NK br. 46,2013 - Centar za krš i speleologiju

BA ISSN 0351—1502
XXXIII, 46, Suppl. 1, Sarajevo 2013
radne grupe za zaštitu šišmiša
bulletin of the working group for the bat conservation
Supplementum
Izdavači
Speleološko društvo “Bosansko-hercegovački krš”, Sarajevo
Centar za krš i speleologiju, Sarajevo
Branilaca Sarajeva 30, 71000 Sarajevo
Redakcija
Mirnes Hasanspahić, Simone Milanolo,
Jasminko Mulaomerović, Ferid Skopljak, Amila Zukanović
Redakcija Biltena
Branko Karapandža (Beograd), Jasminko Mulaomerović (Sarajevo),
Primož Presetnik (Ljubljana) i Jasmin Pašić (Banja Luka)
Urednik
Jasminko Mulaomerović
Prevodi na engleski jezik
Autori
Korice
Pećina na vrelu Vrioštice (Foto: Ivan Bebek)
DTP
TDP d.o.o. Sarajevo
Bilten Naš krš upisan je u evidenciju javnih glasila pod brojem 132 od 10. 3. 1991. godine.
1
SADRŽAJ
OTKUD SAD OVO? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
Jasminko Mulaomerović
BOSANSKOHERCEGOVAČKA NOMENKLATURA ZA SVE VRSTE ŠIŠMIŠA SPORAZUMA
EUROBATS I NOVA KONTROLNA LISTA ŠIŠMIŠA BIH
BOSNIAN AND HERCEGOVIAN VERNACULAR BAT NAMES FOR ALL SPECIES UNDER
EUROBATS AGREEMENT AND A NEW CHECKLIST OF BAT SPECIES OF BOSNIA AND
HERZEGOVINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Jasmin Pašić, Primož Presetnik
VODENI ŠIŠMIŠ (MYOTIS DAUBENTONII (KUHL, 1817)) NOVA VRSTA NA SPISKU
ŠIŠMIŠA (CHIROPTERA) BOSNE I HERCEGOVINE
DAUBENTON’ S BAT (MYOTIS DAUBENTONII (KUHL, 1817)) NEW SPECIES
ON THE LIST OF BATS (CHIROPTERA) OF BOSNIA AND HERZEGOVINA . . . . . . . . . . . . . . 8
Jasminko Mulaomerović
PRVI NALAZ BRANDTOVOG ŠIŠMIŠA (MYOTIS BRANDTII) U BOSNI I HERCEGOVINI
FIRST RECORD OF BRANDT’S BAT (MYOTIS BRANDTII) IN BOSNIA AND HERZEGOVINA 14
Jasmin Pašić, Jasminko Mulaomerović, Primož Presetnik
REZULTATI PREGLEDA POTENCIJALNIH ZIMSKIH SKLONIŠTA ŠIŠMIŠA
U BOSNI I HERCEGOVINI U ZIMU 2012/13
RESULTS OF SURVEY OF POTENTIAL BAT HIBERNACULA IN BOSNIA
AND HERZEGOVINA IN WINTER 2012/13 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Jasmin Pašić, Ivan Napotnik
ŠIROKOUHI ŠIŠMIŠ (BARBASTELLA BARBASTELLUS) NAĐEN MEĐU DRVIMA
U SELU ALEKSIĆI (SJEVERNA BOSNA I HERCEGOVINA)
BARBASTELLE BAT (BARBASTELLA BARBASTELLUS) FOUND BETWEEN STACK
OF FIREWOOD IN VILLAGE ALEKSIĆI (NORTH BOSNIA AND HERZEGOVINA) . . . . . . . . 35
Jasminko Mulaomerović
DVA ALPSKA DUGOUHA ŠIŠMIŠA (PLECOTUS MACROBULLARIS) IZ TRAVNIKA
U ZBIRCI PRIRODNJAČKOGA MUZEJA U BEČU
TWO ALPINE LONG-EARED BATS (PLECOTUS MACROBULLARIS) FROM TRAVNIK
IN COLLECTION OF NATURAL HISTORY MUSEUM IN WIENA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
Jasminko Mulaomerović
DVA ŠIŠMIŠA IZ ZBIRKE ZAVIČAJNOG MUZEJA U TRAVNIKU
TWO BATS IN COLLECTION OF REGIONAL MUSEUM IN TRAVNIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
3
OTKUD SAD OVO?
Interesa za šišmiše u Bosni i Hercegovini baš i nije bilo u zadnjih stotinjak godina. Nekoliko vrsta je prikupio profesor Erich von Brandis i ostavio za gimnazijsku
zbirku u Travniku, a neke poslao u Beč u prirodnjački muzej. Stjepan Baolkay je
prije Drugog svjetskog rata napravio popis šišmiša u zbirci Zemaljskog muzeja u
Sarajevu, a šezdesetih godina 20. stoljeljeća šišmiše je istraživao tuzlanski speleolog
Obrad Ivanović sam ili sa dr. Đorđem Mirićem, kustosom Prirodnjačkog muzeja iz
Beograda.
Ponovni interes javlja se nakon poziva UNEP/EUROBATS sekretarijata da
Bosna i Hercegovina bude „posmatrač“ na sastancima Savjetodavnog komiteta prije
desetak godina. Na tim sastancima dolazi do brojnih poznanstava sa istraživačima iz Evrope, ali prije svega iz zemalja regije. Podaci sa terena prikupljeni u okviru
speleoloških istraživanja postaju sve brojniji, a pojavljuju se i pojedinci koji šišmiše
stavljaju u fokus svojih istraživanja.
Kako se regionalna saradnja intenzivira, tako su i istraživanja postajala sve
brojnija i sistematičnija pa se javila potreba da se prikupljeni podaci publikuju i tako
postanu dostupniji široj stručnoj javnosti. Izdavačka djelatnost unutar speleološke
organizacije Centar za krš i speleologiju iz Sarajeva je već postojala kroz časopis Naš
krš, pa je odlučeno da novopokrenuti Bilten bude dodatak tom časopisu. Redakcija je
formirana na „osovini“ Ljubljana-Beograd-Sarajevo-Banja Luka i prvi broj je evo tu.
J.M.
BOSANSKOHERCEGOVAČKA NOMENKLATURA ZA
SVE VRSTE ŠIŠMIŠA SPORAZUMA EUROBATS I NOVA
KONTROLNA LISTA ŠIŠMIŠA BIH
BOSNIAN AND HERCEGOVIAN VERNACULAR BAT NAMES
FOR ALL SPECIES UNDER EUROBATS AGREEMENT AND
A NEW CHECKLIST OF BAT SPECIES OF BOSNIA AND
HERZEGOVINA
Jasminko Mulaomerović1
Abstract
On suggestion of Peter Lina – chairman of Advisory Committee of EUROBATS, Bosnian and
Herzegovinian vernacular names of all 52 bat species listed under the agreement were made.
Additionally we also present annotated checklist of 29 bats species so far confirmed or just in
the literature mentioned for our country.
Prije nekoliko godina u Speleološkom društvu „Speleo dodo“ iz Sarajeva započela su intenzivnija istraživanja šišmiša. Dotadašnja saznanja o šišmišima u Bosni i
Hercegovini svodila su se na dva popisa šišmiša iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu i
jedan katalog sisara BiH koji je naveo i nekoliko vrsta šišmiša, bez ikakvih dodatnih
podataka. Kako se vremenom broj radova i literarnih podataka o vrstama iz BiH
povećavao u biblioteci Društva, a i sama istraživanja su dodavala nove vrste, osjećala
se potreba za domaćim imenima (nomenklaturom) šišmiša. Prvo su bila napravljena
za vrste koje su bile poznate i koje se mogu očekivati, obzirom na stanje u okolnim
zemljama (Mulaomerović 2007-2008) i tom je prilikom bio dat i kratak uvod u dotadašnju terminologiju.
Na poziv Pitera Line iz Holandije, predsednika Stručnog saveta EUROBATS
sporazuma, koji je pripremao višejezično (evropski i bliskoistočni jezici) izdanje nomenklature svih šišmiša koje obuhvata Evropski sporazum o zaštiti šišmiša (Agreement on the Conservation of Populations of European Bats, EUROBATS,
1991), sačinjena je sada nova, odnosno, proširena nomenklatura šišmiša Bosne i
Hercegovine koja obuhvata 52 vrste (tabela 1).
Do sada je za BiH navođena pristutnost 27 vrste šišmiša (Kotrošan et al. 2006)
ali su već isti autori rekli da su sigurno prisutne još dvije vrste. Veliki kasni šišmiš
1
Centar za krš i speleologiju, Sarajevo (Bosna i Hercegovina), e-mail: jasminko.mulaomerovic@bhtelecom.ba
6
Jasminko Mulaomerović
(Eptesicus serotinus) bio je otkriven tokom zimovanja (Pašić et al. 2012), a prvi nalaz vodenog šišmiša je publiciran u ovom broju Biltena (Pašić & Presetnik 2013).
Pronađen je još Brandtov šišmiš (Myotis brandtii) o kome se govori u još jednom radu
iz ovog Biltena (Mulaomerović 2013), tako da je ukupni broj vrsta šišmiša u BIH sada
29. Navođenje nekih vrsta temelji se samo na nepotvrđenom spominjaju u literaturi,
zato bi bilo potrebno napraviti kritički pregled koje vrste se stvarno mogu svrstati u
faunu BIH.
Tabela 1: Vrste šišmiša sporazuma EUROBATS i njihova BiH imena.
*vrste već nađene u BiH ili ih navodi literatura.
Table 1. Bat species listed under EURBATS agreement
and theirs bosnian and herzegovinian vernacular names.
* bats species sofar confirmed or in literature sources mentioned from Bosnia and Herzegovina.
