Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2014. do 2019. godine Općina Kali Veljača, 2014. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Naručitelj: Općina Kali, Trg Marnjiva 23, 23 272 Kali PREDMET: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Oznaka dokumenta: RN/2014/0001 Izrađivač: DLS d.o.o. Rijeka Voditelj izrade: Igor Meixner dipl.ing.kem.tehn. Suradnici: Marko Karašić dipl.ing.stro. Ivana Orlić Kapović dipl.ing.pom.prom. Domagoj Krišković dipl.ing.preh.tehn. Branko Markota dipl.ing.brodogr. Daniela Krajina dipl.ing.biol.-ekol. Goranka Alićajić dipl.ing.građ. Ivana Dubovečak dipl.ing.biol-ekol. Veljača, 2014. Datum izrade: Datum revizije: M.P. Ovaj dokument u cijelom svom sadržaju predstavlja vlasništvo Općine Kali, te je zabranjeno kopiranje, umnožavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene suglasnosti odgovorne osobe Općine Kali. Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i na bilo koji način bez prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 2 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE SADRŽAJ 1. UVOD .................................................................................................................................... 9 1.1. SVRHA I OPSEG PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ........................................................................ 10 1.2. PRAVNI I ZAKONODAVNI OKVIR................................................................................................. 11 2. ULOGA LOKALNIH SAMOUPRAVA......................................................................................... 13 2.1. SMISAO I SVRHA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM NA LOKALNOM NIVOU ......................................... 14 3. INSTITUCIONALNI OKVIR ...................................................................................................... 19 4. OSNOVNI PODACI O OPĆINI KALI.......................................................................................... 21 5. PREGLED POSTOJEĆG STANJA............................................................................................... 23 5.1. KOMUNALNI OTPAD............................................................................................................... 24 5.1.1. ODLAGALIŠTE KOMUNALNOG OTPADA ................................................................................................. 25 5.1.2. UTVRĐIVANJE KVALITATIVNIH I KVANTITATIVNIH SVOJSTAVA KOMUNALNOG OTPADA ................................ 27 5.1.3. SUSTAV I DINAMIKA PRIKUPLJANJA OTPADA NA PODRUČJU OPĆINE KALI ................................................. 30 5.1.4. KOLIČINE KOMUNALNOG OTPADA NA PODRUČJU OPĆINE KALI .............................................................. 31 5.2. PROIZVODNI OTPAD ............................................................................................................... 35 5.3. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA ................................................................................................. 36 5.4. ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA ............................................................................................ 42 5.5. NEUREĐENA ODLAGALIŠTA OTPADA – „DIVLJA ODLAGALIŠTA“ .......................................................... 42 6. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM ..................................................................................... 43 6.1. CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM ............................................................................... 43 6.2. CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM U ZADARSKOJ ŽUPANIJI ................................................ 46 7. MJERE ZA POSTIZANJE CILJEVA............................................................................................. 49 7.1. 7.2. 7.3. 7.4. 7.5. PREVENTIVNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIČINA OTPADA................................ 49 MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA I OPORABE OTPADA ..................................................................... 52 INFORMIRANJE JAVNOSTI ........................................................................................................ 55 POSTOJEĆI KAPACITETI U SUSTAVU CJELOVITOG GOSPODARENJA OTPADOM ......................................... 55 POTREBNI KAPACITETI ZA CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM .............................................. 56 8. ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 60 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 3 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 8.1. SAŽETAK PREDVIĐENIH MJERA, IZVORI I VISINA SREDSTAVA ZA PROVEDBU ........................................... 62 8.2. TERMINSKI PLAN PROVEDBE MJERA ........................................................................................... 64 8.3. OČEKIVANI REZULTATI ............................................................................................................ 65 9. POPIS PRIMIJENJENIH ZAKONA, PRAVILNIKA I DOKUMENTACIJE ........................................... 66 10. PRILOZI .............................................................................................................................. 67 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 4 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE KRATICE – POJAŠNJENJE AZO Agencija za zaštitu okoliša DHMZ Državni hidrometeorološki zavod EE otpad Električna i elektronička oprema EU Europska unija IPA Instrument for Pre-Accession Assistance JLS Jedinica lokalne samouprave KD Komunalno društvo MBO Postrojenje za mehaničko – biološku obradu NN Narodne novine PET Polietilen tereftalat PGO Plan gospodarenja otpadom PPU Prostorni plan uređenja RD Reciklažno dvorište RH Republika Hrvatska SG ZŽ Službeni glasnik Zadarske županije ZO Zaštita okoliša 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 5 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE KLJUČNI POJMOVI – POJAŠNJENJE Biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede, šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradivi otpad. Centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada. Divlje odlagalište je odlagalište na koje neko naselje, skupina domaćinstava ili pojedina domaćinstva unutar neke općine ili grada odlažu svoj otpad na nekontroliran način. Gospodarenje otpadom su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge obrade otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na lokacijama nakon zbrinjavanja otpada, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili posrednik. Građevina za gospodarenje otpadom je građevina za sakupljanje otpada (skladište otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za gospodarenje otpadom. Ne smatra se građevinom za gospodarenje otpadom građevina druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada. Građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao. Inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim promjenama. Krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i određen je naputkom iz članka 29. Stavka 11. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13). Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva. Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01. Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu. Obrada otpada su postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja. Odlagalište otpada je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju (podzemno odlagalište), uključujući: a. interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu proizvodnje, b. odlagalište otpada ili njegov dio koji se može koristiti za privremeno skladištenje otpada (npr. za razdoblje duže od jedne godine), 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 6 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE c. iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem pogodne za odlaganje otpada. Odvojeno sakupljanje je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada. Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek, Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja, ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš, Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša, Opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava određenih Dodatkom III. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Oporaba otpada je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu. U Dodatku II. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) sadržan je popis postupaka oporabe koji ne isključuje druge moguće postupke oporabe. Otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu zaštite javnog interesa. Postupci gospodarenja otpadom su: sakupljanje otpada, interventno sakupljanje otpada, priprema za ponovnu uporabu, priprema prije oporabe i zbrinjavanja, postupci oporabe i zbrinjavanja, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom, prijevoz otpada, energetska oporaba određenog otpada, sakupljanje otpada u reciklažno dvorište i privremeno skladištenje vlastitog proizvodnog otpada. Pretovarna stanica (transfer stanica) je građevina za skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog prijevozu prema mjestu njegove oporabe ili zbrinjavanja. Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Proizvođač otpada je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva otpada. Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada. Reciklažno dvorište za građevni otpad je građevina namijenjena razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada. Recikliranje je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 7 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Sanacija onečišćenog tla je skup aktivnosti i radova radi uklanjanja posljedica onečišćenja tla otpadom kojima se vraćaju, ako je to moguće, prirodna svojstva tla ili se tlo priprema za novu namjenu. Sakupljanje otpada je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu. Skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana. Sprječavanje nastanka otpada su mjere poduzete prije nego li je tvar, materijal ili proizvod postao otpad, a kojima se smanjuju: a) količine otpada uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka proizvoda, b) štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili c) sadržaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima. Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave – grada i općine i upravno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave – županije i Grada Zagreba, nadležno za poslove zaštite okoliša. Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš. Zbrinjavanje otpada je svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući slučaj kad postupak kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. U Dodatku I. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) sadržan je popis postupaka zbrinjavanja koji ne isključuje druge moguće postupke zbrinjavanja otpada. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 8 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 1. UVOD Gospodarenje otpadom predstavlja jedno od prioritetnih pitanja zaštite okoliša na raznim institucionalnim razinama. Zakonodavstvo o otpadu među prvim je pravnim aktima Europske unije (EU), povezane s okolišem, koji su definirali zajednička načela kako bi se okoliš zaštitio od neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada. Provođenje kvalitetnog i održivog sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj prioritetno je pitanje glede zaštite svih sastavnica okoliša ali i ljudskog zdravlja. Ovo pitanje je također jedno od najproblematičnijih područja koje treba uskladiti s dosegnutim standardima u razvijenom dijelu Europske Unije. Dosegnuti suvremeni princip gospodarenja otpadom na svim razinama znači uspostaviti, provoditi i nadzirati cijeli niz aktivnosti, mjera i odluka koje su usmjerene na sprečavanje nastanka otpada, smanjivanje količina otpada, organizirano skupljanje otpada, adekvatan prijevoz otpada, oporabu otpada, kao i skrb za odlagališta otpada koja moraju biti opremljena tako da prihvaćaju otpad na zakonski ispravan i ekološki prihvatljiv način. Navedeno je ujedno i osnovni razlog namjene ''Plana gospodarenja otpadom'' koji se izrađuje obzirom na područja primjene (država, županija, grad/općina) te isti moraju biti hijerarhijski usklađeni. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom regulira se zasebno kao cjelina u pojedinim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ili u više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu mjera gospodarenja otpadom. Temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), jedinice lokalne samouprave su obvezne donijeti svoje Planove gospodarenja otpadom za određeni period primjene (6 godina). Gradski, odnosno općinski plan gospodarenja komunalnim otpadom, planski je dokument gospodarenja otpadom, koji mora biti usklađen sa županijskim Planom, Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, kao i sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša. Vlada Republike Hrvatske usvojila je u kolovozu 2007. godine Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za osmogodišnji period (2007. – 2015. godine). Područje primjene ovog Plana gospodarenja otpada je Općina Kali u svojim administrativnim granicama. Plan gospodarenja otpadom Općine Kali (u nastavku PGO) imat će odgovarajuću ulogu u uspostavi održivog sustava gospodarenja otpadom na razini Općine, a u skladu s obvezama i smjernicama iz postojeće zakonske regulative, europskih direktiva, te donesenih državnih i lokalnih planskih dokumenata. PGO Općine Kali primjenjiv je u narednih 6 godina u razdoblju od 2014. do 2019. godine. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 9 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 1.1. SVRHA I OPSEG PLANA GOSPODARENJA OTPADOM Svrha donošenja PGO je, temeljeno na načelima EU, definirati okvir za održivo gospodarenje otpadom koje obuhvaća skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada, provedbu skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti vezano za otpad, nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti kao i briga za odlagališta koja su zatvorena. Sukladno Članku 21. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave sadrži najmanje sljedeće: 1. Analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice lokalne samouprave, uključujući ostvarivanje ciljeva. 2. Podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva. 3. Podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom. 4. Podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju. 5. Mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući izobrazno – informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada. 6. Opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada. 7. Mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada. 8. Mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada. 9. Popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana. 10. Organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera gospodarenja otpadom. 