`e}eg Zakona o slatkovodnom ribarstvu i ovla{tenja koja je po njemu Savez imao. Sjetimo se nekih od najva`nijih
aktivnosti: izdavanje ~asopisa Ribolov (1953.-1992.), ~uvanje voda od one~i{}enja, jedinstvena organizacija ribo~uvarske djelatnosti, poribljavanje voda i uzgoj mla|i, pokusna
poribljavanja autohtonim vrstama riba u suradnji sa znanstvenicima, organizacija doma}ih
i me|unarodnih natjecanja, pomaganje u izgradnji mrjestili{ta i drugih objekata va`nih za
unapre|enje ribarstva, pripremanje literature za obu~avanje svih kategorija {portskih ribolovaca, sudjelovanje u izradi gotovo svih zakona koji reguliraju problematiku slatkovodnog
ribarstva, poticanje osnivanja Saveza {portskih ribolovaca za ribolov na moru te jo{ niz
drugih aktivnosti.
HRVATSKI [PORTSKO RIBOLOVNI SAVEZ, ili skra}eno H[RS, konstantno se razvijao
da bi 1990. godine imao 257 {portsko ribolovnih dru{tava s vi{e od 70000 ~lanova razli~itih
kategorija. Tijekom Domovinskog rata (1991.-1995.) drasti~no se smanjio broj ribolovnih
dru{tava i njihovih ~lanova, ali ve} 1996. godine uo~ava se tendencija vra}anje na stari broj.
U rad Saveza uklju~eno je niz znanstvenika i zaljubljenika u ribolovni {port i prirodu, kojima
mo`emo zahvaliti da je H[RS danas jedna velika i dobro ustrojena organizacija.
7
RIBICI.indd 7
19.4.2010 12:45:49
MALA POVIJEST HRVATSKOG [PORTSKO RIBOLOVNOG SAVEZA (1935.-2010. godina)
Me|unarodno priznanje dobio je Hrvatski {portsko ribolovni
savez, kao udruga svih {portskih ribolovaca Republike Hrvatske,
na sjednici Prezidija CIPS-a odr`anoj 29. kolovoza 1991. godine
u Szegedu (Ma|arska) kada je prihva}en u ~lanstvo Federation
internationale de la peche sportive en eau duce (Federacija za ribolov na slatkim vodama), odnosno Confédération Internationale
de la Peche Sportive (Konfederacija za {portski ribolov) koju ~ine nacionalni savezi
iz gotovo 60 dr`ava sa pribli`no 50 milijuna ~lanova. Time je H[RS postao prvi
{portski savez Republike Hrvatske koji je prihva}en u svoju me|unarodnu asocijaciju. Od tada selekcije H[RS redovito nastupaju na svjetskim prvenstvima za sve
starosne kategorije, a po~etni relativno lo{i rezultati, kada smo zauzimali posljednja
mjesta, mijenjaju se, postaju sve bolji i na{e su ekipe sve ~e{}e na samom vrhu
ljestvice. Tako je ekipa kadeta H[RS na Svjetskom prvenstvu u Vara`dinu 1997. osvojila drugo mjesto u „lovu ribe“ sa svega 2 grama zaostatka iza prvoplasirane ekipe.
Bila je to prva ribi~ka medalja za Republiku Hrvatsku na slu`benim me|unarodnim
natjecanjima. Isti rezultat kadeti su ponovili i 2002. godine u Calicini (Italija)
Niz natjecateljskih uspjeha nastavili su {portski ribolovci u disciplini „lov {arana“
na prvom Svjetskom prvenstvu 2000. godine u Italiji, gdje su osvojili drugo mjesto
u ekipnoj konkurenciji, da bi na Svjetskom prvenstvu u lovu {arana u Montargilu
(Portugal od 3. do 14. listopada 2001.) reprezentacija Hrvatske kona~no osvojila
prvo mjesto, a natjecatelji Hrvatske u paru osvojili su sve medalje kako slijedi: 1.
@eljko Capan i Mario Boldin, 2. @eljko Spasi} i Goran Tisani}, 3. Nikola Franji} i Ivo
Viskovi}, bez plasmana rezerve Hrvoje Kuni}/Dario Pavlovi}. Kapetan reprezentacije
bio je Darko Vidovi}, a predstavnik H[RS bio je Sini{a Pavlovi}.
Stalnost kvalitete potvr|ena je zlatnom medaljom u ekipnoj konkurenciji 2002.
godine u Francuskoj, a potom je 2003. u Italiji osvojena srebrna medalja u ekip8
RIBICI.indd 8
19.4.2010 12:45:49
MALA POVIJEST HRVATSKOG [PORTSKO RIBOLOVNOG SAVEZA (1935.-2010. godina)
noj konkurenciji, dok su natjecatelji Josip Pecigo{ i @eljko Vedernjak osvojili zlatnu
medalju u parovima, a na Svjetskom prvenstvu u Portugalu 2004. u ekipnoj konkurenciji osvojili su tre}e mjesto. U Belgiji na Svjetskom prvenstvu u lovu {arana 2005.
godine ponovo se {arana{i penju na najvi{e mjesto pobjedni~kog postolja, osvojiv{i
u ekipnoj konkurenciji zlato. Reprezentacija je nastupila u sljede}em sastavu: Goran
Got{lih, @eljko Mokri, Josip Getto, Petar Ba{i}, Tihomir [ari}, Franjo Bare{, Boris
Matija{ec kao kapetan, a Sini{a Pavlovi} kao predstavnik H[RS.
Natjecateljski uspjesi slijedili su i u godinama potom. Tako 2006. godine na Svjetskom prvenstvu mlade`i u Portugalu kadeti osvajaju ekipno drugo mjesto, a njen
~lan Vanja Vrabec bron~anu medalju u konkurenciji pojedinaca. Na istom natjecanju,
ali u konkurenciji juniora, najbolji je Matija Vidakovi} koji osvaja zlatnu medalju. Spomenute natjecatelje i ostale reprezentativce predvo|ene Ivicom Vrabecom i @eljkom
9
RIBICI.indd 9
19.4.2010 12:45:50
MALA POVIJEST HRVATSKOG [PORTSKO RIBOLOVNOG SAVEZA (1935.-2010. godina)
Dukovi}em, te predsjednikom H[RS Vladimirom Severom (2000.-2010.) i tajnikom
H[RS Tomislavom Feldhoferom (1980.-2010.), primio je tim povodom predsjednik
HOO Zlatko Mate{e i njegov tajnik Josip ^op. HOO i u drugim situacijama podr`ava
natjecateljske programe H[RS i na tome mu i ovom prilikom zahvaljujemo.
U 2007. na pobjedni~ki tron vra}a se reprezentacija u disciplini „lov {arana“ koja
je na Svjetskom prvenstvu u Beogradu (Srbija) osvojila zlatne medalje u paru (@eljko
Mokri i Zoran Petkovi}), te u ekipnoj konkurenciji gdje su jo{ nastupili: Danijela
Vajdi}, Renato Pavli~i}, Mihovil Vudrag, Illan Shuhani, @eljko Bla`, Sini{a Pavlovi}
kao predstavnik H[RS i Mladen Manojlov kao kapetan reprezentacije. Ovdje treba
naglasiti da reprezentaciji {arana{a redovito poma`e vi{e kvalitetnih natjecatelja koji
su sigurno doprinijeli uspjesima ove reprezentacije.
U krug ribolovnih trofeja{a 2007. godine u{li su i natjecatelji u disciplini „casting“
10
RIBICI.indd 10
19.4.2010 12:45:51
MALA POVIJEST HRVATSKOG [PORTSKO RIBOLOVNOG SAVEZA (1935.-2010. godina)
- petoboj osvajanjem prve pojedina~ne bron~ane medalje u disciplini „uteg arenberg“ na Svjetskom prvenstvu seniorki u [vedskoj (Malmö). Medalje su osvojene i
2008. na Svjetskom prvenstvu u Poljskoj (Krakov): tre}i u disciplini „uteg arenberg“
bio je Marko Popovi} kod seniora, a u konkurenciji juniora srebrnu medalju u disciplini „uteg skich“ osvojio je Goran O`bolt. S obzirom na mladost, postoje}i entuzijazam, a posebno kvalitetnu pripremu i vodstvo reprezentacije (Tihomir Zagudajev
i Leonarda Vesel) od ove reprezentacije i ubudu}e mo`emo o~ekivati uspjehe na
natjecanjima.
U 2008. godini medalje na Svjetskom prvenstvu u disciplini „lov ribe“ ponovo osvajaju mladi {portski ribolovci. U konkurenciji do 14 godina osvajaju ekipno
drugo mjesto, a njen ~lan Marko [afranec u pojedina~noj konkurenciji osvaja prvo
mjesto, dok je reprezentacija u konkurenciji do 22 godine bila ekipno tre}a. Drugo
mjesto ekipno na Svjetskom prvenstvu u „lovu ribe“ u 2009. godini odr`anom u
Portugalu (Coruche) obranila je reprezentacija H[RS do 14 godina pod vodstvom
Mi{e Minanova i An|ela Ora~a, s tim da je ovaj puta pojedina~nu srebrnu medalju
osvojio Dominik Dugorepec.
Medalje na Svjetskom prvenstvu 2009. u ^e{koj ponovo su osvojili natjecatelji u
„castingu“. Iako junior, Goran O`bolt osvojio je prvo mjesto u konkurenciji seniora
u disciplini „uteg skich“, a u konkurenciji seniorki Sne`ana @urga osvojila je medalju
u disciplini „uteg arenberg“. U juniorskoj kategoriji Svjetskog prvenstva u castingu
odr`anom u [vicarskoj (Kernzerberg) tako|er je natjecatelj H[RS osvojio medalju.
To je po{lo za rukom Bruni Brovetu u disciplini „uteg skich“. Ohrabruju}e je da su
2009. na svjetskom prvenstvu osvojene dvije ekipne medalje u disciplinama u ko11
RIBICI.indd 11
19.4.2010 12:45:52
MALA POVIJEST HRVATSKOG [PORTSKO RIBOLOVNOG SAVEZA (1935.-2010. godina)
jima hrvatski natjecatelji do sada nisu imali zna~ajnijih uspjeha. Druga mjesta ekipno
i srebrne medalje osvojile su reprezentacije u disciplinama „lov grabe`ljivih riba
umjetnim mamcem s obale“ koju su predvodio Jasmin Suba{i} i „lov ribe za osobe
sa invaliditetom“ koju su predvodili Matija Pani} i @eljko Ge~ek.
[portski ribolov, s obzirom na veliki broj onih koji se njime bave, prati jedna
od najja~ih {portskih industrija. Na `alost, u Hrvatskoj gotovo nema proizvodnje
ribolovne opreme, ali se naglo razvija trgovina s tom opremom. Oprema vrhunskog
natjecatelja vrlo je skupa (vi{e tisu}a eura), a da se ne govori o tro{kovima putovanja, priprema za natjecanje i potro{ni materijal. Tako visoki tro{kovi onemogu}avaju
br`i razvoj {portskog ribolova u Hrvatskoj, jer se on ve}im dijelom temelji na osobnim ulaganjima natjecatelja.
Informiranje o ribolovnim natjecanjima i o {portskom ribolovu nema u Hrvatskoj
ve}u tradiciju radi podcjenjivanja {portskog ribolova kao {porta, ali i radi nepoznavanja ribolovnog {porta. Posljednjih godina to se poku{ava otkloniti organizacijom
velikih {portskih ribolovnih natjecanja i drugih manifestacija. Tako je u Hrvatskoj organizirano: Svjetsko prvenstvo u lovu ribe za juniore i kadete (Vara`din 1997.), Svjetsko
seniorsko prvenstvo (Zagreb 1998.), Kongres CIPS-a (Pore~ 1999.), Svjetsko prvenstvo u lovu ribe za `ene (Kutina 2001.) i Svjetsko klupsko prvenstvo u lovu ribe (Zagreb
2002.), zatim Svjetsko juniorsko i kadetsko prvenstvo u lovu ribe (Kutina 2004.), Europsko prvenstvo u castingu (Jastrebarsko 2004.), Svjetsko prvenstvo u lovu ribe za
`ene (Zagreb 2005.), te Svjetsko klupsko prvenstvo u lovu ribe (Osijek, 2006). Dakako,
velik su dio posla morali odraditi predstavnici udruga koje su bile doma}ini navedenih natjecanja i na ~iji poticaj je H[RS i zatra`io navedene organizacije. Veliku ~ast
i priznanje {portskim ribolovcima odao je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan
12
RIBICI.indd 12
19.4.2010 12:45:52
MALA POVIJEST HRVATSKOG [PORTSKO RIBOLOVNOG SAVEZA (1935.-2010. godina)
Mesi}, koji je posjetio Svjetsko prvenstvo u Osijeku i ozna~io po~etak natjecanja...
Iskustva iz organizacije slu`benih me|unarodnih natjecanja pokazuju veliko zanimanje gra|ana (u dva dana natjecanja u Zagrebu 1998. natjecanja je izravno pratilo
oko 40000 gledatelja), ali i stranih novinara me|u kojima su bile i neke od poznatih
televizijskih ku}a. Tako|er, moramo ovdje navesti da je Republika Hrvatska kvalitetnim organizacijama osigurala mogu}nost organizacije me|unarodnih natjecanja za
koja ima zanimanja. U tome H[RS sigurno ima podr{ku ~elnih ljudi F.I.P.S.e.d. - predsjednika Claudia Matteolija, tajnika Jackia Dupuisa i dopredsjednika iz Ma|arske
Ferenca Szalaya koji su nam uvijek dragi gosti (na slici u prvom redu).
Danas se {portskim ribolovom u Hrvatskoj bavi oko 45000 registriranih {portskih
ribolovaca i 5000 kadeta {portskih ribolovaca. Organizirani su kroz vi{e od 420
{portsko ribolovnih dru{tava gdje zadovoljavaju svoje potrebe za {portom i rekreacijom, a ~lanovi su Hrvatskog {portsko ribolovnog saveza kao krovne organizacije.
Po Zakonu o slatkovodnom ribarstvu Hrvatski {portsko ribolovni savez nositelj je
ve}eg broja javnih ovla{tenja i ~vrsto sura|uje s Upravom ribarstva koja djeluje pri
Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Na kraju ove kratke {etnje po 75 godina povijesti Hrvatskog {portsko ribolovnog
saveza, moramo zahvaliti dr.sc. Josipu Popovi}u, autoru priru~nika Gospodarenje ribolovnim vodama {to je sva svoja znanja i prakti~na iskustva preto~io u knjigu koja }e
koristiti ovla{tenicima ribolovnog prava, a H[RS-u omogu}iti da svoj jubilej proslaviti
u skladu s ovim recesijskim prilikama, ali ipak korisno za {portske ribolovce
Tajnik H[RS
Tomislav Feldhofer
13
RIBICI.indd 13
19.4.2010 12:45:53
14
RIBICI.indd 14
19.4.2010 12:45:53
SADR@AJ
Uvod
1. FIZIČKO-KEMIJSKE ZNAČAJKE RIBOLOVNIH VODA
1.1.
Temperatura vode ...........................................................................................................
1.2.
Strujanje vode ...................................................................................................................
1.3.
Svjetlost ...............................................................................................................................
1.4.
Gusto}a vode ....................................................................................................................
1.5.
Kisik .......................................................................................................................................
1.6.
Zasi}enost vode kisikom ..............................................................................................
1.7.
Aktivna reakcija sredine (pH) ......................................................................................
1.8.
Uglji~ni dioksid .................................................................................................................
1.9.
Elektroprovodljivost vode ............................................................................................
1.10. Ukupni alkalitet .................................................................................................................
1.11. Tvrdo}a vode ....................................................................................................................
1.12. Karbonati i bikarbonati ..................................................................................................
1.13. @eljezo i mangan ..............................................................................................................
1.14. Fluorid ..................................................................................................................................
1.15. Sulfati ....................................................................................................................................
1.16. Nitrat i nitrat-nitrogen ....................................................................................................
1.17. Nitrit i nitrit-nitrogen .......................................................................................................
1.18. Amonijak-nitrogen ...........................................................................................................
1.19. Fosfat ....................................................................................................................................
1.20. Metan ....................................................................................................................................
1.21. Sumporovodik ..................................................................................................................
1.22. Kalcij ......................................................................................................................................
1.23. Ukupno otopljene tvari ..................................................................................................
23
23
24
25
25
25
26
28
30
30
31
32
33
33
34
34
34
35
35
36
36
36
36
37
2. BIOLOŠKE ZNAČAJKE RIBOLOVNIH VODA
2.1
Plankton ...............................................................................................................................
2.1.1. Fitoplankton .......................................................................................................................
2.1.1.1. Fotosinteza ..........................................................................................................................
2.1.2. Zooplankton .......................................................................................................................
2.2.
Nekton ..................................................................................................................................
2.3.
Neuston ...............................................................................................................................
2.4.
Bentos ..................................................................................................................................
2.4.1. Fitobentos ...........................................................................................................................
2.4.2. Zoobentos ...........................................................................................................................
2.5.
Makrofiti ...............................................................................................................................
2.5.1. Vi{e alge ..............................................................................................................................
2.5.2. Nadvodno bilje .................................................................................................................
2.5.3. Plivaju}e bilje .....................................................................................................................
2.5.4. Podvodno bilje ..................................................................................................................
2.6.
Ekosustav ............................................................................................................................
39
39
40
41
41
42
42
42
43
43
44
46
46
46
47
47
15
RIBICI.indd 15
19.4.2010 12:45:53
SADR@AJ
3. VODENA STANIŠTA
3.1.
Osnovne zna~ajke teku}ica .........................................................................................
3.1.1. Ribolovna podjela teku}ica .........................................................................................
3.1.1.1. Zona pastrve .....................................................................................................................
3.1.1.2. Zona lipljana ......................................................................................................................
3.1.1.3. Zona mrene .......................................................................................................................
3.1.1.4. Zona deverike ...................................................................................................................
3.1.1.5. Zona bo~atih voda ..........................................................................................................
3.2.
Osnovne zna~ajke staja}ica ........................................................................................
3.2.1. Oligotrofna jezera ............................................................................................................
3.2.2. Eutrofna jezera .................................................................................................................
3.2.3. Distrofna jezera ................................................................................................................
3.3.1. Tipovi staja}ica .................................................................................................................
3.3.1.1. Kra{ka jezera .....................................................................................................................
3.3.1.2. Rije~na jezera ....................................................................................................................
3.3.1.3. Akumulacijska jezera .....................................................................................................
3.3.1.4. Jezera nastala va|enjem mineralnih sirovina .....................................................
49
49
49
50
50
51
51
51
52
52
52
52
52
53
53
53
53
4. PODJELA RIBA
4.1.
Prema {portsko-rekreacijskoj vrijednosti ..............................................................
4.2.
Endemske slatkovodne vrste riba ............................................................................
4.3.
Alohtone vrste ..................................................................................................................
4.4.
Strane invazivne vrste ...................................................................................................
4.5.
Strogo za{ti}ene i za{ti}ene zavi~ajne vrste .......................................................
55
55
56
58
61
62
5. ODRE\IVANJE POVRŠINE, DUBINE I VOLUMENA RIBOLOVNE VODE
5.1.
Mjerenje du`ina koracima ...........................................................................................
5.2.
Odre|ivanje povr{ine ribolovne vode ...................................................................
5.3.
Odre|ivanje prosje~ne dubine ..................................................................................
5.4.
Odre|ivanje volumena ribolovne vode .................................................................
69
69
70
72
73
6. ZAŠTITA RIBOLOVNIH VODA OD GUBLJENJA VODE
75
77
7. ZAŠTITA I SANIRANJE EROZIJE OBALA RIBOLOVNIH VODA
7.1.
Erozija tla obala i dna ribolovnih voda ................................................................... 77
7.2.
Za{tita i saniranje obala od erozijskih procesa ................................................... 78
81
8. UMJETNA SKLONIŠTA ZA RIBE
8.1.
Vrste skloni{ta .................................................................................................................. 82
8.2.
Izbor tipa, mjesta i dubine polaganja skloni{ta .................................................. 83
9. KONTROLA RAZVOJA VODENOG BILJA
9.1.
Korisnost vodenog bilja ...............................................................................................
16
RIBICI.indd 16
85
85
19.4.2010 12:45:53
SADR@AJ
Nepo`eljni u~inci vodenog bilja .............................................................................
Metode kontrole razvoja vodenog bilja ..............................................................
Metode prevencije za kontrolu razvoja vodenog bilja ..................................
Hidrogra|evinski zahvati ...........................................................................................
Sprje~avanje nekontroliranog unosa bilja .........................................................
Gnojidbeni zahvati ........................................................................................................
Reduciranje prodora svjetlosti bojom .................................................................
Spu{tanje razine vode ................................................................................................
Bentosne barijere ..........................................................................................................
Fizi~ko/mehani~ka kontrola vodenog bilja .........................................................
Kemijska kontrola vodenog bilja ............................................................................
Biolo{ka kontrola vodenog bilja .............................................................................
85
86
86
86
86
87
87
88
88
89
90
90
10. KONTROLA RAZVOJA PLANKTONSKIH ALGI
10.1.
Dominantno prisutne alge u ribolovnim vodama ...........................................
10.2.
Subdominantno prisutne alge u ribolovnim vodama ...................................
10.3.
Dinamika razvoja planktonskih algi .......................................................................
10.4.
Izvori unosa ekscesnih koli~ina hranjivih soli ...................................................
10.5.
Kontrola razvoja algi ....................................................................................................
10.5.1. Proaktivna prevencijska kontrola razvoja algi ..................................................
10.5.2. Reaktivna kontrola razvoja algi ...............................................................................
10.5.2.1. Kontrola algi bakrenim sulfatom ............................................................................
10.5.2.2. Kontrola algi je~menom slamom ...........................................................................
10.5.2.3 Kontrola algi biljojednim vrstama riba .................................................................
10.5.2.4. Kontrola algi ultrazvu~nim vibracijama ...............................................................
10.5.2.5 Kontrola algi vodenim bojilima ...............................................................................
10.5.2.6. Kontrola algi mijenjanjem odnosa du{ika i fosfora ........................................
10.5.2.7. Kontrola algi ostalim metodama ............................................................................
99
100
100
101
101
102
102
102
103
105
107
108
110
110
111
11. PROBLEM ZAMUĆENOSTI RIBOLOVNE VODE
11.1.
Nepo`eljni u~inci izazvani sedimentnom zamu}eno{}u vode ..................
11.2.
Na~ini rje{avanja sedimentne zamu}enosti vode ..........................................
11.2.1. Preventivni na~ini rje{avanja sedimentne zamu}enosti ..............................
11.2.2. Tretmani za rje{avanje zamu}enosti vode .........................................................
11.2.2.1. Rje{avanje zamu}enosti vode sijenom ...............................................................
11.2.2.2. Rje{avanje zamu}enosti vode alaunom .............................................................
11.2.2.3. Rje{avanje zamu}enosti vode ga{enim vapnom ............................................
11.2.2.4. Rje{avanje zamu}enosti vode gipsom ................................................................
113
113
114
114
114
115
115
115
116
12. POVEĆANJE PRODUKTIVNOSTI RIBOLOVNIH VODA GNOJIDBOM
12.1.
Ograni~enja za primjenu gnojidbe ........................................................................
12.1.1. Protok .................................................................................................................................
12.1.2. Zamu}enje vode mineralnim ~esticama .............................................................
117
117
118
118
17
9.2.
9.3.
9.3.1.
9.3.1.1.
9.3.1.2.
9.3.1.3.
9.3.1.4.
9.3.1.5.
9.3.1.6.
9.3.2.
9.3.3.
9.3.4.
RIBICI.indd 17
19.4.2010 12:45:53
SADR@AJ
12.1.3.
12.1.4.
12.2.
12.3.
12.3.1.
12.3.1.1.
12.3.1.2.
12.4.
2.5.
Zakorovljenost staja}ica .............................................................................................. 118
Reakcija vode, pH ........................................................................................................... 118
Mjerenje gusto}e planktona ...................................................................................... 118
Gnojidba anorganskim-mineralnim gnojivima .................................................. 120
Odre|ivanje potrebnih koli~ina mineralnih gnojiva .........................................121
Odre|ivanje koli~ine na bazi fosfora iz gnojiva ................................................. 122
Odre|ivanje na bazi kemijske analize vode .........................................................122
Skladi{tenje mineralnih gnojiva ............................................................................... 123
Gnojidba organskim gnojivima .................................................................................123
127
13. TRETIRANJE RIBOLOVNIH VODA VAPNOM
13.1.
Kada ribolovne vode tretirati vapnom ................................................................... 127
13.2.
Korisni u~inci tretiranja vapnom .............................................................................. 129
13.3.
Tipovi vapnenih materijala ......................................................................................... 130
13.4.
Metoda izra~una potrebnih koli~ina vapna ......................................................... 130
13.4.1. Po~etno tretiranje vapnom novih ribolovnih voda .......................................... 131
13.4.2. Tretiranje vapnom dna isu{ene ribolovne vode ................................................131
13.4.3. Tretiranje vapnom ribolovne vode .......................................................................... 132
13.5.
Skladi{tenje vapna ......................................................................................................... 133
135
14. PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA
14.1.
Razlozi poribljavanja ribolovnih voda .................................................................... 135
14.1.1. Formiranje novoga ribolovnog podru~ja ............................................................. 135
14.1.2. Ubla`avanje nepovoljnih u~inaka ............................................................................ 136
14.1.3. Pove}anje prisutne riblje populacije ...................................................................... 136
14.1.4. Obnova riblje populacije ............................................................................................. 136
14.1.5. Smanjenje brojnosti nepo`eljnih vrsta i bolesnih jedinki .............................. 136
14.1.6. Poja~ani intenzitet ribolova ........................................................................................ 136
14.2.
Planiranje unosa riba u ribolovne vode ................................................................ 137
14.2.1. Odre|ivanje tipa ribarstva .......................................................................................... 137
14.2.2. Odre|ivanje nosivog kapaciteta ribolovne vode .............................................. 137
14.2.3. Odre|ivanje produktivnosti ribolovne vode ....................................................... 138
14.2.4. Odre|ivanje ukupne ihtiomase ................................................................................ 138
14.3.
Unos stranih vrsta riba (introdukcija) u ribolovne vode ................................ 139
14.4.
Preporuke za unos ribe u vode s pojedinim istaknutim zna~ajkama ....... 140
14.5.
Pravila poribljavanja s obzirom na dobnu kategoriju riba .............................140
14.6.
Pravila poribljavanja grabe`ljivim vrstama riba ................................................. 141
14.7.
Optimalno vrijeme poribljavanja ..............................................................................141
14.8.
Rizici poribljavanja ......................................................................................................... 141
14.8.1. Rizik unosa bolesti ..........................................................................................................142
14.8.2. Rizik nepovoljnog utjecaja na prisutne ribe ........................................................ 142
14.8.3. Rizik poreme}aja ekolo{ke ravnote`e ribolovne vode ................................... 143
14.9.
^ek-lista za provjeru opravdanja unosa riba ....................................................... 144
18
RIBICI.indd 18
19.4.2010 12:45:54
SADR@AJ
14.10.
14.11.
14.12.
14.13.
Nabava riba za poribljavanje .................................................................................... 144
Pobolj{anje stanja ribolovnih voda bez dodatnog poribljavanja ..............145
Poribljavanje salmonidnih voda ............................................................................. 145
Uzgoj pastrva u uzgojnim potocima ..................................................................... 149
153
15. INTRODUKCIJA I UZGOJ RIBA U NOVONASTALIM STAJAĆICAMA
15.1.
Introdukcija i uzgoj {arana ........................................................................................ 153
15.2.
Introdukcija i uzgoj kalifornijske pastrve ............................................................. 154
157
16. PROCJENA GODIŠNJE PRIRODNE PRODUKCIJE RIBA
16.1.
Procjena godi{nje produkcije riba u teku}icama ............................................ 157
16.2.
Procjena godi{nje produkcije riba u staja}icama ............................................159
16.3.
Procjena dopu{tenoga godi{njeg ulova riba na bazi prirodnog prirasta ..... 159
161
17. UGINUĆA RIBA PROUZROČENA ABIOTSKIM ČIMBENICIMA
17.1.
Ljetno uginu}e riba ...................................................................................................... 161
17.2.
Zimsko uginu}e riba .................................................................................................... 161
17.3.
Uginu}e izazvano prekomjernim razvojem fitoplanktona ........................... 162
17.4.
Uginu}e izazvano prekomjernim razvojem vodene vegetacije .................162
17.5.
Uginu}e izazvano inverzijom vodenih slojeva ................................................ 162
17.6.
Uginu}e izazvano nedostatkom dnevnog svjetla ............................................163
17.7.
Uginu}e izazvano prekomjernim optere}enjem organskom tvari ........... 163
17.8.
Uginu}e izazvano toksi~nim supstancijama ...................................................... 163
17.9.
Uginu}e izazvano eksplozivnim sredstvima ...................................................... 163
17.10.
Uginu}e izazvano truljenjem otpalog li{}a i drvnog materijala .................164
17.11.
Uginu}e izazvano radom hidroelektrana ............................................................ 164
17.12.
Uginu}e izazvano radom industrijskih objekta .................................................164
17.13.
Uginu}e izazvano prirodnim uzrocima ................................................................ 164
17.14.
Uginu}e izazvano mrijestnim stresom i bolestima .........................................165
17.15.
Znakovi na ribama i vodenom biotopu kod razli~itih uzroka uginu}a ... 165
17.16.
Nesta{ica kisika u ribolovnoj vodi ......................................................................... 166
17.16.1. Uzroci smanjena kisika u vodi ................................................................................. 166
17.16.2. Preventivne provjere koli~ine kisika ......................................................................167
17.16.3. Na~ini pove}anja kisika .............................................................................................. 168
17.16.3.1. Fizi~ki tretmani ............................................................................................................... 168
17.16.3.2. Kemijski tretmani ...........................................................................................................169
171
18. PRAVILA ZA TRETIRANJE RIBOLOVNIH VODA KEMIKALIJAMA
18.1.
Kalkulacije za kemijsko tretiranje ribolovnih voda .......................................... 171
18.2.
Na~ini tretiranja ribolovnih voda ............................................................................ 172
18.3.
Na~in tretiranja riba ......................................................................................................173
19. VODIČ ZA POSTUPANJE KOD POMORA RIBA
RIBICI.indd 19
175
19
19.4.2010 12:45:54
SADR@AJ
19.1.
Definicija pomora ............................................................................................................ 175
19.2.
La`ni pomor ....................................................................................................................... 175
19.3.
Obveze ovla{tenika ribolovnog prava i problemi u rje{avanju pomora . 175
19.3.1. Postupak dojave i dr`avna tijela u postupku ....................................................... 177
19.3.2. Uzimanje, pakiranje i slanje uzoraka ....................................................................... 179
19.3.2.1. Uzimanje uzoraka vode ................................................................................................ 180
19.3.2.2. Uzimanje biolo{kih uzoraka ........................................................................................ 180
19.3.2.3. Uzimanje uzoraka ribe ................................................................................................... 180
19.3.2.3. Slanje uzoraka ribe ......................................................................................................... 181
19.3.3. Opis karakteristika ribolovne vode .......................................................................... 182
19.3.3.1. Mapiranje podru~ja pomora .......................................................................................183
19.3.3.2. Fotografski zapisi o pojedinostima .......................................................................... 183
19.3.3.3. Procjena razmjera pomora .......................................................................................... 183
19.3.3.4. Evidentiranje podataka ................................................................................................. 183
19.3.3.5. Uzimanje izjava svjedoka ............................................................................................. 184
19.4.
Simptomi i mogu}i uzroci uginu}a ......................................................................... 185
19.5.
Optu`ni prijedlog ............................................................................................................. 186
187
20. PROCJENA BROJA I MASE UGINULIH RIBA
187
20.1.
Procjena razmjera pomora
20.2.
Procjena broja uginule ribe na kategoriziranoj te`ini uginule ribe ............. 187
20.3.
Procjena broja riba pomo}u reprezentativnih presjeka ..................................188
195
21. ZAŠTITA RIBA OD ŽIVOTINJA I KRA\E
21.1.
Kontrola nepo`eljnih vrsta riba ................................................................................. 195
21.2.
Kontrola prisutnosti zmija ............................................................................................ 196
21.3.
Kontrola prisutnosti `aba ............................................................................................. 197
21.4.
Kontrola prisutnosti ihtiofagnih ptica ..................................................................... 197
21.5.
Kontrola prisutnosti vidre, rovke i bizamskog {takora .................................... 199
21.6.
Zakonska regulativa ....................................................................................................... 200
21.7.
Sprje~avanje kra|e ......................................................................................................... 200
203
22. METODA ODRE\IVANJA NAKNADE ŠTETE NA RIBAMA
22.1.
Zakonska regulativa ....................................................................................................... 203
22.2.
Metoda izra~una {tete ................................................................................................... 206
209
23. PROBLEM NEPOŽELJNOG MIRISA I OKUSA MESA RIBE
23.1.
Postupci rje{avanja problema mana okusa i mirisa riba ................................ 210
23.1.1. Kontrola rasta modrozelenih algi ............................................................................. 210
23.1.2. Promjenom odnosa du{ika i fosfora ....................................................................... 211
23.1.3. Pove}anom cirkulacijom vode .................................................................................. 211
23.1.4. Reduciranje fitoplanktona biolo{kim putem ........................................................211
20
RIBICI.indd 20
19.4.2010 12:45:54
UVOD
Citati ~lanka:
„PROMJENE U NAČINU GOSPODARENJA RIBOLOVNIM VODAMA“
Prof. dr. Kre{imir Pa`ur
Prilozi ribarstvenoj struci
„Poznato je da je princip eksploatacije ve}ine prirodnih izvora u 20. stolje}u uglavnom napu{ten zbog spoznaje o ograni~enosti tih izvora, pa se pre{lo na metode
gospodarenja. Na taj se na~in mogu}nost raspolaganja resursima vremenski znatno
produljila, ako ne i trajno. I na teku}im vodama i na jezerima danas vlada isti princip,
jer se shvatilo da je to jedini na~in da se mogu}nost u iskori{tavanju trajno produlji.
Metode gospodarenja danas su posve druk~ije nego prije, a i tamo gdje ih jo{ eventualno nema treba ih smjesta uvesti.“
Prema istom autoru, razlozi su za gospodarenje ribolovnim vodama, a ne samo
njihova eksploatacija:
• Pove}ani broj ribolovaca, koji prema podacima ~asopisa »Blinker« iz 2005.
koji navodi broj ribolovaca u europskim zemljama (bez velikih dr`ava europskog
Istoka). Tako se navodi ukupni broj od 25,059.000 ribolovaca. Zanimljivo je spomenuti u kojem postotku ukupnog stanovni{tva svoje zemlje sudjeluju ribolovci - u
Finskoj (26,7%), Islandu (18,3%), [vedskoj (22,7%) te Norve{koj (32,2%). U Hrvatskoj, prema evidenciji H[RS–a, u 2004. bilo je 37.628 {portskih ribolovaca raznih
kategorija, dakle manje od 1% ukupnog stanovni{tva (odnosi se samo na ribolovce
na kopnenim vodama). Navedeni broj u stvari predstavlja broj prodanih dr`avnih
dozvola. Kako pojedini ribolovci za obavljanje ribolova na vi{e ribolovnih podru~ja
kupuju vi{e dr`avnih dozvola, to je i stvarni broj ribolovaca ne{to manji od navedenog. Prema istom autoru, optere}enost ribolovnih voda ribi~ima i nije velika. Na otprilike 60.000 ha ribolovnih voda, koliko ih ima u Hrvatskoj, dolazi manje od 40.000
{portskih ribolovaca (legalnih), {to je ne{to vi{e od 1,5 ha po ribolovcu.
• „Drugi je va`an ~imbenik koji djeluje na promjene u {portsko-ribolovnom gospodarenju postojanje oko milijun kormorana koji, da bi pre`ivjeli, godi{nje po`deru
oko 170.000 tona ribe, od ~ega oko 100.000 tona otpada na teku}e vode, a ostatak
na {aranske ribnjake.“
„Broj ribolovaca i pro`drljivost kormorana doveli su do znatne redukcije ribljeg
fonda, {teta na ribnjacima, ali i smanjenja ulova ribolovaca. Ribolovne su organizacije razli~ito reagirale na realno smanjenje ulova riba, jer je mogu}nost prirodnog uzgoja u rijekama i jezerima znatno manja od prehrambenih potreba kormorana
i `elja {portskih ribolovaca.“
21
RIBICI.indd 21
19.4.2010 12:45:54
Glede navedenog stanja na ribolovnim vodama, ribolovne udruge smanjivale su
koli~ine dopu{tenog ulova, ograni~avale broj ribolovnih dana, propisivale ukidanje
kontrakuka na udicama, uvodile sustav »Catch & Release« (C&R - uhvati i pusti) te
poribljavale samo „konzumnom ribom“.
„[portski ribolov je ve} odavno iza{ao iz podru~ja socijalne kategorije, pa
ne}e za~uditi ako se broj ribolovaca po~ne smanjivati. S obzirom na op}e poznate
psihofizi~ke koristi koje su ustanovljene kod {portskog ribolovca, to se ne bi smjelo
dopustiti. Svi ovi podaci, bez obzira na njihovu mogu}u neto~nost — no to~nijih
nema, trebaju biti analizirani u organizacijama koje se bave politikom {portskog
ribolova, te valja donijeti zaklju~ke na temelju kojih bi se pobolj{ala ova dosta sumorna slika u na{em {portskom ribolovu.
Nakon provedenih analiza smatramo da treba slijediti i radikalna promjena gospodarske politike na ribolovnim vodama. Naglasak treba biti na eliminaciji vi{ka
kormorana, zatim na poribljavanju riba mla|ih uzrasnih klasa koje }e svoj optimalni
reprodukcijski ciklus obaviti u rijekama i jezerima, a ne na ribnjacima.“
U navedenom radu uva`eni sveu~ili{ni profesor i istinski doajen {portskog ribolova prof. dr. sc. K. Pa`ur opravdano upozorava na pro{lo svr{eno vrijeme kada su
ribolovne organizacije bile dru{tva koja su primarno okupljala ljude istih interesa.
Danas, u vrijeme industrijalizacije, ~estih one~i{}enja ribolovnih voda, pogor{anja
fizi~ko-kemijskih karakteristika voda, smanjenja prirodne produktivnosti ribolovnih
voda, velikoga ribolovnog pritiska na ribolovne vode, propisivanja za{titnih mjera za
ribe {tetnih `ivotinja, propisivanje za{titnih mjera (minimalne veli~ine i lovostajnog
razdoblja) ve}inom za grabe`ljive vrste riba, neplaniranim unosom nepo`eljnih vrsta
riba i dr. degradiraju ribolovne vode, ograni~avaju}i mrijest i razvoj riba.
U vezi s navedenim, smatramo kako je krajnje vrijeme da se ribolovne organizacije ne pona{aju kao vatrogasci, ubla`avaju posljedice lo{eg stanja (smanjivanjem broja ribolovnih dana, ukidanjem kontrakuke na udicama i sl.), ve} da stru~nim
i provjerenim postupcima osiguraju kvalitetu ribolovne vode u svim aspektima za
mrijest, hranidbu i prirast i za{titu planiranih populacija riba.
S tom svrhom, a na temelju vlastita predmetnoga stru~nog iskustva, u dobroj
namjeri s mogu}im nedostacima, napisana je ova knjiga, u `elji da pomogne svim
ovla{tenicima ribolovnog prava kao i malim uzgajiva~ima riba u gospodarenju ribolovnim vodama i ribnjacima.
Autor
22
RIBICI.indd 22
19.4.2010 12:45:54
1. FIZIČKO-KEMIJSKE ZNAČAJKE RIBOLOVNIH VODA
Ovla{tenici ribolovnog prava na ribolovnoj vodi ~esto se na|u u situaciji da
uzorak vode moraju poslati na analizu u laboratorij, s napomenom da je rije~ o
uzgojnim ili ribolovnim vodama. Nakon analize dobivaju izvje{}e s rezultatima
fizi~ko - kemijskih zna~ajki voda u kojima obitavaju ribe. Slijedom toga, pojavljuje se
problem interpretacije rezultata izvr{ene analize. Povr{inske vode izlo`ene su zraku
i suncu i zbog toga podlo`ne promjenama, bez obzira na to je li rije~ o teku}icama
ili staja}icama. Podzemne su vode one iz izvora ili vrela koje izbijaju na povr{inu iz
podzemnih vodospremnika i ~esto su bez otopljenog kisika. Radi toga, za ispravno
interpretiranje rezultata va`no je znati podrijetlo analiziranoga vodenog uzorka, je li
rije~ o povr{inskoj ili podzemnoj vodi.
Pri uzorkovanju vode naro~itu pa`nju treba usmjeriti na reprezentativnost
uzorka. Kako mora biti reprezentativan za ribolovnu vodu, uzima se na vi{e mjesta.
Uzorkovanje vode ne provodi se u podru~ju obraslosti ribolovne vode vodenom
vegetacijom i na mjestima gdje alge stvaraju povr{inski pokrov.
1.1. Temperatura vode (°C)
Temperatura vode odre|uje intenzitet `ivota u vodenom biotopu. Kod teku}ica,
fizi~ko-kemijske i biolo{ke zna~ajke pokazuju manja variranja u odnosu na staja}ice.
U staja}icama dubine do 8 m izmjena vodenih slojeva okomita je u toplije doba
godine. Danju zagrijani povr{inski sloj vode hladi se tijekom no}i i kao te`i spu{ta
na dno. Tom izmjenom dolazi do mije{anja cijeloga vodenog stupca staja}ice,
ujedna~uju}i fizi~ko - kemijske i biolo{ke karakteristike vode.
Niske temperature vode u zimskom razdoblju, naro~ito staja}ica, izazivaju
stvaranje leda. Voda ima najve}u specifi~nu te`inu (gusto}u) pri temperaturi od + 4
°C i zbog toga se te`i vodeni sloj spu{ta na dno, onemogu}avaju}i smrzavanje vode
u cijelom stupcu do dna i tako za{ti}uje ribe. U pravilu, vode dublje od 0,5 m nikada
se ne zamrzavaju do dna.
Kod riba je temperatura tijela ista, odnosno od 0,5 do 1 °C vi{a ili ni`a od temperature vode u kojoj `ive. Vi{a temperatura tijela ribe rezultira vi{im metabolizmom.
23
RIBICI.indd 23
19.4.2010 12:45:54
FIZI^KO-KEMIJSKE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
Temperatura vode znatno utje~e na po~etak i tijek brojnih ribljih bolesti. Optimalno je djelovanje imunolo{kog sustava u ve}ine vrsta riba pri temperaturi vode
od oko 15 °C.
Ribe lako toleriraju raspon sezonskih promjena temperature, npr. oko 0 °C zimi
i 20 - 30 °C ljeti.
Promjene temperature ne smiju biti nagle jer izazivaju temperaturni {ok koji
nastaje kada se riba stavi u novu sredinu, gdje je temperatura ni`a ili vi{a od temperature vode iz koje potje~u. Pokazuju}i simptome paralize respiratornih i sr~anih
mi{i}a, takve promjene dovode do uginu}a riba. Kod riblje mla|i, problemi temperaturnog {oka nastaju i pri manjim temperaturnim razlikama vode (npr. 1 - 2 °C).
U praksi je poznato pravilo da se ribe ne hrane uo~i prevo`enja. Razlog je i
mogu}nost uginu}a ukoliko se iznenadno unesu u vodu hladniju od 8 °C. U tom
slu~aju usporavaju se probavni procesi sve do njihova zaustavljanja. Sve to rezultira neprobavljenom hranom, nastankom plinova, gubitkom ravnote`e, a kona~no
i uginu}em.
Na ribolovnim vodama temperatura se mjeri povr{inski, uranjanjem termometra
na dubinu oko 15 cm, te o~itanjem temperature pritom ne vade}i termometar iz
vode. Mjerenje temperature vode dna obavlja se mjerenjem temperature u uzorku
vode s dna, odmah po izlasku na povr{inu. Uzorkovanje vode s dna obavlja se
pomo}u priru~nog ure|aja koji se sastoji od staklene boce sa {irokim grlom, koja
je zavezana za kraj {tapa. Prazna, plutenim ~epom (koji je povezan s konopom) zatvorena boca pu{ta se do dna. Naglim potezom konopa s povr{ine povla~i se ~ep i
otvara boca u koju prodire voda s dna.
Temperatura vode mjeri se dvaput dnevno, odmah po izlasku sunca (najni`a
vrijednost - dnevni minimum) i sredinom dana (dnevni maksimum).
1.2. Strujanje vode
Strujanje voda teku}ica uvjetovano je geomorfolo{kim prilikama terena. Kod
staja}ica, gibanja su izra`ena u formi valova uvjetovanih djelovanjem vodenim ili
zra~nim masama (vjetar). Kod teku}ica, pri brzini strujanja ve}oj od 3,5 m/sek. ne
nalazimo razvijene vodene organizme, dok kod strujanja brzine do 1 m/sek. u vodi
teku}ice `ive svi organizmi koje nalazimo i u staja}icama.
Strujanje vode aktivno sudjeluje u dono{enju hranjiva, pove}anju koli~ina kisika,
odstranjenju produkata metabolizma i izjedna~enju temperatura vode. Stoga je
poznato da su ribe znatno aktivnije za olujnog vremena.
Ja~inu strujanja vodene mase odre|uje i karakter dna.
24
RIBICI.indd 24
19.4.2010 12:45:54
FIZI^KO-KEMIJSKE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
Brzina protoka (m/sek.)
Tip dna
3 - 20
organski detritus, mulj
21 - 40
sitni pijesak
41 - 60
grubi pijesak, sitni {ljunak
61 - 120
krupni {ljunak
120 - 300
kameni blokovi
Tab. 1.1. Utjecaj brzine protoka na formiranje tipa dna
1.3. Svjetlost
U procesu fotosinteze autotrofnog bilja svjetlost s anorganskim tvarima sudjeluje u nastajanju organske tvari. Prodor svjetlosti u vodu ote`ava gusto}a vode, suspendirane mineralne tvari, fito i zooplanktonski organizmi kao i vi{e vodeno bilje,
osobito povr{insko plivaju}e bilje (emerzno).
Svjetlosna energija upija se i raspr{uje u vodi, dio se reflektira a dio pretvara u
toplinu. Uvjeti prolaska svjetlosti u vodu pogor{avaju se pove}anjem eutrofikacije
(planktonski organizmi, vodeno bilje), te aktivno{}u riba koje svojim na~inom hranidbe mute vodu na dnu.
Prodor svjetlosti u vodu smanjen je i u zimskom razdoblju, kada je voda
prekrivena ledom na kojemu je snijeg. Ta situacija rezultira smanjenjem kisika sa
svim nepovoljnim prate}im posljedicama na `ivi vodeni svijet.
1.4. Gustoća vode
Ovisi o koli~ini otopljenih soli, temperaturi i tlaku. Voda je najgu{}a kod temperature od 4 °C, kada iznosi 1 g/cm3. Na povr{ini kod 0 °C voda ima najmanju
gusto}u (najlak{a je) te se i prva smrzava. Ispod leda su gu{}i i topliji slojevi koji nisu
zamrznuti te omogu}uju opstanak i `ivot ribama u zimskom razdoblju.
1.5. Kisik (O2)
Kisik nastaje u vodi u procesu fotosinteze autotrofnih biljaka ili u vodu ulazi iz
atmosfere u slu~ajevima kada voda nije zasi}ena kisikom. Koli~ina otopljenog kisika
ovisi o temperaturi vode. Voda ni`e temperature mo`e otopiti vi{e kisika nego voda
vi{e temperature. Koli~ina otopljenog kisika mo`e varirati od 0 mg/l do 18 mg/l.
O~itanja vrijednosti otopljenog kisika vi{a od 18 mg/l fizi~ki su nemogu}a.
U ribolovnim vodama otopljeni kisik u velikoj mjeri varira s intenzitetom produk25
RIBICI.indd 25
19.4.2010 12:45:54
FIZI^KO-KEMIJSKE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
cije kisika u procesu fotosinteze autotrofnih biljaka tijekom dana, s intenzitetom
potro{nje kisika uslijed procesa disanja vodenih organizama, te s oksidacijskim procesima organske tvari u vodi.
Kao rezultat navedenih procesa, otopljeni kisik uobi~ajeno dosti`e maksimalnu
vrijednost kasno popodne, a minimalnu rano ujutro. Stoga se kisik mjeri dvaput
dnevno - po izlasku i uo~i zalaska sunca.
Razli~ite vrste riba iskazuju razli~ite zahtjeve prema koncentraciji otopljenog
kisika u vodi. Salmonidne vrste zahtjevnije su za kisikom u vodi, za njih je optimalna
koncentracija otopljenog kisika 8 -10 mg/l. Kod smanjenja koncentracije kisika ni`e
od 3 mg/l pokazuju znakove gu{enja. Cyprinidne vrste manje su zahtjevne, mogu
napredovati u vodi koja sadr`i 6 - 8 mg/l, a znakove gu{enja pokazuju kada se koncentracija kisika smanji na 1,5 - 2,0 mg/l. Uzimaju}i {arana kao temeljnu vrstu ribe za
utvr|ivanje potreba za kisikom, ozna~avaju}i njegovu potrebu za kisikom s koeficijentom potrebe (1), dat je prikaz potreba za neke slatkovodne vrste riba.
Vrsta ribe
Koeficijent potreba
{aran
1,00
pastrva
2,83
smu|
1,76
crvenperka
1,51
ke~iga
1,50
grge~
1,46
{tuka
1,10
jegulja
0,83
linjak
0,83
babu{ka
0,50
Tab. 1.2. Potrebe za otopljenim kisikom
1.6. Zasićenost vode kisikom, saturacija (O2%)
Za jednostavan prikaz odre|ivanja zasi}enosti vode otopljenim kisikom mo`e
poslu`iti Graf.1 koji slijedi. Za to je potrebno poznavati:
• koli~inu otopljenog kisika u mg/l,
• temperaturu vode u °C i
• nadmorsku visinu vode u (m) (korekcijski faktor), Tab. 1.3.
26
RIBICI.indd 26
19.4.2010 12:45:55
FIZI^KO-KEMIJSKE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
Nadmorska visina (m)
Korekcijski faktor
0
1,00
100
1,01
200
1,02
300
1,04
400
1,05
500
1,06
600
1,07
700
1,09
800
1,10
900
1,11
1000
1,12
1100
1,14
1200
1,15
1300
1,17
1400
1,18
1500
1,19
Tab. 1.3. Korekcijski faktori za nadmorsku visinu
Graf. 1.1. Grafikon za odre|ivanje vrijednosti zasi}enosti vode kisikom
27
RIBICI.indd 27
19.4.2010 12:45:55
FIZI^KO-KEMIJSKE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
Primjer: odre|ivanja zasi}enosti vode kisikom
Ulazni parametri:
• vrijednost otopljenog kisika 5,2 mg/l,
• nadmorska visina 300 m, (korekcijski faktor za 300 m =1,04),
• temperatura vode 21 °C
• 5,2mg/l X 1,04=5,4 mg/l
Primjer:
Na skali za kisik odrediti vrijednost 5,4 mg/l, ravnom crtom spojiti je sa skalom za temperaturu vode, na vrijednost 21 °C. Tamo gdje ravna crta sije~e skalu za
zasi}enost vode otopljenim kisikom, o~itati vrijednost (60%)
Saturacija kisika u vodi %
Utjecaj na ribe
125% i vi{e
previsoka za opstanak nekih vrsta riba
80% - 124%
odli~na za opstanak ve}ine vrsta riba
60% - 79%
odgovaraju}a za opstanak ve}ine vrsta riba
ni`e od 60%
preniska za ve}inu vrsta riba, uginu}e
Tab. 1. 4. Utjecaj zasićenosti vode kisikom (%) na ribe
1.7. Aktivna reakcija sredine (pH)
Aktivna reakcija sredine, izra`ena kroz pH, definirana je kao negativni logaritam
koncentracije vodikovih iona. Ta nam mjera pokazuje koliko je voda kisela, odnosno
bazi~na. Na skali od 0 do 14, vrijednost pH-7 upu}uje na neutralnu reakciju, pri ~emu
je jednaka koli~ina vodikovih (H+) i hidroksilnih iona (OH-). Prirodne vode rijetko
imaju neutralnu reakciju:
- u kiselim vodama vi{e je vodikovih a manje hidroksilnih iona (pH je ni`i od 7),
- u alkalnim vodama manje je vodikovih a vi{e hidroksilnih iona (pH je vi{i od 7).
pH-vrijednost u ribolovnim vodama nije postojana, poznata su sezonska variranja
pH-vrijednosti (zimi i ljeti) kao i dnevna variranja, naro~ito izra`ena u vodama s razvijenom vodenom vegetacijom.
Aktivna reakcija sredine (pH) sudjeluje u procesima izmjene tvari, `ivotinja i bilja.
Kod alkalne reakcije vode smanjuje se propusnost stanica algi, neki elementi potrebni
vodenom bilju postaju netopivi (neupotrebljivi), smanjuje se propusnost vanjskog
epitela za prolaz plinova i soli u riba, smanjuje se otpornost prema bolestima.
Kisela reakcija vode smanjuje mogu}nost iskori{tenja hrane u riba. O visini pH28
RIBICI.indd 28
19.4.2010 12:45:55
FIZI^KO-KEMIJSKE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
vrijednosti vode ovisi primjena i u~inkovitost djelovanja lijekova za ribe.
pH je va`an kontrolni faktor kod mnogih kemijskih ravnote`a, uklju~uju}i odnos
netoksi~nog amonij iona (NH4+) i toksi~nog amonijaka (NH3), kao i izme|u toksi~nog
nitrit iona (NO2-) i vrlo toksi~ne nitritne kiseline (HNO2).
U ribolovnim vodama razdoblje dana kad je uzet uzorak vode izravno utje~e na
pH-vrijednost, zbog variranja koncentracije uglji~nog dioksida (CO2 ) u vodi:
• tijekom dana vodeno bilje u procesu fotosinteze tro{i uglji~ni dioksid, {to rezultira povi{enom pH-vrijedno{}u,
• u no}nom razdoblju vodeno bilje osloba|a uglji~ni dioksid koji se akumulira u
vodi i uzrokuje ni`e pH-vrijednosti.
Ekstremne pH-vrijednosti mogu biti izravno toksi~ne za ribe ili sinergijski
djelovati s drugim otopljenim ionima u vodi, kao {to su amonijak i vodikov sulfid,
pove}avaju}i njihovu toksi~nost.
Tijekom slanja uzorka vode za analizu pH dolazi do promjena pH-vrijednosti,
osobito u vodama optere}enima organskom tvari (tj. algama, bakterijama...), stoga
za to~no utvr|ivanje pH-vrijednosti treba mjeriti na samoj vodi.
Mjerenje pH-vrijednosti koristi se i za utvr|ivanje mineralne kiselosti, tako pHvrijednosti ni`e od 4,5 upozoravaju na jaku mineralnu kiselost, {tetnu za ribe, a
iziskuje znatna sredstva za njezinu neutralizaciju.
