ZAHTJEV ZA OKOLINSKU DOZVOLU
ZA POGON ZA PRERADU BIOMASE SA ENERGANOM
SNAGE 3,6 MW
Lokacija: SLOBODNA ZONA VOGOŠĆA d.o.o. Sarajevo
Investitor: DVOKUT PRO d.o.o. Sarajevo
Sarajevo, februar 2015.
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
OPĆI PODACI
Dokument:
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW,
lokacija: Slobodna zona Vogošća d.o.o. Sarajevo, investitor: Dvokut pro d.o.o. Sarajevo
Naručilac:
Dvokut pro
Avde Hume 11
71000 Sarajevo
tel:+ 387 33 447 875
fax:+ 387 33 447 881
e-mail: dvokut@bih.net.ba
Izvršilac:
Dvokut pro
Avde Hume 11
71000 Sarajevo
tel:+ 387 33 447 875
fax:+ 387 33 447 881
e-mail: dvokut@bih.net.ba
Broj dokumenta:
Z-OD-012/01-M1/14
Datum:
Februar 2015.
Obrađivač:
Dvokut pro
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
2
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
SADRŽAJ
1.
IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA .......................................................................................... 4
2.
IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUČJA SA UCRTANOM LEGENDOM O NAMJENI
POVRŠINA ŠIREG PODRUČJA I NAMJENAMA POVRŠINE PREDMETNE LOKACIJE ......................................... 6
2.1.
3.
Kratak opis šire lokacije ............................................................................................... 7
LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA ....................................................................................................... 8
3.1.
Opis pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehnički opis rada) ................................. 8
3.2.
Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju
proizvodi pogon i postrojenje ................................................................................................. 15
3.3.
Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja ................................................................. 15
3.4.
Opis stanja lokacije pogona i postrojenja ................................................................... 17
3.5.
Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda,
tlo) kao i identifikaciju značajnih utjecaja na okoliš ............................................................... 17
3.5.1.
Utjecaj na zrak ....................................................................................................................................... 17
3.5.2. Utjecaj na vode i tlo .............................................................................................................................. 18
3.5.3. Utjecaj na nivo buke ............................................................................................................................. 18
3.5.4. Utjecaj na stvaranje otpada ................................................................................................................. 18
3.5.5. Ostali utjecaji ............................................................................................................................................. 19
3.6.
Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje ili ukoliko to nije
moguće, smanjenje emisija iz postrojenja ............................................................................. 20
3.6.1.
3.6.2.
3.6.3.
3.6.4.
Mjere za smanjenje emisije u zrak ......................................................................................................20
Mjere za smanjenje nivoa buke ...........................................................................................................20
Mjere za smanjenje negativnog utjecaja na vode i tlo ....................................................................... 21
Mjere za smanjenje produkcije otpada ............................................................................................... 21
3.7.
Opis mjera za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji
produkuje postrojenje ............................................................................................................ 21
3.8.
Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obaveza operatora posebno mjera
nakon zatvaranja postrojenja ................................................................................................ 22
3.8.1.
3.8.2.
3.8.3.
Mjere za umanjenje potrošnje vode i energije .................................................................................... 22
Mjere u slučaju akcidentnih situacija .................................................................................................. 22
Mjere nakon prestanka rada postrojenja (objekta) ............................................................................ 23
3.9.
Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov utjecaj ....... 23
3.10.
Opis predviđenih alternativnih rješenja ..................................................................... 26
3.9.1.
3.9.2.
3.9.3.
3.9.4.
Monitoring zraka ..................................................................................................................................24
Monitoring buke ................................................................................................................................... 25
Monitoring otpadnih voda ................................................................................................................... 25
Monitoring otpada ............................................................................................................................... 26
4. KOPIJA ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE ĆE BITI IZDATE ZAJEDNO SA OKOLINSKOM
DOZVOLOM ................................................................................................................................................... 27
5. NETEHNIČKI REZIME ................................................................................................................................ 28
6.
PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM .......................................................................................................... 37
7.
PRILOZI ................................................................................................................................................ 38
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
3
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
OPĆI PODACI O PREDMETNOM OBJEKTU
Zahtjev za okolinsku
dozvolu za:
pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
Glavne karakteristike
pogona/postrojenja:
Pogon za preradu biomase sastoji se od:
-
skladište i priprema biomase (prostor sadašnjeg
skladišta gdje je sve zatvoreno),
unutrašnji
pneumatsko-mehanički
zatvoreni
transport,
sistem za iskorištavanje topline dimnih gasova i
sušenje biomase,
sistem za usitnjavanje biomase,
pelet presa sa spremnikom sirovine,
briket presa sa spremnikom,
hladnjak proizvoda od biomase,
pakovanje i skladište proizvoda.
