postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:38 Page 1
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:38 Page 2
^asopis ”JP BH Po{ta” d.o.o. Sarajevo
Izdava~:
JP BH Po{ta d.o.o. Sarajevo
Za izdava~a:
Mensud BA[I], generalni direktor
Glavni i odgovorni urednik:
Munib BUJAK
Ure|iva~ki odbor:
Haris KAFED@I] (predsjednik),
Sadeta MEZET
(zamjenik predsjednika),
~lanovi: Sadik BAHTI],
^asopis ”Po{tar” registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture
i sporta Federacije BiH, pod brojem: 02-15-3720/02 od 24.06.2002. godine.
Mirjana DURAKOVI],
Milan DUNOVI], Esad RAMI],
Munib BUJAK
Redakcija:
Alisa LEKI],
Hamdija FULURIJA,
Mirjana DURAKOVI],
Sastanak Uprave
sa upravnicima centara po{ta ............................. 4
Seve~ano otvorene zgrade
BH Po{te i BH Telekoma u Mostaru ................... 6
Nova slu`bena odje}a i obu}a ............................ 8
Tomosi najizdr`ljiviji ..........................................10
Adresa:
Obala Kulina bana 8
71000 Sarajevo
Projekat vizuelnih komunikacija u Bh Po{ti .......11
Tel/fax: 033 252 773
E-mail: bhposta.info posta.ba
www.posta.ba
9. oktobar - Svjetski dan Po{te ..........................14
[tampa:
CPU d.o.o. Sarajevo
Za {tampariju:
Ferid JA[AREVI]
”Po{tar” izlazi periodi~no
Tira`:
2.600 primjeraka
Rukopisi se ne vra}aju
Na radnom mjestu .............................................12
Pobolj{anje kvaliteta po{tanske usluge
u zemljama jugoisto~ne Evrope ....................... 16
Sa sajma u Pragu ..............................................18
AES forum - Talin 2010 .....................................20
Evropski standardi
u procesu javnih nabavki ..................................22
Hrvatska po{ta ..................................................26
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:38 Page 3
Po{tovani,
Svjetski dan po{te obilje`ava se diljem svijeta u spomen na osnivanje Svjetske po{tanske unije,
jedne od najstarijih me|unarodnih organizacija. Naime, 9. oktobra 1874. godine, izaslanici 22
dr`ave iz Evrope, Amerike i Afrike u [vicarskoj su potpisali tzv. Bernski ugovor kojim je
ustanovljena prva zajedni~ka konvencija o me|unarodnom po{tanskom prometu. To je bio i prvi
korak prema ostvarivanju na~ela univerzalnosti po{tanske usluge na jedinstvenom svjetskom
po{tanskom teritoriju.
Stoga se upravo ovaj datum s razlogom smatra po~etkom nove i organizirane po{tanske historije. Tokom skoro stolje}a i po djelovanja Svjetske po{tanske unije, po{tanske usluge postale su
dio svakodnevnog `ivota miliona ljudi {irom svijeta i te{ko bi se moglo zamisliti normalno
funkcioniranje savremenog `ivota bez po{te.
Od svojih po~etaka do danas, po{tanski sektor je pro{ao brojne transformacije, prevalio dug put,
bio prinu|en suo~iti se sa nizom prepreka te rije{iti brojne probleme.
Iako se od tada do danas mnogo toga promijenilo, cilj i misija po{tara ostali su isti - poveziv je
ljudi, naroda i dr`ava. Na tom putu nisu nas sprije~ili ni ratovi, ni prirodne katastrofe, niti bilo
koja druga ograni~enja.
Svjetska po{tanska unija isti~e da je osnovna zada}a svih njenih ~lanica - po{tanskih operatera
- omogu}iti pristupa~nu i kvalitetnu po{tansku uslugu svim ljudima, bez obzira na to `ive li u
velegradu ili u najudaljenijem naselju. Misija Unije je konstantno unaprje|ivanje univerzalne
usluge jer pouzdane i pristupa~ne po{tanske usluge spadaju u osnovna ljudska prava.
Danas se po{tanski sektor suo~ava sa novim izazovima. Ubrzan razvoj tehnologije tjera nas, ne
samo da ga pratimo, nego i da idemo korak naprijed, prilago|avaju}i na{e tradicionalne usluge
novim standardima i osmi{ljavaju}i nove u skladu sa zahtjevima tr`i{ta.
U tom ozra~ju, svim uposlenicima BH Po{te sretan Svjetski dan Po{te
Generalni direktor
Mensud Ba{i}, dipl. ecc.
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:38 Page 4
Alisa LEKI]
Sastanak Uprave sa upravnicima centara po{ta
Poslovanje
na{e kompanije
u proteklom periodu
i planovi
za naredne tri godine
4
Poštar
U prostorijama Generalne direkcije BH Po{te, 15. septembra
2010. godine, odr`an je radni
sastanak ~lanova Uprave BH
Po{te i upravnika centara po{ta.
Sastanku
su
prisustvovali
Mensud Ba{i}, generalni direktor
BH Po{te, izvr{ni direktori:
Ermina Ge`o (Sektor za ekonomsko-finansijske poslove), Emir
Hajri} (Sektor za po{tanski
promet) i Enes D`ihi} (Sektor za
razvoj i informacione sisteme),
zatim direktori slu`bi: Avdija
Numanovi} (Slu`ba za pravne,
kadrovske i op}e poslove),
Mugdim Mand`uka (Slu`ba marketinga) i Hajrudin Ra|o (Slu`ba
unutra{nje za{tite) te upravnici
centara po{tra: D`emo Tucak
(CP Sarajevo), Neziran \ogo
(Glavni po{tanski centar), Murat
Martinovi} (CP Travnik), Osman
Kari} (CP Tuzla), Narcisa Karovi}
(CP Zenica), Esad Rami} (CP
Mostar), Sadik Bahti} (CP Biha})
i Fazila Vranja~a (CP Gora`de).
Predstavnici Uprave Dru{tva i upravnici centara po{ta konstatirali su
da su rezultati poslovanja Dru{tva u proteklom periodu zadovoljavaju}i
Priredila:
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:38 Page 5
Na dnevnom redu na{le su se dvije bitne ta~ke: Nacrt plana poslovanja za
period 2011-2013. godine i Informacija o poslovanju BH Po{te.
Direktorica Sektora za ekonomsko-finansijske poslove Ermina Ge`o detaljno
je upoznala prisutne sa Nacrtom plana poslovanja JP BH Po{ta d.o.o.
Sarajevo za period 2011-2013. godine, naro~ito istakav{i va`nost i zna~aj
projekcije i realizacije Trogodi{njeg plana poslovanja za Dru{tvo, te predstavila sadr`aj, obaveze i zadatke svakog centra po{ta u smislu realizacije
planiranog. Dobit koja je planirana kroz po{tanske i ostale usluge u
unutra{njem prometu, me|uoperatorske i me|uentitetske po{tanske
obra~une, nov~ani promet i me|unarodni po{tanski promet detaljno je obrazlo`ena u Smjernicama.
Nakon rasprave po predlo`enom Planu poslovanja, predstavnici Uprave
Dru{tva i upravnici centara po{ta konstatirali su da su rezultati poslovanja
Dru{tva u proteklom periodu zadovoljavaju}i, ali da svako treba ulo`iti
dodatne napore da se odre|eni neiskori{teni resursi dovedu u funkcionalnije
stanje.
Enes D`ihi}, direktor Sektora za razvoj i informacioni sistem, istakao je da
BH Po{ta ima stabilno poslovanje, te da u svom poslovanju treba planirati
dobit. Tako|er je istakao da je sa Vladom Federacije BiH potrebno razmotriti pitanja poput mogu}nosti eventualne subvencije, nepo{tivanje Zakona o
po{tanskom prometnu, pitanje nelojalne konkurencije itd.
Emir Hajri}, direktor Sektora za po{tanski promet, iznio je stav da je svaki
upravnik centra po{ta du`an ostvariti komunikaciju sa du`nosnicima op}ina i
kantona u cilju pru`anja po{tanskih usluga navedenim institucijama.
Avdija Numanovi}, direktor Slu`be za pravne, kadrovske i op}e poslove,
upoznao je prisutne da je Uprava Dru{tva pokrenula aktivnosti da se, putem
Komisija, po svim organizacionim dijelovima Dru{tva izvr{i provjera oprav-
danosti kori{tenja bolovanja od strane svakog zaposlenika u cilju suzbijanja
zloupotrebe kori{tenja bolovanja, a {to za posljedicu ima direktno smanjenje
finansijskog rezultata.
Generalni direktor BH Po{te Mensud Ba{i} istakao je sljede}e:
· Regulirati realnu organizaciju i verifikaciju rada u Dru{tvu kroz
novu sistematizaciju radnih mjesta.
· Evidentirati objekte u vlasni{tvu BH Po{te koji su nerentabilni,
te na}i adekvatna rije{enja za rentabilno kori{tenje istih.
· Potrebno je obratiti dodatnu pa`nju na sigurnost objekata, kao
i na provo|enje odredbi Pravilnika o unutra{njoj za{titi.
· Potrebno je ostvariti poslovne kontakte sa kantonalnim i
op}inskim vlastima na terenu.
· Uprava Dru{tva }e i u narednom periodu nastaviti da ula`e
maksimalne napore u smislu anga`iranja institucija koje bi
mogle postati korisnici na{ih usluga.
· O~ekuje se iskori{tavanje svih mogu}nosti koje pru`a novi
INKJET sistem, sa ciljem pru`anja kvalitetnije usluge i dodatnih
usluga.
· Cijene}i ~injenicu da sva tri po{tanska operatera koji djeluju u
Bosni i Hercegovini trebaju imati iste uslove za pru`anje
po{tanskih usluga, potrebno je tra`iti od Vlade Federacije BiH
da nam pomogne u stvaranju uslova za pru`anje po{tanskih
usluga uz uslove koje imaju i druga dva po{tanska operatera.
Na kraju, Uprava Dru{tva je zauzela stav da je potrebno u~initi dodatne napore
na pobolj{anju segmenata poslovanja u kojima nije ostvaren o~ekivani rezultat, uz pohvale za postignuti pozitivan rezultata poslovanja.