Efekti graničnih pH-vrijednosti
minimum
maksimum
efekti
3.8
10.0
riblja jaja{ca mogu se izvaliti, li~inke i mla| ~esto su deformirani
4.0
10.1
granice za najizdr`ljivije vrste riba
4.1
9.5
granice koje toleriraju pastrvske vrste riba
4.5
9.0
pastrvska jaja{ca i li~inke razvijaju se normalno
4.6
9.5
grani~ne vrijednosti za porodicu grge~a
5.0
----
grani~na vrijednost za Gasterosteidae (bodelj)
5.0
9.0
podno{ljiv raspon za ve}inu riba
----
8.7
gornja granica za dobre ribolovne vode
5.4
11.4
ribe izbjegavaju vode izvan ovih granica
6.0
7.2
optimalni (najbolji) raspon za riblja jaja{ca
3.3
4.7
larve komaraca `ive unutar ovog raspona
7.5
8.4
najbolji raspon za rast algi
Water, Water Everywhere; Hach
Tab.1.5. Efekti graničnih pH-vrijednosti na ribe
29
RIBICI.indd 29
19.4.2010 12:45:55
FIZI^KO-KEMIJSKE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
Pastrvske vrste riba, u usporedbi sa {aranskima, manje su otporne na visok pH,
a otpornije su na nizak pH. Kao obranu protiv u~inaka kisele ili alkalne reakcije vode,
ribe se za{ti}uju ja~im izlu~ivanjem sluzi na ko`u.
1.8. Ugljični dioksid (CO2)
Uglji~ni dioksid u vodu dospijeva iz atmosfere, procesa disanja vodenih organizama te razgradnjom organske tvari. Iz vode se tro{i u procesu fotosinteze.
Koli~ine uglji~nog dioksida u vodi nisu postojane. Visoke koncentracije uglji~nog
dioksida toksi~ne su i nepovoljno djeluju na otpornost riba i njihovu hranidbu.
Otapanjem slobodnoga uglji~nog dioksida u vodi nastaje uglji~na kiselina
(H2CO3), koja disocira na (H+) i (HCO3-). Vodikovi ioni zakiseljuju vodu.
1.9. Elektroprovodljivost vode (EP)
Elektroprovodljivost je mjera koja pokazuje koliko dobro voda (u stvari otopina)
provodi elektricitet koji je u korelaciji sa sadr`ajem soli, odnosno otopljenih iona u
vodi. Provodljivost se izra`ava u jedinicama μ Siemens/cm (mikrosimens po centimetru). Slatkovodne ribe op}enito dobro napreduju u {irokom rasponu (EP). Neki
minimalni sadr`aj soli u vodi po`eljan je da ribama omogu}i odr`avati osmotsku
ravnote`u.
Elektroprovodljivost
Poželjan raspon
100 - 2.000 μ Siemens/cm
Prihvatljiv raspon
30 - 5.000 μ Siemens/cm
Rasponi (EP) variraju u odnosu na riblju vrstu. Tako primjerice kanalski somi}
(catfish) mo`e podnijeti salinitete vi{e od ½ saliniteta morske vode. Morska voda
ima (EP) od 50.000 do 60.000 μ Siemensa/cm.
Elektroprovodljivost mo`e dati grubu procjenu ukupne koli~ine otopljenih krutih
tvari (UOT) u vodi. U pravilu (UOT) se vrijednost izra`ava u mg/l, a iznosi oko polovinu EP u μ Siemens/cm.
UOT mg / l =
EP n S / cm
2
30
RIBICI.indd 30
19.4.2010 12:45:55
FIZI^KO-KEMIJSKE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
Elektroprovodljivost se neznatno mijenja tijekom slanja uzorka vode do laboratorija. Specifi~na provodljivost je mjera provodljivosti na temperaturi od 25 °C za
neke prosje~ne ionske vrste i izra`ava se u μS/cm.
Uzorak vode na 25 °C
ultra~ista voda
voda za pi}e
voda koja te~e preko granitne ili druge eruptivne stijene
voda koja te~e preko vapnena~ke formacije
morska voda (vi{a koncentracija otopljenih soli)
Provodljivost, μS/cm
0.055
50
10 - 50
150 - 500
50.000 - 60.000
Tab. 1.6. Karakteristične vrijednosti provodljivosti voda
1.10. Ukupni alkalitet (UA)
Ukupni alkalitet vode mjera je njezine ukupne koncentracije karbonata i bikarbonata, kalcija i magnezija. U prirodnim vodama obi~no dominiraju kalcijevi bikarbonati. UA igra veliku va`nost za uzgoj i dr`anje riba. Pokazuje koliko vodena reakcija
sredine (pH) mo`e varirati i kolika je koncentracija raspolo`ivoga uglji~nog dioksida
(C02) za potrebe procesa fotosinteze. Eventualna toksi~nost neke kemikalije kao {to
je bakreni sulfat mo`e varirati ovisno o visini ukupnog alkaliteta.
Ukupni alkalitet ovisi o karakteristikama tla i vode. Za vode s visokim alkalitetom
ka`emo da imaju dobar puferni kapacitet, koji osigurava ujedna~enu kvalitetu vode
tijekom dana.
U dobrim ribolovnim vodama ukupna se tvrdo}a ne smije u ve}oj mjeri razlikovati od ukupnog alkaliteta. Stoga meke vode s malom tvrdo}om, s malo Ca i Mg
obi~no imaju i niski ukupni alkalitet i obrnuto.
Ukupni alkalitet izra`ava se u mg/l odgovaraju}eg kalcij karbonata (CaC03).
Izra~unava se pomo}u izraza: UA=50xA mg/l CaC03, gdje je A utro{ak HCl ml (u
laboratorijskom postupku odre|ivanja alkaliteta).
Primjer:
A = 2,3 ml; UA = 50 x 2,3 = 115 mg/l CaC03,
31
RIBICI.indd 31
19.4.2010 12:45:56
FIZI^KO-KEMIJSKE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
Ukupni alkalitet
CaCO3 mg/l
<5
Značaj za ribolovne vode
vrlo nizak alkalitet, voda jako kisela, neupotrebljiva za dr`anje i `ivot riba,
5 - 25
nizak alkalitet, sadr`aj CO2 prenizak za proces fotosinteze, ugro`en `ivot riba,
25 - 75
srednji alkalitet, srednja opskrbljenost vode sa CO2 za proces fotosinteze,
75 - 175
visok alkalitet, pH-vode varira unutar uskih grani~nih vrijednosti, optimalna
koli~ina CO2 za proces fotosinteze, uvjeti za `ivot riba dobri,
>175
vrlo visok alkalitet, pH-vode vrlo stabilan, opskrbljenost vode sa CO2 smanjuje
se s pove}anjem alkaliteta, `ivot riba nije ugro`en.
Tab. 1.7. Značenje ukupnog alkaliteta u ribolovnim vodama
UA ni`i od 20 mg/l ograni~ava primarnu produktivnost voda i te vode treba vapniti. Po`eljni raspon UA u ribolovnim vodama nalazi se unutar vrijednosti 50 - 150
mg/l CaC03 mg/l.
Ukupni alkalitet uzorka povr{inskih voda koji se {alje na analizu obi~no se ne}e
zna~ajnije promijeniti tijekom 2 - 3 dana.
1.11. Tvrdoća vode
Voda je kemijski spoj kisika i vodika. U prirodi ne postoje vode koje sadr`avaju
samo ta dva elementa. S obzirom na prirodu otopljenih tvari u vodi razlikujemo
ukupnu, karbonatnu (prolaznu) i nekarbonatnu (stalnu) tvrdo}u vode.
- Ukupna tvrdoća je mjera koncentracije kalcija (Ca2+ ) i magnezija (Mg2+) u vodi.
Kalcij i magnezij nalaze se u prirodnim vodama u obliku hidrokarbonata, sulfata,
klorida ili nitrata. Ove soli su {tetne u vodama jer reagiraju sa sapunima, stvaraju}i
netopive spojeve koji se kao takvi talo`e. Ukupna tvrdo}a jednaka je zbroju prolazne
i stalne tvrdo}e.
- Karbonatna (prolazna tvrdoća) koju ~ine hidrokarbonati kalcija i magnezija,
mo`e se ukloniti zagrijavanjem vode dulje vrijeme pri 90 °C do 100 °C, pri ~emu se
hidrokarbonat raspada na karbonat, uglji~ni dioksid i vodu:
Ca(HCO3)2 ' CaCO3 + CO2 + H2O
- Nekarbonatnu (stalnu tvrdoću) ~ine prete`no sulfati, kloridi i nitrati kalcija i
magnezija. Ne mo`e se ukloniti zagrijavanjem vode na temperaturu vrenja.
Kada se govori o tome da neke ribe preferiraju meku vodu, prvenstveno se misli
32
RIBICI.indd 32
19.4.2010 12:45:56
FIZI^KO-KEMIJSKE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
na ukupnu tvrdo}u a ne na karbonatnu tvrdo}u. Po`eljan raspon ukupne tvrdo}e u
ribolovnim je vodama 50 - 150 mg/l CaC03
Tvrdo}a vode izra`ava se u njema~kim, engleskim ili francuskim stupnjevima, ili
u mg/l CaCO3 . Jedan njema~ki stupanj dH iznosi 17.8 ppm CaCO3 .
0-4
dH
0 - 70
mg/l
vrlo meka
4-8
dH
70 - 140
mg/l
meka
8 - 12
dH
140 - 210
mg/l
srednje tvrda
12 - 18
dH
210 - 320
mg/l
tvrda
18 - 30
dH
320 - 530
mg/l
vrlo tvrda
vi{e od 30 dH
dH
vi{e od 530
mg/l
jezero Malawi, Mozambique
Tab. 1.8. Tvrdoća vode
Utvr|ivanje vrijednosti kalcijeve tvrdo}e vode va`no je kod gnojidbe ribnjaka. Ve}e koli~ine fosfornih gnojiva potrebne su kod ve}ih koncentracija kalcijeve
tvrdo}e. Najmanje 5 mg/l kalcijeve tvrdo}e potrebno je u vodi koja se koristi u
mrjestili{nim objektima.
Poput ukupnog alkaliteta, tako se i ukupna tvrdo}a ne}e znatnije mijenjati tijekom slanja na analizu.
1.12. Karbonati (C03) i bikarbonati (HC03)
Karbonati i bikarbonati, zajedno s otopljenim uglji~nim dioksidom, komponente
su ukupnog alkaliteta. Relativna koli~ina svake od ovih komponenata ovisi o pHuzorka vode.
Karbonatna tvrdo}a ribama ne {teti izravno, me|utim, ako je karbonatna tvrdo}a
ni`a od 4.5 dH, stalno treba kontrolirati pH.
1.13. Željezo (Fe) i mangan (Mn)
Ova dva elementa u vodi se pona{aju sli~no. Dobre vode mogu sadr`ati
pove}ane razine `eljeza (u fero obliku) i mangana a da se jo{ uvijek doimaju ~istima.
Kada su dobre vode izlo`ene kisiku, `eljezo se mijenja (u feri oblik), daju}i vodi
hr|avo sme|u boju.
33
RIBICI.indd 33
19.4.2010 12:45:56
FIZI^KO-KEMIJSKE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
Poželjni raspon
Za vode mrjestili{ta:
fero oblik: ni{ta
feri oblik: ni{ta
Prihvatljivi raspon
Za vode mrjestili{ta:
fero oblik: ni{ta
feri oblik: manje od 0,1mg/l za li~inke i manje od 1,0 mg/l za ve}inu riba
Za ribnja~arske vode:
Za ribnja~arske vode:
fero oblik: ni{ta
fero oblik: prihvatljiv u ograni~enoj zoni u podru~ju ulaza vode,
feri oblik: bilo koja razina feri oblik: bilo koja razina
Tab.1.9. Poželjni i prihvatljivi rasponi željeza u ribarstvu
1.14. Fluorid (F)
Fluorid je element koji se u vodi pojavljuje u tragovima, obi~no u rasponu 0,1
-1,5 mg/l. Vrijednosti vi{e od 3 mg/l, prema nekim istra`ivanjima, uzrokuju gubitke
kod nekih ribljih vrsta ovisno o kompleksnim vodenim uvjetima.
1.15. Sulfati (SO4)
Sulfati su uobi~ajena komponenta u vodi, pojavljuju se kao rezultat otapanja tla
i stijena. Uobi~ajena razina u vodama je 0 - 1000 mg/l. Ribe toleriraju visoke vrijednosti, ali ne vi{e od 500 mg/l.
1.16. Nitrat (NO3) i nitrat-nitrogen (NO3 - N)
Povr{inske vode imaju razinu nitrata (NO3) unutar 0,005 - 0,5 mg/l. Nitrat nije toksi~an
za ribe i nema {tetnog utjecaja na zdravlje riba, osim u slu~ajevima kada se razina podigne na vi{e od 90 mg/l NO3 - N.
NO3 (nitrat) i NO3 - N (nitrat-nitrogen) dva su na~ina za izra`avanje istog parametra.
NO3 - N (nitrat-nitrogen) izra`ava koncentraciju nitrata temeljenu samo na te`ini
du{ika u nitratu. Da se NO3 - N (nitrat-nitrogen) pretvori u nitrat, potrebno je vrijednost
NO3 - N (nitrat-nitrogen) pomno`iti sa 4,43.
NO3 - Nu ppm ili mg/l
kvaliteta vode
0 - 1.0
odli~na
1.1 - 3.0
dobra
3.1 - 5.0
zadovoljavaju}a
5.0 ili vi{e
slaba
Tab.1.10. Utjecaj nitrat-nitrogena na kvalitetu vode
34
RIBICI.indd 34
19.4.2010 12:45:56
FIZI^KO-KEMIJSKE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
1.17. Nitrit (NO2) i nitrit-nitrogen (NO2-N)
Po`eljne vrijednosti nitrita u kopnenim su vodama 0 - 1 mg/l. Nitriti su drugi oblik
du{ika koji se mo`e na}i u ribolovnim vodama, obi~no unutar grani~nih vrijednosti
od 0.005 do 0.5 mg/l. Amonijak se mo`e transformirati u nitrit, a nitrit u nitrat s
djelovanjem odre|enih bakterija. Tijekom prolje}a i jeseni razina nitrita mo`e se u
velikoj mjeri pove}ati. U tom slu~aju mogu}a je pojava bolesti „sme|a krv“. Rije~
je o bolesti riba, koja nastaje ako voda sadr`i visoke koncentracije nitrita, koji kroz
{krge ulaze u krvotok mijenjaju}i boju krvi u ~okoladno sme|u. Hemoglobin koji
prenosi kisik u krvi, spaja se s nitritom u metahemoglobin, koji je u tom obliku nesposoban za transport kisika. Kako „sme|a krv“ ne mo`e prenositi dovoljne koli~ine
kisika, ~esto se doga|a da se ribe ugu{e zbog manjka kisika, unato~ odgovaraju}oj
koncentraciji kisika u vodi. Ta pojava izaziva dvojbu kod utvr|ivanja uzroka uginu}a
samo na temelju vanjskih znakova pomanjkanja kisika koji se o~ituju na ribi, i na
temelju kemijsko utvr|enog sadr`aja kisika. Na niski sadr`aj nitrita izrazito su osjetljivi som, salmonidi i neke druge vrste koje `ive u hladnim vodama.
1.18. Amonijak-nitrogen (NH3 - N)
Nastaje u anaerobnim uvjetima razgradnjom bjelan~evina, dobro se otapa u
vodi. Pri vi{im pH-vrijednostima i vi{im temperaturama prelazi u neionizirani (NH3)
oblik koji je jaki otrov za ribe.
Poželjni raspon
Prihvatljivi raspon
ukupni NH3-N: 0 - 2 mg/l
ukupni NH3-N: manje od 4 mg/l
neionizirani NH3-N: 0 mg/l
neionizirani NH3-N: manje od 0.4 mg/l
Tab. 1.11. Poželjni i prihvatljivi rasponi amonijak-nitrogena u ribolovnim vodama
Ribe izlu~uju otpadne produkte metabolizma (80 - 95%) kroz {krge. Od te koli~ine vi{e
od 50% je amonijak. Za normalno odvijanje procesa izlu~ivanja, reakcija vode (pH) treba
biti sli~na ili ni`a od reakcije krvi (pH 7,0 - 7,5). S vi{im pH-vode, vi{im od pH-krvi, amonijak
se iz ribe sve te`e izlu~uje preko {krga. Nakupljaju}i se u organizmu ribe uzrokuje samootrovanje.
Ako voda kod povi{ene pH-vrijednosti sadr`i i pove}anu koncentraciju toksi~nog
amonijaka, dolazi do njegova prela`enja iz vode u krv, o{te}uju}i {krge riba i uzrokuju}i i
druge tegobe.
Za {aranske vrste, pH treba biti ni`i od 8,5, a koncentracija NH3 ni`a od 0,02 mg/l., dok
za pastrvske vrste riba pH treba biti ni`i od 8,0, a koncentracija NH3 ni`a od 0,01 mg/l.
35
RIBICI.indd 35
19.4.2010 12:45:56
FIZI^KO-KEMIJSKE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
1.19. Fosfat (PO4)
Fosfor (P) je u vodama uglavnom u formi fosfata (PO4). Najve}i dio fosfora u
ribolovnim vodama vezan je na `ive ili ne`ive ~estice materije. Fosfor je bitno biljno
hranjivo i kao takvo ~esto je limitiran. Dodavanjem fosfora u vode poti~e se rast
bilja (algi).
PO4 u ppm ili mg/l
kvaliteta vode
0.0 - 1.0
odli~na
1.1 - 4.0
dobra
4.1 - 9.9
zadovoljavaju}a
10.0 ili vi{e
slaba
Tab.1.12. Utjecaj fosfata na kvalitetu vode
1.20. Metan (CH4)
Metan nastaje mikrobiolo{kom razgradnjom organske tvari u anaerobnim uvjetima. Tijekom zimovanja riba uzrokuje tegobe i uginu}a. Meliorativne mjere tla dna s
ciljem smanjenja organske tvari i njezinom mineralizacijom te tretiranjem vapnom,
mo`emo smanjiti nastajanje nepo`eljnog metana.
1.21. Sumporovodik (H2 S)
Sumporovodik nastaje aerobnom razgradnjom bjelan~evina. Vodi daje neugodan miris, a za ribe je rizi~an.
1.22. Kalcij (Ca)
Kalcij se u kopnenim vodama pojavljuje u obliku karbonata - CaC03, fosfata Ca3(PO4) i sulfata - CaSO4. Va`an je biogeni element koji pospje{uje proces mineralizacije uginulih biljnih i `ivotinjskih organizama.
Mnogi problemi koji se odnose na kvalitetu vode, a s kojima se suo~avaju nositelji gospodarenja ribolovnim vodama i vlasnici ribnjaka, ne mogu biti rije{eni samo
rezultatima analiza kvalitete vode.
Uobi~ajen je i vode}i uzrok uginu}a riba niski sadr`aj otopljenog kisika, koji mora
biti izmjeren ili fiksiran na terenu, budu}i da se njegove vrijednosti znatno mijenjaju
pri dostavi do laboratorija. Sli~no se doga|a i s uzorcima voda s visokim sadr`ajem
36
RIBICI.indd 36
19.4.2010 12:45:56
FIZI^KO-KEMIJSKE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
uglji~nog dioksida ili sumporovodika (H2S), koji ne mogu biti odre|eni iz uzoraka
koji se dostavljaju po{tom.
Vodeni parametri kao {to su pH i amonijak mijenjaju se pod utjecajem djelovanja
bakterija, koje su prirodno prisutne u vodi uzorka.
Upravo zbog navedenih razloga, nemogu}nosti pravodobnoga i stru~nog
uzorkovanja te provedbe pojedinih analiza na samom terenu, vrlo rijetko }e rezultati
kemijskih analiza pomo}i u determinaciji uzroka uginu}a riba. U slu~ajevima uginu}a
riba a za mogu}u determinaciju uzroka uginu}a, potrebne su razra|ene metode
uzorkovanja, specijalizirani i brzi testovi za analizu na terenu i u laboratoriju.
1.23. Ukupno otopljene tvari (TDS)
Ukupno otopljene tvari (TDS) je izraz za kombinirani sadr`aj svih anorganskih i
organskih tvari sadr`anih u teku}ini, koje su prisutne u molekularnom, ioniziranom
ili mikrozrnatom (koloidna sol) suspendiranom obliku. Op}enito, krutina mora biti
dovoljno mala da pro|e filtraciju kroz sito veli~ine „oka” od dva mikrometra. Mjera
koncentracije ukupno otopljenih tvari obi~no se primjenjuje za procjenu produktivnosti slatkovodnih sustava (teku}ica i staja}ica).
Poznate su dvije glavne metode mjerenja TDS-a - gravimetrijska i vodljivost.
Gravimetrijska metoda bazira se na isparenom ostatku teku}ine, koja se zatim va`e
analiti~kom vagom to~nosti 0,0001g.
Druga metoda je mjerenje elektri~ne vodljivosti uzorka vode (vidi poglavlje 1.9.).
Mjera elektroprovodljivosti vode (EP) daje pribli`ne vrijednosti za ukupno otopljene
tvari (TDS).
Visoka razina TDS mo`e utjecati na neke vodene vrste, osobito salmonida, tijekom kriti~ne faze `ivota, kao {to su mrijest. Mjera TDS mo`e poslu`iti za procjenu
produktivnosti ribolovnih voda (vidi poglavlje 14.12.).
37
RIBICI.indd 37
19.4.2010 12:45:56
38
RIBICI.indd 38
19.4.2010 12:45:56
2. BIOLOŠKE ZNAČAJKE RIBOLOVNIH VODA
Ribolovne vode (vodeni biotop), promatrano biolo{ki, predstavljaju mjesto koje
naseljavaju skupine biljnih i `ivotinjskih populacija. Za odr`avanje tih populacija
potrebni su manje ili vi{e ujedna~eni fizi~ko-kemijski i biolo{ki uvjeti sredine. Skup
biljnih i `ivotinjskih zajednica unutar biotopa naziva se biocenoza. Zajedni{tvo biocenoze i odre|enog biotopa naziva se ekosustav
Biotop
Biocenoza
plankton
vodeni stupacpelagijal
dno - bental
Skupine unutar biocenoze
fitoplankton - biljni
zooplankton - `ivotinjski
nekton
ribe
neuston
skupine org. koji `ive na povr{ini vode
bentos
fitobentos - biljni
zoobentos - `ivotinjski
Tab. 2.1. Biocenoze vodenih biotopova
2.1. Plankton
Planktonsku zajednicu u ribolovnim vodama ~ine biljni i `ivotinjski plankton koji
`ivi u stupcu vode u stanju lebdjenja (bez mogu}nosti voljnog kretanja). Plankton
predstavljaju mikroskopski organizmi koji se s obzirom na veli~inu dijele na ~etiri
skupine:
Naziv skupine planktona
Raspon veličina
makroplankton
do nekoliko cm
mezoplankton
od 1 mm do 10 mm
mikroplankton
od 0,05 mm do 1 mm
nanoplankton
manji od 0,05 mm
Tab. 2.2. Podjela planktona prema veličini
39
RIBICI.indd 39
19.4.2010 12:45:57
BIOLO[KE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
Planktonska mreža koristi se za uzorkovanje planktona okomitim potegom. Sastoji se od triju glavnih dijelova:
• reduciraju}eg konusa od platna, s trima veznim konopima,
• konusno filtriraju}om mre`icom,
• specijalno dizajniranoga mjedenog ku}i{ta s ventilskim
otvara~em.
Mjere: du`ina pl. mre`e 60 – 70 cm; dijametar otvora mre`e 10 cm;
veli~ina „oka“ filtracijske mre`e od 80 μm do150 μm.
Princip rada: pl. mre`a sa zatvorenim ventilom spu{ta se okomito na
odre|enu dubinu. Zatim se lagano podi`e iz vode. Kad je izvan vode
lagano se protrese da sva voda iscuri iz mre`e, a plankton se ispu{ta
u epruvetu otvaranjem ventila. Znaju}i dubinu potega i veli~inu otvora
mre`e, izra~unava se koli~ina procjeda planktona u litrama.
Sl. 2.1. Planktonska mreža
2.1.1. Fitoplankton
Fitoplanktonski organizmi su jednostani~ni i `ive pojedina~no ili udru`eni u
kolonijama. Jedna od izra`enijih zna~ajki fitoplanktonskih populacija njihova je velika brojnost. Ovisno o prisutnosti hranjivih soli u vodi i odgovaraju}oj temperaturi
vode, njihova brojnost dosi`e do nekoliko milijuna ind/l.
Sistematska skupina
Cyanophyta
(modrozelene alge)
Euglenophyta
Pyrrophyta
Chrysophyta
(žutozelene alge)
(žutosmeđe alge)
Chlorphyta
(zelene alge)
Značajke skupine
• masovno se razvijaju u ljetnim mjesecima
• vodu oboje modro zeleno ili modro
• vodi daju intenzivan miris
• neke vrste izazivaju „cvjetanje“ vode
• izlu~uju toksine koji izazivaju uginu}e riba
• jednostani~ne alge, bi~a{ice sa 1, 2 ili 3 bi~a
• nalaze se u malim i plitkim vodama
• vodi daju zelenu boju
• naj~e{}e `ive pojedina~no
• imaju dva nejednaka bi~a
• neke vrste izazivaju „cvjetanje“ vode
• `ive pojedina~no ili u kolonijama
• zimi i u prolje}e ~ine glavni dio fitoplanktona
• mogu izazvati „cvjetanje“ vode
• `ive pojedina~no ili u kolonijama
• dominiraju u kasno prolje}e i ranu jesen
Tab. 2.3. Sistematske skupine fitoplanktona
40
RIBICI.indd 40
19.4.2010 12:45:57
BIOLO[KE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
2.1.1.1. Fotosinteza
Fotosinteza je biokemijski proces u kojem biljke, alge i neke bakterije (svi organizmi koji u sastavu stanice imaju klorofil) transformiraju svjetlosnu energiju
sun~evog zra~enja u kemijsku, sintetiziraju}i organske spojeve iz uglji~nog dioksida
i vode uz osloba|anje kisika.
Ovako sintetizirani organski spojevi predstavljaju izvor hrane i energije biljkama
koje su ih sintetizirale, kao i ostalim organizmima na Zemlji. Zbog toga je proces
fotosinteze temelj za opstanak `ivota na Zemlji.
U procesu fotosinteze, fitoplankton u vodu osloba|a enormne koli~ine kisika.
Prema literaturnim podacima, polovica svjetske produkcije kisika potje~e upravo od
fotosinteze fitoplanktona, a druga polovica kisika potje~e od fotosinteze ukupnoga
kopnenog bilja.
Za odvijanje fotosinteza potrebne su odgovaraju}e koli~ine energije (svjetlosne
- Sunce), uglji~nog dioksida (CO2), temperatura vode, minerali i mikroelementi.
6 CO2 + 12 H2O C6H12O6 + 6 O2 + 6 H2O
Proces fotosinteze
Svjetlost: Fotosinteza pokazuje sna`nu ovisnost o kvaliteti i koli~ini svjetlosti. Pove}anjem intenziteta osvjetljenja brzina fotosinteze u po~etku se linearno
pove}ava, zatim se postupno smanjuje i kada se fotosintetski aparat zasiti svjetlo{}u,
poprima konstantnu vrijednost.
Koncentracija ugljikova dioksida: Povi{enjem koncentracije CO2 mogu}e je
pove}ati stopu fotosinteze. Ve}ina CO2 u list ulazi preko pora, budu}i da je kutikula
koja prekriva list nepropusna za CO2.
Temperatura: Biljke mogu fotosintetizirati u velikom rasponu temperatura od 0
do 50 °C. Za ve}inu biljnih vrsta optimalna je temperatura izme|u 20 i 30 °C. Temperatura djeluje na sve biokemijske reakcije fotosinteze. Pri niskom intenzitetu osvjetljenja, povi{enje temperature ne utje~e na razinu fotosinteze. Pri visokom intenzitetu osvjetljenja, u odre|enom rasponu temperature dolazi do sna`nog pove}anja
razine fotosinteze.
2.1.2. Zooplankton
Zooplankton predstavljaju razli~iti `ivotinjski organizmi, od jednostani~nih do
41
RIBICI.indd 41
19.4.2010 12:45:57
BIOLO[KE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
vi{estani~nih `ivotinja. U zooplankton svrstavamo i najranije razvojne stadije pojedinih `ivotinjskih skupina, kao {to su bentosni i nektonski organizmi. Zooplankton
se hrani fitoplanktonom i bakterijama te predstavlja kvalitetno hranjivo za ribe u
svim `ivotnim fazama, dok je nezaobilazan u najranijim `ivotnim fazama riba.
Sistematska skupina
Značajke skupine
Protozoa
(praživotinje)
• jednostani~ni, sitni organizmi (predstavnici nanoplanktona)
• `ive pojedina~no ili u kolonijama
• imaju sposobnost brzog razmno`avanja
• veliki broj su paraziti
Rotatoria
(kolnjaci)
Cladocera
(vodenbube)
Copepoda (veslonošci)
• najmanje vi{estani~ne `ivotinje
• u vodama su kvalitativno najbrojniji
• du`i od 1 mm, razmno`avaju se jaja{cima
• velika plodnost na vi{im temperaturama vode
• osim ljeti, brojni su i u zimskim mjesecima
Tab. 2.4. Sistematske skupine slatkovodnog zooplanktona
2.2. Nekton
Nekton predstavlja skupinu ve}ih vodenih `ivotinja koje se kroz vodenu sredinu
aktivno kre}u zahvaljuju}i dobro razvijenim organima za kretanje. U toj skupini
vodenih `ivotinja dominiraju ribe.
2.3. Neuston
Neuston je skupina organizama koja zahvaljuju}i povr{inskoj napetosti vode
(izra`enoj na izrazito mirnim vodama) `ivi na povr{ini vode. Predstavnici te skupine
su razne bakterije, alge i insekti.
2.4. Bentos
Za razliku od planktona, nektona i neustona, predstavnici bentosa vezani su za
dno. Ono im slu`i kao `ivotno stani{te, gdje nalaze hranu, skloni{te i supstrat za
razmno`avanje. Bentosni organizmi mogu biti pokretni (vaginalni) ili su pri~vr{}eni
na podlogu (sesilni). Osim tih dviju skupina postoji i bentosna skupina (infauna) koja
se u dno ukopava i do 40 cm. Svi bentosni organizmi imaju sposobnost dnevnih i
sezonskih migracija, bilo aktivnim kretanjem ili kori{tenjem snage strujanja vode.
Kod bentosa razlikujemo biljni bentos (fitobentos) i `ivotinjski bentos (zoobentos).
42
RIBICI.indd 42
19.4.2010 12:45:57
BIOLO[KE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
2.4.1. Fitobentos
Predstavnici fitobentosa su mikrobiljke ( jednostani~ne i vi{estani~ne alge) te
predstavnici vi{ega vodenog bilja.
2.4.2. Zoobentos
Predstavnici zoobentosa zauzimaju va`no mjesto u prirodnoj hranidbi riba. Za
kvalitativno-kvantitativnu analizu i procjenu zoobentosa u ribolovnoj vodi koriste
se Ekmanov bager i sito za ispiranje sedimenta i sakupljanje bentosa. U pli}im
teku}icama slu`imo se Surber mre`om.
Ekmanov bager dizajniran je za sakupljanje mekanog
dna, blatnog mulja ili finog treseta u staja}icama i dubljim
teku}icama, a u cilju utvr|ivanja kvalitativno - kvantitativnog
sastava zoobentosnih organizama. Bager se konopom spu{ta
na dno, nakon toga po istom konopu spu{ta se uteg koji
svojom te`inom (udarom) osloba|a nategnuta bo~na krila
bagera, koja ga zatvaraju. Zatvoreni bager sa sadr`ajem dna
izvla~i se na povr{inu. Sadr`aj bagera se potom prazni u sito
za ispiranje.
U radu s bagerom treba poznavati zahvat bagera. Zahvat
bagera je bazna povr{ina bagera, npr. bager ima bazne stranice 20 x 20 cm = 400 cm2 = 0,04 m2.
Sl.2.2. Ekmanov bager za uzorkovanje tla dna ribolovne vode
Sito za ispiranje sadr`aja dna sakupljenog Ekmanovim
bagerom dizajnirano je sa svrhom ispiranja muljnog
sadr`aja dna radi lak{eg sakupljanja zoobentosa. Dimenzije sita za ispiranje ovise o veli~ini Ekmanova bagera.
Uobi~ajene dimenzije su 35 x 50 x 10 cm. Veli~ina “oka“
~eli~ne mre`e u pravilu je 600 μm.
Sl.2.3. Sito za ispiranje tla dna ribolovne vode
43
RIBICI.indd 43
19.4.2010 12:45:58
BIOLO[KE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
Sistematska skupina
Značajke skupine
Turbellaria
(virnjaci)
• spljo{teni crvi do 3 cm, priljubljeni na kamenju i bilju,
• `ive u ~istim i brzim vodama
Mollusca
(mekušci)
• {koljke i pu`evi koji u ranim `ivotnim stadijima pripadaju planktonu
• vrijedna riblja hrana
Oligochaeta
(maločekinaši)
Hirudinea (pijavice)
• `ive ukopani u mulju, na tijelu se nalaze ~ekinje
• neke vrste podnose velika one~i{}enja vode
• ektoparaziti na ribama, `abama i pu`evima
Crustacea (raci)
• naseljavaju ~iste vode teku}ica u velikom broju
• vrijedna hrana za ribe
Hydrachnidae
(vodene grinje)
• crvene, okrugle, sitne do nekoliko mm, `ive u toplim vodama
• nemaju vrijednost kao riblja hrana
Insecta (kukci)
• naseljavaju vodu samo u stadiju li~inke
• najbrojnija skupina `ivotinja
• vrijedna riblja hrana
Coleoptera
(tvrdokrilci)
• veli~ina do 5 cm, slu`e kao riblja hrana
• {tetni za riblju mla| koju napadaju
Rhynchota
(vodene stjenice)
Odonata (vretenci)
• nemaju vrijednosti kao riblja hrana
• {tetne, napadaju riblju mla|
• slu`e kao riblja hrana
• {tetne, u hranidbi konkuriraju ribljoj mla|i
• napadaju riblju mla|
Ephemeroptera
(vodencvjetovi)
• naseljavaju vodu samo u stadiju li~inke
• `ive u svim tipovima voda, najvi{e u teku}icama
• vrijedna riblja hrana
Plecoptera (obolčari)
• naseljavaju vodu samo u stadiju li~inke
• `ive u svim tipovima voda, najvi{e u teku}icama
• vrijedna riblja hrana
Megaloptera
(muljari)
• `ive u mulju staja}ica i teku}ica
• vrijedna riblja hrana
Trichoptera
(tulari)
• `ive u stanju larve u svim vodama, naro~ito u teku}icama
• grade cjevaste ku}ice od kamen~i}a, du`ina ku}ice 3 - 4 cm
Diptera (dvokrilci)
• naseljavaju vodu samo u stadiju li~inke
• `ive u svim tipovima voda
• vrlo vrijedna hrana za ribe (Chironomidae)
Tab. 2.5. Najčešće sistematske skupine zoobentosa kopnenih voda
2.5. Makrofiti
44
RIBICI.indd 44
Makrofiti, vi{e vodeno bilje, razvija se na dnu ili u slobodnoj vodi u svim voden-
19.4.2010 12:45:58
BIOLO[KE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
im biotopovima. Razvoj vi{ega vodenog bilja ograni~en je dubinom vode, u pravilu
ne raste u vodi dubljoj od 2 do 2,5 m. Vi{e vodeno bilje unutar biotopa predstavlja
stani{te za fitofilne `ivotinjske organizme, koji su vrijedna riblja hrana. Osim toga,
oni su podloga za mrije{tenje velikog broja riba (s ljepljivom ikrom).
Uz korisnost, vi{e vodeno bilje mo`e prouzro~iti i {tete unutar biotopa. Masovni razvoj bilja oduzima hranjive tvari iz vode i tla. Smanjuje mogu}nost razvoja
planktona, smanjuje koli~inu kisika tro{enjem tijekom no}i i razgradnju biljne mase.
Ote`ava kretanje riba i onemogu}uje kvalitetno bavljenje rekreacijom na vodi u svim
segmentima.
Vi{e vodeno bilje dijelimo u ~etiri osnovne biolo{ke skupine:
• vi{e alge,
• nadvodno bilje,
• plivaju}e (emerzno) bilje - li{}e pliva na povr{ini vode i
• podvodno (submerzno) bilje.
Sl.2.4. Nitella spp. (više alge)
Sl.2.6. Nuphar luteum (plivajuće bilje)
RIBICI.indd 45
Sl.2.5. Typha Latifolia (nadvodno bilje)
Sl.2.7. Ceratophyllum demersum
(podvodno bilje)
45
19.4.2010 12:45:59
BIOLO[KE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
2.5.1. Više alge
Naziv
Lat. naziv
parožina
Nitella spp.
parožina
Chara spp.
nitaste alge
Lyngbya
Tab.2.6. Predstavnici viših algi
2.5.2. Nadvodno bilje
Naziv
Lat. naziv
trska
Phragmites communis
rogoz
Typha latifolia, T. angustifolia
šašina
Scirpus lacustris
šaš
Carex
sitine
Juncus
pirevina
Glyceria aquatica
strelica
Sagittaria
žabočun
Alisma plantago-aquasitica
Tab.2.7. Tipični predstavnici nadvodnog bilja
2.5.3. Plivajuće bilje (emerzno)
Naziv
Lat. naziv
bijeli lopoč
Nymphaea alba
lokvanj
Nyphar luteum
plavun
Nymphoides peltata
žabogriz
Hydrocharis morsus ranae
vodeni orašak
Trapa natans
dvornik
Polygonum amphybium
mrijesnjak
Potamogeton natans
vodena paprat
Salvinia natans
raznorotka
Marsilia quadrifolia
lemna
Lemna minor, L. poly rhyza,
Tab.2.8. Predstavnici bilja čije lišće pliva na površini vode (emerzno bilje)
46
RIBICI.indd 46
19.4.2010 12:45:59
BIOLO[KE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
2.5.4. Podvodno bilje (submerzno)
Naziv
Lat. naziv
mrijesnjaci
Potamogeton pectinatus, P. crispus
krocanj
Myriophyllum verticilatum, M. spicatum
vošćika
Ceratophyllum demersum
podvodnica
Najas major, N. minor
mješinka
Utricularia vulgaris
mahovine
Cynclidotus,Fontynalis, Cratoneurum
potočarka
Na- sturtium officinale
vodnica
Callitriche vernalis
Tab. 2.9. Predstavnici podvodnog bilje (submerzno bilje)
2.6. Ekosustav
Ekosustav ribolovnih voda odre|uju ~etiri osnovne komponente:
1. Abiotički okoliš, ~ine ga svi ne`ivi fizi~ki i kemijski
~imbenici, kao {to su hranjive soli, voda, atmosfera i dr., a koji
utje~u na `ivi svijet.
2. Proizvođači (autrotrofni organizmi), zeleno bilje s
klorofilom, koji koriste}i sun~evu energiju, hranjive tvari iz
abioti~kog okoli{a, CO2 iz zraka ili vode, u procesu fotosinteze
sintetiziraju organske spojeve uz osloba|anje kisika.
3. Potrošači (heterotrofni organizmi), organizmi koji se
hrane drugim organizmima.
4. Razgrađivači, organizmi (bakterije, gljive, crvi, gliste,
~lankono{ci…) koji energiju koriste razgradnjom biootpada ili
mrtvih organizama.
47
RIBICI.indd 47
19.4.2010 12:45:59
BIOLO[KE ZNA^AJKE RIBOLOVNIH VODA
IV. trof. razina
potrošači treće razine
grabljivice mesojeda
0,1
predatorne ribe
zooplanktofagne
i bentofagne
ribe
III. trof. razina
potrošači druge
razine
mesojedi
1
fitofagne
ribe
II. trof. razina
potrošači prve
razine
10
zooplankton
vodena
makrovegetacija
fitoplankton
I. trof. razina
primarni
proizvođači
100
Sl.2.8. Prehrambena piramida
48
RIBICI.indd 48
19.4.2010 12:46:02
3. VODENA STANIŠTA
Kod klasifikacije ribolovnih voda naj~e{}e se primjenjuje osnovna podjela bazirana na temelju kretanja vode. Prema toj podjeli, razlikujemo teku}ice i staja}ice.
Teku}ice su vodeni sustavi u kojima se vodena masa nalazi u stalnom kretanju, od
izvora prema u{}u. Staja}ice su depresije ispunjene vodom povr{inskog podrijetla
ili vodom iz podzemnih izvora.
3.1. Osnovne značajke tekućica
Jedna od osnovnih zna~ajki teku}ica je ujedna~eni okomiti raspored fizi~ko-kemijskih karakteristika kao posljedica male dubine i stalnog mije{anja vode u cijelom
vodenom stupcu.
Plankton je u teku}icama slabo razvijen i nema ve}eg zna~aja, razvija se u donjim mirnijim dijelovima gdje brzina toka vode nije ve}a od 1 m/sek. Po kvalitativnom
sastavu, plankton teku}ica sli~an je planktonu staja}ica. Maksimalan razvoj planktona u teku}icama je u ljetnom i jesenskom razdoblju.
U teku}icama, s obzirom na karakteristike dna, razvija se bentos (`ivotne zajednice {koljaka, pu`eva, insekata, tulara, vodencvjetova i dr.).
3.1.1. Ribolovna podjela tekućica
Prate}i teku}ice uzdu` njihova toka, od izvora do u{}a, ne nalazimo iste vrste
riba. Prema raspodjeli vrsta riba u toku teku}ica, izvr{ena je i ribolovna podjela
vodotoka prema zonama:
49
RIBICI.indd 49
19.4.2010 12:46:03
VODENA STANI[TA
Sl.3.1. Ribolovna podjela tekućica
3.1.1.1. Zona pastrve:
To je izvorni dio vodotoka kojeg karakteriziraju male koli~ine vode, do 0,1 m3
/sek., jako strujanje i niske temperature vode (do 12 °C). Uz dovoljno otopljenog
kisika i malo organske tvari to podru~je nastanjuje poto~na pastrva (Salmo trutta
m. fario). Ukoliko su ti gornji dijelovi vodotoka ne{to mirniji, pastrvi se pridru`uju
paklarica (Lampetra planeri), pior (Phoxinus phoxinus), pe{ (Cottus gobio), tivu{ka
(Nemachilus barbatulus) i ponekad klen (Leuciscus cephalus). Prinos riba u toj zoni
varira unutar granica od 2 do 15 kg/ha, pa tu zonu svrstavamo u siroma{niju.
3.1.1.2. Zona lipljana:
Podru~je vodotoka sa smanjenom brzinom protoka i manjim nagibom u odnosu
na zonu pastrve, ali ve}om koli~inom vode, do 10,0 m3/sek. Taj je dio ne{to dublji, dno je kamenito ili pjeskovito s razvijenom vegetacijom. Glavni predstavnik te
zone je lipljan (Thymalus thymalus), uz prate}e vrste poto~nu pastrvu, piora, pe{a,
brkicu, podusta (Chondrostoma nasus) i klena. U vodotocima dunavskog slijeva
u toj zoni mo`e obitavati i mladica-glavatica (Hucho hucho). Prinos riba u toj zoni
dosti`e do 20 kg/ha.
50
RIBICI.indd 50
19.4.2010 12:46:03
VODENA STANI[TA
3.1.1.3. Zona mrene:
Ovo podru~je karakterizira brzo strujanje vode bogate kisikom, razmjerno vi{e
temperature i s bolje razvijenom vegetacijom. Ta zona dijeli se u tri podzone:
• mali vodotoci zone mrene: karakteriziraju ih male koli~ine vode, do 0,1 m3/
sek., dominira poto~na mrena, iza nje tu nalazimo krku{u, klena, ukliju, dvoprugastu
ukliju, brkicu i podusta. Prinos riba u toj podzoni dosti`e do 40 kg/ha, pa te vode
spadaju u srednje bogate.
• veliki vodotoci zone mrene: karakteriziraju ih ve}e koli~ine vode, od nekoliko
desetaka m3/sek. Riblji predstavnik koji dominira u ovom dijelu vodotoka je mrena
(Barbus barbus). Osim riba koje `ive u uzvodnim dijelovima teku}ice (podust, klen,
poto~na mrena i dr.), ovu zonu nastanjuju {tuka (Esox lucius), grge~ (Perca fluviatilis), smu| (Stizostedion lucioperca) i balavac (Acerina cernua), povremeno {aran
i som. Prinos riba u toj podzoni dosti`e do 60 kg/ha, pa te vode spadaju u srednje
bogate.
• prijelazno mrenska zona: donji dio zone mrene koje karakterizira mirniji tok,
ve}e koli~ine vode, dublje vode s plavnim zonama. Populacija riba je ista kao i u
prethodnoj podzoni, s time da se uz ve}i broj {arana, soma mo`e pojaviti i ke~iga.
Prinos riba u toj podzoni dosti`e do 100 kg/ha, pa te vode spadaju u bogate.
3.1.1.4. Zona deverike:
Podru~je teku}ica ve}ih {irina i dubina, velikih plavnih povr{ina, sporijeg toka,
pjeskovito - muljevitog dna s vrlo razvijenom vegetacijom. Na povr{ini vode sadr`e
dosta kisika a pri dnu malo. Za ovo podru~je karakteristi~na je deverika (Abramis
brama) s ribama iz zone mrene te {aranom (Cyprinus carpio), uz linjaka (Tinca tinca), crvenperku (Scardinius erythrophtalmus), krupaticu (Blicca bjoerkna), karasa
(Carasius carasius), soma (Silurus glanis) i dr. Prinos riba u toj zoni dosti`e vi{e od
150 kg/ha, pa te vode spadaju u bogate.
3.1.1.5. Zona bočatih voda:
Podru~je teku}ica gdje se one mije{aju s morem. Pli}e je i vi{e temperature
vode, muljevitog dna pokrivenog vegetacijom. Tu zonu nastanjuju ribe koje se
mogu prilagoditi promjenama sadr`aja soli u vodi. Za ovo podru~je karakteristi~an
je balavac (Acerina cernua) uz iverak (Pleuronectes flesus) te neke obalne morske
vrste riba.
51
RIBICI.indd 51
19.4.2010 12:46:03
VODENA STANI[TA
3.2. Osnovne značajke stajaćica
Jedna od zajedni~kih zna~ajki staja}ica velike su amplitude sezonskih kolebanja
temperature povr{inske vode. Ovisno o dubini staja}ice odre|ene su fizi~ko-kemijske i biolo{ke zna~ajke. Staja}ice se razlikuju prema kvalitativno-kvantitativnom
sadr`aju planktona, koji je u odnosu na teku}ice znatno bolje razvijen.
Sve staja}ice prema produktivnosti (koli~ini biogenih elemenata u vodi) i intenzitetu razvoja `ivotnih zajednica dijelimo u tri osnovna tipa staja}ica:
• oligotrofna jezera,
• eutrofna i
• distrofna.
3.2.1. Oligotrofna jezera: mali sadr`aj biogenih elemenata, izrazito slabo razvijene vodene `ivotne zajednice (plankton, bentos, ribe i dr.), velika prozirnost,
zasi}enje vode kisikom uvijek vi{e od 80%.
3.2.2. Eutrofna jezera: veliki sadr`aj biogenih elemenata, vrlo dobro razvijene
vodene `ivotne zajednice (plankton, bentos, ribe i dr.). ^esto se javlja „cvjetanje
vode“, naro~ito modrozelene alge. Mala prozirnost, pri dnu puno natalo`ene organske tvari, ~ija razgradnja izaziva nesta{icu kisika. Taj tip karakterizira velika
masa vodenih organizama i mali broj vrsta (pojavljuju se samo one koje su dobro
prilago|ene velikim fizi~ko-kemijskim promjenama unutar biotopa).
3.2.3. Distrofna jezera: su jezera (bare i mo~vare) u zadnjem stadiju dinamike
razvoja jezera - odumiranje. U njima je slaba razgradnja organske tvari, voda je bistra s pH- vrijedno{}u manjom od 7 (kisela). Pri dnu se talo`e uginuli organizmi,
stvaraju}i treseti{ta. U nas, tipi~nih distrofnih jezera je malo.
3.3.1. Tipovi stajaćica
Staja}ice se dijele na prirodna i umjetna jezera te ribnjake. Prirodna jezera su alpska, kra{ka, tektonska i rije~na. Umjetna jezera nastala su radom ~ovjeka u cilju akumuliranja vodene mase za potrebe energetike, navodnjavanja, za{tite od buji~nih
voda, rekreacije i {porta, akumuliranja pitke vode, razvoja ribarstva i dr.
Osim navedenih izravnih nastajanja umjetnih jezera, postoje i umjetna jezera
koja su nastala neizravno kao posljedica kori{tenja mineralnih sirovina ({ljunka,
gline, pijeska i sl.).
52
RIBICI.indd 52
19.4.2010 12:46:03
VODENA STANI[TA
3.3.1.1. Kraška jezera:
Na podru~ju kra{a (jadranski slijev) nalazimo prirodna i umjetna kra{ka jezera.
Neke od njih karakterizira periodi~nost, pojavljuju se u ki{no doba godine ili u vrijeme topljenja snijega, a nestaju poniranjem vode u podzemlje u su{nom dijelu
godine. Temperatura voda kra{kih jezera u ljetnom razdoblju vi{a je od 20 °C. Zbog
velikog variranja razine voda u tim jezerima, ote`an je mrijest riba koje se u pravilu
mrijeste u vodotocima koji utje~u u ta jezera. U tim vodama u pravilu obitavaju
salmonidi, jegulja te endemske vrste iz porodice Cyprinidae. Zna~ajna su prirodna
kra{ka jezera Plitvi~ka jezera i kriptodepresija Vransko jezero (~ije je dno ni`e od
povr{ine mora), s procijenjenim prinosom riba od oko 25 kg/ha.
3.3.1.2. Riječna jezera:
U pravilu se pojavljuju uz na{e ve}e vodotoke iz kojih podzemnim putem dobivaju
vodu. Nastala su kao ostatak nekada{njih tokova rijeka koje su meandrirale. Danas
u takva jezera spadaju stari rukavci, mrtvaje, limani i sl. Rije~ je o plitkim eutrofnim
jezerima koja postupno prelaze u distrofna jezera. Populacija riba mo`e biti bogata i
po masi i po jedinici povr{ine, ali s manjim brojem vrsta. Taj biotop naseljavaju tzv.
barske vrste - linjak, babu{ka, ~ikov, bodorka, crvenperka, {aran i {tuka. Procijenjeni
prinos ovog biotopa mo`e varirati u {irokom rasponu od 20 do 150 kg/ha.
3.3.1.2. Akumulacijska jezera:
Spadaju u umjetna jezera kroz koja voda protje~e izazivaju}i velike oscilacije
razine vode. Variraju s obzirom na veli~inu i dubinu. Ovisno o fizi~ko-kemijskim
parametrima, osobito o temperaturi vode, koli~ini biogenih elemenata, karakteristikama dna, razvoju `ivotnih zajednica, prinos akumulacija kod oligotrofnog tipa nije
vi{i od 5 kg/ha ribe, dok kod eutrofnog tipa mo`e biti i vi{i od 150 kg/ha.
3.3.1.3. Jezera nastala vađenjem mineralnih sirovina:
Tu spadaju {ljun~are, glini{ta, pjeskare i sl. Ta jezera karakteriziraju razli~ite
veli~ine i dubine. U pravilu su to oligotrofna jezera, iznimno siroma{na organskom
tvari, velike prozirnosti i s velikim temperaturnim razlikama vode povr{ine i dna.
Naseljavaju ih ribe manjega tjelesnog habitusa, {portsko neatraktivnih vrsta. Te
vrste predstavljaju prehrambenu bazu za grabe`ljive vrste - {tuku i smu|a. Prinos
takovih jezera nije vi{i od 5 kg/ha. S vremenom dolazi do biolo{kog saniranja tih
jezera („zrenja“), pove}ava se trofi~nost i postupni prijelaz u eutrofni tip, a posljedica
53
RIBICI.indd 53
19.4.2010 12:46:04
VODENA STANI[TA
je i pove}anje prinosa. Te vode su „skladi{ta“ u koja se nasa|uju ribe, a s obzirom
na to da nemaju dovoljne koli~ine raspolo`ive hrane za razvoj, u cijelosti su namijenjene za izlov kroz {portski ribolov.
Zakonska regulativa
Zakon o za{titi prirode propisuje da sva prirodna jezera i bare, sve lokve u
priobalju ve}e od 0,01 ha, mo~vare ve}e od 0,25 ha, izvori, ponori i potoci s
obalnim pojasom od 2 m, predstavljaju ekološki značajno područje. Ekolo{ki
zna~ajno podru~je je podru~je koje bitno pridonosi o~uvanju biolo{ke raznolikosti u Republici Hrvatskoj.
54
RIBICI.indd 54
19.4.2010 12:46:04
4. PODJELA RIBA
Prema literaturnim podacima, u slatkim vodama u Hrvatskoj do danas je
zabilje`eno oko 150 vrsta riba (od ukupno poznatih 316 slatkovodnih vrsta riba u
Europi), od kojih 21 vrsta `ivi i u bo~atim i slanim vodama. Prema bioraznolikosti
slatkovodnih vrsta riba, Hrvatska zauzima drugo mjesto u Europi, na prvom mjestu
je Turska sa znatno ve}im teritorijem, koji je tek manjim djelom u Europi.
4.1. Podjela riba prema športsko-rekreacijskoj vrijednosti
Br.
oznaka
1.0.
Kvalitativni razred
hrvatski naziv
lat. naziv
Prvorazredne vrste
mirne (toplovodne) vrste
1.1.
[aran
Cyprinus carpio (L.,1758)
Linjak
Tinca tinca (L.,1758)
Mrena
Barbus barbus (L.,1758)
Ke~iga
Acipenser ruthenus (L., 1758)
Bijeli amur
Ctenopharyngodon idella (Valenciennes, 1844)
Bijeli tolstolobik
Hypophthalmichthys molitrix (Valenciennes, 1844)
Sivi tolstolobik
Hypophthalmichthys nobilis (Richardson, 1845)
grabežljive vrste
1.2.
Som
Silurus glanis (L.,1758)
[tuka
Esox lucius (L.,1758)
Smu|
Stizostedion lucioperca (L.,1758)
Bolen
Aspius aspius (L.,1758)
Manji}
Lota lota (L.,1758)
Jegulja
Anguilla anguilla (L.,1758)
Pastrvski grge~
Micropterus salmoides (Lacepede,1802)
55
RIBICI.indd 55
19.4.2010 12:46:04
PODJELA RIBA
1.3.
2.0
3.0.