Energana se sastoji od:
-
Tip kotla:
Nominalna snaga pri Qn
(kW):
Minimalna snaga pri
Qmin (kW):
Sadržaj vode (l):
Težina kotla (kg):
Temp. izlaznih gasova (C):
Tip goriva:
Dimenzije (ŠxDxV):
VENT 750-DVO10
625
995
1990
3500
150
Biomasa i čvrsto gorivo
1580x2300x2880mm
Instalirani kapacitet
pogona/postrojenja:
-
Pogon za preradu biomase:
Energana:
Lokacija
pogona/postrojenja:
12.000 m3/god
3,6 MW (4 kotlovske jedinice od 0,9 MW)
Slobodna zona Vogošća d.o.o. Sarajevo
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
4
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
1.
IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA
Operator:
Dvokut pro
Avde Hume 11
71000 Sarajevo
tel:+ 387 33 447 875
fax:+ 387 33 447 881
e-mail: dvokut@bih.net.ba
Kontakt
osoba:
Vanja Ćurin
tel:+ 387 33 447 875
fax:+ 387 33 447 881
e-mail: dvokut@bih.net.ba
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
5
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
2.
IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUČJA SA UCRTANOM LEGENDOM O
NAMJENI POVRŠINA ŠIREG PODRUČJA I NAMJENAMA POVRŠINE PREDMETNE
LOKACIJE
Lokacija Slobodne zone Vogošća d.o.o. Sarajevo nalazi se na površini 141.000 m2. Izvodom iz
urbanističkog plana grada Sarajeva 1986-2015, usvojenim februara 1990. posmatrani prostor
se nalazi na udaljenosti oko 8 km od Sarajeva u neposrednoj blizini naselja Vogošća u dolini
srednjeg toka rijeke Vogošće koja teče u pravcu sjeveroistok- jugozapad.
Predmet ovog Zahtjeva za okolinsku dozvolu je pogon za preradu biomase sa
energanom instalirane snage 3,6 MW investitora Dvokut pro d.o.o. Sarajevo.
U vrijeme izrade dokumenta na snazi je Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti
izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl.novine Kantona Sarajevo
br.8/11), te na osnovu toga planirani pogon investitora Dvokut pro d.o.o. Sarajevo na lokaciji
Slobodna zona Vogošća d.o.o. Sarajevo pripada pod:
a) Energetika
1.
Pogoni za sagorijevanje snage od 1 do 10 MW
k) Tekstilna, kožarska, drvna i papirna industrija
2.
Pilane i pogoni za proizvodnju drveta, furnira i šperploče sa proizvodnim kapacitetom
od 3.000 do 15.000 m3/god.
Opisi postrojenja - objekta energane biće dat u nastavku dokumenta na osnovu projektne
dokumentacije i dostupnih podataka.
Lokacija
predmetnog
postrojenja
Slika 1 Šira lokacija predmetnog postrojenja sa označenom lokacijom samog postrojenja (izvor: Google Earth)
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
6
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
2.1.
Kratak opis šire lokacije
Lokacija budućeg pogona za preradu biomase će se nalaziti u poslovnoj zoni, tačnije u krugu
Slobodne zone Vogošća d.o.o. Sarajevo. Predmetni prostor se nalazi na udaljenosti od oko 8
km od Sarajeva u neposrednoj blizini naselja Vogošća u dolini srednjeg toka rijeke Vogošće
koja teče u pravcu sjeveroistok- jugozapad.
Poslovna zona Vogošća je namijenjena za razvoj industrije i smještena je najvećim dijelom na
ravničarskom terenu riječne doline čiji nagib ne prelazi 5% u pravcu toka rijeke Vogošće što je
sa aspekta projektovanja industrijskih objekata na raspoloživom prostoru veoma povoljno.
Padine okolnih brda koje imaju nagibe od 5% do preko 30% ograničavaju razmatrani prostor
na sjevero - zapadu, sjeveroistoku i jugu, te na taj način predstavljaju prirodnu granicu
prostora i formiraju prirodni amfiteatar.
Vogošća je smještena na nadmorskoj visini od 508 m do 1500 m. Nalazi se na 43o i 53‫׳‬
sjeverne geografske širine i 18o i 20‫ ׳‬istočne geografske dužine.
