CIGRE_2. trenutni uvid u status opreme

HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNOG VIJEĆA
ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE – CIGRÉ
11. savjetovanje HRO CIGRÉ
Cavtat, 10. – 13. studenoga 2013.
X-XX
Antun Foškulo, dipl.ing.el.
Končar – Inženjering za energetiku i transport d.d.
antun.foskulo@koncar-ket.hr
IDENTIFICIRANJE I PRAĆENJE OPREME KORIŠTENJEM RFID TEHNOLOGIJE UZ
TRENUTNI UVID U STATUS OPREME NA GRADILIŠTU RP-a
SAŽETAK
Ovaj članak nastoji baciti svijetlo na procese identificiranja i praćenja opreme i to iz perspektive
projektanta koji u danom trenutku može biti ponovno uključen u proces nabavke opreme.
Sam taj proces kao i drugi povezani procesi umjesto da se izvode ručno mogu biti automatizirani
korištenjem RFID tehnologije. Prikupljeni podaci mogu dodatno biti ojačani grafičkom vizualizacijom, time
potpomažući identifikaciju dostupne opreme na gradilištu kao i efektivno prikazujući njen status na
gradilištu time dajući uvid u trenutnu fazu izvedbe rasklopnog postrojenja.
Uz potrebni software naglasak je ipak stavljen na potrebni hardware budući oprema rasklopnog
postrojenja je sastavljena od materijala koji odbijaju radio signale. Eksperiment izvedivosti predloženog
rješenja koristeći jednostavne aplikacije i besplatne online servise je provedena. Diskusija predloženog
rješenja je provedena i pregled inih primjena RFID tehnologije na rasklopnim postrojenjima te njihove
prednosti su navedene.
Ključne riječi: RFID, identificiranje, praćenje, vizualizacija informacije, rasklopno postrojenje
EQUIPMENT IDENTIFICATION AND TRACKING THROUGH THE USE OF RFID
WITH A REAL-TIME GRAPHICAL INSIGHT INTO ITS ON-SITE STATUS
SUMMARY
This paper tries to put light onto the processes of equipment identification and equipment tracking
from a perspective of a design engineer, who at some point in time may again be involved into equipment
ordering process.
Such processes instead of being manually performed again and again, can be automated by
using the RFID technology with results that can be further enhanced through graphical visualization, thus
helping to identify available equipment on-site and to show its on-site status in order to provide an insight
into the current construction phase of the switchyard.
Along with software needed accent is put onto the necessary hardware since switchyard
equipment is mainly composed of materials that reflect radio signals. A feasibility experiment was
conducted by using simple applications and free-of-charge online services. A discussion of proposed
solution was conducted and an overview of some other uses for RFID technology and its benefits inside
the switchyards is given also.
Key words: RFID, identification, tracking, information visualization, switchyard
1
1.
ANALIZA PROBLEMA
1.1.
Domena problema – projektiranje i izgradnja rasklopnog postrojenja
Projektiranje rasklopnih postrojenja predstavlja kompleksnu radnju koja zahtjeva integraciju više
tehničkih disciplina koje između ostalog moraju biti i dobro koordinirane u svrhu postizanja dobrog
tehničkog rješenja. Budući da svaka od zastupljenih tehničkih disciplina u fazi projektiranja ima za cilj
izradu barem jedne projektne knjige to ima za posljedicu generiranja i postojanje u opticaju više
dokumenata popisa opreme koji međusobno ne moraju biti povezani.
Slika 1. Zastupljene tehničke discipline
Sa gornje slike vidljivo je da rasklopno postrojenje predstavlja kompleksnu građevinu koja je
sastavljena od stotine tipova opreme kao i na tisuće komada opreme definiranih unutar specifikacija
opreme. Dimenzije opreme mogu varirati ovisno o svrsi opreme te mogu biti slični, a ipak različiti. U tu
svrhu opremu možemo podijeliti nekoliko tipova opreme.
1.2.
Tipovi opreme i njena dostava
U svrhu ilustracije problema, samo oprema karakteristična za projektnu knjigu postrojenja
visokog napona će biti spomenuta. Podjela takve opreme prikazana je na način vidljiv unutar tablice 1.
