Ova publikacija daje opće smjernice samo o temama koje obrađuje i ne smatra se stručnim savjetom. Ne biste trebali postupati shodno informacijama koje se nalaze u ovoj publikaciji bez dobivanja konkretnog stručnog savjeta. Niti jedna potvrda ili garancija (izražena ili implicirana) nije dana glede točnosti ili potpunosti informacija sadržanih u ovoj publikaciji, te koliko dopušta zakon, PricewaterhouseCoopers d.o.o., njegovi članovi, zaposlenici ili predstavnici ne preuzimaju nikakvu zakonsku obvezu i odriču se odgovornosti za posljedice vašeg ili tuđeg postupanja ili nepostupanja prema informacijama sadržanima u ovoj publikaciji odnosno za bilo koju odluku koja se na njoj temelji. Sadržaj UVOD ....................................................................................................................... 2 ISTRAŽIVANJE ....................................................................................................... 4 OPĆI PODACI .......................................................................................................... 5 PLAĆE I BENEFICIJE................................................................................................. 8 EDUKACIJA ........................................................................................................... 11 AUTORI ................................................................................................................. 14 O PwC Hrvatska ............................................................................................. 15 O Hrvatskom institutu internih revizora ........................................................... 15 Uvod Cilj istraživanja Cilj ovog istraživanja je pružiti hrvatskom tržištu osnovnu informaciju o plaćama, beneficijama i edukaciji internih revizora u hrvatskim tvrtkama te istovremeno pružiti neovisnu analizu trendova i usporedbi u različitim segmentima tržišta. Vjerujemo da će to omogućiti prepoznavanje najbolje prakse te da će pomoći internim revizorima pripremiti se za buduće izazove. Sudionici Istraživanje je organizirano kao zajednička inicijativa društva PricewaterhouseCoopers d.o.o. (PwC Hrvatska) i Hrvatskog instituta internih revizora (HIIR). Istraživanje je provedeno isključivo tijekom 3. Međunarodne konferencije HIIR-a održane od 7. do 9. travnja 2011. godine u Umagu. Svi sudionici konferencije dobili su anonimni upitnik istraživanja. Na temelju popisa sudionika konferencije, procijenili smo da je na konferenciji bilo prisutno ukupno 105 internih revizora iz 60 tvrtki na hrvatskom tržištu, različite veličine i unutar različitih industrijskih sektora. Kao temelj istraživanja primili smo 75 popunjenih upitnika, što čini 71% sudionika. Opseg istraživanja Ovim istraživanjem nastojalo se pokriti samo osnovne informacije o plaćama i beneficijama internih revizora. Ovo izvješće pripremljeno je uzimajući u obzir osnovna pitanja o sudionicima, plaćama, beneficijama i organizaciji edukacija za interne revizore. Važno je napomenuti da zbog zaštite anonimnosti sudionika te ograničenog opsega upitnika, ovo istraživanje ne pokriva sve kvalitativne i kvantitativne aspekte plaća i beneficija, kao što su na primjer godine radnog staža, razlike u opisu radnog mjesta i dužnosti, razlike u prirezu po mjestu prebivališta, porezne olakšice te ostale elemente koji mogu utjecati na neto primanja. Metodologija istraživanja Istraživanje je provedeno isključivo u papirnatom obliku i popunjeni upitnici sudionika su prikupljeni u posebnoj glasačkoj kutiji, kako bi rezultati istraživanja bili vjerodostojni. Ukoliko upitnici nisu bili u potpunosti ispunjeni ili rukopis sudionika nije bio čitljiv, takvi upitnici (djelomično ili u potpunosti) nisu bili uključeni u rezultate istraživanja. Cilj