Rousettus aegyptiacus Taphozous nudiventris
Rhinolophus hipposideros
Rhinolophus ferrumequinum
Rhinolophus euryale Rhinolophus mehelyi
Rhinolophus blasii Myotis daubentonii Myotis dasycneme Myotis capaccinii Myotis brandtii Myotis mystacinus Myotis aurascens Myotis alcathoe Myotis hajastanicus
Myotis nipalensis
Myotis nattereri Myotis escalerai
Myotis schaubi
Myotis emarginatus Myotis bechsteinii Myotis myotis Myotis oxygnathus Myotis punicus Nyctalus noctula Nyctalus lasiopterus Nyctalus leisleri Nyctalus azoreum Pipistrellus pipistrellus Pipistrellus pygmaeus Egipatski letipas
Golotrbušni grobni šišmiš
*Mali potkovasti šišmiš
*Veliki potkovasti šišmiš
*Mediteranski potkovasti šišmiš
Meheljev potkovasti šišmiš
*Blazijev potkovasti šišmiš
*Vodeni šišmiš
Barski šišmiš
*Dugoprsti šišmiš
*Brantov šišmiš
*Mali brkati šišmiš
Istočni brkati šišmiš
Patuljasti brkati šišmiš
Armenski šišmiš
Azijski brkati šišmiš
*Natererov šišmiš
Iberski šišmiš
Kaspijski šišmiš
*Trobojni šišmiš
*Behštajnov šišmiš
*Veliki mišouhi šišmiš
*Mali mišouhi šišmiš
Punski šišmiš
*Noćni šišmiš
*Veliki noćni šišmiš
*Mali noćni (Lajslerov) šišmiš
Azorski noćni šišmiš
*Mali šišmiš
*Patuljasti šišmiš
Bosanskohercegovačka nomenklatura za sVe vrste šišmiša sporazuma EUROBATS...
Pipistrellus nathusii Pipistrellus hanaki
Pipistrellus kuhlii Pipistrellus maderensis Hypsugo savii Vespertilio murinus Eptesicus serotinus Eptesicus nilssonii Eptesicus isabellinus
Eptesicus anatolicus
Eptesicus bottae Barbastella barbastellus Barbastella darjelingensis Otonycteris hemprichii
Plecotus auritus Plecotus macrobullaris Plecotus sardus Plecotus austriacus Plecotus kolombatovici Plecotus teneriffae Miniopterus schreibersii Tadarida teniotis 7
Natuzijev šišmiš
Hanakov šišmiš
*Kulijev šišmiš
Madeirski šišmiš
*Savijev šišmiš
*Dvobojni šišmiš
*Veliki kasni šišmiš
Sjeverni šišmiš
Izabelin šišmiš
Anadolski šišmiš
Botin šišmiš
*Širokouhi šišmiš
Istočni širokouhi šišmiš
Hemprihov dugouhi šišmiš
*Smeđi dugouhi šišmiš
*Alpski dugouhi šišmiš
Sardinijski dugouhi šišmiš
*Sivi dugouhi šišmiš
*Kolombatovićev dugouhi šišmiš
Kanarski dugouhi šišmiš
*Šrajberov šišmiš
*Golorepi šišmiš
Literatura:
Kotrošan D., V. Bjedov, B. Kryštufek, 2006. Stanje istraženosti faune sisara Bosne i Hercegovi
ne.- Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Sarajevu 36(1): 29–55.
Mulaomerović J., 2007-2008: Bosanskohercegovačka nomenklatura šišmiša.- Naš krš, XXVIIXXVIII, 40-41: 25-27.
Mulaomerović J., 2013. Prvi nalaz Brandtovog šišmiša Myotis brandti u Bosni i Hercegovini.Naš krš, XXXIII, 46., Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 14-22.
Pašić J., I. Napotnik, J. Friščić, P. Presetnik, M. Đurović, 2012. Pećinska fauna okoline
Banjaluke.- Naš krš, XXVII-XXVIII (44-45): 43-51.
Pašić J., P. Presetnik. 2013. Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii (Kuhl, 1817)) nova vrsta na
spisku šišmiša (Chiroptera) Bosne i Hercegovine.- Naš krš, XXXIII, 46., Bilten radne
grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 8-13.
VODENI ŠIŠMIŠ (MYOTIS DAUBENTONII (KUHL, 1817))
NOVA VRSTA NA SPISKU ŠIŠMIŠA (CHIROPTERA)
BOSNE I HERCEGOVINE
DAUBENTON’ S BAT (MYOTIS DAUBENTONII
(KUHL, 1817)) NEW SPECIES ON THE LIST OF BATS
(CHIROPTERA) OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
Jasmin Pašić1, Primož Presetnik2
Abstract
On 26th of April 2013 a mistnetting specifically targeted at Daubenton’s bat (Myotis daubentonii), species until than not recorded in Bosnia and Herzegovina (BiH), was performed in front
of small cca. 40 m long horizontal cave Strikina pećina and above nearby karstic spring of
Krupa river (340 m a.s.l.), near Krupa na Vrbasu village 25 km south of Banjaluka (Northern
BiH). Indeed, 7 male Daubenton’s bats have been misnetted. One male was caught at the cave
entrance and others over the stream of river Krupa. Daubenton’s bat is now 29 bat species
recorded in BiH. In the paper on other bats observed in the cave (5 Rhinolophus hipposideros,
2 Myotis myotis, 1 Myotis blythii oxygnathus, 4 Myotis myotis/blythii, 1 Miniopterus schreibersii)
and misnetted at the cave entrance (2 R. hipposideros, 3 R. ferrumequinum, 1 Mi. schreibersii)
or over stream of the Krupa river (1 Nyctalus noctula, 1 N. leisleri, 1 Pipistrellus pipistrellus)
have been reported.
Uvod
Zimskim pregledom Strikine pećine u zimama 2011/2012 i 2012/2013 (Pašić et al.
2012, Pašić et al. 2013) utvrđeno je da u pećini ne zimuje veliki broj šišmiša ali na
osnovu tragova guana na tlu i na stropu zaključili smo da bi pećina mogla biti bitno ljetno sklonište. I sama rijeka Krupa koja izvire samo nekoliko desetina metara
ispod pećine, mogla bi biti idealno stanište za ishranu šišmiša, a posebno za vodene
šišmiše (Myotis daubentonii; slika 1), koji love svoj plijen samo decimetar ili dva
iznad površine mirnih voda (npr. Dietz et al. 2009). S obzirom na to da vodeni šišmiš
još nije bio pronađen u Bosni i Herzegovini, odlučili smo se da na proljeće pokušamo
uhvatiti ovog šišmiša.
1
2
Centar za krš i speleologiju, Sarajevo (Bosna i Hercegovina), e-mail: pashic@gmail.com
Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@ckff.si
Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii (Kuhl, 1817)) nova vrsta na spisku šišmiša ...
9
Slika 1. Vodeni šišmiš / Daubenton’s bat (Myotis daubentonii)
(foto / photo: Jasmin Pašić)
Metode
26. aprila 2013 poslijepodne prvo smo (oko 18:00) provjerili koji šišmiši su prisutni
u pećini, što smo ponovili i u pola sata prije ponoći. Navečer smo ispred ulaza (slika
2) stavili 10 metara dugu i 3 m visoku specijalnu tanku mrežu za hvatanje šišmiša.
Dve slične, ali 12 metara duge mreže stavili smo iznad površine rijeke Krupe cca.
30 metara od izvora (slika 3), gdje se na obalama nalazi drveće, koje povijajući se
iznad rijeke pravi prirodni koridor za šišmiše. Zbog velikog broja uhvaćenih šišmiša
sklonili smo sve mreže u 20:30, to jest 40 minuta poslije zalaska sunca. Uhvaćene
šišmiše smo što brže vadili iz mreža i svakog stavili u posebnu platnenu vrećicu.
Svakoj životinji smo odredili vrstu i pol i ocijenili starost upotrebljujući znakove koje
navode Antony (1990), Dietz et al. (2009) i Hartsma (2008). Svakom šišmišu smo izmjerili dužinu podlaktice kljunastim mjerilom sa nonijusom sa mogućnošću greške
0,1 mm i težinu vagom sa mogućnošću greške 0,5 g. Skupili smo i parazite, koje smo
deponovali u Prirodnjački muzej u Ljubljani. Poslije obrade, svakog šišmiša smo
odmah pustili.
10
Jasmin Pašić, Primož Presetnik
Slika 2. Ulaz u Strikinu pećinu / Entrance in cave Strikina pećina
(foto / photo: Primož Presetnik)
Slika 3. Izvor rijeke Krupe izpod Strikine pećine / Spring od river Krupa
below cave Strikina pećina (foto / photo: Primož Presetnik)
Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii (Kuhl, 1817)) nova vrsta na spisku šišmiša ...
Rezultati i diskusija
11
Dnevni pregled Strikine pećine je utvrdio prisutnost 5 malih potkovastih šišmiša
(Rhinolophus hipposideros) i jednog Šrajberovog šišmiša (Miniopterus schreibersii).
Detaljniji pregled ovog posljednjeg je pokazao da je to bila ženka (tabela 1), koja je
imala povredu na desnom krilu i po tome smo znali, da smo je već vidjeli 1. 12. 2013
(Pašić et. al. 2013). Očigledno je uprkos povredi preživjela zimu. Vrlo zanimljiva
je bila noćna provjera pećine, jer smo tada na stropu vidjeli grupu od 5 životinja,
i u drugom kutu još jednog šišmiša iz taksona Myotis myotis/blythii oxygnathus.