11. Rokove i nositelje izvršenja Plana. Sadržaj se odnosi na plan gospodarenja komunalnim otpadom budući da su sukladno članku 28. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) gradovi i općine odgovorni za gospodarenje s komunalnim otpadom na svom području. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 10 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 1.2. PRAVNI I ZAKONODAVNI OKVIR Primarni zakonodavni okvir za gospodarenje otpadom je Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) i usvojeni međunarodni Ugovori. Navedenim se zakonom u pravni poredak RH prenose sljedeće direktive EU: - Direktiva 2008/98/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o otpadu i ukidanju određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008.) - Direktiva 2010/75/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010.) - Direktiva Vijeća 1999/31/EZ o odlaganju otpada (SL L 182, 16.7.1999.) - Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o geološkom skladištenju ugljikovog dioksida i o izmjenama i dopunama Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva Europskoga parlamenta i Vijeća 2006/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ-e) br. 1013/2006 (SL L 140, 5.6.2009.) - Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna, 2006. o baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima kojom se ukida Direktiva 91/157/EEZ (SL L 266, 26.9.2006.) - Direktiva 2004/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 11. veljače, 2004. koja izmjenjuje i dopunjuje Direktivu 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 047 18.02.2004.) - Direktiva 2000/53/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. rujna, 2000. o otpadnim vozilima (SL L 269, 21.10.2000.) - Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja, 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (SL L 197, 24.7.2012.). Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržani su unutar: 1. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13), 2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), 3. Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), koja je sastavni dio Strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02) i 4. Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN 85/07, 126/10 i 31/11). Nacionalna strategija zaštite okoliša te Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02) jasno definiraju neodgovarajuće postupanje s otpadom kao najveći problem zaštite okoliša, te prioritet u rješavanju problema zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj. Obveza izrade Plana gospodarenja otpadom za Općinu Kali proizlazi iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), podzakonskih propisa, te drugih dokumenata zaštite okoliša državnog i županijskog nivoa. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 11 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE U skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) a prema članku 20. i 21., Općina Kali u postupku je donošenja Plana gospodarenja otpadom1. Plan gospodarenja otpadom, na razini županija, gradova i općina pruža jasan uvid u postojeću situaciju na planu gospodarenja otpadom, razlaže i pruža analizu dobrih i loših praksa te predlaže rješenja koja trajno, a ne samo akutno, uklanjaju i rješavaju problem otpada na određenom području. Temeljem zakonskih akata, Plan gospodarenja otpadom JLS usklađen je sa sljedećim dokumentima, koji su ujedno i polazišta za izradu plana: - Planom gospodarenja otpadom Zadarske županije (SG ZŽ 15/09), - Prostornim planom Zadarske županije (SG ZŽ 2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10), - Prostornim planom uređenja Općine Kali (SG Općine Kali 04/10). Postoji još niz propisa koji direktno ili indirektno, utječu ili reguliraju obaveze postupanja s otpadom po gospodarskim načelima i načelima zaštite okoliša, a moraju biti uzeti u obzir prilikom izrade Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave. Obveze Općine Kali koje proizlaze iz navedenih zakonskih akata biti će razrađene u poglavlju „2. Uloga lokalnih samouprava“ dok će izvršenje istih biti razrađeno u poglavlju „8. Zaključak“. 1 Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave donosi se za razdoblje od 6 godina, a njegove izmjene i dopune po potrebi. Jedinica lokalne samouprave dostavlja godišnje izvješće o provedbi Plana jedinici područne (regionalne) samouprave do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objavljuje ga u svom službenom glasilu. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 12 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 2. ULOGA LOKALNIH SAMOUPRAVA Premda politika i zakonodavstvo EU ne navodi posebne zadatke za tijela lokalne samouprave, iskustvo pokazuje da su lokalna i regionalna nadležna tijela suočena s određenim posebno izazovnim pitanjima. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) definiraju se obaveze jedinica lokalne samouprave: - osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog otpada, - osigurati odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, - osigurati sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada, - osigurati provedbu Plana, - osigurati donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, - osigurati provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području, - osigurati mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada, - osigurati provedbu navedenih obveza na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom osiguravajući pri tom javnost rada. - sudjelovati u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada, - JLS je obveznik plaćanja poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na području te JLS, - JLS dužna je o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnje provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području, a osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio, - JLS dužna je u sklopu mrežne stranice uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području, - dostavljati godišnje izvješće o provedbi Plana jedinici područne (regionalne) samouprave do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objaviti ga u svom službenom glasilu. Najveći izazovi i problemi općina i gradova očekuju se u pronalaženju financijskih sredstava za sanaciju postojećih neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša. Iako ove projekte sufinancira FZOEU znatna sredstva moraju se osigurati i iz proračuna JLS, a pri tome treba uzeti u obzir i nužnost financiranja drugih projekata u području gospodarenja otpadom – studijski i konkretni radovi na realizaciji istih – u vremenskim okvirima određenima u propisima i planovima gospodarenja otpadom višeg reda. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 13 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Tu je i postupak utvrđivanja lokacija za građevine namijenjene skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada u dokumentima prostornog uređenja općina i gradova, što je i u redovnom postupku vremenski zahtjevan proces, a s obzirom na prirodu građevina moguće je očekivati otpor javnosti (eng. “Not in my backyard” - NIMBY efekt) što za posljedicu može imati neispunjavanje određenih planskih okvira za uspostavu sustava gospodarenja otpadom. 2.1. SMISAO I SVRHA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM NA LOKALNOM NIVOU U okvirima uloge lokalne samouprave, Planovi gospodarenja otpadom imaju ključnu ulogu u uspostavi, po pravilima, održivog gospodarenja otpadom. Njihova je glavna svrha dati pregled tokova otpada i mogućnosti postupanja s njim. Podrobnije, njihov je cilj pružiti okvir za planiranje te osigurati: usklađivanje s politikom i ciljevima gospodarenja otpadom – planovi gospodarenja otpadom, nacionalni kao i lokalni/regionalni, važni su instrumenti koji doprinose primjeni i ostvarivanju politika i ciljeva gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini te na razini Europske unije, pregled karakteristika otpada i dostatnog kapaciteta za gospodarenje otpadom – planovi gospodarenja otpadom pružaju pregled tokova otpada i količina kojima je potrebno gospodariti, nadalje, osiguravaju usklađivanje kapaciteta, načina skupljanja te postupanje s otpadom kojim se mora gospodariti, kontrolu tehnoloških mjera – karakteristike otpada određuju koje tehnološke mjere treba koristiti za eliminiranje ili smanjenje određenih vrsta otpada, pregled ekonomičnosti i potreba za ulaganjima – planovi gospodarenja otpadom omogućavaju navođenje financijskih zahtjeva za skupljanje, obradu otpada, itd.;na temelju tih podataka mogu se utvrditi potrebe za budućim ulaganjima. Budući da rješavanje mnogih problema gospodarenja otpadom zahtijeva uključenje više sudionika/nadležnih uprava, dosljedno planiranje pomaže da se izbjegne nepotrebno dupliciranje napora te na taj način doprinosi svim sudionicima prilikom njihovog zajedničkog rada. Sve složenija problematika gospodarenja otpadom i sve viši standardi određeni EU direktivama nameću sve veće zahtjeve vezano uz prikladnost postrojenja za obradu otpada. U mnogim slučajevima, to znači veća i složenija postrojenja za postupanje s otpadom što uključuje suradnju nekoliko regionalnih jedinica prilikom uspostave i rada postrojenja. Kako bi se osigurala korist od rada postrojenja na višoj razini, pokrivajući veće područje, usluge mogu pružati međuopćinske jedinice ili privatne tvrtke. Proces planiranja na području gospodarenja otpadom odvija se u ciklusima koji osiguravaju kontinuirano unapređenje. U principu, to je kontinuirani proces u kojem se Plan revidira u regularnim intervalima. Proces se može podijeliti u 6 faza koje uključuju: opća razmatranja i polazišta, pregled postojećeg stanja, planiranje, savjetovanje, provedbu i izmjene i /ili dopune Plana (kako je prikazano shemom na Slici 1). 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 14 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Slika 1: Postupak donošenja Plana gospodarenja otpadom 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 15 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE STRUKTURA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE Plan gospodarenja otpadom na razini općina jedan je od načina kojim Republika Hrvatska pokušava postupati s ovim problemom. Plan gospodarenja otpadom pruža jasan uvid u postojeću situaciju na planu gospodarenja otpadom, analizira i razlaže dobre od loših praksa te predlaže rješenja koja trajno uklanjaju i rješavaju problem otpada na određenom području. 1. Opća razmatranja i polazište Početnu točku predstavlja pokretanje inicijative za izradu Plana gospodarenja otpadom i donošenje svih pretpostavki. U ovoj se fazi utvrđuje razdoblje planiranja i pojašnjavaju se ograničenja u planiranju. Važno je pitanje sudjelovanja javnosti: tko bi trebao biti uključen u proces planiranja i na koji način? Definiraju se vremenski okviri i radni planovi. Također, uzima se u razmatranje odnos prema ostalim planovima, poput prostornih i energetskih planova2. 2. Pregled postojećeg stanja U ovoj se fazi skupljaju i analiziraju svi podaci i informacije vezane uz trenutnu situaciju na području gospodarenja otpadom. Potom se ocjenjuje postojeći sustav gospodarenja otpadom, tj. identificiraju se problemi kao i moguća rješenja. Pitanje koje zahtijeva odgovor u ovoj fazi glasi: da li je postojeći sustav u skladu s postavljenim ciljevima ili onima koji bi se mogli očekivati u budućnosti? Ukoliko je odgovor negativan: na koji se način sustav može poboljšati? 3. Planiranje Dio koji se odnosi na planiranje priprema se na temelju zahtjeva postavljenih od strane nacionalnog zakonodavstva, postojećeg stanja i relevantnih pretpostavki za predviđanje budućeg razvoja. Središnji je element utvrđivanje ciljeva, npr. za prioritetne tokove otpada ili načine postupanja s otpadom, te određivanje pokazatelja u svrhu praćenja da li su ciljevi ostvareni. Drugi je važan element ocijeniti kako se ti ciljevi mogu najučinkovitije postići. U tu je svrhu važan izbor mjera i instrumenata za provedbu plana. 4. Provedba Plana Nakon usvajanja plana gospodarenja otpadom, njegove se odrednice provode u praksi putem propisa, pregovora s industrijom povezanom s gospodarenjem otpadom i informiranja javnosti. 2 Prilikom određivanja polazišnih osnova Plana gospodarenja otpadom potrebno je u obzir uzeti i zakonodavni okvir i načela gospodarenja otpadom. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 16 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 5. Savjetovanje Za razliku od savjetovanja s javnosti prilikom izrade nacionalnog plana gospodarenja otpadom a koje se u praksi često svode na ograničena savjetovanja sa odabranim dionicima (političarima, industrijom povezanom s gospodarenjem otpadom, udrugama potrošača i udrugama koje se bave zaštitom okoliša, itd.), kojima se šalje prva radna verzija kako bi dostavili pisane komentare, izrada regionalnog/lokalnog plana gospodarenja otpadom često podrazumijeva intenzivniju fazu savjetovanja. Ona može uključivati javne sastanke, distribuciju informativnih letaka, objavljivanje informacija vezanih uz plan na Internetu i sl. 6. Izmijene i /ili dopune Plana Sukladno članku 17., Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Plan gospodarenja otpadom se donosi za razdoblje od šest godina, a njegova izmjena i dopuna po potrebi. Najprije se sagledavaju sve pretpostavke te se prilikom izrade novog pregleda postojećeg stanja detaljno analiziraju rezultati prethodnog plana. Posebno važna pitanja glase: Koji su ciljevi ispunjeni? Koje aktivnosti nisu provedene ili nisu polučile željene rezultate? Je li neka od inicijativa imala neočekivani utjecaj na druge sektore? Temeljem novog pregleda postojećeg stanja i eventualno novih ciljeva ili drugih zahtjeva, npr. od strane države, priprema se nova generacija plana gospodarenja otpadom. Na osnovu gore prikazanog jasno je kako je Plan gospodarenja otpadom jedan “živi“ dokument, koji tijekom svoga „života“ prolazi kroz mnoge promjene i dorade, putem zakonom reguliranih revizija, te ujedno služi i kao osnova za provođenje cijelog niza odgovarajućih aktivnosti u svezi unaprjeđenja gospodarenja otpadom na određenom području što je prikazano shemom na Slici 2. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 17 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Slika 2: „Životni vijek“ Plana gospodarenja otpadom 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 18 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 3. INSTITUCIONALNI OKVIR Sudionici u sustavu gospodarenja otpadom i njihove najvažnije zadaće koje proizlaze iz zakonskih propisa: Hrvatski sabor: Donošenje Zakona o otpadu i drugih relevantih propisa Donošenje Strategije gospodarenja otpadom Saborski odbori: Davanje mišljenja o pojedinim zakonima i dokumentima Vlada Republike Hrvatske: Donošenje Plana gospodarenja otpadom Donošenje uredbi Mandatno određivanje lokacija građevina u sustavu gospodarenja otpadom Ministarstvo zaštite okoliša i prirode: Priprema novog zakonodavstva Priprema novih standarda Priprema strategije gospodarenja otpadom i plana gospodarenja otpadom RH Donošenje provedbenih propisa Priprema izvješća o stanju okoliša i programa zaštite okoliša Odobravanje zahtjeva na temelju procjena utjecaja na okoliš Izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom (osim za odlagališta inertnog otpada) Inspekcija i nadzor nad provedbom zakona i podzakonskih akata Gospodarenje opasnih otpadom (provedba mjera) Nadzor nad AZO-om i FZOEU-om Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost: Ubiranje naknada (naknade za vozila na motorni pogon, onečišćavanje zraka oksidima sumpora i dušika i ugljikovim dioksidom, opterećenje okoliša opasnim i neopasnim tehnološkim (industrijskim otpadom) Financiranje projekata i određivanje uvjeta za dodjelu sredstava (sanacija odlagališta otpada, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, obrada otpada i iskorištavanje vrijednih svojstava otpada, poticanje čistije proizvodnje i izbjegavanje emisija u proizvodnim procesima) Središnja tijela državne uprave zadužena za: Industriju, rudarstvo, energetiku More, turizam, promet Poljoprivredu, šumarstvo, vodno gospodarstvo Zaštitu prirode Zdravstvo Znanost, obrazovanje Financije Upravu Pravosuđe Europske integracije Sudjelovanje u rješavanju problema gospodarenja otpadom Agencija za zaštitu okoliša (AZO): Priprema izvješća o gospodarenju otpadom u okviru izvješća o stanju okoliša Razvoj i koordinacija jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša (ISZO) Razvoj pokazatelja za praćenje stanja na području otpada, određivanje i izrada prioritetnog seta pokazatelja Suradnja s Europskom agencijom za okoliš Vodi Registar onečišćenja okoliša Potrebna je prijava svih subjekata s područja općine koji su proizvođači/skupljači/oporabitelji otpada Državni zavod za mjeriteljstvo i Hrvatska akreditacijska agencija: Akreditacija ispitnih laboratorija Standardizacija oznaka Standardizacija pojmova u području gospodarenja otpadom Izdavanje odgovarajućih normi 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 19 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Županijske vlasti /Grad Zagreb: Donošenje planova gospodarenja otpadom Određivanje lokacija u prostornim planovima i izdavanje dozvola za odlagališta neopasnog i inertnog otpada Osiguranje uvjeta i provedba mjera za gospodarenje proizvodnim, ambalažnim, građevinskim m i drugim otpadom Izdavanje odgovarajućih dozvola Prikupljanje podataka o otpadu (registar onečišćivača okoliša) Lokalne vlasti: Donošenje Planova gospodarenja otpadom i određivanje lokacija u prostornim planovima Provedba mjera za gospodarenje komunalnim otpadom Prikupljanje i dostavljanje podataka Proizvođači i uvoznici proizvoda i otpada: Pravne i fizičke osobe aktivnošću kojih nastaje otpad (kućanstva, gospodarstvo, javni sektor) sudjeluju u sustavu gospodarenja otpadom na razini države, jedinice regionalne i lokalne samouprave ovisno o načinu i stupnju organiziranosti te znanju, svijesti i informiranosti Donošenje planova gospodarenja otpadom Dostavljanje podataka odgovarajućim tijelima Tvrtke za gospodarenje otpadom: Prikupljanje i prijevoz otpada te upravljanje građevinama i postrojenjima za gospodarenje otpadom Dostavljanje podataka odgovarajućim tijelima Konzultantske tvrtke, strukovne organizacije i udruge: Provođenje aktivnosti kojima se unapređuju praksa, svijest, informiranost i potiče sudjelovanje Zakonskim propisima na snazi, gospodarenje otpadom uključeno je u sve razine uprave (nacionalna, regionalna, lokalna, mjesna), gotovo sva područja gospodarstva – od proizvodnje, potrošnje i svakodnevnog života, te uključuje velik broj raznovrsnih sudionika. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 20 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2013. DO 2019. GODINE 4. OSNOVNI PODACI O OPĆINI KALI Ovom točkom dani su osnovni podaci o Općini Kali, njezinom makro i mikro smještaju, zemljopisne značajke, demografske karakteristike i gospodarska obilježja, te ostali podaci relevantni za problematiku gospodarenja otpadom na području Općine. Područje Općine Kali nalazi se u sastavu Zadarske županije, na južnom dijelu otoka Ugljana. Područje Općine Kali obuhvaća prostor od 9,40 km2 na kopnu sa pripadajućim dijelom akvatorija Zadarskog kanala i akvatorija između otoka Ugljana i otoka Iža. Općina Kali graniči sa Općinama Preko i Kukljica. Od Zadra – administrativnog središta županije, udaljena je cca 5,0 km i povezana trajektnom lukom Preko. Slika 3: Smještaj Općine Kali u Zadarskoj županiji Općinu Kali čini jedno, istoimeno naselje Kali. Staru jezgru mjesta čini naselje između uvala Mul i Batalaža okrenutih prema Zadru, dok se noviji dio mjesta pruža prema uvali Mala Lamjana okrenutoj prema Kornatima na južnom dijelu. Gospodarski je važna i uvala Vela Lamjana u kojoj se nalazi istoimena ribarska luka i gospodarska zona. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 21 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Prema posljednjem popisu stanovništva, 2011. godine, na području Općine Kali živjelo je 1.638 stanovnika u 640 kućanstava, dok je prema popisu stanovništva 2001. godine na području Općine živjelo 1.731 stanovnik. Stanovništvo pretežno živi od ribarstva koje u Kalima ima veoma dugu tradiciju i po kojem je mjesto najviše i poznato. Nakon višestoljetnog iskustva u malom ribolovu, Kaljani su od 1920-ih godina počeli prelaziti na veće ribarske brodove, od 1960-ih počeli s tunolovom na Pacifiku, a danas u Kalima postoji dobro opremljena ribarska flota. Uz ribarstvo razvijena je marikultura (kavezni uzgoj tuna, uzgoj bijele ribe), te prerada plave ribe. Druge važne gospodarske djelatnosti su poljoprivreda – ponajviše maslinarstvo, sektor turizma kojeg čine privatni iznajmljivači apartmana i ugostitelji, te trgovina i uslužne djelatnosti. stanja 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 22 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 5. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA Kako bi se mogli odrediti ciljevi Plana gospodarenja otpadom, potrebno je napraviti pregled postojećeg stanja. On služi kao polazište te identificira potrebu za daljnjim razvojem sustava. Nadalje, pregled postojećeg stanja nužan je za daljnju procjenu postignuća u usporedbi s definiranim ciljevima. Osnovni cilj Plana gospodarenja otpadom za prostor Zadarske županije je uvođenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom temeljeno na suvremenim svjetskim sustavima, sa svrhom što ažurnijeg rješavanja nagomilanih problema otpada. Neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći je problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj, pa tako i u Zadarskoj županiji. Infrastruktura za zbrinjavanje je nedostatna, a sustav gospodarenja otpadom slabo funkcionira (negativno se odražava na sastavnice okoliša: vodu, zrak, more i tlo, te na klimu, ljudsko zdravlje i živi svijet općenito). Osobito su ugrožene podzemne vode kao glavni izvor zaliha pitke vode i temeljni županijski resurs. Problemi u sustavu upravljanja otpadom u Zadarskoj županiji, tako i na području Općine Kali, višestrukog su karaktera. Trenutno u Zadarskoj županiji gradovi i općine organiziraju i prikupljaju otpad na način koji ne možemo nazvati cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. Aktivna odlagališta koja služe za potrebe gradova i općina ne udovoljavaju kako nacionalnim tako i EU standardima. U proteklih nekoliko godina provode se aktivnosti oko uspostave sustava koje su se intenzivirane donošenjem Strategije. Krajnji cilj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je uspostava županijskog centra za gospodarenje otpadom. Strategijom gospodarenja RH potrebno je sanirati i zatvoriti postojeća lokalna odlagališta i izgraditi regionalne – županijske centre za gospodarenje otpadom. Osnovu sustava gospodarenja otpadom Zadarske županije činit će Županijski centar za gospodarenje otpadom. Županijska skupština Zadarske županije donijela je krajem 2006. godine Izmjene i dopune Prostornog plana Zadarske županije“ u sklopu kojega je lokacija budućeg ŽCGO predviđena na području eksploatacijskih polja tehničkog građevnog kamena, zapadno od naselja Biljane Donje na području Grada Benkovca. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Benkovca konačni prijedlog lokacija ŽCGO je, sukladno odredbama „Prostornog plana Zadarske županije“ planiran na području postojećeg eksloatacijskog polja Busišta 3 (u cijelosti), dijelu eksploatacijskog polja Busišta 2, te dijelu slobodnog prostora izvan postojećih istražnih i eksploatacijskih polja tehničkog građevnog kamena na spomenutoj lokaciji. Na ŽCGO će se prihvaćati komunalni otpad, prethodno obrađeni neopasni proizvodni otpad, odvojeno skupljene sastavnice otpada i opasni otpad iz kućanstava cijele županije pa samim time i Općine Kali. Odvojeno skupljene sastavnice otpada i opasni otpad iz kućanstva će se privremeno skladištiti do daljnje predaje ovlaštenim oporabiteljima i zbrinjavateljima, komunalni otpad će se obraditi te zatim odložiti, a eventualni obrađeni neopasni proizvodni otpad odmah odložiti. Uspostava ŽCGO, koji će zadovoljavati potrebe čitave Županije, neminovno će predstavljati i značajno povećanje udaljenosti od pojedinih „proizvođača“ otpada do mjesta konačnog 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 23 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE zbrinjavanja istog. Većina gradova i općina u Županiji stoga će trebati odabrati jednu od sljedećih mogućnosti: izgradnju pretovarnih ili transfer-stanica, koje će omogućiti prijevoz otpada iz pojedinih mikroregionalnih središta do ŽCGO vozilima velikog kapaciteta, što je daleko racionalnije od prijevoza običnim kamionima-smećarima, poboljšanje postojećeg voznog parka komunalnih vozila u cilju postepenog povećanja kapaciteta vozila i poboljšanja ekonomičnosti odvoza otpada do ŽCGO. U Zadarskoj županiji planirana je uspostava četiri pretovarne stanice, iz kojih će se nakon pretovara uz manjih kontejnerskih vozila u veća otpad odvoziti u ŽCGO. Na području Općine Kali nije predviđena izgradnja pretovarne stanice, već će se otpad direktno odvoziti u ŽCGO. Približna udaljenost naselja Kali do ŽCGO-a iznosi 30,00 km. Postojeće stanje u postupanju s otpadom u Općini Kali prikazano je po osnovnim grupama otpada definiranima Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), relevantnima i specifičnima za jedinice lokalne samouprave. Tako se u daljnjim poglavljima obrađuju sljedeće kategorije otpada: - prema svojstvima: neopasni otpad, - prema mjestu nastanka: komunalni i proizvodni otpad. Najveći problem na području Općine Kali je i dalje vrlo nizak stupanj primarne selekcije, odnosno odlaganje otpada bez prethodne separacije i predobrade. 5.1. KOMUNALNI OTPAD Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva. Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada označen kao 20 03 01. Gospodarenje komunalnim otpadom u nadležnosti je gradova i općina koji organiziraju i obavljaju djelatnosti prikupljanja komunalnog otpada, odvojenog prikupljanja otpada, prikupljanja i odvoza glomaznog otpada, čišćenja divljih odlagališta te odlaganja komunalnog otpada na odlagališta. Na teritoriju Općine Kali zbrinjavanje komunalnog otpada obavlja tvrtka Hripa d.o.o. Kali trgovačko društvo za komunalnu djelatnost. Hripa d.o.o. trgovačko je društvo s ograničenom odgovornošću u 100%-tnom vlasništvu Općine Kali i obavlja između ostalog i poslove sakupljanja i prijevoza komunalnog otpada za područje Općine Kali. Hripa d.o.o. registrirana je pri Trgovačkom sudu u Zadru pod brojem: Tt-09/1046-2, MBS: 060174199, OIB: 43860246569. Komunalno društvo Hripa d.o.o. postupa sa sljedećim vrstama otpada: 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 24 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE VRSTA OTPADA KLJUČNI BROJ OTPADA AMBALAŽA OD PAPIRA I KARTONA 15 01 01 AMBALAŽA OD PLASTIKE 15 01 02 BETON 17 01 01 CIGLA 17 01 02 PLOČICE I KERAMIKA 17 01 03 MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD 20 03 01 5.1.1. ODLAGALIŠTE KOMUNALNOG OTPADA Sve jedinice lokalne samouprave u Zadarskoj županiji idu u realizaciju sanacije i zatvaranja lokalnih odlagališta (temeljem Strategije gospodarenja otpadom RH), na način da se pojedina odlagališta saniraju i odmah zatvaraju, a neka se saniraju sa zatvaranjem u narednom periodu 3 do 5 godina odnosno do izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO). Nekoliko odlagališta preurediti će se u pretovarne stanice odnosno reciklažna dvorišta. Otpad sa područja Općine Kali odlaže se na odlagalištu Diklo u Zadru. Sustav gospodarenja otpadom na otocima definiran je Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05). Sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) zabranjeno je odlaganje otpada na otocima kao i svaki drugi tretman s otpadom osim odvoza istog na kopno. Komunalno društvo Hripa d.o.o. od 2010. godine djeluje sukladno navedenoj strategiji, te nakon provedene sanacije i zatvaranja dotadašnjeg divljeg odlagališta „Zarabaniž“ u Kalima otpad odvozi na odlagalište Diklo u Zadru. Odlagalište otpada Diklo nalazi se u neposrednom zaleđu zadarskog naselja Diklo, uz županijsku cestu Zadar – Kožino – Zaton – Nin. Otpad se na odlagalištu odlaže od 1963. godine. Odlagalište se nalazi izvan naseljenog područja, a od Zadra je udaljeno cca 4,5 km. Najbliže naselje, Diklo, udaljeno je cca 1,0 km. Odlagalište je smješteno u lokalnoj depresiji čije se dno u zapadnom dijelu nalazi na 52 m n. m., a na istočnom dijelu na 45 m n. m. Prosječna debljina odloženog otpada na odlagalištu iznosi cca 8,0 m. Odlagalištem upravlja tvrtka Čistoća Zadar d.o.o. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 25 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Slika 4: Lokacija odlagališta otpada Diklo Osnovni podaci o odlagalištu otpada Diklo iznijeti su sljedećom tabelom. Tabela 1: Osnovni podaci o odlagalištu otpada Diklo OPĆI PODACI NAZIV ODLAGALIŠTA Diklo ŽUPANIJA Zadarska OPĆINA Zadar NAJBLIŽE NASELJE Kožino PORIJEKLO OTPADA Bibinje, Galovac, Kukljica, Kožino, Nin, Otok Ugljan, Poličnik, Posedarje, Preko, Sukošan, Škabrnja, Vir, Zadar, Zemunik Donji STATUS OPERATIVNOSTI (A-AKTIVNO, Z-ZATVORENO) A GODINA POČETKA ODLAGANJA 1963. 