Po{tar
5
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:38 Page 6
Pi{e:
Munib BUJAK
Spomenka Mi~i} i Mirsad Kebo,
potpredsjednici FBiH presijecanjem vrpce sve~ano su otvorili
zgrade JP BH Po{ta d.o.o
Sarajevo i BH Telecoma d.d
Sarajevo u Mostaru. Pozdravni
govor odr`ali su generalni direktor BH Po{te, Mensud Ba{i} i
generalni direktor BH Telecoma
mr.
Ned`ad
Re{idbegovi}.
Sve~anosti su, tako|er, prisustvovali ~lanovi nadzornog odbora i uprave BH Po{te i BH
Telecoma, te predstavnici zakonodavne i izvr{ne vlasti FBiH, HNK
i Grada Mostara.
6
Poštar
Aktuelnosti
JP BH Po{ta d.o.o Sarajevo i BH Telecom d.d
Sarajevo uspje{no su zavr{ile aktivnosti na
izgradnji dvije poslovne zgrade u Mostaru,
zgrade BH Po{te-Centra po{ta Mostar i BH
Telecoma - Direkcije Mostar. Zgrade su
izgra|ene jedna do druge u ulici Mar{ala Tita,
u okviru prostora "Sjeverni logor", prostrane
su i moderno ure|ene.
Obje poslovne zgrade, i BH Po{te i BH
Telecoma, gradio je Konzorcij koji ~ine tri
privredna dru{tva: AMITEA d.o.o. Mostar, ZT
TEHNOZA[TITA d.o.o. Mostar i MIP d.o.o.
Mostar koji je, nakon provedenog postupka
javne nabavke, izabran kao najpovoljniji
ponu|a~.
Radovi su po~eli krajem marta 2008. godine, a
zavr{eni u predvi|enom roku od 24 mjeseca.
Ukupna vrijednost radova na izgradnji
poslovne zgrade BH Telecoma, Direkcije
Mostar, iznosi osam miliona KM. Kvadratura
objekta, koji je na pet eta`a, je 3.950 m2.
Objekt je namijenjen za smje{taj telekomunikacijske opreme, prodaju usluga u BH
Telecom centru, pru`anje usluga posredstvom
kontakt-centra za korisnike, rad sa distributerima koji prodaju vrijednosnice BH Telecoma,
te administrativne i druge tehnolo{ke poslove
Direkcije Mostar.
Ukupna vrijednost radova na izgradnji
poslovne zgrade BH Po{te - Centra po{ta
Mostar - iznosi 5.102.756,14 KM. Kvadratura
objekta, koji je na ~etiri eta`e, je 2.640 m2.
Objekt je namijenjen za smje{taj jedinice PTT
mre`e Mostar 88108, po{tanski centar
pripreme, {alter-salu veli~ine 157m2 za
uslu`ivanje korisnika, prostor za prijem i
isporuku po{iljki, prostori za druge administrativne i tehnolo{ke namjene, kao i internet klub.
Objedinjavanjem najve}eg broja funkcija na
jednom mjestu, olak{an je rad svih
tehnolo{kih cjelina u Direkciji Mostar, a
samim tim i pojednostavljen i ubrzan proces
pru`anja svih informacija i usluga korisnicima
BH Po{te i BH Telecoma.
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:38 Page 7
Partnerski odnosi
Po{te i Telecoma
Mi smo danas ponosni {to mo`emo gra|anima
Mostara i gra|anima NHK dati na upotrebu dvije
poslovne zgrade koje su nastale kao rezultat zajedni~ke saradnje i partnerskim odnosima BH Po{te i
BH Telecoma. Nastojat }emo i u budu}nosti, zajedno sa na{im prijateljima iz Telecoma, da pravimo
ovakve i sli~ne objekte u svim dijelovima na{e
zemlje. Va`no je napomenuti da su u realizaciji
kompletne izgradnje u~estvovale doma}e kompanije. Ovo je lijepa prigoda da se zahvalim svim institucijama koje su dale punu podr{ku i doprinos u
izgradnji ova dva poslovna objekta - naglasio je u
svom izlaganju Mensud Ba{i}, generalni direktor
BH Po{te.
Pro{lo je deset godina od kada je done{ena odluka
o izgradnji ovog objekta . Puno je vremena, truda i
zalaganja trebalo da do|emo do ovog dana{njeg
trenutka, sve~anog otvaranja ova dva poslovna
objekta. Zahvaljujem se izvo|a~ima koji su ovaj
posao zavr{ili na vrijeme i u okviru tro{kova koji su
planirani. Veliku zahvalnost dugujemo i stru~nim
slu`bama i Po{te i Telecoma, koje su ulo`ile puno i
truda i znanja da bi bili ispo{tovani i rokovi i
kvalitet izgradnje ova dva objekta - rekao je u svom
obra}anju Ned`ad Re{idbegovi}, generalni direktor
BH Telecoma.
a slavlje
z
Tri razloga
Poštar
Po{tar
21
om
isustvovati ov
o je danas pr
- Zadovoljstv sve~anom otvaranju dvije
nu,
ene
izuzetnom ~i
}e biti smje{t
de u kojima
ra
ma.
zg
ko
ne
le
ov
Te
i
sl
po
o{te
ne direkcije P truki zna~aj:
dvije regional
os
tr
zgrada ima
e dvije komOva prelijepa
se imovina ov
}e
at
e}
uv
u`aju ove
o,
rv
P
luge koje pr
us
,
go
ru
D
zi gra|anima
panije —
bit }e na uslu
je
ni
pa
nosi
m
ko
dvije
ad Mostar
a i tre}e, gr
}e
on
gi
da
re
ra
zg
og
a
ov
dr`avi, ov
u
g
{e
ep
t
jlj
ite
epitet na
`i taj ep
i dalje zadr
r
da
ta
is
ti
in
ije
m
in
dopr
vi},
Nail [e}kano
naglasio je
iH.
munikacija FB
prometa i ko
7
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:38 Page 8
Priredila:
Aktuelnosti
Alisa LEKI]
Nova slu`bena
odje}a i obu}a
za po{tare i ~uvare
Ovoga ljeta po{tono{e i ~uvari
BH Po{te radili su u novim ljetnim uniformama. S obzirom na
to da se radi o na{im
uposlenicima koji obavljaju
specifi~ne poslove, Komisija za
nabavku
ljetne
slu`bene
odje}e i obu}e za po{tono{e i
~uvare morala je voditi ra~una
da uniforme i obu}a zadovolje
niz zahtjeva, te je odabir najpogodnijih bio veoma kompleksan posao. U toku je i nabavka
zimske slu`bene odje}e i
obu}e za po{tono{e i ~uvare, a
tako|er je raspisan i tender za
nabavku slu`bene odje}e za
{alterske radnike
8
Poštar
lu`bena odje}a i obu}a na{ih po{tono{a
i ~uvara, pored toga {to mora biti lijepa,
jer je ogledalo Preduze}a, istovremeno
mora biti i radna, dakle mora zadovoljiti i
visoke fizi~ke kriterije eksploatacije u ljetnim
mjesecima. U ovom smislu je Pravilnik i
definirao slu`benu odje}u. Ona je istovremeno efektna i izdr`ljiva, kombinacija je prepoznatljivih po{tanskih boja, `ute i plave, sa
izvezenim logotipima BH Po{te, sa dodanim
S
oja~anjima protiv habanja zbog no{enja
po{tanske torbe ili sjedanja, a koji opet ne
odska~u od estetske harmonije nego je,
naprotiv, dodatno isti~u. Pravilnik predvi|a i
prozra~ne, prirodne materijale od kojih se radi
odje}a i obu}a - kod ko{ulja udio pamuka je
95 posto, dok su majice pamu~ne 100 posto.
Cipele su od prirodne ko`e, udobne su i
anatomski prilago|ene du`em pje{a~enju.
Izvr{ena je nabavka 825 kompleta slu`bene odje}e i obu}e, u ukupnoj vrijednosti od
162.162,00 KM. Jedan komplet slu`bene odje}e i obu}e, dakle li~no zadu`enje jednog
po{tono{e ili ~uvara, je sljede}i:
· Hla~e
· Majica kratki rukav
· Ko{ulja kratki rukav
· Jakna
· Cipele
2 komada
2 komada
2 komada
1 komad
1 par
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:38 Page 9
Posao u toku provo|enja javnog otvorenog
postupka za nabavku ljetne slu`bene odje}e i
obu}e povjeren je firmi ”Koteks” d.o.o.
Te{anj, koja je izvr{ila isporuku po svim
centrima po{ta.
- Kao i u svakom drugom poslu, vrijeme }e
pokazati koliko smo kvalitetno uspjeli zadovoljiti potrebe u pogledu slu`bene odje}e i
obu}e na{ih po{tara i ~uvara. U svakom
slu~aju `elimo im puno zdravlja i rahatluka u
po{tanskoj uniformi i da ovu u narednom
periodu zamijene sa jo{ boljom! — ka`e Ferid
Tabakovi}, predsjednik Komisije za nabavku
ljetne slu`bene odje}e i obu}e.
Po{tono{e Centra po{ta Sarajevo sa kojima
smo razgovarali uveliko hvale uniforme, {to
zna~i da je Komisija napravila dobar dobar.
U toku je i nabavka zimske slu`bene odje}e i
obu}e za po{tono{e i ~uvare, a tako|er je
raspisan i tender za nabavku slu`bene odje}e
za {alterske radnike.
Nabavka je izvr{ena u skladu sa Pravilnikom
o slu`benoj odje}i i obu}i br. N.O.-8.112863/08 od 25.09.2008 godine. Ovim
Pravilnikom je definiran kroj, boja i sirovinski sastav materijala za izradu slu`bene odje}e
i obu}e za na{e zaposlenike.
Poštar
9
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:39 Page 10
Pi{e:
Zanavljanje voznog parka BH Po{te
Alisa LEKI]
U skladu sa Trogodi{njim planom poslovanja, BH
Po{ta je realizirala nabavku 29 novih motocikala
marke Tomos, koji }e se uskoro na}i na cestama
Federacije BiH i omogu}iti da po{tono{e jo{ br`e i
efikasnije isporu~uju po{tu na{im korisnicima
Vozni park JP BH Po{ta d.o.o. Sarajevo sada broji 280 motocikala proizvo|a~a Tomos, model APN 6S PTT, i 48 motocikala proizvo|a~a Piago, model Free.