4.0.
hladnovodne vrste
Poto~na pastrva
Salmo trutta m. fario (L.,1758)
Jezerska pastrva
Salmo trutta m. lacustris (L.,1758)
Kalifornijska pastrva
Oncorhynchus mykiss (Walbaum, 1792)
Lipljan
Thymallus thymallus (L.,1758)
Mladica-glavatica
Hucho hucho (L.,1758)
Drugorazredne vrste
Klen
Leuciscus cephalus
Podust
Chondrostoma nasus (L.,1758)
Deverika
Abramis brama (L.,1758)
Jez
Leuciscus idus (L.,1758)
Krupatica
Blicca bjoerkna (L.,1758)
Trećerazredne vrste
Karas
Carassius carassius (L.,1758)
Bodorka
Rutilus rutilus (L.,1758)
Crvenperka
Scardinius erythrophthalmus (L.,1758)
Četvrtorazredne vrste
Uklija
5.0.
Alburnus alburnus (L.,1758)
Govedarka
Gobio gobio (L.,1758)
Balavac
Acerina cernua (L.,1758)
Gav~ica
Rodeus sericeus amarus (Bloch,1782)
Štetne (nepoželjne) vrste
Sun~anica
Lepomis gibbosus (L.,1758)
Patuljasti somi}
Amiurus nebulosus (Le Sueur)
Grge~
Perca fluviatilis (L.,1758)
Tab. 4.1. Podjela riba prema športsko-rekreacijskoj vrijednosti
4.2. Endemske slatkovodne vrste
Endemske vrste riba (endemi) `ive na malom podru~ju, samo u odre|enim vodama, i ne nalaze se nigdje drugdje. Endemske vrste nalaze se u jadranskom i dunavskom slijevu. Najve}i broj endemskih vrsta vezan je uz specifi~na kr{ka stani{ta
podzemnih voda u Dalmaciji.
56
RIBICI.indd 56
19.4.2010 12:46:04
PODJELA RIBA
Jadranski slijev
vrsta
lat. naziv
rasprostranjenost
Oštrulj
Aulopyge huegelii
Cetina, Krka, ^ikola i Zrmanja
Visovačka pastrva
Salmo visovacensis
Gornji tok r. Krke i Visovcu
Solinska mekousna
Salmothymus obtusirostris salonitana
Jadro, @rnovnica, r. Vrlika
Zlousta
Salmothymus obtusirostris krkensis
Gornji tok r. Krke
Mekousna pastrva
Salmothymus obtusirostris obtusirostris Krka, Jadro, Vrlika, @rnovnica,
Neretva
Zrmanjska pastrva
Salmo zrmanjaensis
Zrmanja
Svalić
Leuciscus svallize
j. kod Vrgorca, Ba~inska j.,
Neretva
Cetinska ukliva
Leuciscus ukliva
Cetina
Ilirski klen
Squalius illyricus
Cetina
Zrmanjski klen
Squalius zrmanjae
Zrmanja, Krka
Turski klen
Telestes turskyi
r. Krka i pritoci
Makal
Squalius microlepis
j. Prolo`ac, Matica, Ba~inska j.,
Neretva
Hrvatski pijor
Phoxinellus croaticus
Nov~ica, Otu}a, Ri~ica,
Opsenica,
Dalmatinska
gaovica
Phoxinellus dalmaticus
^ikola, Krka
Krbavska gaovica
Phoxinellus fontinalis
Krbavsko polje
Jadovski pijor
Phoxinellus jadovensis
r. Jadova, p.Balotin i p. Japoga
Krbavski pijor
Phoxinellus krbavensis
Krbavsko polje, Vukova pe}ina,
Ribni~ko j.
Cetinski vijun
Cobitis dalmatina
Cetina
Jadovski vijun
Cobitis jadovae
r. Jadova
Neretvanski vijun
Cobitis narentana
Neretva, Norin, Ba~inska j., j.Kuti
Vrgoračka gobica
Knipowitschia croatica
Matica, Polje j., r. Norin,
j. Modro oko i Ba~inska j.
Drlja
Scardinius dergle
Krka, Zrmanja
Basak
Rutilus basak
Crveno i Modro j., Ba~inska j.,
Matica
57
RIBICI.indd 57
19.4.2010 12:46:04
PODJELA RIBA
Dunavski slijev
vrsta
lat. naziv
rasprostranjenost
Mladica-glavatica
Hucho hucho
Kupa, Mre`nica, Dobra,
Sava,Una, Drava, Dunav
Veliki vijun
Cobitis elongata
Sava, Kupa
Balonijev balavac
Gymnocephalus baloni
Drava, donji tok Mure i Dunav
Prugasti balavac
Gymnocephalus schraetser
Sava, Drava i Dunav
Mali vretenac
Zingel streber
Drava, Kupa, Sutla, Sava, Dunav
Plotica
Rutilus pigus
Rijeke dunavskog slijeva
jadranski-dunavski slijev
Svijetlica
Telestes polylepis
Mre`nica, Dobra, Stajnica
Tab. 4.2. Hrvatske endemske slatkovodne vrste riba
4.3. Alohtone vrste
Alohtone vrste riba su vrste koje se ne nalaze na podru~ju svoje prirodne
rasprostranjenosti, ve} su slu~ajno ili namjerno unesene u novo stani{te u kojem
nisu nikad obitavale. U nas se ~esto grije{i, pa se pod pojmom alohtonih vrsta riba
navode samo vrste koje su strane za sve ribolovne vode u Hrvatskoj, npr. kalifornijska pastrva, babu{ka, amur i dr. Osim tih alohtonih vrsta koje su u hrvatske vode
uglavnom unesene iz Azije i Amerike, postoje i drugi slu~ajevi alohtonih vrsta, koje
su autohtone za neke na{e vode. Tako je primjerice za rijeku Cetinu alohtona vrsta
{aran, dok su primjerice cetinska ukliva ili ilirski klen u toj rijeci autohtone vrste. Te
su dvije autohtone vrste primjerice alohtone vrste u svim ostalim na{im ribolovnim
vodama.
Alohtone vrste riba za sve hrvatske ribolovne vode
slika
hrvatski naziv
latinski naziv
Kalifornijska pastrva
Oncorhynchus
mykiss
(Walbaum, 1792)
58
RIBICI.indd 58
19.4.2010 12:46:04
PODJELA RIBA
slika
hrvatski naziv
latinski naziv
Jezerska zlatovčica
Salvelinus alpinus
alpinus (Linnaeus,
1758)
Potočna zlatovčica
Salvelinus fontinalis
(Mitchill, 1814)
Babuška
Carassius gibelio
(Bloch, 1782)
Zlatna ribica
Carassius auratus
auratus (Linnaeus,
1758)
Bijeli amur
Ctenopharyngodon
idella (Valenciennes,
1844)
Sivi glavaš, sivi
tolstolobik
Hypophthalmichthys
molitrix
(Valenciennes, 1844)
59
RIBICI.indd 59
19.4.2010 12:46:06
PODJELA RIBA
slika
hrvatski naziv
latinski naziv
Bijeli glavaš,
bijeli tolstolobik
Hypophthalmichthys
nobilis (Richardson,
1845)
Bezribica
Pseudorasbora parva
(Temminck & Schlegel, 1846)
Sunčanica
Lepomis gibbosus
(Linnaeus, 1758)
Pastrvski grgeč
Micropterus
salmoides
(Lacepède, 1802)
Patuljasti somić
Ameiurus nebulosus
(Lesueur, 1819)
Crni somić
Ameiurus melas
(Rafinesque, 1820)
60
RIBICI.indd 60
19.4.2010 12:46:10
PODJELA RIBA
slika
hrvatski naziv
latinski naziv
Gambuzija
Gambusia affinis
(Baird & Girard, 1853)
Velika ozimica
Coregonus lavaretus
(Linnaeus, 1758)
Rotan
Perccottus glenii
(Dybowski, 1877)
4.4. Strane invazivne vrste
Jednom unesena alohtona vrsta ribe u ribolovnu vodu mo`e se prilagoditi ili
ne prilagoditi uvjetima koji u njoj vladaju. Za alohtone vrste riba koje se ne mogu
prilagoditi uvjetima novog stani{ta, npr. nema uvjeta za prirodno razmno`avanje ili
nema odgovaraju}e hrane, unesena alohtona vrsta za kratko }e vrijeme nestati, ne
naru{iv{i prirodnu ravnote`u unutar stani{ta.
Neke alohtone vrste riba mogu se prilagoditi novim uvjetima sredine u kojoj se
uspje{no razmno`avaju i rastu. Zauzimanjem prostora, prehrambene baze, mogu}e
grabe`ljivosti, te vrste ugro`avaju zavi~ajne autohtone vrste. Te alohtone vrste riba
nazivamo invazivnim vrstama riba.
Invazivne vrste ugro`avaju biolo{ku raznolikost ribolovne vode i kad su jednom
unesene u vodu gotovo ih je nemogu}e ukloniti bez drasti~nih poteza (potpuni izlov
/ uni{tenje riba u staja}icama). Za teku}ice ne postoji rje{enje potpunog uklanjanja,
ve} eventualno samo smanjenja, npr. selektivni ribolov. Danas u na{im ribolovnim
vodama poznato je osam invazivnih vrsta riba.
61
RIBICI.indd 61
19.4.2010 12:46:11
PODJELA RIBA
hrvatski naziv
latinski naziv
Kalifornijska pastrva
Oncorhynchus mykiss (Walbaum, 1792)
Babuška
Carassius gibelio (Bloch, 1782)
Bezribica
Pseudorasbora parva (Temminck & Schlegel, 1846)
Sunčanica
Lepomis gibbosus (Linnaeus, 1758)
Pastrvski grgeč
Micropterus salmoides (Lacepède, 1802)
Crni somić
Ameiurus melas (Rafinesque, 1820)
Patuljasti somić
Ameiurus nebulosus (Lesueur, 1819)
Gambuzija
Gambusia affinis (Baird & Girard, 1853)
Tab. 4.3. Invazivne vrste riba u našim ribolovnim vodama
Zakonska regulativa
Zakonom o za{titi prirode zabranjeno je uvo|enje (introdukcija) stranih vrsta
riba u vode, kao i njihovo preno{enje iz ribogojili{ta. Zakon predvi|a mogu}nost
iznimnog uvo|enja stranih vrsta riba, ako je to prihvatljivo sa znanstveno-stru~nog
gledi{ta a u svezi sa za{titom prirode i odr`ivoga gospodarenja. Ministarstvo
nadle`no za za{titu prirode, na temelju Studije o procjeni rizika uvo|enjem nove
vrste, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadle`nog za slatkovodno ribarstvo,
donosi rje{enje glede zahtjeva za introdukcijom nove vrste ribe u ribolovnu vodu.
Na~in provedbe procjene rizika i izrade studije propisuje ministar pravilnikom.
Tro{kove procjene rizika i izrade studije snosi pravna ili fizi~ka osoba koja pokre}e
postupak uvo|enja nove (alohtone) vrste.
Ponovno uvo|enje nestalih alohtonih vrsta riba u vode u koje su unesene (reintrodukcija) mo`e se obaviti uz odobrenje nadle`nog ministarstva za za{titu prirode,
na temelju Studije o procjeni rizika ponovnog uvo|enja vrste u vodu u kojoj je nekad
`ivjela, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadle`nog za slatkovodno ribarstvo.
U slu~aju nenamjernog uvo|enja stranih vrsta riba u ribolovne vode Republike
Hrvatske, ministar nadle`an za za{titu prirode akcijskim planom upravljanja propisat
}e mjere za sprje~avanje {irenja nenamjerno uvedenih vrsta riba.
4.5. Strogo zaštićene i zaštićene zavičajne vrste
U zakonu o za{titi prirode „Narodne novine“, br. 70/05 i 139/08., i Pravilniku o
62
RIBICI.indd 62
19.4.2010 12:46:11
PODJELA RIBA
progla{avanju divljih svojti za{ti}enim i strogo za{ti}enim, „Narodne novine“, br.
7/06., dat je popis strogo za{ti}enih vrsta riba i za{ti}enih vrsta riba.
Prema postoje}oj zakonskoj regulativi, vrste riba koje su ugro`ene ili rijetke,
za{ti}uju se kao strogo za{ti}ene vrste ili za{ti}ene vrste riba.
Strogo zaštićene vrste su vrste riba kojima prijeti izumiranje na podru~ju Republike Hrvatske, ili su usko rasprostranjeni endemi, ili su vrsta za{ti}ena na temelju
me|unarodnog ugovora.
Zaštićene vrste su vrste riba koje su osjetljive ili rijetke ali im ne prijeti izumiranje, ili vrste koje nisu ugro`ene ali ih je zbog njihova izgleda lako mogu}e zamijeniti s
ugro`enom vrstom, ili su vrsta za{ti}ena na temelju me|unarodnog ugovora.
Ministar nadle`an za za{titu prirode i ministar nadle`an za ribarstvo, svaki u svom
djelokrugu, propisuju za{titne mjere za{ti}enih vrsta riba koje obuhva}aju:
– sezonsku zabranu kori{tenja i druga ograni~enja kori{tenja populacija,
– privremenu ili lokalnu zabranu kori{tenja radi obnove populacija na
zadovoljavaju}u razinu.
Strogo zaštićene ribe zabranjeno je:
1. namjerno hvatati, dr`ati i/ili ubijati,
2. namjerno o{te}ivati ili uni{tavati njihove razvojne oblike, legla te podru~ja
njihova razmno`avanja ili odmaranja,
3. namjerno uznemiravati, naro~ito u vrijeme razmno`avanja, migracije i hibernacije, ako bi uznemiravanje bilo zna~ajno u odnosu na ciljeve za{tite,
4. prikrivati, dr`ati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otu|ivati ili na
bilo koji na~in pribavljati i preparirati.
Nenamjerno hvatanje i/ili ubijanje strogo za{ti}enih `ivotinja prijavljuje se ministarstvu. Ministarstvo vodi evidenciju o nenamjerno uhva}enim i/ili ubijenim strogo
za{ti}enim `ivotinjama te odlu~uje o za{titnim mjerama u cilju sprje~avanja negativnog utjecaja na pojedine vrste.
O prona|enim mrtvim primjercima strogo za{ti}enih riba, kao i o bolesnima,
nalaznik je du`an obavijestiti najbli`u veterinarsku organizaciju i veterinarsku ambulantu privatne prakse kao i ministarstvo nadle`no za za{titu prirode. Veterinarska organizacija i veterinarska ambulanta privatne prakse du`na je utvrditi uzroke uginu}a
prona|enih mrtvih strogo za{ti}enih riba. Tro{kove postupka snosi nadle`no ministarstvo.
Za nepo{tivanje odredaba Zakona o za{titi prirode, „Narodne novine“, br. 70/05
63
RIBICI.indd 63
19.4.2010 12:46:11
PODJELA RIBA
i 139/08., i Pravilnika o progla{avanju divljih svojti za{ti}enim i strogo za{ti}enim,
„Narodne novine“, br. 7/06., propisane su sankcije.
Strogo zaštićene zavičajne vrste
porodica
Petromyzontidae
Acipenseridae
Clupeidae
Cyprinidae
lat. naziv
hrvatski naziv
Eudontomyzon danfordi
Dunavska paklara
Lampetra planeri
Potočna paklara
Lethenteron zanandreai
Primorska paklara
Acipenser naccarii
Jadranska jesetra
Acipenser sturio
Atlantska jesetra
Huso huso
Moruna
Alosa fallax
Čepa
Alosa pontica
Crnomorska haringa
Alburnus albidus
Primorska uklija
Aulopyge huegelii
Oštrulja
Barbus balcanicus
Potočna mrena
Barbus plebejus
Mren
Chalcalburnus chalcoides
Velika pliska
Chondrostoma phoxinus
Podbila
Gobio albipinnatus
Bjeloperajna krkuša
Gobio kesslerii
Keslerova krkuša
Gobio uranoscopus
Tankorepa krkuša
Leucaspius delineatus
Belica
Telestes ukliva
Cetinska ukliva
Squalius illyricus
Ilirski klen
Squalius microlepis
Makal
Telestes polylepis
Svijetlica
Leuciscus souffia
Blistavec
Leuciscus svallize
Svalić
Telestes turskyi
Turski klen
Scardinius plotizza
Peškelj
Squalius zrmanjae
Zrmanjski klen
64
RIBICI.indd 64
19.4.2010 12:46:11
PODJELA RIBA
Pelecus cultratus
Sabljarka
Phoxinellus adspersus
Imotska gaovica
Phoxinellus alepidotus
Pijurica
Phoxinellus croaticus
Hrvatski pijor
Phoxinellus dalmaticus
Dalmatinska gaovica
Phoxinellus fontinalis
Krbavska gaovica
Phoxinellus ghetaldii
Popovska gaovica
Phoxinellus jadovensis
Jadovska gaovica
Phoxinellus krbavensis
Krbavski pijor
Phoxinellus metohiensis
Gatačka gaovica
Phoxinellus pstrossii
Trebinjska gaovica
Rhodeus amarus
Gavčica
Rutilus basak
Basak
Cobitis elongata
Veliki vijun
Cobitis dalmatina
Cetinski vijun
Cobitis narentana
Neretvanski vijun
Misgurnus fossilis
Piškur
Sabanejewia balcanica
Zlatni vijun
Aphanius fasciatus
Obrvan
Umbridae
Umbra krameri
Crnka
Percidae
Gymnocephalus baloni
Balonijev balavac
Gymnocephalus schraetser
Prugasti balavac
Sander volgense
Smuđ kamenjak
Zingel streber
Mali vretenac
Zingel zingel
Veliki vretenac
Knipowitschia croatica
Vrgoračka gobica
Padogobius bonelli
Slatkovodni glavočić
Pomatoschistus canestrinii
Glavočić crnotrus
Pomatoshistus tortonesei
Tortoneseov glavočić
Blennidae
Salaria fluviatilis
Riječna babica
Salmonidae
Hucho hucho
Mladica
Cobitidae
Cyprinodontidae
Gobiidae
65
RIBICI.indd 65
19.4.2010 12:46:12
PODJELA RIBA
Salmonidae
Cottidae
Salmo dentex
Zubatak
Salmo marmoratus
Glavatica
Salmo farioides
Primorska pastrva
Salmo visovacensis
Visovačka pastrva
Salmothymus obtusirostris krkensis
Zlousta
Salmothymus obtusirostris oxyrhynchus
Neretvanska mekousna
Cottus ferrugineus
Primorski peš
Tab. 4.4. Strogo zaštićene zavičajne vrste
Zaštićene zavičajne vrste riba
porodica
lat. naziv
hrvatski naziv
Anguillidae
Anguilla anguilla
Jegulja
Clupeidae
Alosa nordmanni
Dunavska haringa
Acipenseridae
Acipenser ruthenus
Cyprinidae
Abramis sapa
Crnooka deverika
Alburnoides bipunctatus
Dvoprugasta uklija
Kečiga
Aspius aspius
Bolen
Barbus barbus
Mrena
Carassius carassius
Karas
Chondrostoma kneri
Podustva
Cyprinus carpio
Gobio gobio
Leuciscus cavedanus
Leuciscus idus
Rutilus pigus
Scardinius dergle
Vimba vimba
Šaran, zavičajna populacija
Krkuša
Bijeli klen
Jez
Plotica
Drlja
Nosara
Gadidae
Lota lota
Gobiidae
Proterorhinus marmoratus
Mramorasti glavoč
Manjić
Salmonidae
Hucho hucho
Mladica, u Mrežnici
Salmo trutta
Potočna pastrva
66
RIBICI.indd 66
19.4.2010 12:46:12
PODJELA RIBA
Salmo zrmanjaensis
Zrmanjska pastrva
Salmothymus obtusirostris salonitana
Solinska mekousna
Thymallus thymallus
Cottidae
Cottus gobio
Lipljan
Peš
Tab. 4.5. Zaštićene zavičajne vrste riba
67
RIBICI.indd 67
19.4.2010 12:46:12
68
RIBICI.indd 68
19.4.2010 12:46:12
5. ODRE\IVANJE POVRŠINE, DUBINE
I VOLUMENA RIBOLOVNE VODE
Polazi{te u upravljanju ribolovnim vodama nije poznavanje naziva ribolovne
vode, ve} poznavanje osnovnih veli~ina ribolovne vode. Na uobi~ajeno pitanje
o povr{ini odre|ene ribolovne vode, osobe koje upravljaju tim vodama naj~e{}e
odgovaraju npr. 2 - 3 ha. Od nepoznavanja povr{ine ribolovne vode, jo{ je ve}e
nepoznavanje prosje~ne dubine, a volumen vode potpuna je nepoznanica. Gotovo nijedna na{a ribolovna voda (staja}ica) nema vodomjer iz kojeg bi se mogla
i{~itavati razina vode.
Gospodarenje ribolovnom vodom podrazumijeva poduzimanje odre|enih radnji
u cilju stvaranja, odr`avanja i za{tite kvalitete ribolovne vode i `ivotnih zajednica.
Preduvjet za ispravnu provedbu i primjenu tehnolo{kih radnji gospodarenja na ribolovnim vodama je poznavanje njihovih osnovnih mjera - povr{ine, prosje~ne dubine
i volumena.
Kod umjetno nastalih staja}ica vrlo vjerojatno postoji projektna dokumentacija iz
koje se mogu doznati tra`eni podaci (planovi eksploatacije mineralnih sirovina, projektna dokumentacija za izgradnju akumulacija, rekreacijskih jezera i {portskih ribnjaka). U slu~ajevima kada su tra`eni podaci nepoznati, odgovaraju}im izmjerama i
ra~unskim putem potrebno je procijeniti povr{inu, dubinu i volumen.
Ribnjaci i ribolovne vode mogu imati gotovo pravilne oblike kvadrata, pravokutnika, trokuta, kruga, trapeza ili sl., {to znatno olak{ava izra~un tra`enih mjera.
Tra`ene vrijednosti mnogo te`e procjenjujemo ako su ribnjaci ili ribolovne vode nepravilna oblika. U tim slu~ajevima u cijelosti sagledavamo nepravilan oblik ribnjaka
ili ribolovne vode, obavljamo podjelu nepravilne povr{ine pod vodom zami{ljenim
linijama, i to tako da dijelovi budu {to sli~niji nekom geometrijskom liku, kako bismo
lak{e odredili njihovu povr{inu.
5.1. Mjerenje dužina koracima
Mjerenje du`ina za izra~un povr{ina iz prakti~nih razloga obavlja se koracima.
Kako bi se mjerenje du`inskih dimenzija ribolovnih voda moglo primijeniti, potrebno je {to to~nije izmjeriti du`inu koraka osobe koja }e mjeriti. Kako bismo utvrdili
69
RIBICI.indd 69
19.4.2010 12:46:12
ODRE\IVANJE POVR[INE, DUBINE I VOLUMENA RIBOLOVNE VODE
prosje~nu du`inu koraka odre|ene osobe, moramo izmjeriti 100 m ravne linije, od
to~ke A do to~ke B. Uobi~ajenom du`inom koraka, tu razdaljinu osoba prelazi uz
brojanje koraka.
Primjer:
Razdaljinu od 100 m osoba je prohodala, odbrojiv{i 154 koraka. Kolika je
prosje~na du`ina koraka te osobe?
du`ina koraka = 100 m : 154 koraka = 0,649 m
Odrediti du`inu u metrima, koja je prohodana sa 384 koraka, te osobe?
384 koraka x 0,649 m = 249 m
5.2. Određivanje površine ribolovne vode
Ribnjaci i ribolovne vode mogu biti razli~itih oblika koji se mogu usporediti sa
sljede}im geometrijskim oblicima, radi izra~una pribli`nih povr{ina.
Oblik pravokutnika: P = d1 x {1
d1
{1
d1 = 100 m,
{1 = 45 m,
P = 100 x 45 = 4500 m2 (0,45 ha)
Nepravilan četverokut:
P=
d1 + d2 x {1 + {2
2
2
d1
{1
d1 = 85 m
d2 = 110 m
{1 = 40 m
{2 = 55 m
{2
d1
P=
85 + 110 x 40 + 55 = 4631,25 m2 (0,46 ha)
2
2
70
RIBICI.indd 70
19.4.2010 12:46:12
ODRE\IVANJE POVR[INE, DUBINE I VOLUMENA RIBOLOVNE VODE
Krug: P = r 2 x π
r
r = 12 m
π = 3,14 m
P = 12 2 x 3,14 = 452,16 m 2
Trokut s kutom od 900:
P=
d1 + {1
2
d1
{1
d1 = 100 m
{1 = 110 m
P = 100 + 40 = 2000 m2 (0,2 ha)
2
Trokut bez kuta od 900: P = s (s - d1) x (s - d2) x (s - d3)
Gdje je: s = d1 + d2 + d3
2
d2
d1
d1 = 80 m
d2 = 45 m
d3 = 85 m
d3
d1 + d2 + d3
= 105
2
P = 105 (105 - 80) x (105 - 45) x (105 - 85)
P = 1774,8 m2 (0,18 ha)
s=
Nepravilan oblik:
p1
p2
p3
71
RIBICI.indd 71
19.4.2010 12:46:12
ODRE\IVANJE POVR[INE, DUBINE I VOLUMENA RIBOLOVNE VODE
Povr{ine ribolovnih voda nepravilnog oblika izra~unavaju se tako da se ribolovna voda podijeli na poznate geometrijske oblike, ~ije se povr{ine lako izra~unaju
poznatim formulama. Zbrajanjem tih parcijalnih povr{ina odre|uje se pribli`na ukupna povr{ina ribolovne vode nepravilnog oblika.
5.3. Određivanje prosječne dubine
Za pravilno odre|ivanje prosje~ne dubine ribolovne vode treba mjeriti dubinu
vode kod najvi{e prirodne (ne plavne i poplavne) razine vode za tu ribolovnu vodu.
Maksimalnu prirodnu razinu vode treba zabilje`iti na mjernom vodomjeru, koji se
postavi na najprikladnije mjesto unutar ribolovne vode kako bi se svakodnevno moglo lako o~itavati. Prosje~na dubina ribolovne vode kod maksimalnoga prirodnog
vodostaja odre|uje se vi{ekratnim reprezentativnim mjerenjima dubina na cijeloj
povr{ini ribolovne vode, koja se podijeli prema mre`astom uzorku. Pojedina~ne
vrijednosti mjerenja zbrajaju se i dijele s ukupnim brojem mjerenja. Uobi~ajeni
broj mjerenja za utvr|ivanje prosje~ne dubine pribli`no je 15 - 20 mjerenja po ha
povr{ine.
Dp =
∑d
n
Dp = prosje~na dubina ribolovne vode,
∑d = zbroj pojedina~nih mjerenja dubina,
n = broj pojedina~nih mjerenja dubina
Primjer:
2+5+6+7+5+10+11+5+6+13+4+6+2+1+4+5+1+3+2
Dp =
19
Dp = 98 = 5,16 m
19
72
RIBICI.indd 72
19.4.2010 12:46:13
ODRE\IVANJE POVR[INE, DUBINE I VOLUMENA RIBOLOVNE VODE
Sl. 5.1. Vodomjerna letva
5.4. Određivanje volumena ribolovne vode
VAŽNO
Jednom utvr|ena prosje~na dubina ribolovne vode kod maksimalnog a prirodnog vodostaja ne mo`e se korigirati s prosje~nom dubinom u danom trenutku bez
vodomjera. Stoga za odre|ivanje volumena ribolovne vode treba izvr{iti korekciju
prosje~ne dubine kod maksimalnoga prirodnog vodostaja s prosje~nom dubinom
u vrijeme kada treba doznati volumen, radi odre|enog tretiranja ribolovne vode.
Zbog toga na vodomjeru mora biti ozna~ena maksimalna razinu vode (koja odgovara odgovaraju}oj prosje~noj dubini, odnosno odre|enom volumenu vode). U svezi
s tom oznakom treba znati kako se pad razine vode o~ituje na prosje~nu dubinu
(odnosno volumen). Ovisno o ve}em ili manjem nagibu obala, vi{e ili manje mijenja
se i povr{ina. Uzimaju}i sve te mogu}osti promjena parametara, lako izra~unamo
volumen vode - mno`enjem povr{ine i prosje~ne dubine vode, a rezultat izra`avamo
u m3.
Opće pravilo koje se mora poštovati: nikada ne nagađati o površini i volumenu svoje ribolovne vode, jer su posljedice vrlo skupe.
73
RIBICI.indd 73
19.4.2010 12:46:13
74
RIBICI.indd 74
19.4.2010 12:46:13
6. ZAŠTITA RIBOLOVNIH VODA OD GUBLJENJA VODE
Za svaku ribolovnu vodu staja}icu osnovni je uvjet da dr`i vodu. Razina vode u
staja}ici mijenja se ovisno o:
• razini podzemnih voda,
• dotoku povr{inskih voda,
• koli~ini padalina,
• evaporaciji (isparavanju).
VAŽNO
Zadr`avanje vode u svakoj staja}ici ovisi o kvaliteti tla, odnosno o kapacitetu tla
za dr`anje vode. Tla s visokim sadr`ajem gline dobro dr`e vodu jer ~estice gline u
dodiru s vodom nabubre i tako onemogu}uju daljnje prodiranje vode.
Pad razine vode u staja}icama mo`e biti kontroliran i nekontroliran. Kontrolirano
gubljenje vode iz staja}ice doga|a se u akumulacijskim jezerima, jezerima koja slu`e
za navodnjavanje, retencijama i u ribnjacima. Nekontrolirani gubitak vode mo`e
biti uvjetovan prirodnim uzrocima, kao {to su isparavanje (evaporacija) u ljetnim
mjesecima ili spu{tanjem razine podzemne vode.
Neprirodni nekontrolirani gubitak vode doga|a se zbog nepromi{ljenog
djelovanja ~ovjeka i djelovanja `ivotinja koje su na neki na~in vezane za vodu.
Dinamika kretanja koli~ine vode zna~ajno utje~e na vodeni biotop i `ivotne zajednice, stoga je za pra}enje i kontrolu razine vode neophodno potrebno postaviti
vodomjer.
Svaki nagli pad razine vode kod stajaćica, bez poznatog uzroka, zahtijeva
istragu u cilju utvrđivanja uzroka gubitka vode.
Klju~ni problem je tra`enje mjesta na kojem staja}ica gubi vodu. Obilaskom
obalnog podru~ja tra`e se mjesta za koja postoji sumnja da su propusna (ulegnu}a,
pove}ana vla`nost podru~ja, uo~ljiv protok i sl.).
Uklanjanje drva i grmlja u priobalju, kao i zatrpavanje jazbina `ivotinja koje
`ive u priobalju ribolovne vode (vidre i bizamski {takori), dobro je za sprje~avanje
75
RIBICI.indd 75
19.4.2010 12:46:13
ZA[TITA RIBOLOVNIH VODA OD GUBLJENJA VODE
nekontroliranoga gubitka vode curenjem.
Za brtvljenje dna i obala ribolovnih voda u cilju sprje~avanja gubljenja voda koriste se
prirodni i umjetni materijali. Za njihovu primjenu treba isprazniti staja}icu, ako je to mogu}e,
ili iskoristiti razdoblje s najni`im vodostajem i u~initi ono {to dopu{taju uvjeti na terenu.
Brtvljenje propusnog dna mo`e se obaviti stajskim gnojivom koje se rasporedi po
suhom dnu u koli~ini najmanje 2 m3 na 100 m2 povr{ine dna. Mjesta, pukotine na kojima
propu{ta obala, o~iste se od raslinja, ograde se opletenim vrbovim {ibama - „fa{ine“ - te
prostor ispuni nabijenim stajskim gnojivom.
Druga poznata metoda prirodnog brtvljenja je tzv. gleizacija. Na isu{eno i propusno dno
ribolovne vode razastre se stajski gnoj (preporu~uje se svinjski) u sloju od 10 cm, a potom
pokrije slojem biljnog materijala koji je na raspolaganju. Sve se to potom pokriva slojem tla
od 10 cm debljine. Navedene slojeve treba ovla`iti i sabiti te pri~ekati tri tjedna i potom vodu
polagano pu{tati do potrebne razine.
Rje{avanje gubljenja vode na tlima s niskim sadr`ajem gline (pjeskovitim) uspje{no se
provodi bentonitom, glinom koja se u dodiru s vodom pove}a 8 - 20 puta u odnosu na
izvornu suhu veli~inu. Postoje dvije vrste bentonit gline.
Natrij bentonit ima prirodnu sposobnost bubrenja i zadr`ava ju kroz cijelo vrijeme
upotrebe. Druga vrsta je kalcij bentonit koji ne mo`e nabubriti bez aditiva. Postignuta nabubrenost je kratkotrajna i zbog toga se ne primjenjuje za brtvljenje dna i obala ribolovnih
voda. Bentonit se ne preporu~uje u ribolovnim vodama ~iji vodostaj varira u {irokim granicama.
Prema vrsti bentonita i analizi tla za brtvljenje bentonitom, primjenjuju se doze od 5 do
25 kg bentonita po ~etvornom metru.
Tip tla
Aplikacijska doza kg/m2
glina
5,0 – 7,0
pjeskoviti mulj
9,0 – 12,0
muljeviti pijesak
12,0 – 15,0
~isti pijesak
17,0 – 19,0
kamen, {ljunak
19,0 – 25,0
Tab. 6. 1. Aplikacijske doze bentonita
Na ribolovnim vodama koje karakteriziraju krupno zrnata tla, koja su zbog svoje poroznosti podlo`nija gubljenju vode, koriste se vodonepropusne folije (obloge). Te plasti~ne
obloge pokrivaju se za{titnim pokrovom zemlje ili {ljunkom u sloju 10 - 15 cm. Prije polaganja obloge, mjesta na kojima propu{ta voda treba o~istiti od vegetacije, korijena, kamenja i svega {to bi u odre|enim prilikama moglo probiti foliju. Ukoliko je potrebno polagati
vi{e traka folije, tada se sla`u tako da rubno jedna pokriva drugu u {irini od 20 cm.
76
RIBICI.indd 76
19.4.2010 12:46:13
7. ZAŠTITA I SANIRANJE OBALA
RIBOLOVNIH VODA OD EROZIJE
7.1. Erozija tla obala i dna ribolovnih voda
Od svih erozijskih agenata voda je najmo}niji i naj~e{}i element u svim svojim
oblicima. Ovisno o snazi kretanja vode u procesu erozije dolazi do pomicanja ~estica
tla koje se u kona~nici rezultira uru{avanjem obala. Osim {to mo`e izazvati bo~nu
eroziju obale, tijek vode u teku}icama vrlo ~esto, ovisno o karakteristikama dna,
erodira dno teku}ice produbljuju}i njezino korito. Obale tako produbljene teku}ice
u pravilu su strme i podlo`nije bo~nim erozijama u odnosu na polo`enije obalne
strane teku}ice.
Kod staja}ih voda, ovisno o povr{ini staja}ice, izlo`enosti vjetru kao i nagibu
obale, u pravilu se doga|aju samo erozijski procesi obale. Vjetru izlo`ena na valove
neza{ti}ena obala (pojasom vi{ega vodenog bilja ili sl.), sa strmijom obalom, osobito je podlo`na eroziji.
Sl.7.1. Erodirana obala
77
RIBICI.indd 77
19.4.2010 12:46:14
ZA[TITA I SANIRANJE OBALA RIBOLOVNIH VODA OD EROZIJE
U zimskom dijelu godine voda se zamrzava. Led izaziva eroziju obale koja je
posebice izra`ena u teku}ica, kada se snagom vode pokrenu komadi leda koji
udaraju}i u obalu izazivaju erozijske procese.
Uz navedene prirodne elemente koji izazivaju eroziju, vrlo ~esto a naro~ito kod
staja}ica u ruralnim predjelima, doma}e `ivotinje ~estim ulascima i izlascima u vodu
erodiraju obalu.
Erozijski procesi, osim {to mijenjaju oblik obala ribolovnih voda, zamu}uju
vodu izazivaju}i tako nepo`eljne posljedice na `ivi svijet ribolovnih voda. Osim
toga, erozijskim procesima odvojeni obalni materijal prekriva prirodni supstrat dna,
mijenjaju}i uvjete za hranidbu, mrijest i kretanje riba. Ne saniranje obale u cilju
za{tite od erozije izaziva trajnu iritaciju kod riba i drugih vodenih `ivotinja.
7.2. Zaštita i saniranje obala od erozijskih procesa
Prilikom projektiranja i izgradnje umjetnih staja}ica ali i vodotoka treba te`iti
izgradnji polo`enijih i stupnjevitih obala. Preporu~eni je odnos mjera (vodoravno
: okomito) 3:1, to zna~i da je du`ina nagiba obale najmanje triput ve}a od visine
obale.
Dijelovi obale kod staja}ica koji su s obzirom na polo`aj izlo`eniji {tetnom
djelovanju valova, mogu se za{titi od erozije gusto isprepletenim ogradama „fa{inama“ - od vrbovih grana.
Sl.7.2. Gusto pletene „fašine“ od vrbovih grana
U~inkovita za{tita od erozijskih procesa posti`e se i priobalnom sadnjom vrbovih sadnica ili vi{eg vodenog bilja ({a{, rogoz...) kao i polaganjem {ljunka. Obalna
78
RIBICI.indd 78
19.4.2010 12:46:14
ZA[TITA I SANIRANJE OBALA RIBOLOVNIH VODA OD EROZIJE
vegetacija djelotvorno odvra}a plovke (patke, guske...) od spu{tanja i penjanja po
obalama ribolovnih voda. Osim plovki, i stoka se na slobodnoj ispa{i ~esto napaja
na ribolovnim vodama, uzrokuju}i o{te}enja obale, izazivaju}i eroziju. Na tim mjestima kao za{tita mo`e poslu`iti ograda koja sprje~ava pristup vodi.
Sl. 7.3. Obalni zaštitni pojas vodenog bilja
Obalni dio teku}ica koji je izlo`en ja~em i {tetnom djelovanju buji~nog toka
vode, naro~ito vanjski zavoji, u~inkovito se za{ti}uje polaganjem kamenih plo~a,
lomljenog kamena ili kojega drugoga robusnijeg materijala.
Sl. 7.4. Lomljeni kamen
Vrlo ~esto, u neposrednoj blizini obale ili na vrhovima nasipa nalaze se putovi
kojima se odvija pje{a~ki ili kolni promet. Promet u neposrednoj blizini obale izaziva
eroziju, stoga je najbolje da se u neposrednoj blizini obale ribolovnih voda ne odvija kolni promet. Za pje{a~ke putove po`eljno je da budu zatravnjeni. Ako je rije~
o kolnom prometu, tada prometnica mora biti povr{inski za{ti}ena slojem {ljunka
debljine najmanje 5 - 8 cm.
79
RIBICI.indd 79
19.4.2010 12:46:15
80
RIBICI.indd 80
19.4.2010 12:46:15
8. UMJETNA SKLONIŠTA ZA RIBE
Dobre ribolovne vode u svom prirodnom stanju ribama pru`aju dobre uvjete
za mrijest, za{titu za li~inke i mla|, stani{te za `ivot i rast, za{titu od predatora te
podlogu za razvoj organizama koji slu`e kao prirodna hrana riba.
Mnoge ribolovne vode karakterizira nedostatak prirodnih skloni{ta koje privla~e
i zadr`avaju ribe i time pove}avaju uspjeh ribolova u odnosu na isti kada su ribe
neza{ti}ene i raspr{ene. Ta situacija poznata je kod staja}ica umjetno nastalih pri
mineralnom iskori{tavanju sirovina (pijesak, glina, {ljunak i dr.).
Na prirodnim ribolovnim vodama to se doga|a pod nekontroliranim djelovanjem amura, koji svojim na~inom hranidbe uni{tava biljna skloni{ta.
Vodoprivredne organizacije po du`nosti ure|uju vodotoke i pritom iz voda
uklanjaju sru{eno drve}e i druge strukture, koje predstavljaju idealna skloni{ta za
ribe.
Postavljanje umjetnih struktura u ribolovne vode u~inkovit je na~in za{tite, sakupljanja i zadr`avanja riba a samim time i pove}ani uspjeh ribolova.
Postavljanje ribljih skloni{ta daje najbolje rezultate u staja}icama koje nemaju
ili su deficitarne prirodnim skloni{tima, koje nemaju razvijenu podvodnu vegetaciju i sl., kao {to su npr. glini{ta, {ljun~are, pje{~are i druge staja}ice nastale
iskori{tavanjem mineralnih sirovina.
Prekomjerno postavljanje ribljih skloni{ta mo`e se rezultirati naru{avanjem
prirodne ravnote`e, zbog prekomjerne i neprirodne za{tite ribljeg mla|a. Stoga
je potrebno stru~no odrediti vrstu, broj i mjesto skloni{ta. Pri izboru tipa skloni{ta
treba izabrati tip koji }e pru`ati najvi{e za{tite, koji ni u kojem pogledu svojim fizi~kokemijskim svojstvima ne}e {tetiti ribolovnoj vodi, koji }e se svojim oblikom najbolje
vizualno uklopiti u prostor i koji ne}e ometati ribolov.
Skloni{ta koja se koriste kao za{tita za ribe izra|uju se iz prirodnog i potpuno umjetnog materijala. Naj~e{}e kori{teni prirodni materijali su prirodni kamen, drve}e ili
grmlje. Tako su primjer dobroga prirodnog skloni{ta bo`i}na drvca koja su dostupna
2 - 3 tjedna nakon blagdana, jer se tada masovno odbacuju. Odba~ena zimzelena
drvca optere}uju se betonskim elementima. Pola`u se u zimskom razdoblju, kada
se takve strukture ostave na zale|enoj povr{ini vode a topljenjem leda sama }e se
81
RIBICI.indd 81
19.4.2010 12:46:15
UMJETNA SKLONI[TA ZA RIBE
polo`iti (potonuti) na odgovaraju}e mjesto. Drugi na~in je da se u prolje}e ispu{taju
u vodu iz plovila. U jesen treba provjeriti stanje polo`enog zimzelenog drvca i po
potrebi izvr{iti zamjenu ~im su nam dostupna novo odba~ena.
Skloni{ta od umjetnog materijala mogu biti otpadnog podrijetla - betonski blokovi, stare automobilske gume, plasti~na ambala`a i sli~no. Taj otpadni materijal povezuje se i optere}uje i tako postaje skloni{te. Ta skloni{ta mogu pru`ati u~inkovitu
za{titu, ali se zbog neatraktivnog izgleda ne mogu polagati u sve vode.
U posljednje vrijeme zapo~elo se je s industrijskom izradom skloni{ta. Takva
skloni{ta udovoljavaju svim zahtjevima, pru`aju u~inkovitu za{titu, a izrazito malo ili
nimalo ne ometaju pri udi~arenju te dobro izgledaju jer su prilago|ena tipu vode u
koje se pola`u.
8.1. Vrste skloništa
A. G. W. Lewis
B. Jimmy Houston
82
RIBICI.indd 82
19.4.2010 12:46:16
UMJETNA SKLONI[TA ZA RIBE
C. Bill Dance
Sl. 8.1. Različite konstrukcije umjetnih skloništa za ribe
Sl. 8.2. Sklonište za riblju mlađ izrađeno od prirodnog materijala. Virginia tech Lab.
8.2. Izbor tipa, mjesta i dubine polaganja skloništa
Pri izboru tipa skloni{ta treba proanalizirati karakteristike ribolovne vode:
teku}ica, staja}ica, toplovodna, hladnovodna, velika, mala, plitka, duboka, prozirna,
neprozirna i dr. Na temelju analize ribolovne vode odlu~uje se o tipu skloni{ta, broju
i mjestima za polaganje.
83
RIBICI.indd 83
19.4.2010 12:46:17
UMJETNA SKLONI[TA ZA RIBE
Tako se primjerice u ~istu i prozirnu pastrvsku vodu za skloni{ta se ne koriste
betonski blokovi, granje, povezane autogume i sli~no. Za takve vode po`eljna je
izgradnja i polaganje skloni{ta od prirodnog kamena ili namjenska skloni{ta od umjetnog materijala, umjetna trava i sl..
U toplovodnim ribolovnim vodama sa smanjenom prozirno{}u i ve}im dubinama pola`u se skloni{ta tipa: povezani betonski blokovi, povezane autogume, povezano i optere}eno suho grmlje drve}e i sl.
Ne postoji pravilo za odre|ivanje idealne veli~ine i broja skloni{ta koja se koriste
u ribolovnim vodama. Praksa je potvrdila slijede}a pravila:
• Polo`ena skloni{ta ne smiju pokrivati vi{e od 20 do 25 m2 na 1 ha staja}ice.
• Skloni{ta se pola`u u podru~ja koja nisu izlo`ena utjecaju niskog vodostaja, na
tvrdo dno na podru~ju iz pli}eg u dublje.
• Pola`u se u du`inskim serijama okomito prema obali (nikako usporedno s obalom, zbog pote{ko}a u obavljanju ribolova).
• Preporu~uje se obilje`avanje lokacije plovkom radi kontrole u zabacivanju
udi~arskog pribora i eventualnih provjera i izmjena struktura (naro~ito zimzelenih).
• Za ribe manjeg habitusa skloni{ta se smje{taju na dubinu od 1,5 do 3 m, dok
je za ve}e ribe dobro mjesto za skloni{te je dubina od 4,5 do 9 m.
Duboke vode obi~no su deficitarne kisikom, zbog razgradnje organskih materijala koji se sakupljaju u najdubljim dijelovima. Polaganje skloni{ta u dubljim dijelovima voda sa smanjenom koli~inom kisika ne}e mo}i privu}i i zadr`ati ribe.
U praksi sva ovdje navedena skloni{ta privla~e i zadr`avaju ribe, no, prema literaturnim podacima po anketi {portskih ribi~a, najvi{e ribe lovljeno je kod strukture
izra|ene od zimzelenih stabalaca crnogorice. Koli~ina ulovljene ribe kod te strukture
bila je izme|u 5 i 10 puta ve}a od ulova kod drugih struktura, i ti podaci stavljaju tu
strukturu skloni{ta (u toplovodnim staja}icama) ispred ostalih.
84
RIBICI.indd 84
19.4.2010 12:46:17
9. KONTROLA RAZVOJA VIŠEGA VODENOG BILJA
Prije po~etka kontrole razvoja vodenog bilja ili programa za njegovo smanjenje
na prihvatljivu koli~inu, treba poznavati va`nost vodenog bilja u vodenim sustavima. Za provedbu kontrole razvoja vi{ega vodenog bilja treba razmotriti sve po`eljne
i nepo`eljne u~inke njihove prisutnosti u ribolovnoj vodi.
9.1. Korisnost vodenog bilja:
• stani{te fitofilnih `ivotinjskih organizama, vrijedne hrane za ribe,
• mjesto za mrije{tenje i odlaganje ikre velikog broja vrsta riba,
• hrana i skloni{te za vodene ptice i ostale vodene organizme,
• u procesu fotosinteze produciraju kisik.
Smatra se da 20% povr{ine ribnjaka ili ribolovne vode obrasle vodenom vegetacijom pozitivno djeluje na hranidbu riba, produkciju kisika, za{titu riba te reprodukciju.
9.2. Nepoželjni učinci vodenog bilja:
• oduzimaju hranjive tvari iz vode i tla,
• zasjenjuju vodu i tako sprje~avaju razvoj planktonskih organizama,
• bez svjetlosti (no}u) tro{e kisik i tako ugro`avaju vodene organizme,
• u procesu razgradnje tro{e kisik i stvaraju otrovni sumporovodik,
• ote`avaju kretanje vodenih organizama,
• onemogu}uju obavljanje {portsko-rekreacijske djelatnosti (veslanje, plivanje,
ribolov..),
• naru{avaju izgled ribolovne vode,
• u procesu propadanja pove}avaju koli~inu sedimenta, smanjuju}i dubinu
vode.
85
RIBICI.indd 85
19.4.2010 12:46:17
KONTROLA RAZVOJA VI[EGA VODENOG BILJA
9.3. Metode kontrole vodenog bilja
Prvi i osnovni korak u kontroli vodenog korova njihova je ispravna identifikacija, to jest utvr|ivanje kojoj biolo{koj skupini pripadaju (vi{im algama, nadvodnim,
plutaju}im ili podvodnim biljkama) i o kojoj je vrsti rije~.
Poznata su ~etiri op}a tipa kontrole vodenog bilja:
1. prevencija (najbolja kontrola),
2. fizi~ko/mehani~ka kontrola - privremena kontrola,
3. kemijska - specifi~na kontrola i
4. biolo{ka kontrola.
9.3.1. Preventivne metode kontrole razvoja vodenog bilja
Od svih poznatih metoda kontrole vodenog bilja, preventivne metode
sprje~avanja pretjeranog razvoja vodenog bilja trebaju biti primarne, budu}i da one
daju najbolje rezultate ako se provode smisleno i pravodobno.
Preventivne metode kontrole razvoja vodenog bilja uklju~uju:
• odgovaraju}e hidrogra|evinske izvedbe,
• sprje~avanje nekontroliranog unosa bilja,
• ispravnu gnojidbu (samo za staja}ice),
• bojenje vode (samo za staja}ice),
• sni`avanje vodostaja (samo za staja}ice) i
• kori{tenje bentosnih barijera (samo za staja}ice).
9.3.1.1. Hidrograđevinski zahvati:
• na staja}icama izraditi upusno/ispusne sustave za manipulaciju vodom,
• izraditi za{titne obodne kanale uzdu` obale za odvodnju ispiranja voda s okolnih poljoprivrednih povr{ina.
9.3.1.2. Sprječavanje nekontroliranog unosa bilja:
• sprije~iti slu~ajne introdukcije bilja (~amcima, alatima, opremom, akvarijskim
biljem i sl.)
86
RIBICI.indd 86
19.4.2010 12:46:17
KONTROLA RAZVOJA VI[EGA VODENOG BILJA
9.3.1.3. Gnojidbeni zahvati
Gnojidbom ribolovnih voda, osim do pove}anja njezine biolo{ke produktivnosti,
dolazi i do reduciranja prodora svjetlosti kroz vodeni stupac. Hranjiva iz gnojidbe
stimuliraju rast planktonskih algi i na taj na~in pove}avaju biolo{ko zamu}enje vode,
smanjuju}i prodor svjetlosti.
Gnojidba mo`e biti u~inkovit na~in suzbijanja nitastih algi (filamentnih) i podvodnog bilja, koji su ukorijenjeni na dnu i za pre`ivljavanje i rast ovise o sun~evoj
svjetlosti. Program gnojidbe pove}ava riblju produkciju u vodi. Gnojidba mora biti
obavljena korektno i kontinuirano od po~etka. Naj~e{}a je gre{ka gnojiti jednom,
dvaput a zatim sve prekinuti. Ostvareni rezultati zamu}enja gube se unutar nekoliko
tjedana.
Pogre{no je pretjerani razvoj nadvodnog i plutaju}eg bilja kontrolirati gnojidbom.
Gnojidbom }e se intenzivirati rast i razvoj tog bilja. U pravilu, nikada se ne gnoji ako
su filamentne alge ili podvodno bilje narasli do ispod same povr{ine vode.
9.3.1.4. Reduciranje prodora svjetlosti bojom
Boje za bojanje voda staja}ica koriste se za reduciranje prodora svjetlosti u
vodu. Blokiraju valnu du`inu svjetlosti potrebnu za fotosintezu. Gornji vodeni sloj
50 - 60 cm ostaje produktivan za osiguranje hranjiva za ribe. Aplikacijske vrijednosti
boje ovise o volumenu vode. Tretman djeluje oko {est mjeseci ili dulje, ovisno o
koli~inama vode koja se gubi i koli~inama kojima se nadopunjuju izgubljene koli~ine.
U slu~ajevima ve}e zakorovljenosti, prije tretmana bojama korov treba mehani~ki
ukloniti. Za reduciranje prodora svjetlosti uobi~ajene su boje nijanse plave i zelene.
Sl. 9.1. Boja za bojanje ribolovne vode. Northerntool.com
87
RIBICI.indd 87
19.4.2010 12:46:17
KONTROLA RAZVOJA VI[EGA VODENOG BILJA
9.3.1.5. Spuštanje razine vode
Spu{tanje razine vode kao preventivna mjera uglavnom djeluje samo na podvodno bilje. Op}enito se ne preporu~uje kod staja}ica povr{ine ve}e od 1/2 ha. Tu
metodu mogu}e je primijeniti samo na objektima s upusno/ispusnim sustavima za
regulaciju vode i dovoljnom koli~inom dostupne vode, i to za hladnijeg vremena.
Spu{tanje razine vode za kontrolu razvoja korova vrlo se u~inkovito provodi u
zimskom razdoblju, kada u kombinaciji s isu{ivanjem i izlaganjem niskim temperaturama dolazi do uni{tenja korova.
Tijekom toplijih mjeseci ne preporu~uje se sni`avanje razine vode, jer je stresna
za ribe i pove}ava rasprostranjenost obalnoga vi{ega vodenog bilja ({a{, trstika i sl.)
9.3.1.6. Bentosne barijere
Bentosne barijere su neprozirna platna izdr`ljive strukture koja se mogu dobro
rasprostrti bez nabiranja. Takve barijere pola`u se u staja}icu u kojoj `elimo sprije~iti
razvoj vodenog bilja. Moraju biti dobro pri~vr{}ene za dno ribolovne vode. Neprozirna
barijera blokira sun~evo svjetlo sprje~avaju}i proces fotosinteze i tako onemogu}ava
rast bilja. Polaganjem barijere ne sprje~ava se kru`enje plinova, {to je bitno za
pre`ivljavanje si}u{nih bentosnih organizama koji `ive na dnu ribolovne vode.
Barijere se ne pola`u u ribolovne vode pli}e od 1,0 m. Moraju se redovito
povr{inski ~istiti, jer se sjeme bilja koje slobodno pluta u sloju vode mo`e lako zakorijeniti na sedimentu koji se akumulira na povr{ini zapu{tene barijere.
Bentosne barijere posve su neu~inkovite za suzbijanje plivaju}ega i vodenog
bilja koje izbija iz vode.
Sl. 9.2. Bentosna barijera
88
RIBICI.indd 88
19.4.2010 12:46:18
KONTROLA RAZVOJA VI[EGA VODENOG BILJA
9.3.2. Fizičko/mehanička kontrola vodenog bilja
Mehani~ko uklanjanje korova ~upanjem rukama, mre`arenjem, grabljanjem,
lan~anjem, kosidbom ili bageriranjem uobi~ajene su i skupe forme kontrole korova.
Provode se samo ako je potrebna trenutna kontrola ili u prilikama kada se druge
metode ne mogu koristiti.
Sl. 9.3. Kosa za sječu vodene vegetacije
Oprema za mehani~ko sakupljanje poko{enoga vodenog bilja dostupna je i skupa te neprakti~na za male objekte. Posebna pa`nja mora se obratiti potpunom uklanjanju bilja s obzirom na to da dijelovi bilja imaju sposobnost ponovnog ukorjenjivanja. Izvu~eno bilje treba odlo`iti na obali na udaljenost s koje je onemogu}eno
nenamjerno ponovno nasa|ivanje. Uklanjanjem bilja iz vode sprije~ena je razgradnja vegetacije, nestaju uvjeti za nepo`eljno cvjetanje nitastih algi ili ugibanja riba
zbog nedostatka kisika.