Detaljniji pregled dvije životinje iz grupe utvrdio je da smo vidjeli najmanje 2 ženke
velikog mišouhog šišmiša (Myotis myotis), a pojedinac, koji je visio sam, bio je mužjak malog mišouhog šišmiša (M. blythii oxygnathus) (tabela 1). Ove šišmiše sigurno
nismo mogli propustiti prilikom dnevnog pregleda, to znači da smo vjerovatno bili
svjedoci početka doseljavanja šišmiša ovih vrsta u Strikinu pećinu. Da li tamo formiraju i ljetnju porodiljsku koloniju, utvrdit će sljedeći pregledi pećine.
U mrežu na ulazu u pećinu smo navečer uhvatili jednog odraslog mužjaka velikog potkovastog šišmiša (R. ferrumequinum) i jednu ženku ove vrste koja je prošle
godine već imala mladunce, a jedan veliki potkovasti šišmiš se sam oslobodio iz
mreže i nismo bili u mogućnosti uraditi detaljniji pregled. Uz to smo uhvatili 2 mala
potkovasta šišmiša – jednu subadultnu (to znači da još nije rađala) ženku i jednog
odraslog mužjaka, te jednu subadultnu ženku Šrajberovog šišmiša. Ali najviše smo
se obradovali kada se uhvatio i jedan subadultni vodeni šišmiš. Uhvatio se sa unutrašnje strane, što znači da bi mogao biti iz same pećine, gdje je mogao biti zavučen
duboko u pukotine pa da ga zato u našem dnevnom pregledu nismo mogli vidjeti.
Da bi vodeni šišmiši mogli imati sklonište(a) vrlo blizu, možda po pukotinama oko pećine, utvrdili smo na osnovu ulova u mreže iznad rijeke Krupe. Tamo
smo uhvatili još 6 mužjaka vodenih šišmiša (tabela 1), od kojih se većina uhvatila u
mreže sa strane uzvodno, što znači da su doletjeli iz pravca pećine i okolnih stijena,
odnosno od vrela, po toku nizvodno. Gdje god da su vodeni šišmiši imali sklonište, bitno je da smo prvi put potvrdili prisutnost ove vrste u Bosni i Hercegovini,
što smo i učekivali, slično kao već Kotrošan et al. (2006), na osnovu čestih nalaza
ove vrste u susjednim državama, kako u Hrvatskoj tako i u Srbiji (npr. CRO 2010,
Karapandža & Paunović 2010). Očekujemo da su životinje ove vrste česte i u BiH,
ali se ova prisutnost ove vrste teško može utvrditi, ako se ne upotrebljava metoda
mreženja. Vodeni šišmiš je sada 29 vrsta šišmiša zabilježena u Bosni i Hercegovini
(Mulaomerović 2013).
U mreže iznad vode smo uhvatili još tri vrste, po jednog odraslog mužjaka
noćnog šišmiša (Nyctalus noctula), malog noćnog šišmiša (N. leisleri) i malog šišmiša (Pipistrellus pipistrellus). A uz cestu ispod pećine ultrazvučnim detektorom
bio je registrovan šišmiš iz taksona Pipistrellus kuhlii/nathusii (najvjerovatnije je bio
Kulijev šišmiš – P. kuhlii). Tako da smo za jednu večer zaključili ekskurziju sa bitnim
nalazima 9 vrsta šišmiša.
12
Jasmin Pašić, Primož Presetnik
Tabela 1. Vrste, mjerenja i ostale napomene izmjerenih šišmiša u Strikini pećini i iznad rijeke
Krupe 26. aprila 2013.
Table 1. Species, measurements and other observations of meaured bas in cave Strikina pećina
and above river Krupa on 26th April 2013.
Starost / age: AB – dužina podlaktice /lenght of the fore arm, m – masa /mass; Stanje zubala / teeth condition: + – vrlo
oštri / very sharp, ++ – manje oštri / not so sharp, +++ – malo tupi / abrazed, ++++ vrlo tupi /very abrazed, bp –
bez komentara / without comment.
Pol / Starost / Reprodukcijsko AB
[mm]
Sex Age
stanje /
Reproductive
state
Strikina pećina/ cave Strikina pećina (mrežarjenje / mistnetting)
Rhinolophus
F
ad
već rađala / parous 57,0
ferrumequinum
R. ferrumequinum
M
ad
/
58,3
R. ferrumequinum
-
m [g]
Stanje
zubala
/ Teeth
condition
Paraziti /
Parazite
20,0
+++
20,0
-
++
-
Ixodes
vespertilionis
I. vespertilionis
-
Miniopterus schreibersii F
Myotis daubentonii
M
R. hipposideros
F
Lokacija / Vrsta
Location / species
R. hipposideros
M
subad
subad?
subad
/
/
nije još rađala /
nulliparous
45,3
36,8
38,7
12,0
7,0
7,0
bp
bp
bp
I. vespertilionis
/
I. vespertilionis
ad
erekcija /erection
37,6
5,0
bp
/
Napomene
/
Comments
pobjegao /
escaped
sivkasto
krzno /
greyish fur
Strikina pećina / cave Strikina pećina (noćni pregled /night survey)
Myotis myotis
F
ad
već rađala / parous 65,0
25,0
++
Nycterebiidae
Myotis myotis
F
ad
već rađala (trudna) 63,7
/ parous (gravid)
34,0
++(+)
/
Myotis blythii
oxygnathus
M
ad
/
56,7
25,5
++
/
53,7
24,0
+(+)
/
/
Rijeka Krupa / River Krupa (mrežarenje / mistnetting)
Nyctalus noctula
M
ad
/
iz grupe /
from the
cluster
iz grupe /
from the
cluster
visio sam
/ hanged
alone
N. leisleri
M
ad
/
44,5
15,0
bp
/
/
M. daubentonii
M
ad
/
37,2
7,0
bp
/
/
M. daubentonii
M
ad
/
36,4
7,5
bp
/
/
M. daubentonii
M
ad?
/
37,5
7,0
bp
/
/
M. daubentonii
M
subad?
/
39,0
7,0
bp
/
/
M. daubentonii
M
subad?
/
38,5
6,5
bp
/
/
M. daubentonii
M
ad
/
38,4
7,0
bp
/
/
M. daubentonii
M
ad
/
37,1
7,0
bp
/
/
Pipistrellus pipistrellus
M
ad
/
32,0
4,5
bp
/
/
Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii (Kuhl, 1817)) nova vrsta na spisku šišmiša ...
13
Zahvale
Za pratnju prilikom dnevnog pregleda pećine i za pomoć kod stavljanja mreža zahvala Ivanu Napotniku.
Literatura
Anthony E. L. P., 1990. Age determination in bats.- In: Kunz, T. H. (Ed.): Ecological and
behavioural methods for the study of bats. Washington D.C., London, Smithsonian
Institution Press, pp. 47-58.
CRO 2010. Fifth National Report on the Implementation of the Agreement Croatia September
2006 – June 2010.- The agreement on the conservation of populations of european
bats (EUROBATS). Ministry of Culture of the Republic of Croatia, Nature Protection
Directorate & State Institute for Nature Protection. Inf. EUROBATS.MoP6.14, 19 pp.
Dietz C., O. von Helversen, D. Nill, 2009. Bats of Britain, Europe and Northwest Africa.- A
and C Black, London, 400 pp.
Haarsma A-J. 2008. Manual for assessment of reproductive status, age and health in European
Vespertilionid bats.- Electronic publication v.1, 62 pp.
Karapandža B., M. Paunović, 2010. National report on the implementation of the agreement
on the conservation of bats in Europe. An update. Serbia.- Inf. EUROBATS.StC4-AC15:
18 pp.
Kotrošan D., V. Bjedov, B. Kryštufek, 2006. Stanje istraženosti faune sisara Bosne i
Hercegovine.- Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta u Sarajevu 36(1): 29–55.
Mulaomerović J., 2013. Bosanskohercegovačka nomenklatura šišmiša sporazuma EUROBATS
i kontrolna lista šišmiša BIH.- Naš krš, XXXIII, 46., Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša,
Supplementum 1: 5-7.
Pašić J., I. Napotnik, Jasna Friščić, P. Presetnik, M. Đurović, 2011-2012. Pećinska fauna
okoline Banjaluke.- Naš krš 27-28 (44-45): 43–51.
Pašić J., J. Mulaomerović, J. P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih
skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13.- Naš krš, XXXIII, 46., Bilten
radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 23-34.
PRVI NALAZ BRANTOVOG ŠIŠMIŠA (MYOTIS BRANDTII)
U BOSNI I HERCEGOVINI
FIRST RECORD OF BRANDT’S BAT (MYOTIS BRANDTII)
IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Jasminko Mulaomerović1
Abstract
During speleological exploration of cave Pećina iza kamenoloma Stijenje (cave cadastre no.
2660) by stone quarry at village Vareš on 10th April 2007, 6 Rhinolophus hipposideros and one
other bat of family Vespertilionidae were found. The later was photographed and released.
Several years later photographs were studied and the specimen was positively identified as
Brandt’s bat (Myotis brandtii) mainly by characteristics of premolars and molars. This observation is the first record of Brand’s bat in Bosnia and Herzegovina.
Kompleks pećina u kamenolomu Stijenje kod Vareša (slika 1) već duže vrijeme privlači pažnju speleologa iz Sarajeva. U kamenolomu postoji nekoliko manjih pećina,
čija je unutrašnjost prilično uništena kao posljedica miniranja. Položaj pećina prikazan je na karti (slika 2). Od nekih pećina su ostali samo zidovi sa saljevima. U
nekim pećinama su se formirali konglomerati koji sadrže kosti pećinskog medvjeda.
Nedaleko se nalazi i velika pećina Ponikva koja ima aktivne i fosilne kanale. U jednom od tih kanala nađeni su i mlađepaleolitski artefakti i koštano oruđe (harpun).
Iznad izlaznog dijela Ponikve je ostatak starog fosilnog rova u kojem je u sedimentu
nađeno nekoliko ulomaka prethistorijske keramike. Sve su to razlozi za vrlo česte
posjete ovom području.