Općina Vogošća pokriva 72 km2 površine. Područje ima razvijenu infrastrukturu i dovoljno
sačuvane prostorne cjeline, pogodne za razvoj industrijskih kapaciteta i obavljanje svih vrsta
privrednih djelatnosti, uključujući i turizam. Na kapiji je glavnog grada države BiH, centra svih
privrednih, kulturnih, sportskih, političkih i drugih zbivanja. Naseljenost je optimalna, uz visok
stepen zastupljenosti svih kvalifikacionih struktura.
Po ocjeni Ekonomskog Instituta u Sarajevu, Vogošća je prvorangirana industrijska zona u BiH
i drugorangirana Općina (u regiji) u pružanju podrške malim i srednjim preduzećima.
Na teritoriji Vogošće locirana je i Slobodna (bescarinska) Zona, jedna od četiri u BiH, koja je
obezbijedila velike pogodnosti članicama (firmama) u razvoju i unapređenju na tržištu rada i
kapitala.
Vidi Prilog 1:
-
Prepis posjedovnog lista 645/10, Služba za geodetske poslove i katastar nekretnina, br. 08-30, od
19.12.2013.g.
-
Kopija katastarskog plana, Služba za geodetske poslove i katastar nekretnina, Općina Vogošća, br.
plana 15, 16 i 35, od 17.12.2013.g.
-
Geodetski snimak lokacije
-
Ugovor o zakupu – Slobodna zona Vogošća d.o.o. Sarajevo
-
Vodna dozvola izdata od strane Ministarstva privrede KS korisniku objekta
-
Registracija firme – Dvokut pro
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
7
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
3.
LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA
U vrijeme izrade dokumenta na snazi je Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti
izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl.novine Kantona Sarajevo
br.8/11), te na osnovu toga predmetni objekat, pripada pod:
a) Energetika
1.
Pogoni za sagorijevanje snage od 1 do 10 MW
Opis postrojenja - objekta energane biće dat u nastavku dokumenta na osnovu projektne
dokumentacije i dostupnih podataka.
k) Tekstilna, kožarska, drvna i papirna industrija
2.
Pilane i pogoni za proizvodnju drveta, furnira i šperploče sa proizvodnim kapacitetom
od 3.000 do 15.000 m3/god.
Opisi pogona i postrojenja - objekta biće dat na osnovu projektne dokumentacije i podataka
dobivenih od strane Investitora/Operatora.
3.1.
Opis pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehnički opis rada)
U pogon za preradu biomase, investitora Dvokut pro d.o.o. Sarajevo, će se u procesu
proizvodnje vršti prerada biomase kao sirovine. Toplotna energija proizvedena u energani će
se iskorištavati za sušenje sirovine, dok će ostatak, odnosno višak te energije biti moguće
proslijediti u već postojeći toplovod objekta i koristit za zagrijavanje prostora unutar objekta
u kojoj se nalazi i hala gdje je smješten proizvodni pogon.
Pogon
za preradu i
proizvodnju
biomase Lokacija energane
Skladište biomase
Slika 2 Lokacija predmetnih pogona i postrojenja
U nastavku teksta je dat tehnološki opis procesa na predmetnoj lokaciji.
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
8
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
3.1.1.
-
Opis tehnološkog procesa
Pogon za preradu biomase
Pogon za preradu biomase će kao sirovinu koristiti drvnu biomasu, koja će se dalje
procesuirati u pelet i briket, kako je detaljno opisano u nastavku dokumenta. Planirani
kapacitet ovog pogona će biti 12 000 m 3/god.
Glavni dijelovi pogona za preradu i proizvodnju biomase su:
-
skladište i priprema biomase (prostor sadašnjeg skladišta gdje je sve zatvoreno),
unutrašnji pneumatsko-mehanički zatvoreni transport,
sistem za iskorištavanje topline dimnih gasova i sušenje biomase,
sistem za usitnjavanje biomase,
pelet presa sa spremnikom sirovine,
briket presa sa spremnikom,
hladnjak proizvoda od biomase,
pakovanje i skladište proizvoda,
proizvodnja toplotne energije.
Skladište i priprema biomase
Drvna biomasa će se, do korištenja u procesu prerade, skladištiti na lokaciji, u prostoru ispred
i u hali koja je predviđena kao skladište sirovinskog materijala.