istraživanja je pružiti samo osnovnu analizu unutar referentnih okvira. Komentari, tablice i grafovi u ovom izvješću prikazani su kako bi čitatelju pomogli da lako uoči glavne rezultate i pitanja povezana sa svakom temom. Povjerljivost istraživanja Bez obzira na anonimnost zaprimljenih upitnika, pojedinačni rezultati su strogo povjerljivi, a odgovori su prikazani na način koji onemogućuje identifikaciju pojedine tvrtke ili sudionika na temelju dostavljenih podataka. Rezultati se temelje isključivo na odgovorima koji su sudionici popunili u okviru upitnika istraživanja te javno dostupnim informacijama. Rezultati koje smo dobili od pojedinih sudionika nisu, niti neće biti objavljeni ili na drugi način pojedinačno otkriveni. Zahvala Željeli bismo zahvaliti svim sudionicima u ovom istraživanju. Vjerujemo da će vam rezultati ovog istraživanja omogućiti bolje razumijevanje trenutne tržišne situacije, te se nadamo da će poslužiti kao pokretač diskusije. Prikupljene informacije u ovom izvješću nismo podvrgli procedurama revizije, pregleda ili kompilacije niti bilo kojem drugom obliku provjere kako bismo potvrdili točnost ili razumnost podataka istraživanja. PwC 3 Istraživanje Opći podaci Sljedeći grafovi prikazuju detaljnu analizu postotka odgovora na svako postavljeno pitanje. Podaci su za neka pitanja uspoređeni s prijašnjim zajedničkim istraživanjem PwC Hrvatska i HIIR-a iz 2009. godine pod nazivom „Interna revizija u Hrvatskoj. Slika 1: Kojem sektoru/području pripada vaša organizacija? 1%1%1% 1%1% Farmaceutska i kemijska industrija, 1% 3% Informatika i tehnologija, 1% 3% 76% 3% Neprofitna organizacija, 1% 4% 39% 5% ispitanika je iz državnih tijela i javne uprave te financijskog sektora. Poljoprivreda, 1% Trgovina potrošačkom robom - veleprodaja, maloprodaja, uvoz i izvoz, 1% Ostalo, 3% Energetika (nafta i plin, električna energija), 3% Turizam, 3% Automobilska industrija i prijevoz, 4% Industrijska proizvodnja, 5% Financijske usluge, 37% 37% Državna tijela i javna uprava, 39% Najveći broj sudionika u istraživanju zaposleno je u državnim tijelima i javnoj upravi ili u sektoru financijskih usluga (banke i osiguranja). Zastupljenost ta dva sektora u ovom istraživanju (76%) je još više naglašena nego u istraživanju provedenom 2009. godine (55%). Slika 2: Koliki je broj zaposlenih u vašoj tvrtki? 35% 29% 30% 26% 25% 20% 16% 15% 19% 10% 10% 5% 0% 100 i manje 101 – 300 301 – 1.000 1.001 - 3.000 3.001 i više Gotovo polovica sudionika (45%) u istraživanju zaposleni su u velikim tvrtkama, s preko 1.000 zaposlenih. PwC 5 Slika 3: Koliki je broj internih revizora u vašoj tvrtki? 50% 40% 40% 30% 21% 20% 19% 8% 10% 11% 0% 1 2 3 4 5 i više Odjeli interne revizije većinom su vrlo mali (jedan ili dva revizora) ili veliki (više od 5 zaposlenih). Nisu očite neke značajne promjene u broju internih revizora u usporedbi s istraživanjem iz 2009. godine. Odnos između veličine tvrtke (s obzirom na broj zaposlenih) i broja internih revizora najuočljiviji je u financijskom sektoru. Istraživanje tržišta iz 2009. utvrdilo je da je prosječan broj zaposlenika po svakom internom revizoru 125 u bankarskom sektoru i 300 u sektoru osiguranja. U organizacijama izvan financijskog sektora, a naročito u državnom sektoru, raspon odnosa broja zaposlenih i broja internih revizora je vrlo širok i nedosljedan. Slika 4: Obavljate li druge poslove osim poslova interne revizije? 