Prilikom jedne od tih posjeta radi topografskog snimanja pećina, Simone
Milanolo je zabilježio nekoliko malih potkovastih šišmiša u Pećini iza kamenoloma
Stijenje (kat. broj 2660). Pećina se nalazi u neposrednoj blizini kamenoloma i zadnja je u nizu iz pravca Vareša. Zbog toga je i dobila naziv Pećina iza kamenoloma
Stijenje. Ulaz u pećinu je vrlo pristupačan, nalazi se na svega nekoliko metara od
ceste koja od Vareša vodi na planinu Zvijezdu (slika 3). Ulaz je vjerovatno otvoren
prilikom izgradnje ceste. Pećina se sastoji od dva odvojena dijela, jednog višeg i jednog nižeg koje spaja uzani propust . Šišmiši su nastanjivali donju prostoriju (na slici
4 označeno sa „O“).
1
Centar za krš i speleologiju, Sarajevo (Bosna i Hercegovina), e-mail: jasminko.mulaomerovic@bhtelecom.ba
Prvi nalaz Brantovog šišmiša (Myotis brandtii) u Bosni i Hercegovini
15
10. 4. 2007. godine otišli smo ponovo sa namjerom da utvrdimo tačno stanje
vrste(a). U ekipi su učestvovali Simone Milanolo, Amila, Zukanović, Džan Kambak
i Jasminko Mulaomerović, svi članovi S.D. Speleo dodo iz Sarajeva. Napravljene su
fotografije, pregledana kompletna pećina i zabilježeno prisustvo 6 malih potkovastih šišmiša i jedan primjerak nekog večernjeg šišmiša. Slike su pohranjene u računar (kao uostalom i većina drugih stvari kod bosanskohercegovačkih speleologa).
Kroz nekoliko godina došla mi je do ruku knjiga (poklon od kćerke!) autora
Schober i Grinberger (2001) u kojoj su odlično prikazane lobanje i posebno zubi.
Trebalo je onda još da mi ponovo, prilikom nekog traženja po računaru, izlete i slike
iz Pećine iza kamenoloma Stijene iz 2007. godine. Na osnovu oblika zuba (molari i
premolari) i boje uha i tragusa pretpostavio sam da se radi o Brantovom šišmišu.
Kako do tada ta vrsta nije bila zabilježena u Bosni i Hercegovini svoje sam dileme zajedno sa fotografijama poslao prijateljima Primožu Presetniku iz Ljubljane i Branku
Karapandži iz Beograda. Obojica su se složila da se radi o rečenoj vrsti, odnosno o
Myotis brandti kao novoj vrsti za faunu šišmiša Bosne i Hercegovine (mailovi od 20.
i 26. 9. 2012.). Usput je Primož i lijepo opisao proces određivanja vrste:
– sigurno je iz morfo grupe M. mystacinus - uho ima udubljenje (slika 5),
– baza uha i tragusa je svetlija nego ostalo uho (nije M. mystacinus) (slike 6 i 5)
– tragus je dosta duži nego zarezi na uhu (nije M. alcathoe) (slika 7 i 8),
– životinja ima dosta dugu njušku (nije M. alcathoe) (slika 8),
– gornji drugi premolar (P3) nije dosta manji od prvog gornjeg premolara (P2),
a na trećem gornjem premolaru ima i dosta vidljiv protokon (slike 9 i 10),
– čak se vidi da donji drugi premolar (p3) nije dosta manji od prvog gornjeg
premolara (p2) na slici 9.
Brantov šišmiš poznat je od ranije u Hrvatskoj, Srbiji, a od nedavno i u Crnoj
Gori (CRO 2010, Paunović 2004, Paunović et al. 2010). Sada je bosanskohercegovačka rupa u rasprostranjenju ove vrste na jugozapadnom Balkanu popunjena.
Uz ovu radosnu činjenicu stoji i jedna tužna - bosanskohercegovačka biologija
je dočekala da jedan ocvali inžinjer elektrotehnike otkrije novu vrstu za svoju zemlju. De tempore, de terra!
Zahvaljujem se Simoneu na odličnim fotografijama. Ove loše (sa zelenim štihom su moje).
16
Jasminko Mulaomerović
Slika 1. Kamenolom Stijenje kod Vareša (foto: Jasminko Mulaomerović)
Figure 1 Quarry Stijenje near the Vareš (photo: Jasminko Mulaomerović)
Slika 2. Topografska karta sa položajem pećina (1 – Pećina u kamenolomu Stijenje, 2 – Pećina
iza kamenololoma Stijenje, 3 – Ulaz u pećinu Ponikvu, 4 – Izlaz iz pećine Ponikve)
Figure 2 Tophographic map showing the location of the caves (1 - Cave in the quarry Stijenje,
2 - Cave behind the quarry Stijenje, 3 - Entrance to the cave Ponikve, 4 - Exit from the cave
Ponikve)
Prvi nalaz Brantovog šišmiša (Myotis brandtii) u Bosni i Hercegovini
Slika 3. Ulaz u Pećinu iza kamenoloma Stijene (foto: Jasminko Mulaomerović)
Figure 3 Entrance to the cave behind the quarry Stijene (photo: Jasminko Mulaomerović)
17
18
Jasminko Mulaomerović
Slika 4. Tlocrt Pećine iza kamenoloma Stijene
Figure 4 Map of cave Pećina iza kamenoloma Stijene
Prvi nalaz Brantovog šišmiša (Myotis brandtii) u Bosni i Hercegovini
Slika 5.
Figure 5
Slika 6.
Figure 6
19
20
Jasminko Mulaomerović
Slika 7.
Figure 7
Slika 8.
Figure 8
Prvi nalaz Brantovog šišmiša (Myotis brandtii) u Bosni i Hercegovini
Slika 9.
Figure 9
Slika 10.
Figure 10
21
22
Jasminko Mulaomerović
Literatura
CRO 2010. Fifth National Report on the Implementation of the Agreement Croatia September
2006 – June 2010. The agreement on the conservation of populations of european
bats (EUROBATS). Ministry of Culture of the Republic of Croatia, Nature Protection
Directorate & State Institute for Nature Protection.- Inf. EUROBATS.MoP6.14, 19 pp.
Paunović M., 2004. National Report on the Implementation of the Agreement of the
Conservation of Bats in Europe 2004. Serbia and Montenegro. An Update. Unpublished
report.- Ministry of Science and Environmental Protection of Serbia, Belgrade, 17 pp.
Paunović M., B. Karapandža, Č. Ivanović, M. Ždralević, M. Đurović & P. Presetnik, 2010.
Materials for Atlas of bats of Montenegro.- In: Horáček I. & P. Benda (eds.): 15th IBRC The conference Manual. Programme, abstract, list of participants. Volume of Abstract of
the 15th International Bat research conference held in Prague, 23 - 27 August 2010, 380
pp. 234-244.
Schober W., E. Gimberger, 2001. Gids van de Vleermuizen van Europa Azoren en Canarische
Eilanden.- Tirion Uitgevers BV Baarn: 265 pp.
REZULTATI PREGLEDA POTENCIJALNIH ZIMSKIH
SKLONIŠTA ŠIŠMIŠA U BOSNI I HERCEGOVINI
U ZIMU 2012/13
RESULTS OF SURVEY OF POTENTIAL BAT HIBERNACULA
IN BOSNIA AND HERZEGOVINA IN WINTER 2012/13
Jasmin Pašić1, Jasminko Mulaomerović2, Primož Presetnik3
Abstract
Rarely bat hibernacula have been surveyed in Bosnia and Herzegovina and even rarer are
publication of results. As a contribution to the knowledge of the bat fauna, 18 caves and other
underground potential roosts in different areas of Bosnia and Herzegovina have been explored in the winter 2012/2013. We used usual methods for registering species of bats in their
hibernacula (visual observation, occasional detailed examination of individuals and determination of bone remains). Together we have found 11 bat species, and most common were
Rhinolophus hipposideros, R. ferrumequinum and Miniopterus schreibersii. For particular cave
we also report on other observed animals and give short comments on desirable conservation
measures and needed further research. We hope such reports on hibernacula bat counts will
become traditional in the future and will form basis for monitoring of bat populations.
Uvod
Šišmiši su velika grupa sisara i u našim krajevima tvore približno jedno trećinu autohtonih divljih sisara. Samo zbog toga su dovoljno zanimljivi za istraživanje, da se
ne spominje kako su i vrlo osjetljivi na promjene i mogu biti pokazatelji stanja životne sredine. Zato se u svijetu već decenijama poklanja velika pažnja praćenju stanja
staništa i brojnosti šišmiša. U umjereno toplim krajevima mnoge vrste šišmiša preko
zime za sklonište upotrebljavaju pećine, jame i druge podzemne prostore kao npr.
napuštene rudnike, podzemne vojne objekte. Godišnje praćenje stanja (monitoring)
vrsta šišmiša i njihova brojnost u podzemnim skloništima je najstarija metoda monitoringa. Ovu metodu u Češkoj praktikuju već više od 50 godina.
U prošlosti su pećine u Bosni i Hercegovini rijetko provjeravane radi evidentiranja prisutnosti šišmiša, još rijeđe zimi, i rezultati skoro nikad, osim Milanolo et
al. (2009) i Pašića et al. (2012), nisu bili publikovani. Zato su članovi i simpatizeri
Centra za krš i speleologiju iz Sarajeva, Ekološkog istraživačkog društva (EID) iz
Banjaluke, Speleološkog društva Ponir iz Banjaluke i Centra za kartografiju faune i
Ekološko istraživačko društvo (EID) iz Banjaluke (Bosna i Hercegovina), e-mail: pashic@gmail.com
Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail:Jasminko.Mulaomerovic@bhtelecom.ba
3
Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@ckff.si
1
2
24
Jasmin Pašić, Jasminko Mulaomerović, Primož Presetnik
flore iz Slovenije, u zimskom periodu 2012 godine, počeli sa sistematskim istraživanjem pećina Bosne i Hercegovine. Naše namjere su:
i) istražiti raširenost vrsta šišmiša, koji za skloništa upotrebljavaju pećine i
jame,
ii) definisati pećine, u kojima bi mogli uspostaviti godišnje praćenje stanja, da
bi u budućnosti mogli vidjeti trendove populacija, i
iii) predložiti mjere zaštite i očuvanja bitnih pećinskih skloništa za šišmiše.