2 POVRŠINA TIJELA ODLAGANJA (m ) 261.714 STATUS SANACIJE (PRIPREMA, U TIJEKU, GOTOVA) priprema 3 GODIŠNJA KOLIČINA OTPADA (m ) 102.000 OPERATOR / KONTAKTI OPERATOR ODLAGALIŠTA Čistoća d.o.o. Zadar MJESTO Zadar ADRESA Stjepana Radića bb TELEFON 023/231 831 E-MAIL info@cistoca-zadar.hr SKUPLJAČ/PRIJEVOZNIK Čistoća d.o.o. Zadar 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 26 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 5.1.2. UTVRĐIVANJE KVALITATIVNIH I KVANTITATIVNIH SVOJSTAVA KOMUNALNOG OTPADA Kvalitativne i kvantitativne karakteristike otpada utvrđuju se iz sljedećih razloga: - određivanje osnovne i specifične strukture gdje se utvrđuje standardni maseni sastav, - kontroliranje promjene standardnog masenog sastava obzirom na porijeklo otpada, - promjene odnosa mase i volumena otpada što predstavlja sve prisutniji kriterij za definiranje efikasnosti provedbe primarne selekcije. Sastav komunalnog otpada varira ovisno o sredini u kojoj nastaje i zavisi o mnogim faktorima, kao što su standard stanovništva, tip naselja, dostignut nivo komunalne higijene i slično. Otpad koji se na razmatranom području stvara, u pravilu je različit od onog koji bi se dobio sortiranjem otpada na odlagalištu prije odlaganja, budući da se dio otpada u seoskim domaćinstvima koristi ili spaljuje. SASTAV KOMUNALNOG OTPADA NA ODLAGALIŠTU „DIKLO“ O sastavu odloženog otpada na odlagalištu ne postoje podaci, jer se o tome nije vodila evidencija, a na odlagalištu ne postoji vaganje otpada, te su stoga kao relevantni podaci u vezi sastava otpada koji se odlaže na odlagalište uzeti podaci o prosječnom sastavu otpada za priobalni dio Hrvatske iz „Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2007. – 2015. godine“. Tabelom 2 i pripadajućim dijagramom na Slici 5 prikazani su maseni i postotni udjeli pojedinih komponenti otpada koji se odlaže na odlagalište. Tabela 2: Prosječni godišnji sastav komunalnog otpada KOMPONENTA OTPADA M ASENI UDIO (%) KUHINJSKI I BIOOTPAD 41,0 PAPIR I KARTON 20,3 KOŽA I KOSTI 3,1 DRVO 1,2 TEKSTIL 8,2 STAKLO 7,0 METALI 4,0 INERTNI 2,2 PLASTIKA 12,3 GUMA 0,5 POSEBNI 0,2 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 27 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Slika 5: Postotni udjeli pojedinih skupina otpada 0,5 2,2 0,2 kuhinjski i biootpad 12,3 papir i karton 4 koža i kosti 41 drvo 7 tekstil 8,2 staklo metali inertni 20,3 1,2 3,1 plastika guma posebni OSNOVNA FIZIKALNA SVOJSTVA KOMUNALNOG OTPADA Budući da ne postoje podaci vezani uz fizikalno-kemijske pokazatelje krutog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištu Diklo, isti se daju u okviru predmetne dokumentacije na razini literaturnih podataka, a svojstveni su za pojedine sastavne komponente proizvedenog krutog komunalnog otpada. Niže prikazanim tabelama dati su relevantni fizikalno – kemijski pokazatelji za pojedine sastavne komponente komunalnog otpada. Tabela 3: Sadržaj vlage po pojedinim komponentama otpada KOMPONENTA SADRŽAJ VLAGE (%) TIPIČNI SADRŽAJ VLAGE (%) OSTACI HRANE 50-80 70 PAPIR 4-10 6 KARTON 4-8 5 PLASTIKA 1-4 2 TEKSTIL 6-15 10 GUMA 1-4 2 KOŽA 8-12 10 ZELENI OTPAD 30-80 60 DRVO 15-40 20 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 28 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE KOMPONENTA SADRŽAJ VLAGE (%) TIPIČNI SADRŽAJ VLAGE (%) ORGANSKI OTPAD 10-60 25 STAKLO 1-4 2 LIMENKE 2-4 3 NE-ŽELJEZNI METALI 2-4 2 ŽELJEZNI METALI 2-6 3 GRAĐEVNI OTPAD 6-12 8 Tabela 4: Morfološki oblik pojedinih komponenti otpada KOMPONENTA PODRUČJE VELIČINE (mm) TIPIČNA VELIČINA (mm) HRANA 0-200 100 PAPIR 100-500 350 KARTON 100-500 350 PLASTIKA 0-400 200 STAKLO 0-200 100 METALI 0-200 100 TEKSTIL 0-300 150 PRAŠINA, PEPEO 0-100 25 Tabela 5: Gustoća pojedinih komponenti otpada KOMPONENTA GUSTOĆA 3 (kg/m ) TIPIČNA GUSTOĆA 3 (kg/m ) OSTATCI HRANE 120-480 290 PAPIR 30-130 85 KARTON 30-80 50 PLASTIKA 30-130 65 TEKSTIL 30-100 65 GUMA 90-200 130 KOŽA 90-260 160 ZELENI OTPAD 60-225 105 DRVO 120-320 240 ORGANSKI OTPAD 90-360 240 STAKLO 160-480 195 LIMENKE 45-160 90 NE-ŽELJEZNI METALI 60-240 160 ŽELJEZNI METALI 120-1200 320 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 29 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 5.1.3. KOMPONENTA GUSTOĆA 3 (kg/m ) TIPIČNA GUSTOĆA 3 (kg/m ) PEPEO, CIGLA I SL. 320-960 480 SUSTAV I DINAMIKA PRIKUPLJANJA OTPADA NA PODRUČJU OPĆINE KALI Postojeći kapaciteti za postupanje s otpadom na području Općine Kali, u ovom trenutku, u potpunosti su ovisni o tehničkim kapacitetima i mogućnostima komunalnog društva Hripa d.o.o. koje obavlja poslove prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja otpada sa cjelokupnog područja Općine, te o kapacitetima građevine za zbrinjavanje otpada – odlagališta otpada Diklo (koje se nalazi na području Grada Zadra), na koje se odlaže otpad iz Općine Kali. Odvozom otpada obuhvaćen je cijeli prostor Općine Kali. U ovom trenutku komunalno društvo Hripa d.o.o. raspolaže adekvatnim sustavom transportnih jedinica za sakupljanje i prijevoz otpada do odlagališta Diklo a koji je prilagođen uspostavljenom sustavu prikupljanja putem postavljenih posuda i kontejnera. Isti omogućava da se sakupljeni otpad transportira na siguran način do lokacije za trajno deponiranje. Sakupljanje otpada sa područja Općine Kali uvjetovano je postojećim stanjem u prostoru tj. širinom ulica koje u pretežitom dijelu naselja ne omogućavaju upotrebu standardnih vozila za prikupljanje otpada (autosmećari veće zapremine). Iz navedenog se razloga koristi više vrsta vozila različitih zapremina i dimenzija, što svakako povećava troškove cjelokupnog postupka prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja otpada. Prikupljanje i odvoz komunalnog otpada obavlja se specijaliziranim vozilima (auto smećari) zatvorenog tipa, konstruiranima tako da se onemogući rasipanje otpada, te širenje mirisa. Sljedećom tabelom dan je popis vozila komunalnog društva Hripa d.o.o. kojima se prikuplja i odvozi otpad. Tabela 6: Vozila za prikupljanje i prijevoz otpada M ARKA I TIP GODINA PROIZVODNJE REGISTARSKA 2012. ZD 596 GZ 2006. ZD 592 FF 2t 1996. ZD 518 CS - 2007. ZD 735 GB VRSTA VOZILA ZAPREMINA/NOSIVOST MAN TGM 18.290 4X2 BB AUTOSMEĆAR 16 m MULTICAR FUMO BODY 4X2 AUTOSMEĆAR 5m MERCEDES 408 D 4X2 KIPER GENIUS COMPACT 120 L RADNI STROJ (KOMBINIRKA) VOZILA 3 3 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr OZNAKA Stranica 30 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Svako domaćinstvo na području Općine Kali (665 stalnih domaćinstava i 220 povremenih domaćinstava – vikendaši) posjeduje PVC kantu za prikupljanje otpada zapremine 120 l. Poslovnim subjektima, kojih je u ovom trenutku 86, na raspolaganju su još i posude od 240 l, kao i PVC kontejneri zapremine 1100 l. Diljem mjesta raspoređeno je još 40-ak različitih manjih i većih koševa za sitni otpad. Ukupno se dakle, za prikupljanje otpada na području Općine, koriste sljedeće vrste i broj spremnika: 4 otvorena metalna kontejnera zapremine 7,0 m3 52 PVC kontejnera zapremine 1100 l 15 PVC kanti zapremine 240 l 990 PVC kanti zapremine 120 l Prikupljanje i odvoz komunalnog otpada na području Općine Kali organiziran je prema sljedećem rasporedu: U ljetnom razdoblju odvoz se obavlja tri (3) puta tjedno (ponedjeljkom, srijedom i petkom). U zimskom razdoblju odvoz se obavlja dva (2) puta tjedno (utorkom i petkom). Sakupljanje otpada se obavlja istovremeno sa dva vozila, a nakon obavljenog višekratnog pretovara iz manjeg vozila u autosmećara zapremine 16 m3, sve skupa se odvozi na odlagalište. Za navedeno se redovito vode i odgovarajući očevidnici i izdaje prateća dokumentacija. Na dijelu prostora ribarske luke u V. Lamjani, komunalno društvo Hripa d.o.o. obavlja prešanje i baliranje odvojeno sakupljene kartonske ambalaže i PVC folije. Karton i folija skupljaju se izdvajanjem na mjestu nastanka tj. u tvrtkama, obrtima i trgovinama koje djeluju na području Općine Kali. Izdvojeni otpad odvozi se do sabirnog mjesta na dijelu rive u V. Lamjani gdje je instalirana preša (iznajmljena od tvrtke Unijapapir d.o.o.). Nakon prešanja i baliranja otpad se vozilom tvrtke Unijapapir d.o.o. uz prateći list odvozi na daljnju oporabu. Lokacija u ribarskoj luci koristi se iz razloga što je ista vrlo pristupačna za sve vrste vozila, a ima i priključak na električnu energiju potrebnu za rad već spomenute preše. 5.1.4. KOLIČINE KOMUNALNOG OTPADA NA PODRUČJU OPĆINE KALI Uvid u postojeće stanje gospodarenja otpadom te u postojeće i buduće količine, kao i sastav otpada, potreban je radi prijedloga rješenja u sklopu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, te precizno definiranje takvog komunalnog otpada, od mjesta njegova nastanka do mjesta konačnog zbrinjavanja. Osnova za definiranje tokova komunalnog otpada i izradu bilanci je poznavanje njegovih količina od najmanje organizacijske razine do najviše zbog dugogodišnjeg zanemarivanja praćenja stanja na području gospodarenja otpadom, pa tako, 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 31 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE među ostalim i praćenja kretanja njegovih količina. Do izrade ovog plana točne količine otpada nisu precizno utvrđene na županijskoj razini koja bi, prema Strategiji, trebala postati najmanja organizacijska jedinica i koja bi trebala biti nositelji sustava gospodarenja otpadom. Općina Kali, odnosno komunalno društvo Hripa d.o.o. je od kolovoza 2010. godine počelo odvoziti otpad na odlagalište Diklo u Zadru, te se od tada vodi evidencija količina komunalnog otpada. Ukupne količine prikupljenog komunalnog otpada na području Općine Kali u periodu od 2010. do 2013. godine prikazane su Tabelom 7, dok je trend rasta/smanjenja količina prikazan Slikom 6. Tabela 7: Evidentirane količine prikupljenog komunalnog otpada na području Općine Kali u periodu od 2010. – 2013. godine GODINA 2010. * 2011. 2012. 2013. OTPADA KOLIČINA OTPADA (t) MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD 20 03 01 580,00 PAPIR I KARTON 15 01 01 31,25 PE FOLIJA 15 01 02 1,07 OTPADNO ULJE 13 02 05 3,9 MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD 20 03 01 639,55 PAPIR I KARTON 15 01 01 38,23 PE FOLIJA 15 01 02 0,94 OTPADNO ULJE 13 02 05 6,5 MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD 20 03 01 679,58 PAPIR I KARTON 15 01 01 46,33 PE FOLIJA 15 01 02 25,66 OTPADNO ULJE 13 02 05 7,18 MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD 20 03 01 686,44 PAPIR I KARTON 15 01 01 13,05 PE FOLIJA 15 01 02 1,97 OTPADNO ULJE 13 02 05 8,53 VRSTA OTPADA KLJUČNI BROJ *u razdoblju od kolovoza do 31. prosinca 2010. godine 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 32 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Slika 6: Trend rasta/smanjenja količina pojedinih vrsta otpada Trend rasta prikupljenih količina komunalnog otpada 600 Količina otpada (t) 400 200 0 2010. 2011. 2012. 2013. Trend rasta/smanjenja prikupljenih količina papira i kartona 50 40 30 Količina otpada (t) 20 10 0 2010. 2011. 2012. 2013. Trend rasta/smanjenja prikupljenih količina PE folije 30 25 20 15 10 5 0 Količina otpada (t) Trend rasta prikljupljenih količina otpadnog ulja 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Količina otpada (t) 2010. 2011. 2012. 2013. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 33 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Obzirom na broj stanovnika i kućanstava na području Općine Kali, te sukladno prikazanim generiranim količinama otpada dobiva se da je: prosječna godišnja količina kg/stan/god. prosječna godišnja količina kg/kućanstvo/god. prosječna dnevna količina kg/stan/dan. prosječna dnevna količina kg/kućanstvo/dan. skupljenog komunalnog otpada po stanovniku je 390,44 skupljenog komunalnog otpada po kućanstvu je 999,30 skupljenog komunalnog otpada po stanovniku je 1,07 sakupljenog komunalnog otpada po kućanstvu je 2,73 Za potrebe procjene količina generiranog komunalnog otpada za naredni period od 6 godina obuhvaćen ovim Planom, kao polazišne osnove uzete su sljedeće pretpostavke: - da je broj stanovnika na razmatranom području padao po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,50 % te će se takav trend nastaviti (toliki je pad Općina Kali imala između 2001. i 2011. godine prema popisu stanovništva), - da će stopa rasta specifične količine komunalnog otpada biti 2,5% godišnje, - da će se postupno povećavati količina odvojeno skupljenog komunalnog otpada koji ide na oporabu i ponovnu uporabu, a sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske – kvantitativni ciljevi. Na osnovu navedenog u Tabeli 8 dati su pretpostavljeni podaci o padu broja stanovnika i količine otpada za razdoblje od 2014. do 2019. godine, dok je na Slici 7 dat prikaz očekivanog porasta količine komunalnog otpada Općine 3. Tabela 8: Predviđeni pad stanovništva i količina komunalnog otpada na području Općine Kali 3 GODINA BROJ STANOVNIKA KOLIČINA OTPADA (kg/stan/god) UKUPNA GODIŠNJA KOLIČINA OTPADA (t) 2014. 1.629 409,38 666,88 2015. 1.620 419,61 679,76 2016. 1.612 430,10 693,32 2017. 1.604 440,80 707,04 2018. 1.596 451,82 721,10 2019. 1.588 463,11 735,41 Kao referentna godina uzeta je 2011. godina. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 34 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Slika 7: Predviđen rast količina miješanog komunalnog otpada na području Općine Kali za razdoblje od 2014. do 2019. godine 800 700 600 500 Ukupna godišnja količina otpada (t) 400 300 200 100 0 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Ovime je dat pregled osnovnih podataka o komunalnom otpadu koji se generira na području Općine, te će na osnovu njih biti predložene i adekvatne mjere za gospodarenje istim. 5.2. PROIZVODNI OTPAD Prema definiciji iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača. Tijek proizvodnog otpada je sljedeći: PROIZVOĐAČ SKUPLJAČ OBRAĐIVAČ Proizvodni se otpad može podijeliti na opasni4 i neopasni, pri čemu se opasnim otpadom smatra otpad koji pokazuje jedno od svojstava koja ga čine opasnim, npr. eksplozivnost, oksidativnost, zapaljivost, nadražljivost, otrovnost, štetnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost itd. Proizvodni otpad prikupljaju ovlašteni sakupljači, tj. tvrtke koje imaju dozvolu za gospodarenje otpadom, a u slučaju posebnih kategorija predaju ga ovlaštenim 4 Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku, a mjere postupanja s opasnim otpadom određuju se Strategijom zaštite okoliša. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom otpadu (NN 94/13) definira se način skladištenja i prijevoz opasnog otpada. Osnovno je da se opasni otpad mora izdvojeno skupljati, i skladištiti na strogo kontroliranim i u skladu sa Zakonom opremljenim prostorima. Prijevoz opasnog otpada mora biti isključivo u skladu s propisima koji vrijede za prijevoz opasnih tvari. Obrada opasnog otpada dozvoljena je samo u postrojenjima koja posjeduju sve zakonom propisane uvjete i dozvole. Vezano uz opasni otpad obavezno je ispunjavanje zakonom propisane prateće dokumentacije, vođenje očevidnika, izrada katastra o vrstama opasnog otpada, te mjesečno prijavljivanje Burzi otpada podataka o opasnom otpadu. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 35 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE oporabiteljima ili obrađivačima, odnosno u izvoz ukoliko zbrinjavanje nije moguće u Hrvatskoj. Nažalost, sustav gospodarenja, upravljanja i kontrole tokova proizvodnog otpada nije u potpunosti usuglašen sa mjerodavnim propisima. Kako na području Općine Kali, tako i na području drugih JLS-a, javlja se problem odlaganja proizvodnog otpada u kontejnere namijenjene komunalnom otpadu građana. Ovaj problem javlja se češće van područja gospodarske namjene, od strane manjih pravnih subjekata (obrta i sl.). Gospodarenje proizvodnim otpadom nije u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, te stoga navedena problematika ovim Planom neće niti biti detaljnije razmatrana. 