Motocikli Tomos se koriste za dostavu po{tanskih po{iljki uglavnom na {irim i naj{irim rejonima dostave i njima se opslu`uju 464 {ira i 273 naj{ira rejona
dostave. Motocikli Piago su nabavljeni za potrebe EMS — brze po{te i oni se ne mogu koristiti za opslu`ivanje {irih i naj{irih rejona dostave.
U Trogodi{njem planu poslovanja za period 2008-2010. godina, isklju~ivo sa ciljem zanavljanja voznog parka, za potrebe centara po{ta planirana je nabavka
motocikala i to:
Redni
broj
Marka
Godina
1.
Tomos
2008
2.
Tomos
3.
Tomos
CENTAR PO[TA
Biha}
Gora`de
Mostar
sarajevo
3
1
7
2009
3
5
7
4
10
2010
3
5
7
4
10
Planirana nabavka je u cijelosti realizirana.
Kontinuiranim zanavljanjem voznog parka `eli se posti}i zadovoljavaju}a
starosna struktura motocikala, pove}ati sigurnost po{tono{a, smanjiti
tro{kovi odr`avanja i izbje}i mogu}nost da se u jednoj godini mora nabaviti
znatno ve}i broj motocikala.
BH Po{ta nastoji zadr`ati unificiran vozni park, a za motocikle Tomos se
odlu~ila iz sljede}ih razloga:
10
Poštar
Travnik
Tuzla
Zenica
Ukupno
19
30
5
34
29
- U dugogodi{njoj upotrebi na na{im terenima, navedeni motocikli su se
pokazali pouzdanim i izdr`ljivim,
- Jednostavno i jeftino odr`avanje,
- Razvijena servisna mre`a.
U Trogodi{njem planu ulaganja u po{tansku mre`u za period 2011- 2013.
godina (uzimaju}i u obzir starosnu strukturu motocikla, kao i da je
amortizacioni vijek motocikla sedam godina), predlo`eno je zanavljanje
ve}eg broja motocikala (pribli`no 40 posto od ukupnog broja motocikala).
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:39 Page 11
Iz Slu`be marketinga
sklopu
rein`enjeringa
Cjenovnika
po{tanskih usluga JP BH Po{ta d.o.o.
Sarajevo koji se odnosi na pru`anje usluge
ogla{avanja u po{ti, Slu`ba marketinga je
smatrala za potrebnim, u odnosu na trenutno
stanje, definirati i usvojiti osnovne standarde
ozna~avanja i obilje`avanja ulaznog portala u
po{tu i {alterskog radnog mjesta.
U vezi sa tim, pokrenut je projekt vizuelnih
komunikacija u JP BH Po{ta d.o.o. Sarajevo,
kojim je definiran na~in ozna~avanja
standardiziranog {alterskog radnog mjesta i
ulaznog portala u po{tansku jedinicu, sa
tehni~kim karakteristikama, kao i novom vrstom i
U
strukturom prodaje usluge ogla{avanja u po{ti
unutar po{tanskih kapaciteta, koja su definirana
izmjenama i dopunama Cjenovnika ostalih
usluga.
Projektom vizuelnih komunikacija u BH Po{ti `eli
se posti}i stroga tipizacija i standardizacija
izgleda i forme obilje`avanja svih {alterskih
radnih mjesta i ulaznih portala i obilje`avanje
mjesta (po{ta i {alter) pru`anja usluga, koje
ugovorno pru`amo u ime i za ra~un drugih
(standard koji mora biti zadovoljen), a tako|er,
sve {to je do sada bilo van standarda, ponuditi
kroz uslugu ogla{avanja u po{ti.
Spisak telecom operatera i banaka i vrste naljepnica
koje smo istakli na {alterima i ulaznim portalima
Telecom operateri:
1. BH TELECOM d.d. Sarajevo
2. HT d.o.o. Mostar (ERONET HEJ !)
3. EuroproNET Bosnia d.o.o. (EUROPRONET 1024)
4. Telekomunikacije RS a.d. Banja Luka (M-TEL FREND)
5. T3 d.o.o. Sarajevo (T3 STOP 1033)
6. LOGOSOFT d.o.o. Sarajevo (LOGOSOFT 1023)
7. AirABA d.o.o. (AIR ABA 1050)
Za bankarske usluge:
1. RAIFFEISEN BANK d.d. Bosna i Hercegovina
( WESTERN UNION, MASTER CARD, MAESTRO, VISA)
2. ''JP BH PO[TA'' d.o.o. Sarajevo (OVLA[TENI MJENJA^)
3. Po{tanska banka Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo (POST BANK BH)
4. NOVA BANKA a.d. Bjeljina (EUROGIRO)
Pi{e:
Branka SUMENI]-BAJI]
Istra`ivanjem infrastukture svih po{tanskih
jedinica, koje je provela Slu`ba marketinga u
saradnji sa nadle`nim Sektorom za po{tanski
promet, uvidjeli smo nedopustivu {arolikost u
obilje`avanju {alterskih radnih mjesta i ulaznih
portala, a posebno oblike i forme naljepnica i
plakata, nestandardno zalijepljenih ili
postavljenih na mjesta na kojima se ne bi smjeli
na}i, jer standard ne postoji, do toga da se nalaze
i naljepnice firmi za koje uop}e ne pru`amo
usluge.
Uvo|enjem standarda u ozna~avanju tako|er
obavezujemo sve svoje sada{nje i budu}e
korisnike po{tanskih usluga, a pogotovo one u
~ije ime i za ra~un obavljamo njihove usluge, da
se pridr`avaju tehni~kih elemenata i po{tuju na{e
standarde, da svoje naljepice, plakate i sl. mogu
nalijepiti u koli~ini i samo na mjestima u okviru
propisanih standarda na po{te i {aletre koji pru`a
tu uslugu, a sve ostali zahtjevi postaju
predmetom ponude ogla{avanja u po{ti u skladu
sa Cjenovnikom po{tanskih usluga.
Poštar
11
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:39 Page 12
Na radnom mjestu
Timski rad i individualni trud i zalaganje definitivno moraju
postojati kako bi cijela kompanija opstala i i{la naprijed.
Pi{e:
Mirjana DURAKOVI]
Svojom osebujno{}u plijeni. Obrazovan, kreativan i
stru~an, istovremeno je skroman i nasmijan, dok je
u kontaktu neposredan i spontan. Komunikativan i
elokventan, jedino ne voli pri~ati o samom sebi, ali
zato portretisanje Murisa Had`imejli}a koliko bilo
impresivno, nije ni lako.
Ali, da po|emo od po~etka.
Ko je Muris Had`imejli}? Za po~etak zamolila bih
Vas da se predstavite ~itaocima na{eg ~asopisa?
Mlade osobe, pune entuzijazma, `elje za znanjem i stru~nim
napredovanjem, uvijek daju pozitivan podstrek radnom
okru`enju i djeluju kao katalizator poslovnih procesa.
Podmla|ivanje kadrova je neophodno, poruka je Odjeljenja
za aplikativni softwar BH Po{te. Idu}i tragom ove izjave, pri~a
u rubrici 'Na radnom mjestu' posve}ena je na{em mladom
kolegi Murisu Had`imejli}u
12
Poštar
- Ro|en sam prije 28. godina u Sarajevu. Osnovno
i srednjo{kolsko obrazovanje stekao sam u rodnom
gradu. Diplomirao sam na Elektrotehni~kom faktultetu u Sarajevu 2006. godine. Trenutno poha|am
postdiplomski magistarski studij na istom fakultetu.
Dodatno sam se educirao u industrijskoj certifikacji, posebno u Microsoft tehnologijama.
Asistent sam na Elektrotehni~kom fakultetu na dva
predmeta: Napredni software in`injering i
Programiranje i kontrola kvalitete. Ranije sam bio
anga`ovan kao predava~-instruktor u Centru za
kompjutersku edukaciju.
O`enjen sam i imam k}erku od dvije godine.
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:39 Page 13
Koliko dugo radite u Po{ti?
Koliko je Va{ posao dinami~an, interesantan?
- Nakon zavr{etka fakulteta zaposlio sam se u
Centru za kompjutersku edukaciju gdje sam
radio do aprila 2009. godine, kada prelazim u
BH Po{tu. Dakle, u Po{ti radim oko godinu i po.
- Posao je veoma interesantan i dinami~an,
posebno u situacijama kada se pojave pitanja i
problemi, koji se ne susre}u svakodnevno. Tada
se sa velikim zadovoljstvom posve}ujem
istra`ivanju, izu~avanju i traganju za najboljim
rje{enjima. Koliko god novi i neobi~ni zadaci u
odre|enim trenutcima izgledali te{ki i nerje{ivi,
istovremeno su veliki poslovni i li~ni izazov, {to
opet ovom poslu daje dodatnu notu zanimljivosti i kreativnosti.
Da li, po Va{em mi{ljenju, dr`avne kompanije
pru`aju {ansu mladim i obrazovanim kadrovima
i koliko su te kompanije otvorene za nove i
svje`e ideje?
- Ne mogu govoriti o svim dr`avnim kompanijama jer ne znam kakva je situacija u drugim
kompanijama, ali za Po{tu definitivno mogu
re}i da je otvorena za nove i svje`e ideje, trendovske novitete i da ne sputava kreativnost i
entuzijazam mladih. Do sada mi se nije desilo
da neka moja sugestija ili prijedlog budu odbijeni. [efovi, radne kolege i ja radimo zajedno
na usvajanju novih tehnologija i implementaciji najmodernijih rje{enja. Kada sam tek po~eo
raditi u Po{ti, unutar Odjeljenja za aplikativni
softwar preovladavao je individualni stil rada.
Me|utim, vrlo brzo je prihva}en timski rad,
kojem sam ja oduvijek preferirao.
Kakve su obaveze i zadaci posla koji trenutno
obavljate, koji i kakvi su to poslovi?
- Trenutno sam uposlenik Sektora za razvoj i
informacione sisteme, u Slu`bi za IS, a
Odjeljenje za aplikativni software. Dakle, zadaci
mog odjeljenja su da na odre|ene zahtjeve
osmislimo i implementiramo rje{enje nekog
Da li i sa kakvim te{ko}ama se susre}ete na
poslu?