15% 85% DA NE Većina ispitanika obavlja isključivo poslove, odnosno ulogu internog revizora u njihovoj tvrtki (85%). U državnim tijelima i javnom sektoru, taj postotak je puno manji (74%). Promatrano po funkciji u državnom i javnom sektoru, pola sudionika u funkciji koordinatora ili voditelja interne revizije ima i druge odgovornosti uz ulogu internog revizora. Prihvaćanje odgovornosti za nerevizijske operativne funkcije može narušiti neovisnost i objektivnost internog revizora te je preporučeno izbjegavati takve dužnosti. Izvor: Okvir profesionalnog djelovanja Međunarodnih standarda za stručnu provedbu interne revizije PwC 6 26% ispitanika u državnom sektoru obavlja i druge dužnosti uz poslove interne revizije Slika 5a: Koja je Vaša funkcija u odjelu interne revizije? (Državna tijela i javna uprava) 40% 36% 35% 30% 25% 20% 24% 20% 16% 15% 10% 4% 5% 0% Interni revizor viši unutarnji revizor Koordinator / voditelj Načelnik / rukovoditelj Predstojnik ureda S obzirom na specifičnu prirodu funkcija unutar sektora državnih tijela i javne uprave, gore prikazana analiza predstavlja sudionike istraživanja zaposlene u tom sektoru. U svrhu sažetog prikaza, različite funkcije iz gradske uprave, državne uprave i državnih poduzeća prikazane su zajedno po hijerarhijskoj strukturi. Slika 5b: Koja je Vaša funkcija u odjelu interne revizije? (Ostali sektori/ područja) 50% 40% 33% 40% 30% 19% 20% 7% 10% 0% Interni revizor/ specijalist za reviziju Viši interni revizor/glavni interni revizor voditelj / zamjenik/ rukovoditelj direktor / sve U ostalim sektorima izvan državnih tijela i javne uprave, približno polovica sudionika istraživanja zaposleni su kao interni revizori ili viši interni revizori, trećina sudionika imaju položaj voditelja, a preostali sudionici su direktori interne revizije (ili jedina osoba zaposlena u tom odjelu). Slika 6: Kome ste direktno odgovorni? (Državna tijela i javna uprava) Čelnik / direktor / ravnatelj 54% Ministar 23% Župan / gradonačelnik 23% S obzirom na ograničeni opseg istraživanja, iz odgovora sudionika nisu bili vidljivi uzorci, odnosno zaključci na navedeno pitanje izvan sektora državnih tijela i javne uprave. Unutar tog sektora, gore prikazana analiza predstavlja odgovore sudionika na višim funkcijama (voditelj, načelnik, predstojnik) te njihove linije odgovornosti. PwC 7 Plaće i beneficije Sljedeći grafovi prikazuju detaljnu analizu postotka odgovora na svako postavljeno pitanje. K tome, odgovori na različita pitanja su zajedno uspoređeni, kako bi se mogla provesti neovisna analiza trendova i usporedba informacija u različitim segmentima. Slika 7: Koliko je vaša trenutna prosječna neto mjesečna plaća (u kunama)? 14.000 Financijske usluge; 13.038 12.000 Državna tijela i javna uprava; 8.976 10.000 8.000 10.978 je prosječna neto mjesečna plaća (u kunama) internih revizora odnosno svih sudionika istraživanja Ostalo; 11.021 6.000 4.000 2.000 0 Prema odgovorima sudionika u istraživanju primijećen je veliki raspon plaća. Prosječna mjesečna plaća (u neto iznosu) svih sudionika je 10.978 kn, što je znatno više od prosječne neto plaće u Hrvatskoj za stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (6.915 kn). Međutim, ovi podaci su teško usporedivi kada se uzme u obzir veliki raspon različitih profesija i zanimanja koji su uključeni u izračun prosjeka plaće u segmentu „stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti“. Izvor: DZS 2011. Slika 8: Neto mjesečna plaća po funkcijama (Državna tijela i javna uprava) 8.976 14.000 kn je prosječna neto mjesečna plaća (u kunama) sudionika zaposlenih u sektoru državnih tijela i javne uprave 12.000 kn 10.000 kn 9.789 8.720 8.665 8.125 8.000 kn Prosjek Min 6.000 kn Max 4.000 kn 2.000 kn - kn Interni revizor viši unutarnji revizor Koordinator / voditelj Načelnik / rukovoditelj Kao što je vidljivo u gore navedenoj analizi, prosječna mjesečna plaća u sektoru državnih tijela i javne uprave ne prikazuje uobičajeni trend rasta između hijerarhijskih funkcija zbog načina na koje su plaće utvrđene. PwC 8 Plaće državnih službenika i namještenika čini umnožak osnovice za izračun