Tablica 1. Tipovi i karakteristike opreme
TIP OPREME
Primarna oprema
Ovjesna oprema
Spojna oprema
Užad
Kabeli
Postolja
VELIČINA
velika
srednja
mala
duga
duga
velika
KOLIČINA
mala
srednja
velika
srednja
srednja
srednje
MATERIJAL
čelik / porculan
čelik / staklo / porculan
aluminij / bakar
aluminij / čelik / bakar
aluminij / bakar / PVC / XLPE
čelik
2
Ovisno o opremi koja se dostavlja na gradilište, sljedeća pravila dostave se primjenjuju :
•
•
•
•
•
Velika oprema kao jedinica
Velika oprema može biti rastavljena na manje dijelove (zahtjeva dodatno vrijeme i trud za
ponovno sastavljanje)
Srednje velika oprema općenito dolazi rastavljena ali ju je nešto lakše sastaviti
Manja oprema općenito je dostavljena unutar više kutija i to bez logičnog reda pakiranja
Oprema izražena u duljini dolazi na bubnjevima sa neidentificiranom dužinom (obično standardne
duljine po kabelskom bubnju)
Po dostavi na gradilište oprema mora biti identificirana, provjerena, pobrojana, popisana te
uskladištena što predstavlja vremenski zahtjevnu radnju. Budući da su električni sustavi (u ovom slučaju
trofazni), skoro svaki dio opreme dolazi u setu po tri komada. Neuspjeh pozitivnog identificiranja samo
jednog komada iz seta može uzrokovati kašnjenja mjerljiva u mjesecima.
1.3.
Trenutni model procesa i praksa skladištenja
Trenutni model procesa (AS-IS model) prikazan je na slici 2. i predstavlja aktivnosti izrade,
provjere i usporedbe popisa opreme te aktivnosti vezane za gradilište. Aktivnosti kupnje i isporuke
opreme između njih. Kao što je i vidljivo automatizacijska rješenja nisu prisutna.
Slika 2. Trenutni (AS-IS) model procesa izrade, provjere i usporedbe
Dopremljena oprema opisana pod poglavljem 1.2. se istovara te se smješta na tlo prije nego što
jednim svojim dijelom bude uskladištena. Preostali dio opreme uz izloženost atmosferskim i inim
utjecajima može biti oštećen prilikom obavljanja aktivnosti uobičajenih za svako gradilište. Oštećenja u
transportu su također moguća.
3
1.4.
Detektirani problemi
Detektirani problemi su klasificirani u pripadajuće grupe :
a) Identifikacija opreme
•
•
•
•
•
•
Točno definirana specifikacija podložna je
Voditelj projekta u definiciji rezervnih količina opreme može ali i ne mora obavijestiti projektanta
Projektant rijetko dobije na uvid packing listu opreme
Sanduci opreme mogu ali i ne moraju na sebi imati popisani sadržaj
Dostava velikih narudžbi ima za posljedicu dolazak više kamiona na gradilište time
onemogućujući detaljan identifikacijski proces opreme te prosljeđujući opremu direktno na brzo
iskrcavanje i skladištenje
Dostavljena oprema ručno se identificira, prebraja te popisuje
b) Praćenje opreme
•
•
•
2.
Oprema male veličine, užadi i kabeli sastavljeni od metala su podložni krađi čak iako je skladište
zaključano i čuvano
Nedostatak ukradene opreme se primijeti tek neposredno pri njenoj ugradnji te zahtjeva dodatno
vrijeme za nabavu i isporuku, onemogućujući kompletiranje radnji na određenom polju
Definiranje nadomjesnih količina za ukradenu, oštećenu ili krivo naručenu opremu može
pokrenuti iscrpljujući identifikacijski proces između voditelja gradilišta i projektanta čime se
projektant gura u petlju ukoliko komunikacija nije u realnom vremenu (asinkrona komunikacija)
OSNOVA I CILJEVI RJEŠENJA
Osnova rješenja bazira se na principu automata prikazanog na slici 3.
Slika 3. Princip automata
Slika 4. Predložen koncept automatizacije
Problemi identifikacije i praćenja opreme pokušat će biti premošteni korištenjem RFID tehnologije
i vizualizacijom informacije te su navedeni u nastavku :
a) Ciljevi identificiranja opreme
•
•
•
•
Identificirati opremu dostavljenu na gradilište (automatski)
Označiti dostavljenu opremu ovisno o mjestu ugradbe i pridodati joj odgovarajući status
(automatski)
Usporediti tablične podatke dostavljene opreme i potrebne opreme (ručno ili automatski)
Izvršiti manipulaciju baze podataka (automatski ili ručno)
b) Ciljevi praćenja opreme
•
•
•
Identificirati opremu raspoloživu u skladištu (automatski)
Promijeniti status opreme (automatski ili ručno)
Sinkronizirati status opreme sa bazom podataka (ručno ili automatski)
c) Ciljevi vizualizacije informacije
•
Grafički prikazati status opreme na interaktivnoj karti (automatski)
4
3.