Sl. 9.4. Vađenje pokošene vegetacije
89
RIBICI.indd 89
19.4.2010 12:46:18
KONTROLA RAZVOJA VI[EGA VODENOG BILJA
9.3.3. Kemijska kontrola vodenog bilja
Kemijska kontrola prekomjernog razvoja vi{ega vodenog bilja provodi se vodenim herbicidima koji moraju pro}i odgovaraju}e testiranje za kori{tenje u vodenoj
sredini.
Slijedom toga u promet se mogu staviti herbicidi niske toksi~nosti na ribe i
vodeni svijet, a u kona~nici i na ~ovjeka. Herbicide treba koristiti prema propisanim
uputama o na~inu kori{tenja, koli~inama i restrikcijama.
Kemijsko tretiranje ima svoja ograni~enja. Primjena herbicida zahtijeva specijalnu opremu i stru~nost onog koji je provodi.
Neki herbicidi mogu biti vrlo skupi, a drugi ne mogu ponuditi dugotrajniju kontrolu korova. Ukorijenjeno bilje obi~no se razvija u za{ti}enim vodama ili suvi{e
~istim vodama. ^ak i nakon tretmana vegetacije, uvjeti koji su pogodni za rast bilja
mogu jo{ postojati. Ponovno opa`anje istog ili nekoga drugoga biljnog (korov) problema ~esto zahtijeva dodatne aplikacije herbicida. Stoga je va`no eliminirati uvjete
koji poti~u rast i rasprostranjenost vodenog bilja.
Prije aplikacije herbicida treba identificirati vrstu korova (za to se koristi klju~ za
determinaciju vodenog bilja). Nadalje, treba utvrditi povr{inu i volumen vode, jer se
koli~ina herbicida za kori{tenje izra`ava kroz povr{inu ili volumen tretirane vode.
Za djelotvornu kontrolu korova treba izabrati odgovaraju}i herbicid i aplicirati ga
na propisani na~in.
9.3.4. Biološka kontrola vodenog bilja
Danas se u kontroli (vi{ega) vodenog bilja koriste razli~ite vrste biljojednih
riba, i to prvenstveno zbog toga {to se razmjerno lako nabavljaju, u~inkovite su
u suzbijanju vodenog bilja, a biljnom hranidbom nastaju visoko vrijedne animalne
bjelan~evine. Za tu svrhu u na{im ribolovnim vodama koristi se izraziti biolo{ki kontrolor vodenog bilja - amur.
Zna~ajke amura (Ctenopharyngodon idella):
@enki bijelog amura za sazrijevanje ikre potrebno je 1350 - 1450 D0, stupnjeva
dana (ukupan zbroj prosje~nih dnevnih temperatura vode mjereno od 1. sije~nja
90
RIBICI.indd 90
19.4.2010 12:46:18
KONTROLA RAZVOJA VI[EGA VODENOG BILJA
teku}e godine). Ikra amura je pelagi~na (slobodno pliva u vodenom sloju). Mrijesti
se pri temperaturi vode izme|u 26 i 30 0C. Zbog toga se amur u na{im ribolovnim
vodama ne mo`e mrijestit prirodnim putem ve} se to obavlja na umjetni - kontrolirani na~in. U dr`avama u koje je uvezen radi kontrole vodenog bilja, a klimatske
prilike omogu}uju prirodni mrijest, proizvedena je triploidna forma amura, nesposobna za reprodukciju. Sam postupak bazira se na tretiranju oplo|ene ikre na re`imu
nespecifi~no niskih temperatura i pritiska, koje kod riba uzrokuju razvoj ekstra set
kromosoma (triploid). Te ribe su sterilne i nema opasnosti za njihovom nekontroliranom reprodukcijom ako pobjegnu u otvorene vodene sustave.
Sl. 9.5. Amur
Sve do du`ine od 5 cm amur se hrani isklju~ivo zooplanktonom. Na vegetarijanstvo prelazi kada dostignu du`inu od 10 cm.
Koli~ina pojedene vegetacije ovisi o uvjetima sredine - temperaturi vode, kemizmu vode i vrsti raspolo`ivog bilja. Koli~ina pojedenog bilja varira s veli~inom
amura:
• amur od oko 3 kg pojede bilja u koli~ini 100% svoje tjelesne te`ine na dan,
• amur od oko 6 kg pojede bilja u koli~ini 75% svoje tjelesne te`ine na dan,
• velikim amurima dnevni obrok smanjuje se do 25% tjelesne te`ine.
Amuri preferiraju meko, slabo vlaknasto bilje kao {to je lemna i razli~ito podvodno bilje. Ukoliko `eljene vrste bilja nisu raspolo`ive, hranit }e se nadvodnim biljem,
a ako nema raspolo`ivoga vodenog bilja, uzimat }e i kopnenu vegetaciju, travu, kao
i li{}e grmlja koje visi iznad vode. Tako izra`en (pro`drljiv) apetit za biljem amura ~ini
iznimno pogodnim za kontrolu vodenog bilja.
Amur u pravilu odgriza bilje neposredno iznad dna ili u njihovom sredi{njem
dijelu. U~inkovito kontrolira velik broj razli~itog bilja, uklju~uju}i i vi{estani~ne alge
- paro`ine roda Chara spp., obi~ni `abo~un (Alisma plantago-aquatica), ~e{ljasti
mrijesnjak (Potamogeton pectinatus L.) i nitaste alge.
91
RIBICI.indd 91
19.4.2010 12:46:19
KONTROLA RAZVOJA VI[EGA VODENOG BILJA
Uobi~ajene vrste (Ranunculus spp. vodeni `abnjaci, a osobito bijeli vodeni
`abnjak) najmanje su po`eljne amuru, njih uzima u krajnjoj nu`di, samo kada
nestanu vrste bilja koje preferira. Te se vrste mogu kontrolirati amurom jedino u
najmla|oj fazi, kada amur jede njihove meke i so~ne izdanke.
Prema znanstvenoj literaturi, koli~ine konzumiranja vodenog bilja kod amura u
neposrednom su odnosu s temperaturom vode:
• kod temperature vode od 13 0C dnevni obrok iznosi 5% tjelesne te`ine,
• kod temperature vode izme|u 18 i 25 0C dnevni obrok iznosi 25% tjelesne
te`ine,
• hranidba amura optimalna je kod temperature od 18 0C ili vi{e.
Ribolovne vode u kojima se `eli kontrolirati razvoj vodenog bilja nasa|uju se
dovoljnim koli~inama amura, ali ne u koli~inama u kojima bi oni mogli u potpunosti
iskorijeniti svu vegetaciju.
Amur je „alat“ za kontrolu vodenog bilja, a ne „alat“ za potpunu eliminaciju
vodenog bilja.
Mogućnost kontrole
Vrsta vodenog bilja
Preporučeni nasad amura
nasad u standardnim koli~inama,
kontrola unutar jedne sezone osim
kod ve}e zakorovljenosti
laka kontrola
meko podvodno (submerzno)
bilje
ote`ana kontrola
Myriophyllum spicatum, Myrionasad 1 – 2 x ve}i od standardne
phyllum aquaticum, Myriophylkoli~ine, kontrola vi{e od jedne
lum verticilatum, Eleocharis spp., sezone
Lemna minor, Lemna poly rhyza.
kontrola s maksimalnim
nasadom
Filamentous algae(Spirogyra,
Anabaena, Oscillatoria, Lyngbya,
Pithophora spp.)
nasad 60 - 130 kom./ha
nemogu}a kontrola
amurom
Typha latifolia, T. angustifolia,
Wolffia spp., Nymphaea alba,
Salix nigra,Ludwiga spp., Pistia
stratiotes, water hyacinth
koristiti druge kontrolne mjere
i amura nasaditi u standardnim koli~inama za preventivno
smanjenje nekonzumnog bilja kroz
konzumiranje mladih izdanaka
Tab. 9.1. Mogućnosti biološke kontrole višega vodenog bilja amurom
iju.
Ako je amur gusto nasa|en, po~et }e tro{iti i njemu manje prihvatljivu vegetac-
92
RIBICI.indd 92
19.4.2010 12:46:19
KONTROLA RAZVOJA VI[EGA VODENOG BILJA
Bilje koje amur ne jede
Sl. 9.6. Rogoz (Typha latifolia)
Sl. 9.7. Bijeli lopoč (Nymphaea alba)
Obraslost vodenom vegetacijom
Prisutnost
grabežljivaca
Amur (cm)
mala
srednja
velika
da
20 - 30
20 - 30 kom/ha
30 - 50 kom/ha
50 - 140 kom/ha
ne
5 - 15
30 - 40 kom/ha
30 - 55 kom/ha
55 - 150 kom/ha
Tab. 9.2. Preporučene standardne veličine i količine amura za kontrolu
vodene vegetacije
Ako se nasa|ivanje amura planira u prolje}e, tada se nasa|uje pri temperaturi
vode od 10 °C i vi{e, s ciljem bolje aklimatizacije i pripreme za hranidbu mladim
biljnim izdancima.
Nakon redukcije vodenog bilja populaciju amura treba smanjiti 50%, i to izlovom
mre`ama, udi~arenjem ili elektroagregatom za lov riba.
Jednom kad amur dosegne 10 - 15 kg, njegova djelotvornost kao kontrolora razvoja korova smanjuje se uz smanjeni biolo{ki kapacitet rasta. Stoga je za odr`avanje
kontrole korova potrebno periodi~no ponovno nasa|ivanje amura (u petogodi{njoj,
sedmogodi{njoj rotaciji).
93
RIBICI.indd 93
19.4.2010 12:46:19
KONTROLA RAZVOJA VI[EGA VODENOG BILJA
Narodno ime
Znanstveno
Stupanj po`eljnosti
konzumiranja
U~inak kontrole
vo{}ike
Ceratophyllum sp.
visoki
visoki
podvodnice
Najas sp.
visoki
visoki
mje{inke
Utricularia sp.
visoki
visoki
paro`ina
Chara sp.
visoki
visoki
paro`ina
Nitella sp.
visoki
visoki
Hidrila
Hydrilla verticillata
visoki
visoki
vodena kuga
Egeria densa
visoki
visoki
lemne
Lemna sp., Spirodella sp.
visoki
niski
sitna le}a
Wolffia sp.
visoki
niski
vodena goru{ica
Nasturtium officianale
srednji
visoki
mrijesnjaci
Potamogeton sp.
srednji
srednji
krocanj
Myriophyllum sp.
srednji
srednji
nitaste alge
Spirogyra sp.
srednji
niski
strelice
Sagittaria sp.
srednji
niski
vodena paprat
Azolla caroliniana
srednji
niski
lokvanji
Nuphar sp.
niski
niski
{iljevi
Cyperus sp.
niski
niski
obli}
Scirpus sp.
niski
niski
vrbe
Salix sp.
niski
niski
jezernica
Eleocharis sp.
niski
niski
rogozi
Typha sp.
niski
niski
vodeni dvornik
Polygonum sp.
niski
niski
planktonske alge
mnoge vrste
niski
niski
plivaju}i je`inac
Sparganium sp.
niski
niski
Nemoguća
kontrola
amurom
• Typha latifolia, {iroko lisni rogoz
• Typha angustifolia, uskolisni rogoz
• Nymphaea alba,
• Salix nigra,
• Ludwiga spp.,
• Pistia stratiotes,
Upotrijebiti druge kontrolne mjere
i amura nasaditi u standardnim
koli~inama za preventivno smanjenje za
njega ne`eljenog bilja kroz konzumiranje njihovih mladih izdanaka (uvjet je
pravodobni nasad amura).
Tab. 9.3. Stupanj poželjnosti konzumiranja vodenog bilja za amura
94
RIBICI.indd 94
19.4.2010 12:46:20
KONTROLA RAZVOJA VI[EGA VODENOG BILJA
Za to~nije odre|ivanje nasadnog broja amura za kontrolu vodenog bilja,
temeljenog na vi{e ulaznih parametara, u tabeli je dat primjer izra~una:
Značajka
Stupanj
značajke
Pokazatelj značajke
visoka
vi{e od 25
1.00
Temperatura vode
srednja
18-25
1.30*
niska
manje od 18
1.40
niska
rijetka, male niske
nakupine vodenog bilja
0.40
srednja
srednje gusta, raste prema
povr{ini
0.60*
visoka
gusta, raste kroz cijeli
vodeni stupac i izvan
1.00
niska
obalni dio, manje od 1/3
povr{ine
0.40
srednja
manje od 1/2 povr{ine
0.80
visoka
vi{e od 1/2 povr{ine
1.00*
niska
Filamentne alge (Spirogyra, Anabaena, Oscillatoria,
Lyngbya, Pithophora spp.)
1.30
Srednja
Myriophyllum spicatum,
Myriophyllum aquaticum,
Myriophyllum verticilatum, Eleocharis spp.,
Lemna minor, Lemna poly
rhyza.
1.10*
visoka
Meko podvodno
(submerzno) bilje
1.00
20-25%
idealno za ribe i vodeni
`ivot
0.75*
10-20%
rekreacija i minimalno
za ribe
0.85
1-10%
vodene zalihe, estetika,
uzgoj riba
1.00
Gustoća vodenog
bilja
Obraslost
ribolovne vode
vod. biljem
Vrste bilja hranidbena
poželjnost za
amursku
konzumaciju
% vodene
vegetacije koji
želimo da ostane
Faktor
Standardni broj
nasadnog amura
kom./ hektar: S
S=400 kom. (25
cm)/ ha
400x1.30=520 kom.
520x0.60=312 kom.
312x1.00=312 kom.
312x1.10=343 kom.
343x0.75=257 kom.
95
RIBICI.indd 95
19.4.2010 12:46:20
KONTROLA RAZVOJA VI[EGA VODENOG BILJA
Vrijeme potrebno
za provedbu
kontrole vodenog
bilja
Veličine nasadnog
amura
3-4 godine
rekreacijski ribolov,
`ivi svijet
0.80
2-3 godine
vodene zalihe, dekoracije,
estetika
0.90
1 godina
vodene zalihe, uzgoj riba
1.00*
7-20 cm
-
1.50
20-35 cm
-
1.00*
35-50 cm
-
0.70
vi{e od 50cm
-
0.60
257x1.00=257 kom.
257x1.00=257 kom.
Nasadni broj amura za kontrolu vodenog bilja na povr{ini 1 hektara
257 kom.
m2
116 kom.
Primjer: Nasadni broj amura za ribolovnu vodu povr{ine 4.500
(0.4 ha)
Napomena: Standardni nasadni broj amura S =400 kom. (25 cm)/ha uzima se kao
polazna konstanta. Oznaka ( *) označava izbor faktora u primjeru izračuna
nasadnog broja amura.
Tab. 9.4. Metoda izračuna nasadnog broja amura za kontrolu vodenog bilja.
Zaštita amura od grabežljivaca
Prije nasa|ivanja amura u ribolovne vode treba smanjiti ili u potpunosti ukloniti grabe`ljive vrste riba (soma, {tuku, pastrvskoga grge~a) koje svojim na~inom
hranidbe i veli~inom u potpunosti mogu obezvrijediti sam unos amura. Pri nasadu
amura u vode u kojima obitavaju navedene vrste, nasa|uju se u pravilu ve}i amuri,
du`i od 20 cm.
Ptice tipa kormorana, ~aplje, bjelorepog orla i dr. tako|er su uspje{ni predatori
riba, posebice u manjim ribolovnim vodama. Kada amuri dosegnu du`inu od oko 35
cm, postaju manje osjetljivi na djelovanje predatora.
Drugi biološki regulatori
Šaran: preporu~uje se za kontrolu nitastih algi, naro~ito u po~etnoj fazi njihova
razvoja. Njihov na~in hranidbe mo`e izazvati {tetne u~inke na ribolovnu vodu koja
je namijenjena i za druge vidove rekreacije, budu}i da muti vodu.
Tilapija: tropska riba koja odgovara na{oj sun~anici i koja mo`e kontrolirati
odre|enu vodenu vegetaciju. Za kontrolu se preporu~uju dvije vrste. Tako plava
tilapija mo`e kontrolirati alge (planktonske i nitaste), ali ne mo`e kontrolirati pod96
RIBICI.indd 96
19.4.2010 12:46:20
KONTROLA RAZVOJA VI[EGA VODENOG BILJA
vodno vaskularno bilje. Redbelly tilapia radije jede podvodno vaskularno bilje nego
alge. Kako su tilapije tropske vrste, ne mogu pre`ivjeti uobi~ajene zimske temperature vode i stoga te vrste ne obitavaju u na{im vodama.
97
RIBICI.indd 97
19.4.2010 12:46:20
98
RIBICI.indd 98
19.4.2010 12:46:20
10. KONTROLA RAZVOJA PLANKTONSKIH ALGI
Alge su autotrofni organizmi koji procesom fotosinteze stvaraju organsku tvar.
Njihova veli~ina mo`e biti u rasponu od mikroskopski slobodno plivaju}ih organizama –fitoplanktona, do divovskih morskih trava koje narastu i vi{e od 50 metara
du`ine. Nalaze se u povr{inskom dijelu vode gdje je sun~eva svjetlost dovoljno jaka
da je upije algin klorofil i tada se iz jednostavnih anorganskih materija, uglji~nog dioksida i vode procesom fotosinteze sintetiziraju ugljikohidrati uz osloba|anje kisika.
Alge su bitan dio ekosustava ribolovnih voda, koje osim svoje prehrambene
vrijednosti produciraju kisik, neophodno potreban za odr`anje `ivota u ribolovnoj
vodi.
Poput svih biljaka, tako i alge za rast i reprodukciju, trebaju hranjiva. Velik broj
vrsta algi slobodno su plivaju}i biljni organizmi, koji potrebna hranjiva moraju dobiti
iz vode a ne iz tla kao ostalo bilje. S pove}anjem razine hranjivih soli, pove}ava se
i koli~ina algi.
Kod male razine hranjivih soli u vodi dolazi do razvoja algalne zajednice u kojoj
naj~e{}e dominiraju nitaste alge, {to se posebno doga|a tijekom ljeta. Kod vrlo
visoke razine hranjiva, dolazi do cvjetanja algi u kojim dominiraju planktonske alge.
Sl. 10.1. Nitaste alge
Sl. 10.2. Planktonske alge
Guste prostirke algi koje nastaju kao rezultat njihovog cvjetanja smanjuju razinu
99
RIBICI.indd 99
19.4.2010 12:46:21
KONTROLA RAZVOJA PLANKTONSKIH ALGI
kisika u ribolovnim vodama, sprje~avaju}i prodor svjetlosti u vodu, onemogu}avaju}i
proces fotosinteze a time i produkciju kisika od strane podvodnoga vodenog bilja.
Kako se ve}i dio proizvedenog kisika od algi s povr{ine ribolovne vode gubi u
atmosferi, to }e i cvjetanje algi imati trend redukcije kisika u vodi. Ovisno o vremenu
koliko dugo potraje cvjetanje algi, smanjenje kisika na dulje razdoblje vodi pomoru
riba.
10.1. Dominantno prisutne alge u ribolovnim vodama
Chlorophyta: (zelene alge) `ive pojedina~no ili u skupinama. Nalaze se u svim
tipovima voda. Plankton zelenih algi u ribolovnim vodama najbrojnije je razvijen
u kasno prolje}e i ranu jesen. Predstavnici zelenih algi, vrsta rodova Pediastrum,
Scenedesmus i Eudorina, povremeno izazivaju cvjetanje vode. Cvjetanjem zelenih
algi pobolj{ava se hranidbena baza za vodene organizme u hranidbenom lancu.
Cyanophyta: Plavozelene alge, ~esto se pogre{no svrstavaju u alge. Ovi organizmi zapravo su fotosintetske bakterije. Pravilan naziv za ovu grupu je Cyanobacteria. Dominantne vrste su iz rodova Microcystis, Aphanizomenon i Anabaena.
Jednostani~ni su organizmi koji `ive pojedina~no ili u kolonijama. Bitna zna~ajka
populacije Cyanobacteria velika je brojnost, koja se u povoljnim uvjetima temperature i hranjiva masovno pove}a, izazivaju}i „cvjetanje voda“ i veliko osciliranje pH.
Cvjetanjem Cyanobacteria nastaju toksini koji pogor{avaju uvjete `ivota riba i drugih organizama u vodi, a samoj vodi daju neugodan miris i lo{ okus.
10.2. Subdominantno prisutne alge u ribolovnim vodama
Chrysophyta: Ovaj sistematski odjel ~ine jednostani~ne vrste koje `ive kao
pojedina~ne jedinke ili su zdru`ene u nitaste ili razgranate kolonije. Predstavnici
Chrysophyta naseljavaju sve tipove voda i dijele se na:
• Chrysophyceae (zlatne alge): Ve}ina ~lanova su flagelati (bi~a{i) i broje oko
500 vrsta,
• Xanthophyceae (`utozelene alge): najve}i dio nisu pokretljive, nalaze se u slatkoj i bo~atoj vodi, broje oko 550 vrsta.
• Bacillariophyceae (dijatomeje): alge kremenja{ice vrlo su rasprostranjene.
Zimi i u prolje}e ~ine glavni dio fitobiomase, te mogu izazvati cvjetanje vode.
Pyrrophyta (dinoflagellati): Ve}ina pripadnika ove skupine jednostani~ni su organizmi koji `ive pojedina~no a iznimno rijetko u kolonijama. Predstavnici ovoga
sistematskog odjela obojeni su u rasponu od zelene do `uto-zelene boje. ^esto
100
RIBICI.indd 100
19.4.2010 12:46:21
KONTROLA RAZVOJA PLANKTONSKIH ALGI
se masovno razviju i izazivaju cvjetanje vode. Dinoflagellati lu~e specifi~an otrov
koji je izrazito opasan za vodene organizme i bentos ukoliko se obilnije razviju u
ograni~enom vodenom biotopu.
Rhodophyta (crvene alge): Crvena alge su vi{estani~ni organizmi od kojih oko
100 vrsta `ivi u slatkim vodama i obi~no su povezane s podlogom.
Euglenophyta: jednostani~ne alge koje u pravilu `ive pojedina~no. Prete`no su
zelene boje. Naseljavaju se u pravilu u manjim, plitkim staja}im vodama, koje su
optere}ene ve}im sadr`ajem organske tvari.
10.3. Dinamika razvoja planktonskih algi
Niske temperature vode zimi zaustavljaju (inhibiraju) reprodukciju i rast algi.
U tom razdoblju godine brojnost algi najni`a je i to je jedan od razloga za{to je
ve}ina ribolovnih voda zimi najprozirnija. U prolje}e, podizanjem temperature vode,
pove}ava se intenzitet reprodukcije i rast algi, sve do njihovog cvjetanja. Prozirnost
ribolovne vode postupno se smanjuje. Voda se oboji zeleno ili sme|e, ovisno o vrsti
alge koja dominira. U kasno prolje}e zapo~inje reproduciranje razli~itih mikroskopskih `ivotinja -zooplankton (npr. rotifera, daphnia i dr.) stvaraju}i velike populacije
koje se hrane algama i tako pove}avaju prozirnost voda.
Jednom kada temperatura vode dosegne oko 20 °C, zooplanktonske populacije
ubrzano se smanjuju kroz smanjenje reprodukcije i zbog intenzivne hranidbe li~inki
riba. Ta situacija planktonskim algama omogu}uje ponovni razvoj, ali obi~no nikada
na razinu prvog razvojnog ciklusa.
U ve}ini ribolovnih voda razina planktonskih algi ostaje stabilna tijekom ljeta, osim ako neo~ekivane koli~ine hranjivih soli izazovu njihovo ljetno cvjetanje.
Postupnim hla|enjem ribolovnih voda postupno se smanjuje koli~ina algi u ribolovnim vodama, sve do njihove zimske razine.
10.4. Izvori unosa ekscesnih količina hranjivih soli
Poznati su mnogi mogu}i izvori ne`eljenog unosa ekscesnih koli~ina hranjivih
soli u ribolovne vode koje mogu izazvati ne`eljeno cvjetanje algi:
• gnojidba poljoprivrednih povr{ina oko ribolovnih voda,
• velika jata vodene peradi na ribolovnoj vodi,
• blizina sto~arskih farmi,
• ispu{tanje ili propu{tanje okolnih septi~kih sustava,
• iznenadno nastajanje hranjiva iz uginule vodene vegetacije ili nitastih algi koje
101
RIBICI.indd 101
19.4.2010 12:46:21
KONTROLA RAZVOJA PLANKTONSKIH ALGI
su tretirane herbicidima.
Uvijek kada se u ribolovnu vodu unesu neplanski ekscesne koli~ine hranjivih
soli du{ika i fosfora u ljetnom razdoblju, dolazi do cvjetanja algi dostignu ne`eljenu
razinu i tada predstavljaju opasnost za ribe i druge vodene organizme.
U slu~aju iznenadnog uginu}a cvjetaju}ih algi uzrokovanog naglim vremenskim
promjenama, naglim smanjenjem razine hranjivih soli u vodi ili tretiranjem algi herbicidima, one padaju na dno. Velika biomasa uginulih algi intenzivno se razgra|uje,
tro{e}i pritom velike koli~ine kisika {to rezultira naglim smanjenjem kisika u vodi i
ljetnim pomorom riba.
10.5. Kontrola razvoja algi
10.5.1. Proaktivna prevencijska kontrola razvoja algi
Provedba koncepta proaktivne prevencije najefikasnija je za kontrolu cvjetanja
algi. Temelji se na sprje~avanju i reduciranju mogu}nosti nekontroliranih unosa
hranjivih soli u ribolovne vode, ~iji vi{ak uzrokuje nekontrolirani i ne`eljeni rast algi
i rezultira cvjetanjem.
Poznata poslovica „Bolje sprije~iti nego lije~iti“ ima svoju potvrdu i kod za{ite
ribolovnih voda od {tetnog utjecaja cvjetanja algi. Sprje~avanje cvjetanja algi uvijek
je u prednosti u odnosu na mogu}e financijske izdatke koji nastaju u procesu tretiranje algi u vrijeme cvjetanja s namjerom njihovog uni{tenja.
Za izbjegavanje {teta od ne`eljenog cvjetanja algi treba ispitati slijevno podru~je
ribolovne vode u cilju utvr|ivanja potencijalnih izvora unosa ekscesnih hranjiva
du{ika i fosfora (N i P), kao i drugih tvari. Za svaku ribolovnu vodu treba napraviti
katastar potencijalnih one~i{}iva~a s tipovima one~i{}enja. Po determinaciji izvora
one~i{}enja ribolovnih voda treba izraditi plan njihove imobilizacije, uklanjanja,
preusmjerenja ili smanjenja njihovoga {tetnog utjecaja na ribolovne vode.
Sprje~avanje i reduciranje mogu}nosti nekontroliranog unosa hranjivih soli u
ribolovne vode provodi se za{titom ribolovnih voda od ispiranja okolnog zemlji{ta,
izgradnjom obodnih kanala.
10.5.2. Reaktivna kontrola razvoja algi
Reaktivni pristup kontrole razvoja i cvjetanja algi uklju~uje mehani~ke, kemijske
i biolo{ke metode, koje u ve}ini slu~ajeva djeluju na simptome a ne na sam izvor
problema s algama. Reaktivne metode kontrole razvoja algi provode se pomo}u:
102
RIBICI.indd 102
19.4.2010 12:46:21
KONTROLA RAZVOJA PLANKTONSKIH ALGI
• bakrenog sulfata,
• je~mene slame,
• bijeloga i sivoga glava{a, bijelog amura,
• akusti~ne naprave,
• bojenja vode,
• mijenjanja odnosa N : F (u korist N),
• ostalo.
10.5.2.1. Kontrola algi bakrenim sulfatom
Bakar se koristi dugi niz godina u slatkovodnim ribnjacima, kao djelotvoran algicid u suzbijanju algi (uklju~uju}i nitaste alge i vi{e alge, npr. Chara spp.). Osim za
te namjene, koristi se i za kontrolu ve}ine ektoparazita kod riba. Problem kori{tenje
bakra u uskoj je liniji razgrani~enja veli~ine doza koje odvajaju razinu efektivnog
tretiranja od razine predoziranja, a koja mo`e uzrokovati uginu}e riba.
Nekoliko formi bakra mogu se upotrijebiti u vodi. Najjeftinija i najuobi~ajenija
forma je bakreni sulfat (CuSO4), koji se isporu~uje kao kristal ili prah (zvani galica,
plavi kamen, plavi prah). Bakreni sulfat potpuno je topiv u vodi.
Prije upotrebe bilo koje bakrene forme za tretiranje treba izmjeriti ukupni alkalitet
vode, jer se toksi~nost bakra na ribe pove}ava kako se smanjuje ukupni alkalitet.
Ako je ukupni alkalitet vi{i od 50 mg CaCO3/l, alge se mogu tretirati u prisutnosti
riba, u suprotnom se tretiranje smije provesti samo bez riba. Kad se odredi koli~ina
ukupnog alkaliteta, treba determinirati tip alga.
Primjer izračuna količine bakrenog sulfata za tretiranje algi:
• Volumen ribolovne vode (Vm3) = povr{ina (m2) x prosje~na dubina (m)
• Potrebna koli~ina CuSO4 mg/l = (ukupni alkalitet (ppm) / 100),
• Ukupna koli~ina CuSO4 mg = Volumen ribolovne vode (Vm3) x potrebna koli~ina CuSO4 mg/l
Izra~un:
• Volumen ribolovne vode (Vm3) : 2300 m2 x 2 m = 4.600 m3,
• Kemijskom analizom odre|en ukupni alkalitet : 150 ppm,
• Potrebna koli~ina CuSO4 mg/l : (150 ppm / 100) = 1,5 ppm CuSO4
= 1,5 miligrama/l CuSO4
• 4.600 m3 = 4.600 000 litara
• 4.600 000 litara x 1,5 miligrama/l CuSO4 = 6.900 000 mg CuSO4
= 6. 9 kg CuSO4
103
RIBICI.indd 103
19.4.2010 12:46:21
KONTROLA RAZVOJA PLANKTONSKIH ALGI
Ako je ukupni alkalitet manji od 50 ppm, tretiranje bakrom ne preporu~uje se jer
je rizik od uginu}a riba velik. Kada je ukupni alkalitet vi{i od 250 ppm, ne koristi se
vi{e od 2.5 ppm bakrenog sulfata (2,5 mg/l CuSO4).
Za kori{tenje bakrenog sulfata, potrebno ga je prvo otopiti u vodi. Ra~unski
odre|ena koli~ina bakrenog sulfata potrebnog za tretiranje cjelokupnog volumena
vode otopi se u potpunosti u posudi. Tom otopinom tretiramo cijelu povr{inu vode,
dodaju}i je vi{e na podru~ja s ve}om koncentracijom algi, na tzv. vru}e to~ke.
Mjere opreza:
• Poznato je da alge u procesu fotosinteze produciraju kisik. Njihovom eliminacijom smanjuje se razina kisika u vodi. Razina kisika smanjit }e se i procesom
raspadanja algi (proces oksidacije). Smanjenje koncentracije kisika mo`e rezultirati
uginu}em riba. Slijedom toga, nakon tretiranja galicom te talo`enjem algi na dno,
potrebno je osigurati aeraciju vode ili natalo`ene alge tretirati vapnom u svrhu prekidanja procesa oksidacije i stvaranja uvjeta za mineralizaciju organske tvari.
• Bakar iz bakrenog sulfata otrovan je za beskralje`njake kao {to su pu`evi i
ve}inu zooplanktona (daphnia, rotifera, itd.). Stoga, ako je voda namijenjena za
uzgoj li~inki, ne koristi se bakreni sulfat.
• Tretmani bakrenim sulfatom vrlo su efikasni i razmjerno jeftini u usporedbi s
drugim tretmanima za kontrolu razvoja algi. Oprez mora biti usmjeren na njegove
{tetne efekte na ribe i drugi `ivi svijet u vodi. U slu~ajevima niskog alkaliteta ili jakog
cvjetanja algi a bez mogu}nosti aeracije, ne primjenjuje se tretiranje bakrenim sulfatom.
• Kao sigurnosna mjera preporu~uje se ribolovne vode tretirati bakrenim sulfatom na jednoj tre}ini ili polovici povr{ine vode u slu~aju ni`ega ukupnog alkaliteta ili
ako je odre|ena doza za tretiranje vi{a od 1 g/m3.
• Za sigurno tretiranje potrebno je izra~unati volumen vode. Kad god je mogu}e
tretira se za suha i mirna vremena. Po potrebi, tretiranje se mo`e ponoviti za nekoliko tjedana. Nakon tretiranja potrebno je pratiti znakove smanjenja kisika.
Doze:
Za tretiranje jednostani~nih i ve}ih kolonijalnih vrsta algi koristimo prosje~ne
doze od 0,1 do 0,3 g CuSO4 /m3 vode. Za tretiranje nitastih algi i vi{estani~nih vrsta
(Spirogyra, Anabaena, Oscillatoria, Chara ili Nitella) potrebne su ve}e doze CuSO4.
104
RIBICI.indd 104
19.4.2010 12:46:21
KONTROLA RAZVOJA PLANKTONSKIH ALGI
Alkalitet vode
mg CaC03/l
manje od 50
Tretman bakrenim sulfatom (mg CuSO4/l)
ne tretirati u vodama s ribom, u vodama bez riba tretirati sa 0,5 g CuSO4 /m3 vode
u vodama s ribom tretirati s pa`njom sa 0,5 g CuSO4 /m3 vode
50 -100
100 - 200
tretirati sa 0,5 - 1,0 g CuSO4 /m3 vode
200 - 400
tretirati sa 1,0 - 2,0 g CuSO4 /m3 vode
vi{e od 400
ne tretirati sa CuSO4
1 g/m3 = 1mg/l
Tab. 10.1. Kontrola nitastih i višestaničnih algi bakrenim sulfatom
10.5.2.2. Kontrola algi ječmenom slamom
Tehnika kori{tenja je~mene slame za kontrolu razvoja algi razvijena je u Engleskoj, gdje se ta metoda primjenjuje u zatvorenim i otvorenim vodenim sustavima
(ribnjaci, kanali i akumulacije).
To~an mehanizam djelovanja slame je~ma za kontrolu razvoja algi nije u potpunosti razja{njen. Op}enito, slama je~ma izlo`ena suncu u aerobnim uvjetima, uz
aktivnost gljivica, zapo~inje s procesom raspadanja (truljenja). Pritom nastaje kemikalija ili vi{e njih koje ko~e rast algi, bez smanjenja rasta ostalih vodenih biljaka i
nepovoljnog utjecaja na ribe.
Specifi~na kemikalija-e koja sprje~ava rast algi nije identificirana, no, to mogu
biti oksidirani polifenoli i vodikov peroksid. Tako|er, nije potpuno jasno izlu~uje li se
zagonetna kemikalija-e iz je~mene slame sama od sebe, ili nastaje kao metaboli~ki
produkt gljivi~ne aktivnosti u procesu truljenja.
Je~mena slama djeluje kao algistatik (sprje~ava rast novih algi) a ne kao algicid
(koja ubija ve} prisutne alge).
Kao algistatik, je~mena slama naj~e{}e se primjenjuje u koli~ini 100 - 250 kg/
ha (10 - 25 grama slame po ~etvornom metru povr{ine, bez obzira na dubinu),
smje{tena u 4 - 6 bala/ha. U vodama koje su ~esto zamuljene (mutne) ili koje karakterizira obilan rast algi, potrebne su 2 3 puta ve}e preporu~ene doze za po~etni
tretman. U tim slu~ajevima mora se ~e{}e pratiti kretanje kisika u vodi, jer slama
truljenjem oduzima kisik iz vode {to u kona~nici mo`e uzrokovati uginu}e riba.
Algistati~na aktivnost slame odvijat }e se samo u vodenoj sredini s dovoljnom
koli~inom kisika. Sve {to mo`e pove}ati aeraciju vode poma`e procesima slame u
realizaciji i odr`avanju algistati~ne aktivnosti.
Slama se puni u cilindri~ne mre`e koje se koriste za baliranje bo`i}nih drvaca,
koriste}i i ure|aj namijenjen za tu svrhu. Mre`ne cilindri~ne bale sa slamom obi~no
105
RIBICI.indd 105
19.4.2010 12:46:21
KONTROLA RAZVOJA PLANKTONSKIH ALGI
su duge ovisno o veli~ini vode u koju se stavljaju. Tako se na primjer mre`a du`ine
20 m puni s oko 50 kg slame. Slama u mre`nim cilindrima treba biti u koli~ini i
stupnju nabijenosti koja osigurava dobru prozra~nost i cirkulaciju vode.
Zbijene bale slame sprje~avaju distribuciju kisika i izazivaju smanjenje kisika
u vodi. Bale se pola`u u svjetlosnoj (foti~noj) zoni, gdje alge rastu i gdje se reproduciraju.
Sl. 10.3. Bala ječmene slame. Littlejobs.biz
Ječmena slama, doza
aplikacije kg/ha
Temp.vode 0C
Početak aktivacije algistatičkog
djelovanja slame / za tjedana
• ne manje od 100 kg
• prosje~no 250 kg
• za mutne vode 500-1000 kg
• ne vi{a od 1000 kg
manje od 10 0C
6-8
10 - 20
5-3
vi{e od 20
1-2
Tab. 10. 2. Početak aktivacije algistatičkog djelovanja ječmene slame
kod različitih temperatura vode
U~inkovitost algistati~kog djelovanja slame smanjuje se pove}anjem suspendiranih sedimenata u vodi (mutna voda). Zbog toga mutne vode zahtijevaju ve}e
doze slame.
Vi{e od 1000 kg/ha slame reducira kisik do mjere koja izaziva stres kod riba, a
potom i smrti (anoksija).
Slama se aplicira u rano prolje}e, dovoljno rano da zapo~nu procesi truljenja
i da sprije~i proljetno/ljetno cvjetanje algi uzrokovano pove}anjem razine vode u
ribolovnim vodama i unosom ne`eljenih koli~ina hranjivih soli.
106
RIBICI.indd 106
19.4.2010 12:46:22
KONTROLA RAZVOJA PLANKTONSKIH ALGI
Jednom aktivirana slama zadr`at }e efikasnost algistati~kog djelovanja oko {est
mjeseci. Kod ove metode nisu zabilje`ene negativne strane na vodenu sredinu i
`ivot u njoj. Osim pozitivnog algistati~kog djelovanja, je~mena slama prema nekim
istra`ivanjima djeluje pozitivno i na pove}anje populacije beskralje`njaka i stanje
{krga u riba.
10.5.2.3. Kontrola algi biljojednim vrstama riba
Biolo{ki tretman za kontrolu razvoja algi u ribolovnim vodama provodi se biljojednim vrstama riba:
Bijeli glavaš (Hypophthalmichthys molitrix): filtriranjem vode zadr`ava i koristi
biljni plankton (planktonske alge) koje su mu primarno-dominantna hrana. Pokazao
se u~inkovitim i za kontroliranje razvoja {tetnih nitastih algi i plavo-zelene alge, koje
tako|er uzima.
Sl.10.4. Bijeli glavaš
Bijeli amur (Ctenopharyngodon idella): uglavnom se koristi za kontrolu vodenog
bilja (korova), kao i podvodnih vi{ih algi kao {to su Nitella spp., Chara spp. i Lyngbya. Bijeli amur ne hrani se nitastim algama.
Sl. 10.5. Lyngbya
107
RIBICI.indd 107
19.4.2010 12:46:24
KONTROLA RAZVOJA PLANKTONSKIH ALGI
Sl. 10.6. Chara spp.
Sl. 10.7. Nitella spp.
Obje ove ribe ekonomi~an su izbor jer je dokazana njihova u~inkovitost u kontroli rasta i {irenja alge uz ostvarenje odgovaraju}eg prirasta.
10.5.2.4. Kontrola algi ultrazvučnim vibracijama
Uni{tavanje algi ultrazvu~nim vibracijama provodi se ultrazvu~nim ure|ajima koji
putem podvodnog ultrazvu~nog emitatora emitiraju ultrazvu~ne valove. Jedinica
koja pliva neposredno ispod povr{ine ubija alge produciraju}i odre|enu frekvenciju
108
RIBICI.indd 108
19.4.2010 12:46:25
KONTROLA RAZVOJA PLANKTONSKIH ALGI
ultrazvu~nih valova koji razaraju stani~nu funkcionalnost i strukturu alge. Navedeni
ure|aj je jednostavan za kori{tenje i siguran za ribe, bilje i ostali akvati~ni svijet.
Sl. 10.8. Shema ultrazvučnog uređaja za kontrolu algi
LG SOUND, Ultrasonic Algae Control
Before
APHANOCHAETE
After
ARCELLA
OEDOGONIUM
Sl.10.9. Alge razorene ultrazvučnim vibracijama
LG SOUND, Ultrasonic Algae Control
109
RIBICI.indd 109
19.4.2010 12:46:26
KONTROLA RAZVOJA PLANKTONSKIH ALGI
Elektri~na kutija ultrazvu~nog ure|aja montira se na suhom i za{ti}enom mjestu
s elektropriklju~kom ili solarnom panel elektrojedinicom. Elektrokutija se kabelom
spaja s podvodnim ultrazvu~nim emitatorom, koji se smje{ta na pogodno mjesto
u vodi. Pritom prednja strana emitatora treba biti usmjerena prema vodenoj masi
koju je potrebno tretirati. Ultrazvu~ni vibriraju}i valovi iz emitatora {ire se okomito i
vodoravno. Efekt {irenja ultrazvu~nih valova ovisi o eventualnim preprekama, otocima, uvalama i sl. U vodama s mno{tvom uvala treba postaviti dva ili vi{e emitatora
u sredinu vode, usmjerena prema nasuprotnim obalama.
U roku dan ili dva po tretiranju mogu se opaziti prvi rezultati djelovanja ultrazvuka pod mikroskopom. Kada su alge razorene, dignu se na povr{inu i plutaju. Tada
je potrebno pravilno postupanje u cilju kontrole procesa njihovog truljenja kada
padnu na dno.
10.5.2.5. Kontrola algi vodenim bojilima
Vodena ribnja~arska bojila koriste se za reduciranje prodora svjetlosti u vodu,
blokiraju valne du`ine svjetlosti koja je potrebna za fotosintezu i rast algi. Rije~ je o
preventivnom sredstvu kojim se tretiraju ribolovne vode u kojima postoji pove}ana
mogu}nost cvjetanja algi. Aplikacijske vrijednosti ovise o volumenu vode. Samo
bojenje provodi se povla~enjem porozne vre}e s bojom pomo}u plovila po cijeloj
povr{ini vode. Tretman djeluje oko {est mjeseci ili dulje, ovisno o koli~inama vode
koja se gubi i koli~inama kojima se nadopunjuju izgubljene koli~ine. Plavi pigment
je ne{kodljiv za ribu.
10.5.2.6. Kontrola algi mijenjanjem odnosa dušika i fosfora (u korist N)
Produkcija algi u korelaciji je s razinama du{ika (N) i fosfora (P) u vodi. Za dobru
produkciju algi po`eljne koncentracije fosfora su od 0,2 do 0,4 mg/l, a du{ika od 1,5
do 3mg/l. Najbolji odnos fosfora prema du{iku u ribolovnim vodama je P:N=1:4
do 1:8.
Op}enito, fosfat u koncentraciji 0,1 mg/l podr`at }e razvoj algi unutar optimalnih
granica, dok koncentracije fosfata ve}e od 0,4 mg/l pove}avaju biolo{ku plodnost
ribolovne vode uz mogu}e cvjetanje i probleme koji prate tu pojavu.
U ribolovnim vodama s vi{e od 0,4 mg/l fosfata i u`im odnosom P:N=1:4 u
pravilu cvjetaju. U takvim situacijama treba pove}ati odnos N:P u korist N. To se
posti`e tretiranjem vode du{i~nim mineralnim gnojivima ureom (N=46%) i kanom
(N=27%).
110
RIBICI.indd 110
19.4.2010 12:46:26
KONTROLA RAZVOJA PLANKTONSKIH ALGI
10.5.2.7. Kontrola algi ostalim metodama:
• U ribolovnim vodama s niskim sadr`ajem kalija ograni~en je rast vi{ega vodenog
bilja, {to algama omogu}ava intenzivan razvoj, budu}i da im vi{e bilje ne konkurira
u potro{nji hranjivih soli N i P. Podizanje razine kalija u takvim ribolovnim vodama,
unosom pota{e - kalijeva karbonata (K2 CO3 ), pomo}i }e rastu vi{ih vodenih biljaka
stvaraju}i konkurenciju u kori{tenju hranjivih soli i time ograni~avaju}i razvoj algi.
• Kod ribolovnih voda s pH vi{im od 8 treba smanjiti pH kako bi se stvorili uvjeti koji povoljno utje~u na smanjenje razvoja algi. Kratkoro~no se to mo`e posti}i
sumpornom kiselinom H2SO4, koja mo`e pomo}i ako je pH ribnjaka visok.
• Unosom bentonit gline (koagulanta) u ribolovne vode dolazi do koagulacije
gline i algi, pa se ti koagulanti talo`e na dnu.
111
RIBICI.indd 111
19.4.2010 12:46:26
112
RIBICI.indd 112
19.4.2010 12:46:26
11. PROBLEM ZAMUĆENOSTI RIBOLOVNE VODE
Tijekom godine ribolovne vode mogu biti manje ili vi{e zamu}ene. Smanjena
prozirnost vode mo`e biti uvjetovana biolo{ki, intenzivnim razvojem planktona i
sedimentno (~estice tla).
Kod biolo{kog slu~aja zamu}enja govorimo o biolo{koj produktivnosti voda sa
svim prednostima za `ivi svijet u njima, sve dok se razvoj planktona nalazi unutar
normalnih granica.
Zamu}enje ribolovne vode izazvano sedimentnim ~esticama, osim nepo`eljnog
izgleda vode, kod ja~eg stupnja zamu}enja djeluje nepovoljno na vodeni `ivi svijet.
Optere}enje vode suspendiranim sedimentnim ~esticama uzrokuje niz nepo`eljnih
problema.
Sl. 11.1. Zamućena ribolovna voda
11.1. Nepoželjni učinci izazvani sedimentnom zamućenošću vode
• smanjena mogu}nost prolaska svjetlosti,
• smanjena vidljivost,
113
RIBICI.indd 113
19.4.2010 12:46:26
PROBLEM ZAMU]ENOSTI RIBOLOVNE VODE
• smanjena mogu}nost topivosti kisika,
• pove}ana temperatura vode,
• smanjena produkcija planktona,
• smanjena dostupnost riblje hrane,
• smanjen rast ribe,
• izazivanje ugu{enja ikre i mla|a,
• lo{ okus mesa riba i
• smanjenje volumena ribolovne vode.
11.2. Načini rješavanja sedimentne zamućenosti vode
11.2.1. Preventivni načini rješavanja sedimentne zamućenosti vode
• smanjenjem ili potpunim uklanjanjem riba koje svojim na~inom hranidbe
(rovanjem po dnu) di`u sedimentne ~estice,
• onemogu}ivanjem nekontroliranog napajanja i napasivanja stoke u blizini ribolovne vode,
• udaljavanjem doma}e patke i guske s ribolovne vode,
• uspostavljanjem za{titnog pojasa vegetacije oko ribnjaka za za{titu obale od
valova koji izazivaju eroziju.
Predlo`enim preventivnim mjerama ribolovne vode dugoro~no najbolje
za{ti}ujemo od erozije dna i obale, {to rezultira pove}anjem sedimentnih ~estica,
odnosno zamu}eno{}u ribolovne vode. Ove su preventivne mjere jednostavnije
i gospodarski isplativije u odnosu na mjere rje{avanja zamu}enja vode kad je ona
ve} postala problem.
11.2.2. Tretmani za rješavanje zamućenosti vode
Za tretiranje ve} zamu}enih ribolovnih voda primjenjuju se kemikalije - flokulanti
(koji suspendirane ~estice ve`u u pahulje) ili kemikalije - koagulanti (koje aglomeriraju suspendirane ~estice).
Za u~inkovito uklanjanje suspendiranih ~estica iz ribolovnih voda koriste se
organski dodatak (sijeno) i anorganski aditivi (kalijev aluminij sulfat – alaun/stipsa,
kalcijev sulfat - poljoprivredni gips ili ga{eno vapno). Aditivi poti~u povezivanje suspendiranih ~estica iz vode, koje tako postaju te`e i padaju na dno pove}avaju}i
prozirnost ribolovne vode.
114
RIBICI.indd 114
19.4.2010 12:46:26
PROBLEM ZAMU]ENOSTI RIBOLOVNE VODE
11.2.2.1. Rješavanje zamućenosti vode sijenom
Preporu~ena je ukupna doza sijena 500 kg/ha. Unosi se u dvije doze, priobalno
do dubine od 1m:
• prva doza 250 kg/ha,
• druga doza 250 kg/ha, unosi se dva tjedna nakon prve doze.
Doze sijena nalaze se u mre`astim vre}ama, kako bi se njima lak{e manipuliralo
pri unosu i va|enju iz vode.
Ova metoda ne primjenjuje se u ribolovnim vodama u kojima su zabilje`eni ~esti
pomori riba.Tretiranje sijenom provodi se u prolje}e kada su vrijednosti kisika u vodi
visoke i bez ve}ih variranja.
11.2.2.2. Rješavanje zamućenosti vode alaunom (stipsom)
Alaun, kalijev aluminij sulfat (KAl (SO4)2-12H2O) naju~inkovitije je sredstvo za
pro~i{}avanje zamu}ene vode.
Preporu~ena doza za tretiranje zamu}ene vode alaunom iznosi 80 - 200 kg/ha.
Kod tretiranja sa 200 kg/ha, doza alauna raspore|uje se u dva dijela:
• prva doza 100 kg/ha,
• druga doza 100 kg/ha, unosi se dan poslije prve doze, i to jedino ako se voda
nije pro~istila nakon prve doze.
Tretira se za mirnog vremena, bez vjetra i gibanja vode.
Alaun se prije upotrebe otopi u vodi a potom se tom otopinom poprska povr{ina
vode koja se pro~i{}ava.
Alaun mo`e smanjiti pH ribolovne vode i uzrokovati jaku kiselinsku reakciju u
vodi. Prije tretmana alaunom, u cilju sprje~avanja {tetnog u~inka na ribe, treba izmjeriti pH-vrijednost vode. Vrijednost ispitanog pH-vode ne smije biti ni`a od 7,0. Kod
ni`ih vrijednosti dodaje se ga{eno vapno u koli~ini 60 kg/ha, koji puferira nepovoljan
utjecaj kiselina.
11.2.2.3. Rješavanje zamućenosti vode gašenim vapnom
Ga{eno vapno, kalcijev hidroksid Ca(OH)2, koristi se za pro~i{}avanje vode.
Preporu~ene su doze u rasponu od 90 do 150 kg/ha, uz primjenu metode sli~ne kod
primjene alauna i gipsa.
Kod tretiranja sa 150 kg/ha, ta doza ga{enog vapna raspore|uje se u dva dijela:
• prva doza 100 kg/ha,
• druga doza 50 kg/ha, unosi se dan nakon prve doze, i to jedino ako se voda nije
pro~istila nakon prve doze.
115
RIBICI.indd 115
19.4.2010 12:46:27
PROBLEM ZAMU]ENOSTI RIBOLOVNE VODE
11.2.2.4. Rješavanje zamućenosti vode gipsom (sadrom)
Poljoprivredni gips, kalcijev sulfat-dihidrat CaSO4*2H2O, za pro~i{}avanje voda
daje se ovisno o koncentraciji suspendiranih ~estica u dozi u rasponu od 400 do
2000 kg/ha. Gips je najmanje u~inkovito sredstvo za uklanjanje suspendiranih
~estica gline u odnosu na alaun ili ga{eno vapno.
Gips je najbolje podijeliti u dvije doze koje se apliciraju u nekoliko dana, i to nakon uvida u rezultat pro~i{}avanja nakon prve doze. Primjena gipsa daje neutralnu
reakciju u vodi.
116
RIBICI.indd 116
19.4.2010 12:46:27
12. POVEĆANJE PRODUKTIVNOSTI RIBOLOVNIH
VODA GNOJIDBOM
U ve}ini na{ih ribolovnih voda (staja}ica) nedostatak biogenih elemenata
uvjetuje siroma{tvo prirodne hrane za vodene organizme i to je ograni~avaju}i
~imbenik rasta i razvoja riba. Prevladavanje toga stanja mogu}e je poticanjem razvoja biljnog planktona (phytoplanktona), unosom biogenih elemenata (gnojidbom)
kao temeljnog postupka za razvoj i pove}anje rasta riba.
Fitoplankton, autotrofni vodeni organizmi koji fotosintezom stvaraju organsku
tvar, uz vodene bakterije ~ine temeljno hranjivo za `ivotinjske planktonske organizme (zooplankton). Propadanjem planktona, vi{e vodene vegetacije i uginulih
vodenih organizama nastaje organski mulj koji predstavlja izvanrednu podlogu za
razvoj `ivotinjskih organizama dna (zoobentos). Sve to ~ini temelj za hranidbu riba
koje su prehrambena baza za grabe`ljive vrste riba.
Kako bismo ostvarili navedenu prehrambenu piramidu, moramo potaknuti
razvoj biljnog planktona, i to pove}anjem hranjivih elemenata (du{ika i fosfora) u
ribolovnoj vodi, {to je mogu}e gnojidbom ribolovnih voda organskim ili anorganskim gnojivima. Primjenom gnojiva pove}ava se rast biljnog planktona (baznog
dijela prehrambene piramide), {to u kona~nici rezultira 100 - 300 postotnim ve}im
godi{njim prirastom ribe u odnosu na ribolovne vode u kojima se nije primijenila
gnojidba.
Za realizaciju takvih prirasta ribe treba sa~initi dugoro~ni program gnojidbe, koji
mora sadr`ati sve potrebne fizikalno-kemijske i biolo{ke zna~ajke ribolovne vode.
O tome ovisi izbor gnojiva za pove}anje prirodne produkcije, vrijeme po~etka gnojidbe, koli~ina prve i idu}ih gnojidbi, ali i na~ini njegove primjene. Jednokratna gnojidba u pravilu je neekonomi~na i vi{e {teti nego {to daje koristi. Gnojidbom tijekom
toplijih mjeseci odr`ava se razina hranjivih soli (N i P u vodi) potrebna za razvoj
biljnog planktona na po`eljnoj razini, {to osigurava dovoljne koli~ine bazne hrane za
rast i razvoj riba u ribolovnoj vodi.
12.1. Ograničenja za primjenu gnojidbe
Za djelotvornu primjenu gnojiva u ribolovnim vodama za potrebe programa
gnojidbe treba poznavati odre|ene ~imbenike.