plaće i koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta. Koeficijent složenosti radnog mjesta se razlikuje između gradske uprave, državne uprave i pojedinih ministarstava te je uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Izvor: Zakon o državnim službenicima Prosječna mjesečna plaća (u neto iznosu) svih sudionika u sektoru državnih tijela i javne uprave je 8.976 kn, što je znatno više od prosječne neto plaće u Hrvatskoj u sektoru javne uprave i obrane i obveznog socijalnog osiguranja (6.111 kn). Izvor: DZS 2011. Slika 9: Neto mjesečna plaća po funkcijama (Ostali sektori/područja) 25.000 kn 20.000 kn 17.571 kn 13.575 kn 15.000 kn 10.000 kn 8.914 kn Prosjek 10.333 kn Min Max 5.000 kn 0 kn Interni revizor/ specijalist za reviziju 20% veća je plaća za neke funkcije u sektoru financijskih usluga, u odnosu na ostale sektore tržišta (ne uključujući državni sektor) Viši interni revizor/glavni interni revizor voditelj / zamjenik/ rukovoditelj direktor / sve Usporedba prosječne mjesečne plaće po funkcijama u državnim tijelima i javnoj upravi i u ostalim sektorima tržišta dovodi do zaključka da je prosječna plaća za funkciju internog revizora približno ista. Međutim, prosječna plaća za funkciju višeg internog revizora je 21% manja, a prosječna plaća za voditelja (i ostale funkcije na tom nivou) čak 28% manja u državnom sektoru u odnosu na ostale sektore tržišta. Usporedbom prosječne mjesečne plaće za više funkcije (voditelja/ zamjenika/ direktora) u sektoru financijskih usluga (banke i osiguranja) i u ostalim sektorima tržišta (ne uključujući državni sektor) uočeno je da je omjer plaće otprilike 20% veći za interne revizore u sektoru financijskih usluga. Objašnjenje toga je vjerojatno u činjenici da je financijski sektor bolje reguliran nego drugi industrijski sektori, što dovodi do bržeg razvoja funkcija interne revizije u tom sektoru i većom potražnjom za resursima. Štoviše, kada se promatraju prosječne mjesečne plaće u Hrvatskoj po sektorima, najviši prosjek (7.707 kn) je upravo u segmentu financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja. Izvor: DZS 2011. Iz rezultata istraživanja nisu bili vidljivi trendovi, odnosno zaključci u usporedbi plaća po funkcijama između različitih veličina organizacija i veličina odjela interne revizije, pa se može zaključiti da taj faktor ne utječe značajno na iznos plaće. PwC 9 Slika 10: Imate li promjenjivi dio plaće (bonus)? 10% DA NE 90% direktora odjela interne revizije ima promjenjivi dio plaće (ne uključujući državni sektor) Mali broj ispitanika (10%) ima promjenjivi dio plaće, odnosno na taj način je nagrađen za učinkovitost u radu i ostvarene ciljeve. Međutim, taj postotak je gotovo dvostruko veći (18%) unutar sektora financijskih usluga (banke i osiguranja). Povrh toga, 38% sudionika zaposlenih kao direktori odjela interne revizije (ne uključujući državni sektor) imaju promjenjivi dio plaće. Slika 11: Koje druge beneficije imate? 76% Plaćen prijevoz 60% Plaćeni troškovi mobitela 51% Regres 49% Božićnica 48% Sistematski liječnički pregled 29% Plaćen topli obrok ili vlastiti restoran 21% Dodatno zdravstveno osiguranje 9% 13. plaća 8% Službeni automobil 7% Ostalo 3% Životno osiguranje Opcije dionica ili kupnja dionica po povlaštenim… 3% 1% Plaćen fitness 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% Većina sudionika (76% svih, odnosno 88% sudionika iz državnog sektora) ima plaćene troškove prijevoza, što je sukladno praksi velikog broja organizacija u Hrvatskoj. Druga najčešća beneficija je plaćeni troškovi mobitela. Polovica sudionika prima regres i božićnicu, dok je taj postotak nešto manji u državnom sektoru (42% za regres i 32% za božićnicu). Međutim, 60% sudionika iz državnog sektora ima pravo na sistematski liječnički pregled, dok samo 40% sudionika iz ostalih sektora ima tu beneficiju. PwC 38% 10 Edukacija Slika 12: Imate li sljedeće certifikate? 