Nadamo se da je ovaj članak prvi u seriji sličnih članaka o zimskim pregledima
pećina i u njima zapaženih šišmiša. Pozivamo sve koje zanima ovakakav rad da nam
se pridruže na ekskurzijama ili nam dostave zapažanja o šišmišima, ili pak da sami
napišete članak za Naš krš. Pridružite nam se – zabavno je.
Metode rada
U tri različite ekskurzije u zimu 2012. godine, speleobiološki smo, sa prioritetom
istraživanja šišmiša, istraživali podzemne objekte u široj okolini Banjaluke i Sanskog
Mosta, a provjerili smo i više pećina u drugim dijelovima države. To su bile sve ekološki karakteristične i lako dostupne pećine. Zabilježili smo zapažene vrste šišmiša
i njihovu brojnost. U slučaju većih grupa, fotografisali smo ih i naknadno, po fotografijama, prebrojili životinje. U većini slučajeva šišmiše nismo dirali, ali u nekim
primerima smo zbog preciznog određivanja vrste morali šišmiša uhvatiti i provjeriti
karakteristične osobine. Sve šišmiše smo nakon toga odmah pustili. Uz to smo i sakupljali osteološki materijal, kojega smo poslije identifikovali. Kod pećine Ljubačevo
rezultate smo upisali u posebni popisni list (prilog 1), kojeg smo napravili na osnovu
popisnih formulara koji služe za monitoring šišmiša u Sloveniji (npr. Presetnik et al.
2007).
Rezultati
Ukupno smo u zimu 2012/2013 pretražili 18 pećina i drugih podzemnih objekata
(slika 1). U okolini Banjaluke smo provjerili pet pećina (pećinu Ljubačevo, Otlovića
pećinu, Strikinu pećinu, i na planini Kozari Trnovačku pećinu i Pećinu nad potokom), te još 2 lokaliteta u samom gradu. U okolini Sanskog Mosta istraživanja
su vršena u pet pećina - u Dabarskoj pećini, Hrustovači, Fajtovačkoj pećini, pećini Ledenac-Kamičak, te Vukovskoj pećini kod Ključa. Provjerili smo i Biambarske
pećine (Donju, Srednju i Gornju) te pećine kod Vareša - u kamenolomu Stijene i
Ponikvu.
Šišmiše smo pronašli samo u pećinama jer su provjeravani dijelovi ostalih
objekta prekratki i pod jakim uticajem vanjske klime - to jest prehladni za hibernaciju šišmiša. Ukupno smo našli 12 vrsta šišmiša: od kojih su bili najčešće viđeni mali
potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros), i po broju nalazišta im slijede: veliki
Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini...
25
potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrumequinum) i Šrajberov šišmiš (Miniopterus
schreibersii) (tabela 1).
Na pregledima je sarađivalo 13 osoba, po abecednem redu: Dženan Aganović
(DžA), Luzia Boni (LB), Nataša Crnković (NC), Ilhan Dervović (ID), Jasna Friščić (JF),
Tea Knapič (TK), Ivan Napotnik (IN), Željko Nišić (ŽN), Jasminko Mulaomerović
(JM), Jasmin Pašić (JP), Primož Presetnik (PP), Željko Rogić (ŽR), Mirko Vidović
(MV) i Simone Milanolo (SM).
Tabela 1. Vrste, ukupan broj životinja i broj zimskih nalazišta šišmiša u Bosni i Hercegovini u
zimu 2012/13.
Table 1. Bat species, numbers of animals and number of locations of bats in surveyed hibernacula in Bosnia and Herzegovina in winter 2012/13.
Vrsta (takson) /
Species (taxson)
Mali potkovasti šišmiš (Rhinolophus hipposideros)
Broj nalazišta / Broj životinja / Šifra nalazišta /
No. of locations No. of bats
Locations codes
12
87
1, 3, 4, 5, 6, 7, 10,
11, 12, 14, 15,
16, 17
Veliki potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrumequinum)
8
661
1, 3, 4, 5, 6, 11,
12, 15, 16
Mediteranski potkovasti šišmiš (Rhinolophus euryale)
2
42
3, 12
Veliki/mali mišouhi šišmiš (Myotis myotis/blythii oxygnathus) 2
7
6, 15
Veliki mišouhi šišmiš (Myotis myotis)
2
2
1, 5
Dugoprsti šišmiš (Myotis capaccinii)
2
46
2, 5
Noćni šišmiš (Nyctalus noctula)
1
1
2
Mali šišmiš (Pipistrellus pipistrellus)
2
4
2,3
Šrajberov šišmiš (Miniopterus schreibersii)
7
12
1, 3, 5, 7, 11, 12
Šrajberov/dugoprsti šišmiš (Miniopterus schreibersii / Myotis 1
6000
1
capaccinii)
1
1
16
Smeđi dugouhi šišmiš (Plecotus auritus)
Širokouhi šišmiš (Barbastella barbastellus)
1
2
18
26
Jasmin Pašić, Jasminko Mulaomerović, Primož Presetnik
Slika 1. Mjesta provjerenih potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u
zimu 2012/13. (broj kod tačke odnosi se na broj u sledećim podpoglavljima)
Figure 1 Locations of surveyed potential bat hibernacula in Bosnia and Herzegovina in winter
2012/13. (number by locality refferes to subchapters)
n. v.)
1. Fajtovačka pećina, kat. broj 1638 (selo Fajtovci, opština Sanski Most, 395 m
Pećina jednostavne morfologije – nakon kraćeg ulaznog kanala širine i visine
oko 1,5 m dolazi se u veliku dvoranu dimenzija 35 x 25 m i visine oko 12 m.
15. 12. 2012 (ID, TK, JM, JP, PP):
- R. hipposideros: 12,
- R. ferrumequinum: 109 (pojedinačni primjerci i dvije grupe, prva u ulaznom
dijelu, druga na kraju pećine, kod prve grupe T=8,5°C),
- Myotis myotis: kosti (mandibula),
Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini...
27
- Mi. schreibersii: 1 ženka, adult, dojila (uzorkovali Nycterebiidae), kosti (skoro
neoštećen skelet),
- Mi. schreibersii / M. capaccinii: procjena c. 6.000 (predaleko, da bi mogli dobro
razlučiti pojedince).
Ostale primećene životinje:
Žaba (Rana sp.) juv., Troglophillus neglectus, Niphargus sp. (predali Teu
Deliću - Biotehnička fakulteta, Univerza v Ljubljani), uzorkovali više Coleoptera
(cf. Laemostenus), u okolini pećine nađene dvije jedinke pjegavog daždevnjaka
(Salamandra salamandra).
Napomene: Prioritetna lokacija za zaštitu i za monitoring. Zbog očuvanja šišmiša nije primjerna za turističke svrhe. U budućnosti provjeriti koje se vrste šišmiša
nalaze u većim grupama.
2. Dabarska pećina, kat. broj 1528 (selo Brajića Tavan, opština Sanski Most,
200 m n. v.)
Glavni kanal u Dabarskoj pećini je veoma širok i visok (nekoliko desetina metara) sa jezercetom na kraju. Dva su bočna kanala, jedan blizu ulaza desno, na visini
6 do 7 metara u zidu (mora se koristiti oprema za penjanje) dužine 10 do 20 m. Drugi
kanal je desno u odnosu na jezerce (otpenjati 2 do 3 m) a dužine je, po procjeni, 50
do 60 m.
15. 12. 2012 (ID, TK, JM, JP, PP):
- M. capaccinii: 1 juvenilna ženka (T=3,5°C, uzorkovali Nycterebiidae),
- Pipistrellus pipistrellus: 1 juvenilna ženka (u pukotini ulaznog dijela),
- Nyctalus noctula: kosti (humerus).
Ostale primjećene životinje:
U okolini pećine jedan pjegavi daždevnjak (S. salamandra).
Napomene: U pećini se nalazi jezero, koje nam je onemogućilo dalji prolaz. Sa
druge strane jezera, koja nam nije bila nedostupna, mogli smo čuti glasanje za koje
pretpostavljamo da su bili šišmiši. Sljedeći put donijeti ili čamac ili zaštitno ronilačko odijelo.
3. Pećina Hrustovača, kat. broj 1815 (selo Hrustovo, opština Sanski Most, 280
m n. v.)
Ukupne dužine je oko 1000 m. Ima 2 kanala, glavni širine 10 do 20 m, te lijevi
sporedni koji je uži, sa provlačenjima i dosta je duži od glavnog. Nesavjesni posjetioci su se potpisivali po zidovima i ostavljali smeće u pećini.
28
Jasmin Pašić, Jasminko Mulaomerović, Primož Presetnik
15. 12. 2012 (ID, TK, JM, JP, PP):
- R. hipposideros: 35 (2 su letjela kod ulaza),
- R. ferrumequinum: 199 (u cijeloj dužini pećine, jedna veća grupa c. 150m od
ulaza, tamo T=8,7°C, izmjerili 1 juvenilnu ženku),
- R. euryale: min. 5 (izmjerene 2 subadultne i 1 juvenilna ženka),
- Rhinolophus sp.: 2,
- P. pipistrellus: 3 (mala grupa na ulazu; 2 adultna i 1 subadultni mužjak),
- Mi. schreibersii: 2 (na ulazu).