117
RIBICI.indd 117
19.4.2010 12:46:27
POVE]ANJE PRODUKTIVNOSTI RIBOLOVNIH VODA GNOJIDBOM
12.1.1. Protok
Neprekidni protok vode kroz staja}icu u proljetno-jesenskom razdoblju gnojidbu
~ini nedjelotvornom i ona se u tim vodama ne provodi, kao ni u teku}icama. Protok
ili upu{tanje vode kroz staja}ice u tom je razdoblju opravdano jedino u slu~aju dopune vode, manjka kisika ili smanjenja povi{ene organske tvari.
12.1.2. Zamućenje vode mineralnim česticama
Zamu}enje vode mineralnim ~esticama u staja}icama naj~e{}e uzrokuju erozija obale i aktivnost riba i ostalih vodenih `ivotinja koje tra`e svoju hranu na dnu
staja}ice. Boja takve vode je sme|a od boje zemlje. Ako takvo zamu}enje smanji
prozirnost vode na manje od 30 cm, znatno je smanjen prodor sun~eve svjetlosti
u vodu, {to nepovoljno utje~e na razvoj planktona. U takvim uvjetima gnojidba
je nedjelotvorna i neisplativa pa se ne primjenjuje. U takvim prilikama vodu treba
pro~istiti od zamu}enja i tako pove}ati prozirnosti.
12.1.3. Zakorovljenost stajaćica
Zakorovljene staja}ice se ne gnoje. Naime, gnojidba bi samo pospje{ila rast
vodene vegetacije, budu}i da ona ima ja~i kapacitet iskori{tenja hranjivih soli u
odnosu na fitoplankton. Bujni rast vodene vegetacije sprje~ava prodor dnevnog svjetla i time onemogu}uje razvoj biljnog planktona, {to rezultira smanjenjem prirodne
produktivnosti ribolovne vode a time i lovnosti riba. Osim navedenog, vodena vegetacija tro{e}i kisik u no}nom razdoblju izravno ugro`ava `ivot riba. Za takve ribolovne vode prioritet je suzbijanje i kontrola vodene vegetacije.
12.1.4. Reakcija vode, pH
U vodama gdje je pH-vrijednost manja od 6, u~inak gnojidbe je mali i neisplativ.
Vapnjenjem podi`emo tvrdo}u vode i pH na vrijednost 7 - 8 (blago lu`nata reakcija)
i time pove}avamo u~inke primjene gnojiva. Gnoji se 4 - 6 tjedana nakon tretiranja
vapnom. U slu~aju istovremenog tretiranja, kalcij iz vapna ve`e se s fosforom iz
gnojiva i on je time izgubljen za osnovnu namjenu.
12.2. Mjerenje gustoće planktona
U~inkovitost gnojidbe prati se u razmacima izme|u unosa doza planiranih
godi{njih koli~ina gnojiva. Osim po svijetlozelenoj boji vode, u~inkovitost izvr{ene
118
RIBICI.indd 118
19.4.2010 12:46:27
POVE]ANJE PRODUKTIVNOSTI RIBOLOVNIH VODA GNOJIDBOM
gnojidbe ocjenjuje se mjerenjem prozirnosti vode, koja je u funkciji gusto}e planktonskih organizama, fitoplanktona i zooplanktona. Za tu namjenu koristimo „Secchi Disk“, metalnu okruglu plo~u promjera oko 20 cm, s dvjema nasuprotnim
~etvrtinama obojenim bijelo i crno, montiranima na mjernu motku.
Sl.12.1. „Secchi Disk“ za mjerenje prozirnosti vode
Uranjanjem diska u vodu mjerimo prozirnost vode, odnosno gusto}u planktonskih organizama. Ova metoda ne primjenjuje se u slu~aju privremenog zamu}enja
vode mineralnim koloidima, a raspoznaje se po sme|oj boji vode.
Očitanje „Secchi Diska“
vi{e od 60 cm
Preporučene mjere
slabo razvijen plankton - intenzivirati gnojidbu
45 – 60 cm
razvijen plankton - nastaviti s gnojidbom
30 - 45 cm
dobro razvijen plankton – nastaviti s gnojidbom uz pove}anu pa`nju
30 cm ili manje
jako razvijen plankton – prestati s gnojidbom i biti spreman na nesta{icu
kisika u ranim jutarnjim satima
15 cm ili manje
previ{e razvijen plankton – ne gnojiti i biti spreman na nesta{icu kisika u
no}nom razdoblju
Tab. 12.1. Značenja vrijednosti očitanja „Secchi Diska“
Gnojidba se primjenjuje samo na staja}im ribolovnim vodama.
RIBICI.indd 119
119
19.4.2010 12:46:27
POVE]ANJE PRODUKTIVNOSTI RIBOLOVNIH VODA GNOJIDBOM
Za gnojidbu ribolovnih voda primjenjuju se anorganska (mineralna) i organska
gnojiva. Mineralna gnojiva mogu biti u formi granula ili u teku}em stanju. U ovisnosti o svrsi, cijeni, dostupnosti i na~inu primjene odlu~ujemo se za jednu od formi
gnojiva - granule ili teku}inu.
12.3. Gnojidba anorganskim - mineralnim gnojivima
Mineralna gnojiva su soli dobivene preradom prirodnih materijala, koji su neophodni za rast i razvitak bilja.
Formulacija mineralnoga gnojiva za tretiranje ribolovnih voda ima visoke
sadr`aje du{ika i fosfora.
Po`eljne su koncentracije fosfora u ribolovnoj vodi 0,2 – 0,4 mg/l, a du{ika 1,5
– 3mg/l. Najbolji je odnos fosfora prema du{iku P:N = od 1:4 do 1:8.
Op}enito, fosfat u koncentraciji 0,1 mg/l podr`ava razvoj algi unutar optimalnih
granica, dok koncentracije fosfata vi{e od 0,4 mg/l pove}avaju biolo{ku plodnost
ribolovne vode uz mogu}e cvjetanje i probleme koji prate tu pojavu.
U ribolovnim vodama s vi{e od 0,4 mg/l fosfata i u`im odnosom P:N = 1:4 u
pravilu cvjetaju. U takvim slu~ajevima treba pove}ati odnos N:P u korist N, {to se
posti`e tretiranjem vode du{i~nim mineralnim gnojivima Ureom (N=46%) i Kanom
(N=27%).
NPK gnojiva visoke koncentracije biogenih hranjiva:
NPK 17-8-9
NPK 10-30-20
NPK 7-20-30
NPK 15-15-15
Ovu skupinu ~ine NPK gnojiva visokih koncentracija hranjivih soli (55 - 60%).
Du{ik je u svim formulacijama u amonijskom, nitratnom ili amidnom obliku, fosfor
kao (P205) vodotopiv, a kalij kao kalijev klorid (K20).
Izra~un elemenata NPK 7-20-30
P= P205 x 0,44
20 P205 x 0,44= 8,8 P
K= K20 x 0,83
30K20 x 0,83=24,9 K
P205 =P x 2,29
8,8 P x 2,29= 20 P205
K20 = K x 1,2
24,9 K x 1,2= 30K20
Gnojidbu provodimo onoliko puta koliko je potrebno za odr`anje optimalne ra120
RIBICI.indd 120
19.4.2010 12:46:27
POVE]ANJE PRODUKTIVNOSTI RIBOLOVNIH VODA GNOJIDBOM
zine razvoja biljnog planktona u razdoblju od svibnja do rujna. Gnojidbu ribolovnih
voda zapo~injemo u prolje}e, kada se temperatura vode pove}a na 18 0C i vi{e. Ranija primjena gnojiva, kod ni`ih temperatura, mo`e izazvati rast nepo`eljnih nitastih
algi.
Radi u~inkovitog iskori{tenja unesenoga gnojiva u vode, ne razbacujemo ga u
podru~ja s dubokom vodom. Granule mineralnoga gnojiva unose se na podru~ja
ne dublja od 60 cm, gdje }e biljni plankton imati odli~ne uvjete za razvoj, dostatne
koli~ine svjetla i topline.
Preporu~uje se izrada priobalne drvene platforme, na koju se pola`e granulat
mineralnoga gnojiva u rastresitom stanju ili u originalnoj ambala`noj vre}i koja je
s gornje strane otvorena. Time se sprje~ava dodir gnojiva s tlom i onemogu}ava
gubitak fosfora, koji bi se akumulirao u tlu i ne bi se iskoristio u svrhu osnovne
namjene.
Povr{ina platforme od 2 m2, priobalno polo`ene 30 - 50 cm ispod povr{ine vode,
dostatna je za smje{taj mineralnoga gnojiva potrebnog za povr{inu jednog hektara
ribolovne vode. Konstrukcija platforme s prikazom djelovanja gnojiva u ribolovnoj
vodi prikazana je na slici 12.2.
Izvor: Advanced Tehnical Aquatic Control LLC, Lebanon, Oregonia
Sl. 12.2. Gnojidbena platforma s prikazom hranidbenog lanca
12.3. 1. Određivanje količine mineralnih gnojiva
121
RIBICI.indd 121
19.4.2010 12:46:28
POVE]ANJE PRODUKTIVNOSTI RIBOLOVNIH VODA GNOJIDBOM
12.3.1.1. Određivanje količine na bazi fosfora iz gnojiva
Za odre|ivanje potrebne koli~ine mineralnih gnojiva kg/ha mo`e poslu`iti jednostavna formula na bazi klju~nog elementa - fosfora iz gnojiva.
Koli~ina gnojiva kg/ha = (9 x 100) / iznos fosfora u gnojivu
Primjer:
Koju koli~inu gnojiva NPK formulacije 7 : 20 : 30 trebamo za gnojidbu ribolovne
vode povr{ine 3 ha?
Koli~ina gnojiva kg/ha = (9 x 100) / iznos fosfora u gnojivu
• (9 x 100)/20 = 45 kg/ha
• 45 kg/ha x 3 ha =135 kg
12.3.1.2. Određivanje na bazi kemijske analize vode
Du{ik u vodi obi~no nalazimo kao ione amonija (NH4) i nitrata (NO3). Nitrit
(NO2) je nestabilan produkt razgradnje proteina pa ga nalazimo jedino u izrazito
one~i{}enim vodama. Stoga se u kemijskim analizama ribolovne vode utvr|uju vrijednosti amonija i nitrata. Poznato je da se za {aransko ribnja~arstvo kao optimalna
vrijednost du{ika u vodi navodi 2,0 mg/l a fosfora 0,5 mg/l, {to predstavlja odnos
P : N = 1 : 4.
Ovisno o nizu ~imbenika sredine, u praksi su usvojene prosje~ne vrijednosti
koli~ina fosfora i du{ika koji se u uzgojne objekte dodaju putem gnojiva. Tijekom
godine unosi se oko 80 kg N i 15 - 20 kg P.
Primjer:
Koju koli~inu gnojiva NPK formulacije 17 : 8 : 9 trebamo za gnojidbu ribolovne
vode povr{ine 1 ha, u kojoj su analizom utvr|ene vrijednosti za:
NH4 = 0,06 mg/l i NO3 = 0,02 mg/l?
NH4 = 0,06 mg/l
optimalna kol. N = 2,0 mg/l
NO3 = 0,02 mg/l
N = 0,08 mg/l
N = 0,08 mg/l
deficitarna kol. N = 1,92 mg/l, koja se dodaje gnojivom
100 kg NPK 17 : 8 : 9 ima 17kg N
1ha/m (povr{ina 1ha i dubine 1m) = 10 000 000 l
10 000 000 x 1,92 mg/l = 19 200 000 mg N = 19,2 kg N (ukupna deficitarna kol. N
potrebna za dodatno gnojivo)
100 kg NPK 17 - 8 - 9 : 17kg N = X : 19,2 kg N
X = 113,0 kg NPK 17 - 8 - 9 ( potrebna koli~ina za gnojidbu 1 ha/m)
122
RIBICI.indd 122
19.4.2010 12:46:28
POVE]ANJE PRODUKTIVNOSTI RIBOLOVNIH VODA GNOJIDBOM
Koli~ina gnojiva smanjuje se ako zna~ajno prema{uje potrebe za fosforom.
Apsorpcija fosfora u tlu ovisi o fizi~ko-kemijskim zna~ajkama dna. Tlo sa sitnijim
koloidnim ~esticama ima ve}u apsorpcijsku povr{inu od tla s ve}im ~esticama i
stoga ima ve}u apsorpcijsku mo} za fosfor.
Kisela reakcija vode kod pH ni`eg od 7 ja~e ve`e fosfor za tlo, dok ga alkalna
reakcija vode, gdje je pH vi{i od 7, lak{e vra}a u vodu.
Gnojidbu zapo~injemo udarnom dozom koja u pravilu iznosi 100 kg granulata na
hektar. Slijede doze po 50 kg/ha u razmacima od 30 dana, a prema potrebi razmaci
mogu biti i kra}i ako je to potrebno za odr`avanje razine biljnog planktona.
Kod primjene teku}ega gnojiva koje je te`e od vode (tone na dno), prije njegova unosa u ribolovnu vodu moramo ga razrijediti vodom u omjeru 1:10, a potom
prskalicama unositi u ribolovnu vodu. Udarna doza iznosi 100 litara razrije|enoga
gnojiva na hektar povr{ine, a slijede doze po 70 l/ha i unose se u razmacima od
mjesec dana.
Svijetlozelena boja vode upu}uje na uspje{nu gnojidbu (plankton u cvatu).
Blije|enje svijetlozelene boje i uo~ljivo smanjenje koli~ine zooplanktona, osobito
ni`e razrednih ra~i}a copepoda i cladocera u stupcu vode, znak je potrebe za gnojidbom.
Ujesen kada je temperature vode ni`a od 20 °C prestaje se s gnojidbom.
12.4. Skladištenje mineralnih gnojiva
Ne preporu~uje se skladi{tenje mineralnih gnojiva dulje razdoblje, stoga se ona
nabavljaju prema trenutnim potrebama. Mineralno gnojivo mora biti pakirano u
neo{te}ene plasti~ne vre}e, a od vlage se za{ti}uje polaganjem ga na drvene palete
u natkritom prostoru. Ne treba preuzimati mineralno gnojivo koje nije u rastresitom
stanju.
12.5. Gnojidba organskim gnojivima
Organsko gnojivo sadr`i hranjive biogene elemente prete`ito u obliku organskih
spojeva, a naj~e{}e su prirodnog podrijetla, kao {to su stajnjak, treset, slama i sl.
Ova gnojiva imaju tendenciju iniciranja brzog razvoja zooplanktona i drugih bentosnih organizama kojima se hrane ribe, i to znatno br`e u odnosu na anorganska
gnojiva. Rije~ je o kompleksnim i kemijski izbalansiranim gnojivima za ~iju primjenu
u pravilu nije potrebna kemijska analiza vode.
Sastav naj~e{}e kori{tenoga organskoga stajskoga gnojiva je 75% vode, 21% organske tvari i 4% mineralne tvari. Idealna organska gnojiva trebaju imati nizak omjer
ugljika prema du{iku (C : N), jer ga tako bolje koriste vodene biljke i `ivotinje.
123
RIBICI.indd 123
19.4.2010 12:46:28
POVE]ANJE PRODUKTIVNOSTI RIBOLOVNIH VODA GNOJIDBOM
Biolo{ka vrijednost organskoga gnojiva ovisi o stupnju njegove djelomi~ne ili
potpune razgradnje (mineralizacije). U procesu truljenja bakterije razgra|uju organsku tvar, a pritom se u procesu mineralizacije osloba|a du{ik i fosfor u obliku koji se
koristi u izgradnji mikro i makro biljnih organizama.
Osim navedenog, odre|ena organska gnojiva (npr. peradi) sadr`e neprobavljena
hranjiva kao {to su `itarice, koje osim za pove}anje prirodne produktivnosti slu`e
izravno kao hranjivo za ribe.
Gnojidbom organskim gnojivima u vodi se pove}ava uglji~ni dioksid (CO2) koji je
va`an za dobro iskori{tenje prisutnih hranjiva, osobito ako se dodaje u kombinaciji
s mineralnim gnojivima. Primjena organskih gnojiva pove}ava brojnost bakterija u
vodi. Kako se bakterijama hrani zooplankton, pove}ava se i njihov broj. Organsko
gnojivo popravlja strukturu dna ribolovne vode i pozitivno djeluje na organizme dna
(bentos).
Uz prednosti gnojidbe organskim gnojivima, poznati su i nedostaci. Mnogi gospodari ribolovnih voda iz raznih se razloga ne odlu~uju na primjenu tih vrsta gnojiva.
Nadalje, organska gnojiva sadr`e niske razine du{ika, fosfora i kalija u usporedbi s
anorganskim gnojivima, i ta gnojiva smanjuju koncentraciju otopljenog kisika.
Razli~ite `ivotinje produciraju gnojivo razli~itih vrijednosti. Gnojivo od peradi
najbogatije je hranjivima, a gnojivo od stoke i konja siroma{no. Neka gnojiva se
optimalno primjenjuju u svje`em stanju (sto~no, konjsko i svinjsko), dok se gnojivo
od peradi deponiranjem mora osu{iti (osloboditi vlage).
Životinja
Dušik (N)
Fosfor (P)
Kalij (K)
krava
1,5 – 3,0
0,4 – 0,5
0,7 – 1,8
konj
1,8 – 2,0
0,5 – 1,2
0,7 – 1, 0
svinja
2,5 – 3,0
1,3 – 1,7
1,4 – 1,6
ovca
1,5 – 1,9
0,7 – 1,4
0,5 – 0,7
kokoš
2,9 – 5,1
1,3 – 2,3
1,9 – 2,0
guska
0,5 – 0,6
0,2 – 0,3
0,7 – 0,8
Tab. 12.2. Sadržaj NPK u dehidriranom organskom gnojivu
Gnojidba organskim gnojivima u ribolovnim staja}im vodama dolazi u obzir u
dva slu~aja:
• Mo`e se primijeniti u ribolovnim vodama koje se mogu isprazniti. U tom
slu~aju dobro je iskoristiti tu priliku da se u dno zaore 1000 kg/ha stajskoga gnoja.
Doze gnojiva od peradi ni`e su i iznose 300 - 500 kg/ha.
• U drugom slu~aju, stajski se gnoj tijekom toplijih mjeseci mo`e unositi izravno
124
RIBICI.indd 124
19.4.2010 12:46:28
POVE]ANJE PRODUKTIVNOSTI RIBOLOVNIH VODA GNOJIDBOM
u ribolovnu vodu u nakupinama (volumen pune vre}e), i to priobalno na mjestima
ne dubljima od 50 cm, s time da iznad njih bude sloj vode. Kupovi gnoja mogu se
stavljati u ribolovnu vodu u prolje}e, kad je temperatura vode vi{a od 10 0C , a time
se stvaraju preduvjeti za rani razvoj najsitnijih formi planktona kojeg }e koristiti mla|
riba za svoju hranidbu. Ovo je vrlo va`no, budu}i da i kod uspje{nog mrijesta riba,
~im potro{e sadr`aj svoje `uman~ane vre}ice njihove li~inke prelaze na prirodnu
hranidbu najsitnijim planktonima. U ve}ini slu~ajeva one se u to doba godine nalaze
u izrazito siroma{nim (sterilnim) vodama i ugibaju zbog gladi a ne zbog neuspjelog
mrijesta. ^este procjene koje je mogu}e ~uti na ribolovnim vodama kako se u
nekoj vodi ne mrijesti npr. {aran, u pravilu nisu utemeljene. U tim vodama {aran
se uspje{no mrijesti, li~inke potro{e svoju `uman~anu vre}icu i u „sterilnoj“ vodi
nestanu od gladi a da ih ribi~i i ne zapaze.
Ribolovne vode predstavljaju slo`en sustav kojega karakteriziraju mnogi
parametri, izme|u kojih postoje mnoge i slo`ene interakcije. Rezultati tih interakcija
ne mogu se uvijek predvidjeti. Stoga su mogu}e i odre|ene korekcije za opisanu
okvirnu metodologiju gnojidbe.
Preporu~uje se zapamtiti:
• sprje~avati slu~ajnu gnojidbu ispiranjem hranjivih soli s okolnog poljoprivrednog zemlji{ta,
• tretiranje voda gnojivima jednom ili dvaput godi{nje vi{e {teti nego koristi,
• ako nakon zapo~ete gnojidbe ne zapo~ne razvoj fitoplanktona, treba provjeriti:
1. potrebu za vapnjenjem,
2. protok,
3. zakorovljenost,
4. zamu}enost mineralnim koloidima.
Uz navedeno, temperatura, oblaci i eventualno druge vremenske prilike mogu
biti uzrok ka{njenja razvoja planktona.
125
RIBICI.indd 125
19.4.2010 12:46:28
126
RIBICI.indd 126
19.4.2010 12:46:28
13. TRETIRANJE RIBOLOVNIH VODA VAPNOM
Dobro gospodarenje podrazumijeva pove}anje produkcije voda kroz pobolj{anje
opskrbljenosti ribnjaka i ribolovnih voda prirodnim hranjivima, kao {to su fitoplankton i zooplankton. Provodi se gnojidbom (fertilizacijom) vode. Uspjeh fertilizacije
ovisi o odgovaraju}oj kvaliteti vode.
Ribolovne vode neodgovaraju}e kvalitete imaju nisku produktivnost koja se ne
mo`e pove}ati fertilizacijom. Takve vode trebamo korigirati (kondicionirati) u elementima koji nisu odgovaraju}i za u~inkovito djelovanje fertilizatora s namjerom
pove}anja bioproduktivnosti. Jedan od naj~e{}e kori{tenih elemenata za kondicioniranje vode svakako je vapno, koje se osim za korekciju nekih kemijskih parametara vode koristi i kao sredstvo koje pobolj{ava strukturu tla dna i kao dezinfekcijsko sredstvo. Tako se primjerice zemljani ribnjaci u pripremi proizvodnog ciklusa
kondicioniraju vapnom ili kemijskim supstancijama bogatim kalcijem (Ca) u svrhu
dezinfekcije i kontrole {tetnika.
13.1. Kada ribolovne vode tretirati vapnom
Tretiranje vapnom nije uvijek potrebno, u odre|enim slu~ajevima to mo`e biti
nepotrebno tro{enje novaca i nepotrebni utro{ak rada, a mo`e biti i vrlo {tetno za
ribe i druge vodene organizme. Prije dono{enja odluke o tretiranju vapnom treba
sagledati stanje ribnjaka ili ribolovne vode, osobito karakteristike vode i tla dna.
ako je pH-dna (tla) ni`i od 6.5
tretiranje vapnom dna je opravdano
ako je dno jako muljevito, budu}i
da nije regulirana
njegova drena`a i isu{ivanje
tretiranje vapnom pobolj{at }e uvjete dna
ako postoji opasnost od {irenja zaraznih i
nezaraznih bolesti koje `elimo kontrolirati
tretiranje vapnom mo`e pomo}i, osobito ako je ribnjak
isu{en
ako je koli~ina organske
materije suvi{e visoka, bilo u tlu dna ili
u vodi
tretiranje vapnom mo`e se preporu~iti
127
RIBICI.indd 127
19.4.2010 12:46:28
TRETIRANJE RIBOLOVNIH VODA VAPNOM
ako je ukupni alkalitet vode manji od 25
mg/l CaC03
ako je pH-vode na kraju dana
tretiranje vapnom je opravdano
pH-vode
tretiranje vode vapnom
< 5.5
obavezno
5.5 - 6.5
potrebno za povi{enje pH i alkaliteta
6.5 - 8.5
eventualno za pove}anje alkaliteta
> 8.5
nimalo (opasno)
Tab. 13.1. Kada ribolovne vode tretirati vapnom
Jedan od najva`nijih u~inaka, ali i jedini koji se mo`e mjeriti i koristiti za kontrolu
tretiranja vapnom, utjecaj je vapna na ukupni alkalitet vode.
Alkalitet (baznost) vode ~ine hidroksidi, karbonati i bikarbonati alkalnih i zemno
alkalnih metala, uglavnom natrija, kalcija i magnezija.
Ukupni alkalitet (UA) je ukupna koncentracija baza u vodi izra`ena u ppm ili mg/l
CaC03. Ove baze obi~no su bikarbonati (HCO3) i karbonati (CO3) kalcija i magnezija,
a djeluju kao pufer sustavi koji sprje~avaju drasti~ne promjene pH - vrijednosti. U
prirodnim vodama kalcijevi bikarbonati obi~no su dominantni.
Kod voda s niskim alkalitetom, pH mo`e varirati od 6 ili ni`e do 10 i vi{e, dok kod
voda s visokim alkalitetom pH varira unutar u`eg intervala od 7.5 do 8.5. Stoga se
za vode s visokim alkalitetom ka`e da imaju dobar puferski kapacitet. Kemijski su
stabilne i njihova kvaliteta ne varira znatno tijekom dana.
U korelaciji s ukupnim alkalitetom svakako je i ukupna tvrdo}a vode, koju
sa~injavaju sve kalcijeve i magnezijeve soli sadr`ane u vodi, tj. ne samo one koje
su vezane na uglji~nu kiselinu u obliku bikarbonata, ve} i one koje su vezane na
sumpornu, solnu i du{i~nu kiselinu. U vodama dobrim za uzgoj riba ukupna tvrdo}a
nije suvi{e razli~ita od ukupnog alkaliteta. Prema tome, meke vode (niska tvrdo}a),
s malo kalcija i/ili magnezija, obi~no tako|er imaju niski alkalitet, dok tvrde vode
(visoka tvrdo}a) imaju tendenciju visoke alkalnosti, dobroga puferskog kapaciteta.
mg/L CaCO3
njemački stupnjevi 0nj
vrsta vode
<71,4
<4
meka
71,4 - 142,8
4-8
lagano tvrda
142,8 - 321,4
8 - 18
umjereno tvrda
321,4 - 535,7
18 - 30
tvrda
>535,7
>30
jako tvrda
Tab. 13.2. Vrste vode prema parametru ukupne tvrdoće
128
RIBICI.indd 128
19.4.2010 12:46:28
TRETIRANJE RIBOLOVNIH VODA VAPNOM
Tvrdo}a vode izra`ava se u mg/l CaCO3 ili stupnjevima
mg/L CaCO3
njemački stupanj
francuski stupanj
engleski stupanj
1,0
0,056
0,1
0,07
Ukupni alkalitet
(CaCO3 mg/l)
<5
Mogućnost za uzgoj riba
vrlo mala: voda jako kisela, neupotrebljiva za uzgoj riba
5 - 25
mala: pH-vode varira; prisutni uglji~ni dioksid u manjku za biljnu fotosintezu;
uzrokuje mortalitet riba
25 - 75
srednja: pH-vode varira; prisutni uglji~ni dioksid ima srednje vrijednosti
potrebne za biljnu fotosintezu
75 - 175
visoka: pH-vode varira samo unutar uskih granica; prisutni uglji~ni dioksid ima
optimalnu vrijednost potrebnu za biljnu fotosintezu, osobito za fitoplankton
srednja do mala: pH-vode vrlo stabilan; prisutni uglji~ni dioksid smanjuje se
kako se pove}ava alkalitet; zdravlje riba nije ugro`eno
> 175
Tab. 13.3. Utjecaj alkaliteta na ribolovne vode
Tretiranjem vode vapnom posti`u se mali u~inci i nema gospodarskog opravdanja:
• ako je pH-tla dna vi{i od 7.5,
• ako su izmjene vode kroz ribnjak suvi{e brze,
• ako je pH-vode na kraju dana 7.5 i vi{i,
• ako je ukupni alkalitet vi{i od 50 mg/l CaC03.
Tretiranje vapnom ne provodi se ako se nakon toga ne}e izvr{iti gnojidba (kada
se ribe hrane dodatnim kompletnim hranjivima), ako je voda jako kisela ili ako pHvode na kraju dana dosi`e vrijednosti od 8.5 i vi{e.
13.2. Korisni učinci tretiranja vapnom
Izvršeno tretiranje vapnom
a potom i izvr{ene fertilizacije
Rezultat tretiranja
pove}anje riblje produkcije
dna
pobolj{ana struktura dna, {to rezultira br`im i ve}im
osloba|anjem minerala i hranjiva iz tla u vodu, a samim time
smanjuje se potreba za otopljenim kisikom
vode
pove}an i stabiliziran pH, pove}an alkalitet daju}i vi{e uglji~nog dioksida potrebnog za fotosintezu, pove}an sadr`aj kalcija, neutralizira i
talo`i toksi~ne supstancije (npr.spojevi `eljeza), talo`i ekscesne koli~ine
organske tvari i tako smanjuje potrebu za otopljenim kisikom u vodi
Tab.13.4. Učinci tretiranja ribolovnih voda vapnom
129
RIBICI.indd 129
19.4.2010 12:46:29
TRETIRANJE RIBOLOVNIH VODA VAPNOM
13.3. Tipovi vapnenih materijala
Os.
Kem.
uobičajeni
naziv
toksičnost
za ribe
relativna
cijena
učinkovitost
preporučuje se
CaO Ca(OH)2
CaCO3
vapnenac (90
- 95% CaCO3)
dolomite
CaMg(CO3)2
lapor je
mje{avina
gline i vapnenca (20 -80%
CaCO3)
niska
niska
niska i spora
za vode s pH vi{im
od 4,5 ;
prisutne ribe
ga{eno vapno,
(pribli`no 70%
CaO)
srednja
srednja
srednja
0.7 kg = 1 kg CaCO3
za vode s pH ni`im
od 4,5;
uvjetno prisutne ribe
`ivo vapno
visoka
visoka
visoka i brza:
0.55 kg = 1 kg CaCO3
za tretiranje dna
isu{enih voda
Tab. 13.5. Tipovi i značajke vapnenih materijala
Svaki od ovih proizvoda razlikuje se po toksi~nosti za ribe, u~inkovitosti tretiranja vapnom i cijeni ko{tanja. U~inkovitost vapnenih materijala pove}ava se smanjenjem njihove pojedina~ne veli~ine ~estica. Stoga se bolji u~inci za kondicioniranje
ribnjaka posti`u fino samljevenim vapnom, a preporu~ljivo je da prolazi kroz re{eto
veli~ine „oka“ 0.25 mm.
13.4. Metoda izračuna potrebnih količina vapna
Potreba ribolovne vode za vapnom definirana je kao koli~ina materijala koji je
potreban za tretiranje u svrhu:
• neutralizacije kiselosti dna,
• pove}anja totalnog alkaliteta vode iznad najmanje 25 mg/l CaC03.
Koli~ine potreba vapna variraju, ovisno o karakteristikama tla dna:
• te`a tla - glinasta zahtijevaju vi{e vapna nego pje{~ana tla,
• pH-tla (kisela tla tra`e vi{e vapna nego neutralna tla).
Koli~ina potrebnog vapna ovisi i o koli~ini mulja:
130
RIBICI.indd 130
19.4.2010 12:46:29
TRETIRANJE RIBOLOVNIH VODA VAPNOM
• mulj u sloju 30 - 40 cm zahtijeva vi{e vapna,
• mulj u sloju 5 - 10 cm zahtijeva manje vapna.
Koli~ina potrebnog vapna ovisi i o visini ukupnog alkaliteta:
• ribolovne vode s niskim ukupnim alkalitetom - mekane trebaju vi{e vapna,
• ribolovne vode s vi{im ukupnim alkalitetom - tvrde trebaju manje vapna.
Ovisno o prilikama, preporu~uje se nekoliko razli~itih na~ina kondicioniranja ribolovnih voda vapnom:
• po~etni tretman novih ribolovnih voda,
• tretiranje dna isu{enih ribolovnih voda,
• tretiranje ribolovnih voda.
13.4.1. Početno tretiranje vapnom novih ribolovnih voda
• Prema karakteristikama tla, rasprostrijeti 2000 kg/ha CaC03 za laka - pje{~ana
tla do 4000 kg/ha CaC03, za te{ka - glinasta tla prije napu{tanja vode ili drugu ekvivalentnu koli~inu drugog tipa vapna.
• Napuniti ribnjak vodom.
• Jedan do dva mjeseca kasnije utvrditi ukupni alkalitet (UA) u vodi, ako je vi{i
od 25 mg/l CaC03 tretiranje vapnom vi{e nije potrebno.
• Ako je UA ni`i od 25 mg/l CaC03 , dodati drugu dozu od 2000 kg/ha CaC03 u
vodu.
• Ako je UA jo{ uvijek ni`i od 25 mg/l CaC03 , dodati tre}u dozu od 2000 kg/ha
CaC03 u vodu.
• Provjeriti UA jedan mjesec kasnije, kada bi on trebao biti vi{i od 25 mg/l
CaC03.
13.4.2. Tretiranje vapnom dna isušene ribolovne vode
Jednom godi{nje treba dodati jednu ~etvrtinu ukupne koli~ine vapnenog materijala potrebnog za potpuno tretiranje nove ribolovne vode ( vidi 13.4.1.).
Vapno se mo`e raspr{iti lopatom na suho. Jednostavnije je tretirati laganim
upu{tanjem vode u objekt te unosom vapna u vodu na upusnom mjestu. Tim
na~inom vapno se vodom ravnomjerno rasprostre po cijeloj povr{ini dna ribolovne
vode.
131
RIBICI.indd 131
19.4.2010 12:46:29
TRETIRANJE RIBOLOVNIH VODA VAPNOM
Sl. 13.1. Tretiranje vapnom dna ribolovne vode. Wuatkerala.org..
13.4.3. Tretiranje vapnom ribolovne vode
Jednom mjese~no, na kraju dana, provjeriti pH ribolovne vode, i ako je:
• pH-vode ni`i od 6,5 tretirati sa 150 - 200 kg/ha CaC03, provjeravaju}i kasnije
pH jednom tjedno i ponavljaju}i tretiranje vapnom sve dok je pH nizak,
• pH izme|u 6.5 i 8.5, provjeriti UA vode i ako je ni`inod 75 mg/l CaC03 upotrijebiti vapno za pove}anje njegove vrijednosti, dodaju}i jednu ili vi{e doza od 150 do
200 kg/ha CaC03 u tjednim razmacima sve dok se UA ne pobolj{a.
• pH vi{i od 8.5 - tretiranje vapnom nije potrebno.
Tretiranje ribolovnih voda vapnom u praksi se obavlja njegovim raspr{ivanjem
po cijeloj povr{ini vode. Za to se koristi plovilo u pokretu, i to: raspr{ivanjem lopatom, raspr{ivanjem vodenim mlazom ili ispiranjem vapna iz poluuronjenih perforiranih sanduka smje{tenih na bokovima plovila.
Sl. 13.2. Raspršivanje vapna vodenim mlazom. Ag.auburn edu.
132
RIBICI.indd 132
19.4.2010 12:46:30
TRETIRANJE RIBOLOVNIH VODA VAPNOM
Napomena:
Ako se koristi vapnenac koji sadr`i 90% CaC03, tada se odre|uje potrebna
koli~ina tog materijala za vapnjenje (sukladno iznijetim normativima), tako da se
predlo`ene doze mno`e sa 1.11 (obja{njenje: 100:90% = 1.11).
Ako se za vapnjenje ne koristi Ca-karbonat (CaCO3) nego `ivo ili ga{eno vapno
na isu{enom tlu za kontrolu {teto~ina, radi ve}e u~inkovitosti prora~un potrebnih
koli~ina provodi se prema formuli:
100 kg CaC03 = 70 kg Ca(OH)2 = 55 kg CaO
Primjer:
Za vapnjenje dna isu{ene ribolovne vode potrebno je 2000 kg/ha (ili 20 x 100
kg/ha) CaC03. Umjesto toga mo`e se koristiti ga{eno ili `ivo vapno:
•
Ca(OH)2 u dozama od 20 x 70 kg/ha = 1400 kg/ha; ili
•
CaO u dozama od 20 x 55 kg/ha = 1100 kg/ha.
Ako se dodaju u vodu, u~inci `ivog i ga{enog vapna mnogo su br`i i trebaju
biti pa`ljivo pra}eni. U takvim slu~ajevima, za aplikaciju je bolje koristiti neki od
vapnenih materijala kao {to je CaC03 s umjerenom brzinom u~inka u odnosu na
druge materijale.
U pravilu, materijali za tretiranje vapnom i gnojidbu dodaju se odvojeno, jer se
kalcij iz vapna ve`e s fosforom (limitiraju}im elementom u vodi) iz gnojiva, stvaraju}i
spoj u kojem je fosfor nedostupan za upotrebu. Tretiranje vapnom u pravilu se provodi najmanje dva tjedna do jednog mjeseca prije dodavanja gnojiva.
Ribnjaci i ribolovne vode koje se mogu prazniti mogu se tretirati vapnom ujesen
nakon izlova i ispu{tanja vode. @ivo ili ga{eno vapno raspr{i se na vla`no dno ribnjaka, dok se gnojiva dodaju isklju~ivo u prolje}e. Ribnjaci i ribolovne vode koji su
tijekom zime bili suhi tretiraju se vapnom u prolje}e, kod punjenja vodom (1/2 od
ukupne popunjenosti), a gnojiva se distribuiraju kasnije.
13.5. Skladištenje vapna
Za o~uvanje aktivnosti vapna potrebno ga je ispravno skladi{titi. @ivo vapno
nije za skladi{tenje ako je pakirano u vre}ama, jer reagira s uglji~nim dioksidom iz
zraka. Vre}e s ga{enim vapnom treba ~uvati u suhom i natkrivenom skladi{tu. @ivo
i ga{eno vapno moraju zadr`ati svje`inu i pra{kastu strukturu, vla`na i zgrudana
vapna gube svoju aktivnost.
133
RIBICI.indd 133
19.4.2010 12:46:30
134
RIBICI.indd 134
19.4.2010 12:46:30
14. PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA
Vi{enamjensko kori{tenje kopnenih voda iskazuje nepovoljne u~inke na funkcioniranje vodenih ekosustava. Poznata su tri glavna uzroka stalnog smanjivanja
ribljih resursa u na{im kopnenim vodama, a time i naru{avanja biolo{ke raznolikosti
ribljih populacija:
• nedovoljno poznavanje me|uodnosa izme|u vrsta riba i njihovog stani{ta,
• slaba valorizacija slatkovodnog ribarstva u odnosu na druge oblike eksploatacije istog vodenog resursa i
• izoliranost upravljanja slatkovodnog ribarstva u odnosu na upravljanje ostalih
korisnika istoga vodenog resursa.
Zbog toga je poribljavanje jedan od najjednostavnijih i naj~e{}e primjenjivanih
postupaka za spa{avanje ugro`ene ihtiofaune. Poribljavanje se u nas provodi sa 5
-9 vrsta riba ({aran, amur, glava{, linjak, smu|, {tuka, som, kalifornijska pastrva i
poto~na pastrva), sve uzgojne vrste. U drugim europskim zemljama broj vrsta kojima se poribljavaju otvorene vode ve}i je od 20 - u Slova~koj npr. 21 vrsta a u ^e{koj
25. Prema nekim mi{ljenjima, sa 20 - 25 vrsta predvi|enih za mogu}e poribljavanje mo`e se popraviti naru{ena biolo{ka ravnote`a i vodama vratiti prirodna riblja
raznolikost. Za osiguranje tolikog broja raspolo`ivih vrsta riba potrebna je razvijena
akvakulturna djelatnost. Stoga je razvoj akvakulture, a posebice uzgoja onih vrsta
koje su ugro`ene zbog velikog ribolovnog pritiska, imperativ budu}nosti.
14.1. Razlozi poribljavanja ribolovnih voda
Postoje mnogi razlozi za nasa|ivanje riba u vode. Premda se svaka situacija razlikuje, potrebe za nasa|ivanjem mogu se svrstati u jedan od {est razloga.
14.1.1. Formiranje novoga ribolovnog područja
Kod stvaranja novoga ribolovnog podru~ja potreba za nasa|ivanjem riba
postaje osnovna i neophodna. Takvo poribljavanje u stvari je unos riba u praznu
135
RIBICI.indd 135
19.4.2010 12:46:30
PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA
vodu s ciljem kreiranja uvjeta za razvoj {portsko-rekreacijskog ribolova na odre|enoj
vodi, uvode}i je tako u ribolovne vode.
14.1.2. Ublažavanje nepoželjnih učinaka (sanacijsko)
Nasa|ivati se mo`e radi ubla`avanja nepo`eljnih u~inaka neke aktivnosti na
riblju produkciju. Primjerice, u~inke pregradnje vodotoka kojom su onemogu}ene
mrijestne migracije nekih vrsta riba, a samim time i razmno`avanje i pad populacije,
mo`emo ubla`iti sanacijskim unosom.
14.1.3. Povećanje prisutne riblje populacije
Jedan od naj~e{}ih razloga poribljavanja svakako je pove}anje prisutne
riblje populacije. Provodi se u ribolovnim vodama gdje je nova~enje riba slabo zbog
ograni~enih uvjeta za mrijest i pre`ivljavanje ribljeg mla|a, a istovremeno postoji
odgovaraju}i nosivi kapacitet za ribe ostalih `ivotnih faza.
14.1.4. Obnova riblje populacije
Ovaj tip nasa|ivanja obavlja se u cilju obnove riblje populacije unutar
jedne ribolovne vode, gdje je zbog bioti~kih i abioti~kih razloga do{lo do potpunog
pomora, nestanka riba iz ribolovne vode.
14.1.5. Smanjenje brojnosti nepoželjnih vrsta i bolesnih jedinki
U ribolovnim vodama s obiljem manje vrijednih vrsta riba, koje u hranidbi
i prostoru konkuriraju vrjednijim vrstama riba, nasa|uju se grabe`ljive (predatorne)
vrste riba, radi smanjenja brojnosti manje vrijednih, ne`eljenih vrsta riba. Osim toga,
nasa|eni grabe`ljivci uklanjaju bolesne jedinke, odr`avaju}i populaciju zdravom.
14.1.6. Pojačani intenzitet ribolova
Naj~e{}i je tip nasa|ivanja, koji se prvenstveno provodi radi pukog zadovoljavanja `elja ribi~a za sigurnim ulovom, a cilj je da se do 90% unesene ribe izlovi
tijekom ribolovne sezone. Koli~ine riba kojima se nasa|uju ribolovne vode odre|uju
se na temelju broja ribi~a, priljeva financijskih sredstava, ali se pritom zanemaruju
biolo{ke zna~ajke ribolovne vode. Slijedom toga u tim slu~ajevima ribolovna voda
predstavlja skladi{ni prostor unutar kojeg ribe ~ekaju svoj red da budu ulovljene.
Takvo poribljavanje, u kojem unesene ribe konkuriraju zate~enim vrstama riba u
136
RIBICI.indd 136
19.4.2010 12:46:30
PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA
prostoru i prehrambenoj bazi, dovodi do smanjenja zate~enih vrsta riba (u pravilu
ne uzgojnih) i u koli~ini i raznolikosti. Na`alost, taj je tip poribljavanja u na{im ribolovnim vodama postao dominantnim i ozbiljno naru{io prirodnu raznolikost.
Svaka od ovih nasadnih situacija je razli~ita i razmatranje svakog slu~aja se razlikuje. Razlozi za nasa|ivanje riba u ribolovne vode moraju se razmotriti i razjasniti
prije samog poribljavanja. Jednom krivo donesena odluka u postupku poribljavanja
naj~e{}e postaje trajna gre{ka, jedini u~inkoviti ispravak je potpuno pra`njenje
staja}ice ili potpuni pomor. Kod teku}ica je to u praksi nemogu}e.
14.2. Planiranje unosa riba u ribolovne vode
Unos riba u ribolovne vode skupa je investicija, a zbog kompleksnosti neophodno ju je obaviti na najbolji mogu}i na~in. Razmatranje situacije za poribljavanje i
studiozno planiranje poribljavanja dovodi do pove}anja potencijala nasa|ivanja,
smanjenja prate}ih rizika i osiguranja povrata investiranih sredstava, kroz dugotrajni razvoj ribolovnog podru~ja. Prije dono{enja odluke o nasa|ivanju riba potrebno
je pa`ljivo razmotriti:
14.2.1. Određivanje tipa ribarstva
Od iznimne je va`nosti imati jasnu sliku o tipu ribarstva koje `elimo stvoriti i
razvijati. O tome ovisi izbor vrsta riba, veli~ina i nasadne koli~ine. Primjerice, ako
`elimo stvoriti dobru mije{anu riblju populaciju, ne nasa|ujemo velik broj jedne
vrste koja eventualno mo`e dominirati na {tetu drugih vrsta. U fazi procjene tipa
ribarstva potrebno je realno i na temelju vjerodostojnih podataka (fizi~ko-kemijskih
i biolo{kih karakteristika vodenog biotopa), te sukladno pravilima ribarske struke
odrediti odgovaraju}i tip ribarstva.
14.2.2. Određivanje nosivog kapaciteta ribolovne vode
Svaka ribolovna voda ima svoju maksimalnu populacijsku kvantitativnu razinu
riba, koju ona prirodno mo`e uzdr`avati. Tu razinu mogu}eg dr`anja maksimalne
koli~ine riba nazivamo „nose}i kapacitet“ ribolovne vode. Nose}i kapacitet neke ribolovne vode odre|en je njezinom kvalitetom (hidrolo{kim parametrima). Poznato
je da ve}ina voda mo`e podnijeti ve}u nasadnu gusto}u riba (koristiti ve}i stupanj
nose}eg kapaciteta), ako je rije~ o vi{evrsnim populacijama u odnosu na ribolovne
vode nasa|ene jednom vrstom. Vi{evrsnim populacijama pru`a se ve}a mogu}nost
iskori{tenja svih prehrambenih ni{a unutar ribolovne vode, omogu}uju}i njihov
progres koji se o~ituje kroz pove}anu mogu}nost rasta i reprodukcije.
137
RIBICI.indd 137
19.4.2010 12:46:30
PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA
14.2.3. Određivanje produktivnosti ribolovne vode
Produktivnost ribolovne vode je vrijednost godi{njeg prirasta riba (prinos)
izra`ena u kg/ha. Ribolovne vode s dobrim fizi~ko-kemijskim i biolo{kim zna~ajkama
te uravnote`enim ribljim fondom, po koli~ini i prisutnim vrstama, daju dobre prinose.
Slijedom toga u tabeli su prikazane orijentacijske grani~ne vrijednosti mogu}ega
godi{njeg prinosa po jedinici povr{ine za razli~ite tipove ribolovnih voda, pod optimalnim uvjetima.
Godišnji prinosi riba u vodenim biotopovima (orijentacijske vrijednosti)
Tip vodenog biotopa
kg/ha
prirodna planinska jezera
2 - 100
akumulacijska jezera
5 - 150
stabilizirana umjetna jezera
50 - 200
zrela nizinska jezera
50 - 250
toplovodni ribnjaci
100 - 350
rijeka
2 - 80
rječica
2 - 200
potok
10 - 100
kanal
20 - 300
zona pastrve
2 - 15
zona lipljana
do 20
zona mrene
20 - 100
zona deverike
50 - 150
Tab. 14.1. Orijentacijske vrijednosti godišnjih prinosa riba
14.2.4. Određivanje ukupne ihtiomase
Iz godi{njih prinosa (godi{nje produkcije riba) procjenjuje se ukupna prisutna
biomasa riba, mno`enjem prinosa s faktorom 3 - 5. To zna~i da se na procijenjenih
100 kg/ha godi{njeg prinosa, procjenjuje ihtiomasa izme|u 300 i 500 kg/ha ribe.
U ribolovnim vodama koje su izlo`ene krivolovu, za procjenu ihtiomase godi{nji
prinos mno`i se s faktorom manjim od 3. Kod ribolovnih voda gdje je ulov uskla|en
s prisutnom biomasom riba, mno`i se s faktorom 4, a kod ribolovnih voda na kojima
je slabi intenzitet ribolova mno`i se s faktorom 5.
138
RIBICI.indd 138
19.4.2010 12:46:30
PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA
Svako pove}anje biomase riba (poribljavanjem) u nekoj ribolovnoj vodi ve}e
od maksimalnoga nose}eg kapaciteta te vode uzrokuje prenasa|enost ribolovne
vode. Ona pak uzrokuje cijeli niz nepo`eljnih posljedica po okoli{ i ribe, dovode}i do
devastacije ribolovne vode.
Radi izbjegavanja prenasa|enosti (pove}anje biomase ve}e od prirodnoga nosivog kapaciteta), prije eventualnog poribljavanja treba poznavati biolo{ke zna~ajke
ribolovne vode te kvalitativno-kvantitativnu strukturu prisutnih vrsta riba kao i njihovo zdravstveno stanje. Na temelju provedenih istra`ivanja donosi se kona~na odluka
o potrebi nasa|ivanja to~no odre|enim vrstama, uzrasnim klasama i koli~inama.
Ako je utvr|ena biomasa postoje}ih populacija u nekoj ribolovnoj vodi manja
od preporu~ene nasadne mase, to jest ako se ne koristi njezin maksimalni nosivi
kapacitet, prije dopunskog poribljavanja treba utvrditi uzroke takvog stanja.
Ako je prisutna biomasa riba ograni~ena osiroma{enim okoli{em, ograni~enim
koli~inama raspolo`ivih hranjiva ili je smanjena njezina mogu}nost reprodukcije i
obnove, tada se dopunskim nasa|ivanjem riba ne pobolj{ava stanje na dulji rok. U
takvim slu~ajevima za odr`ivi razvoj ribarstva na takvom podru~ju, od unosa vi{e
riba bolje je i u~inkovitije pobolj{anje uvjeta sredine, kao preduvjeta za prirodni i
odr`ivi razvoj riba.
U pojedinim slu~ajevima, na odre|enom podru~ju mogu}e je smanjenje brojnosti riba kao rezultat prirodnih migratornih kretanja. U tim slu~ajevima unosom
riba mo`emo pove}ati brojnost, ovisno o vrsti migratornog kretanja, nosivom kapacitetu voda i intenzitetu ribolova.
14.3. Unos stranih vrsta riba (introdukcija) u ribolovne vode
Prije dono{enja odluke o unosu nove vrste ribe u neku ribolovnu vodu, moramo
izna}i odgovor na odre|ena pitanja:
• Je li nova vrsta konkurentna prisutnim vrstama?
• Je li nova vrsta predatorska u odnosu na prisutne vrste?
• Pogoduje li nova vrsta tipu ribolovnog podru~ja u koji se unosi?
• Nije li nova vrsta ograni~ena uvjetima sredine ribolovnog podru~ja?
• Kako }e nova vrsta utjecati na ekologiju ribolovnog podru~ja?
Zakon o slatkovodnom ribarstvu u ~l. 2. to~. 36. daje zna~enje pojma „strana
vrsta riba (alohtona)“. Rije~ je o vrstama riba koje primarno ne obitavaju u odre|enoj
ribolovnoj vodi.
Prema na{oj zakonskoj regulativi, gospodarenje ribolovnim vodama temelji se
na odredbama iz Gospodarskih osnova. U slu~aju interesa za unos strane vrste ribe
u neku ribolovnu vodu, zakonodavac je propisao da Gospodarska osnova mora
139
RIBICI.indd 139
19.4.2010 12:46:30
PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA
sadr`ati Studiju utjecaja unosa stranih vrsta riba ili podvrsta na okoli{.
Kako bi se ribolovne vode sa~uvale od neplaniranog unosa stranih vrsta riba, zakonodavac je propisao i zabranu lova riba u ribolovnim vodama uz uporabu strane
vrste ribe (`ive ili mrtve) kao mamca.
14.4. Preporuke za unos ribe u vode s pojedinim istaknutim značajkama
U ribolovnim vodama:
• u kojima se tijekom godine intenzivno razvija biljni plankton, uz ostale prisutne
vrste riba obvezno se nasađuje i bijeli tolstolobik,
• u kojima se tijekom godine intenzivno razvija zooplankton, uz ostale prisutne vrste
ribe obvezno se nasađuju šaran i sivi tolstolobik,
• u kojima se tijekom godine intenzivno razvija više vodeno bilje, uz ostale prisutne
vrste riba obvezno se nasađuje i amur,
• u kojima se tijekom godine intenzivno razvijaju organizmi dna (Chironomidae, Oligochaetae i dr.), uz ostale prisutne vrste riba obvezno se nasađuje i šaran,
• koje obiluju velikim populacijama riba manjih tjelesnih veličina i nepoželjnih vrsta
riba (ukliva, balavac, crvenokica, babuška, bezribica, sunčanica i dr.), uz ostale prisutne
vrste riba obvezno se nasađuju i grabežljive vrste (smuđ, štuka i pastrvski grgeč),
• s muljevitim dnom, pliće, sa čestim nestašicama kisika, obvezno se uz ostale
prisutne vrste riba nasađuju veće količine linjaka.
14.5. Pravila poribljavanja s obzirom na dobnu kategoriju riba
Dobna kategorija
Uvjeti sredine
Prednosti/nedostaci
Nasa|uju se u ribolovne vode s dovoljno
Rezultati su vidljivi tek za
2 - 3 godine, kada dostignu
ikra, ličinke, mlađ prirodne hrane (zooplanktona), malo
predatora (tipa sun~anica, grge~a, pat. somi} lovnu veli~inu.
i sl.), dovoljno skloni{ta.
Dio jednogodi{njih riba za
godinu dana, ovisno o prirastu, ulaze u lovnu kategoriju.
jednogodišnja
riba
Nasa|uje se u vode s dovoljno raspolo`ive
prirodne hrane i malo grabe`ljivih vrsta.
dvogodišnja riba
Mo`e se nasaditi u vode s manje prirodne
Znatan dio dvogodi{njih riba
hrane u kojima se nalaze grabe`ljive vrste kao ima lovnu du`inu i spreman
{to su smu|, bolen i mani}.
je za lov.
trogodišnja riba
Mo`e se nasaditi u ribolovne vode s malo
prirodne hrane u kojima se nalaze i ve}e
grabe`ljive vrste riba.
matične ribe
U pravilu se nasa|uju u iste vode kao i
Rezultati su vidljivi tek za 2
li~inke, uz uvjet da postoji prirodni supstrat za - 4 godine, kada potomstvo
odlaganje ikre.
dostigne lovnu veli~inu.
80 - 90% trogodi{njih riba ima
lovnu veli~inu.
Tab.14.2. Poribljavanje s obzirom na dobnu kategoriju i uvjete sredine
140
RIBICI.indd 140
19.4.2010 12:46:30
PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA
14.6. Pravila poribljavanja grabežljivim vrstama riba
Grabe`ljive (predatorne) vrste riba dijele se po osnovnoj podjeli prema veli~ini
plijena koji mogu napasti i pojesti. U grabljive vrste krupnih riba spadaju {tuka, som
i pastrvski grge~, a u grabljive vrste manjih riba ubrajamo smu|a, bolena, pastrvu,
mani}a i grge~a.
U ribolovnim vodama grabe`ljive vrste riba atraktivne su kao lovne ribe iznimne
prehrambene vrijednosti, ali i pozitivno utje~u na riblju populaciju, i to:
• smanjuju brojnost manje vrijednih vrsta riba koje nemaju lovnu vrijednost a
istovremeno konkuriraju atraktivnijim lovnim vrstama riba u hranidbi i prostoru,
• odr`avaju populaciju riba ribolovne vode zdravom, osloba|aju}i ribolovnu
vodu od bolesnih i zaostalih jedinki.