KONCEPT RJEŠENJA
Koncept rješenja vidljiv je na slici 4. te takvo predloženo rješenje nije u potpunosti automatizirano
već postoje određeni koraci koji moraju biti obavljeni ručno. Drugi koraci mogu biti obavljani ručno ili
automatizirani.
3.1.
Ručne radnje
Ručne pripremne radnje uključuju :
a) pretvorbu specifikacije u strukturiranu tablicu podataka
Prema AS-IS modelu na slici 2. specifikacija opreme (nestrukturirana tablica) koja pokazuje
ukupne količine za određeni tip opreme morala bi biti razbijena na način da može vjerno
prikazivati svaki jedinični komad iste opreme te prema tome sadržati stupac koji je rezerviran za
upis unikatne oznake
b) Pretvorba pozadine od interesa u interaktivnu kartu
Pretvorbom slike u kartu istoj slici pridodaju se koordinate u smislu geografske širine i dužine.
Pozadina za prikaz statusa može biti jedan ili više nacrta dostupnih unutar projektne knjige. Tu
podrazumijevamo bokocrte ili izometrijske nacrte polja kao i sheme polja. Tlocrtna dispozicija je
prihvatljiva ukoliko se ne želi prikazati status opreme koja je vertikalno jedna iznad druge.
3.2.
Ručne ili automatske radnje
Sljedeće radnje od interesa su :
a) Strukturiranje tablice
Strukturirana tablica podataka može imati mnogo redaka koji predstavljaju komad opreme dok
ista tablica može sadržavati minimalno slijedeće stupce :
•
•
•
•
•
•
Jedinstvena oznaka tag-a
Oznaka
Opis komada opreme
Status opreme
Geografska širina
Geografska dužina
b) Manipulacija bazom podataka
U svrhu ostvarenja manipulacije podacima, slijedeće tablice se definiraju kao :
•
•
•
•
•
Tablica A kao tablica količine opreme dobivene očitavanjem na ulazu na gradilište
Tablica B kao tablica ukupne potrebne opreme za kompletiranje izgradnje
Tablica C kao tablica količina nedostajuće opreme na gradilištu ( C = B – A )
Tablica D kao tablica podataka za zapisivanje u tagove ( D = A presjek B)
Tablica E kao tablica relevantna za prikaz statusa ( E = D U C )
Radnje manipulacije podacima obavljaju se unutar aplikacija baza podataka.
c) Označavanja statusa
Četiri vrste statusa su razmatrane i definirane su kao :
•
•
Raspoloživo (dostupno na gradilištu)
Instalirano
•
•
nedostaje
oštećeno
5
Pridodavanje statusa „raspoloživo“ vrši se automatski zapisivanjem tablice D unutar tagova koji
su identificirani na ulasku na gradilište postrojenja. Naknadna promjena statusa opreme iz „raspoloživo“ u
„instalirano“, „nedostaje“ ili „oštećeno“ vrši se ručno nakon ugradnje, prebrojavanja tj. pregledavanja
isporučene opreme.
3.3.
Ostale radnje
Svakom komadu opreme jedinstvene koordinate moraju biti dodijeljene od strane projektanta ili
druge osobe. Od projektanta također se zahtjeva da definira jedinstvene oznake opreme koje se mogu
bazirati na oznakama unutar jednopolnih shema postrojenja. Fizičko označavanja opreme može provoditi
ili naručitelj po zaprimanju opreme uskladištene do isporuke ili prodavatelj / isporučitelj opreme, sve prije
konačne isporuke na gradilište.
4.
DIZAJN I KOMPONENTE SUSTAVA
Prema [2], dizajn sustava koji omogućuje provedbu svih aktivnosti nabrojanih unutar koncepta
rješenja može biti ilustriran kao trokut sastavljen od četiri sloja. Svaki sloj predstavlja jednu komponentu
sustava pa tako donja dva sloja predstavljaju hardware, a gornja dva sloja predstavljaju software (slika 5).