Kako izgleda po{ta budu}nosti kroz prizmu
informati~ara?
- [to se ti~e trenutnih usluga koje nudimo, mislim da }e se samo tehnolo{ki unaprje|ivati.
Smatram da je klju~ uspjeha u pra}enju svjetskih standarda. Tako|e, uvo|enje novih usluga,
koje koriste internet, siguran je put kojim su
krenule mnoge po{te, {irom svijeta.
[ta biste poru~ili za kraj ovog razgovora?
- Timski rad i individualni trud i zalaganje definitivno moraju postojati kako bi cijela kompanija
opstala i i{la naprijed. Ne smijemo gubiti nadu u
bolje sutra.
- Kad ste okru`eni dobronamjernim kolegama,
uvijek spremnim na saradnju i zajedni~ko
re{avanje, kako poslovnih problema tako i
me|uljudskih odnosa, onda zaista svaka trenutna te{ko}a postaje zanemarljiva sitnica.
Ima li ne{to {to Vam smeta, {to bi trebalo
unaprijediti u Va{em poslu?
- Pa, odgovor na ovo pitanje mogao bi biti
sli~an odgovoru iz prethodnog pitanja, koji
mogu malo pro{iriti. Moje radno okru`enje, kao
i moji pretpostavljeni, sve do direktora Sektora i
generalnog direktora, izuzetno su otvoreni za
nove ideje koje pozitivno djeluju na unapre|enje
rada. Vrlo su prilagodljivi i nagodni u
prihva}anju novih ideja, dono{enju rje{enja,
programa i planova koji garantuju bolje poslovanje na{e kompanije. Zato se svaka nedoumica
Radne kolege iz Odjeljenja za aplikativni softwer jednodu{ni su u ocjeni da
je veliko bogatstvo u svojoj blizini imati osobu na koju se mo`ete istovremeno osloniti i kao velikog stru~njaka i kao prijatelja: ”Murisovim dolaskom
mi smo dobili upravo to. Pun je elana i volje za usvajanjem novih tehnologija i uvijek spreman da to podijeli sa ostalima. Tako|er `elimo istaknuti jo{
jednu va`nu stvar, za timski rad je veoma bitna vedra i dru`eljubiva atmosfera, a Muris je upravo osoba koja tome uveliko doprinosi”.
problema, poslovnog procesa ili sl. Radio sam
na aplikacijama: HT ERONET eVoucher, BH
TELEKOM auto-dopune, zatim za lak{i unos
AVIO ruta u IPS, a sa kolegicom Samirom na
aplikaciji BHP korisnici. Bio sam i predava~ na
specijalisti~kom kursu iz oblasti programiranja i
razvoja aplikativnog software-a, koji je organizovala Slu`ba za informacioni sistem JP BH Po{ta
u septembru 2009. godine. Trenutno radimo na
dva velika projekta - nova {alterska aplikacija,
kao i novo ERP rje{enje.
rje{ava usagla{avanjem mi{ljenja i sve prepreke
prevazilaze se u 'hodu'. Tako se u samom procesu rada, pri kreiranju odre|enih projekata dolazi
i do izmjena koje unapre|uju na{e poslovanje.
Muris HAD@IMEJLI]
Po{tar
13
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:39 Page 14
Povodom 9. oktobra
Svjetskog dana po{te
U poplavi novih informacionih i telekomunikacionih tehnologija koje mijenjaju svijet u kojem `ivimo, mnogi se pitaju ima li
po{ta zaista budu}nost. Moj kategori~an odgovor je - da.
o{ta svakodnevno nudi mno{tvo
usluga - tradicionalnih i novih - kako bi
se
zadovoljile
potrebe
za
komunikacijom izme|u milijardi ljudi i
kompanija. Umjesto da ustukne pred ovim
novim tehnologijama, koje gotovo svaki dan
mijenjaju na{ koncept komunikacije, po{ta se
tako|er mijenja i pokazuje da i ona mo`e biti
inovativna.
Nekih 65% dr`avnih po{tanskih organizacija
u svijetu tako|er pru`aju online usluge,
uklju~uju}i online pla}anje ra~una (16%), epo{tanske usluge (13%) i uru~enje po{iljki
na osnovu elektronskog potpisa (10%).
Pored toga njih 12% pru`aju usluge prodaje
putem Interneta (e-commerce), a 40% ih ima
punktove za javni pristup Internetu. Novi
naziv domene na najvi{em nivou - .post koju je nedavno dodjelila Internet korporacija
za dodjelu naziva i brojeva (ICANN), kroz
sponzorski odnos sa UPU-om omogu}it }e
po{tanskom sektoru da uspostavi solidnu
osnovu u cyber-svijetu za razvoj sigurnih i
pouzdanih elektronskih po{tanskih usluga.
Ovo je put koji treba slijediti. Iako po{te u
cijelom svijetu i dalje prera|uju vi{e od 483
milijardi pisama godi{nje, obim po{iljki i
dalje opada zbog elektronskih supstitucija i
nedavne finansijske krize (posebno u
razvijenim zemljama i zavisno od stepena
razvoja privrede).
P
14
Po{tar
Iako prenos po{iljki u fizi~kom smislu ne}e
nestati preko no}i i uprkos ~injenici da je taj
trend opadanja veoma blizu, po{te gledaju u
budu}nost tako {to mijenjaju svoje proizvode
i usluge. Zahvaljuju}i elektronskoj trgovini
(e-commerce), broj paketa je u porastu.
Po{te u mnogim zemljama primje}uju
godi{nji rast u obimu paketskih po{iljki od
20% zahvaljuju}i online prodaji. Po{te
tako|er pru`aju sve vi{e nov~anih usluga,
zatim elektronske usluge prilago|ene
korisniku, usluge logistike, usluge prema
dr`avnoj upravi i mnoge druge.
Mnoge od ovih usluga stavaraju nova radna
mjesta i podr`avaju lokalnu privredu.
Projekat u koji je bilo uklju~eno 5,561 op}ina
u Brazilu dao je sljede}e rezultate: otvaranjem
filijale Po{tanske banke u jednoj od ovih
op}ina, nakon ~etiri godine direktno se
doprinijelo pove}anju broja radnih mjesta za
14% i pove}anju broja novih malih i srednjih
preduze}a za 23%. Ekonomski stru~njaci se
u pravilu sla`u da po{tanske usluge poma`u
pove}anju bruto nacionalnog proizvoda za
najmanje 1%.
Ovog 9. oktobra, na Svjetski dan po{te,
sjetimo se veoma zna~ajne i relevantne uloge
koju po{ta svakodnevno ima u `ivotima
miliona ljudi i kompanija, ne samo kao
sredstvo komunikacije nego i kao zna~ajan
pokreta~ ekonomskog rasta.
Edouard Dayan,
generalni direktor
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:39 Page 15
Najstariji ameri~ki po{tar Chester Reed
U 95. godini oti{ao u penziju
Nakon pune 62 godine radnog sta`a, Chester Reed je odlu~io da je vrijeme da ode u penziju te da posljednje godine `ivota provede putuju}i po
svijetu sa svojim 59-godi{njim sinom.
Reed je vratio svoju iskaznicu i klju~eve ameri~koj po{tanskoj slu`bi u
Redlandsu u Kaliforniji. U Po{ti je radio 37 godina i nikad nije bio na bolovanju.
Reed je prije Po{te bio zaposlen 25 godina u zra~nim snagama. Kazao je
da planira `ivjeti 100 godina kako bi mogao proputovati svijet sa svojim
59-godi{njim sinom Richardom.
Po{tar
15
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:39 Page 16
Pi{e:
Milan DUNOVI], dipl. ing. saob.
U Skoplju je, 19. augusta 2010.
godine, odr`an prvi radni sastanak
izme|u
predstavnika
Svjetskog
po{tanskog
saveza
(UPU),
PostEuropa i javnih po{tanskih operatera zemalja jugoisto~ne Evrope u
cilju definiranja budu}ih aktivnosti
vezanih za realizaciju zajedni~kog
projekta „UPU/PostEurop projekat
pobolj{anja
kvaliteta
po{tanske
usluge u zemljama jugoisto~ne
Evrope”
16
Poštar
Strate{ki regionalni projekt
Pobolj{anje kvaliteta po{tanske usluge jedan je od klju~nih ciljeva UPU-a i, kao takav, osnovna misija Nairobi po{tanske strategije, usvojene na 24. kongresu. U cilju implementacije ove
strategije, Me|unarodni biro Svjetskog po{tanskog saveza je razvio novi pristup kako bi
podr`ao ovla{tene operatere, baziran na UPU-ovoj globalnoj viziji i regionalnom pristupu
pobolj{anja kvaliteta usluge. Ovaj pristup, kao i predlo`eni zajedni~ki (UPU i PostEurop)
strate{ki regionalni vi{egodi{nji projekat, namijenjen ovla{tenim operaterima dr`ava jugoisto~ne Evrope, potpisan je 30. aprila 2010. godine izme|u Svjetskog po{tanskog saveza i
PostEuropa.
U cilju prezentiranja postignutog i definiranja budu}ih aktivnosti, UPU i PostEurop su zainteresiranim ovla{tenim operaterima organizirali radni sastanak koji se odr`ao u Skoplju, 19.
avgusta 2010. godine. Predlo`ena je metodologija projekta koja uzima u obzir sve aktivnosti
koje imaju za cilj pobolj{anje kvaliteta po{tanske usluge ovla{tenih po{tanskih operatora ovog
regiona. Nagla{ena je potreba za bliskom saradnjom izme|u Me|unarodnog biroa UPU-a,
PostEuropa i ovla{tenih operatera koji su spremni da postignu ciljeve kvaliteta.
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:39 Page 17
Sastanku su prisustvovali predstavnici sva tri javna po{tanska operatera
Bosne i Hercegovine, Agencija za po{tanski promet BiH te agencije
Albanije, Makedonije, Hrvatske i Srbije, uzev{i aktivno u~e{}e na sastanku, te predstavnici Bugarske i Rumunije, koji su u~estvovali kao posmatra~i. Izostalo je prisustvo predstavnika Po{te Turske i Po{te Crne Gore.