Prilikom poribljavanja grabe`ljivim vrstama riba treba voditi ra~una o tome da se:
• grabe`ljive vrste riba nasa|uju u ribolovne vode u tjelesnoj veli~ini koja
onemogu}uje hranidbu s nama `eljenim vrstama riba,
• ribolovne vode dobrih fizi~ko-kemijskih karakteristika (dosta kisika) nasa|uju
se smu|em i pastrvskim grge~om,
• ribolovne vode lo{ijih fizi~ko-kemijskih karakteristika (manjak kisika) nasa|uju
se somom i {tukom,
• ribolovne vode s obiljem punoglavaca i `aba nasa|uju se somom i pastrvskim
grge~om,
• ribolovne vode (staja}ice) za koje ne postoji mogu}nost pra`njenja ne nasa|uju
se somom, dok se {tuka ne nasa|uje u vodama gdje je intenzitet ribolova na nju
mali,
• grabe`ljive vrste riba nasa|uju se u ribolovne vode uzdu` obale, i to na ve}em
rastojanju.
14.7. Optimalno vrijeme poribljavanja
Najbolje vrijeme za unos riba u ribolovnu vodu je jesen ili rano prolje}e. U to
doba zahtjevi riba za temperaturom i kisikom su najni`i, a kapacitet vode na kisik je
najvi{i. Manipulacija ribom u tom je razdoblju najmanje stresna u odnosu na toplija
razdoblja, kada se naj~e{}e javlja temperaturni {ok.
14.8. Rizici poribljavanja
Sam ~in poribljavanja nosi mnoge rizike. Svaki unos riba mo`e poremetiti odnose
unutar populacije riba u ribolovnoj vodi, na~in ribolova i ekologiju voda. Budu}i da
141
RIBICI.indd 141
19.4.2010 12:46:30
PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA
opasnosti postoje ~ak i kod najmanjih unosa, osnovno je pitanje koje se name}e
prije nasa|ivanja riba u neko podru~je je li zaista potrebno nasa|ivanje ribe?
Jednom unesene ribe i problemi koji mogu proiza}i iz unosa postaju ~injenica na
koju se vrlo malo mo`e utjecati u cilju ispravljanja eventualnih pogre{aka.
Me|utim, iako se rizici koji prate unos riba u ribolovnu vodu ne}e nikada u
cijelosti mo}i izbjegnuti, smislenim sagledavanjem stanja u vodi, po{tivanjem
pravila ribarske struke i planskom provedbom unosa mogu}i rizici unosa svode se
na najmanju mogu}u mjeru.
14.8 1. Rizik unosa bolesti
Jedan od najve}ih i naj~e{}ih rizika koji se pojavljuju pri unosu riba u ribolovne
vode svakako su zarazne i nametni~ke bolesti riba, koje se s nasadnim oboljelim
ribama prenose na ostale ribe nekoga ribolovnog podru~ja. Kako bismo smanjili
rizik unosa bolesti u neko ribolovno podru~je, ribe kojima poribljavamo moraju biti
zdravstveno ispravne.
Prema Pravilniku o uvjetima zdravlja `ivotinja koji se primjenjuje na `ivotinje
akvakulture i njihove proizvode te sprje~avanje i suzbijanje odre|enih bolesti
akvati~nih `ivotinja (NN 42/08.) u ~l.15. (4), propisano je:
„Ribe iz akvakulture mogu se pustiti u prirodu jedino u svrhu poribljavanja
pod uvjetom da su klini~ki zdrave, ne smiju potjecati iz uzgajali{ta u kojemu postoji pove}ano neobja{njeno uginu}e `ivotinja, te da potje~u iz uzgajali{ta ~iji je
zdravstveni status najmanje istovjetan zdravstvenom statusu voda u koje se te ribe
pu{taju.
U slu~aju da su nepo{tivanjem navedenih pravila unesenom ribom unesene
zarazne i nametni~ke bolesti, to }e se nepovoljno odraziti na cjelokupni riblji fond ribolovne vode. Stoga je za smanjenje rizika unosa bolesti u ribolovne vode potrebno
nabavljati ribu od registriranog i provjerenog dobavlja~a“.
14.8.2. Rizik nepovoljnog utjecaja na prisutne ribe
Unos ve}eg broja riba, ili odre|ene vrste ribe, mo`e uzrokovati nepovoljne
efekte na prisutne ribe unutar ribolovne vode. Nasa|ivanje ve}eg broja riba nepovoljno se ogleda na prostornu i prehrambenu komponentu ribolovne vode. Premda
to u kratkom vremenu mo`e pove}ati intenzitet ribi~kih ulova, smanjuju}i ribolovni
napor, ipak se to nepovoljno odra`ava kroz smanjenje intenziteta rasta riba i postizanja zakonski propisane lovne veli~ine za vrste za koje su odre|ene. U ekstremnim
slu~ajevima, smanjuju se raspolo`iva hranjiva i konzumacija, kasnije spolno sazrijevanje riba, slabljenje imuniteta, bolesti te uginu}a. Zbog svega navedenog, u cilju
142
RIBICI.indd 142
19.4.2010 12:46:31
PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA
smanjenja mogu}ih {teta nastalih prenasa|ivanjem, prije odluke o nasadu treba
procijeniti nosivi kapacitet ribolovne vode ali i prisutnu biomasu riba.
Jednokratni ve}i unos riba znatnije utje~e na prisutne ribe u odnosu na vi{ekratni
unos s manjim koli~inama. Manje nasadne koli~ine riba, koje su planski odre|ene,
rezultiraju lak{om adaptacijom na uvjete sredine te manjim mogu}im ekolo{kim
poreme}ajima.
Osim navedenog, unesene ribe mogu nepovoljno djelovati na zate~ene prisutne
ribe, tako da je mogu}e ne`eljeno kri`anje izme|u razli~itih vrsta istog roda (speciesbastard) ili razli~itih vrsta razli~itih rodova (genus-bastard). Poznato je da se mnoge
vrste istog roda mogu me|usobno kri`ati, ali se samo mali broj vrsta razli~itih rodova mo`e me|usobno kri`ati. Plodnost potomaka takvih kri`anja (bastarda) je vrlo
mala i naj~e{}e su sterilni.
Tako se primjerice karas vrlo lako kri`a sa {aranom a jo{ bolje s babu{kom. Time
je populacija karasa u ribolovnoj vodi u koju se nasa|uje {aran ozbiljno ugro`ena,
jer bastardizacija dovodi do brzog smanjenja vrste sve do njezina potpunog nestanka.
14.8.3. Rizik poremećaja ekološke ravnoteže ribolovne vode
Ekologija prirodnih voda uravnote`ena je izme|u fizi~ko-kemijskih zna~ajki voda,
akvati~nog bilja, biljnih i `ivotinjskih mikroskopskih organizama, beskralje`njaka,
riba i drugih `ivotinja koje `ive uvodi ili oko vode. Me|usobni odnosi izme|u svakoga pojedinoga biljnoga ili `ivotinjskog organizma mogu biti potpuno ili djelomi~no
uravnote`eni. Svaki unos riba u neku ribolovnu vodu naru{ava me|usobnu
uravnote`enost biljnog i `ivotinjskog svijeta vode u koju se nasa|uje riba. Veli~ina
{teta koje nastaju poreme}ajem ravnote`e unutar ribolovne vode ovisi o ispravnom
odre|ivanja nasadnih parametara.
Princip mjera opreza pri poribljavanju
Zlatno je pravilo svakog unosa riba - AKO POSTOJI DVOJBA, NE PORIBLJAVAJ. Ako i poslije provjere ~ek-liste nismo u mogu}nosti odrediti koji }e i kakav
utjecaj predvi|ene vrste riba za unos imati na ribolovnu vodu, najbolja je opcija ne
krenuti u taj proces. Jednom kada su ribe unesene u ribolovnu vodu, njihovo eventualno uklanjanje je te{ko, skupo i naj~e{}e nemogu}e. Mnogi problemi uzrokovani
neodgovaraju}im unosom riba trajno ostaju. Izazivaju nepovratne {tete na ribama,
kvaliteti ribolova, ekologiji te biljnom i `ivotinjskom svijetu ribolovnog podru~ja.
Zbog toga se mjere opreza moraju uvijek primjenjivati.
143
RIBICI.indd 143
19.4.2010 12:46:31
PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA
14.9. Ček-lista za provjeru opravdanja unosa riba
• Postoji li jasna potreba za unos riba?
• Je li nam poznat tip postoje}eg ribarstva ili nam je jasan tip koji `elimo oformiti?
• Je li nam poznat nosivi kapacitet ribolovne vode?
• Je li nam poznata ihtiomasa ribolovne vode i njezin odnos prema nosivom kapacitetu?
• Ako se nasa|uje novom vrstom, je li nam poznato za{to ve} prije nije bila unesena
i kako }e utjecati na ostali `ivi i ne`ivi svijet ribolovnog podru~ja?
• Jesmo li razmotrili i druge radnje osim poribljavanja, koje mogu pobolj{ati stanje
ribolovnog podru~ja i u{tedjeti financijska sredstva?
• Znamo li gdje i od koga }e se nabavljati riba?
• Je li nam poznato da je unos riba (po vrsti, kategoriji i koli~ini) za odre|enu ribolovnu vodu zakonski dopu{ten?
14.10. Nabava riba za poribljavanje
Ribe se nabavljaju iz razli~itih izvora, ribogojili{ta, trgovaca ribom i dr.
Nabavljaju}i ribu od poznatoga (registriranog) dobavlja~a, s poznatim zdravstvenim
statusom ribogojili{ta i obvezom zdravstvenog pregleda riba kroz dulje razdoblje
pra}enja, mo`emo biti sigurni da kupljena riba za unos u ribolovnu vodu zadovoljava odgovaraju}om kvalitetom i zdravstvenim stanjem.
Sva riba koja se nabavlja za unos u ribolovne vode kod dobavlja~a mora pro}i
preko sortirnog stola, gdje se sortira s obzirom na tra`enu vrstu i kategoriju. Prilikom
sortiranja ribe treba paziti da se nehotice ne provuku ne`eljene vrste riba (sun~anica,
bezribica, patuljasti somi}, babu{ka i sl.), koje su i kod uzgajiva~a „korov riba“.
Nadalje, dobro zdravstveno stanje unesenih riba mo`e biti osigurano samo ako
je voda u koju se unosi riba primjerena dobroj ribolovnoj vodi. Ako to nije slu~aj,
nasadne ribe naprezat }e se za prilagodbu na nepovoljne uvjete sredine, {to }e dati
slabe rezultate unosa i dodatno pogor{ati stanje unutar ribolovne vode.
Sl.14.1. Sortirni stol za sortiranje riba Fao. org.
144
RIBICI.indd 144
19.4.2010 12:46:31
PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA
14.11. Poboljšanje stanja ribolovnih voda bez dodatnog poribljavanja
Poribljavanje je samo jedan od na~ina kojim se mo`e pobolj{ati ribolov unutar
nekoga ribolovnog podru~ja. Unos riba nije uvijek odgovor na smanjeni ulov. Znatna
financijska sredstva mogu se utro{iti za kupovinu riba, a da pritom nasa|ivanje riba
ne}e rezultirati o~ekivanim u~incima. Kada se utvrdi da su ograni~avaju}i ~imbenici
sredine glavni uzrok slabog ulova, tada je od unosa riba opravdanije i isplativije
pobolj{ati ograni~avaju}e uvjete sredine. Pobolj{anje kvalitete ribolovne vode
(aeracija, vapnjenje i sl.), pove}anje prirodne produkcije flore i faune (gnojidba),
sprje~avanje razvoja nepo`eljnoga vodenog bilja, uklanjanje nepo`eljnih vrsta riba,
za{tita riba od grabe`ljivih ptica, za{tita prirodnih mrjestili{ta, polaganje umjetnih
skloni{ta itd., neizravno pove}avaju koli~ine ulova. ^esto se pobolj{anja posti`u i
selektivnim izlovom odre|enih koli~ina riba koje su prema{ile nosivi kapacitet te
vode. Time se omogu}uje uspje{nije nova~enje riba, ubrzava rast i uspostavlja
prirodna ravnote`a ribolovnog podru~ja.
Smanjuju}i populaciju {arana u ribolovnoj vodi u kojoj obitava i linjak, primjerice, smanjuje se prehrambena, prostorna konkurentnost te vrste na linjaka, {to
rezultira pove}anjem populacije linjaka, tzv. pepeljuge me|u ribama.
14.12. Poribljavanje salmonidnih voda
Ve}ina navedenog u poglavlju 14 vrijedi i za poribljavanje salmonidnih voda.
Kao i kod ciprinidnih voda, mnogi ~imbenici utje~u na dono{enje odluke o potrebi
poribljavanja, vrstama riba, uzrasnim kategorijama i nasadnim koli~inama riba.
Zbog toga i ovdje ne postoji formula u koju bi se uvrstile vrijednosti koje odre|uju
uspje{no poribljavanje, ve} o tome odlu~uje tim stru~njaka na temelju kvalitete
vode, biolo{kih zna~ajki stani{ta i predvi|enog na~ina kori{tenja ribolovne vode.
Na uspje{no poribljavanje salmonidnih voda, jezera, potoka i rijeka, izme|u
ostalih utje~u i biolo{ka kvaliteta stani{ta, kvaliteta vode, promjene razine vode,
predacijski pritisak, dostupnost plijena, interspecijska i intraspecijska kompeticija,
genetske deformacije, bolesti/paraziti i mrjestili{ne podloge.
Osim navedenih ~imbenika, na uspjeh poribljavanja salmonidnih voda presudno mogu utjecati i drugi ~imbenici - stres riba izazvan prevo`enjem, tehnolo{ki
postupci poribljavanja (frekvencija, vrijeme poribljavanja, koli~ina, dob, veli~ina i
dr.). Uva`avaju}i sve navedene ~imbenike bez sagledavanja mogu}nosti eventualnog bijega nasa|enih riba, cijeli projekt poribljavanja do`ivljava neuspjeh.
Prema literaturnim podacima, prirodni mortalitet pastrva kojima se poribljavaju ribolovne vode uglavnom je uzrokovan grabe`ljivo{}u prisutnih riba i ostalih
vodenih `ivotinja te ihtiofagnih ptica. Tako je kod nasadnih pastrva do dobi od 12
145
RIBICI.indd 145
19.4.2010 12:46:31
PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA
mjeseci prirodni mortalitet 30 - 60%, a kod starijih od 12 mjeseci do 20%.
U manjim vodenim stani{tima (jezerca, potoci), veli~ina mortaliteta od
grabe`ljivaca kod nasadnih riba ovisi o brojnosti skloni{ta. U vezi s time mla|e
kategorije pastrva nasa|uju se u ribolovne vode s obiljem skloni{ta, odgovaraju}e
prirodne hrane i s malim brojem grabe`ljivih vrsta riba. Radi sigurnijeg postizanja
uspjeha poribljavanja, u praksi se to provodi pastrvama ve}im od 10 i vi{e centimetara.
Poribljavanjem jezera pastrvskim vrstama posti`u se bolji rezultati u odnosu na
potoke u kojima je pre`ivljavanje tih nasadnih vrsta manje.
Sam unos pastrva u ribolovne vode obavlja se na mjestima prikladnima za pristup vozilom. Za visokih voda ili poplavnog razdoblja poribljavanje se ne provodi.
Da se izbjegnu obalne grabe`ljive vrste, li~inke, mladunce i mla|i mla| ispu{taju se
u dublju vodu. Ribe s nasadnom du`inom ve}om od 20 cm mogu se ispu{tati bez
dubinskog ograni~enja, uz obvezu izjedna~enja temperature transportne i prijamne
vode, sa ciljem izbjegavanja stresa.
Neke salmonidne vrste riba po nasa|ivanju iskazuju uzvodna ili nizvodna migratorna kretanja uvjetovana poja~anom proto~no{}u, smanjenjem razine vode,
prenasa|eno{}u ribolovne vode, povi{enjem temperature vode, oblikovanjem leda
na povr{ini vode i one~i{}enjem. Ameri~ki ihtiolog Moring (1993). tako navodi podatak o nizvodnom migracijskom kretanju kalifornijske pastrve od 84 km, ~etiri dana
po unosu u ribolovnu vodu.
Danas se primjenjuju dvije osnove kod poribljavanja ribolovnih voda, i to:
1. stavi / izvadi (put – and take),
2. stavi / rasti / izvadi (put – grow - and take)
Odluka o izboru prvenstveno ovisi o kvaliteti stani{ta i planu kori{tenja ribolovne
vode. Vode u kojima postoje dobri uvjeti za prirodan uzgoj salmonida nasa|uju se
mla|em koji }e koriste}i prirodne resurse narasti do lovne veli~ine. Nasa|ivanje tih
ribolovnih voda zahtijeva stru~no planiranje, uva`avaju}i sve ~imbenike koji utje~u
na uspjeh, svrhu i ekonomi~nost samog poribljavanja.
U ribolovnim vodama bez dobrih uvjeta za rast riba nasa|uju se lovnim
veli~inama riba koje su spremne odmah zadovoljiti apetite rekreativnih ribolovaca.
Takve vode predstavljaju „skladi{ta“ koja se neprestano pune u ovisnosti o izlovljenim koli~inama riba. Za takav na~in treba osigurati a`urno vo|enje izlovnih lista.
Kod planiranja poribljavanja na temelju unosa lovnih veli~ina (put - and take),
treba po{tivati odre|ene kriterije:
• osigurati ribi~ki ulov od najmanje 60% nasa|enih lovnih veli~ina, ili
• osigurati ribi~ki ulov od 90% nasa|enih riba u roku 60 dana.
146
RIBICI.indd 146
19.4.2010 12:46:31
PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA
Kod planiranja poribljavanja na temelju unosa mla|a (put - grow - and take),
potrebno je prirodnim na~inom uzgojiti lovnu veli~inu pastrva i osigurati prosje~ni
ulov po ribi~u, jedna pastrva za dva sata ribolova.
Prate}i podatke koji se odnose na poribljavanje salmonidnih voda, uo~ava se velika raznolikost u odre|ivanju koli~ina po jedinici povr{ine, dobnih i tjelesnih klasa
kojima se poribljavaju jezera i teku}ice. Ta raznolikost potvr|uje brojnost i varijabilnost ~imbenika koji utje~u na poribljavanje.
U svezi s tom raznoliko{}u u odre|ivanju nasadnih koli~ina za poribljavanje salmonidnih voda, skupina ribarskih biologa odbora Wyoming Game and Fish Department (2006.) razvila je vodi~ za nasa|ivanje pastrva po jedinici povr{ine na temelju
biolo{kog potencijala vode za prirodni uzgoj pastrva, prema principu „put - grow
- and take“ za staja}ice.
Prikaz metode za odre|ivanje nasadnih koli~ina pastrva na jedinicu povr{ine
staja}ice, osim biolo{kog potencijala uklju~uje i ribolovni napor definiran kroz ukupni broj provedenih sati u ribolovu tijekom godine na jedinici povr{ine staja}ice.
Metoda za odre|ivanje nasadnih koli~ina pastrva za staja}ice, prema principu
„put - grow - and take”
Elementi
Konkurentnost
Produktivnost
(TDS)
Određenje
Vrijednost
nema konkurentnosti me|u vrstama, samo pastrva
5
mali broj konkurenata me|u prisutnim vrstama riba
4
srednji broj konkurenata me|u prisutnim vrstama
2
veliki broj konkurenata me|u prisutnim vrstama
0
izvanredna za rast pastrva
TDS ≥ 200 mg/l
10
dobra za rast pastrva
TDS 100 -200 mg/l
8
dovoljna za rast pastrva
TDS < 100 mg/l
5
slaba za rast pastrva
TDS ≤ 40 mg/l
2
TDS (vidi poglavlje 1.23.)
Tab. 14.3. Elementi određenja vrijednosti biološkog potencijala
Za odre|ivanje vrijednosti biolo{kog potencijala, vrijednost konkurentnosti zbraja se s vrijedno{}u produktivnosti.
147
RIBICI.indd 147
19.4.2010 12:46:31
PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA
Vrijednost
produktivnosti
Indikatorski raspon vrijednosti
biološkog potencijala
izvanredna
14 - 15
dobra
11 -13
dovoljna
8 - 10
slaba
<8
Tab. 14.4. Indikatorski raspon vrijednosti biološkog potencijala salmonidne vode
Nasadne koli~ine pastrva kom/ha za staja}ice, prema principu „put - grow - and
take“, za nasadne veli~ine pastrva: (3 – 8 cm) ili (8 – 13 cm).
Ribolovni napor
sati/godina/ha
Biološki potencijal ribolovne vode
Slabi
Dovoljan
Dobar
Izvanredan
mali (≤ 60)
< 60 kom./ha
60 kom./ha
120 kom./ha
185 kom./ha
srednji (60-185)
185 kom./ha
310 kom./ha
430 kom./ha
500 kom./ha
veliki > 185
310 kom./ha
430 kom./ha
500 kom./ha
500 kom./ha
Tab. 14.5. Nasadne količine pastrva kom./ha za stajaćice
Primjer:
Izra~unati koli~inu (broj kom.) pastrva potrebnu za poribljavanje jezera, povr{ine
2,5 ha. U jezeru obitavaju i druge vrste riba, me|u kojima je mali broj vrsta koje
mogu biti konkurentne pastrvama. Kemijskom analizom ribolovne vode jezera
utvr|ena je vrijednost za ukupno otopljene tvari (TDS) = 140 mg/l. Za nasad nam je
na raspolaganju kategorija pastrva veli~ine 8 - 13 cm. Na navedenom jezeru, prema
podacima nositelja ribolovnog prava, tijekom godine obavlja se rekreativni ribolov
u ukupnom trajanju od 160 sati na povr{ini od jednog hektara.
Izračun:
Tab. 14.3.
Konkurentnost: mali broj konkurenata (4) + produktivnost -TDS=140mg/l (8) = 12 (vrijednost
biolo{kog potencijala).
Tab. 14.4.
Prema indikatorskom rasponu biolo{kog potencijala (11-13) utvr|ena je vrijednost produktivnosti
ribolovne vode, u ovom primjeru „Dobra“.
Tab. 14.5.
Prema podacima: 160 sati/godi{nje/ha odre|en je srednji ribolovni napor. Za taj ribolovni napor, u
stupcu dobre produktivnosti vode i{~itavamo vrijednost nasada, 430 kom/ha.
Za povr{inu jezera od 2,5 ha potrebno je osigurati 1075 kom. pastrva nasadne veli~ine 8 - 13 cm.
148
RIBICI.indd 148
19.4.2010 12:46:32
PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA
Nasadne koli~ine pastrva za teku}ice, prema “put – grow - and take“
Veličina tekućica
Produktivnost
Kom./ha
Kategorija
veće
visoka
120 - 370
starije od 12 mj. (1+)
manje do srednje
prosje~na
120 - 250
starije od 12 mj. (1+)
manje do srednje
prosje~na
250 - 500
mla|e od 12 mj.
Tab. 14.6. Nasadne količine pastrva kom./ha za tekućice
Kada se u ribolovne vode unose lovne veli~ine pastrva prema osnovi „put - and
take“, tada nasadna vrijednost ovisi o ribolovnom pritisku (broju ribi~a) i iznosi 600
- 1800 kom./ha.
14.13. Uzgoj pastrva u uzgojnim potocima
Uzgoj pastrvskih vrsta riba u uzgojnim potocima u pravilu se primjenjuje u
slu~ajevima uzgoja tzv. divljih autohtonih salmonidnih vrsta. Taj na~in uzgoja pru`a
~itav niz prednosti u odnosu na uzgoj tih istih vrsta unutar pastrvskih uzgajali{ta, gdje
se ostvaruju ve}i proizvodni efekti u brojnosti i u ve}oj prosje~no ujedna~enoj te`ini,
ali uz ve}e tro{kove. Uzgoj pastrva u uzgojnim potocima ima ve}e komadne gubitke,
ni`u ostvarenu prosje~nu i neujedna~enu te`inu. Me|utim, ono {to pastrvu uzgojenu
u uzgojnim potocima stavlja u prednost prema istoj iz ribogojili{ta pritom je:
• Navika na samostalno tra`enje hrane u prirodi.
• Od samog po~etka navika uzimanja prirodne hrane.
• Prilago|enija je promjenama prirodnih uvjeta stani{ta.
• Otpornija je na bolesti.
• Ima razvijenu samoza{titu, skrivanja u skloni{ta.
• Pro{la je prirodnu selekciju (nema {karta).
Sve to ribi daje prvoklasnu vrijednost i prirodno pona{anje koje u ribolovu rezultira „mudrijom i borbenijom ribom“ od iste uzgojene u ribogojili{tu.
Karakteristike stani{ta uzgojnih potoka:
• Uzgojni potoci su manji potoci u planinskim podru~ju koji su postrani pritoci
ve}ih pastrvskih voda.
• Uzgojni potoci ne {iri od 3 m, ne dublji od 0,5 m, s nagibom do 3% i relativno
malim protokom do 10 l/sek.
149
RIBICI.indd 149
19.4.2010 12:46:32
PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA
• Uzgojni potoci ne smiju biti podlo`ni buji~nim vodama, zamu}enjima i
presu{enju.
• Tok uzgojnih potoka treba biti krivudav, s naizmjeni~nim pli}im i dubljim
dijelovima, brzacima i ti{acima.
• Temperatura vode tijekom godine unutar 8 - 12 °C, koli~ina kisika nikad manja
od 7 mg/l i pH oko 7.
• Uzgojni potoci bogati prirodnom hranom, fauna dna (larve raznih insekata,
ra~i}a, pu`eva i dr.)
Na u{}ima uzgojnih potoka u ve}e pastrvske teku}ice treba postaviti pregrade od
`i~anih mre`a, radi za{tite mla|a od prodora ve}ih riba. Prije nasa|ivanja pastrvskih
li~inki ili mladunaca u uzgojne potoke treba o~istiti stani{te, i to kr~enjem priobalne
vegetacije i ~i{}enjem korita potoka od krupnoga prirodnoga i neprirodnog otpada.
Uzgojni potok treba u potpunosti izloviti, naj~e{}e od pe{a (Cottus gobio L.).
U tako pripremljen uzgojni potok naj~e{}e se nasa|uje jednomjese~ni mla|
poto~ne pastrve.
Nasadni normativi za uzgojne potoke ovise o karakteristikama stani{ta. Prema
podacima iz prakse, oni se kre}u unutar odre|enih vrijednosti:
Broj komada pastrva
Jedinična površina / dužina
Uzrasna kategorija
2 - 10
m
jednomjese~njaci
2
5 - 10
m
jednomjese~njaci
5*
m2
jednomjese~njaci
10*
m
jednomjese~njaci
* u praksi dokazane optimalne vrijednosti
Tab. 14.7. Nasadne količine pastrva u uzgojnom potoku
Prirodni uzgoj nasa|enih jednomjese~njaka zapo~inje nasa|ivanjem u prolje}e,
a njegov izlov planira se za po~etak jeseni. To je razdoblje kada se poribljavaju ve}e
salmonidne vode (put – grow - and take) za daljnji uzgoj do lovnih veli~ina.
Stvarni primjer:
Prema literaturnim podacima, u Njema~koj na podru~ju Oesede, u uzgojni potok
povr{ine 1,5 ha nasa|eno je 13.400 kom. poto~ne pastrve u dobi od 20 dana. U {est
mjeseci uzgoja izlovljeno je:
150
RIBICI.indd 150
19.4.2010 12:46:32
PORIBLJAVANJE RIBOLOVNIH VODA
Broj komada
%
dužina (cm)
324
3,44
6-8
5111
54,26
8 - 10
3400
36,09
10 - 12
585
6,21
12 - 15
9420
100,00
Tab. 14.8. Uzgojni rezultati uzgoja pastrva iz uzgojnog potoka
151
RIBICI.indd 151
19.4.2010 12:46:32
152
RIBICI.indd 152
19.4.2010 12:46:32
15. INTRODUKCIJA I UZGOJ RIBA U NOVONASTALIM
STAJAĆICAMA
(na bazi prirodne produktivnosti)
Pod pojmom introdukcije podrazumijeva se namjerni ili nenamjerni unos
`ivotinjskih vrsta ili podvrsta u ekolo{ki sustav nekoga podru~ja, u kojemu one nikad
prije nisu prirodno obitavale.
U novonastalim staja}icama bez riba, ovisno o biolo{kom karakteru vodenog
biotopa ali prioritetno ovisno o fizi~ko-kemijskim zna~ajkama vode koje odre|uju
ciprinidni ili salmonidni karakter voda, mogu se introducirati i uzgojiti tipi~ni predstavnici tih voda - {aran i kalifornijska pastrva.
Formiranje i uzgoj introduciranih vrsta riba, za obje vrste riba, temelji se na
prirodnoj produktivnosti ribolovne vode koju mora odrediti stru~na osoba. U
takvom prirodnom uzgoju isklju~uje se unos hranjiva (`itarice, kompleksna hranjiva
i dr.), pa za taj uzgoj nije potrebno ishoditi koncesiju za uzgoj riba (Zakon o vodama)
kao i povlasticu za uzgoj (Zakon o slatkovodnom ribarstvu).
15.1. Introdukcija i uzgoj šarana
Za izra~un koli~ine {arana potrebnog za nasa|ivanje ribolovne vode u svrhu
uzgoja na bazi prirodne produktivnosti ribolovne vode primjenjuje se formula:
N br = [(P x p rv )/p]+z
N br. = broj {arana za nasa|ivanje ribolovne vode (kom.),
P = prirodna produkcija ribolovne vode (kg/ha),
p rv = povr{ina ribolovne vode (ha),
p = planirani komadni godi{nji prirast (kg),
z = dodatak na planirani gubitak (%).
Za odre|enu `ivotnu dob kod {arana su odre|eni postoci uobi~ajenih gubitaka
(prirodni mortalitet), koji se smanjuju s pove}anjem `ivotne dobi.
153
RIBICI.indd 153
19.4.2010 12:46:39
INTRODUKCIJA I UZGOJ RIBA U NOVONASTALIM STAJA]ICAMA
Oznaka kategorije
Životna faza
Gubitak %
K0
li~inke
100
Kr
mla|
15-25
K1
jednogodi{nji
10
K2
dvogodi{nji
3-5
K3
trogodi{nji
2
Primjer:
U jezeru povr{ine 7,5 ha, procijenjene prirodne produktivnosti 100 kg/ha, `elimo
na prirodan na~in, bez dodatne hranidbe, uzgajati {arana kojim bismo kasnije poribljavali ostale ribolovne vode. Na raspolaganju imamo jednogodi{njeg {arana K1,
prosje~ne te`ine 50 g. Planiramo da za godinu dana postigne prosje~nu te`inu od
600 g (komadni prosje~ni prirodni prirast = 550 g). Planirani gubitak za K1 je 10%.
Koliko je {arana potrebno za poribljavanje navedene ribolovne vode?
Izračun
N br = [(100kg/ha x 7,5 ha )/0,550]+z
N br = [(100kg/ha x 7,5 ha )/0,550]+z
N br = 1363,64 + 136,36
N br = 1363,64 + 136,36
N br = 1500,00 kom. / 7,5 ha
Za nasa|ivanje ribolovne vode povr{ine 7,5 ha potrebno je nasaditi 1500,00
komada jednogodi{njeg {arana prosje~ne te`ine 50 g.
15.2. Introdukcija i uzgoj kalifornijske pastrve
Hladnovodne staja}e vode mogu se nasaditi kalifornijskom pastrvom (Oncorhynchus mykiss). Dobro podnosi temperature unutar temperaturnih granica od
7 do 21 0C. Bez te`ih o{te}enja mo`e podnijeti temperaturu vode i od 24 0C tijekom
nekoliko sati, me|utim, temperatura vode od 30 0C mo`e se smatrati smrtonosnom.
Tu vrstu karakterizira velika tolerantnost na promjene temperature vode. Osim toga,
karakterizira ju i velika brzina rasta te brzo postizanje maksimalne veli~ine. To je riba
koja se ne{to te`e lovi, ali tako pru`a i ve}e zadovoljstvo u ribolovu zbog izra`ene
borbenosti.
Kalifornijska se pastrva u pravilu ne nasa|uje u ribolovne vode toplije od 20
0
C., to se prvenstveno odnosi na pastrvsku mla| (od koje se o~ekuje rast). Iznimno
154
RIBICI.indd 154
19.4.2010 12:46:39
INTRODUKCIJA I UZGOJ RIBA U NOVONASTALIM STAJA]ICAMA
se mogu nasaditi ribe lovne veli~ine, koje su prvenstveno namijenjene pove}anim
zahtjevima ribolova.
Prirodne staja}ice, s odgovaraju}om kvalitetom vode za `ivot pastrva, s prirodnom plodno{}u i pripadaju}om vodenom vegetacijom, produciraju dovoljne
koli~ine prirodne hrane za produkciju 80 - 100 kg pastrva na povr{ini jednog hektara ribolovne vode. Sukladno tome, ribolovne vode mogu se nasaditi pastrvskim
mla|em ~iji broj varira s obzirom na `eljenu kona~nu komadnu te`inu i predvi|eni
prirodni mortalitet.
Polazna osnova za odre|ivanje potrebnih koli~ina pastrvskog mla|a za
nasa|ivanje ribolovne vode u svrhu uzgoja na bazi procijenjene prirodne produktivnosti od 80 do 100 kg/ha prikazana je u tabeli.
produktivnost ribolovne vode 80 - 100 kg/ha
temeljni broj riba za nasad
kom./ha
željena završna težina
ribe g/kom.
1000 - 1200
100 - 120
750 - 1000
140 - 170
500 - 750
200 - 250
prirodni mortalitet
2,0 - 5,0 cm
(0,10 - 1,50 g)
8,0 - 10,0 cm
(6,00 - 12,00 g)
30 - 50%
10 - 20%
Tab.15.1. Nasađivanje riba na temelju produktivnosti ribolovne vode
Primjer:
U staja}ici povr{ine 2,5 ha, procijenjene prirodne produktivnosti 80 - 100 kg/ha,
`elimo na prirodan na~in bez dodatne hranidbe uzgojiti kalifornijsku pastrvu. Na
raspolaganju imamo mla| kalifornijske pastrve, prosje~ne du`ine 10,0 cm i te`ine
12 g. Planiramo da za godinu dana postigne prosje~nu te`inu 200 -250 g (komadni prosje~ni prirodni prirast = 188 - 238 g). Planirani gubitak za nasadnu veli~inu
procjenjujemo na 20%.
Koliko je pastrvskog mla|a potrebno za nasad te ribolovne vode?
Izračun
• nasadni broj riba kom/ha = temeljni br. riba za nasad + prirodni mortalitet %
• ukupni broj nasadnih riba = nasadni broj riba kom./ha x povr{ina ribolovne vode (ha)
nasadni broj riba kom./ha = (500 - 750) + 20% = 600 – 900
ukupni broj nasadnih riba = (600 – 900) x 2,5 ha
= 1500,00 – 2250,00 kom.
Za nasad ribolovne vode od 2,5 ha prirodne produktivnosti 80 - 100 kg/ha za
prirodni uzgoj pastrve, potrebno je nasaditi 1500,00 – 2250,00 kom. pastrve od 10,
0 cm za `eljenu komadnu te`inu 200,00 – 250,00 g.
155
RIBICI.indd 155
19.4.2010 12:46:39
INTRODUKCIJA I UZGOJ RIBA U NOVONASTALIM STAJA]ICAMA
U pravilu, pastrve se u staja}ice nasa|uju na temelju potreba za a`urno
odr`avanje odgovaraju}e koli~ine za {portski ribolov. Za ponovno poribljavanje ribolovne vode, koja je ve} prije poribljavana pastrvama, preporu~uje se poribljavati
pastrvskim mla|em veli~ine 12 - 15 cm ili odraslim pastrvama, radi smanjenja mortaliteta od kanibalizma, od eventualno velikih pastrva koje potje~u iz prethodnog
poribljavanja.
Ograni~enje u opstanku pastrva u staja}im ribolovnim vodama izostanak je
prikladnih podru~ja za mrijest te izostanak protoka potrebnog za inkubaciju ikre.
To u pravilu onemogu}ava reprodukciju pastrva u staja}icama. Stoga, kao rezultat
visokog prirodnog mortaliteta, malog postotka pre`ivljavanja i izostanka prirodne
reprodukcije, samo se mali broj pastrva (obi~no manji od 10% od nasadnog broja
pastrva) nalazi u ribolovnoj vodi nakon tri godine.
Iako pastrve u pravilu mo`emo nabaviti tijekom cijele godine, preporu~uje se
nasa|ivanje i poribljavanje tijekom hladnijeg razdoblja, u rano prolje}e ili kasnu jesen.
Poto~na pastrva (Salmo trutta m. fario) ne stavlja se u staja}ice zbog izra`ene
teritorijalnosti, izra`enog kanibalizma, sporijeg rasta i duljeg razdoblja potrebnog za
postizanje maksimalne veli~ine.
156
RIBICI.indd 156
19.4.2010 12:46:39
16. PROCJENA GODIŠNJE PRIRODNE PRODUKCIJE RIBA
Johansen, Leger a kasnije i Huet (1949. i 1964.) predlo`ili su jednostavan model
za procjenu godi{nje produkcije riba (prirast), odnosno raspolo`ive koli~ine riba
koja se mo`e izloviti tijekom godine bez {tete po mati~no jato u ribolovnim vodama
koje pripadaju temperaturnim prilikama u Europi.
16.1. Procjena godišnje prirodne produkcije riba u tekućicama
Osnovna formula Leger-Huet metode za procjenu godi{nje produkcije riba u teku}icama:
K=BxLxk
K
=
godi{nja produkcija riba (ili dopu{teni ulov) ribolovnih voda kg/km toka
L
=
prosje~na {irina vodotoka (m)
B
=
biogenetski kapacitet (1 - 10)
k
=
koeficijent produktivnosti ( k1 + k2 + k3 )
Vrijednosti biogenetskog kapaciteta (B): M. L. Albrecht
Biogenetski kapacitet (B)
Količina bentosa g/m2
Produktivnost kg/ha
1
0-3
10 - 15
2
3-6
15 - 30
3
6 - 10
30 - 45
4
10 - 20
45 - 60
5
20 - 30
60 - 100
6
30 - 40
100 - 120
7
40 - 50
120 - 140
8
50 - 60
140 - 160
9
60 - 70
160 - 180
10
>70
180 - 200
napomena
ribolovne vode s
malo riblje hrane
ribolovne vode
srednje bogate
ribljom hranom
ribolovne vode
bogate ribljom
hranom
157
RIBICI.indd 157
19.4.2010 12:46:39
PROCJENA GODI[NJE PRIRODNE PRODUKCIJE RIBA
Koeficijent produktivnosti (k) = k1 + k2 + k3 :
k1= prosje~na godi{nja temperatura vode:
prosje~na godi{nja temperatura (0C)
k1
7
10
16
22
28
0,5
1,0
2,0
3,0
4,0
k2 = kiselost ili alkali~nost vode, njegove vrijednosti:
kisele vode
k2 =1,0
alkalne vode
k2 =1,5
k3 = tipovi riblje populacije s vrijednostima:
vrijednost za hladnovodne (reofilne ) vrste
k3 = 1,0
vrijednost za mije{ane zajednice riba
k3 = 1,5
vrijednosti za toplovodne (limnofilne ) vrste
k3 = 2,0
Primjer:
Procijeniti godi{nju produkciju riba (koli~inu riba koja se mo`e izloviti tijekom
godine bez {tete po mati~no jato) u vodotoku du`ine 24 km, prosje~ne {irine L =
14 m?
Izra~un
U postupku istra`ivanja vodotoka utvr|ene su sljede}e vrijednosti parametara:
Biogenetski kapacitet (B) = 4
Koeficijent produktivnosti (k) = 1,0 + 1,5 + 1,5 = 4,0
Godi{nja produkcija riba (K kg/km) = B x L x k
=4 x 14 x 4 = 224 kg/km x 24 km = 5.376 kg, procijenjena je godi{nja prirodna produkcija riba koja se u normalnim uvjetima mo`e izloviti
iz vodotoka, pod uvjetom da je mati~no jato riba veli~ine i sposobnosti maksimalnog
iskori{tenja raspolo`ive prehrambene baze.
Prednosti su ove metode procjene brzina, jednostavnost, a ne iziskuje veća
financijska sredstva. Manjkavost je ove metode nedovoljna preciznost u procjeni
koja prvenstveno ovisi o točnosti procjene biogenetskog kapaciteta i najvažnije, o
stanju matičnog jata.
158
RIBICI.indd 158
19.4.2010 12:46:40
PROCJENA GODI[NJE PRIRODNE PRODUKCIJE RIBA
16.2. Procjena godišnje prirodne produkcije riba u stajaćicama
Osnovna formula za procjenu godi{nje prirodne produkcije riba u staja}icama:
K = B x Na/10 x k
K
=
godi{nja produkcija riba (ili dopu{teni ulov) ribolovnih voda kg/ar
Na
=
povr{ina staja}ice (ar) (1 ar = 100 m2)
B
=
biogenetski kapacitet (1 – 10)
k
=
koeficijent produktivnosti ( k1 + k2 + k3)
Primjer:
Procijeniti godi{nju produkciju riba (koli~inu riba koja se mo`e izloviti tijekom
godine bez {tete po mati~no jato) u jezeru povr{ine 16,3 ar (1630 m2)?
U postupku istra`ivanja jezera utvr|ene su sljede}e vrijednosti parametara:
Biogenetski kapacitet (B) = 6
Koeficijent produktivnosti (k)= 1,0 + 1,5 + 2,0 = 4,5
Godi{nja produkcija riba (K kg/km) = B x Na/10 x k
= 6 x 16,3/10 x 4,5 = 44 kg/16,3 ar (1630 m2), procijenjena je godi{nja prirodna produkcija riba koja se u normalnim uvjetima mo`e izloviti iz
jezera, pod uvjetom da je mati~no jato riba veli~ine i sposobnosti maksimalnog iskori{tenja
raspolo`ive prehrambene baze.
16.3. Procjena dopuštenoga godišnjeg ulova riba na bazi prirodnog prirasta
Procjena dopu{tenoga godi{njeg ulova riba na ribolovnim vodama u praksi se
odre|uje na temelju procijenjenoga godi{njeg prirasta ukupne mase riba u ribolovnoj vodi.
Ribarska istra`ivanja koja se provode na ribolovnim vodama trebaju dati procjenu
kvalitativne i kvantitativne strukture riba. Poznato je da vi{e razli~itih vrsta riba u ribolovnoj vodi iskori{}uju vi{e prehrambenih ni{a, {to rezultira ve}om godi{njom
prirodnom produkcijom riba.
Stru~ne osobe, na temelju izvr{enih ispitivanja kvalitativne i kvantitativne strukture riba, za svaku ribolovnu vodu trebaju izraditi plan (u svezi s prirodnim uvjetima),
optimalne kvalitativne i kvantitativne strukture riba.
Samo u ribolovnim vodama s optimalnom kvalitativno-kvantitativnom strukturom riba ostvarit }e se procijenjeni godi{nji prirodni prirast. U tim vodama godi{nji
159
RIBICI.indd 159
19.4.2010 12:46:40
PROCJENA GODI[NJE PRIRODNE PRODUKCIJE RIBA
dopu{teni ulov predstavlja prosje~no 60 – 70% prirasta. Preostali dio prirasta anulira gubitke izazvane prirodnim mortalitetom riba.
Znaju}i ukupnu godi{nju dopu{tenu lovnu koli~inu riba, unutar te koli~ine
treba odrediti lovne koli~ine po vrstama. Tako npr. za ribolovno zanimljive vrste koje
su broj~ano u manjini (smu| i sl.) smanjujemo dopu{teni postotak ulova. Za vrste
koje su neopravdano broj~ano dominantne odre|ujemo vi{i postotak dopu{tenoga
godi{njeg ulova. Kod vrsta koje su nepo`eljne ili {tetne za odre|enu ribolovnu vodu
(babu{ka i sl.) dopu{ta se godi{nji izlov bez ograni~enja, {to uklju~uje mati~no jato i
ukupni godi{nji prirast.
160
RIBICI.indd 160
19.4.2010 12:46:40
17. UGINUĆA RIBA POUZROČENA ABIOTSKIM ČIMBENICIMA
Uginule su ribe posljedica i ozna~avaju problem za koji tek treba odrediti uzrok.
Kada uginu}e riba u ribolovnoj vodi jednom zapo~ne, vrlo ga je te{ko zaustaviti.
Radi za{tite riba treba utvrditi i razumjeti uzrok mogu}eg uginu}a, kako bi se mogla
predvidjeti mogu}a uginu}a i poduzeti mjere radi njihova sprje~avanja.
17.1. Ljetno uginuće riba
simptomi
problem
preporučeno rješenje
Izrazito razvijen fitoplankton, i/
ili vodena vegetacija, i/ili veliko
optere}enje organskom tvari,
i/ili puno ribe, visoke temperature, plitke vode - u odre|enim
dnevnim uvjetima smanjuju
koncentraciju kisika izazivaju}i
zijev riba na povr{ini vode
(udi{u zrak) ili masovno
uginu}e. Uginule ribe imaju
otvorena usta i ra{irene {krge.
Visoke temperature, vi{e od
24 °C, podi`u tempera-turu
vode smanjuju}i sposobnost
topivosti kisika. Razgradnja
organske tvari dodatno smanjuje vrijednosti kisika. Vodena
vegetacija uz ribu no}u tro{i
kisik, a obla~no jutro bez
dovoljno svjetla produljuje
ne`eljeno tro{enje kisika od
vodene vegetacije.
Ako je mogu}e, produbiti ribolovnu vodu radi sprje~avanja
podizanja temperature vode i
za{tite od pretjeranog razvoja
vodene vegetacije. Uklanjanje
vode-ne vegetacije mehani~ki
(kosidbom) biolo{ki (amur).
Prekidanjem unosa biogenih
hranjiva (naro~ito P). Sprije~iti
cvjetanje algi. Razgradnju
organske tvari u vodi prekinuti
vapnjenjem.
17.2. Zimsko uginuće riba
simptomi
problem
preporučeno rješenje
Razvijena vodena
vegetacija, ve}a koli~ina
organskog mulja
(uginulo bilje, plankton i
drugi vodeni organizmi)
mo`e izazvati uginu}e
riba, koje se uo~ava tek
po topljenju ledenog
pokriva~a.
Led na povr{ini vode sprje~ava
kontakt atmosferskog zraka s
vodom, smanjuju}i koncentraciju
kisika u vodi. Snijeg na ledu
onemogu}ava prodor svjetla i
time aktivira proces disimilacije,
potro{nje kisika od bilja u vegetaciji. Uz to, oksidacijom organske
tvari smanjuje se kisik do granica
unutar kojih ne mogu pre`ivjeti
ni ribe u hibernaciji, kada imaju
smanjenu potrebu za kisikom.
Tijekom vegetacijske godine
cijeli sustav ribolovne vode dr`ati
u uvjetima koji ne}e rezultirati
ekstremnim razvojem bilja, planktona i koji u jesenskom razdoblju
ne}e stvoriti puno organske tvari.
Zimi na ledu napraviti odu{ke i
redovito uklanjati snijeg s njegove
povr{ine, radi omogu}avanja
procesa fotosinteze. Ako postoji
mogu}nost, uspostavlja se lagani
protok vode.
161
RIBICI.indd 161
19.4.2010 12:46:40
UGINU]A RIBA POUZRO^ENA ABIOTSKIM ^IMBENICIMA
17.3. Uginuće izazvano prekomjernim razvojem i propadanjem fitoplanktona
simptomi
problem
Vrlo razvijen fitoplankton
na povr{ini i stupcu vode.
Intenzivno zelena boja vode.
Niska razina kisika u vodi
tijekom no}i i ranih jutarnjih
sati uzrokuje uginu}e ili zijev
riba na povr{ini vode (udi{u
zrak). Zelena boja vode prije ili
tijekom pomora ribe.
Vode bogate biogenim hranjivima (naro~ito P) proizvode
veliku masu fitoplanktona
(cvjetanje algi), koji se kod
uginu}a i njihova pada na dno
u kratkom razdoblju razgra|uju
tro{e}i kisik (oksidacija
organske tvari) potreban za
`ivot riba.
preporučeno rješenje
Prekinuti unos biogenih
elemenata (gnojidbu). Izvr{iti
tretiranje vode (organskog
taloga uginulih algi ) ga{enim
vapnom, radi sprje~avanja
oksidacijskih procesa,
odnosno potro{nje kisika. Ako
je mogu}e, upustiti svje`u i
neoptere}enu vodu.
17.4. Uginuće izazvano prekomjernim razvojem i propadanjem vodene vegetacije
simptomi
problem
preporučeno rješenje
Vode s razvijenom vodenom
vegetacijom. Velika prozirnost.
Niska razina kisika u vodi tijekom no}i i ranih jutarnjih sati
uzrokuje uginu}e ili „pu{enje“
riba na povr{ini vode (udi{u
zrak). Uginule ribe s otvorenim
ustima i {krgama.
Vodena vegetacija no}u tro{i
kisik, proces disimilacije
se produljuje i u dnevnim
uvjetima smanjene svjetlosti. Uklanjanje vegetacije
(kosidbom, herbicidima i dr.)
i njezinom razgradnjom tro{i
se kisik i unutar nekoliko dana
uzrokuje uginu}e riba.
Smanjiti vodenu vegetaciju
pove}anjem razine vode,
nasa|ivanjem vode amurom, kosidbom, herbicidima
(tretiranje prema uputi, ne vi{e
od 25% povr{ine po dozi).
Poko{enu vegetaciju izvu}i iz
vode, a koli~ine koje su pale na
dno tretirati vapnom.
17.5. Uginuće izazvano inverzijom vodenih slojeva
simptomi
problem
Nalaz mrtvih riba (ve}e
ugibaju prve) nakon `estokih
vremenskih nepogoda, koje
izazivaju jake i hladne oborine
s jakim vjetrovima i grmljavinom.
Veliki iznenadni dotoci hladne
oborinske vode i jaki vjetrovi
mije{aju vodu dna (siroma{nu
kisikom i oboga}enu amonijakom) s povr{inskom vodom.
Rezultat je kriti~no niska razina
kisika u cijelom sloju vode.
Ovo je naro~ito izra`eno
u plitkim zakorovljenim
staja}icama ili se doga|a u dubljim staja}icama s izra`enom
termalnom slojevito{}u.
Kod obaju tipova ribolovnih
voda, u kombinaciji s velikim
drena`nim slijevom i visokim
vrijednostima dotoka izaziva
ugibanje riba, bez obzira na
vrstu i veli~inu.
Uginule ribe s otvorenim
ustima i {krgama.
preporučeno rješenje
Instalirati aeracijski sustav,
radi aeracije sloja vode dna,
ali i smanjiti koli~inu vodene
vegetacije.
162
RIBICI.indd 162
19.4.2010 12:46:40
UGINU]A RIBA POUZRO^ENA ABIOTSKIM ^IMBENICIMA
17.6. Uginuće izazvano nedostatkom dnevnog svjetla
simptomi
problem
preporučeno rješenje
U ranim jutarnjim satima od
Gusti nasad riba, razvijena
4 do 7 i za obla~nog jutra
vodena vegetacija i visok
ribe usporeno plivaju, gube
sadr`aj organske tvari tijekom
ravnote`u, skupljaju se na
no}i (kada se zbog nedostatka
povr{ini (zijev), ubrzano di{u i svjetlosti ne odvija fotosinteza
masovno ugibaju.
uz produkciju kisika) tro{i kisik,
koji je najni`i u ranim jutarnjim
Uginule ribe s otvorenim
satima. Za jako obla~nog jutra,
ustima i {krgama.
visoke temperatura zraka i
vode (> 25 0C), bez vjetra i
valova, smanjenog intenziteta
svjetla izazivaju pomor riba.
Urgentno pove}anje koli~ine
kisika u ranim jutarnjim satima
kada se o~ekuje obla~no jutro
s dotokom svje`e vode, instaliranim aeratorima, vodenim
pumpama, radom izvanbrodskog motora na mjestu.
Preventivno smanjivati razvoj
vi{ega vodenog bilja i algi,
pratiti i smanjivati organsku
tvar te ribolovnu vodu ne
optere}ivati ribom.
17.7. Uginuće izazvano prekomjernim opterećenjem organskom tvari
simptomi
problem
preporučeno rješenje
Veliko optere}enje vode
organskom tvari uzrokuje
smanjenje kisika koje rezultira
zijevom riba na povr{ini vode
(udi{u zrak) ili masovnim
uginu}em.
Biljni i `ivotinjski svijet vodenog biotopa kao i s okolnog
podru~ja (otpalo li{}e, slijevanje otpadnih voda i sl.) svojim
propadanjem i razgradnjom
tro{e kisik (proces oksidacije).
Sprje~avati ekstremni razvoj
vodenih biljnih organizama.
Onemogu}iti slijevanje
otpadnih voda, smanjiti unos
kopnene vegetacije i svega organskog {to pove}ava sadr`aj
organske tvari u vodi. Za smanjenje prisutne organske tvari u
vodi tretirati ga{enim vapnom.
Unositi kisik u vodu aeratorima,
pumpama i protokom.
Uginule ribe s otvorenim
ustima i {krgama.
17.8. Uginuće izazvano toksičnim supstancijama
simptomi
problem
preporučeno rješenje
Uginu}e riba zbog izravne
izlo`enosti toksinima. Ovisno
o vrijednosti razrje|enja dotoka
toksina, pomor riba mo`e biti
potpun ili djelomi~an. Osim
riba, ugibaju i ostale vodene
`ivotinje. U vodi ima kisika.
^esto se javlja nakon jakih
ki{a kada se s okolnog
poljoprivrednog zemlji{ta u
ribolovnu vodu isperu pesticidi, herbicidi, gnojiva i druge
toksi~ne kemikalije.
Po mogu}nosti, oko ribolovnih
voda izgraditi za{titne obodne
kanale za odvodnju nepo`eljnih
dotoka s potencijalno toksi~nih
izvora. Na administrativnoj razini
boriti se za zabranu kori{tenja
otrovnih tvari unutar slijeva.
17.9. Uginuće izazvano eksplozivnim sredstvima
simptomi
problem
preporučeno rješenje
Kod uginulih riba plivaju}i mjehur je puknuo i
U vodu ba~eno
Prona}i izvr{itelja.
takve ribe ne plutaju na povr{ini, ve} tonu na dno. eksplozivno sredstvo.
163
RIBICI.indd 163
19.4.2010 12:46:40
UGINU]A RIBA POUZRO^ENA ABIOTSKIM ^IMBENICIMA
17.10. Uginuće izazvano truljenjem otpalog lišća i drvnog materijala
simptomi
Ugibanje riba u vodi neprirodno crne
boje.
problem
preporučeno rješenje
Visoki sadr`aj lignina
ili tanina u vodi kao
rezultat truljenja kore
drveta i otpalog li{}a.