Slika 5. RFID sustav
Slika 6. Hardware RFID sustava
Hardware RFID sustava sastoji se od tagova, čitača i računala prikazanih na slici 6. RFID tagovi
mogu se podijeliti na aktivne i pasivne. Aktivni u sebi sadrže bateriju za razliku od pasivnih što je vidljivo
na slici 7. Slika 8. predstavlja dvije izvedbe RFID čitača, stacionarni i prenosivi. Stacionarni čitač tj. RFID
portal instalirao bi se na samom ulazu na gradilište dok se prenosivi RFID čitač može upotrebljavati
unutar gradilišta.
Slika 7. Izgled RFID tag-a : (a) pasivni, (b) aktivni
Slika 8. Izgled RFID čitača : (a) stacionarni, (b)
prenosivi
6
5.
EKSPERIMENT IZVEDIVOSTI
Kako RFID tehnologija nije bila dostupna autoru članka, simulacija eksperimenta predloženog
koncepta je provedena. Struktura tablica podataka istovjerna je strukturi tablice podataka koja bi bila
kreirana korištenjem RFID tehnologije.
Slika 10a. Očitani podaci (tablica A)
Slika 9. Prolazak šlepera ispod RFID portala
Slika 10b. Referentni podaci (tablica B)
Prolaskom kamiona ispod portala dolazi do očitanja njegovog sadržaja tj. do kreiranja tablice A
prikazane na slici 10a. Tablica B na slici 10b. sadrži sve relevantne podatke tj. ukupne količine i tipove
potrebne opreme. Obje tablice osnova su za početak manipulacije podacima koja se vrši unutar baze
podataka. Za potrebe eksperimenta korištena je aplikacija MS Access.
Slika 11a. Potrebna oprema (tablica C)
Slika 11b. Raspoloživa oprema (tablica D)
Tablica C tj. tablica razlika opreme dobivena je na način da se od ukupne količine opreme
oduzela isporučena oprema. Tablica D dobivena je presjekom tablice A i tablice B. Tablica E za
vizualizaciju statusa opreme također je kreirana unutar MS Accessa te je kao CSV format datoteke
importirana unutar besplatnog servisa Google FusionTable. KML datoteka sa objedinjenim podacima
eksportirana je te je potom učitana unutar interaktivne karte dostupne i napravljene preko UMapper
besplatnog online servisa. Rezultat ostvaren na taj način vidljiv je na slici 12.
Slika 12. Prikaz statusa opreme na interaktivnoj karti
7
6.
DISKUSIJA O PRIJEDLOGU
6.1.
Implementacija, troškovi i tehnički minimum
U svrhu implementacije RFID sustava na gradilištu rasklopnog postrojenja prvi korak je
razmatranje troškova i njihovo možebitno reduciranje. Ako gledamo na način da čitači (stacionarni i
prenosivi) te računalo formiraju tehnički minimum te čine bazne troškove, onda je ušteda moguća
odabirom određenog tipa RFID taga. Pasivni tag kao najjeftiniji tip uzima se kao prvi izbor.
Međutim, kako se oprema za ugradnju na rasklopno postrojenje sastoji od metala i porculana tj.
od materijala koji odbijaju radio valove to se savjetuje da se pasivni tagovi ne montiraju direktno na
površine takvih materijala pa prema tome odabir pasivnih komponenata vjerojatno neće rezultirati dobrim
očitanjem. Sljedeći problemi bit će razmatrani :
•
•
6.2.
domet sustava
razmještanje antena na portalu
Domet sustava
Metalni i porculanski dijelovi odbijaju radio valove od svoje površine te time smanjuju radni
domet. Štoviše, metalni dijelovi uzrokuju struje koje protječu po površini materijala time proizvodeći
magnetsko polje koje ometa RFID sustav na način da se smanjuju njegove sposobnosti čitanja i zapisa
podataka te smanjujući radni domet sustava, [3].
Instaliranje pasivnih tagova na taj način uz istodobno zahtijevanje jeftinih komponenata relativno
malih dimenzija koje omogućavaju dalek domet predstavlja izazov i realni problem, [4].
Prema [4], predlažu se slijedeća rješenja u svrhu poboljšanja :
•
•
odabir frekvencije i uzimanje u obzir metalnih površina kod odabira antene
održavanje određene udaljenosti između taga i površine, bilo na način da se ta udaljenost ispuni
specijalnim materijalom ili montiranjem tagova na drvene sanduke koji sadrže metalni dio
Takvi specijalni materijali su dostupni danas i bazirani su na nanostrukturama te ako se smjeste
između taga i površine mogu ostavariti 50-60% normalnog dometa, [4]. Međutim, ti materijali nisu jeftini te
značajno povećavaju cijenu cjelokupnog RFID rješenja.