Sastanak je otvorio generalni direktor Po{te Makedonije, gospodin Ejup
Rustemi, koji je pozdravio sve u~esnike, izlo`io trenutno stanje ovog
po{tanskog operatera i budu}e pravce koje je menad`ment usvojio u ovoj
godini. Nakon gospodina Rustemija, uvodnu rije~ je dobio i predstavnik
Svjetskog po{taskog saveza gospodin Youriy Spirev, kao UPU-ov regionalni projektni koordinator, potom gospodin Antonino Scribellito, kao
glavni projekt menad`er PostEuropa i Lars Vesterlud, koji je na ovom projektu, a na osnovu velikog uspjeha kao predsedavaju}i Radne grupe za
kvalitet PostEuropa, anga`iran kao glavni ekspert za kvalitet UPU-a.
· vr{e razmjenu EDI poruka, {to podrazumijeva i transfer podataka;
Prezentirani su osnovni ciljevi koje ovla{teni po{tanski operateri treba da
ispune putem ovog projekta i to kroz pet radionica. Planirano je odr`avanje prve radionice u Istanbulu u organizaciju Turske po{te ve} po~etkom
oktobra 2010. godine. Naredne ~etiri radionice su planirane u januaru
2011. godine, zatim u martu, maju i septembru. Nakon svake radionice
po{tanski operatori }e biti ocijenjeni kroz odre|enu tabelu u kojoj }e biti
nagla{eno koje su aktivnosti u potpunosti realizovali, koje jo{ treba realizirati i koje u budu}nosti treba realizirati.
Kao kona~an rezultat ovog projekta javni po{tanski operateri treba da:
Obaveze u~esnika u ovom projektu, pored gore navedenih stavki, su da
prema potrebi organiziraju skup koji traje do tri dana.
JP BH Po{ta d.o.o. Sarajevo je ve} odredilo projekt-menad`era i njegovog zamjenika koji }e aktivno u~estvovati u realizaciji projekta. Prisustvo
projekt-menad`era je obavezno na svim sastancima..
Imaju}i u vidu predstoje}e promjene na tr`i{tu po{tanskih usluga, kao i
va`nost unaprje|enja kvaliteta prenosa po{tanskih po{iljki, koji za cilj ima
visoko pozicioniranje javnog po{tanskog operatora na tr`i{tu po{tanskih
usluga, a sve u cilju ispunjenja zahtjeva korisnika, kao i prelazak na novi
sistem obra~una terminalnih tro{kova koji su u direktnoj korelaciji sa ostvarenim kvalitetom, ovaj projekat predstavlja veoma va`nu kariku i pomo}
ovla{tenim po{tanskim operatorima da se pripreme za nadolaze}e promjene i fokusiraju na unaprje|enje svojih proizvodnih procesa i planiranja
budu}ih aktivnosti.
· implementiraju Projekt kontinualnog testiranja UPU koji }e mjeriti
kvalitet usluge izme|u zemalja u~esnica u ovom projektu i sistem
mjerenja kvaliteta u me|unarodnom po{tanskom prometu;
· koriste sisteme za potra`ivanje po{iljki koji }e pokriti sve po{iljke sa bar
kodom (IBIS, Rugby...);
· vr{e redovan pristup izvje{tajima kvaliteta UPU (izve{taji iz kontinuiranog testiranja, pisma, paketi i EMS testiranje kvaliteta u cilju otklanjanja mogu}ih gre{aka u lancu prerade);
· implementiraju metodologiju certifikacije UPU;
· omogu}e razvoj nacionalnih i me|unarodnih projekata za pomo}
zemljama koje nemaju kvalitetan po{tanski kod i sistem adresiranja;
· definiraju i realiziraju projekt mjerenja kvaliteta u unutra{njem prometu;
· implementiraju metodologiju upravljanja operativnim procesima;
· osiguraju kori{tenje standardnog UPU bar koda i skeniranje svih
po{iljki koje posjeduju bar kod;
· definiraju i implementiraju sistem za me|unarodnu podr{ku koji }e
generirati EDI poruke za sve vrste po{tanskih po{iljki;
JP BH Po{ta d.o.o. Sarajevo ve} koristi UNEX sistem, AMQM sitem
mjerenja kvaliteta u me|unarodnom po{tanskom prometu - UPU kontinuirano testiranje, IPS sistem, te bi realizacijom ovog projekta fokusirali
na{e aktivnosti i definirali striktna pravila i standarde koji bi izuzetno
unaprijedili kvalitet, kako u me|unarodnom, tako i u unutra{njem po{tanskom prometu i omogu}ili nam da se pripremimo za novi sistem obra~una
terminalnih tro{kova, a koji isklju~ivo zavise od postignutog stepena
kvaliteta.
Po{tar
17
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:39 Page 18
Pi{e:
[en|ana MULI]
Sa sajma u Pragu
„S B E R A T E L„ Sammler
Collector 2010, naziv je ovogodi{njeg me|unarodnog sajma
kolekcionara koji je odr`an u
Pragu, u periodu od 2. do 4.
septembra. 2010. godine. Na
ovogodi{njem sajmu, trinaestom po redu, uz 230 izlaga~a iz cijelog svijeta, u~estvovali su i predstavnici JP BH
Po{ta d.o.o. Sarajevo.
ajam je odr`an pod pokroviteljstvom
ministra za obrazovanje, pitanja
mladih i sport Republike ^e{ke,
Josefa Dobe{a i gradona~elnika Praga
Pavela Bema.
Ina~e, ~e{ko tr`i{te je jedno od
najzna~ajnijih tr`i{ta filatelista, i kolekcionara uop}e. ^injenica da je oko 12 hiljada ljudi posjetilo ovogodi{nji sajm samo
potvr|uje tu konstataciju.
S
18
Poštar
Organizatori Sajma nastojali su, od samih
po~etaka 1998. godine, pa do danas,
stvoriti mjesto susreta kolekcionara CEE
regije te brojka ne iznena|uje i potvr|uje
uspje{nost realizacije ove ideje.
Na mno{tvu doga|aja u vezi sa Sajmom,
po~ev{i s popratnim izlo`bama i aukcijama,
Po{ta ^e{ke je promovirala po{tansku
marku sa motivom „Junaci stripa„,
posve}enu mladim nara{tajima filatelista.
Pored filatelije i numizmatike, na ovogodi{njem sajmu bila su pokrivena i druga
podru~ja kolekcionarskih interesa. Na jednom mjestu kolekcionari su mogli vidjeti i
kupiti sve, po~ev{i od dragog kamenja,
medalja, minerala, povijesnih razglednica
do kartonskih podmeta~a za pivo.
Veliku pa`nju je izazvao izlo`eni muzejski
primjerak starog papira koji je prvi ikada
prona|eni papir i ~ija je namjena bila
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:39 Page 19
ozna~avanje koli~ine novca ili ono {to bi
mi danas modernim jezikom rekli „pasica„
i rukom slikanog plakata koji je jedini
prona|eni primjerak na prostorima Evrope.
Medijska pokrivenost i posjeta novinara i
televizijski ku}a je bila iznimna.
Najpopularniji TV kanal u zemlji CT24
imao je prilog o ovom sajmu u centralnim
vijestima, a na ostalim tv stanicama prilozi
su emitirani svakodnevno u udarnim terminima. Tako|er, zapa`ena je posjeta
mnogo stranih i doma}ih novinara.
Na izlo`beno-prodajnom {tandu BH Po{te,
brojni posjetioci mogli su kupiti prigodne
po{tanske marke i vrijednosnice. U cilju
promocije bh. filatelije, dijeljen je Bilten
prigodnih po{tanskih maraka iz 2010.
Sarkozy skuplja
po{tanske marke
rancuski predsjednik Nicolas Sarkozy u svome pretrpanom rasporedu
nalazi vremena za skupljanje po{tanskih maraka. ^ovjek kojem su
mediji nadjenuli nadimak "Brzi Sarko", poznat je kao strastveni trka~ i
skija{, no u Elizejskoj pala~i osnovao je filatelisti~ki klub. U popunjavanju
albuma poma`u mu strani du`nosnici. Sarkozyjeva zbirka polako postaje
jedna od najimpresivnijih na svijetu budu}i da je redovito kontaktira strane
politi~are - doznaje britanski list Daily Telegraph od izvora iz nedavno
osnovanoga Filatelisti~kog kluba Elizejske pala~e. Posebno mjesto u zbirci francuskog predsjednika zauzima serija britanskih maraka iz 2004.
nastala u spomen na sklapanje Srda~noga sporazuma (Entente Cordiale)
koju mu je darovala kraljica Elizabeta II. tokom posjeta bra~nog para
Sarkozy Velikoj Britaniji pro{le godine.
Kalifornijski guverner Arnold Schwarzenegger darovao je pak francuskom
~elniku plavi ko`ni album s guvernerskim pe~atom na naslovnoj stranici i
dvije uokvirene koverte s prvim izdanjima kalifornijskih maraka.
Administrativni tajnik francuske filatelisti~ke organizacije Dominique
Ballagny za BBC je izjavio da Sarkozy ve} dugo skuplja po{tanske marke te
da ga, zbog ma|arskog porijekla, najvi{e zanimaju marke iz te zemlje. Prije
nekoliko mjeseci ~ak je organizirao okupljanje svih francuskih
filatelisti~kih organizacija kako bi razgovarali o promoviranju filatelije rekao je Ballagny.
U svom pismu filatelisti~kom dru{tvu istaknuo je da od djetinjstva skuplja
po{tanske marke te da mu je ovaj hobi otvarao vidike u svijet, historiju i
zna~ajne doga|aje. Sarkozy, navodno, svoje albume pregledava i dopunjuje tokom ve~eri, a njegova supruga Carla Bruni prijateljima je povjerila da
je sretna {to joj suprug ima smiruju}i hobi.
F
godine, u kojem su navedena i izdanja koja
tek trebaju da se promoviraju do kraja ove
godine. Ovaj bilten je dobro prihva}en i
posjetitelji {tanda BH Po{te su pokazali
veliki interes. Tako|er, ostvaren je odre|en
broj kontakata sa potencijalnim kupcima i
agentima na{ih filatelisti~kih izdanja.
Za kraj, zavr{it }emo rije~ima J.W.Goethea:
„Kolekcionari su sretni ljudi„, {to je i bio
moto ovoga sajma.