100% 89% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 4% 7% međunarodni certifikati (CIA,CISA, CISM) bez certifikata 0% Lokalni certifikati (ovlašteni revizor, certifikat Ministarstva financija, certifikat RiF-a) Iz rezultata istraživanja nisu bili vidljivi trendovi u povezanosti plaća i stručnih kvalifikacija ili certifikata sudionika, pa se može zaključiti da taj faktor ne utječe značajno na iznos plaće. Sukladno rezultatima istraživanja iz 2009., većina ispitanika (89%) ima lokalne certifikate (ovlašteni revizor, certifikat ministarstva financija, certifikat RIF-a) ovisno o segmentu u kojem su zaposleni, dok jako mali dio ispitanika (4%) ima međunarodne certifikate (CISA, CIA, CISM) te 7% ispitanika nije certificirano. Međutim, može se očekivati rast broja internih revizora s međunarodnim certifikatima u idućih nekoliko godina, obzirom na sve veći interes internih revizora za te kvalifikacije i potporu HIIR-a za organiziranje vezanih pripremnih tečajeva. 16% ispitanika nije prisustvovalo dodatnim edukacijama (ne uključujući konferenciju internih revizora) Slika 13: Jeste li u 2010. pohađali obuku/seminare, ne uključujući konferenciju internih revizora? 84% 16% DA NE Gotovo dvije trećine ispitanika (63%) prisustvovalo je stručnoj obuci ili seminaru vezano uz internu reviziju. Oko 21% ispitanika pohađalo je seminare/obuku na druge teme, dok 16% nije imalo niti jednu dodatnu edukaciju (ne uključujući konferenciju internih revizora). Kontinuirani profesionalni razvoj je ključan element svih profesionalnih djelatnosti. Interni revizori su odgovorni za svoj kontinuirani razvoj kako bi zadržali svoju stručnost te unaprijedili svoje vještine i znanje. Izvor: Okvir profesionalnog djelovanja Međunarodnih standarda za stručnu provedbu interne revizije PwC 11 Slika 14: Koja je bila tematika pohađanih seminara i obuke? 70% 60% 59% 45% 50% 40% 40% 31% 30% 29% 26% 22% 20% 19% 10% 0% Upravljanje rizicima (uključujući prijevaru) Revizorska metodologija Informacijski Međunarodni sustavi i standardi povezane interne revizije teme Ostalo Interne kontrole / kontrolno okruženje Opće vještine Teme za internog specifične za revizora industriju u komunikacija, kojoj posluju pisanje izvještaja i slično Rezultati istraživanja iz 2009. pokazali su da je funkcionalno težište za većinu djelatnika interne revizije interna kontrola, poboljšavanje procesa i upravljanje rizicima. Sukladno tome i dvije najčešće teme pohađanih seminara/obuke su upravljanje rizicima i revizorska metodologija. Slika 15: Prosječan broj dana edukacije 5,0 4,5 4,0 3,5 3,0 2,5 2,0 1,5 1,0 0,5 0,0 4,5 7,8 3,8 3,1 Revizorska metodologija Ostalo 3,0 2,8 Međunarodni Informacijski Opće vještine standardi sustavi i za internog interne revizije povezane teme revizora komunikacija, pisanje izvještaja i slično 2,4 Interne kontrole / kontrolno okruženje 1,9 1,9 Upravljanje rizicima (uključujući prijevaru) Teme specifične za industriju u kojoj posluju je prosječan broj dana godišnje edukacije ispitanika Za one ispitanike koji su bili prisutni na seminarima i obuci, prosječan broj dana godišnje edukacije je 7,8 dana ili 62 sata. To je iznad minimalne razine od 40 sati godišnje ili 80 sati za razdoblje od 2 godine definiranog za održavanje međunarodnog certifikata internog revizora (CIA). Izvor: Institut internih revizora Usporedbom prosječnog broja dana edukacija u sektoru financijskih usluga (8,3 dana) i u državnom sektoru (7,6 dana), nije uočena velika razlika u ukupnom broju dana po osobi. Međutim, ispitanici zaposleni u državnom sektoru pohađali su više seminara ili obuka vezano na temu revizorske metodologije i opće vještine za internog revizora, dok su se ispitanici zaposleni u financijskom sektoru više usredotočili na međunarodne standarde, kontrolno okruženje i informacijske sustave. PwC 12 Slika 16: Tko je organizirao obuku/seminare? 