Frekvencija treba biti odabrana na način da se nalazi unutar određenog spektra.
Niskofrekvencijski (LF) i visokofrekvencijski (RF) tagovi ponašaju se bolje unutar metalnih okruženja u
odnosu na ultravisokofrekvencijske (UHF) tagove, ali su i više limitirani kod brzine prijenosa podataka, [5]
što nije zanemariva činjenica pogotovo onda kad postoje stotine komada opreme utovarenih na kamion
koji je spreman za prolaženje ispod stacionarnog portala. Kod ovog slučaja brzina prolaženja kamiona
postaje važna i manje brzine prolaženja trebale bi biti prakticirane.
Pasivni UHF tagovi pružaju dobre radne domete ali trpe degradaciju u performansama kad su
instalirane na metalne površine. Budući da pasivni tagovi crpe energiju prilikom procesa ispitivanja
iniciranog od strane čitača, mala količina energije primljena od taga radi refleksije može biti nedovoljna za
obavljanje operacije čitanja. Eksperiment obavljen od strane [5] je dokazao da komercijalni pasivni UHF
tagovi su neprimjereni za uporabu kod metalnih okruženja. Međutim, neka prilagođena rješenja sa
drukčije dizajniranim antenom omogućavaju operaciju čitanja ali samo do određene udaljenosti (do 1m)
što je ponovno nedovoljno za vršenje identifikacijskog procesa sa RFID portala.
Slijedeće rješenje bilo bi korištenje semi-pasivnih tagova koji su baterijski napajani i zahtijevaju
signal za njihovu aktivaciju. Budući da imaju u sebi bateriju time su u stanju pružiti veći radni domet, [6].
Prema [7], identificirani radni domet iznosi 10m u zraku ili 2.5m ukoliko je tag postavljen na metalnu
površinu. Prema tome upotreba aktivnih tagova kao najskupljeg rješenja nije potrebna.
6.3.
Razmještanje antena na portalu
Uzimajući u obzir domet od 2.5m za semi-pasivni UHF tag i dimenzije kamiona od otprilike 3x3m
(visina x širina), postojanje samo jedne antene na portalu je nedovoljno za efektivni prijenos i prijem radio
signala. Instalacija više antena na više pozicija na portalu je moguća. Nekoliko rješenja je izvedivo i
prema tome RFID portal može imati :
•
•
dvije antene od kojih jedna služi za prijenos a druga za prijem radio signala
više antena koje mogu vršiti i prijenos i prijam signala te montiranih na različita mjesta
8
Logička antena može biti definirana kao više povezanih antena koje su fizički ipak odvojene
jedna od druge. Nebitno koji od gore navedenih rješenja se koristi, vjerojatnost uspješnog očitanja je
povećana, [2].
Budući da su semi-pasivni tagovi jeftiniji od aktivnih tagova time imaju manji radni domet te
uzimajući u obzir dimenzije kamiona slijedeći raspored je predložen :
•
•
•
•
šest antena ukupno od kojih tri služe za prijenos, a ostale tri za prijam signala
šest antena formiraju tri para od jedne antene za prijenos i jedne za prijam signala
jedna logička antena montira se na gredu portala
po jedna logička antena montira se na svaki stup (lijevo i desno)
Različiti antikolizijski protokoli mogu biti korišteni i njihovo korištenje je preporučljivo u svrhu
povećanja vjerojatnosti uspješne identifikacije.
Nakon što je uspješno obavljena radnja čitanja sadržaja kamiona na način da kamion prolazi
ispod portala vožnjom unaprijed, radnja zapisa može biti započeta i to na način da kamion vozi unatrag
ispod istog RFID portala.
7.
OSTALE PRIMJENE RFID TEHNOLOGIJE I NJIHOVE PREDNOSTI KOD RASKLOPNIH
POSTROJENJA
Osim informacija nužnih za identificiranje i praćenje opreme definiranih unutar poglavlja 3.2,
RFID tehnologija može biti korištena i unutar eksploatacijske faze rasklopnog postrojenja i to pri procesu
održavanja. Naime, postojeći tag koji se nalazi na površini opreme može sadržavati i dodatne informacije
vezane za održavanje kao datum zadnjeg pregleda, servisa itd, [2]. Štoviše, i druge informacije kao
temperatura, vlaga i sl. mogu biti također pohranjene unutar taga.