Poštar
19
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:39 Page 20
Pi{e: Enes D@IHI]
i Haris KAFED@I]
redvi|anja velike ve}ine referentnih
stru~njaka govore u prilog tezi da }e
veoma brzo, a govori se o maksimalno
desetak godina, klasi~ne po{tanske usluge biti
u potpunosti zamijenjene elektronskim servisima (e-service).
Upravo ta ~injenica bila je ~elnim ljudima
PostEuropa lajt-motiv za organizaciju AES foruma, koji je od 23-24.09.2010 godine, odr`an u
Talinu, glavnom gradu Estonije.
Bilo zbog strahova uzrokovanih liberalizacijom,
zamjenskim efektima, privatizacijom ili globalizacijom — po{tanska industrija je primorana da
ponovo osmi{ljava svoju budu}nost, razvijaju}i
i dizajniraju}i napredne elektronske solucije.
Najbolji na~in da se predvidi budu}nost je da
se ona izumi, rekao je Peter F. Drucker (19052005).
Forum je okupio delegacije nekoliko evropskih
po{tanskih operatera, a me|u predava~ima su bili
eksperti iz oblasti informacionih sistema i
stru~njaci za razvoj strategije po{tanske industrije.
Prezentacije i diskusije odnosile su se na :
· Rast Hibridne po{te
· Inovativne platforme za elektronsku dostavu
svih vrsta informacija za klijente i biznis
· GIS servis koji po{ti daju jedinstvenu
mogu}nost ponude
· Kako logisti~ke informacije mogu zna~iti biznis za po{tu
· Uloga koju po{ta mo`e imati za uvo|enje
nove generacije po{tanskih usluga
Veoma interesantnu analizu stanja u brzom
razvoju i velikoj ekspanziji hibridne po{te imao
je gosp. Jacob Johnson, stru~ni konsultant za
AES forum, Talin 2010
P
20
Poštar
hibridnu po{tu i po{tanske elektronske servise.
Hibridna po{ta je ve} dugo prihva}ena i integrirana usluga velikih po{tanskih operatera,
dok se kod zemalja u razvoju primje}uje veliki
zaokret u strategiji razvoja hibridne po{te u
smislu brzine dostave, kvaliteta servisa i
pripreme za uklju~ivanje u elektronsku
dostavu.
Ono {to je zajedni~ko za sve po{tanske operatere je da u hibridnoj po{ti vide globalnu perspektivu i logi~an odgovor na brojne izazove,
od kojih su najva`niji: pobolj{anje kvaliteta u
segmentima brzine, sigurnosti, kvaliteta,
smanjivanja tro{kova i za{tite okoline.
Nakon istra`ivanja koje UPU proveo u 57 svjetskih operatera (41 iz evropskih zemalja, pet azijskih, osam ameri~kih i ~etiri bliskoisto~nih),
do{lo se do slijede}ih zaklju~aka:
· Klasi~na definicija hibridne po{te da se elektronski upu}ena po{ta {tampa u blizini primaoca i fizi~ki uru~uje, mijenja se u smislu
da dostava mo`e biti fizi~ka, SMS-om, elektronskom po{tom.
· U zemljama u razvoju kori{tenje hibridne
po{te vr{i se na mnogo novih na~ina, a
glavne strate{ke razlike u kori{tenju su:
* Neke od nordijskih zemalja idu za totalnim
komunikacionim konceptom
* Mnogi koriste hibridnu po{tu za pove}avanje asortimana usluga
* Ostali ponovo mnogo investiraju u klasi~ni
model distribucije
* Samo nekoliko je odlu~ilo protiv ponude
hHibridne po{te
Na kraju istra`ivanja do{lo se do iznena|uju}ih
otkri}a :
1. Za korisnike hibridne po{te, drugi i tre}i prioriteti su sigurnost/za{tita podataka i
mogu}nost pra}enja traga pisama
2. Samo deset od potencijalnih 290 milijardi
pisama se producira od davaoca servisa hibridne po{te
3. Nakon godina ~ekanja, izgleda da }e {tampa
u boji podi}i kvalitet sevisa hibridne po{te
na vi{i nivo
4. Hibridna po{ta omogu}ava zemljama u
razvoju da naprave pozitivan preokret u
razvoju po{tanskih usluga
5. Izuzetno velika razlika u strategijama izme|u
nekih od glavnih faktora u poslu sa hibridnom po{tom
6. U hibridnioj po{ti se vidi klju~ za preuzimanje komunikacijskog tr`i{ta
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:39 Page 21
AES forum, Talin 2010
Klasi~ne po{tanske usluge
polako ali sigurno odlaze u historiju. Orijentacija ka novim
servisima na platformi informacionih sistema. Hibridna po{ta
EESTI Post opslu`uje preko
stotinu klijenata. GIS servis i
informaciona logistika predstavlja mogu}nost za novi biznis. DEMO centar okupio
najja~e kompanije i stru~njake
Evgenia Ilyazova, vo|a razvoja i tehnolo{kih
standarda u Dokumentacionom odjelu Po{te
Rusije, objasnila je koliko je primjena
napredne po{tanske tehnologije, kao i automatizacija proizvodnog procesa, uticala na
pove}anje efikasnosti Po{te Rusije.
Gidi Goell, predstavnik Po{te Izraela, prezentirao je inovaciju svog operatera pod nazivom
”Ipost”, ili prevedeno: sigurnosna elektronska
platforma za po{tanske usluge, ~ija je osnovna
funkcija da se razvije nova poslovna opcija i
po{tanska usluga bazirana na zamjeni
klasi~nog ku}nog po{tanskog sandu~i}a u
elektronski ”po{tanski sandu~i}”, baziran na
web platform, bez kori{tenja papira.
Osnovne prednosti ovog sistema su bazirane
na alatima koji se danas koriste u eri interneta
jer pru`aju mogu}nost dostave velikog broja
elektronske po{te na veoma efikasan na~in i sa
zna~ajnim smanjenjem tro{kova. Novi servis
otvara mogu}nost po{tanskoj industriji da
preuzme vode}u ulogu u dostavi izvje{taja i
informacija preko sigurnog i dokumentiranog
sistema.
Glavne pogodnosti za klijenta koje pru`a ovaj
sistem su:
· Prijem i arhiviranje svih ra~una, izvje{taja i
zvani~nih dokumenata na jednom mjestu
· Sigurna komunikacija
· Arhiviranje na sedam godina
· Jedna linija sistema pla}anja
· Podsjetnik, alarmi i izvje{taji
· Zasnovano na web tehnologiji, opcija jednostavna za kori{tenje
Predstavnik Siemensa AG, Dietrich Blanche,
prezentirao je sistem Trust Ebox, ili kakva }e
izgledati po{ta budu}nosti.
Farhad Shahed, iz Deutche Post DHL,
Alexander Gomes iz InfoPortugal i Teet
Jagomagi iz estonskog AS Regio predstavili su
velike mogu}nosti koje pru`a GIS sistem u
po{tanskoj industriji.
”Novo vrijeme po{tanskog servisa” bila je
prezentacija predstavnika doma}ina - Po{te
Estonije - Toomasa Turka, koja je pobudila
veliko interesovanje prisutnih jer je pokazala
koliko Po{ta Estonije ozbiljno shvata izazove
koje donosi novo vrijeme i kako se pametno
koriste postoje}i resursi za promi{ljanje nove
strategije razvoja. Kao ilustracija trendova,
navedeni su neki podaci:
· 63% doma}instava u Estoniji ima pristup
Internetu
· 20% populacije je na Facebooku
· 1,12 miliona aktivnih identifikacionih dokumenata (od ukupno 1,3 miliona stanovnika)
· Digitalni potpisi, autentizacija i {ifrovanje
U prilog ovim zaklju~cima ide tvrdnja
Microsoftovih stru~njaka da za deset godina
ne}e biti printanih medija jer }e biti zamijenjeni
virtualnim.
Zavr{nu rije~ je imao, i to putem SKYPE-a,
Paul Donohoe iz UPU-a, koji je govorio o slijede}oj generaciji me|unarodne po{tanske
mre`e, gdje }e po{ta biti sigurna i od povjerenja me|unarodna internetska platforma, regulirana aktima UPU za po{tansku zajednicu, integrirana u fizi~kim, finansijskim i elektronskim
kapacitetima za podr{ku e-komercijalu, e-po{tu
i e-upravu.
Nakon zavr{etka foruma, doma}in je uprili~io
posjetu Demo centru, koji je formirala Vlada
Estonije i gdje su se okupili eksperti iz oblasti
telekomunkacija i kreirali sistem X-ROAD,
informati~ki odgovor za izazove novog doba.
Delegati BH Po{te, ljubazno{}u doma}ina,
imali su priliku obi}i sorting-centar, hibridnu
po{tu i pogon za paketski saobra}aj Po{te
Estonije.
· 90% nov~anih transfera obavlja se preko online internet bankarstva
· Elektronske karte za javni prijevoz, mobilni
parking
· Elektronski recepti, elektronska nastava,
elektonska zdravstvena za{tita
Nakon obilaska navedenih postrojenja razgovaralo se o mogu}nosti saradnje, gdje bi Po{ta
Estonije pomogla u procesu apliciranja predpristupnih fondova EU, u ~emu imaju veliko
iskustvo.
Nakon zavr{ene studije, zaklju~ak je da se
tr`it{e mijenja prevelikom brzinom, te da }e,
ukoliko se po{tanska industrija ne uklju~i
aktivno u kreiranje novih usluga, potpuno izgubiti tr`i{te.
Dogovoreno je da grupa eksperata Po{te
Estonije, krajem ove ili po~etkom idu}e godine,
do|e u uzvratnu posjetu na{oj kompaniji.
Poštar
21
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:39 Page 22
Razgovarala:
Alisa LEKi]
Razgovor s povodom
\inita Fo~o,
direktor Agencije
za javne nabavke BiH
Evropski
standardi
u procesu
javnih nabavki
U toku je realizacija projekta direktnog elektronskog unosa
obavje{tenja od strane ugovornih organa. Cilj je da u kona~nici
objavljivanje postane besplatno. Mo`ete li nam re}i vi{e o tom projektu, od kada postoji inicijativa, kako napreduje realizacija, kada se
o~ekuje njegovo potpuno za`ivljavanje?