Napomene: Prioritetna lokacija za zaštitu i za monitoring. Zbog očuvanja šišmiša nije primjerena za turističku upotrebu u zimskom periodu.
4. Ledenac pećina, kat. broj 4767 (selo Kamičak, opština Ključ, 200 m n. v.)
Morfološki jednostavna pećina od samo jednog kanala dužine oko 100 m.
Predstavlja fosilni rov malog potoka koji izvire ispod pećine.
16. 12. 2012 (ID, TK, JM, JP, PP):
- R. hipposideros: 2,
- R. ferrumequinum: 4.
Ostale primjećene životinje:
Triphosa dubitata, uzorkovali Collembolla. U blizini pećine S. salamandra.
Napomene: Na kraju pećine T=10,2°C.
5. Vukovska pećina, kat. broj 725 (Vukovo selo, opština Ključ, 280 m n. v.)
Mala pećina sa fosilnim i aktivnim kanalom. U aktivnom dijelu nakon prostorije dimenzija 5 x 10 m slijedi uski kanal s vodom.
16. 12. 2012 (ID, TK, JM, JP, PP)
- R. hipposideros: 2,
- R. ferrumequinum: 3,
- M. myotis: kosti (lobanja, mandibula),
- M. capaccinii: 45 (dvije grupe, iz manje grupe izmjerena 4 adultna mužjaka,
tamo T=11,9°C, veća grupa na samom kraju pećine),
- Mi. schreibersii: 1 (u većoj grupi M. capaccinii).
Ostale primjećene životinje:
Rana temporaria (juv), Troglophillus sp. U blizini pećine 2 pjegava daždevnjaka
(S. salamandra).
Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini...
29
Napomene: Prioritetna lokacija za zaštitu i za (ljetni) monitoring. Pećina je bila
većinom poplavljena, iz nje je tekao potok. Nove markacije na ulazu pećine – kasnije
smo na internetu saznali, da je pećina krajnja tačka na ekskurzijama Planinarskog
društva “Lanište” Ključ. Posjete pećine u ljetnjem razdoblju, pa i drugim razdobljima plaše šišmiše, što ti moglo imali loš uticaj na njihove populacije. Vjerovatno bi
bilo najbolje pećinu sasvim isključiti iz turističke ponude (kao npr. http://www.crvenajabuka.ba/download/kljuc.pdf).
6. Otlovića pećina, kat. broj 2494 (obronci planine Čemernice, opština
Kneževo, 1.065 m n. v.)
Ova pećina se sastoji od dva velika kanala, manje dvorane i ukupna dužina je
130 metara. Pećina je jako bogata pećinskim nakitom.
12. 1. 2013 (DžA, LB, IN, JM, JP PP, ŽR):
- R. hipposideros: 4 (1 ulazna dvorana, 3 desna dvoranica, T=7,1°C),
- R. ferrumequinum: 9 (svi u lijevoj rovu i dvorani, visili pojedinačno; T=8,2°C),
- Myotis myotis/blythii oxygnathus: 1 (u velikoj lijevoj dvorani),
- na plafonu ulazne dvorane tragovi veće kolonije šišmiša.
Ostale primjećene životinje:
Triphosa dubitata, Scoliopterix libatrix, kobilice (moguće Troglophillus, uzorkovao JM), Niphargus sp. (JM), pred ulazom tragovi lisice vodili su u pećinu. Na
putu do pećine tragovi lisice, zeca, srne.
Napomene: Zanimljivo bi bilo na jesen staviti mreže ispred ulaza.
7. Strikina pećina, kat. broj 3384 (naselje Krupa na Vrbasu, opština Banja
Luka, 345 m n. v.)
Sastoji se od dva usporedna kanala ukupne dužine 41 metara (nacrt u Pašić et
al. 2012), nekoliko deset metara iznad vrela reke Krupe.
12. 1. 2013 (DžA, LB, IN, JM, JP PP, ŽR):
- R. hipposideros: 3 životinje,
- Mi. schreibersii: 2 životinje,
- hrpa krila leptira pronađena na prelazu iz desne u lijevu posljednju prostoriju
što ukazuje na tipično hranjenje šišmiša iz roda potkovastih šišmiša.
Ostale primjećene životinje:
Pećinski skakavac (Troglophilus sp.,), pećinski paukovi (Meta cf. menardi) na
zidovima ulaznih dijelova, ispod kamenja brojni tvrdokrilci (red Coleoptera) iz porodice trčuljaka, pećinski moljci Triphosa dubitata i Scoliopteryx libatrix, krila leptira dnevnog paunovca (Aglais io).
30
Jasmin Pašić, Jasminko Mulaomerović, Primož Presetnik
Napomene: Provjeriti da li je pećina ljetno sklonište porodiljske kolonije šišmiša. Sakupljen osteološki materijal.
8. Podzemni kanal u blizini banjalučke gimnazije (Grad Banja Luka)
Dug možda 10 m, strop nizak c. 1,5 m.
12. 1. 2013 (DžA, LB, IN, JM, JP PP, ŽR):
- kanal poplavljen, nismo ništa pronašli.
9. Kod stuba Venecija mosta na Vrbasu (cesta Cara Lazara, Banja Luka)
12. 1. 2013 .(DžA, LB, IN, JM, JP PP, ŽR):
- Srednje veliki guano – površina min 2 x 0,5 m.
Napomene: Sljedeću zimu potrebno je provjeriti čitavu konstrukciju mosta.
10. Pećina nad potokom, kat. broj 4768 (zaseok Pećani, selo Gornja Jurkovica
na sjevernoj strani planine Kozare, opština Gradiška, c. 200 m n. v.)
10-20 m duga niska pećina sa velikim i manjim ulazom.
13. 1. 2013 (DžA, NC, JM, ŽN, PP, JP, MV):
- R. hipposideros: 1,
- Guano srednje veličine – dve hrpe i u okolini krila leptira.
Ostale primjećene životinje:
Izmet zeca ili ovaca.
11. Trnovačka pećina, kat. broj 2804 (selo Gornja Jurkovica na sjevernoj strani
planine Kozare, opština Gradiška, 194 m n. v.)
Nalazi se na obroncima Kozare, kod Gornje Jurkovice, zaselak Pećani. Ima tri
nivoa, sa vodenim tokom u najnižem. Nivoi su povezani sa vertikalicama (3-5 m) u
prevjesu pa je potrebna speleološka oprema da bi se osvoili donji nivoi. Na nekim
dijelovima je veoma uska (provlačenje). Ukupne dužine je 420 m.
13. 1. 2013 (DžA, NC, JM, ŽN, PP, JP, MV):
- R. hipposideros: 3 (svi u gornjem kanalu pećine),
- R. ferrumequinum: 9 (svi u gornjem kanalu pećine, pronađeni da vise pojedinačno), kosti (2 donje vilice (lijeva i desna) i dio lobanje),
- Mi. schreibersii: 1, kosti (2 lobanje, 7 humerusa)
Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini...
31
- u gornjem kanalu primjećena hrpa guana i tragovi kolonije šišmiša na plafonu, mala količina guana na prelazu između gornjeg i donjeg kanala. U pećini u
blizini ulaza T=9,1°C.
Ostale primjećene životinje:
Tragovi kune (Martes sp.) – izmeti, tragovi kandži (također u dubljim dijelovima pećine), Troglophillus sp., Ixsodes vespertilionis (uzorkovali JM, PP).
Napomene: Provjeriti da li je pećina ljetno sklonište porodiljske kolonije
šišmiša.
n. v.)
12. Pećina Ljubačevo, kat. broj 2050 (selo Ljubačevo, opština Banja Luka, 420
Pećina je otkrivena 2004. godine u južnom dijelu kamenoloma tokom miniranja. Dužina južnog dijela pećine je 338 metara (nacrt u Pašić et al. 2012), a severnog
(cca 200 m). Prije trajnog uništenja srednjeg dijela, činila je veliki horizontalni podzemni objekat, dužine preko 700 metara (Dujaković 2004). Za „spomenik prirode“
pećina Ljubačevo proglašena je 2008. godine.
26. 1. 2013. (JF, IN, JP):
- Rhinolophus ferrumequinum: 324 (u “Visokoj dvorani” grupa od 324 životinja
i po drugim delovima od ulaznog dijela do završne dvorane još 37 pojedinaca),
- R. euryale: 37 (grupa u dijelu pećine Kolaps),
- R. hipposideros: 10 (pojedinačno cijelom dužinom pećine),
- Miniopterus schreibersii: 1 (u ulaznom dijelu pećine).
Ostale primećene životinje:
Kuna bjelica (Martes foina) (pratila nas je sve vrijeme našeg obilaska). U cijeloj
pećini su prisutni njeni tragovi i izmet. (slika 2)
Napomene: Prioritetna lokacija za zaštitu i za monitoring. Zbog očuvanja
šišmiša nije primjerena za turističke svrhe u zimskim periodu, ali treba provjeriti
prisutnost šišmiša i u ljetnom periodu. Za zimu 2011/12 Pašić et al. (2012) ne navodi se prisutnost R. euryale. Moguće je da su grupu potkovastih šišmiša kod dijela
“Kolaps”, pogrešno opisali kao R. ferrumequinum. Svakako je potrebno u budućnosti to detaljnije provjeriti.
32
Jasmin Pašić, Jasminko Mulaomerović, Primož Presetnik
Slika 2. Kuna bjelica (Martes foina), uslikana u pećini Ljubačevo 26.1.2013
(foto: Ivan Napotnik).
Figure 2 Stone marten (Martes foina) in cave Ljubačevo on 26.1.2013
(photo: Ivan Napotnik).