5.3. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA Od posebnih kategorija otpada, za Općinu Kali interesantne su sljedeće kategorije5: Ambalaža i ambalažni otpad Električni i elektronički otpad Otpadna vozila Otpadne gume Otpadne baterije i akumulatori Otpadna ulja Građevni otpad i otpad koji sadrži azbest Biorazgradivi otpad AMBALAŽA I AMBALAŽNI OTPAD „Ambalažni otpad“ definiran u kategorijama Kataloga otpada predstavlja svaku ambalažu ili ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od ambalaže, isključujući proizvodne ostatke. Na području Općine Kali nije uređen sustav prikupljanja ambalaže i ambalažnog otpada. PET ambalažu i ambalažno staklo građani vraćaju u trgovine, te za isto dobivaju povratnu naknadu. 5 Popis tvrtki ovlaštenih za postupanje sa pojedinom od navedenih kategorija otpada nalazi se na stranicama Agencije za zaštitu okoliša (www.azo.hr). 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 36 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE ELEKTRIČNI I ELEKTRONIČKI OTPAD (EE OTPAD) EE otpad se sastoji od velikoga broja različitih komponenata opasnih po okoliš kao što su živa, kadmij, krom, brom, olovo, arsen, zatim azbest, spojevi silicija, berilija, fosfor itd. Sadrži i plastiku i slične materijale koji se mogu nakon oporabe EE otpada ponovno koristiti kao polazna sirovina za neki novi proizvod. Gospodarenje ovom vrstom otpada u skladu s Pravilnikom o gospodarenju električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09, 143/12, 86/13) pridonijet će zbrinjavanju opasnih komponenata EE otpada na odgovarajući način, kao i iskorištenju upotrebljivih dijelova EE otpada, odnosno smanjenju iskorištenja prirodnih resursa što je vrlo važan podatak ako se zna da je EE otpad najbrže rastuća vrsta otpada. Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske raste 10 % godišnje. EE otpad se dijeli u dvije grupe: EE otpad koji nastaje u gospodarstvu (industriji, obrtu i slično) su otpadna električna i elektronička oprema uključujući sklopove i sastavne dijelove, EE otpad iz kućanstva je otpadna električna i elektronička oprema nastala u kućanstvima ili u proizvodnim i /ili uslužnim djelatnostima kad je po vrsti i količini slična EE otpadu iz kućanstva. Neke vrste EE otpada spadaju u opasni, a neke u neopasni otpad. Prema Katalogu otpada opasnim se otpadom smatra ona EE oprema koja sadrži tvari kao što su PCB-i, kloro-fluorougljikovodici, HCFC, HFC, azbest, živa, itd. Skupljanje6 EE otpada: EE otpad iz kućanstva (hladnjake, zamrzivače, perilice i sušilice rublja, perilice posuđa, štednjake, električne radijatore, termoakumulacijske peći, klima-uređaje, TV prijamnike i drugi EE otpad mase veće od 30 kg) skupljač je dužan preuzeti unutar 30 dana od poziva, EE otpad koji se predaje skupljaču mora biti u stanju iz kojeg je vidljivo da nije prethodno rastavljan radi vađenja zasebnih komponenti; takvim otpadom smatraju se i prethodno nerastavljeni dijelovi opreme koja se sastoji od više cjelina (ekrani kompjutora, elektromotori crpki ili kompresora i sl.) U Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine procijenjeno je da se na tržište Republike Hrvatske stavlja između 55 000 i 60 000 t nove električne i elektroničke opreme i uređaja godišnje. Istim dokumentom postavljeni su i sljedeći ciljevi vezano uz gospodarenje EE otpadom: 6 uspostava sustava gospodarenja otpadom električnom i elektronskom opremom koji bi rezultirao godišnjim skupljanjem najmanje četiri kilograma po stanovniku EE otpada iz kućanstava, do 2015. godine ostvariti oporabu 70 – 80 % i recikliranje 50 – 80 % EE otpada. Skupljanje i prijevoz EE otpada obavlja se za građane bez naplate. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 37 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Na području Općine Kali ne postoji organizirano prikupljanje EE otpada putem kontejnera već se skuplja zajedno sa glomaznim otpadom. Nakon prikupljanja takav otpad se izdvaja te navedeni otpad preuzima skupljač električnog i elektronskog otpada. Stanovnici Općine Kali EE otpad mogu propisno odložiti i putem ovlaštenih sakupljača ove vrste otpada, na poziv. OTPADNA VOZILA Pojam otpadna vozila podrazumijeva vozila: kategorije M1, motorna vozila za prijevoz putnika koja osim sjedala vozača najviše osam sjedala, imaju još kategorije N1, motorna vozila za prijevoz tereta čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 tone i motorna vozila na tri kotača (osim motornih tricikala -vozila kategorije L5), koja su definirana kao „otpad“ prema Zakonu o otpadu, tj. posjednik ih odbacuje, namjerava ili mora odbaciti7. Sastav otpadnih vozila Otpadna vozila sastavljena su od niza različitih materijala. Oko 75% težine automobila načinjeno je od čelika, željeza i aluminija. Ostale dijelove čini uglavnom plastika, zatim staklo, guma itd. U dijelovima se mogu naći olovo, živa, kadmij i hekasavalentni krom. Otpadna vozila sadrže i opasne sastojke kao što su npr. antifriz, tekućine za kočnice i ulja koja bi mogla uzrokovati onečišćenje okoliša. Klasifikacija otpada (vrste) Otpadno vozilo smatra se opasnim otpadom sve dok se ne rastavi i ne odvoje dijelovi koji se klasificiraju kao opasni otpad. Tek nakon toga otpadno vozilo može biti upućeno na recikliranje kao neopasni otpad. Različite vrste otpada nastale pri rastavljanju, odnosno održavanju vozila, specificirane su u Katalogu otpada, u grupi 16 01 (Katalog otpada obuhvaća sva vozila, a ne samo kategorije obuhvaćene Direktivom odnosno Pravilnikom 8 o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09, 156/09, 53/12, 86/13, 91/13). Na području Općine Kali otpadna vozila se skupljaju od strane ovlaštenih skupljača na poziv ili pak osobnom dopremom otpadnog vozila na lokaciju jedne od navedenih tvrtki. 7 Dijelovi otpadnih vozila također se klasificiraju kao otpad. Način gospodarenja otpadnim vozilima i naknade na otpadna vozila propisan je u Pravilniku o otpadnim vozilima, kojim se prenose obveze iz europske Direktive o otpadnim vozilima. 8 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 38 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE OTPADNE GUME Gospodarenje otpadnim gumama regulirano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09, 111/11 i 86/13). Na području Općine Kali otpadne gume se prikupljaju kod ovlaštenih vulkanizera, ili pak od strane komunalnog društva, koji ih potom predaju ovlaštenom sakupljaču na daljnju obradu. OTPADNE BATERIJE I AKUMULATORI Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09, 156/09, 45/12 i 86/13) definira otpadnu bateriju ili akumulator kao bateriju ili akumulator koji se ne mogu ponovno koristiti i namijenjeni su obradi i/ili recikliranju. Većina otpadnih baterija i akumulatora klasificira se kao opasni otpad (olovne baterije, nikal-kadmij baterije, baterije sa živom, odvojeno skupljani elektroliti iz baterija i akumulatora). Otpadne baterije i akumulatori se, zbog komponenata od kojih se sastoje, u velikoj većini, klasificiraju kao opasni otpad. Komponente koje čine ovu vrstu otpada opasnim otpadom, kao što su olovo, živa, kadmij mogu pridonijeti velikom onečišćenju okoliša ukoliko se ova vrsta otpada adekvatno ne zbrine. Sadrže, također, i vrijedne metale kao što su nikal, kobalt i srebro koje se može izdvajati i ponovno koristiti. Zbog svega ovoga treba osigurati što je moguće bolje skupljanje i oporabu otpadnih baterija i akumulatora. U Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine procijenjeno je da se na tržište Republike Hrvatske stavlja oko 11 000 t novih baterija i akumulatora godišnje, te su postavljeni slijedeći ciljevi: Do 26.09.2012. godine postići najmanje 25% stope skupljanja. Do 26.09.2016. godine postići najmanje 45% stope skupljanja. Na području Općine Kali ne postoji organizirano prikupljanje navedenog otpada, stoga je lako pretpostaviti da se taj otpad, neadekvatno odlaže na odlagalište „Diklo“. OTPADNA ULJA Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13) dijeli otpadna ulja na otpadno mazivo ulje i otpadno jestivo ulje. Otpadno mazivo ulje: svako mineralno i sintetičko mazivo, industrijsko, izolacijsko (ulje koje se rabi u elektroenergetskim sustavima) i/ili termičko ulje (ulje koje se rabi u sustavima za grijanje ili hlađenje) koje više nije za uporabu kojoj je prvotno bilo namijenjeno, posebice rabljena motorna ulja, strojna ulja, ulja iz mjenjačkih kutija, mineralna i 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 39 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE sintetička maziva ulja, ulja za prijenos topline, ulja za turbine i hidraulička ulja osim ulja koja se primješavaju benzinima kod dvotaktnih motora s unutrašnjim izgaranjem, Otpadno jestivo ulje: svako ulje koje nastaje obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti, industriji, obrtu, zdravstvenoj djelatnosti, javnoj upravi i drugim sličnim djelatnostima u kojima se priprema više od 20 obroka dnevno. Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12, 86/13) propisan je način gospodarenja otpadnim uljima, određeni obveznici plaćanja naknada, vrste i iznosi naknada, načini i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, iznosi naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za skupljanje otpadnih ulja te druga pitanja u vezi gospodarenja otpadnim uljima. Pravilnikom su propisane različite obveze za maziva ulja od onih za jestiva ulja. Bilo da se radi o ulju iz friteza, ulju od kuhanja, ili pak motornom ulju i antifrizu, u Općini Kali, ova kategorija otpada se ne skuplja organizirano. Većina postupaka sa otpadnim uljem prepuštena je osobama, bilo pravnim, bilo fizičkim da samoinicijativno rješavaju problem otpadnog ulja. Ovakav postupak zasigurno pogoduje situaciji da određena količina ulja, pogotovo motornog, bude nekontrolirano ispuštena u okoliš. GRAĐEVNI OTPAD I OTPAD KOJI SADRŽI AZBEST Građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg je nastao. Prema procjenama iskazanim u strategiji gospodarenja otpadom, u Hrvatskoj godišnje nastaje 2,6 milijuna tona građevnog otpada, od čega gotovo 50% završava na odlagalištima komunalnog otpada, što višestruko povećava troškove sanacije, zauzima korisni volumen odlagališta i nove površine te povećava potrebu za otvaranjem novih nalazišta prirodnih mineralnih materijala. Premda se ponovno može upotrijebiti čak 80% navedene količine, ukupno se reciklira samo 7%, dok se 11% izdvoji kao sekundarna sirovina. U pojedinim jedinicama lokalne samouprave više od 80% otpada odloženog na divlja odlagališta čini građevni otpad što je slučaj i u Općini Kali. Europska iskustva su posve drukčija – u Europi se koristi 80% te vrste otpada. Miješanjem građevnog i komunalnog otpada stvaraju se nepotrebne količine otpada koje prebrzo zatrpavaju odlagališta. To se ne bi događalo kada bi se otpad razvrstavao te kada bi odlagališta bila namijenjena isključivo za jednu vrstu otpada. Glavni problem pri postupanju s građevnim otpadom je nedostatak prikladnih postrojenja za recikliranje, kao i nepostojanje organiziranog i ekonomski održivog sustava gospodarenja građevnim otpadom. Naime, s takvim otpadom se u Hrvatskoj tek manjim dijelom postupa na ispravan način, a postotak recikliranja i ponovne uporabe takvog materijala je ispod 5%. Postupanje sa navedenom vrstom otpada na području Općine Kali u potpunom je suglasju sa gore navedenim. Obveze Županije i JLS su navedene u sljedećim zakonskim odredbama: 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 40 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE - Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08), čl. 11. “Županije su dužne u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu navedenog Pravilnika odrediti lokacije za gospodarenje građevnim otpadom na svojem području.” (op. pravilnik je stupio na snagu 05.04.2008. godine). - Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08) čl. 11. „Jedinice lokalne samouprave dužne su putem reciklažnih dvorišta osigurati preuzimanje građevnog otpada sa svojeg područja.“ - Uredba o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 109/11) čl. 5. „Jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su uz suglasnost jedinica lokalne samouprave u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe odrediti lokacije za odlaganje viška iskopa“. Građevinski otpad na području Općine Kali djelomično se zbrinjava na odlagalištu „Diklo“ zajedno s komunalnim otpadom. Na području Općine Kali nema postrojenja za proizvodnju azbesta i obradu azbesta ili otpada koji sadrži azbest, ali prisutni su korisnici proizvoda koji sadrže azbest (cijevi, krovni pokrovi i sl.). Fizičke osobe mogu bez naknade predati svoj azbestni otpad ovlaštenom sakupljaču, dok pravne osobe za to plaćaju naknadu. BIORAZGRADIVI OTPAD Biorazgradivi otpad je otpad iz vrta (granje, lišće, trava...), ostaci iz kuhinje (ostaci povrća, voća, talog od kave, čaja,...), pamučna tkanina (bez sintetike), glomazni drveni namještaj, mulj sa pročistača. Biorazgradivi otpad se dijeli na frakcije: usitnjeni materijal koji ide u kompostnu hrpu, otpad za usitnjavanje (granje, glomazni drveni otpad). Na području Općine Kali nema organiziranog prikupljanja biootpada. Biootpad se najčešće odlaže u spremnike za otpad s ostalim vrstama otpada, te kao takav odlaže na odlagalište. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 41 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 5.4. ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA Na području Općine Kali trenutno ne postoji sustav odvojenog prikupljanja otpada, osim odvojenog prikupljanja kartonske ambalaže i PVC folije. Na dijelu prostora ribarske luke u V. Lamjani, komunalno društvo Hripa d.o.o. obavlja prešanje i baliranje odvojeno sakupljene kartonske ambalaže i PVC folije. Karton i folija skupljaju se izdvajanjem na mjestu nastanka tj. u tvrtkama, obrtima i trgovinama koje djeluju na području Općine Kali. Izdvojeni otpad odvozi se do sabirnog mjesta na dijelu rive u V. Lamjani gdje je instalirana preša (iznajmljena od tvrtke Unijapapir d.o.o.). Nakon prešanja i baliranja otpad se vozilom tvrtke Unijapapir d.o.o. uz prateći list odvozi na daljnju oporabu. Lokacija u ribarskoj luci koristi se iz razloga što je ista vrlo pristupačna za sve vrste vozila, a ima i priključak na električnu energiju potrebnu za rad već spomenute preše. 5.5. NEUREĐENA ODLAGALIŠTA OTPADA – „DIVLJA ODLAGALIŠTA“ Sukladno informacijama dobivenima od strane Općine Kali, Komunalnog društva Hripa d.o.o., te uvidom na terenu, ustanovljeno je da na području Općine Kali nema neuređenih tj. divljih odlagališta otpada. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 42 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 6. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM Rast količina otpada uzrokovan je porastom životnog standarda i potrošačkih navika, velikim industrijskim rastom koji sa sobom nosi i povećanu proizvodnju otpada uključujući i opasan otpad. Nastojanja da se količina otpada za odlaganje smanji te da se isti zbrine na ekološki prihvatljiv način pokrenuta su još sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada su u EU donesene i prve konkretne zakonske odredbe. Danas se navedene odredbe provode i u RH kroz koncept „Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom“. 6.1. CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM Koncept „Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom“ pri tome podrazumijeva provođenje cijelog niza mjera koje se odnose na praćenje i postupanje s otpadom od mjesta nastanka pa do mjesta konačnog zbrinjavanja. Mjere se odnose na prihvat, reciklažu, obradu i zbrinjavanje, i moraju se voditi kriterijima zaštite okoliša, ekonomskim načelima i društvenom prihvatljivošću. Cjeloviti sustavi gospodarenja otpadom imaju za opći cilj ostvariti pozitivni učinak na kakvoću okoliša kako se generiranjem otpada ne bi narušile postojeće ekološke bilance i ravnoteža. Navedeno se može postići samo odgovornim i razumnim postupanjem s proizvedenim otpadom čime se jedino može jamčiti društveni razvitak u skladu s prirodom, što je terminološki definirano pojmom održivog razvoja. U tom smislu osnovne postavke cjelovitog sustava gospodarenja otpadom polaze od načela potpunog nazora otpada od mjesta nastanaka pa do mjesta konačne obrade i zbrinjavanja. Između ove početne i krajnje točke postoji cijeli niz mjera koje su u postupku provođenja hijerarhijski podređene jedna drugoj. Sukladno zakonskoj regulativi, cjeloviti sustavi gospodarenja otpadom definiraju zbirne radnje u okviru tehničkih i organizacijskih normi koje sukladno tehničkim i ekonomskim polazištima uključuju sljedeće hijerarhijske postavke: izbjegavanje nastanka otpada, smanjenje količina i vrsta otpada, ponovna upotreba otpada za istu namjenu uz obradu, recikliranje otpada, iskorištavanje uz obradu, obrada otpada, odlaganje otpada. Postavke utjelovljuju smisao IVO (Izbjegavanje-Vrednovanje-Oporaba) koncepta koja je općeprihvaćena univerzalna koncepcija za postupanje s svim vrstama otpada. IVO koncept u potpunosti je koncipiran na razini tehničkih propisa gospodarenja otpadom te se u Hrvatskoj postojeći sustav gospodarenja „prikupi i odloži“ postepeno prilagođava navedenom konceptu. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 43 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Sustav objedinjuje uporabu velikog broja specifičnih mjera i metoda koje su vezane uz prethodno navedene aktivnosti od izbjegavanja i smanjenja količina otpada, separatnog prikupljanja otpada, uporabe i reciklaže tako prikupljenog otpada, prijevoza i privremenog skladištenja otpada, obrade i konačnog zbrinjavanja. Osnovni čimbenici cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Svaka mjera „Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom“ ima specifičnu ulogu u planiranom sustavu gospodarenja otpadom. Za provođenje prethodno navedenih postavki i mjera koje čine teoretsku osnovu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom potrebno je u praksi definirati čimbenike za njegovo provođenje. Shema s glavnim čimbenicima cjelovitog sustava gospodarenja otpadom po IVO konceptu prikazana je donjom slikom. Slika 8: Čimbenici cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Radi se zapravo o principu reduciranja količina proizvedenog otpada na mjestu njegovog nastanka, iskorištavanju vrijednih sastojaka u materijalne i/ili energetske svrhe, te trajnom odlaganju uz strogu primjenu važećih propisa. S osnovnom svrhom da se cjelokupno gospodarenje otpadom ustroji prema suvremenim europskim standardima i zahtjevima te uskladi s načelima održivog razvoja na razini 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 44 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Republike Hrvatske, da se maksimalno izbjegne, odnosno smanji nastajanje otpada, smanji na najmanju moguću mjeru nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko zdravlje, okoliš i klimu, Strategija gospodarenja otpadom RH utvrđuje navedene strateške i kvantitativne ciljeve. IVO koncept, dakle, utjelovljuje put ka definiranim ciljevima zadanim Strategijom gospodarenja otpadom RH. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 45 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 6.2. CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM U ZADARSKOJ ŽUPANIJI Strategija uređuje gospodarenje različitim vrstama otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog zbrinjavanja, s osnovnim ciljem uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti organiziran u skladu s postojećim europskim zahtjevima i standardima. Ciljevi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom su, u najvećoj mogućoj mjeri: smanjivanje količina otpada koji nastaje; smanjivanje količina otpada koji se odlaže na odlagališta tijekom primarnog odvajanja korisnog otpada; smanjivanje udjela biorazgradivog otpada u odloženom komunalnom otpadu; smanjivanje negativnog utjecaja odloženog otpada na okoliš, klimu i ljudsko zdravlje; gospodarenje proizvedenim otpadom na principima održivog razvoja; energetsko iskorištavanje otpada za proizvodnju energije. Cjelovit sustav gospodarenja otpadom Zadarske županije podijeljen je u tri međusobno povezana projekta, čija ukupna vrijednost iznosi oko 456 milijuna kn, te uključuje: izgradnju i upravljanje Županijskim centrom gospodarenja otpadom, izgradnju i organiziranje sustava za sakupljanje i recikliranje otpada, sanaciju i zatvaranje službenih odlagališta komunalnog otpada u Zadarskoj županiji. Glavni ciljevi gospodarenja otpadom u Zadarskoj županiji su: osigurati sustav gospodarenja otpadom, koji će pomoći u postizanju nacionalnih ciljeva, uz poštivanje regionalnih specifičnosti te osigurati gospodarski opravdan (isplativ) sustav gospodarenja otpadom u skladu s nacionalnim i međunarodnim standardima. Regionalni ciljevi za Zadarsku županiju formulirani su na temelju Strategije gospodarenja otpadom RH, a uključuju: izbjegavanje nastanka i smanjivanje količina otpada na izvoru, smanjenje količina otpada za odlaganje, poboljšanje odlaganja otpada na odlagalištima, poboljšanje gospodarenja otpadom na otocima, ostvarenje suradnje između jedinica lokalne samouprave, poboljšanje praćenja (monitoringa) u gospodarenju otpadom. Slika 9: Organizacija gospodarenja otpadom u ZŽ 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 46 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE ŽCGO Osnovu sustava gospodarenja otpadom Zadarske županije čini Županijski centar za gospodarenje otpadom. Predviđena lokacija Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije nalazi se u Zadarskoj županiji, na području fizičko-geografske regije Ravnih kotara. Administrativno se lokacija nalazi u krajnjem jugozapadnom dijelu teritorija Grada Benkovca, nedaleko od granice s područjem Općine Zemunik Donji. Smještena je između naselja Zemunika Gornjeg, oko 2 km južno od lokacije, i Biljana Donjih, oko 2 km istočno od lokacije. Površina terena na kojemu će biti smješten ŽCGO sa svim svojim objektima, građevinama i površinama, kao i prostorni obuhvat terena prostorno-planski namijenjenog za smještaj budućeg ŽCGO, uključujući i tampon zonu oko Centra i prilazne ceste, ukupne je površine od oko 49 hektara (ha). 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 47 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE U sklopu ŽCGO planirana je izgradnja/uređenje sljedećih objekata i površina: površina za dovoz otpada od strane građana (oko 1,5 ha), ulazno-izlazna zona s pratećim objektima (oko 1,5 ha), površina za sortirnicu (oko 1,5 ha), površina za smještaj postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (oko 2,0 ha), površina za obradu građevinskog otpada (oko 9,1 ha), površina za smještaj odlagališta neopasnog (komunalnog) otpada (oko 17,8 ha), površina za obradu procjednih voda i odlagališnog plina (oko 1,0 ha), površina za smještaj garaža i radionica (oko 1,4 ha), površina za kompostiranje zelenog otpada (oko 2,0 ha), površina rezervirana za drugu fazu (proširenje) izgradnje odlagališta neopasnog otpada (oko 8,5 ha), pristupne ceste i koridori (oko 1,4 ha). Osim područja za odlaganje i obradu otpada, za uspostavu operativnog odlagališta potrebno je izgraditi i sljedeće objekte i uređaje, odnosno površine: ograda, ulazni prostor („porta“) i pojas oko odlagališta otpada, pristupne ceste, interne prometnice za kamione, interne prometnice za kompaktore i vučna vozila s gusjenicama, površina za parkiranje vozila i sl., uređaj za pranje vozila i kotača, crpka za gorivo i rezervoar, područje za kontrolu i razvrstavanje otpada s površinom za skladištenje ili karantenu otpada, uređaj za obradu procjednih voda, uređaji za spaljivanje odlagališnog plina na baklju ili njegovo energetsko iskorištenje, površina za skladištenje zemlje. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 48 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 7. MJERE ZA POSTIZANJE CILJEVA ZŽ definirala je svoju strategiju uspostavljanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u kojem izgradnja ŽCGO predstavlja glavni cilj. Cjelovito gospodarenje otpadom ostvaruje se, osim tehnološkim rješenjima konačnog postupanja s otpadom, provedbom niza mjera navedenih sljedećim poglavljima. 7.1. PREVENTIVNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIČINA OTPADA Za pojam „izbjegavanje otpada“ postoji više definicija. Jedna od njih, izbjegavanje otpada definira kao skup mjera koje dovode do toga da se kod proizvodnje i potrošnje stvara manje otpada ili uopće otpad ne nastaje. Pojam smanjenja količina otpada može se definirati kao zbroj svih mjera kojima se u procesima proizvodnje, potrošnje robe, pakiranja i korištenja postiže smanjenje i/ili potpuno izbjegavanje otpada tj. kojima se postiže proizvodnja otpada koji se može obraditi i/ili ponovno upotrijebiti. Mjere za izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada još uvijek nisu prisutne u postojećem sustavu gospodarenja otpadom Općine Kali. Isto tako, ne postoji dovoljno komunalne infrastrukture (vezano za gospodarenje otpadom) za njihovu primjenu, važeći propisi se samo djelomično ili neodgovarajuće primjenjuju, te je prisutna relativno niska svijest građana o otpadu kao problemu. Za početak treba pristupiti odvojenom prikupljanju otpada, no za značajnije smanjenje količina otpada trebat će dulje vrijeme i disciplinirano pridržavanje svih predviđenih mjera za izbjegavanje nastanka otpada i u cijelosti mjera gospodarenja otpadom. Također, uspješnost implementiranih mjera uvelike ovisi i o uspostavi sustava gospodarenja otpadom na županijskom nivou. Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište „povoljnih“ vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača, smanjiti će se količine i štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti. Učinkovita primjena mjera za izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada na području Općine znači ujedno i osjetno smanjenje priliva otpada na postojeće odlagalište odnosno u budući županijski centar za gospodarenje otpadom. Mjere za izbjegavanje nastanka i smanjenje količina generiranog otpada mogu se podijeliti na opće i posebne mjere. Pri tom su opće mjere ustvari univerzalne mjere koje se mogu primijeniti na bilo kojem području i za bilo koje vrste otpada, dok se pod posebnim mjerama podrazumijevaju mjere motiviranja i edukacije, kako potrošača, tako i proizvođača materijalnih dobara tj. proizvoda. Kod svih sudionika gdje se generira miješani komunalni otpad potrebno je izbjegavanje nastanka otpada nametnuti kao dugoročnu i djelotvornu mjeru zaštite kakvoće okoliša. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 49 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE OPĆE MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIČINA GENERIRANOG OTPADA: Prilikom razmatranja općih mjera za izbjegavanje nastanka i smanjenja količina generiranog otpada razlikujemo mjere primjenjive u proizvodnji te mjere primjenjive u potrošnji: Opće mjere za izbjegavanje nastanka i smanjenje količina generiranog otpada u potrošnji: ne kupovati proizvode koji se ne mogu reciklirati, izbjegavati robu u jednokratnoj ambalaži, odnosno pri kupovanju preferirati povratnu ambalažu, smanjiti korištenje plastičnih vrećica i slične ambalaže i dr., koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvođača i potrošača o mogućim načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg smanjenja, stimulirati kupovinu ekološki povoljnih proizvoda. Preventivne mjere za izbjegavanje i smanjenje količine otpada su univerzalne mjere koje se mogu primijeniti na bilo kojem području i za bilo koje vrste otpada. POSEBNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIČINA GENERIRANOG OTPADA: Radi se o posebnim mjerama motiviranja i edukacije, kako potrošača, tako i proizvođača materijalnih dobara tj. proizvoda. Kod svih sudionika gdje se generira miješani komunalni otpad potrebno je izbjegavanje nastanka otpada nametnuti kao dugoročnu i djelotvornu mjeru zaštite okoliša. Posebne mjere za izbjegavanje i smanjenje količine otpada iz Strategije primjenjive na Općinu Kali obzirom na pravnu odgovornost glede gospodarenja s komunalnim otpadom su sljedeće: 1. Edukacija i informiranje: edukacija javnosti, stručnjaka i upravnih struktura Općine za rješavanje problema gospodarenja otpadom, poticanje aktivne suradnje s ekološkim udrugama i svim zainteresiranim pravnim i fizičkim osobama na implementaciji mjera i kontroli provedbe mjera za izbjegavanje i smanjenje količine otpada, osnovne informacije o mogućnostima izbjegavanja i smanjenja otpada pružiti u svim komunikacijskim sredstvima i dokumentima (radio, TV, novine), na panoima, vozilima, u reciklažnim dvorištima, „zelenim otocima“, itd., uvesti „otvoreni telefon“ za komunikaciju s građanima i izraditi informativne web stranice i/ili korištenje institucije Zelenog telefona i njegove postojeće infrastrukture, kreirati informacije, ekološke poruke i savjete s ciljem edukacije građana (ciljnih skupina) te poticati na pravilno gospodarenje otpadom, izraditi edukacijski i promidžbeni materijal za pojedine programe (papir, staklo, biootpad, ostatni otpad, divlja odlagališta i dr.), istraživati javno mišljenje o poznavanju sustava gospodarenja otpadom i zaštiti okoliša općenito, 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 50 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE oglašavati postojanje, lokaciju i uporabu eko-otoka te ostalih objekata za prihvat otpada na području Općine. 2. Unapređivanje sustava odvojenog skupljanja i recikliranja otpada: uspostaviti funkcionalne sustave skupljanja i recikliranja pojedinih komponenata komunalnog otpada (staklo, papir, plastika, metali, razgradivi otpad iz kuhinja i vrtova itd.), uvoditi sustave odvojenog skupljanja komunalnog otpada. 