Fo~o: U toku je realizacija projekta GO-PROCURE, kojeg finansira
Evropska komisija. Cilj je da se u potpunosti pre|e na objavu
obavje{tenja u postupcima javnih nabavki elektronskim putem. Naime,
dr`ave ~lanice EU sva obavje{tenja objavljuju na slijede}e na~ine:
- objave na nivou nacionalnih zakonodavstava i
- objave na nivou Evropske unije.
Svaka dr`ava ~lanica svojim nacionalnim zakonodavstvom definira
objave na nacionalnom nivou, a prema pravilima EU, koja su ugra|ena
i u nacionalna zakonodavstva, objave vr{e u ”Slu`benom glasilu EU”.
Ve}ina dr`ava ~lanica EU objave obavje{tenja u postupcima javnih
nabavki vr{i putem slu`benih listova.
Bosna i Hercegovina se opredijelila za sistem koji je zastupljen u ve}ini
zemalja ~lanica EU. Projekat GO-PROCURE }e osigurati mogu}nost
potpune elektronske komunikacije u objavi obavje{tenja. Me|utim,
Zakon o javnim nabavkama BiH je definirao i objavu obavje{tenja u
”Slu`benom glasniku BiH” i na web strani javnih nabavki. Dakle,
obaveza objave obavje{tenja u {tampanoj formi je obaveza, do usvajanja eventualno druga~ijeg zakonskog rje{enja. Po~etak primjene
ovog sistema je utvr|en za 01.01.2011. godine. Naime, po~etak prim-
22
Poštar
Zakon o javnim nabavkama BiH definirao je
objavu obavje{tenja u Slu`benom glasniku i
web strabici javnih nabavki. U toku je realizacija projekta GO-PROCURE, kojeg finansira
Evropska komisija, a ~iji je cilj da se u potpunosti pre|e na objavu obavje{tenja u postupcima javnih nabavki elektronskim putem. O
tom projektu I drugim stvarima vezanim za
javne nabavke u BiH razgovaramo sa direktoricom Agencije za javne nabavke, gospo|om
\initom Fo~o.
jene je bio predvi|en za sredinu ove godine. Me|utim, realizacija projekta je imala odre|ene probleme, koji su doveli do ka{njenja, ali su
isti u toku ljetnih mjeseci i prevazi|eni, tako da se dinamika realizacije ovog projekta sada odvija prema utvr|enom planu. Nakon obuke 30
ugovornih organa, koja je odr`ana u periodu 13-17.09.2010. godine,
puna faza testiranja po~inje 01.10.2010. godine i trajat }e do
20.12.2010. godine. U tom periodu, ugovorni organi koji su pro{li
obuku, treba da testiraju aplikaciju i da svoje komentare dostavljaju
Agenciji za javne nabavke.
Druga bitna funkcija ovog projekta je {to se stvara podloga za budu}e
elektronske nabavke. Strategijom razvoja sistema javnih nabavki za
period 2010-2015. godina, predvi|eno je da Bosna i Hercegovina, do
kraja 2015. godine, razvije sistem elektronskih nabavki. Osnovna pretpostavka za taj sistem po~inje upravo od elektronske objave
obavje{tenja. Na temelju elektronske objave obavje{tenja o nabavci,
razvit }e se softwer za elektronsku dostavu ponuda, elektronsko
otvaranje ponuda, elektronska evaluacija ponuda i elektronsko obavje{tavanje o rezultatima postupka javne nabavke. Sistem elektronskih
javnih nabavki je veoma skup i zahtjevan. Uvo|enje ovog sistema ne
ide jednostavno ni u zemljama EU. Stoga se Bosna i Hercegovina
opredijelila da u ovaj projekta ide tek nakon {to prikupi i analizira
iskustva drugih zemalja, te da na temelju tih analiza i analiza
ekonomske isplativosti donese odluku o jednom ovakvom projektu i da
isti nominira me|unarodnim institucijama, koje ve} sada pokazuju
interes za finansiranje ovog projekta.
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:39 Page 23
Razgovor s povodom
[ta je sa izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama? Dugo
se o njima pri~a, a ~ak su bile i u proceduri?
Fo~o: U fazi realizacije projekta druge faze tehni~ke pomo}i — projekta
CARDS, u 2007. godini bile su pripremljene izmjene i dopune Zakona,
koje u prvom ~itanju nisu dobile podr{ku Doma naroda PS BiH
(entitesko glasanje). Nakon toga, Agencija za javne nabavke je bila
zadu`ena od strane oba doma PS BIH da pripremi novi tekst zakona.
Prijedlog zakona je bio utvr|en u decembru 2008. godine i u parlamentarnoj proceduri je bio do jula 2009. godine, kada Dom naroda PS
BIH nije usvojio Prijedlog zakona u drugom ~itanju ( entitesko glasanje). Naime, osnovni problem za{to nisu bile usvojene izmjene i dopune,
odnosno novi tekst zakona, je pitanje institucionalnog ustroja, oko ~ega
nije postojala saglasnost. Tekst novog zakona, koji je bio u proceduri je ponudio rje{enja koja bi unaprijedila sistem,
a tako|er se i{lo ka daljnjoj harmonizaciji
sa propisima EU. Samo mogu
re}i da mi je `ao kao
gra|aninu
{to
zakon nije usvojen,
jer bi i ugovornim
organima,
i ponu|a~ima bilo jednostavnije. Naime, bilo
je predvi|eno da se
ugovor mo`e dodjeliti i ako
je primljena samo jedna prihvatljiva ponuda. Okvirni
sporazum je bio definiran na
jedan puno fleksibilniji na~in, u
skladu sa direktivama EU.
Dostava obaveznih dokumenta iz
~lana 23. Zakona je bila znatno
pojednostavljena. Izuze}a od primjene Zakona su bila pro{irena za
prirodne i zakonske monopole, za
nabavku roba za daljnju prodaju, za
nabavke izme|u povezanih poduze}a i dr.
Pravna za{tita je bila jasnije i preciznije
definirana. Ali, na`alost, tekst nije imao
entitesku podr{ku u Domu naroda PS BiH i
nastavilo se sa primjenom Zakona, koji je stupio na snagu 2004. godine. Ono {to je na
odre|eni na~in frustriraju}e je ~injenica da je
2004. godine Bosna i Hercegovina imala
najusagla{eniji Zakon u regiji. Sada su sve zemlje u
regiji usvojile nove zakone, tako da ponovo zaostajemo za susjedima u ovoj oblasti.
U skladu sa dosada{njim iskustvom, budu}i da je Zakon o javnim
nabavkama donesen i na snazi od 2004. godine, kakva su Va{a iskustva sa primjenom ?
Fo~o: Po~etak primjene Zakona je potvrdio onu staru narodnu
poslovicu «Navika je jedna muka, a odvika je dupla muka ». Svi ugovorni organi su bili navikli provoditi postupke javnih nabavki u skladu
sa propisima koji su se primjenjivali prije Zakona, a koji su se bazirali
na UNCITRAL modelu (model UN).
Ovaj Zakon je kroz primjenu ukazao na cijeli niz propisa koji nisu harmonizirani, kako izme|u entiteta, tako izme|u entiteta i kantona ,
izme|u kantona i dr.
E sad, kako harmonizirati propise sa EU, ako ti isti propisi nisu harmonizirani unutar dr`ave. BiH je, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji
i pridru`ivanju, preuzela obavezu harmonizacije propisa i to u rokovima koji su utvr|eni Sporazumom. Naj~e{}i rokovi su pet godina od
stupanja na snagu Sporazuma. Ve} sada vidimo da se trebalo uraditi
puno vi{e na harmonizaciji propisa unutar Bosne
i Hercegovine, jer obaveze preuzete me|unarodnim sporazumom su obavezuju}e. A vidimo da
}e to i}i veoma te{ko i sporo, iako se radi o
veoma zahtjevnim poslovima za sve subjekte
u Bosni i Hercegovini.
Koliko je primjena Zakona o javnim
nabavkama su{tinski doprinijela
transparentnom tro{enju javnih sredstava?
Fo~o: Primjena Zakona je znatno
doprinijela transparentnosti postupka u kojima se tro{i javni
novac. Dakle, imamo precizne
podatke koliko je novca
utro{eno. Drugo je pitanje
kako je taj novac utro{en?
Veoma bi dobro bilo za
sve gra|ane u Bosni i
Hercegovini, kada bi se
bud`eti,
odnosno
finansijski planovi,
usvajali na vrijeme
(najkasnije krajem
sedmog mjeseca
teku}e godine
za
narednu
kalendarsku
godinu).
U Bosni i
Hercegovini se to
do sada nije desilo niti u jednom slu~aju. ^ak {ta vi{e, bili smo
ponosni {to je bud`et Bosne i Hercegovine po prvi
put usvojen 31.12. 2009. godine za 2010. godinu. U takvoj
situaciji, kada ugovorni organi nemaju mogu}nost da na vrijeme izvr{e
pripreme za provo|enje postupka javne nabavke, jer nemaju saznanja
kolikim sredstvima raspola`u, potencijalna je opsanost da se pribjegne primjeni netransparetnih postupaka javne nabavke. Prema podacima u Agenciji, procenat netransparentnih postupaka je ne{to vi{i nego
je prosjek u EU. Stoga svi zajedno treba da se zapitamo kako da stvorimo pretpostavke koje ne ovise od Zakona, niti su u direknoj vezi sa
Zakonom, ali direktno uti~u na pravilnu primjenu Zakona, a samim tim
i na transparentnost postupaka javnih nabavki.Tako|er za transparent-
Poštar
23
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:39 Page 24
Razgovor s povodom
nost postupaka je bitno da i ponu|a~i u tr`i{noj utakmici igraju «fair play», jer od otvorene i fer tr`i{ne utakmice ovise svi gra|ani u Bosni
i Hercegovini, s obzirom da se tro{e javna sredstva. A tr`i{na utakmica treba da oja~a privredu i ekonomiju Bosne i Hercegovine. Stoga
smatram da je stupanjem na snagu Zakona znatno pove}ana transparentnost postupka javnih nabavki.
Od po~etka se zamjera krutost pojedinih odredbi, koje ko~e efikasno
poslovanje. Koje su to odredbe i kako te probleme prevazi}i?