13. Donja Bijambarska pećina, kat. broj 1377 (selo Krivajevići, opština Ilijaš,
920 m n. v.)
Ova pećina je aktivni ponor potoka Brodić. Osim ulazne prostorije ostatak pećine je dosta uzak i djelom pod vodom. Ukupna dužina kanala je 148 m.
Prilikom pregleda 2. 2. 2013. nije nađena ni jedna vrsta šišmiša
14. Gornja Bijambarska pećina, kat. broj 1378 (selo Krivajevići, opština Ilijaš,
965 m n. v.)
Značajno arheološko nalazište. Široka ulazna dvorana je skoro suha i bogato
osvjetljena sa ulaza na S-W strani. Dva hodnika se pojedinačno prostiru u pravcu
N–W i N–E. Ukupna dužina pećine je 112 m.
2. 2. 2013. (JM):
- R. hipposideros: 1.
15. Srednja Bijambarska pećina, kat. broj 1379 (selo Krivajevići, opština Ilijaš,
935 m n. v.)
Turistička pećina dužine 533 m. Glavni kanal je znatnih dimenzija širine od 18
do preko 30 metara, a visina u zadnjoj „ Muzičkoj“ dvorani je preko 12 metara.
2. 2. 2013. (JM):
- Rhinolophus ferrumequinum: 2,
Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini...
33
- R. hipposideros: 1,
- M. myotis/blythii: 6.
16. Pećina u kamenolomu Stijene, kat. broj 2808 (opština Vareš, 910 m n. v.)
Jednostavna pećina koja se sastoji od dva hodnika dužine po 40 m. Unutrašnjost
uništena radovima u kamenolomu.
23. 12. 2012. (JM, SM):
- R. hipposideros: 9,
- R. ferrumequinum: 4,
- Plecotus auritus: 1.
17. Pećina iza kamenoloma Stijene, kat. broj 2668 (opština Vareš, 905 m n. v.)
Mala pećina sa složenim sistemom kanala na dva nivoa. U donjem dijelu je
prostorija u kojoj zimuju šišmiši.
23. 12. 2012. (JM, SM):
- R. hipposideros: 5 (u grupi).
18. Ponikva pećina, kat. broj 2956 (opština Vareš, 900 m n. v.)
Pećina dužine od oko 600 metara sa aktivnim i fosilnim kanalima u više nivoa.
Glavni fosilni kanal služi kao tunel na cesti Vašeš - dolina Krivaje.
23. 12. 2012. (JM, SM):
- Barbastella barbastellus: 2.
Literatura
Dujaković G., 2004. Caves of Republic of Srpska.- Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Srpsko Sarajevo, 330 pp.
Milanolo S., J. Mulaomerović, A. Zukanović, 2009. Alcune osservazioni di chirotteri in Bosnia
ed Erzegovina [Some observations of bats in Bosnia and Herzegovina].- Labirinti 27: 4352.
Pašić J., I. Napotnik, J. Friščić, P. Presetnik, M. Đurović, 2012. Pećinska fauna okoline
Banjaluke.- Naš krš 27-28 (44-45): 43–51.
Presetnik P., M. Podgorelec, V. Grobelnik, A. Šalamun, 2007. Monitoring populacij izbranih
ciljnih vrst netopirjev (Zaključno poročilo).- Naročnik: Ministrstvo za okolje in prostor,
Ljubljana. Center za kartografijo favne in flore, Miklavž na Dravskem polju. 251 str.;
digitalne priloge.
34
Jasmin Pašić, Jasminko Mulaomerović, Primož Presetnik
Prilog 1. Osnovni popisni list za monitoring šišmiša u hibernaciji
Appendix 1. Template of formulary for monitoring bats hibernaculla
(prostor za skicu pećine)
ŠIROKOUHI ŠIŠMIŠ (BARBASTELLA BARBASTELLUS)
NAĐEN MEĐU DRVIMA U SELU ALEKSIĆI
(S BOSNA I HERCEGOVINA)
BARBASTELLE BAT (BARBASTELLA BARBASTELLUS)
FOUND BETWEEN STACK OF FIREWOOD IN VILLAGE
ALEKSIĆI (N BOSNIA AND HERZEGOVINA)
Jasmin Pašić1, Ivan Napotnik1
Abstract
In this paper finding of a single adult male barbastell bat (Barbastella barbastellus) in a stack
of firewood in village Aleksići, c. 20 km NE of Banja Luka on 3rd April 2013 is presented. This
is the fourth location of this species in the country, but we assume that because of suitable
forest habitats species is not rare.
U selu Aleksići, na dvadesetak km sjeveroistočno od Banjaluke, 3.4.2013. Željko
Rogić, član Speleološkog društva Ponir iz Banjaluke, pronašao je širokouhog šišmiša (Barbastella barbastellus) koji je bio zavučen među izrezanim drvima. 6.4.2013.
provjerili smo nalaz i potvrdili da se radi o navedenoj vrsti i to adultnom mužjaku
(slika 1).
Širokouhi šišmiš je pronađen među drvima koja su cijelu zimu stajala na mjestu. Po navedenom bi se moglo zaključiti da je šišmiš skladištena drva koristio kao
zimsko sklonište. Ova vrsta, koja je skloništem primarno vezana za drveće u šumi,
može zimovati u vrlo hladnim uslovima, npr. ispod oštećene kore drveta ili u ulaznim dijelovima pećina (Dietz et al. 2009).
Do sada su bila poznate samo tri lokacije ove vrste za našu državu (Jasminko
Mulaomerović, osobno) ali, budući da je kod nas značajan udio površine pod šumom, koja je primarno stanište ove vrste(Dietz, et al. 2009), očekujemo da vrsta nije
rijetka. Sistematičnim mrežarenjem ispred pećinskih ulaza i iznad šumskih lokvi,
zimskim pregledom pećina te radom sa ultrazvučnim detektorom brzo bi se povećao broja nalaza širokouhog šišmiša.
1
Ekološko istraživačko društvo (EID), Banja Luka, e-mail: pashic@gmail.com
36
Jasmin Pašić, Ivan Napotnik
Slika 1. Širokouhi šišmiš (Barbastella barbastellus) iz sela Aleksići (foto: Željko Rogić).
Figure 1 Barbastelle bat (Barbastella barbastellus) from village Aleksići) (photo: Željko Rogić).
Literatura
Dietz C., O. von Helversen, D. Nill, 2009. Bats of Britain, Europe and Northwest Africa.A and C Black, London, 400 pp.
DVA ALPSKA DUGOUHA ŠIŠMIŠA (PLECOTUS
MACROBULLARIS) IZ TRAVNIKA U ZBIRCI
PRIRODNJAČKOGA MUZEJA U BEČU
TWO ALPINE LONG-EARED BATS (PLECOTUS
MACROBULLARIS) FROM TRAVNIK IN COLLECTION OF
NATURAL HISTORY MUSEUM IN WIENA
Jasminko Mulaomerović1
Abstract
One adult female and one adult male of alpine long-eared bats (Plecotus macrobullaris) were
collected in Travnik on 15 October 1894, by Erich von Brandis, famous gymnasium professor.
These specimens are among oldest bat voucher specimens from Bosnia and Herzegovina and
at the same time two of just a few confirmed records of this species for the country.
Zahvaljujući radu Tvrtković et al. (2005) znamo za dva primjerka vrste alpski dugouhi
šišmiš Plecotus macrobullaris iz Travnika koji se nalaze u zbirci Prirodnjačkoga muzeja u Beču (Naturhistorisches Museum Wien). Prema podacima koje nam je ustupio dr. Frank E. Zachos iz ovog muzeja, riječ je o odraslim primjercima, jednom
mužjaku i jednoj ženki. Šišmiše je sakupio Erich von Brandis 15. 10. 1894. godine u
Travniku, a muzeju donirao 1902. godine.
Postavlja se pitanje zašto je primjerke iz 1894. godine poslao u Naturhistorisches
Museum Wien, a nije ih ostavio u vlastitoj zbirci? Jedna od mogućnosti jeste da je
imao više primjeraka, od kojih su dva završila u Beču, a da se od ostalih primjeraka do 1950. godine, kada je Buturović (1951) pregledao sadržaj Brandisove zbirke, nije sačuvao nijedan. Doduše, u zbirci Zavičajnog muzeja u Travniku postoji
jedan prepariran primjerak alpskog dugouhog šišmiša, ali on potiče iz 1935. godine
(Mulaomerović 2013).
Brandisovi primjerci alpskog dugouhog šišmiša u zbirci Prirodnjačkoga muzeja
u Beču predstavljaju najstarije primjerke ove vrste zabilježene u Bosni i Hercegovini.
Uz primjerak koji se čuva u zbirci Zavičajnog muzeja u Travniku i primjerak iz
Livna, koji je samo djelimično sačuvan u zbirci Hrvatskog prirodoslovnog muzeja
u Zagrebu (Tvrtković et al. 2005), ovoj vrsti se mogu pripisati još samo primjerci iz
1
Centar za krš i speleologiju, Sarajevo (Bosna i Hercegovina), e-mail: jasminko.mulaomerovic@bhtelecom.ba
38
Jasminko Mulaomerović
Donjeg Vakufa (u zbirci Zemaljskog muzeja u Sarajevu) koje je Đulić (1980) odredila
kao prelazni oblik Plecotus austriacus austriacus x Plecotus austriacus kolombatovici.
Literatura:
Buturović A., 1951. Zoološka zbirka Državne realne gimnazije u Travniku.- Godišnjak
Biološkog instituta u Sarajevu, IV, 1: 111-114.
Đulić B., 1980. Morphological characteristics and distribution of Plecotus auritus and Plecotus
austriacus in some regions of Yugoslavia.- Proceedings Fifth International Bat Research
Conference, Lubbosk: Texas Tech Press, 151-161.