Označavanje položenih u zemlju kabela i/ili cijevi također je provedivo i to u svrhu njihovog
preciznog lociranja kod radnji zamjene istih ili pri djelomičnoj / potpunoj rekonstrukciji rasklopnog
postrojenja. U svrhu realizacije ciljeva u tom slučaju oslanjamo se na dokumentaciju izvedenog stanja
koja može biti precizna, ali isto može biti i u suprotnosti sa samim izvedenim stanjem.
Neoslanjanjem jedino na dokumentaciju izvedenog stanja već i implementacijom označavanja
kabela i cijevi mogu se izbjeći situacije koje dovode do prekidanja istih što pak dovodi do ušteda kako u
vremenu tako i u novcu.
8.
ZAKLJUČAK
Predloženo rješenje u svrhu automatizacije bi se sastojalo od :
•
•
•
•
RFID semi-pasivnih tagova
RFID read / write portala sa 3 logičke antene
RFID prenosivog read / write uređaja
Centralnog računala sa adekvatnom aplikacijom
te se može upotrijebiti u svrhu identificiranja i praćenja opreme unutar okruženja koje sadrže metalne i
porculanske dijelove. Anti-kolizijski protokoli bi trebali biti implementirani u svrhu povećanja vjerojatnosti
dobrog očitanja tj. zapisa.
Identifikacija semi-pasivnih tagova trebala bi se obaviti u tvornici ili biti odrađena od strane
isporučitelja opreme te bazirana na oznakama definiranim od strane projektanta (tablica B).
Uporaba bežične tehnologije nije obvezatna ali može biti uključena ukoliko se želi smanjiti ručni
rad te ukoliko se želi omogućiti brži uvid u grafičku informaciju unutar interaktivne karte.
Samu vizualizaciju informacije moguće je provesti korištenjem besplatnih servisa uključujući
pretvaranje slike u interaktivnu kartu kao i prikazivanje statusa unutar iste karte korištenjem tablica.
Opisani koncept rješenja moguće je dodatno automatizirati na razini manipulacije podacima.
Također, prikaz statusa unutar oblaka informacije moguće je ostvariti korištenjem simbola u boji pri čemu
svaka boja ima značenje određenog statusa opreme time jačajući percepciju samog statusa.
TO-BE model procesa na slici 13. sadrži jednu novu vertikalnu traku u odnosu na AS-IS model sa
slike 2. u vidu RFID automatiziranog rješenja. Sve aktivnosti identificiranja i praćenje opreme mogu biti
vršene preko RFID sustava. Usporedbom oba procesa iz projektantske perspektive vidljivo je sljedeće :
9
•
•
•
•
zadatak strukturiranja podataka vrši se od strane projektanta
isti podaci prosljeđuju se dobavljaču i uključeni su unutar tablice B
dupliranje aktivnosti identificiranja opreme je izbjegnuto
petlja u koju je gurnut projektant više ne postoji
Slika 13. Budući (TO-BE) model procesa
Implementiranjem TO-BE procesa, kako projektant tako i ine osobe unutar lanca imaju način
uvida u informaciju i to u realnom vremenu. Takva trenutna uvid dovodi do brže percepcije potencijalnog
problema te ukoliko je isti pravovremeno registriran može dovesti do uštede u vremenu pri realizaciji
rasklopnog postrojenja bilo kroz fazu njegovog projektiranja ili kroz fazu njegove izgradnje.
9.
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
LITERATURA
Wikipedia
Sen P. et al. „RFID for Energy & Utility Industries“. 2009. Pennwell Corp.
Adams D. „How RFID will work in metal environments“. 2005. UsingRFID.com
Bernhard J. et al. „RFID in Metallic Environment : A technological gap to be closed“. 2007.
Fraunhofer Institut fur Integrierte Schaltungen IIS.
Mun L.N. „Design of High Performance RFID Systems for Metallic Item Identification“. 2008. PhD
thesis. School of Electrical and Electronic Engineering. The University of Adelaide.
Hassan M. „Experimental Evaluation of Semi-Passive RFID Performance in Warehouse
Environment“. 2012. Brunel University London
TempSensorNews web stranica
10