Fo~o: Ja ne bih rekla da se radi o krutosti odredbi, ve} vi{e u nedovoljno jasnom definiranju pojedinih odredbi Zakona. Kao jedna od
takvih odredbi je i ona : »Ugovorni organ mo`e poni{titi postupak ako
je primio manje od tri ponude i nije zadovoljena konkurencija». ^ini
mi se da je ova odredba imala najvi{e polemika, i zbog ovako kumulativno postavljenih uslova, izazvala razli~ita postupanja, kao i ocjene od
strane Ureda za reviziju u Bosni i Hercegovini. Stoga sam na stanovi{tu
da novi tekst zakona treba ovu odredbu preuzeti iz Direktiva EU, odnos-
no definirati na na~in da, ako se primi i samo jedna prihvatljiva ponuda, mo`e se nastaviti postupak i dodijeliti ugovor. Ali ovdje je veoma
bitno ista}i da tenderska dokumentacija mora biti jasna, precizna i
nediskriminiraju}a, odnosno takva da se svi potencijalni ponu|a~i
mogu natjecati za ugovor. Potencijalna opasnost je da }e ovakvo
definiranje u novom tekstu zahtijevati izuzetnu pa`nju ugovornih
organa prilikom definiranja tenderske dokumentacije. Jer iskustvo R
Hrvatske, kada je ovu odredbu definirala u skladu sa direktivama EU,
je pokazalo da je znatno pove}an broj `albi na tendersku dokumentaciju nego kada je ranije bilo definirano da se moraju imati najmanje dvije
24
Poštar
ponude. Evo, na vrijeme skre}em pa`nju na ovu potencijalnu opasnost.
Ali je tako|er veoma bitno da ponu|a~i na vrijeme reagiraju, bez namjere da iskor{tavaju sistem pravne za{tite na na~in koji je suprotan
principima Zakona. Ovdje bih tako|er istakla i problem sa primjenom
~lana 23. Zakona i to u dijelu gdje se tra`e dokazi da ponu|a~, odnosno kandidat, nije po~inio ozbiljan profesionalni prekr{aj. Ova odredba
je izazvala puno razli~itih tuma~enja i postupanja te je zauzimanjem
stava od strane Agencije otklonjena nedoumica ili dilema, ali bi
svakako trebalo ovu odredbu u novom tekstu zakona definirati u skladu
sa na{im pravnim sistemom.
Naglasila bih i nu`nost preuzimanja pravila iz tzv. «komunalne» direktive (Direktiva 2004/17), koja daje niz fleksibilnijih postupanja za ugovorne organe koji obavljaju djelatnosti u podru~ju vodosnabdjevanja,
energije, geografskih istra`ivanja, pru`anju po{tanskih usluga i dr., na
na~in da se uva`ava specifi~nost poslovanja ovih ugovornih organa.
U skladu sa dosada{njim iskustima, mo`ete li nam re}i u kojem segmentu ugovorni organi grije{e najvi{e?
Fo~o: Naj~e{}e gre{ke koje prave ugovorni organi dati su u Izvje{taju
o monitoringu postupaka javnih nabavki za 2008. i 2009. godinu. U
najve}em broju slu~ajeva, postupak monitoringa je izuzetno dobro prihva}en od strane ugovornih organa, {to ukazuje i na drugu ~injenicu a to je da gre{ka nije napravljena sa namjerom, ve} iz iz drugih razloga koji su direktno ili indirektno vezani za poznavanje predmeta
nabavke. Ono {to je zapa`eno iz izvje{taja revizija, kao i iz odluka UR@a je problem pripreme tehni~kih specifikacija. Naime, uo~ili smo da se
ponekad gre{ka ponavlja kod razli~itih ugovornih organa, te ovo
zapa`anje upu}uje na zaklju~ak da prepisuju jedni od drugih. Zatim bi
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:39 Page 25
Razgovor s povodom
istakli nedovoljnu obu~enost kadrova, kada se gre{ke unutar ugovornog organa ponavljaju. Kao naj~e{}a pogre{na postupanja bih izdvojila:
- ka{njenje u usvajanju bud`eta i/ili finasijskih planova, na godi{njem
nivou,
- primjena izuze}a kada ne postoje zakonski uslovi za primjenu;
- trogodi{nje projekcije, pravilno i realno planiranje, na temelju analiza i pokazatelja iz prethodnog perioda ;
- primjena pregovara~kog postupka bez objave obavje{tenja, posebno
kod radova, gdje nisu ispunjeni svi, kumulativno postavljeni uslovi;
- planiranje investicija najkasnije dvije godine prije po~etka realizacije
investicije;
- mije{anje uslova za kvalifikaciju ponu|a~a sa podkriterijima za vrednovanje ponuda i dr.
- obuka kadrova i to ne samo onih koji obavljaju poslove javnih nabavki, ve} i internih revizija, kao i svih onih koji su direktno ili indirektno uklju~eni u poslove javnih nabavki.
Cilj je tako|er usvajanje evropskih principa. Ipak, mogu li se ti principi
doslovce i primijeniti na na{e stanje u ovoj oblasti?
Fo~o: Evropski principi su obaveza Bosne i Hercegovine, preuzeta kroz
me|unarodne ugovore koji su zaklju~eni (Sporazum o stabilizaciji i
pridru`ivanju, CEFTA i dr.). Sada potpi{emo sporazum, preuzmemo
obaveze, pa onda konstatiramo da mo`da jo{ uvijek nismo spremni za
preuzimanje obaveza. Naime, u svim sporazumima je definirana
dinamika ispunjavanja obaveza, dakle limitirani smo rokovima, ali realizacija ide sporo ili gotovo nikako. Ja li~no mislim, da {to prije usvojimo evropske principe, prije }emo se izvje`bati da ih primjenjujemo i
koristimo.
Ali preuzimanje evropskih pravila samo u zakonu o javnim nabavkama
ne}e otkloniti probleme koji su realno na{e interne slabosti, a koje se
ogledaju u slijede}em :
Poštar
25
Kada prevazi|emo ove slabosti koje sam naprijed pobrojala, bit }emo
spremni da poslovi javnih nabavki budu sastavni dio redovnih
poslovnih aktivnosti, u skladu sa evropskim principima.
Kako ocjenjujete rad JP BH Po{ta d.o.o. Sarajevo?
Fo~o: BH Po{ta je od po~etka reforme u oblasti javnih nabavki bila
uklju~ena u proces. Kroz posjete misije SIGMA-e, dvije godine zaredom, misija je konstatirala da je iskazan zavidan nivo znanja u oblasti
javnih nabavki od strane va{ih uposlenih. Ali, kao i u svemu, uvijek
mo`e bolje, posebno s aspekta ispunjavanja pretpostavki koje nisu
postupci javnih nabavki. Jer planiranje i priprema tenderske dokumentacije traju znatno du`e nego sam postupak javne nabavke. A
Zakonom o javnim nabavkamam BiH je definiran samo postupak.
Dakle, ovdje se radi o sistemu koji je u puno ve}oj mjeri oslonjen na
druge zakone i propise, koji treba da stvori pretpostavke za pravilno i
pravovremeno provo|enje postupka javne nabavke.
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:39 Page 26
Priredila:
Mirjana DURAKOVI]
rvatska po{ta je proteklu 2009. godinu
zavr{ila sa 158,7 milijuna kn operativne
dobiti, prekinuv{i na taj na~in
vi{egodi{nje razdoblje poslovanja s gubitkom
iz osnovne djelatnosti. U 2009. godini po{tanski prihodi pove}ani su za 15,6%, a ukupni prihodi za 9,1%. Osim pove}anja prihoda u 2009.
godini Hrvatska po{ta je i znatno smanjila svoje
rashode. Tro{kovi pla}a su smanjeni za 4,6%,
materijalni tro{kovi za 9,1%, a rezultat navedenog je i smanjenje ukupnih poslovnih rashoda za 3,8%. Hrvatska po{ta i u 2010. godini
nastavlja s pozitivnim trendom poslovanja.
Naime, ve} nakon prvih sedam mjeseci
H
26
Poštar
Hrvatska po{ta
Hrvatska po{ta je, unato~ nepovoljnoj gospodarskoj situaciji, nastavila bilje`iti pozitivne
poslovne rezultate. Prihodi financijskih usluga
pove}ani su za 7,2%, a za gotovo 12 % su
pove}ani i prihodi od po{iljaka s dodanom vrijedno{}u. U isto vrijeme tro{kovi pla}a u 2010.
godini smanjeni su za 4,8% u odnosu na isto
razdoblje pro{le godine.
Postignuti poslovni pokazatelji rezultat su
zavr{etka prve faze procesa restrukturiranja koji
je zapo~et krajem 2008. godine dono{enjem
Strategije razvoja Hrvatske po{te 2008 - 2013.
Podsjetimo, Hrvatska po{ta je u 2009. godini
uvela novu divizijsku organizaciju prema uzoru
na moderne po{tanske operatore. Ukinuto je 20
regionalnih centara po{ta, uvedena je plitka
organizacijska struktura, te je smanjena administracija, a vi{e od 2.000 zaposlenika je iz
administracije preba~eno u operativni dio
poslovanja. Potvrda kvalitete, smjera te
ispravnosti u~injenih koraka u procesu restrukturiranja je i osvajanje svjetske stru~ne nagrade
koja se ove godine odr`ala u Danskoj,
Kopenhagen. Naime, Hrvatska po{ta je 2009.
godine po prvi put nominirana te je u{la u finale
"World Mail Awards" (Svjetski po{tanski
oskar). Rije~ je o svjetskom po{tanskom
stru~nom natjecanju na kojem je sudjelovalo
vi{e od 300 po{tanskih operatera iz cijelog svijeta, a u kojem je Hrvatska po{ta osvojila drugo
mjesto upravo u kategoriji restrukturiranja.
Nakon zavr{etka prve faze procesa restrukturiranja Hrvatska po{ta kre}e s modernizacijom
poslovnih procesa. Nadzorni odbor je u aprilu
odobrio i projekt izgradnje sredi{njeg
logisti~kog centra. Njegovom izgradnjom
stvorit }e se svi potrebni preduvjeti za {irenje
zapremine i vrsta usluga na tr`i{tu.
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:40 Page 27
postar 37:postar 17.qxd 30.9.2010 9:40 Page 28
© Copyright 2024 Paperzz