Mulaomerović J., 2013. Dva šišmiša iz zbirke Zavičajnog muzeja u Travniku.- Naš krš, XXXIII,
46., Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 39-43.
Tvrtković N., I. Pavlinić, E. Hraing, 2005. Four species of long-eared bats (Plecotus, Geoffroy,
1818; Mammalia, Vespertilionidae) in Croatia: field identification and distribution.- Folia
Zool., 54 (1–2): 75–88.
DVA ŠIŠMIŠA IZ ZBIRKE
ZAVIČAJNOG MUZEJA U TRAVNIKU
TWO BATS IN COLLECTION OF REGIONAL MUSEUM
IN TRAVNIK
Jasminko Mulaomerović1
Abstract
Two bat voucher specimens prepared as taxidermies were acquisitioned by Gymnasium in
Travnik in school year 1935/36. First is labelled as Plecotus auritus - the only species of Plecotus
recognised at that time in Europe, but characteristic triangular pad on lower lip undoubtedly
determined it as Plecotus macrobullaris. The seconded specimen (collected in Travnik on 20.
9. 1935) is labelled as Vespertugo serotinus which is older synonym of Eptesicus serotinus.
However, several characteristics (e.g. ear shape) determined it firmly as Myotis myotis. A bit
confusing is the long length of forearm which is app. 71 mm, which is closer to measurements
of Nyctalus lasiopterus, but this could also be and artefact of preparation process. Current
knowledge on distribution of both species in Bosnia and Herzegovina is also reviewed.
Zavičajni muzej u Travniku baštini bogatu botaničku i zoološku zbirku Državne
realne gimnazije iz Travnika, a ova je opet nastala od nekadašnje Nadbiskupske gimnazije. Prirodne nauke je u toj gimnaziji predavao Erich von Brandis koji je najzaslužniji za bogatstvo ovih zbirki. Zoološki materijal je uglavnom iz okolice Travnika
i Jajca, ali ima i primjeraka iz dalekih zemalja koji su dobijeni kao poklon zahvaljujući Brandisovom međunarodnom ugledu.
O tačnom sadržaju zbirke danas se ne može sa sigurnošću govoriti. Buturović
(1951), koji je 1950. godine pregledao zbirku, indirektno spominje „inventar“ iz
1937/38 godine. Danas tog inventara u Zavičajnom muzeju nema.
Predstavljajući faunu zoološke zbirke Državne gimnazije u Travniku Buturović
(1951), kad govori o sisarima, navodi kako zbirka posjeduje samo jedan primjerak
šišmiša i to „šišmiš dugouhi (Plecotus auritus L.)“.
Na drugoj strani, iz izvještaja za školsku godinu 1935/36 (Anonimus 1936), nastalog dvije godine ranije nego spomenuti „inventar“, u dijelu koji se odnosi na biblioteku i zbirku, vidi se da je gimnazija od te godine u svojoj zbirci imala dva šišmiša:
„Novo pridošli od ove školske godine: 31 ispunjena životinja (2 šišmiša, 1 vjeverica
(ženka) bez čuperaka na ušima, 2 tvorića (mužjak, ženka), ...“.
1
Centar za krš i speleologiju, Sarajevo (Bosna i Hercegovina), e-mail: jasminko.mulaomerovic@bhtelecom.ba
40
Jasminko Mulaomerović
Spomenuta dva šišmiša i danas se nalaze u zbirci Zavičajnog muzeja u
Travniku, jedan u dijelu izložbe, a jedan u depou, što je utvrđeno direktnim uvidom.
Prema dokumentaciji uz šišmiše radi se o „šišmišu dugouhom Plecotus auritus L.“ i
„Vespertugo serotinus“:
1)Plecotus auritus smeđi dugouhi šišmiš, slika 1. i 2. (Mulaomerović, 20072008); – Prema sadašnjoj inventarnoj knjizi primjerak je zaveden pod rednim
brojem 294. Na postolju preparirane životinje nalazi se stari inventarski broj:
560. Stanje očuvanosti je relativno dobro. Nalazi se u izložbenoj zbirci.
2)Vespertugo serotinus, slika 3. – U sadašnjoj inventarskoj knjizi nije zaveden,
tj. nema inventarskog broja, Preparirana životinja se nalazi u depou pa je
i očuvanost relativno slabija. Na dijelu postolja prepariranog primjerka (na
kartonu koji visi na grani) može se pročitati „Vespertugo serotinus Travnik,
20. IX 1935“.
Iz gore navedenih činjenica se može zaključiti da je A. Buturović o sadržaju
zbirke izvjestio po inventarskoj knjizi koja mu je u tom času bila dostupna i, vjerovatno, po izložbenoj zbirci, a bez detaljnijeg uvida u cjelokupan materijal zbirke. To
on, istina, i sam veli na početku svog izvještaja: „Pregled je imao samo informativan
karakter, a svrha mu je bila da se upozna sadržina ove zbirke, ...“.
Smeđi dugouhi šišmiš (Pl. auritus) iz zbirke Zavičajnog muzeja u Travniku je
dobro određena vrsta za vrijeme iz kojeg potiče. Danas, međutim, znamo za nekoliko zasebnih vrste roda Plecotus (Dietz et al. 2009), koje do skora nisu razlikovane.
Trokutasta forma na donjoj gubici, koja je vrlo karakteristična za Pl. macrobullaris
(npr. Tvrtković et al. 2005), jasno se vidi na prepariranom primjerku (slika 5). Zbog
toga se i primjerak iz Zavičajnog muzeja u Travniku može pouzdano odrediti kao
alpski dugouhi šišmiš (Pl. macrobullaris).
Prema dosadašnjim saznanjima o rasprostranjenju alpskog dugouhog šišmiša
ova vrsta je poznata (jedino prema starijim izvorima) iz Donjeg Vakufa, Livna i
Travnika (Tvrtković et al. 2005).
Vespertugo serotinus je stariji naziv za velikog kasnog šišmiša (Eptesicus serotinus) (EUNIS 2014) ali neposredan uvid jasno ukazuje da se radi o pogrešnom
određenju. Dužina podlaktice (71 mm) bi odgovarala velikom noćnom šišmišu
(Nyctalus lasiopterus), ali sve ostale karakteristike (npr. oblik ušiju) odgovaraju velikom mišouhom šišmišu (Myotis myotis). Podlaktica kod velikog mišouhog šišmiša
može doseći dužinu do 66,9 mm (Dietz et al. 2009), a kod ženki (što jeste u ovom
slučaju) vrlo je moguće da može biti i malo veća. Moguće je da je i u postupku preparacije podlaktica malo produžena (Primož Presetnik, usm. kom.).
Prema Zagmajster et al. (2008) Travnik se ne navodi kao lokalitet za ovu vrstu.
Šišmiši iz Zavičajnog muzeja u Travniku, iako stari, značajno upotpunjuju
naše podatke o rasprostranjenosti ove dvije vrste. To se posebno odnosi na alpskog
dugouhog šišmiša o čijoj rasprostranjenosti u Bosni i Hercegovini znamo samo iz
literature.
Dva šišmiša iz zbirke Zavičajnog muzeja u Travniku
41
Zahvalnost
Zahvaljujem Zavičajnom muzeju u Travniku koji mi je stavio na raspolaganje materijal iz zbirke, a posebno kustosu gospođi Dragani Baner koja nam je nesebično
ustupila svoje slobodno vrijeme.
Literatura:
Anonimus 1936. Nadbiskupska klasična gimnazija s pravom javnosti u Travniku : Izvještaj za
školsku godinu 1935/36.- Sarajevo: Nova tiskara „Vriček i dr.“, 30 str.
Buturović A., 1951. Zoološka zbirka Državne realne gimnazije u Travniku.- Godišnjak
Biološkog instituta u Sarajevu, IV, 1: 111-114.
Dietz C., O. Helversen von, D. Nill, 2009. Bats of Britain, Europe and Northwest Africa.A and C Black, London, 400 pp.
EUNIS, 2014. Vespertilio serotinus – Synonym of Eptesicus serotinus. European Nature
Information System, EUNIS.- Ogled na dan 27. 1. 2014. (http://eunis.eea.europa.eu/
species/1585)
Mulaomerović J., 2007-2008. Bosanskohercegovačka nomenklatura šišmiša.- Naš krš, XXVIIXXVIII, 40-41: 25-27.
Tvrtković N., I. Pavlinić, E. Hraing, 2005. Four species of long-eared bats (Plecotus, Geoffroy,
1818; Mammalia, Vespertilionidae) in Croatia: field identification and distribution.- Folia
Zool., 54(1–2): 75–88.
Zagmajster M., B. Karapandža, M. Paunović, J. Mulaomerović, 2008. Šišmiši Bosne i
Hercegovine : Bats of Bosnia and Herzegovina.- Sarajevo: S.D. Speleo dodo, Preprint serija
br. 1., 64 str.
42
Jasminko Mulaomerović
Slika 1. Izloženi primjerak alpskog dugouhog šišmiša u Zavičajnom muzeju Travnik
(foto: Tanja Bašagić)
Figure 1 Exibition specimen of Plecotus macrobullaris in Regional museum in Travnik
(photo: Tanja Bašagić)
Slika 2. Strelica pokazuje karakteristični trokut na donjoj usni alpskog dugouhog šišmiša
(foto: Tanja Bašagić)
Figure 2 Arrow points to characteristic triangula pad on lover lip of Plecotus macrobullaris
(photo: Tanja Bašagić)
Dva šišmiša iz zbirke Zavičajnog muzeja u Travniku
Slika 3. Ženka velikog mišouhog šišmiša u zbirci Zavičajnog muzeja Travnik
(foto: Tanja Bašagić)
Figure 3 Female of Myotis myotis in collection of Regional museum in Travnik
(photo: Tanja Bašagić)
43

Download Report