Ako postoji mogu}nost, odstraniti drve}e uz samu ribolovnu
vodu ili vodu tretirati vapnom u
dozi 150 kg ha/m.
17.11. Uginuće izazvano radom hidroelektrana
simptomi
problem
preporučeno rješenje
Nalaz masovnog uginu}a
riba manjih tjelesnih
veli~ina, nizvodno od brane
hidroelektrane.
Manje ribe ~esto budu povu~ene u
turbine hidroelektrane, {to rezultira
uginu}em i nizvodnim nalazom. Osim
toga, turbine zahva}aju hladnu vodu
siroma{nu kisikom s dna uzvodne
akumulacije, koja kod riba u odvodnom
kanalu hidroelektrane izaziva termalni {ok,
koji mo`e uzrokovati i uginu}e. Mogu}a
pojava bolesti mjehuri}avosti, izazvana
prezasi}eno{}u vode plinovima.
Instalirati uzvodne
elektrobara`e
koje sprje~avaju
pribli`avanje riba ulazu
u turbine.
Nalaz riba s mjehuri}ima na
o~ima, perajama, unutarnjim organima.
17.12. Uginuće izazvano radom industrijskih objekata
simptomi
problem
preporučeno rješenje
Nalaz masovnog uginu}a riba
manjih tjelesnih veli~ina, nizvodno od industrijskih objekata,
mogu}i nalazi mrtvih riba s
mjehuri}ima na o~ima, perajama, unutarnjim organima.
Pojedine industrije u ribolovnu vodu
otpu{taju zagrijanu vodu koja osim
{to izaziva termalni {ok kod riba,
izaziva i supersaturaciju plinova
u vodi, {to dovodi do stvaranja
mjehuri}a u ko`i, krvi i unutarnjim
organima.
Ukoliko se ne mo`e
sprije~iti ulaz zagrijane
vode, treba na}i rje{enje
za njezino hla|enje prije
ulaska ili ograditi prostor
koji je pod izravnim
djelovanjem tople vode.
17.13. Uginuće izazvano prirodnim uzrocima
simptomi
Nekoliko uginulih riba na|eno
priobalno u rano prolje}e.
problem
preporučeno rješenje
Nakon duge zime, ribi je prirodna
otpornost na bolesti najni`a u rano
prolje}e. Isto tako i sam proces
mrije{tenja mo`e izazvati stres i
uzrokovati uginu}e manjeg broja
riba. Uz to i ve}e, starije ribe mogu
uginuti zbog biolo{kih razloga.
Ostavimo prirodi da na
prirodan na~in regulira
uginu}a izazvana prirodnim i biolo{kim uzrocima.
164
RIBICI.indd 164
19.4.2010 12:46:41
UGINU]A RIBA POUZRO^ENA ABIOTSKIM ^IMBENICIMA
17.14. Uginuće izazvano mrijestnim stresom i bolestima
simptomi
problem
preporučeno rješenje
Uginu}e izazvano napadom nametnika,
infekcijama, spolno
zrelih jedinki jedne vrste
u proljetnom razdoblju.
Stres izazvan mrijestom riba izaziva
slabljenje organizma koji postaje ja~e
podlo`an napadima
nametnika i infekcijama. Naj~e{}e se
to doga|a u prolje}e, kada se mrijesti
ve}ina riba.
Ne postoji djelotvoran na~in
suzbijanja uzro~nika bolesti na
ribama u ribolovnim
vodama. Preventivno odr`avati
sanitarnu ~isto}u voda, a`urno
odstranjivati uginule ribe,
provoditi dezinfekciju riba
kojima se nasa|uju ribolovne
vode. Kontaktirati veterinara
specijaliziranog za bolesti riba.
Nalaz uginulih riba samo
jedne vrste s ozljedama i
ranama na tijelu,
perajama, o~ima ili
{krgama.
Virusi, bakterije, paraziti, uzro~nici
bolesti koji uzrokuju ozljede i rane
na ribama u pravilu se zapa`aju na
jednoj vrsti.
Napomena: Biljke stvaraju kisik, a za to u procesu fotosinteze trebaju dovoljno
dnevnog svjetla. Procesom fotosinteze biljke stvaraju 80% otopljenog kisika u vodi.
Preostalih 20% otopljenog kisika u vodi potje~e od atmosferskog zraka (volumni
udio kisika u zraku je 21%.).
17.15. Znakovi na ribama i vodenom biotopu kod različitih uzroka uginuća
Meyer i Herman (1990.) naveli su znakove na ribama povezane s njihovim
uginu}em izazvanim trima osnovnim uzrocima, i to: nedostatkom kisika, cvjetanjem
algi i toksi~nim djelovanjem pesticida, kao i promjene na nekim zna~ajkama vodenog biotopa kod navedenih uzroka uginu}a.
Znakovi na ribama povezani
smanjenje koncentracije
s uginućem
otopljenog kisika
Uzrok uginuća
toksično cvjetanje
algi
pesticidi
pona{anje riba
gutanje zraka (zijev) i
zadr`avanje na povr{ini
vode
gr~evito, besciljno
plivanje, usporenost
gr~evito, besciljno plivanje,
usporenost
izbor vrsta koje
ugibaju
ve}ina pa i sve ugibaju,
neke vrste toleriraju
smanjenje
sve vrste
neke vrste su vi{e
tolerantne, neke vrste
ugibaju prije drugih
tjelesna
veli~ina riba
ve}e ribe ugibaju prve
manje ribe ugibaju
prve
manje ribe ugibaju prve
vrijeme dana
kada ugibaju
ribe
no}u ili rano ujutro
za sun~anog dana
bilo koje vrijeme dana ili
no}i
165
RIBICI.indd 165
19.4.2010 12:46:41
UGINU]A RIBA POUZRO^ENA ABIOTSKIM ^IMBENICIMA
značajke vodenog
biotopa
koncentracija
otopljenog kisika
manje od 2mg/l
prezasi}enost
otopljenim kisikom,
osobito na povr{ini
vode
normalne vrijednosti
pH-vode
6,0 - 8,3
9,0 i vi{e
7,5 - 9,0
boja vode
crna, siva ili sme|a
tamnozelena, sme|a
ili zlatna ~esto s jakim
smradom
normalna boja i miris
brojnost algi i
planktona
alge koje ugibaju,
slabo razvijen zooplankton
neke su vrste alga
ako je insekticid, ribolovna
brojnije, slabo razvijen voda je bez zooplanktona ali
zooplankton
s algama. Ako je herbicid,
ribolovna voda je bez algi ali
sa zooplanktonom
Izvor: Meyer i Herman (1990.)
Tab. 17.1. Znakovi na ribama i vodenom biotopu kod različitih uzroka uginuća
17.16. Nestašica kisika u ribolovnoj vodi
Manjak kisika u ribolovnoj vodi u pravilu se pojavljuje ako je u vodi potro{nja kisika ve}a od njegove produkcije. Kad jednom zapo~ne uginu}e riba zbog nesta{ice
kisika, vrlo se te{ko zaustavlja pomor riba. Praksa je dokazala da je preventivno
bolje detektirati mogu}e uzroke koji dovode do nesta{ice kisika, negoli rje{avati
probleme koje izaziva nesta{ica kisika u ribolovnoj vodi.
17.16.1. Uzroci smanjenja kisika u vodi
Razgradnjom organske tvari biljnog ili `ivotinjskog podrijetla u procesu oksidacije tro{i se kisik.
• Nesta{ica kisika u vodi pojavljuje se u no}nom razdoblju, kada `ivotinjski i
biljni organizmi tro{e vi{e kisika od koli~ine kisika proizvedenog tijekom dana.
• Topla voda nema kapacitet otapanja kisika kao hladna voda. Kod voda s vi{om
temperaturom kojima se gospodari na neodgovaraju}i na~in (velika masa riba, predozirana hranidba, predozirana gnojidba, nekontrolirani unosi u vodu ili herbicidi).
• Nekoliko obla~nih dana tijekom toplijeg vremena smanjuje intenzitet fotosinteze {to rezultira smanjenjem kisika.
• Vode s obilnim cvjetanjem algi onemogu}uju prodor svjetlosti, smanjuju intenzitet fotosinteze {to rezultira smanjenjem kisika.
166
RIBICI.indd 166
19.4.2010 12:46:41
UGINU]A RIBA POUZRO^ENA ABIOTSKIM ^IMBENICIMA
• U zimskom razdoblju snje`ni pokriva~ na ledu onemogu}ava prodor svjetlosti
nu`ne za proces fotosinteze vodenog bilja.
• Kemijsko tretiranje za suzbijanje vodenog bilja mo`e izazvati smanjenje kisika.
Sl.17.1. Produkcija kisika tijekom 24 sata
17.16.2. Preventivne provjere količine kisika
(kao upozorenja na mogu}u nesta{icu kisika)
• Nakon jakih ki{a.
• Tijekom razdoblja jakih vjetrova.
• Tijekom vi{ednevnoga mirnoga i obla~nog razdoblja.
• Tijekom jeseni, kod naglih zahla|enja.
• Nakon kemijskog tretmana vodenog bilja - korova.
Sl.17.2. Smanjenje kisika nakon višednevnoga oblačnog vremena
167
RIBICI.indd 167
19.4.2010 12:46:41
UGINU]A RIBA POUZRO^ENA ABIOTSKIM ^IMBENICIMA
Znakovi nesta{ice kisika u ribolovnoj vodi iskazuju se no}u i u ranim jutarnjim
satima - riba na povr{ini uzima zrak („pu{i“). Skuplja se na mjestima gdje ulazi svje`a
voda. Riba prestaje uzimati hranu.
Mjerenje koli~ine otopljenog kisika provodi se oksimetrom, u ranim jutarnjim
satima.
Ve}ina toplovodnih vrsta riba:
• za odr`avanje `ivota treba najmanje 1 mg/l (1ppm) kisika,
• za normalno funkcioniranje treba 3 mg/l kisika,
• za optimalno funkcioniranje treba vi{e od 5 mg/l kisika.
Mjerenjem prozirnosti ribolovnih voda pomo}u Secchi Diska mo`e se predvidjeti koncentracija otopljenog kisika i pravodobno sprije~iti njezino smanjenje.
Očitanje prozirnosti ribolovne
vode (cm) pomoću Secchi Diska
Predviđanje rizika smanjenja koncentracije kisika u vodi
manje od 25
velik rizik od smanjenja koncentracije kisika, naro~ito kod jake
naoblake (2 - 3 dana za redom) i izrazito maglovitih jutara
25 - 60
rizik smanjenja koncentracije kisika jo{ postoji, ali se smanjuje
pove}anjem prozirnosti
vi{e od 60
rizik smanjenja koncentracije kisika je minimalan, osim u slu~ajevima dugotrajnoga obla~nog vremena (vi{e od tjedan dana)
Tab. 17.2. Predviđanje rizika smanjenja koncentracije kisika u vodi pomoću Secchi Diska
17.16.3. Načini povećanja kisika
U vodama sa smanjenom koncentracijom otopljenog kisika, pove}avanje koncentracije kisika u vodi provodi se fizi~ki i kemijski.
17.16.3. 1. Fizički tretmani
• Vijčani aerator (mlinsko kolo) sastoji se od dvaju bubnjeva s lopaticama koji
su preko osovine povezani s motorom. U radu s tim aeratorom treba paziti da lopatice ne podi`u mulj s dna, jer to smanjuje koli~inu kisika.
• Vodena pumpa koja uzima vodu i raspr{uje je po povr{ini ribolovne vode.
Bolja u~inkovitost posti`e se ispu{tanjem vodenog mlaza preko perforirane podloge, radi stvaranja boljeg kontakta vode i zraka.
• Izvanbrodski motori mogu pomo}i ukoliko rade u fiksnoj poziciji a ne u
vo`nji.
168
RIBICI.indd 168
19.4.2010 12:46:41
UGINU]A RIBA POUZRO^ENA ABIOTSKIM ^IMBENICIMA
• Upuštanje svježe vode vrlo je u~inkovit na~in pove}anja kisika, pod uvjetom
da za to postoji izvor s dovoljnim koli~inama kvalitetne vode.
17.16.3. 2. Kemijski tretmani
• Tretirati sa 20 - 30 kg kalijeva permanganata, KMnO4. po ha/m (10.000m3).
Kalijev permanganat jako je oksidacijsko sredstvo koje se dobro otapa u vodi, oksidira organsku materiju u vodi, smanjuju}i potrebu za kisikom. Po tretiranju voda
}e se obojiti ljubi~asto. Ukoliko voda izgubi ljubi~astu boju u roku jednog sata,
tretman se ponavlja jednom polovinom prve doze. U pravilu, njegova primjena
preporu~uje se u ranim jutarnjim satima. Kalijev permanganat u ve}im dozama
mo`e biti toksi~an za ribe.
• Tretirati sa 60 - 120 kg trostrukog superfosfata (triplexa), Ca(H2 PO4)2, po
ha površine. Pove}ava proizvodnju kisika od biljaka. Za tretiranje trostrukim superfosfatom optimalno je vrijeme podne.
• Tretirati sa 60- 150 kg kalcijeva hidroksida (gašeno vapno), Ca(OH)2, po ha
površine. To smanjuje koli~inu uglji~nog dioksida u vodi, kisik postaje vi{e dostupan
za ribe. Optimalno je vrijeme tretiranje ga{enim vapnom u sumrak. Ga{eno vapno u
ve}im koli~inama mo`e biti toksi~no za ribe i stoga treba izbjegavati predoziranje.
Ribolovne vode siroma{ne kisikom kod riba izazivaju ve}u podlo`nost bolestima, {tetnom djelovanju parazita, slabljenju obrambenog sustava, izazivaju stresno
stanje koje u kona~nici rezultira uginu}em.
Za svaku ribolovnu vodu treba utvrditi mogu}e uzroke smanjenja kisika, sukladno utvr|enim uzrocima odrediti preventivne mjere i napraviti plan za njihovu
provedbu tijekom godine. Istovremeno treba odrediti na~in pove}anja kisika u
slu~ajevima kada je koncentracija kisika na razini koja {teti ribama. Za tu svrhu u
blizini ribolovne vode u pripravi moramo imati mehani~ka sredstva (ispravna) ili
kemikalije (u dovoljnoj koli~ini i za{ti}ene od atmosferilija).
169
RIBICI.indd 169
19.4.2010 12:46:42
170
RIBICI.indd 170
19.4.2010 12:46:42
18. PRAVILA ZA TRETIRANJE RIBOLOVNIH VODA
KEMIKALIJAMA
U praksi gospodarenja ribolovnim vodama ~esta primjena odre|enih kemijskih
sredstava za kontrolu kvalitete vode, kontrolu i suzbijanje nepo`eljne flore i faune,
tretiranja i lije~enja riba, izaziva nedoumice u primjeni na ispravan i siguran na~in.
Primjena kemikalija u ribolovnim vodama mora biti temeljena na struci i svaki
lai~ki pristup njihovom kori{tenju mo`e uzrokovati nesagledive {tete po vodeni biotop, a u kona~nici i ugroziti zdravlje i `ivot ljudi. Stoga pri kori{tenju kemikalija treba
pa`ljivo pro~itati prilo`ene upute, kao i za{titne mjere u primjeni te o na~inu odlaganja i zbrinjavanja odba~ene ambala`e.
18.1. Kalkulacije za kemijsko tretiranje ribolovnih voda
Kemijske formulacije variraju u koli~ini prisutnih aktivnih sastojaka. Aktivni sastojci su kemikalije koje ubijaju {tetnika ili ispravljaju ne`eljenu kvalitetu vode. Inertni
sastojci dodaju se radi pobolj{anja udobnosti, sigurnosti i sigurnog rukovanja kemikalijama.
Za odre|enu primjenu kemikalija bitna je koli~ina aktivnih sastojaka u kemijskoj
formulaciji. Koli~ina aktivnih sastojaka sadr`anih u kemijskoj formulaciji i aplikacijska doza ispisuju se na oznake ve}ine proizvoda. To je jedan od razloga za{to je
va`no ~itati informacije otisnute na ambala`i ili u uputama za kori{tenje.
Za djelotvornu primjenu kemikalija u ribolovnim vodama treba osigurati
u~inkovitu koncentraciju aktivnih sastojaka koji }e eliminirati problem zbog kojeg
se pristupilo tretiranju. @eljena koncentracija aktivne tvari u kemijskom preparatu
prikazuje se u ppm.
1 ppm = 0,001 grama po litri, 1 miligram po litri
Primjeri izračuna:
za tretiranje ribolovne vode kemikalijama primjenjuje se izraz:
količina kemikalije = V x Kf x Ekk x Al,
171
RIBICI.indd 171
19.4.2010 12:46:42
PRAVILA ZA TRETIRANJE RIBOLOVNIH VODA KEMIKALIJAMA
pri ~emu je:
• V = volumen ribolovne vode u m3 (l),
• Kf = faktor konverzije, oblik koji je jednak te`ini kemikalije koja se koristi a
izra`en je u ppm u procijenjenom volumenu vode,
• Ekk = efektivna kemijska koncentracija aktivnih sastojaka izra`ena u ppm,
• Al = ukupan iznos aktivnih i inertnih sastojaka, podijeljen s koli~inom aktivnih sastojaka.
Primjer 1.
Koliko je potrebno dodati kemikalije A, sa 2 ppm aktivnog sastojka, kemikalija A
je 100% aktivna, za tretiranje ribolovne vode povr{ine 1 ha (10.000 m2) i prosje~ne
dubine od 2 m?
V
= 10 000 m2 x 2m
= 20 000 m3 = 20 000 000 l
Kf
= 0,001g/l
20 000 000 l x 0,001g/l = 20 000 g
Ekk
= 2 ppm
20 000 g x 2 ppm= 40 000 g
Al
= 100%
40 000 x100/100= 40 000 g
Za tretiranje ribolovne vode od 20 000
m3
potrebno je 40 000 g (40 kg) kemikalije A
Primjer 2.
Koliko je potrebno dodati kemikalije B, sa 0,25 ppm aktivnog sastojka, kemikalija
B je 80% aktivna, za tretiranje ribolovne vode povr{ine 1 ha (10.000 m2) i prosje~ne
dubine od 2 m?
V
= 10 000 m2 x 2m
= 20 000 m3 = 20 000 000 l
Kf
= 0,001g/l
20 000 000 lit. x 0,001g/l = 20 000 g
Ekk
= 0,25 ppm
20 000 g x 0,25 ppm = 5 000g
Al
= 100/80
5 000 x100/80 = 6 250 g
Za tretiranje ribolovne vode od 20 000 m3 , potrebno je 6 250 g (6,25 kg) kemikalije B
18.2. Načini tretiranja ribolovnih voda
1. površinsko tretiranje: odre|uje se na ribolovnim vodama u dozama koje
se odnose na povr{inu a ne na volumen vode. Takvo tretiranje primjenjuje se kod
tretiranja anorganskim gnojivima, vapnom, kontakt pesticidima i kod sredstava za
popravljanje kvalitete vode. Tretiranje se provodi disperzijom sredstva na povr{inu
vode.
172
RIBICI.indd 172
19.4.2010 12:46:42
PRAVILA ZA TRETIRANJE RIBOLOVNIH VODA KEMIKALIJAMA
2. tretiranje cijeloga vodenog stupca: naj~e{}i na~in kemijskog tretiranja, pri
~emu se tretira cijeli volumen vode (vodeni stupac). U praksi se od cijelog volumena
tretira samo jedna ~etvrtina ili jedna tre}ina ukupnoga vodenog stupca, temeljenog
na povr{ini.
3. tretiranje dna: specijalizirana primijenjena tehnika, namijenjena prvenstveno
za kontrolu podvodne vodene vegetacije. Sredstvo za tretiranje unosi se iznad dna
ribolovne vode putem cijevi.
VAŽNO!!!
Svako tretiranje vode kemikalijama ili bilo kojim drugim preparatom obvezno
prepustiti stru~njaku kvalificiranom za to podru~je.
18.3. Načini tretiranja riba
• Kupke:
Na~in tretiranja riba kupkama uklju~uje izlaganje riba otopinama kemikalija tijekom razli~itog razdoblja, pa se kupke dijele na trenuta~ne, kratkotrajne i dugotrajne. Osim navedenih, u tretiranju riba primjenjuju se i proto~ne kupke. Ovom
metodom kemikalija za tretiranje riba aplicira se na gornjem kraju proto~nih bazena,
inkubatora i sl., a plavljenjem kroz vodeni sustav provodi se tretiranje riba.
• Aplikacija ljekovitih pripravaka:
Ovom metodom tretiranja ljekoviti pripravak unosi se u probavni trakt ribe putem
hrane (per os - p/o). Naj~e{}a je metoda a koristi se kod bakterijskih i nametni~kih
bolesti na unutarnjim organima.
Za u~inkovitu kontrolu pojedinih bolesti neki medikamenti apliciraju se ribi
putem injekcija ( i/p; i/m i rje|e s/c). U pravilu se to provodi kod riba visoke biolo{ke
ili gospodarske vrijednosti (npr. endemi ili mati~ne ribe).
VAŽNO!!!
Svako tretiranje riba na opisani na~in obvezno prepustiti ovla{tenom
veterinarskom stru~njaku.
173
RIBICI.indd 173
19.4.2010 12:46:42
174
RIBICI.indd 174
19.4.2010 12:46:42
19. VODIČ ZA POSTUPANJE KOD POMORA RIBA
Vlada RH donijela je Zakon o za{titi okoli{a s nizom propisa koji potencijalne
one~i{}iva~e okoli{a (industriju, poljoprivredne objekte, urbane sredine i dr.) obvezuje na izradu programa i tehnolo{ke procedure za{tite, kojima se sprje~ava ili
smanjuje one~i{}enje okoli{a. Me|utim, i uz program za{tite okoli{a povremeno
su mogu}e akcidentalne situacije koje }e rezultirati {tetom na prirodnim resursima.
Stoga svaki pomor riba treba biti podsjetnik na nedostatke u za{titnom programu.
19.1. Definicija pomora
Pod pomorom ribe podrazumijeva se zna~ajnije iznenadno i u kratkom roku
uginu}e ve}eg broja riba i/ili drugih vodenih `ivotinja, kao {to su rakovi, `abe i sl.,
obi~no na ograni~enom podru~ju ribolovne vode.
19.2. Lažni pomor
Vrlo ~esto s ribolovnih voda dolaze obavijesti o zapa`enim uginulim ribama.
Dolaskom na mjesto doga|aja potvr|uje se nalaz uginulih riba, ali je njihov broj
mali i njihova ukupna te`ina nije ve}a od 20 kg. Za takve slu~ajeve postoji opravdana
sumnja da je rije~ o odba~enom ulovu. To se potvr|uje kroz nalaz neatraktivnih
vrsta riba za ribi~e, ali i pregledom izgleda ribe u cilju nalaza ozljeda od mre`a ili
udi~arskih alata.
19.3. Obveze ovlaštenika ribolovnog prava i problemi u rješavanju pomora
Za svaku ribolovnu vodu treba identificirati mogu}e izvore one~i{}enja koja bi
mogla uzrokovati pomor riba (katastar one~i{}iva~a), kao i mogu}ih prirodnih uzroka (cvjetanje algi i sl.).
Otklanjanje posljedica one~i{}enja voda provodi se sukladno Dr`avnom planu
mjera za slu~aj one~i{}enja voda i ni`im planovima mjera donesenim na temelju
175
RIBICI.indd 175
19.4.2010 12:46:42
VODI^ ZA POSTUPANJE KOD POMORA RIBA
Sl. 19.1. Cijev za ispuštanje otpadnih voda u potok
tog plana. Dr`avni plan mjera za slu~aj izvanrednih i iznenadnih one~i{}enja voda
donosi Vlada Republike Hrvatske, a izra|uju ga Hrvatske vode.
Plan za za{titu voda na podru~ju odre|ene `upanije mo`e pomo}i u identifikaciji
mogu}ih izvora one~i{}enja. Osim toga, uz lociranje ulaza mogu}eg one~i{}enja
(kanalizacijske cijevi, mjesta ispiranja s okolnog podru~ja i sl.), treba utvrditi vrstu i
koli~inu eventualnog one~i{}enja, ali i na koji se na~in svako specifi~no one~i{}enje
o~ituje na ribi i ostalim vodenim organizmima. Po identifikaciji mogu}ih mjesta
one~i{}enja, redovite kontrole, naro~ito u vrijeme kada su nepovoljni vremenski
uvjeti (no}, ki{a), mogu sprije~iti neodgovorne pojedince u nedopu{tenim radnjama kojima se one~i{}uju ribolovne vode. Unutar Hrvatskih voda organizirana je
vodo~uvarska slu`ba na razini `upanija. U zajedni~kom je interesu povezivanje s
vodo~uvarima s podru~ja na kojem se nalazi ribolovna voda.
U praksi, u slu~aju one~i{}enja ribolovne vode ili kojega drugog uzroka koji rezultira uginu}em riba, od trenutka zapa`anja do obavijesti nadle`nim slu`benim tijelima pa sve do njihova dolaska na ribolovnu vodu pro|e i suvi{e vremena, tako da
se uzroci uginu}a naj~e{}e ne mogu determinirati i tako ostaju nepoznati. Kako je u
ve}ini slu~ajeva stanje koje je izazvalo pomor riba u pravilu kratkotrajno, za uspje{no
determiniranje uzroka neophodno je sti}i na vrijeme. Pravodobno uzorkovanje vode,
biolo{kih uzoraka, mikrobiolo{kih uzoraka i uzorkovanja riba dok su jo{ `ive (u fazi
ugibanja), samo su jedan od preduvjeta za uspje{no utvr|ivanje uzroka uginu}a.
Osim zaka{njelog opa`anja one~i{}enja, pomora i zaka{njelog dolaska istra`itelja,
u ve}ini slu~ajeva istra`itelji su stru~no nepripremljeni za istra`ne radnje s ciljem
utvr|ivanja uzroka pomora riba. Nesustavnost u radu i neopremljenost dodatno
176
RIBICI.indd 176
19.4.2010 12:46:43
VODI^ ZA POSTUPANJE KOD POMORA RIBA
ote`avaju istragu u svezi s uzrokom uginu}a. Prema literaturnim podacima u svijetu,
uspjeh rje{avanja uzroka pomora ribe je mali (ne vi{e od 20 do 30%), ~ak i ondje
gdje su dobro organizirane ekipe i gdje se primjenjuju najbolje tehnike. U ve}ini
slu~ajeva mnogi pomori inspekcijski su potvr|eni, ali bez odgovaraju}e utvr|enih
uzroka ne mogu se sankcionirati krivci i nadoknaditi {teta nanesena na ribolovnoj
vodi.
19.3.1. Postupak dojave i državna tijela u postupku
Svaka osoba koja primijeti one~i{}enje voda ili da postoji opasnost od nastanka
one~i{}enja, du`na je o tome izvijestiti najbli`u policijsku upravu na telefon 92 ili
pozivom na jedinstveni europski broj za hitne slu~ajeve 112.
Tim pozivom komunikacijski centar Dr`avne uprave za za{titu i spa{avanje
zaprima prijave za hitne intervencije u bilo koje doba dana i no}i. Uz dr`avni centar
112, na podru~ju Republike Hrvatske djeluje i 20 `upanijskih centara 112.
Telefonski poziv je besplatan, a mo`e se uputiti preko svih mobilnih i fiksnih
mre`a, sa svih telefonskih ure|aja jednostavnim biranjem 112. Kod poziva 112 treba
navesti:
• {to se dogodilo,
• gdje se dogodilo,
• kada se dogodilo,
• kakva je pomo} potrebna,
• tko zove.
Operater koji zaprimi poziv obvezan je u najkra}em vremenu obavijestiti strukovno i teritorijalno nadle`ne hitne i inspekcijske slu`be koje }e pru`iti pomo} ili }e
poduzeti potrebne za{titne mjere. Dr`avna vodopravna inspekcija u najkra}em vremenu dobiva prvu informaciju o slu~aju, {to joj omogu}uje intervenciju. Vodopravni
inspektor odmah o slu~aju obavje{tava Hrvatske vode.
Odredbe koje se odnose na za{titu voda i vodnog okoli{a na temelju Zakona o
vodama i propisa donesenih na temelju njega provode Dr`avna vodopravna inspekcija i `upanijska vodopravna inspekcija. Vodopravni inspektor obvezan je do}i na
mjesto one~i{}enja, provesti inspekcijski nadzor, usmeno odrediti mjere sanacije i
proglasiti stupanj ugro`enosti vode.
U provedbi inspekcijskog nadzora vodopravni inspektor po potrebi organizira
uzimanje uzoraka vode u svrhu njezine analize. Tro{kovi analize uzoraka vode podmiruju se iz sredstava Dr`avnog prora~una, odnosno prora~una `upanije i Grada
Zagreba. Ako sastav vode ne odgovara propisanom, odnosno vodopravnom doz177
RIBICI.indd 177
19.4.2010 12:46:43
VODI^ ZA POSTUPANJE KOD POMORA RIBA
volom utvr|enom sastavu, tro{kove podmiruje pravna, odnosno fizi~ka osoba koja
je izvr{ila prijavu (ovla{tenik ribolovnog prava).
Unutar Hrvatskih voda djeluje Glavni vodnogospodarski laboratorij koji osim
poslova monitoringa stanja kakvo}e vode, one~i{}iva~a i otpadnih voda obavlja i
poslove uzorkovanja i analize uzoraka vode te sudjeluje u intervencijama tijekom izvanrednih i iznenadnih one~i{}enja (na operativnoj i ekspertnoj razini). Kao referentni laboratorij, osim fizikalno-kemijskih analiza voda obavlja i biolo{ke i mikrobiolo{ke
analize. Kontakt: Hrvatske vode, Glavni vodnogospodarski laboratorij (GVL), Zagreb,
Dioki, @itnjak b.b., tel. 01/24 101 501, faks 01/24 101 509.
Osim navedenog laboratorija, u „Narodnim novinama“ 107/00 objavljen je Popis
ovla{tenih laboratorija za analizu voda.
Poslove neposrednog nadzora nad stanjem voda i vodnih gra|evina radi
sprje~avanja, utvr|ivanja i uklanjanja one~i{}enja voda i o{te}enja vodnih gra|evina
obavljaju vodo~uvari raspore|eni po `upanijama. U obavljanju navedenih poslova
vodo~uvari su ovla{teni utvr|ivati identitet osoba i podnositi prijave za prekr{aje.
O svakom pojedinom slu~aju vodo~uvari su du`ni odmah usmeno obavijestiti dr`avnu vodopravnu inspekciju ili rudarsku inspekciju u slu~aju protupravnog
otu|enja {ljunka i pijeska i drugoga materijala (gline, zemlje, kamena i dr.), a pisanim
putem najkasnije u roku 24 sata.
[teta po~injena vodama i vodnom okoli{u otklanja se prvenstveno na izvoru nastanka. One~i{}iva~ snosi tro{kove nastale one~i{}avanjem voda i vodnog okoli{a.
Po zavr{etku sanacije one~i{}enja po~initelj i/ili Hrvatske vode izra|uju kona~no
izvje{}e o provedenoj sanaciji. Vodopravni inspektor mora izvr{iti kona~ni inspekcijski nadzor te proglasiti prestanak mjera i postupaka u svezi s navedenim slu~ajem.
Kontakt: DR@AVNA VODOPRAVNA INSPEKCIJA
• adresa
Ulica grada Vukovara 220, 10 000 Zagreb
• telefoni:
01-6307-333 centrala
01-6307-341, 01-6151-821
• faks
01-6151-821
• e-mail
mak@voda.hr
• GSM:
098-274-905 - na~elnik
178
RIBICI.indd 178
19.4.2010 12:46:43
VODI^ ZA POSTUPANJE KOD POMORA RIBA
Osim uzorkovanja i analiziranja voda, potrebno je uzorkovati ribe za analizu
zdravstvenog statusa i utvr|ivanje uzroka uginu}a ribe, i to u dijagnosti~kom laboratoriju.
Nacionalni referentni laboratorij za bolesti akvati~nih `ivotinja je Hrvatski veterinarski institut, Odjel za patolo{ku morfologiju, Laboratorij za patologiju riba, Savska
cesta 143, Zagreb.
19.3.2. Uzimanje, pakiranje i slanje uzoraka
U svijetu je uvedena praksa da odre|eno administrativno podru~je ima barem
jednu slu`beno imenovanu stru~nu osobu - istra`iva~a, odgovornu za postupanje
u slu~aju pomora riba (dostupnu 24 sata). Ta slu`bena osoba opremljena je za brzi
dolazak, brzo sakupljanje uzoraka, vode, riba i drugih biolo{kih uzoraka, mjerenja
fizi~kih parametara, analizu osnovnih kemijskih elemenata koji se moraju i mogu
napraviti na samom mjestu incidenta. Sakupljene uzorke istra`iva~ odnosi u
ovla{teni laboratorij, koji tako|er mora imati osiguranu slu`bu de`urstva.
Istra`iva~ mora imati op}e znanje o relevantnim procedurama, biti propisno opremljen za uzorkovanje i ~uvanje uzoraka, mora imati stalno na raspolaganju vozilo
te biti stalno dostupan, s dobrim komunikacijskim vezama.
Za uspje{no istra`ivanje uzroka uginu}a riba ovla{tena osoba treba imati osnovnu opremu:
• veliku plasti~nu torbu,
• litrene boce od stakla ili plastike s dobrim zatvara~ima (najmanje deset),
• staklene bo~ice s bru{enim ~epom za Winkler test (250 ml.),
• staklene tegle sa {irokim grlom za biolo{ke uzorke,
• kutiju s pregradama za dr`anje uzoraka,
• ure|aj za mjerenje kisika, oksimetar,
• marker otporan na vodu, bilje`nicu, olovku, naljepnice,
• mapu ribolovnog podru~ja s ucrtanim mjestima potencijalnih one~i{}iva~a,
• metar i {topericu,
• pH-metar,
• potrebne pipete,
• metar, pincetu, ke{er za sakupljanje riba,
• termometar,
• digitalni fotoaparat,
• aluminijsku foliju,
• ~izme za vodu,
• prijenosni hladnjak,
• gumeni ~amac (kompaktni 2 – 3 m),
• reagense:
• mangan klorid i natrijev hidroksid + kalij jodid, fiksatore kisika (Winkler),
• natrij hidroksid (koncentriran za o~uvanje cijanida),
• nitratnu kiselinu (koncentriranu za o~uvanje metala).
179
RIBICI.indd 179
19.4.2010 12:46:43
VODI^ ZA POSTUPANJE KOD POMORA RIBA
19.3.2. 1. Uzimanje uzoraka vode
Najbolje je za otkrivanje uzroka uginu}a poznavanje mjesta ulaza one~i{}enja
(poslu`iti se katastrom one~i{}iva~a). Na mjestu nalaza mrtvih ili umiru}ih riba
uzima se prvi uzorak vode, uz kori{tenje dviju ~istih jednolitarskih boca. Mjerenje
otopljenog kisika i temperature vode treba provesti brzo ba`darenim oksimetrom ili
kemijskim mjerenjem kisika (Winkler metoda). Uzorci vode uzimaju se i uzvodno i
nizvodno od mjesta one~i{}enja, uz mjerenje koli~ine kisika i temperature vode i pH.
Svi uzorci moraju biti na odgovaraju}i na~in obilje`eni.
19.3.2. 2. Uzimanje bioloških uzoraka
Utvr|ivanje nalaza beski~menjaka (inverterbrata), pregledom ispod kamenja i
na vodenom bilju.
Njihova ukupna odsutnost ili prisutnost mrtvih ili umiru}ih jedinki mogu pru`iti
va`nu naznaku traga na vrstu one~i{}enja. Sediment - stani{te beskralje{njaka
provjerava se jedino ako su na drugim podlogama odsutni.
Tako|er, treba obratiti pozornost na prisutnost ve}e obraslosti vodene povr{ine
vodenim biljkama, ve}e razvijenosti algalnih povr{inskih pokrova kao i/ili utvr|enog
pokrova kanalizacijskih gljiva.
Svi uzorci moraju biti na odgovaraju}i na~in obilje`eni.
19.3.2. 3. Uzimanje uzoraka ribe
Osnovno je pravilo kod uzorkovanja riba da se uzimaju odmah pri prvoj pojavi ugibanja. U slu~ajevima dugotrajnog ugibanja uzorkovanje treba ponavljati u
razmacima od dan, dva ili vi{e.
Uzorkovanje riba mora biti reprezentativno u kvalitativnom i kvantitativnom
sadr`aju. Na pretragu se {alju `ive ribe, najmanje 5 do 10 komada od svake vrste.
Osim `ivih, iznimno se mogu uzeti i posve svje`e le{ine (ru`i~aste {krge, prozirna
ro`nica, normalna ili tamnija pigmentacija ko`e), najmanje od 10 do 20 riba od svake
uginule vrste. Starije le{ine koje su u fazi raspadanja i plutaju po povr{ini beskorisne
su za dijagnozu i ne uzimaju se kao uzorak. Za slanje treba izabrati ribe s jasno
izra`enim znakovima bolesti ili s atipi~nim tjelesnim promjenama. Svi uzorci moraju
biti na odgovaraju}i na~in obilje`eni.
Na samom mjestu uzorkovanja potrebno je izvr{iti brzinski pregled riba (koje se
ne uzorkuju) na vanjske promjenu (promjena boje, nadutost abdomena, potamnjele
{krge bez sjaja, {irom otvorena usta i sl.)
180
RIBICI.indd 180
19.4.2010 12:46:43
VODI^ ZA POSTUPANJE KOD POMORA RIBA
19.3.2. 4. Slanje uzoraka ribe
Ribe i njihova tkiva lako su i brzo razgradiva. Stoga se u dijagnosti~ki laboratorij
u pravilu {alju `ive ribe. Ako uzorci ne mogu sti}i u laboratorij `ivi, {alju se na ledu.
Vrijeme izme|u uginu}a riba i stavljanja na led mora biti {to kra}e i ne dulje od 24
sata. Usporedno s uzorkom {alju se pismeni podaci o uzorku. Prije slanja uzoraka
ribe, dijagnosti~ki laboratorij treba obavijestiti o uzorcima i vremenu dolaska uzoraka. Za dono{enje to~ne dijagnostike bolesti riba treba provesti niz kompleksnih
analiza koje su u pravilu skupe i ~esto zahtijevaju dugotrajne pripreme. Dijagnostika
se dodatno komplicira jer:
• kod dijagnostike bolesti u riba simptomi moraju biti vidljivi,
• postoji velik broj uzroka koji kod riba izazivaju bolesti,
• mnogi razli~iti izvori stresa mogu pridonijeti bolesti i uginu}u riba,
• ribe mogu bolovati od vi{e bolesti istovremeno,
• brza razgradnja tkiva uginulih riba mo`e zamaskirati simptome,
• ~imbenici sredine, kao {to su one~i{}enje vode, lo{a hranidba, grubo
rukovanje i drugo mogu biti uzrok bolesti ili uginu}a.
Svaki uzorak `ive ribe pakira se u dvostruku plasti~nu vre}u s vodom i kisikom ili zrakom. Op}enito su najprikladnije ambala`ne bezbojne plasti~ne vre}e od 50 l. [to je riba
manja temperatura vode je vi{a, prevo`enje dulje traje, potrebno je osigurati vi{e vode
i kisika po 1 kg ribe u uzorku. Za toplovodne vrste, tjelesne te`ine do 5 g, temperatura
transportne vode treba biti izme|u 15 i 20 0C, a za ve}e ribe mo`e se sniziti i do 5 0C. Kod
hladnovodnih vrsta temperatura transportne vode ne smije biti vi{a od 15 0C.
Potrebni korisni volumen transportne plasti~ne vre}e za uzorak od 10 {arana ili
drugih toplovodnih riba raznih veli~ina u transportu do 24 sata uz dodavanje kisika.
Pojedinačna težina u g
0,5 - 10
Temp. transportne vode 0C Potrebni korisni volumen vreće u litrama
15 - 20
5
5 - 10
5
20
10
5
10
50 - 100
15 - 20
20
do 15
20
100 - 250
15 - 25
40
5
30
10 - 50
250 - 500
vi{e od 500
do 15
40
u vi{e vre}a od 40 l po 5 kg u vre}i
Tab.19.1. Određivanje veličine transportne vreće za toplovodne ribe kod različitih
veličina riba i temperatura vode
181
RIBICI.indd 181
19.4.2010 12:46:43
VODI^ ZA POSTUPANJE KOD POMORA RIBA
Potrebni korisni volumen transportne plasti~ne vre}e za uzorak od 10 pastrva ili
drugih hladnovodnih riba raznih veli~ina u transportu do 24 sata uz dodavanje kisika.
Pojedinačna
težina u g
Temp. transportne
vode 0C
Potrebni korisni volumen vreće u litrama
do 1
5 - 15
1
1 - 10
5
2
1 - 10
15
4
11 - 50
5
15
11 - 50
15
35
51 - 75
5
15
51 - 75
15
40
76 - 150
5
40
vi{e od 150
5
U vi{e vre}a od 40 l po 1,2 – 2 kg u vre}i
Tab.19.2. Određivanje veličine transportne vreće za hladnovodne ribe kod različitih
veličina riba i temperatura vode
Vre}u za slanje uzoraka ribe ne smije se puniti kloriranom vodovodnom vodom.
Najbolje je uliti izvorsku ili bunarsku vodu. Kad god je mogu}e ne puniti transportnu
vre}u vodom u kojoj ribe ugibaju. Ako se mora koristiti klorirana vodovodna voda,
tada se u vre}u s vodom prije stavljanja ribe stavi nekoliko zrnaca Na-tiosulfata za
dekloriranje vode. Pri stavljanju ribe u transportnu vodu treba paziti na izjedna~enje
temperatura vode iz koje se ribe uzorkuju s temperaturom vode u kojoj se transportiraju. Za izbjegavanje temperaturnog {oka dopu{teno je izjedna~enje 1 0C tijekom
1 sata.
Pakiranje i slanje uzoraka svježe uginule ribe
Ribe svakog uzorka treba pojedina~no zamotati u aluminijsku foliju i tako zamotane staviti u termoizoliraju}u kutiju, pri ~emu se oblo`e plasti~nim vre}ama s
ledom. Svi uzorci moraju biti ozna~eni. Kutija ne smije biti prenatrpana uzorcima,
zgnje~ene ribe nisu pogodne za analizu. Dopu{teno je vrijeme dostave najvi{e 24
sata na temperaturi ne vi{oj od +4 i ne ni`oj od 0 0C.
19.3.3. Opis karakteristika ribolovne vode
182
RIBICI.indd 182
19.4.2010 12:46:43
VODI^ ZA POSTUPANJE KOD POMORA RIBA
19.3.3.1. Mapiranje područja pomora
Utvrditi uzvodne i nizvodne granice gdje je zapa`ena mrtva riba i druge vidljive
promjene.
19.3.3.2. Fotografski zapisi o pojedinostima
Tematski dobro snimljene fotografije na sudu mogu imati dokaznu vrijednost.
Fotografije trebaju biti jasno ozna~ene na reversu, naslov, prikaz datuma, vrijeme,
naziv vode, lokacija i ime autora.
19.3.3.3. Procjena razmjera pomora
Snimiti fotografije sa svrhom prikaza razmjera pomora, vrsta i veli~ina riba.
Procijeniti ukupnu koli~inu pomora (vidljivu), procijeniti postotak pojedinih vrsta u
pomoru, odrediti postotak nedoraslih unutar svake vrste, odrediti prosje~nu te`inu
za svaku vrstu.
19.3.3.4. Evidentiranje podataka ( predloženi primjer evidencijskog lista)
Evidencijski list
naziv ribolovne vode (rijeke, jezera, itd.): ................................................................................
mjesto:..................................................... @upanija: .................................................................
datum uzorkovanja: ............................... vrijeme uzorkovanja:..............................................
istra`ne radnje i uzorkovanje provodi: ....................................................................................
A. Značajke tekućice:
tip: rijeka ................., rje~ica ................., potok .............., kanal ............., drugo ...................,
protok: ...................m/sec., prosje~na dubina: ................ m, prosje~na {irina: ................ m.
vodostaj: normalni ............................ visok .............................. niski .....................................
miris vode : .................. zamu}enost: .................. boja: ..................... temp. °C ....................
Opaska: ......................................................................................................................................
....................................................................................................................................................
B. Značajke stajaćice:
tip: prirodno jezero .............., umjetno jezero ............, {ljun~ara ............., pjeskara ............,
glini{te .........................., drugo ................................................................................................
183
RIBICI.indd 183
19.4.2010 12:46:43
VODI^ ZA POSTUPANJE KOD POMORA RIBA
povr{ina: ............................ ha, prosje~na dubina: .......................... m,
vodostaj: normalni ........................ visok ................................ niski .......................................
miris vode: ..................... zamu}enost ...................... boja: ..................... temp. °C ................
Opaska: ......................................................................................................................................
....................................................................................................................................................
C. Vremenske prilike:
vrijeme u posljednjih 48 sati (temperatura zraka, oborine, intenzitet obla~nosti):
....................................................................................................................................................
....................................................................................................................................................
D. Izvori onečišćenja:
industrija, poljoprivreda, otpadne komunalne vode i drugi uzroci: .........................................
....................................................................................................................................................
....................................................................................................................................................
vrsta otpada: ..............................................................................................................................
vrijeme prvog zapa`anja: ................................. trajanje one~i{}enja: ....................................
F. mortalitet riba:
lokacije i udaljenost od mjesta one~i{}enja, uzvodnih nalaza mrtve ribe: ...............................
....................................................................................................................................................
lokacije i udaljenost od mjesta one~i{}enja, nizvodnih nalaza mrtve ribe: ..............................
....................................................................................................................................................
pribli`an broj uginulih riba:........................................................................................................
vrste uginulih riba, koli~ine u % za svaku vrstu:........................................................................
....................................................................................................................................................
....................................................................................................................................................
....................................................................................................................................................
Potpis ovlaštene osobe
Tab. 19.3. Primjer evidencijskog lista koji prati označene uzorke vode,
biološke uzorke i uzorke riba
19.3.3.5. Uzimanje izjava svjedoka
Popisati imena i adrese osoba koje su voljne svjedo~iti a bile su na mjestu
one~i{}enja i pomora u vrijeme doga|anja (pripaziti na to~nost pisanja i istinitost
184
RIBICI.indd 184
19.4.2010 12:46:44
VODI^ ZA POSTUPANJE KOD POMORA RIBA
podataka). Osobe koje ne `ele dati na uvid svoje identifikacijske dokumente ne uzimaju se za svjedoke. Iskaze svjedoka koristiti pri popunjavanju prate}eg evidencijskog lista i pisanju izvje{}a.
19.4. Simptomi i mogući uzroci uginuća
Iznenadni masovni mortalitet tijekom razdoblja od nekoliko sati ne mo`e biti uzrokovan zaraznom bole{}u ili parazitima.
Ako se sumnja na one~i{}enje metalima, 100 - 200 ml. uzorka vode u
odgovaraju}im bo~icama treba fiksirati sa 5 kapi nitratne kiseline, a uzorak obilje`iti
u skladu s time.
Nadalje, neke otrovne tvari iskazuju se kroz simptome koji su karakteristi~ni za
djelovanje samo jedne supstancije.
U tablici su navedeni neki od lako primjetnih simptoma na ribama uz prikaz njihovih mogu}ih uzroka:
Simptomi
bijeli sloj na ko`i, ustima i {krgama
Mogući uzroci
kiseline, te{ki metali, pikri~na kiselina
o{te}ena sluznica {krga
bakar, cink, olovo, deterd`enti, amonijak
tamnocrvene {krge
niska koncentracija kisika, fenoli
`arkocrvene {krge
cijanidi
`ute {krge
dieldrin (insekticid)
ote~enost {kr`nog poklopca
fenol, cresol (lysol), amonijak, cijanidi
krvarenje iz {kr`nih otvora
deterd`enti
nanosom za~epljene {krge
velika zamu}enost vode
ote~enost abdomena
klorirani ugljikovodi~ni pesticidi
Tab. 19.4. Simptomi na ribama i mogući uzroci
Analiza tkiva je slo`ena i skupa. Dodatni problem le`i u ~injenici da samo rijetke
otrovne tvari kojima su ribe bile kratko izlo`ene u tkivu ostavljaju ostatke koje je
mogu}e detektirati.
Stoga, ako se tra`i analiza tkiva za utvr|ivanje uzroka uginu}a, bitno je imati
dobar pokazatelj mogu}e uzro~ne supstancije i u skladu s time usmjeriti analiti~ara.
Bez dobrog pokazatelja mogu}eg uzroka uginu}a, to nema smisla dokazivati analizom tkiva.
Osim toga, u tkivu riba mogu biti utvr|eni cink, bakar, `iva, kadmij, spojevi feno185
RIBICI.indd 185
19.4.2010 12:46:44
VODI^ ZA POSTUPANJE KOD POMORA RIBA
la i pesticidi a da oni ne budu dokazani uzro~nici uginu}a. Za dokazivanje uzroka
uginu}a moraju se dokazati njihove smrtonosne koncentracije.
VAŽNO!!!
Ako je zabilje`eno uginu}e vi{e vrsta i razli~itih uzrasnih kategorija riba, u pravilu se sumnja na nedostatak kisika (asfikciju) ili otrovanje, isklju~uju}i bolest riba
kao uzrok uginu}a. Ni jedna zarazna bolest riba nije zajedni~ka za vi{e vrsta riba.
Pri svakom masovnom uginu}u ribe se {alju u ovla{teni veterinarski laboratorij
za bolesti riba, kako bi se na temelju izvr{ene analize mogle isklju~iti zarazne I
nametni~ke bolesti kao uzrok uginu}a. To je klju~na ~injenica u slu~aju pokretanja
sudskog postupka.
19.5. Optužni prijedlog
Ondje gdje su istra`ne radnje provedene u cilju utvr|ivanja uzroka uginu}a riba i
koje navode na sumnju da je riba uginula zbog neodgovornosti, nemara ili namjere,
jasno je da su prekr{ene zakonske odredbe Zakona o za{titi okoli{a, Zakona o za{titi
prirode, Zakona o vodama i Zakona o slatkovodnom ribarstvu. Uvijek treba znati da
sve ~injenice i podaci prikazani kao dokazi u sudskim postupcima moraju biti dobro
utemeljeni da bi bili i uva`eni. Stoga, svakoj istrazi treba pristupiti s maksimalnom
ozbiljno{}u i odgovorno{}u.
U sudskim postupcima ~esto je potrebno dati pravilnu interpretaciju analiti~kih
nalaza laboratorija, a tu mogu pomo}i stru~njaci - ribarski biolozi, toksikolozi, veterinari i dr.
186
RIBICI.indd 186
19.4.2010 12:46:44
20. PROCJENA BROJA I MASE UGINULIH RIBA
U praksi se svakodnevno doga|a da se na ribolovnim vodama, i to priobalno,
nalaze uginule ribe. Svakodnevnim obilaskom ribolovne vode, sakupljanjem uginulih riba i brojem nalaza, stru~na osoba s velikom sigurno{}u mo}i }e zaklju~iti je
li rije~ o prirodnom ili neprirodnom mortalitetu. Ako su nalazi uginulih riba ve}i, u
pravilu su rezultat naru{avanja ekolo{kih uvjeta ili {tetnog djelovanja ~ovjeka.
20.1 Procjena razmjera pomora
U ribolovnoj vodi mogu} je pomor ukupne populacije riba (totalni pomor), ili {to
je ~e{}e samo dijela populacije (djelomi~ni pomor). Za odre|ivanje koli~ine i vrsta
riba koje su uginule u totalnom pomoru koriste se podaci iz Gospodarskih osnova i
godi{njih planova za tu ribolovnu vodu. U njima se nalaze kvalitativno-kvantitativni
podaci za ribe odre|ene ribolovne vode. Kako su to podaci dobiveni istra`ivanjem
ovla{tenih znanstvenih institucija iz podru~ja slatkovodnog ribarstva te potvr|eni od
nadle`nog ministarstva, imaju vrijednost valjanog dokaza u eventualnom sudskom
postupku.
Kod djelomi~nog pomora riba potrebno je izvr{iti procjenu koli~ine uginulih riba.
Ona se mo`e izvr{iti na dva na~ina, i to prema:
1. Metodi procjene uginulih riba na kategoriziranoj pojedina~noj te`ini na|ene
uginule ribe.
2. Metodi procjene riba pomo}u reprezentativnih transekata.
20.2. Procjena broja uginule ribe na kategoriziranoj pojedinačnoj težini uginule ribe.
Prema broju na|enih le{ina, mogu}e je izvr{iti pribli`nu brojnost uginulih riba.
Naime, kod jednog dijela ribe pukne plivaju}i mjehur pa padnu na dno i ondje ostanu. Ova metoda odnosi se na {aranske vrste riba ({aran, deverika, linjak, amur,
bodorka i sl.).
187
RIBICI.indd 187
19.4.2010 12:46:44
PROCJENA BROJA I MASE UGINULIH RIBA
Težina uginule ribe (dag)
Faktor množenja za ustanovljenje
procijenjenog broja uginule ribe
1-2
20 - 50
2-5
10 - 30
5 - 10
5 - 20
10 - 30
5 - 10
ve}a 30
2-5
Tab. 20.1. Faktori za procjenu uginule ribe na bazi težine
Primjer:
Obilaskom jezera na|eno je 9 uginulih {arana prosje~ne te`ine 50 dag i 4 uginule deverike prosje~ne te`ine 8 dag. Na temelju na|enog broja uginulih riba, kako
izvr{iti procjenu ukupnog broja mase uginulih riba?
Izra~un
vrsta ribe
na|eno kom.
prosje~na
te`ina na|ene
ribe (dag)
faktor
procjene
procjena broja
uginule ribe
kom.
procjena
mase uginule
ribe kg
{aran
9
50
2-5
18 - 45
9,0 - 22,5
deverika
4
8
5 - 20
20 - 80
1,6 - 6,4
ukupno
13
38 - 125
10,6 - 28,9
Na temelju na|enih uginulih riba, procijenjeni broj uginulih riba nalazi se unutar
intervala:
za {arana: 18 - 45 kom.; 9,0 - 22,5 kg
za deveriku: 20 - 80 kom.; 1,6 - 6,4 kg
Ukupno 38 - 125 komada, ukupne procijenjene mase 10,6 - 28,9 kg
20.3. Procjena broja riba pomoću reprezentativnih presjeka
Procjena ukupnog broja uginulih riba na temelju potpunog prebrojavanja uginulih riba u praksi je nemogu}a, naro~ito u slu~ajevima velikih pomora i kod ve}ih
ribolovnih voda. Procjena ukupnog broja uginulih riba mora se izvr{iti brzo jer dio
uginulih riba zbog pucanja plivaju}eg mjehura tone na dno, a drugi }e dio biti pojeden od grabe`ljivih vrsta riba u fazi ugibanja. To u procjeni ukupnog broja uginulih
188
RIBICI.indd 188
19.4.2010 12:46:44
PROCJENA BROJA I MASE UGINULIH RIBA
riba vodi podprocijenjenom broju uginulih riba, dakle nepreciznoj procjeni. Zbog
nemogu}nosti prebrojavanja svih uginulih riba, primjenjuje se metoda uzorkovanja
(prebrojavanja uginulih riba) na reprezentativnim podru~jima, koja moraju prezentirati cijelu povr{inu ribolovne vode.