3. Donošenje Plana gospodarenja otpadom i striktna primjena zakonske regulative: razviti i izgraditi potrebnu infrastrukturu za praktičnu provedbu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom poštujući IVO koncept, za potrebnu infrastrukturu, građevine i postrojenja predvidjeti mjesta i osigurati njihovo unošenje u prostorne planove, urbanističke planove i detaljne planove uređenja, prilikom izdavanja potrebnih dozvola za gradnju infrastrukture i objekata u funkciji cjelovitog sustava gospodarenja otpadom voditi računa o tome da su isti usklađeni s novom zakonskom regulativom. MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE NASTAJANJA KOMUNALNOG OTPADA U KUĆANSTVIMA Područja na kojima se najkonkretnije mogu primijeniti mjere za izbjegavanje otpada su smanjivanje dobara za uporabu i potrošnju, orijentacija na izbjegavanje upotrebe štetnih tvari i vođenje kućanstva u smislu izbjegavanja nastanka suvišnog otpada. Konkretne mjere koje se u svakom kućanstvu mogu primijeniti su slijedeće: - Izbjegavati suvišnu papirnu i kartonsku ambalažu, jer se npr. tekući napitci mogu uzimati u povratnim bocama (npr. staklene boce). - Ponovna uporaba ambalaže (boca, vrećica). - Kupovati hranu, higijenska sredstva i sredstva za čišćenje u velikim pakiranjima. - Treba izbjegavati kupnju proizvoda za jednokratnu upotrebu, tj. onih proizvoda koji se nedugo nakon upotrebe bacaju (papirnate čaše, tanjuri, pribor, salvete). - Izbjegavati korištenje folija na način da se npr. za namirnice koriste posude koje se mogu zatvoriti. Izbjegavati kupnju lako pokvarljivih namirnica. - Izbjegavati suvišno kupovanje konzervirane hrane koja donosi velike količine otpada. Umjesto toga kupovati svježe namirnice. - Ukoliko mogućnosti dopuštaju, organsku hranu kompostirati u malim kompostnim jedinicama koje se mogu smjestiti ili na balkonu ili okućnici. - Stare stvari (npr. roba, uređaji) ne bacati već prodati ili pokloniti. Isto tako pri kupnji istih voditi računa o trajnosti i njihovoj reciklabilnosti. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 51 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE - Kupovati kvalitetne proizvode koji se mogu reparirati tj., popraviti i koji troše manje energije (struja, voda). MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE NASTAJANJA KOMUNALNOG OTPADA IZ JAVNIH I USLUŽNIH DJELATNOSTI Komunalni otpad iz javnih i uslužnih djelatnosti podrazumijeva otpad iz administracije u Općinskim službama, bankama, poslovnim uredima, školama, socijalne i ostale državne i županijske službe, ugostiteljstvo, hoteli, kantine, bolnice itd. Kod svih mjera za izbjegavanje otpada principijelno se radi o uvođenju štedljivosti u potrošnji materijalnih dobara. - U općinskim, županijskim i ostalim državnim službama koristiti uredske materijale u količini primjerenoj za obavljanje poslova (uredsko pokućstvo, pisaći pribori, papiri, ljepila, razni plastični proizvodi itd.), te iste nakon uporabe odvojeno prikupljati i vraćati ovlaštenim obrađivačima. - U školama i ustanovama omogućiti reciklažu, posebice papira koji se pojavljuje u najvećim količinama te koristiti namještaje i opremu s dužim vijekom trajanja. - U ugostiteljskim objektima izbjegavati ponudu namirnica u malim pakiranjima, ne koristiti piće u nepovratnim bocama i ne koristiti jednokratni pribor za jelo. Također izbjegavati korištenje papirnatih maramica i ubrusa. - U zdravstvenim ustanovama smanjiti korištenje jednokratno upotrebljivih proizvoda, osim u slučaju kada to zahtijevaju drugi zdravstveni i higijenski razlozi. Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište „povoljnih“ vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača, smanjiti će se količine i štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti. Učinkovita primjena mjera za izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada na području Općine znači ujedno i osjetno smanjenje priliva otpada na postojeće odlagalište odnosno u budući Županijski centar za gospodarenje otpadom. 7.2. MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA I OPORABE OTPADA Glavnu ulogu u uređenom cjelovitom sustavu gospodarenja komunalnim otpadom ima odvojeno prikupljanje korisnih komponenti na mjestu nastanka i njihova oporaba. Na taj način se izravno utječe na izbjegavanje i smanjenje količina komunalnog otpada. Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) recikliranje se definira kao svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal za zatrpavanje. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 52 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 1. Izdvajanje otpada na mjestu nastanka Izdvajanje otpada na mjestu nastanka, prije mogućeg miješanja s ostalim komponentama komunalnog otpada naziva se primarna reciklaža. In situ reciklaža je izdvajanje iskoristivih dijelova otpada na samom mjestu nastajanja, tj. stanovnici sami sortiraju u posebnim kontejnerima ili vrećama, ili donose na posebne platoe kao što su eko – otoci, sabirna mjesta, transfer stanice ili pak reciklažna dvorišta. Ovaj način odvojenog skupljanja otpada na mjestu nastanka ima niz prednosti jer se odvija u neposrednoj blizini nastanka otpada, smanjuje se kontaminacija životnog prostora, sirovine su kvalitetnije jer imaju manje nečistoća, reduciraju se troškovi transporta i odlaganja, prikupljeni materijali se mogu direktno plasirati na oporabu i reciklažu. Zahtjevi koji se javljaju kod izdvajanja otpada na mjestu nastanka su sljedeći: - osigurati kapitalne investicije u potrebnu opremu i objekte, - osigurati osposobljeno i kvalificirano osoblje za vođenje sustava, - redovito odražavati opremu (i po potrebi zamjena), - osigurati prostor za odlaganje neupotrebljivih dijelova otpadnih materijala, - vršiti kontrolu kakvoće izdvojenih reciklibilnih materijala. Mjesta nastanka komunalnog otpada su uglavnom domaćinstva, te javne i uslužne djelatnosti u kojima nastaju znatne količine tzv. opasnih materijala. Stoga primarna reciklaža zauzima posebno mjestu u IVO konceptu, jer osim izdvajanja korisnih podrazumijeva i izdvajanje nekih štetnih komponenti komunalnog otpada, kako bi se u konačnici smanjio štetan potencijal preostalog dijela komunalnog otpada koji se obrađuje i odlaže. U suštini se može reći da se primarna reciklaža provodi iz razloga recikliranja i oporabe otpada, tj. zbog zaštite okoliša, ekonomske računice i potrebe zadovoljavanja zakonske regulative. Kao što je navedeno, primarnom reciklažom se smanjuje količina ostatnog otpada za odlaganje a time i mogućnost onečišćenja okoliša. Ekonomski razlozi koji proizlaze iz primarne reciklaže vezani su uz uštede na sirovinama i energiji na obradi polaznih sirovina. Ekonomski razlozi također se mogu sagledati u činjenici da manja količina otpada znači i manje troška za njegovu obradu/odlaganje. Zakonska regulativa inzistira na što većoj primarnoj reciklaži, time i na recikliranju i oporabi otpada, kako bi se u prvom redu smanjio rastući pritisak na okoliš. U tom smislu postoje definirane i poticajne mjere i mjere sankcioniranja kojima se potiče primarna reciklaža i vraćanje otpada u novi proizvodni ciklus. Na taj način zakonska regulativa postaje najvažniji faktor bez kojeg ne bi bilo moguće reciklirati i one materijale koje nemaju „dobru“ tržišnu vrijednost. Uspješnost odvojenog prikupljanja otpada polazi od poštovanja pravila koja važe za određene vrste i kategorije otpada. Kada govorimo o komunalnom otpadu tada se iskoristivim tj. korisnim frakcijama smatraju papir i karton, plastika, tekstil, staklo, metali, glomazni otpad pretežno metalnog sastava, biorazgradivi otpad i zeleni otpad. Uz korisne frakcije u komunalnom otpadu se javlja i odgovarajući udio štetnih (opasnih) frakcija kao što su: akumulatori, baterije, lijekovi, boje i lakovi, otapala, ulja, žarulje itd. Za svaku vrstu otpada potrebno je točno odrediti veličinu, vrstu, boju i broj spremnika ili posuda. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 53 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 2. Odvojeno skupljanje otpada u domaćinstvima Odvojeno skupljanje komunalnog otpada najvećim se dijelom realizira u domaćinstvima. Odvojeno prikupljeni papir, plastika, metal i staklo moraju se zbrinjavati putem zelenih otoka odnosno reciklažnog dvorišta (transfer stanica). Izdvojeni biootpad se može prikupljati u manje bioposude, a kada se iste napune, prazne se u veće bioposude koje se nalaze uz posudu za miješani komunalni otpad. Opasne komponente (npr. baterije i lijekovi) uručuju se u poslovnom prostoru prodavatelja i posjednika a isti ih predaje ovlaštenom sakupljaču. 3. Odvojeno prikupljanje glomaznog kućnog otpada Potrebno je omogućiti da se glomazni kućni otpad prikuplja u za to postavljenim kontejnerima ili na unaprijed određenim lokacijama, te da se odvoz istog obavlja u odgovarajućim vremenskim intervalima ovisno o mikrosredini. 4. Odvojeno skupljanje otpada u gospodarskim djelatnostima Kao i u slučaju gospodarenja s komunalnim otpadom iz domaćinstava, svi gospodarski subjekti, proizvođači miješanog komunalnog otpada i otpada sličnog komunalnom, moraju poduzeti mjere (in situ) za odvojeno prikupljanje pojedinih frakcija. Svaki gospodarski subjekt dužan je ustrojiti odvojeni sustav prikupljanja prema svojoj djelatnosti uz obavezno izdvajanje korisnih komponenti komunalnog otpada. Navedeno znači da u okvirima radnog prostora mora biti osigurano jedno ili više mjesta za odlaganje papira, plastike, metalnog otpada, PET-a, drva, tekstila, posebnih kategorija otpada i komponenti glomaznog otpada. 5. Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada iz javnih i uslužnih djelatnosti Kao i u prethodnom slučaju, komponente komunalnog otpada potrebno je odvojeno prikupljati u sklopu radnih prostora javnih i uslužnih djelatnosti. Sustav prikupljanja je potrebno ustrojiti prema tipu djelatnosti. Kod škola i ustanova naglasak je potrebno staviti na prikupljanje papira. U državnim službama naglasak je osim na papir potrebno staviti i na odvojeno prikupljanje problematičnih tvari (toneri, plastika, uredski materijal). Hoteli, restorani i slične ugostiteljske djelatnosti uz iskoristive komponente komunalnog otpada, naglasak trebaju dati na izbjegavanje hrane, higijenskih potrepština i ostalih proizvoda pakiranih u jednu dozu i na odvojenom prikupljanju biootpada. Zdravstvene ustanove trebaju također odvojeno prikupljati papir i plastiku, a ostale otpadne tvari prema Pravilniku o postupanju s medicinskim otpadom. Zeleni otpad s javnih površina nikako se ne smije miješati s komunalnim otpadom, već se treba zasebno prikupiti i obraditi u zasebnom toku (kompostiranje). 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 54 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 7.3. INFORMIRANJE JAVNOSTI Uspjeh i realizacija svih zadanih ciljeva glede reciklaže otpada značajno ovisi o informiranosti i kontinuiranom obrazovanju svih učesnika u procesu stvaranja i gospodarenja otpadom. Stoga je nužno kontinuirano informiranje i obrazovanje svih sudionika u procesu odvojenog prikupljanja komunalnog otpada. Sustavno informiranje javnosti o aktivnostima o načinima i važnosti primarne reciklaže potrebno je obavljati putem pisanih medija, radija i televizije. Osnovni koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom utemeljen je na sljedećim elementima: izbjegavanje i smanjivanje količina otpada, odvojeno skupljanje otpada (primarna reciklaža), skupljanje i prijevoz otpada, skladištenje otpada, obrada otpada i odlaganje otpada. Navedeni princip djelovanja sustava s procesnim tokovima je prikazan na donjoj shemi. Slika 10: Tokovi otpada u sklopu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom U svrhu implementacije sustava prikazanog gornjom shemom i provedbe navedenih mjera potrebno je osigurati određene kapacitete za postupanje sa otpadom na području Općine, a koji ujedno čine i osnovu za uspješno funkcioniranje predstavljenog sustava gospodarenja otpadom. 7.4. POSTOJEĆI KAPACITETI U SUSTAVU CJELOVITOG GOSPODARENJA OTPADOM Općina Kali postepeno implementira mjere cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Programi implementacije mjera iziskuju znatna materijalna sredstva, te se u okvirima mogućnosti razvija mrežni sustav. Već postavljeni dijelovi sustava na području Općine su: – posude za prikupljanje otpada iz kućanstva, – odvojeno prikupljanje kartonske ambalaže i PVC folije, – sustav transporta. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 55 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 7.5. POTREBNI KAPACITETI ZA CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM Navedeni sustav cjelovitog gospodarenja otpadom osigurati će se uspostavom sljedećih objekata/kapaciteta za postupanje sa otpadom: - nadogradnjom elemenata za odvojeno prikupljanje otpada iz kućanstava, - izgradnjom reciklažnog dvorišta, 1. POSUDE ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA IZ KUĆANSTVA Trenutno se otpad nastao u kućanstvima na području Općine Kali prikuplja pomoću posuda i kontejnera za komunalni otpad. Time su zadovoljene osnovne potrebe stanovništva vezano uz odlaganje otpada, no uspostavom sustava prikupljanja otpada pomoću odvojenih posuda omogućilo bi se i odvajanje korisnih frakcija otpada na samom mjestu nastanka. Navedeni sustav omogućuje olakšano odvajanje najzastupljenijih vrsta otpada na samom mjestu nastanka, tj. kućanstvima i pogodan je za primjenu prvenstveno u sredinama manje gustoće naseljenosti. Slika 11: Posude za odvojeno prikupljanje otpada na mjestu nastanka (kućanstva) 2. RECIKLAŽNO DVORIŠTE Reciklažno dvorište je fiksno, povremeno nadzirano mjesto za izdvojeno odlaganje određenih vrsta otpadnih tvari, koje nastaju u domaćinstvima, a domaćinstvo ga treba odložiti u dane koji nisu predviđeni za periodični odvoz glomaznog otpada. Reciklažno dvorište može biti uređena javna površina na kojoj su postavljene posude za odlaganje različitih vrsta otpada ili prostor sa građevinama namijenjenim razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. U reciklažnim dvorištima može se ali i ne mora provoditi dodatna obrada otpada. Kao glavna uloga reciklažnih dvorišta ističe se prihvat i privremeno skladištenje dok je za konačnu obradu (fino sortiranje, prešanje, baliranje) zaduženo reciklažno dvorište unutar ŽCGO. Reciklažnim dvorištima minimalno treba osigurati odvojeno skupljanje papira, kartona, stakla, plastike, metala, zelenog (biorazgradivog) otpada, te opasnih komponenti komunalnog otpada (baterija, akumulatora i lijekova). Također, reciklažna dvorišta su ujedno i mjesta gdje građani mogu dobiti informacije o gospodarenju s otpadom, načinima smanjenja količina otpada i njegovoj oporabi. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 56 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Na području Općine Kali, za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada putem reciklažnog dvorišta potrebno je primijeniti sljedeće mjere: Osigurati lokacije tlocrtne površine 500-1000 m2 sa svim potrebnim infrastrukturnim objektima i priključcima (struja, voda, telefon, nepropusna podloga, kanalizacijski sustav sa separatorom, objekt za zaposlene. Radno vrijeme treba prilagoditi načinu života i potrebama gravitirajućeg stanovništva. Nadzor na radom reciklažnog dvorišta povjeriti kvalificiranom i obučenom osoblju Predvidjeti izdvojeno sakupljanje samo onih otpadnih tvari za koje je osigurano postupanje u skladu s zahtjevima cjelovitog sustava (korisne i problematične tvari. Obzirom na strukturu komunalnog otpada predvidjeti posude odgovarajućeg volumena za: papir; karton; bijelo i obojeno ambalažno staklo; bezbojno ravno staklo; drvo (ambalaža i sl.); PET ambalažu; metalne limenke od pića i napitaka; polistiren (PS); stiropor; tekstil; zeleni otpad (trava, lišće, granje i sl.); kućanske aparate (bijela tehnika); metale u; obojene metale i kablove; akumulatore; baterije otpadno motorno ulje i sl. Preporuča se uvijek jasno odijeliti izdvojeno skupljanje štetnih odnosno opasnih tvari od odvajanja otpadnih tvari koje direktno ne ugrožavaju okoliš odnosno zdravlje ljudi. Iz tog razloga se prakticira primjena posebno zatvorenih kontejnera za skupljanje štetnih odnosno opasnih tvari. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), JLS izvršava obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, stakla, metala, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura funkcioniranje jednog ili više reciklažnog dvorišta na svom području. JLS koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25.000 stanovnika na svojem području. S obzirom na navedeno, ma području Općine Kali potrebna je uspostava jednog reciklažnog dvorišta. Uspostavom gore opisanog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, zajedno sa navedenim kapacitetima za postupanje sa otpadom omogućiti će adekvatno postupanje sa svim vrstama otpada koje se na području Općine generiraju. Sažetak navedenih mjera, potrebna sredstva i izvori financiranja, kao i okvirni terminski plan dati su preglednim tabelama u točki „8 – Zaključak“. Donjom tabelom dan je prikaz načina skupljanja te smjernice za postupanje sa pojedinim vrstama otpada, a što će biti omogućeno implementacijom navedenog sustava. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 57 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Tabela 9: Pretpostavljeni načini skupljanja i obrade, kapaciteti za prihvat i obradu te smjernice za postupanje sa pojedinom vrstom otpada VRSTA OTPADA MJESTO/NAČIN SKUPLJANJA MJESTO/NAČIN OBRADE VREDNOVANJE MATERIJALNO KOMUNALNI OTPAD ŽCGO Odvajanje BIOLOŠKO ENERGETSKO Odlaganje GRAĐEVNI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA RD građ. otpada Odvajanje i obrada na RD Ovlašteni skupljač Skl. ovlaš. skupljača PONOVNA UPOTREBA OPASNI OTPAD - GOSPODARSTVO -DOMAĆINSTVA ENERGETSKO RECIKLIRANJE AMBALAŽNI OTPAD Zeleni otoci RD -PAPIRNI I KARTONSKI Posude za odvojeno prikupljanje otpada u domaćinstvu Tvornica papira i kartona RECIKLIRANJE Tvornica staklene ambalaže RECIKLIRANJE Tvornica za obradu metala RECIKLIRANJE Pogoni za obradu RECIKLIRANJE ENERGETSKO Kompostiranje UPOTREBA KOMPOSTA Gospod. subjekti Zeleni otoci RD Posude za odvojeno prikupljanje otpada u domaćinstvu -STAKLENI Trgovina Gospodarski subjekti Zeleni otoci RD -METALNI Gospod. subjekti Zeleni otoci RD Posude za odvojeno prikupljanje otpada u domaćinstvu -PLASTIČNI Gospodarski subjekti Trgovina Bio kante Kompostana - BIOOTPAD RD ŽCGO OTPADNA VOZILA RD KORIŠTENJE Pogoni za reciklažu 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr SEKUNDARNE SIROVINE Stranica 58 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE RD OTPADNE GUME VOZILA Ovlašteni skupljač Skl. ovlaš. skupljača MATERIJALNO ENERGETSKO Predobrada MATERIJALNO IZVOZ KOMPOSTIRANJE ENERGETSKO Trgovina OTPADNA ELEKTRIČNA I RD ELEKTRONIČKA OPREMA Ovlašteni skupljač KOMUNALNI MULJ Uređaj za pročišćavanje Predobrada Rashladni kontejner Toplinska obrada OTPAD ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA POSTUPANJE PREMA PROPISU OTPADNA ULJA RD -MINERALNA ULJA Ovlašteni skupljač Skl. ovlaš. skupljača ENERGETSKO Pogon za predobradu PROIZVODNJA Skl. ovlaš. skupljača RECIKLIRANJE Benzin. postaje RD -JESTIVA ULJA Ovlašteni skupljač GORIVA Zeleni otoci OTPADNE BATERIJE I AKUMULATORI RD Trgovina 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 59 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 8. ZAKLJUČAK Kao i u drugim područjima upravljanja sastavnicama okoliša, gospodarenje otpadom započinje s planiranjem te glavnim ciljevima politike gospodarenja otpadom. Politika gospodarenja otpadom EU-a zahtijeva sprječavanje nastajanja te oporabu otpada. Konačno odlaganje najmanje je preferirana opcija u gospodarenju otpadom. Mnoge zemlje EU-a imaju nacionalne, regionalne te lokalne (gradske odnosno općinske) planove i pravilnike gospodarenja otpadom. Uspješno gospodarenje počiva na aktivnom uključivanju različitih dionika: generatora/proizvođača otpada, onih koji otpadom gospodare (prikupljaju, prevoze, obrađuju i sl.) te nadležnih tijela. Isti pristup primjenjuje se u Hrvatskoj. Provedbom Plana gospodarenja otpadom sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj organizira se kao integralna cjelina svih dionika u sustavu na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Sustav gospodarenja otpadom temelji se na sljedećem: • PREVENCIJA NASTAJANJA OTPADA, • PONOVNA UPORABA, • MATERIJALNA OPORABA, • ENERGETSKA OPORABA ILI DRUGE VRSTE OBRADE TE • KONAČNO ODLAGANJE OSTATNOG OTPADA. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sastoji se od niza podsustava koji mogu na specifičan način obraditi ili stabilizirati određenu vrstu otpada, pa je potrebno prije donošenja odluka imati cjelovitu sliku o načinu zbrinjavanja i tehnologiji obrade otpada, kao i strateškim opredjeljenjima kako državne tako i lokalne uprave u vezi s gospodarenjem otpadom na određenom području. Provedbom aktivnosti definiranih Planom sustav se uspostavlja u svakoj županiji po regionalnom/županijskom konceptu i uspostavlja se jedan centar za gospodarenje opasnim otpadom. Teži se povećanju udjela odvojenog prikupljanja otpada, recikliranju i ponovnoj oporabi otpada, prethodnoj obradi otpada prije konačnog odlaganja, smanjenju udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, izdvajanju goriva iz otpada, smanjenju količine otpada koje se odlažu na odlagalištima, smanjenju štetnih utjecaja otpada na okoliš i samoodrživom financiranju sustava gospodarenje komunalnim otpadom. Mnogi važni tokovi otpada poput ambalažnog, otpadnih vozila, električnog i elektroničkog otpada imaju posebne zahtjeve. Ključno jest da je proizvođač ili uvoznik pojedinog dobra/opreme također odgovoran za zbrinjavanje otpada. Međutim, postavljene ciljne vrijednosti za recikliranje i oporabu takvog otpada neće biti dostignute ako se na lokalnoj razini ne razjasne i koordiniraju s lokalnom razinom. Također, sudjelovanje javnosti, uključujući redovito informiranje stanovnika, suradnja općina, gradova i županija te komunalnih poduzeća s nevladinim sektorom te odgoj i obrazovanje djece te šire javnosti, postavlja se kao izuzetno bitna sastavnica učinkovitog sustava gospodarenja otpadom. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 60 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE Kako je navedeno u uvodnom dijelu Plana, jedinice lokalne samouprave Planom gospodarenja otpadom za svoje područje moraju zadovoljiti neke temeljne zahtjeve iznesene u Strategiji i Zakonu. Zahtjevi su sljedeći: OBRAĐENO PLANOM 2014. – 2019. G. ZAHTJEV DONOŠENJE PLANOVA GOSPODARENJA OTPADOM PREDMETOM REVIZIJE PLANA I ODREĐIVANJE LOKACIJA U PROSTORNIM PLANOVIMA USKLAĐIVANJE PLANOVA GOSPODARENJA OTPADOM SA STRATEGIJOM I PLANOM GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE, TE SA STRATEGIJOM ZAŠTITE OKOLIŠA REPUBLIKE HRVATSKE I PROGRAMIMA ZAŠTITE OKOLIŠA PROVEDBA MJERA ZA GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM OSIGURANJE UVJETA I PROVEDBA PROPISANIH MJERA ZA GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM PROVEDBA PROPISANIH MJERA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA UKLANJANJE I ZBRINJAVANJE I/ILI OPORABA OTPADA KOJI JE NEPOZNATA OSOBA ODBACILA U OKOLIŠ NA NJIHOVOM PODRUČJU 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 61 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 8.1. Sažetak predviđenih mjera, izvori i visina sredstava za provedbu Za osiguranje kontinuiranog razvoja sustava gospodarenja otpadom troše se značajna financijska sredstva te postoje različite metode financiranja. Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13) sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju se državnim proračunom, proračunom jedinica područne (regionalne) samouprave, proračunima lokalne samouprave, kreditima, sredstvima međunarodne pomoći, ulaganjima stranih ulagača, doprinosima i naknadama iz drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom. Osim sredstva iz godišnjeg Državnog proračuna danas se najčešće koriste sljedeći financijski elementi: sufinanciranje od Fonda za zaštitu i energetsku učinkovitosti, proračun Zadarske županije, proračun Općine Kali. Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske s obzirom na današnje relativno niske cijene usluga u djelatnostima gospodarenja otpadom nužno je planirati njihov stalni i postupni rast do visine pokrivanja stvarnih troškova, vodeći računa da je iznos cijena u međuzavisnosti s količinama i opasnim svojstvima otpada prema načelu "onečišćivač plaća". Za realizaciju programa gospodarenja otpadom može se koristiti jedan ili više financijskih izvora. U sljedećoj tabeli prikazane su mjere, nositelji, potrebna sredstva i rokovi za provedbu predviđenih mjera. Tabela 10: Mjere, nositelji, potrebna sredstva i rokovi za provedbu predviđenih mjera POSTAVLJANJE ADEKVATNIH POSUDA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA PO MJERA 1 2 KUĆNIM BROJEVIMA NOSITELJI SREDSTVA IZVORI SREDSTAVA ROK PROVEDBE Općina Kali 300.000,00 kn Proračun Općine Kali 2015. godina MJERA EDUKACIJA JAVNOSTI PO PITANJU PROVEDENIH UNAPRJEĐENJA SUSTAVA NOSITELJI Općina Kali SREDSTVA 40.000,00 kn IZVORI SREDSTAVA Proračun Općine Kali ROK PROVEDBE Trajno KONTINUIRANA EDUKACIJA JAVNOSTI, STRUČNJAKA I UPRAVNIH STRUKTURA OPĆINE KAKO O PROBLEMATICI OTPADA I GOSPODARENJA OTPADOM, TAKO I O MJERA MOGUĆNOSTIMA ZA SPRJEČAVANJE ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA U OPĆENITOM SMISLU (PUTEM ORGANIZIRANJA I ODRŽAVANJA SEMINARA, INTERNETA, OGLAŠAVANJA, I SL.) NOSITELJI Općina Kali SREDSTVA 20.000,00 kn ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADA 3 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 62 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE IZVORI SREDSTAVA Proračun Općine Kali ROK PROVEDBE Trajno REVIZIJA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM S IZVJEŠĆEM NAČELNIKA ŽUPANIJSKOM UREDU, MZOPU, AZO MJERA 4 5 6 NOSITELJI Općina Kali SREDSTVA 15.000,00 kn IZVORI SREDSTAVA Proračun Općine Kali ROK PROVEDBE MJERA Trajno IZRADA POTREBNE DOKUMENTACIJE ZA USPOSTAVU RECIKLAŽNOG DVORIŠTA NOSITELJI Općina Kali, Hripa d.o.o. SREDSTVA 30.000,00 IZVORI SREDSTAVA Proračun Općine Kali ROK PROVEDBE MJERA 2015. IZGRADNJA RECIKLAŽNOG DVORIŠTA NOSITELJI Općina Kali, Hripa d.o.o. SREDSTVA 2.500.000,00 kn IZVORI SREDSTAVA FZOEU, međunarodni fondovi ROK PROVEDBE 2016./2017. 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 63 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 8.2. Terminski plan provedbe mjera ULAGANJE 2014 2015 GODINA 2016 2017 2018 2019 POSTAVLJANJE ADEKVATNIH POSUDA ZA X ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA PO KUĆNIM BROJEVIMA EDUKACIJA JAVNOSTI PO PITANJU PROVEDENIH UNAPRJEĐENJA SUSTAVA ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADA X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X KONTINUIRANA EDUKACIJA JAVNOSTI, STRUČNJAKA I UPRAVNIH STRUKTURA OPĆINE KAKO O PROBLEMATICI OTPADA I GOSPODARENJA OTPADOM, TAKO I O MOGUĆNOSTIMA ZA SPRJEČAVANJE ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA U OPĆENITOM SMISLU (PUTEM ORGANIZIRANJA I ODRŽAVANJA SEMINARA, INTERNETA, OGLAŠAVANJA, I SL.) REVIZIJA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM S IZVJEŠĆEM NAČELNIKA ŽUPANIJSKOM UREDU, MZOPU, AZO IZRADA POTREBNE DOKUMENTACIJE ZA USPOSTAVU RECIKLAŽNOG DVORIŠTA IZGRADNJA RECIKLAŽNOG DVORIŠTA X 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 64 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 8.3. Očekivani rezultati Kao rezultat uspostave gore opisanog sustava gospodarenja otpadom sa svim navedenim elementima, može se očekivati ispunjavanje strateških ciljeva predstavljenih Strategijom gospodarenja otpadom RH (NN 130/05): znatno smanjenje količina otpada koje treba zbrinuti odlaganjem na odlagalištu9, smanjenje štetnog potencijala otpada na osnovu izdvajanja korisnih i štetnih komponenti otpada, doprinos zaposlenosti na lokalnom, regionalnom te državnom nivou (razvoj industrije i poduzetništva, usavršavanje organiziranosti industrije, proizvodnja komunalne opreme), sprječavanje recidiva divljih odlagališta, rješavanje problema divljih odlagališta podići će se atrakcija lokacije kao turističkog mjesta, sveobuhvatno unaprjeđenje kakvoće života na teritoriju Općine. Pravilnim postupanjem – odvajanjem na mjestu nastanka moguće je u znatnoj mjeri utjecati na ukupnu količinu otpada koji se odlaže na odlagalište, te ujedno i znatno smanjiti potrošnju prirodnih resursa. Naravno, uspješnost ovakvog sustava uvelike ovisi o popratnim aktivnostima vezano uz promidžbu i edukaciju, te spremnosti lokalne uprave da usmjeri nastojanja u tom smislu i omogući stanovnicima sve neophodne informacije kao i adekvatnu razinu znanja o problematici vezanoj uz gospodarenje otpadom. 9 Preciznije predviđanje nije moguće provesti u ovom trenutku pošto je ovisno o mnogo različitih čimbenika a koji u trenutku izrade ovog Plana nisu poznati (npr. razina promidžbe predviđenog sustava, ažurnost i kvaliteta edukacije svih struktura na području Općine po pitanju gospodarenja otpadom i problematike zaštite okoliša općenito, restriktivnim i poticajnim mjerama vezano uz pravilno postupanje s otpadom i sl.) 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 65 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 9. POPIS PRIMIJENJENIH DOKUMENTACIJE ZAKONA, PRAVILNIKA I 1. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) 2. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) 3. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), koja je sastavni dio Strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02) 4. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine (NN 85/07, 126/10 i 31/11), 5. Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije (SG ZŽ 15/09), 6. Prostorni plan Zadarske županije (SG ZŽ 2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10), 7. Prostornim planom uređenja Općine Kali (SG Općine Kali 04/10). 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 66 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 10. PRILOZI PRILOG 1) OVLAŠTENJE NADLEŽNOG MINISTARSTVA ZA OBAVLJANJE POSLOVE IZRADE ELABORATA O ZAŠTITI OKOLIŠA 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 67 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 68 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 69 od 70 PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr Stranica 70 od 70
© Copyright 2024 Paperzz