100% 88% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 24% 30% 15% 20% 10% 0% Vlastita organizacija Tečaj unutar Hrvatske Tečaj izvan Hrvatske Većina seminara organizirana je unutar Hrvatske (88%) a samo mali broj seminara su ispitanici pohađali u vlastitoj organizaciji (15%). Četvrtina sudionika sudjelovala je na više seminara u različitoj organizaciji. Slika 17: Koliko se vremena u godišnjem planu revizije odnosi na pojedine aktivnosti? Poslovi obavljanja interne revizije 12% 79% Edukacija Druge aktivnosti 9% Po odgovorima ispitanika uočeno je da poslovi obavljanja interne revizije u prosjeku čine 79% godišnjeg plana revizije. Prosjek vremena planiranih za druge aktivnosti je 12%, ali taj raspon je dosta širok (od nekoliko posto do 35% ukupnog vremena ispitanika). U godišnjem planu revizije vrijeme planirano za izobrazbu je 9% vremena. Međutim, to je dvostruko više nego što je i stvarno realizirano (u usporedbi s prosječnim brojem dana godišnje edukacije). PwC 13 Autori O PwC Hrvatska PwC u Hrvatskoj ima više od 100 revizora, konzultanata i drugih zaposlenika. Zapošljavamo više od 20 međunarodno i lokalno certificiranih ovlaštenih revizora te zaposlenih s drugim stručnim certifikatima, s više od 15 godina iskustva u reviziji. Usluge interne revizije PwC-a pomažu tvrtkama povećati vrijednost i poboljšati učinkovitost interne revizije pronalazeći rješenja koja su u skladu sa specifičnim situacijama i potrebama klijenata. Bilo da se radi o pružanju djelomično ili potpuno eksternalizirane usluge interne revizije, transformaciji interne revizije ili pomoći pri uspostavljanju te funkcije, stavljamo na raspolaganje široko znanje o toj temi uz stručnjake koji poznaju industrijski sektor kojem naš klijent pripada te pripadajuća područja tehničkih rizika. Za daljnje informacije, posjetite našu internetsku stranicu www.pwc.com/hr ili kontaktirajte: Tamara Maćašović tel.: +385 1 6328 843 tamara.macasovic@hr.pwc.com O Hrvatskom institutu internih revizora HIIR je udruga internih revizora Hrvatske. Članovi HIIR-a su ujedno i članovi Međunarodnog instituta internih revizora (IIA Global), a HIIR je kao nacionalni insitut ujedno član Europske konfederacije instituta internih revizora (ECIIA). Osnovni ciljevi i zadaci su razvoj struke interne revizije, uspostavljanje i održavanje standarda za profesionalnu praksu interne revizije i standarda za ocjenjivanje kvalitete organizacija interne revizije, izobrazba, profesionalni razvoj i certificiranje internih revizora, priređivanje stručnih susreta članova kako bi se upoznali s praksom interne revizije i njezinom egzistiranju u različitim državama u svijetu, promoviranje internih revizora koji mogu pomoći u razvoju struke, promoviranje profesionalne prakse interne revizije svim zainteresiranim stranama (npr. nadzornom odboru, upravama, menadžmentu, odborima za reviziju, stručnim tijelima i sl.), istraživanje, priopćavanje i promoviranje znanja i informacija o internoj reviziji, internim kontrolama, sustavu internih kontrola i povezanim temama itd. Za daljnje informacije, posjetite našu internetsku stranicu www.hiir.hr ili kontaktirajte: mr. Stanko Tokić, dipl.oecc. Predsjednik HIIR-a PwC 15 © 2012 PricewaterhouseCoopers d.o.o., hrvatsko društvo s ograničenom odgovornošću. Sva prava pridržana. PwC se odnosi na hrvatsko društvo član, a ponekad se može odnositi na PwC mrežu. Svako društvo član je zasebna pravna osoba. Za više informacija posjetite www.pwc.com/structure.
© Copyright 2024 Paperzz