Presjeci
Presjeci su usporedne trake poznate {irine koje me|usobno ne grani~e i zajedno u potpunosti pokrivaju podru~je ribolovne vode, teku}ice ili staja}ice. Njihov
ukupan broj mora biti poznat. Po~etak presjeka mora biti slu~ajan. [irina svakog
presjeka mora biti ista, njegova veli~ina mora omogu}iti da se iz ~amca mogu
prebrojiti i sakupiti uginule ribe. Kod formiranja presjeka pazi se da budu dovoljno
dugi da sadr`e upotrebljiv broj riba za procjenu. Ne smiju biti predugi, jer su takvi
neprakti~ni za brojanje. U slu~ajevima velike gusto}e uginule ribe, treba te`iti formiranju veli~ine presjeka prema principu da u njemu bude 50 - 200 riba.
Du`ina presjeka mijenja se ovisno o {irini ribolovne vode na podru~ju presjeka
i obvezno mora biti poznata. Ve}i broj presjeka rezultirat }e preciznijom procjenom
broja uginulih riba. Za procjenu je minimalni upotrebljiv broj presjeka tri.
Osnovna na~ela odre|ivanja reprezentativnih presjeka
Kod pomora, mrtve ribe raspr{ene su po cijeloj povr{ini ribolovne vode.
Brojnost mrtvih riba procjenjuje se na odre|enim mjestima za uzorkovanje,
reprezentativnim presjecima odabranima nasumce, prema principu koji svakom
podru~ju omogu}uje podjednake {anse da bude izabrano kao reprezentativno.
Unutar reprezentativnih podru~ja broje se sve mrtve ribe, te se zbrajaju s ostalim
koli~inama riba iz drugih reprezentativnih podru~ja u svrhu procjene ukupnog broj
uginulih riba.
To~nost procjene ovisi o broju reprezentativnih presjeka i broja riba koji se prebrojava. Ve}i broj reprezentativnih podru~ja kao i ve}i broj izbrojenih uginulih riba u
podru~ju daje pouzdanije podatke za kona~nu ukupnu procjenu broja uginulih riba.
Procjena broja uginulih riba pomo}u reprezentativnih presjeka:
(1) Primjer:
Procjena ukupne koli~ine uginulih riba (i po vrstama) na teku}ici.
Elementi procjene:
189
RIBICI.indd 189
19.4.2010 12:46:44
PROCJENA BROJA I MASE UGINULIH RIBA
• na teku}ici na du`ini od 650 m zapa`ene su uginule ribe,
• odlu~eno je da {irina presjeka bude 30 m,
• odlu~eno je da se procjena izvr{i na 4 reprezentativna presjeka,
• metodom slu~ajnog izbora odre|en je po~etak prvoga reprezentativnog presjeka, druga tri presjeka slijede u istim razmacima od 130 m.
Sl. 20.1. Procjena uginulih riba na tekućici
Izra~un
procjena broja:
(1) ukupni br. presjeka = 650 m/30 m = 21,66 = 21,7
vrsta ribe
repr. presjek
1
2
3
4
ukup. br. izbrojenih riba
%
procij. br. uginulih riba
A
58
62
43
32
195
56
1064
B
15
40
26
15
96
27
513
C
10
21
13
8
52
15
285
D
4
1
2
1
8
2
38
ukupno
87
124
84
56
351
100
1900*
190
RIBICI.indd 190
19.4.2010 12:46:45
PROCJENA BROJA I MASE UGINULIH RIBA
(2) Prosj. br. izbrojenih riba po rep. presjeku = 351 : 4 (br. rep.seg.) = 87,75
(3) (1) x (2) = 21,7 x 87,75 = 1904,2 =1900*
procjena težine:
(1) ukupni br. presjeka = 650 m/30 m = 21,66 = 21,7
vrsta ribe
ukup. br.
izbrojenih
riba
ukup. težina
(kg) izbrojenih
riba
prosj. težina
(kom/kg)
izbrojenih riba
procij. ukupna
težina uginulih
riba (kg)
procij.udio
nedoraslih
riba % **
A
B
195
15,8
96
26,0
0,08
85,74
35
0,27
141,09
10
C
52
22,5
0,43
122,10
45
D
8
19,4
2,43
105,27
5
ukupno
351
83,70
454,2
** koristi se kod procjene štete
(2) Prosj. te`ina (kg) izvaganih riba po rep. presjeku = 83,70 : 4 (br. rep. seg.) =
20,93 kg.
(3) (1) x (2) = 21,7 x 20,93 kg = 454,18 = 454,2 kg*
(2) Primjer:
Procjena ukupne koli~ine uginulih riba (i po vrstama) na staja}ici.
Elementi procjene:
• na jezeru povr{ine 24 500 m2 (24,5 ha) zapa`ene su uginule ribe,
• odlu~eno je da {irina presjeka bude 10 m,
• odlu~eno je da se procjena izvr{i na 5 reprezentativna presjeka,
• metodom slu~ajnog izbora odre|en je po~etak prvoga reprezentativnog presjeka, drugih presjeci slijede u istim razmacima od 100 m.
191
RIBICI.indd 191
19.4.2010 12:46:45
PROCJENA BROJA I MASE UGINULIH RIBA
Sl. 20.2. Procjena uginulih riba na stajaćici
Izra~un
procjena:
(1) ukupna povr{ina rep. presjeka
= {irina presjeka (du`ina presjeka l1+l2+l3+l4+l5+l6)
= 10m ( 25m+38m+46m+71m+17m)
= 10m ( 197m) = 1970 m2
vrsta
ribe
repr. presjek
1
2
3
4
5
ukup. br. izbrojenih riba
%
procij. br.
uginulih riba
A
12
8
9
14
20
63
15
772
B
34
21
17
24
16
112
27
1389
C
25
18
20
14
17
94
23
1183
D
5
7
4
9
6
31
8
412
E
14
9
11
20
15
69
17
875
F
9
15
12
3
1
40
10
514
ukupno
99
78
73
84
75
409
100
5145*
(2)
(3)
ukupni broj izbrojenih uginulih riba: 409
prosje~ni broj uginulih riba na m2 = (2) : (1)
192
RIBICI.indd 192
19.4.2010 12:46:46
PROCJENA BROJA I MASE UGINULIH RIBA
= 409 : 1970 m2
= 0,207 = 0,21
(4) ukupni procij. br. uginulih riba = povr{ina staja}ice x (3)
= 24500 m2 x 0,21
= 5145*
(3) Primjer:
Poznato je da se 70 - 80% uginulih riba sakupi u obalnom podru~ju, stoga se
ukupna koli~ina uginulih riba mo`e u~inkovitije i br`e procijeniti njihovim brojenjem
unutar uskoga obalnog pojasa. Procijenjena koli~ina pove}a se 30 - 20% i tako se
odre|uje ukupan broj uginule ribe.
Sl. 20.3. Procjena uginulih riba na obalnom području stajaćice
193
RIBICI.indd 193
19.4.2010 12:46:46
PROCJENA BROJA I MASE UGINULIH RIBA
Elementi procjene:
• ukupna povr{ina ribolovne vode,
• du`ina i {irina obalnog pojasa u metrima,
• odluka o {irini presjeka unutar obalnog pojasa,
• odluka o broju reprezentativnih presjeka,
• metodom slu~ajnog izbora odre|en je po~etak prvog reprezentativnog presjeka, drugi presjeci slijede u istim razmacima.
Procjena broja riba obavlja se na isti na~in kao i kod primjera 1.
Procijenjeni broj riba odnosi se na:
povr{inu obalnog pojasa (m2) = du`ina obale x {irina obalnog pojasa.
Za procjenu ukupnog broja uginulih riba za cijelo podru~je, procijenjeni broj riba
unutar obalnog podru~ja treba pove}ati 30 - 20% (za otvorenu vodu). Tim postupkom
dolazi se do ukupno procijenjenog broja uginulih riba za ribolovnu vodu.
Osim prebrojavanja po vrstama, za svaku vrstu treba procijeniti i koli~inu nedoraslih riba unutar vrste, izra`avaju}i je kao postotak (%) ukupne koli~ine za svaku
vrstu ponaosob, radi izrade od{tetnog zahtjeva.
194
RIBICI.indd 194
19.4.2010 12:46:46
21. ZAŠTITA RIBA OD ŽIVOTINJA I KRA\E
Ribe u ribolovnim vodama potrebno je za{tititi od grabe`ljivaca kao {to su
grabe`ljive vrste riba, `abe, kornja~e, zmije, ptice, vidre i dr. Osim nepo`eljnih vrsta
koje se hrane ribama, postoje i vrste koje svojom neizravnom aktivno{}u ugro`avaju
`ivot riba uni{tavaju}i obalu, vodenu vegetaciju i sl.
21.1. Kontrola nepoželjnih vrsta riba
Izraz nepo`eljne vrste mo`e se prihvatiti uvjetno. Tako je odre|ena vrsta ribe u
jednom tipu ribolovne vode nepo`eljna, dok je u drugom po`eljna. No, ipak su nam
poznate vrste koje za sve ribolovne vode {tetne i stoga nepo`eljne.
Vrsta ribe
Vrsta štete
sunčanica (Lepomis gibbosus)
hrani se mla|em riba
patuljasti somić ( Amiurus nebulosus)
hrani se ikrom i mla|em riba
grgeč (Perca fluviatilis)
hrani se ikrom i mla|em riba
peš (Cottus gobio)
hrani se ikrom i mla|em riba
Tab. 21.1. Štetne vrste riba za sve ribolovne vode
Vrsta ribe
Vrsta štete
som (Silurus glanis):
mo`e jesti velike ribe, vrlo {tetan u staja}icama gdje
nanosi velike gubitke, takve vode ne poribljavati
štuka (Esox lucius):
mo`e jesti velike ribe, vrlo {tetna u staja}icama, gdje
nanosi velike gubitke
babuška (Carassius auratus gibelio):
alohtona vrsta za sve ribolovne vode
veliki konkurent u hranidbi {aranu, opravdana nazo~nost
te vrste samo u vodama s ekstremno lo{om vodom i
~estim nedostatkom kisika
amur ( Ctenopharyngodon idella):
alohtona vrsta za sve ribolovne vode
u odre|enim slu~ajevima u potpunosti mo`e o~istiti
ribolovnu vodu od vodenog bilja, naru{avaju}i prirodnu
ravnote`u ribolovne vode
Tab. 21.2. Uvjetno štetne vrste riba
195
RIBICI.indd 195
19.4.2010 12:46:46
ZA[TITA RIBA OD @IVOTINJA I KRA\E
Smanjenje broja nepo`eljnih vrsta riba provodi se na razli~ite na~ine. Sun~anica
priobalno gradi gnijezda pa je vrlo u~inkovito mo`emo izloviti elektroribolovom, kao
i pe{a u gornjim tokovima pastrvskih voda ili u uzgojnim potocima. Smanjenje brojnosti patuljastog somi}a i grge~a u ribolovnim vodama te{ko je provedivo. Jedna
od mjera koja mo`e utjecati na smanjenje tih vrsta svakako je da pri nabavi ribe
za poribljavanje ribolovnih voda sva riba prije utovara u transportne bazene pro|e
preko sortirnog stola, {to se odnosi i na babu{ku. Za ribolovne vode (staja}ice) koje
se pune vodom iz vodotoka, na upusnim mjestima vodu treba pu{tati preko mre`nih
filtera za sprje~avanje nekontroliranog unosa oplo|ene ikre i mla|a nepo`eljnih
vrsta riba.
Smanjivanje broja ili potpuno uklanjanje soma, bez obzira na veli~inu, iz staja}ica
(gdje su nepo`eljni) provodi se manje ili vi{e uspje{no, ovisno o povr{ini i dubini ribolovne vode. Osim postavljanjem samica, odre|eni uspjesi posti`u se i ribolovom
uz kori{tenje „bu~ke“. Na pli}im ribolovnim vodama za lov soma mo`e se koristiti
elektroribolovni aparat snage ve}e od 3 kW, i to ke{erom s tasterom. Na podru~ju
unutar ribolovne vode za koje se zna da je „le`i{te“ somova (obi~no u depresijama
dna ili kod potopljenih debala), ke{er se uroni bez napona do dna i zatim uklju~i napon i izvla~e somovi. ^im se na povr{ini pojavi glava soma u narkozi, treba ga hitro
uhvatiti za {kr`ni poklopac ili usta i izvu}i. Sve to treba brzo obaviti, jer je glava soma
te{ka i odmah po~ne tonuti, a izvla~enje za rep nemogu}a je misija.
Osim navedenog, na manjim staja}icama do 100 ha opravdano bi bilo administrativno ukinuti za{titne mjere lovostaja i minimalne mjere za soma.
Kao i kod soma, tako je i {tuka te`a od 3 kg izrazito {tetna za riblji fond staja}ica.
[tuka se ne nasa|uje u ribolovne vode u kojima se ne obavlja intenzivan ribolov na
{tuku.
21.2. Kontrola prisutnosti zmija
Uz na{e ribolovne vode `ivi:
• bjelou{ka (Natrix natrix), za{ti}ena zavi~ajna vrsta, brojna u toplovodnim ribolovnim vodama,
• zmija ribarica (Natrix tessellata), strogo za{ti}ena zavi~ajna vrsta, uglavnom
obitava na pastrvskim vodama.
Obje su vrste neotrovne, a hrane se ribama i `abama. Love se postavljanjem
jednostavnih cilindri~nih zamki (vr{a), promjera 25 cm i du`ine 70 cm, izra|enih od
fine metalne mre`e. Na otvore s obiju strana stavljaju se lijevci od istog materijala
(tako da omogu}uju ulaz a onemogu}uju izlaz), jedan od njih mora se mo}i lako
pomaknuti, radi va|enja ulovljenih vodenih zmija. Zamke se postavljaju tako da polovica bude izvan vode. Kao mamac, u zamku se stavljaju mrtve ribe ili `abe. Osim
196
RIBICI.indd 196
19.4.2010 12:46:46
ZA[TITA RIBA OD @IVOTINJA I KRA\E
navedenog, danas se zmije odstranjuju i zamkama u formi plasti~nih kutija s dnom
premazanim odgovaraju}im ljepilom (istim kao i za lov glodavaca).
21. 3. Kontrola prisutnosti žaba
Od nekoliko vrsta `aba koje se nalaze na na{im ribolovnim vodama, najbrojnija
a ujedno nanosi i najve}e {tete svakako je zelena `aba (Rana esculenta), za{ti}ena
zavi~ajna vrsta. Hrani se li~inkama i mla|em riba. Prema literaturnim podacima,
jedna `aba dnevno mo`e uni{titi 20 - 60 komada riblje mla|i veli~ine 2 -2,5 cm.
Osim odraslih jedinki, i punoglavci se hrane ribljim li~inkama i sitnijim mla|em, uz
to se hrane i prirodnom hranom te tako ribljem mla|u neposredno konkuriraju u
hranidbi.
Kontrola `aba nije jednostavna i rijetko je u potpunosti uspje{na. Za reduciranje
populacije `aba primjenjuju se sljede}i postupci:
• proljetno priobalno sakupljanje nakupina crnih `abljih jaja,
• sakupljanje punoglavaca ke{erom,
• uni{tavanje punoglavaca naftom, 10 l/ha. Nafta se prolijeva uzdu` obale ribolovne vode za vjetrovitog vremena, tako da vjetar prirodnim putem pro{iri naftu po
cijeloj povr{ini. Punoglavci dolaze na povr{inu po zrak, udi{u naftu i ugibaju,
• lov odraslih `aba podmeta~ima, zra~nim pu{kama, no}nim osvjetljavanjem i
sakupljanjem zaslijepljenih `aba, postavljanjem ba~vi s karabit lampama (ba~va viri
iz vode 5 cm, a na njoj je montirana karabit lampa koja no}u privla~i lete}e kukce
a time i `abe koje love}i upadaju u ba~vu). Dobri rezultati posti`u se redovitom
kosidbom nasipa i vodene vegetacije, koja se mora ukloniti dalje od ribolovne vode
budu}i da predstavlja stani{te `aba,
• nasa|ivanje voda pastrvskim grge~om, koji je biolo{ki regulator populacije
`aba.
21.4. Kontrola prisutnosti ihtiofagnih ptica
Ptice koje su svojim na~inom `ivota vezane za vodu, u pravilu su vezane na~inom
hranidbe. Sve se hrane vodenim organizmima, uklju~ivo i ribama, nanose}i {tete ribolovnoj vodi. Njihova masovna prisutnost rezultira pove}avanjem sadr`aja du{ika
i fosfora u vodi (fekalije), {to dovodi do masovnog razvoja algi sa svim negativnim
posljedicama za ribolovnu vodu. Prenose bolesti, sjemenke bilja, ~ak i ikru riba.
Ptice vrlo ~esto ozlje|uju ribe kojima se rana inficira i tako postaju prijenosnici
bolesti. Osim toga, one {ire parazite kao kona~ni doma}ini odre|enoga `ivotnog
stadija parazita (diplostomatoza, botriocefaloza, liguloza i dr.)
197
RIBICI.indd 197
19.4.2010 12:46:46
ZA[TITA RIBA OD @IVOTINJA I KRA\E
Postoji nekoliko na~ina za{tite ugro`enih podru~ja od ihtiofagnih ptica - pla{ila,
za manje objekte, pokrovne mre`e od tanke `ice, plinski topovi i naju~inkovitije prisutno{}u ~ovjeka. Prema nekim autorima, prisutno{}u labudova na ribolovnoj
vodi odstranjuju se ihtiofagne vrste ptica. Kako bi se smanjila mogu}nost napada
ptica, ribolovnu vodu treba o~istiti od svih starih debala koja vire iz vode a na kojima
se zadr`avaju ptice radi pra}enja i napada na ribe.
Izvor: naturephoto-cz.
Sl.21.1. Veliki vranac
vrsta štete
status
vrsta
kormoran, veliki vranac
(Phalacrocorax carbo),
jatno organizirani {teto~ina na
ribama koje lovi uspje{no i u velikim
koli~inama
strogo za{ti}ena zavi~ajna
vrsta za gnjezde}u populaciju i
za{ti}ena zavi~ajna vrsta za ne
gnjezde}u populaciju
siva čaplja
(Ardea cinerea),
hrani se manjom ribom u pli}acima,
ve}u o{te}uje kljunom
za{ti}ena zavi~ajna vrsta
bukavac
(Botaurus stellaris),
hrani se manjom ribom no}u, danju
miruje
strogo za{ti}ena zavi~ajna
vrsta
veliki ronac
(Mergus merganser),
hrani se manjom ribom, i to u
zimskom razdoblju kada dolazi na
na{e vode
čubasti gnjurac
(Podiceps cristatus),
hrani se manjom ribom
orao ribar
(Pandion haliaeetus),
hrani se ve}om ribom, dio ribe
o{te}uje
vodomar ribič
(Alcedo athis),
za{ti}ena zavi~ajna vrsta
hrani se manjom ribom na pastrvskim strogo za{ti}ena zavi~ajna
vodama
vrsta
198
RIBICI.indd 198
19.4.2010 12:46:47
ZA[TITA RIBA OD @IVOTINJA I KRA\E
divlja patka
(Anas platyrhynchos),
hrani se ikrom, li~inkama, mla|em i
dodatnom hranom za ribe
za{ti}ena zavi~ajna vrsta
liska
(Fulica atra)
hrani se ikrom, li~inkama, mla|em i
dodatnom hranom za ribe
za{ti}ena zavi~ajna vrsta
Tab. 21.3. Vodene ptice, vrste šteta i status
21.5. Kontrola prisutnosti vidre, rovke i bizamskog štakora
Vidra, rovka i bizamski {takor spadaju u sisavce koji su svojim na~inom `ivota
vezani za vodu.
• Vidra (Lutra lutra) je strogo za{ti}ena zavi~ajna vrsta, aktivni grabe`ljivac koji
lako lovi i ve}e ribe. Uni{tava riblji fond i vi{e od onoga {to joj je potrebno za hranidbu. Lovi no}u za mjese~ine. Prisutnost vidre na ribolovnim vodama, osim po
tragovima nogu na mjestu ula`enja i izla`enja iz vode, mo`e se potvrditi i nalazima
ribljih glava. Vidre u pravilu pojedu tijelo dok glavu ostavljaju.
• Vodena rovka (Neomys fodiens) za{ti}ena je zavi~ajna vrsta, ~ini velike {tete
na ikri i ribama u pastrvskim vodama. Njihov broj se smanjuje zamkama, fumigacijom (dimljenjem sumporom) jazbina i otrovnim ribljim mekama.
• Bizamski štakor, ondatra (Fiber zibethicus) hrani se biljem. Svojom aktivno{}u
u stvaranju svojih jazbina bu{i obalu omogu}avaju}i gubljenje vode. Njihov broj
smanjuje se zamkama i vr{ama postavljenima na ulaz u jazbinu.
Izvor: Lubomir Hlasek
Sl. 21.2. Bizamski štakor
199
RIBICI.indd 199
19.4.2010 12:46:47
ZA[TITA RIBA OD @IVOTINJA I KRA\E
21.6. Zakonska regulativa
Zakon o zaštiti prirode, „Narodne novine“ br. 70/05 i 139/08., Pravilnik o
proglašavanju divljih svojti zaštićenima i strogo zaštićenima, „Narodne novine“,
br. 7/06., propisuje:
„Republika Hrvatska ne odgovara za {tetu koju prouzro~e divlje vrste, osim u
slu~ajevima odre|enim zakonom.
Pravna ili fizi~ka osoba kojoj `ivotinje strogo za{ti}enih vrsta prouzro~e gospodarsku ili drugu {tetu (u daljnjem tekstu: o{te}enik) du`na je na primjeren na~in i na
svoj tro{ak u~initi sve dopu{tene radnje i zahvate kako bi sprije~ila nastanak {tete.
Pod radnjom ili zahvatom podrazumijeva se u~inkovito ogra|ivanje, ciljano
~uvanje dobara i rastjerivanje strogo za{ti}enih `ivotinjskih vrsta.
• o{te}enik ima pravo na nadoknadu {tete u visini stvarne {tete koju nanesu
`ivotinje strogo za{ti}enih divljih svojti ako je poduzeo propisane radnje i zahvate,
• o{te}enik je du`an ministarstvu ili vje{taku kojega je ovlastio ministar prijaviti
nastanak {tetnog doga|aja bez odga|anja, a najkasnije u roku osam dana od dana
nastanka {tete,
• o{te}enik i vje{tak na mjestu {tetnog doga|aja utvr|uju ~injenice koje su
zna~ajne za ustanovljenje nastanka {tete, uzro~nika i visinu {tete, o ~emu vje{tak
sastavlja zapisnik,
• ako o{te}enik uredno prijavi {tetu a vje{tak ne obavi o~evid u roku tri dana od
primitka prijave, o{te}enik mo`e u daljnjem roku od petnaest dana od{tetni zahtjev
uputiti ministarstvu,
• visina nadoknade {tete utvr|uje se sporazumno izme|u ministarstva i
o{te}enika na temelju zapisnika o o~evidu, a u slu~aju spora o visini {tete odlu~uje
sud,
• popis vje{taka objavljuje se u Narodnim novinama«.“
21.7. Sprječavanje krađe
Posebni ne manji problem za ribe je kra|a, neprihvatljiva ali popularna aktivnost
pojedinaca koja se pojavljuje u svim sredinama bez obzira na standard. ^ak {tovi{e,
ve}ina takvih pojedinaca takvo otu|ivanje ne smatra kra|om ve} nesta{nom pustolovinom.
Kra|e riba na ribolovnim vodama u pravilu se doga|aju ondje gdje su one
polo`ajno izolirane i zbog toga slabo posje}ivane. Krivolov riba u ribolovnoj vodi
u pravilu se obavlja u no}nim satima uz pomo} povla~ne jednostruke mre`e s
vre}om ili bez vre}e za sakupljanje ulova, kao i bacanjem mre`e sa~marice. Kako
bi se sprije~io nedopu{ten izlov povla~nim mre`ama ili bacaju}im poklopnicama
200
RIBICI.indd 200
19.4.2010 12:46:47
ZA[TITA RIBA OD @IVOTINJA I KRA\E
„sa~maricama“, u ribolovne vode instaliraju se prepreke koje }e onemogu}iti
mre`arenje. Prepreke mogu biti drveni, betonski ili metalni stupovi, zabijeni u dno
ribolovne vode, razgranati dijelovi debla i sl. (koji ne smiju izvirivati iz vode).
Sl. 21.3. Prepreke za zaštitu od mrežarenja
201
RIBICI.indd 201
19.4.2010 12:46:48
202
RIBICI.indd 202
19.4.2010 12:46:48
22. METODA ODRE\IVANJA NAKNADE ŠTETE NA RIBAMA
22.1. Zakonska regulativa
Metoda odre|ivanja naknade {tete na temelju Zakona o slatkovodnom ribarstvu
propisana je Naredbom o za{titi riba u slatkovodnom ribarstvu (NN 82/05, 139/06.).
Tom se naredbom odre|uje visina naknade {tete koju fizi~ka ili pravna osoba
nanese ovla{teniku ribolovnog prava na ribolovnom podru~ju ili ribolovnoj zoni za
koju je dobio ribolovno pravo povredom odredaba Zakona o slatkovodnom ribarstvu i podzakonskih propisa donesenih na temelju njega.
[teta u smislu ove naredbe podrazumijeva {tetu koja je nanesena doraslim i
nedoraslim ribama.
Visina naknade {tete za dorasle i nedorasle ribe odre|uje se tako da se koli~ina
ribe (masa u kilogramima) odre|ene vrste ribe na kojoj je po~injena {teta obra~una
po cijeni jednog (1) kilograma za tu vrstu ribe i pomno`i s koeficijentom za tu vrstu
ribe.
Ako je {teta po~injena na vrsti ribe koja nije obuhva}ena ovom naredbom, kao
osnovica za izra~unavanje tr`i{ne cijene uzima se tr`i{na cijena {arana za ciprinidne
i ostale vrste riba, te tr`i{na cijena kalifornijske pastrve za salmonidne vrste riba.
Visina naknade {tete koja je nastala kao posljedica radnji:
iz članka 57. stavka 1. točki:
3. zabranjeno je loviti eksplozivnim i kemijskim sredstvima koja ih ubijaju, truju
ili omamljuju, i/ili tako ulovljene ribe stavljati u promet,
5. zabranjeno je loviti ribu podvodnom pu{kom, ili ostima, ili harpunima, ili
elektri~nom strujom, ili drugim nedopu{tenim sredstvima, i/ili tako ulovljene ribe
stavljati u promet,
8. zabranjeno je loviti ribu izravno rukom, povla~enjem ili kva~enjem udicom s
vanjske strane tijela ribe,
11. zabranjeno je loviti ribu unutar ogra|enog prostora hidroenergetskog objekta,
203
RIBICI.indd 203
19.4.2010 12:46:48
METODA ODRE\IVANJA NAKNADE [TETE NA RIBAMA
12. zabranjeno je loviti ribu 100 m uzvodno i nizvodno od ograde hidroenergetskog objekta.
iz članka 59. stavka 2.:
• zabranjen je ribolov u sustavu kojim se osigurava nesmetan prolaz riba.
iz članka 61. stavaka 3. i 4.:
• zabranjeno je obavljati ribolov radi znanstvenog ili stru~nih istra`ivanja bez
rje{enja nadle`nog ministra,
• zabranjeno je obavljati ribolov radi znanstvenog ili stru~nog istra`ivanja protivno uvjetima propisanim rje{enjem nadle`nog ministra.
Visina {tete koja je nastala kao posljedica radnji iz navedenih ~lanaka 57.,59. i
61. uve}ava se:
- 2 (dva) puta za dorasle ribe,
- 5 (pet) puta za nedorasle ribe.
Vrsta ribe
kečiga
štuka
šaran
Koeficijent uvećanja za
nedoraslu ribu
doraslu ribu
12
8
linjak
mrena
5
bolen
jez
som
smuđ
12
potočna pastrva
kalifornijska pastrva
jezerska pastrva
16
10
24
15
lipljan
mekousna pastrva solinka
mekousna pastrva zlousta
mladica
glavatica
Tab. 22.1. Koeficijent uvećanja za utvrđivanje naknade štete
204
RIBICI.indd 204
19.4.2010 12:46:48
METODA ODRE\IVANJA NAKNADE [TETE NA RIBAMA
Vrsta ribe
Cjena 1kg u kunama
kečiga (Acipenser ruthenus L.)
40,00
štuka (Esox lucius L.)
40,00
šaran (Cyprinus carpio L.)
25,00
linjak (Tinca tinca L.)
30,00
mrena (Barbus barbus L.)
20,00
bolen (Aspius aspius L.)
15,00
jez (Leuciscus idus L.)
15,00
som (Silurus glanis L.)
40,00
smuđ (Stizostedion lucioperca L.)
50,00
potočna pastrva (Salmo trutta m. fario L.)
40,00
kalifornijska pastrva (Onchorhynchus mykiss Walbaum)
20,00
jezerska pastrva (Salmo trutta m. lacustris)
25,00
mekousna pastrva solinka (Salmothymus obtusirostris salonitana Heck)
150,00
mekousna pastrva zlousta (Salmothymus obtusirostris krkensis Karaman)
150,00
lipljan (Thymallus thymallus L.)
50,00
mladica (Hucho hucho L.)
100,00
glavatica (Salmo marmoratus L.)
100,00
Tab. 22.2. Cjenik riba za procjenu {tete
Sl. 22.1. Uginule ribe
205
RIBICI.indd 205
19.4.2010 12:46:48
METODA ODRE\IVANJA NAKNADE [TETE NA RIBAMA
22.2. Metoda izračuna štete
Na temelju procijenjenog broja uginulih riba i njihove te`ine za svaku vrstu riba
ponaosob te udjela nedorasle ribe, izra~unava se {teta na ribama, i to na sljede}i
na~in:
Primjer:
Na ribolovnoj vodi zabilje`en je pomor riba. Koli~ine uginulih vrsta riba procijenjene su prema metodi procjene broja uginulih riba. Utvr|eni ulazni parametri za
procjenu {tete, ukupno uginule ribe po vrstama, procjena postotka uginule nedorasle ribe za svaku vrstu, prikazani su u tabeli.
Ulazni parametri:
procjena uginule ribe
vrsta ribe
ukupno ribe (kg) % nedorasle ribe
nedorasla riba (kg)
dorasla riba (kg)
šaran
25
10
2,5
22,5
babuška
139
30
41,7
97,3
deverika
35
45
15,8
19,2
linjak
14
20
2,8
11,2
jez
9
5
0,45
8,55
smuđ
6
60
3,6
2,4
som
28
10
2,8
25,2
ukupno
256
69,65
186,35
Izra~un:
vrsta
ribe
0
procjena ugin. ribe
nedoras.
(kg)
cijena
koefici. uvećanja
dorasla kg/kn nedoras.
(kg)
riba
šteta u kunama
doras.
riba
nedorasla
riba
dorasla
riba
ukupno
8=6+7
1
2
3
4
5
6=1x3x4
7=2x3x5
{aran
2,5
22,5
25,00
8
5
500,0
2.812,50
3.312,50
babu{ka
41,7
97,3
25,00
8
5
8.340,00
12.162,50
20.502,50
deverika
15,8
19,2
25,00
8
5
3.160,00
2.400,00
5.560,00
linjak
2,8
11,2
30,00
8
5
672,00
1.680,00
2.352,00
206
RIBICI.indd 206
19.4.2010 12:46:49
METODA ODRE\IVANJA NAKNADE [TETE NA RIBAMA
jez
0,45
8,55
15,00
8
5
54,00
641,25
695,25
smu|
3,6
2,4
50,00
12
5
2.160,00
600,00
2.760,00
som
2,8
25,2
40,00
8
5
896,00
5.040,00
5.936,00
69,65
186,35
15.782,00
25.336,25
41.125,25
ukupno
Procijenjena {teta na ribljem fondu iznosi 41.125,25 kn.
Uz pretpostavku da je uzrok pomora ribe na ribolovnoj vodi posljedica radnji
navedenih u ~lancima 57., 59. ili 61., npr. upotrebom eksplozivnog sredstva, nastavlja se izra~un {tete na ribljem fondu na sljede}i na~in: utvr|ena {teta na doraslim
ribama uve}ava se 2 (dva) puta, a {teta na nedoraslim ribama 5 (pet) puta.
vrsta ribe
0
šaran
šteta u kunama
nedorasla riba
6=1x3x4
9=(6)x5
ukupno šteta u
kunama
dorasla riba
7=2x3x5
10=(7)x2
11=(9)+(10)
500,00
2.500,00
2.812,50
5.625,00
8.125,00
babuška
8.340,00
41.700,00
12.162,50
24.325,00
66.025,00
deverika
3.160,00
15.800,00
2.400,00
4.800,00
20.600,00
672,00
3.360,00
1.680,00
3.360,00
6.720,00
54,00
270,00
641,25
1.282,50
1.552,00
2.160,00
10.800,00
600,00
1.200,00
12.000,00
linjak
jez
smuđ
som
ukupno
896,00
4.480,00
5.040,00
10.080,00
14.560,00
15.782,00
78.910,00
25.336,25
50.672,50
129.582,50
Izra~unata {teta na uginuloj ribi, kao posljedica radnji navedenih u ~lancima 57.,
59. ili 61. iz Naredbe o za{titi riba u slatkovodnom ribarstvu (NN 82/05, 139/06.), za
navedeni primjer iznosi 129.582,50 kn.
207
RIBICI.indd 207
19.4.2010 12:46:49
208
RIBICI.indd 208
19.4.2010 12:46:49
23. PROBLEM NEPOŽELJNOG MIRISA I OKUSA MESA
RIBE „NA MULJ“ i „NA ZEMLJU“
Slatkovodne vrste riba naj~e{}e se vezuju s manama okusa i mirisa mesa, koje
se opisuju rije~ima „na mulj“ i „na zemlju“. Navedene mane uzrokuju smanjenje
zanimanja za odre|ene slatkovodne vrste riba u odnosu na morske ili pastrvske
vrste riba, {to slatkovodno ribarstvo stavlja u podre|en polo`aj u odnosu na morsko
ribarstvo.
Brojna istra`ivanja potvrdila su da nepo`eljan okus i miris mesa nekih slatkovodnih vrsta riba, opisa „na mulj“ i „na zemlju“, potje~e od dvaju kemijskih spojeva
- geosimina i 2-metilizoborneola. Oba su policikli~ni alkoholi koji su sekundarni metaboliti nekih vrsta modrozelenih algi i aktinomiceta.
• Geosimin se osloba|a prilikom uginu}a alge Anabaena.
• 2-metilizoborneola stvaraju i izlu~uju u vodu alge roda Oscillatoria. Osim tog
roda algi, i aktinomicete stvaraju 2-metilizoborneol.
Sl. 23.1. Anabaena spp.
Sl. 23.2. Oscillatoria spp.
209
RIBICI.indd 209
19.4.2010 12:46:50
PROBLEM NEPO@ELJNOG MIRISA I OKUSA MESA RIBE „NA MULJ“ i „NA ZEMLJU“
Sl. 23.3. Microcystis spp.
Sl. 23.4. Melosira spp.
Osim navedenih primarnih algi i aktinomiceta, u nastajanju nepo`eljnog ukusa i
mirisa sudjeluju i rodovi alga Microcystis spp. i Melosira spp.
Pove}anje broja modrozelenih algi i aktinomiceta osobito je izra`eno na povi{enim
temperaturama vode u razdoblju od svibnja do listopada. Ve}ina modrozelenih algi
koje izazivaju „cvjetanje vode“ masovno se razvija pri temperaturi vode od 30 0C.
Izravnim ili neizravnim konzumiranjem algi mijenja se okus mesa ribe.
Geosimin i 2-metilizoborneol ribe iz vode vrlo brzo apsorbiraju u tkivo putem
{krga, ko`e i probavnog trakta. Oba spoja dobro su topiva u mastima pa se deponiraju u masnom tkivu ribe (predjelima abdomena, peraja, repa, bo~ne linije i
posebice pod ko`om).
Jednom oslobo|eni geosimin i 2-metilizoborneol iz vode gube se evaporacijom
i biorazgradnjom.
23.1. Postupci rješavanja problema mana okusa i mirisa riba
23.1.1. Kontrolom rasta modrozelenih algi
U SAD-u postoje namjenski algicidi, npr. Diuron za rje{avanje problema okusa i
mirisa „na mulj“ i „na zemlju“.
Osim toga, poznato je da bakar djeluje herbicidno u aplikacijski dozama od 2
kg/ha vode pri temperaturi vi{oj od 20 0C. Vodeni herbicidi ne djeluju na temperaturama ni`im od 15 0C.
210
RIBICI.indd 210
19.4.2010 12:46:50
PROBLEM NEPO@ELJNOG MIRISA I OKUSA MESA RIBE „NA MULJ“ i „NA ZEMLJU“
23.1.2. Promjenom odnosa dušika i fosfora
Pove}anje du{ika u odnosu na fosfor u vodi. Smanjenje fosfora akumuliranog u
mulju na dnu ribolovne vode posti`e se talo`enjem solima aluminija i kalcija (aluminijev sulfat, kalcijev oksid ili kalcijev karbonat) ili pove}anjem sadr`aja kalija u vodi.
23.1.3. Povećanom cirkulacijom vode
Miris „na mulj“ (2-metilizoborneol) mo`e se ukloniti iz mesa ribe tijekom 3 - 5
dana dr`anja u ~istoj vodi, s time da se voda mijenja vi{e od triput na dan.
Miris „na zemlju“ (geosimin) mo`e se ukloniti iz mesa ribe uz dugotrajnije dr`anje
riba u ~istoj vodi, izme|u 3 i 4 tjedna. Zbog dugotrajnosti tretmana, ribe gube 1 - 5
% tjelesne te`ine.
Danas se za uklanjanje okusa i mirisa „na mulj“ i „na zemlju“ na proto~noj vodi
koriste sustavi koji recikliraju vodu za pro~i{}avanje - Sirat i Sirkis.
Mr{ave i manje masnije ribe br`e se osloba|aju geosimina i 2-metilizoborneola
od krupnijih i masnijih riba. Geosimin i 2-metilizoborneol vra}aju se preko {krga riba
u vodu, a brzina ovisi o temperaturi vode. [to su temperature ni`e, dulje je razdoblje
osloba|anja.
23.1.4. Reduciranjem fitoplanktona biološkim putem
Provodi se unosom planktonofagnih vrsta riba koje konzumiraju fitoplanktone.
Uspje{no reduciranje fitoplanktona provode biolo{ki regulatori - bijeli glava{ (Hypophtalmichthys molitrix) te kod nas nepoznate vrste plava tilapjia (Tilapia aurea) i
nilska tilapija (Tilapia nilotica).
Osim nabrojenih na~ina, postoje i drugi navedeni u poglavlju Kontrola planktonskih algi.
211
RIBICI.indd 211
19.4.2010 12:46:50
LITERATURA
• AGANOVI] , M., (1979.), Salmonidne vrste riba i njihov uzgoj, Sarajevo
• ANTALFI, A., TOLG, I., (1974.), ABC ribnja~arstva, Osijek.
• APOSTOLSKI, K., (1981.), Ribarstvo-otvorene vode, Poljoprivredni fakultet, Skoplje.
• AUSTIN, M., DEVINE, H., GOEDDE, L., GREENLEE, M., HALL,T.,JOHNSON, L., MOSER,
P. (1996.), Ohio pond management handbook, Sport Fish restoration.
• BOYD, C., (1982.), Water Quality Management for pond Fish Culture.
• BRADY, P. M., (1981.), Pond Management for Sport Fishing in Arkansas, Little Rock.
• COCHE, A.G., MUIR, J.F., LAUGHLIN, T., (1996.), Management for freshwater fish culture
ponds and water practices, Food and Agriculture Organization of United Nations, Rome.
• DEBELJAK, LJ., (1982.), @ivotni uvjeti u vodi, Slatkovodno ribarstvo, Zagreb.
• DEBELJAK, LJ., TURK, M., FA[AI], K., POPOVI], J., (1990.), Mineral Fertilizers and
Fish production in carp Fish ponds, EIFAC/FAO,Praque.
• FINK, N., (1962), Ekologija `ivotinja i zoogeografija, Zagreb.
• GOODWIN, A., JACKSON, L., STONE, N. (1977), Farm pond Management for Recreational Fishing, University of Arkansas at Pine Bluff.
• HABEKOVI], D., MARKO, S., DEBELJAK, LJ., PA@UR, K., MI[ETI], S., POPOVI], J.,
FA[AI], K., SOLAR, D., (1975.) Ihtiolo{ko bio-ekolo{ka istra`ivanja i prijedlozi o mogu}nostima
ribarskog gospodarenja na akomulacionom jezeru „Peru}a“. Studija, Istra`iva~ko-razvojni
centar za ribarstvo, Zagreb.
• HABEKOVI], D., POPOVI], J., (1978.), Pozitivni rezultati ribarskih mjera na akumulacijskom bazenu Peru}a, Saop{tenja, Trebinje.
• HIRTZ, M. (1956.), Rje~nik narodnih zoolo{kih naziva, Jugoslavenska akademija
znanosti i umjetnosti, Zagreb.
• HRISTI], \., (1982.), Ribarstvo na otvorenim vodama, Slatkovodno ribarstvo, Zagreb.
• HUET, M. (1971.), Textbook of Fish Culture Fishing News Ltd. London.
• LEINER, S., POPOVI], J., (1984.), Rod Leuciscus (Cyprinidae, pisces) u vodama jadranskog sliva s osvrtom na nalaz L. svallize Heck. et Kn., (1858.) i L. souffia Risso (1826.),
Ichthyologia.
• MARKO, S., BALZER, I., (1967.), @ivotni uvjeti u vodi, Priru~nik za slatkovodno ribarstvo, Zagreb.
• MATONI^KIN, I., PAVLETI], Z.(1972.), @ivot na{ih rijeka, Zagreb.
• MARE[, J., SUCHY J., HOCMAN, L., (1970.), Ribnikarstvi, Praha.
• MI[ETI], S., MRAKOV^I], M., POPOVI], J., (1989.), Odr`avanje kvalitete vode jezera
Jarun pomo}u ribljeg fonda, Studija, IRC za ribarstvo, Zagreb.
• MRAKOV^I], M., BRIGI], A., BUJ, I., ]ALETA, M., MUSTAFI],P., ZANELA, D., (2006.),
Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske, Ministarstvo kulture, Dr`avni zavod za za{titu
prirode, Zagreb.
212
RIBICI.indd 212
19.4.2010 12:46:50
LITERATURA
• PA@UR, K., (2006.), Promjene u na~inu gospodarenja ribolovnim vodama, Ribarstvo,
Vol. 64. No.1.
• PETRINEC, Z., MATA[IN, @., ORAI], D., ZRN^I], S., (1994.), Uzimanje materijala za
laboratorijske pretrage riba i ihtiosanitarne mjere, Veterinarski fakultet, Zagreb.
• POPOVI], J., (1976.), Zna~enje linjaka (Tinca tinca L.1758.) u akvakulturi.
• POPOVI], J., MAVRA^I], D., (1981.), Ovisnost pH vrijednosti od uglji~ne kiseline i
alkaliteta u ribnjacima, Ribarstvo Jugoslavije, Zagreb.
• POPOVI], J., (1982.), Procjena {tete na ribljem fondu rijeke Zrmanje, IRC za ribarstvo,
Zagreb.
• POPOVI], J., (1985.), Za{titimo na{e endemi~ne vrste riba, Ribarstvo Jugoslavije, Zagreb.
• POPOVI], J., PA@UR, K., [URMANOVI], D., FA[AI], K., (1986.), Ribarsko iskori{tavanje
podru~ja Kolanskog blata. Studija, IRC za ribarstvo i Institut za ekonomiku i organizaciju poljoprivrede, Zagreb.
• POPOVI], J., MI[ETI], S., [URMANOVI], D., (1987.), Procjena opasnosti pomora ribe
u kanalu Sakada{kog jezera, Expertiza, IRC za ribarstvo, Zagreb.
• POPOVI], J., (1988.), Mogu}nosti razvoja ribarstva na otvorenim vodama podru~ja
Zajednice op}ina Vara`din, Elaborat, IRC za ribarstvo, Zagreb.
• POPOVI], J., (1989.), Procjena {tete na ribljem fondu rijeke Drave, na podru~ju
Vara`dinskog ribolovnog dru{tva, IRC za ribarstvo, Zagreb.
• POPOVI], J., MRAKOV^I], M., (1990.), Artenzusammensetzung der Fishe des speziellen Zoo-Reservates „Kopa~ki Rit“ Limnologische Berichte, Sofia.
• POPOVI], J., MI[ETI], S., (1990.), Pravilnik o odr`avanju planirane kvalitete vode u
akumulacijskom jezeru Zoreti}i i HE Vali}i, IRC za ribarstvo, Zagreb.
• POPOVI], J., (1991.), Ugro`enost riba u specijalnom zoolo{kom rezervatu „Kopa~ki
Rit“ od ribo`dernih ptica. Ekolo{ki glasnik, Zagreb.
• POPOVI], J., MI[ETI], S., (1991.), Prijedlog ribarskog iskori{tavanja akumulacionog
jezera „Lisi~ine“ Podravska Slatina, Studija, IRC za ribarstvo, Zagreb.
• POV@, M., LEINER, S., MRAKOV^I], M., POPOVI], J., (1990.), Rare and endangered
fishes from Yugoslavian Adriatic rivers, Journal of Fish Biology, London.
• WILEY, W. R., (2006.), Trout Stocking Rates: A Wyoming Perspective, Wyoming Game
and Fish Department.
213
RIBICI.indd 213
19.4.2010 12:46:50
@IVOTOPIS
Josip Popović, ro|en 30. kolovoza 1946. u Sarajevu, od 1949. `ivi
i djeluje u Zagrebu gdje je zavr{io osnovnu {kolu, gimnaziju i Fakultet
poljoprivrednih znanosti, Sto~arski odsjek. Prvo stalno radno mjesto
dobio je u Poljoprivrednom kombinatu „Hmezad“ Celje, na mjestu zamjenika upravitelja mlije~ne farme u @alcu. Po~etkom 1974. zapo{ljava
se u Institutu za slatkovodno ribarstvo u Zagrebu na radnom mjestu
asistenta.
Tijekom 1975. obavlja tromjese~nu specijalizaciju u FAO-centru
za umjetni mrijest riba, Szazhalombatta i Dinneys, Ma|arska. Iste godine u organizaciji Zavoda za biologiju mora i oceanografiju - Kotor
zavr{ava ljetnu {kolu u primjeni elektri~ne energije u ribolovu, predava~ dr. Egon Halsband iz
Instituta u Hamburgu, gdje stje~e zvanje stru~nog voditelja - instruktora u primjeni elektri~ne energije u ribolovu.
Zvanje magistra specijalista iz podru~ja ribarstva stekao je na mati~nom fakultetu 1981. godine. U znanstveno-istra`iva~ko zvanje znanstveni asistent u znanstvenom podru~ju agronomije
izabran je od Znanstveno-nastavnog vije}a mati~nog fakulteta 1988. godine.
Akademski stupanj doktora biolo{kih znanosti stekao na Prirodoslovno-matemati~kom
fakultetu u Sarajevu (1989.), pod mentorstvom akademika i prvog predsjednika Europske
ihtiolo{ke unije prof. dr. sc. Tihomira Vukovi}a.
Znanstveno nastavno vije}e mati~nog fakulteta u Zagrebu i Mati~na komisija za podru~ja
agronomije, {umarstva i biotehnologije 1991. izabire ga u znanstveno-istra`iva~ko zvanje znanstvenog suradnika, te se upisuje u registar istra`iva~a pri Ministarstvu znanosti, tehnologije i informatike.
Kao djelatnik Istra`iva~ko-razvojnog centra za ribarstvo (biv{i Institut) 18 godina obavljao je
cjelogodi{nji tehnolo{ki servis na ribnja~arstvima u Hrvatskoj (Lipovljani, Slobo{tina, Na{i~ka
Breznica, Poljana, Crna Mlaka, Pisarovina, Gare{nica), u Sloveniji (Dravograd, Pesnica), u BiH
(Prnjavor i Barda}a).
Do 1991. objavio je 21 znanstveni rad, od toga deset kao prvi autor te 9 stru~nih radova i 12
popularnih ~lanaka. Sudjelovao je u izradi 61 studije, elaborata, ribarsko-gospodarskih osnova te
vje{ta~enja. Sudjeluje na 9 doma}ih kongresa i simpozija sa 16 znanstvenih radova. Sudjeluje na
tri vanjska simpozija:
EIFAC/FAO Symposium on production enhancement in still Water pond culture, Prague,
Czechoslovakia (2 rada), International Symposium on the biology and conservation of rare fish,
Lancaster, England (1 rad) i Internationale Arbeitsgemeinschaft Donauforschung, Varna, Bulgarien (2 rada).
RO Jugoslavenska autorska agencija - OOUR Autorska agencija za Hrvatsku, Zagreb,
Preradovi}eva 25 (1983.), priznala mu je autorstvo pronalaska “Ure|aj za pokusni ribolov i izlovljavanje nepo`eljnih vrsta riba“ pod brojem 2396 P-196/83., koji je prema licencnom ugovoru s
pronalaza~em proizvodila EL. zadruga „Struja“, Gunduli}eva 16, Zagreb, a prodavala „RIBOZAJEDNICA“ Zagreb.
Potkraj 1991. zapo{ljava se u Gradskom sekretarijatu za poljoprivredu i {umarstvo Grada Zagreba, kada zapo~inje drugi dio njegove profesionalne karijere kao ribarskog inspektora. Dogovorom gradona~elnika Grada Zagreba i ministra Ministarstva poljoprivrede i {umarstva (1996.), zbog
214
RIBICI.indd 214
19.4.2010 12:46:51
potrebe slu`be (ribarske inspekcije), premje{ta se u ministarstvo na radno mjesto republi~koga
ribarskog inspektora.
Iste godine od Sveu~ili{ta u Zagrebu potvr|en je nositeljem nastave na predmetu Zakonska
regulativa u ribarstvu na poslijediplomskom studiju iz ribarstva na Agronomskom fakultetu.
Rje{enjem ministra Ministarstva poljoprivrede i {umarstva po~etkom 1997. imenovan je za
vi{eg savjetnika i vi{eg ribarskog inspektora - na~elnika Odjela inspekcije u ribarstvu u Upravi
ribarstva Ministarstva poljoprivrede i ribarstva.
Odlukom predsjednika Vlade RH (1997.) imenovan je za ~lana Sto`era za provedbu Plana
intervencija kod iznenadnog one~i{}enja mora u Republici Hrvatskoj.
Sredinom 1998. godine s Odjelom ribarske inspekcije odlazi u Dr`avni inspektorat, gdje obavlja iste poslove do 2005. na polo`aju vi{ega gospodarskog inspektora, voditelja gospodarske inspekcije nadle`ne za nadzor ribarstva. U tom razdoblju, u Sredi{njem dr`avnom uredu za upravu
polo`io je dr`avni stru~ni ispit za gospodarskog inspektora, zvanje vi{i gospodarski inspektor.
Tijekom 1998. u organizaciji Veterinarskog fakulteta odlazi na studijsko putovanje u SAD (10
dr`ava) , gdje obilazi toplovodna i hladnovodna uzgajali{ta riba, kao i znanstvene institucije iz
podru~ja ribarstva.
Ministar poljoprivrede i {umarstva (1999.) imenuje ga za ~lana Stru~nog savjeta za morsko
ribarstvo Ministarstva poljoprivrede i {umarstva.
Dogovorom dekana Veterinarskog fakulteta i glavnog inspektora Dr`avnog inspektorata, od
2002. godine na Veterinarskom fakultetu kao gost predava~ jednom godi{nje odr`ava predavanja
studentima IV. i X. semestra - Zakonski propisi u ribarstvu te Uloga i zadaci ribarskog inspektora
u nadzoru akvati~nih organizama.
Odlukom predsjednika Vlade (2004.) imenovan je za ~lana Stru~nog tijela koordinacija Vlade
Republike Hrvatske za uskla|ivanje obavljanja poslova nadzora i za{tite unutra{njih morskih voda,
teritorijalnog mora i za{ti}enoga ekolo{kog- ribolovnog pojasa. Nadle`an za nadzor ribarstva. Unutar redovitih zadataka kao ~lana Stru~nog sto`era, pi{e naputke za unificiranje kontrole i nadzora ribarske inspekcije, pomorske policije i djelatnike lu~kih kapetanija i ispostava. Organizira i
odr`ava predavanja za ~lanove podru~nih jedinica Stru~nog tijela koordinacije, u cilju podizanja
razine znanja u ribarstvu kao i u ujedna~enom postupanju u inspekcijskom radu.
Kao na~elnik ribarske inspekcije aktivno sudjeluje u pregovara~koj skupini za punopravno
~lanstvo u Europskoj uniji. Kao koordinator za podru~je Nadzor i kontrole na moru i kopnu, pripremama bilateralni screeninga za zadu`eno podru~je unutar poglavlja 13 Ribarstvo. Bilateralni
screening podru~ja nadzora i kontrole ribolova uspje{no prezentira pred Europskom komisijom
u Bruxellesu 2006. godine.
Kao ~lan pregovara~kog tima tijekom 2007. posje}uje Gr~ku, zemlju partnericu, gdje se upoznaje s njihovom organizacijom ribarstva, posebice organizacije i rada ribarske inspekcije.
Za svoj rad u dr`avnoj upravi od 1998. u kontinuitetu do 2007. ocjenjivan je najvi{om ocjenom, naro~ito uspje{an.
Sredinom 2008. razrije{en je du`nosti na~elnika i raspore|en na radno mjesto vi{ega ribarskog inspektora na kopnu. Novim rje{enjem od 2009. raspore|uje se u Odjel ribarske inspekcije
na moru, na radno mjesto vi{ega ribarskog inspektora na moru. Iste godine odlazi na edukaciju
ribarskih inspektora na moru u Madrid i Alicante u [panjolsku.
215
RIBICI.indd 215
19.4.2010 12:46:51
216
RIBICI.indd 216
19.4.2010 12:46:51

Potencijalni socio-ekonomski utjecaji nekih novih vrsta u jadranskoj

Zanimljivosti iz svijeta prirode

Sveučilišni odjel za studije mora

Revizija ribolovno - gospodarske osnove.pdf

Za ribiče 2015 - ŠRK "Općine Cestica 1995"

RIBA - Coolinarika

Koraljni grebeni

ribolov varalicom

Oglasi - MLADOST doo

Ispitna knjizica-b razina zima 2010-2011