Drvna biomasa (trupci, okorci, drvni ostatak, itd.) putem transportnog sistema navozi se na
uređaj za usitnjavanje, gdje se krupni drveni komadi mehaničkim putem usitnjavaju u iverje.
Tako dobivena biomasa se transprotnim sistemom otprema u uređaj za dehidraciju biomase
koji koristi topli zrak iz sistema za iskorištavanje temperature dimnih gasova.
Sistem za transport i sistem za iskorištavanje topline dimnih gasova i dehidraciju
biomase
Dehumidifikacija biomase vrši se prolaskom kroz uređaj za dehumidifikaciju odakle se ista
otprema na daljnju preradu. Dehumidifikacija se vrši toplim zrakom, a zagrijavanje zraka vrši
putem sistema za iskorištavanje temperature dimnih gasova dobivenih iz energane.
Transport materijala za sušenje - sječke, vrši se transportnim sistemom.
Sirova sječka se transportira u usipni koš, gdje pomoću horizontalne trake ulazi u uređaj za
dehumidifikaciju. U uređaju se udjel vode u biomasi umanjuje putem struje toplog zraka na
konačnu vlažnost od 12% (+/- 2 %). Tako pripremljena biomasa odlazi u silos te dalje do
usipnog koša za mlin čekićar koji istu usitnjava na sitniju granulaciju.
Pneumatsko - mehanički sistem transporta je zatvorenog tipa, a usipni koš mlina ima sistem
za otprašivanje čiji se sadržaj ponovo vraća u proces. Zrak korišten u ovom procesu se vraća u
dimovodni trakt. Na isti je predviđena mogućnost naknadne ugradnje kondenzacijskog kotla
ukoliko se utvrdi tehno - ekonomska opravdanost.
Sistem za usitnjavanje biomase
Usitnjena biomasa se transportnim sistemom doprema do spremnika mlina čekićara koji
granuliranu biomasu prerađuje u granulat veličine 1-5 mm koja se elevatorom otprema u
homogenizator suhog materijala.
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
9
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
Pelet presa sa spremnikom sirovine i hlađenje
Pripremljena biomasa za peletiranje se putem transportera dozira u dozirni spremnik
peletirke. Lopatica u dozirnom spremniku se okreće tako da je doziranje sirovine uvijek
konstantno, bez osciliranja, što je važno za kvalitet proizvoda. Iz dozirnog spremnika sirovina
se preko pužnog transporta prenosi u kondicioner gdje se po zahtjevu automatski vođenog
procesa regulira sadržaj vode u obrađenoj sirovini. Sirovina gravitacijski dolazi na matricu
peletirke po kojoj kruže žrvnji peletirke te sirovinu potiskuju kroz otvore na matrici promjera
6, 8, 10 mm. U otvorima matrice formira se pelet pod utjecajem temperature i pritiska.
Uslijed pritiska i utjecaja temperature, biomasa se sabija do specifične težine od 1 kg/dm3. Na
donjem dijelu matrice nalaze se noževi koji dimenzioniraju duljinu peleta. Tako definiran
pelet odlazi na zatvoreni trakasti transporter s kojim dolazi do hladionika, gdje se pelet hladi
na temperaturu ambijenta. Iz hladionika pelet odlazi na trakasti transporter do linije za
pakiranje.
Briket presa sa spremnikom i hlađenje
Pripremljena biomasa gravitacijski ulazi u kanal, te se pomoću hidrauličkog cilindra potiskuje
kroz matricu.
Presa za briketiranje je izvedena tako da tijelo uređaja ima jaku radilicu sa obostranim
zamajcima. Na radilici je postavljena i klipnjača sa klipom. U glavi prese postavljena je čahura
koja se završava sa konusnim otvorom. Kada klip krene sa početnog položaja, on pred sobom
sabija biomasu iz komore u čahuru. Za vrijeme povrata klipa, komora se ponovo napuni
biomasom. Masa u čahuri pod pritiskom ulazi u konusni dio čahure gdje dolazi do sabijanja
mase. Čitav ovaj proces prati pojava povišene temperature. Na povišenoj temperaturi dolazi
do termoplastičih pojava kod biomase što omogućuje lakše sabijanje u briket, tj. Dolazi do
sljepljivanja mase u briket. Briket izlazi iz konusnog dijela prese kontinuirano u srazmjeri sa
ritmom rada klipa.
Tokom briketiranja i sam briket se zagrijava na temperaturu 60-80°C. Usljed pritiska i
utjecaja temperature, drvena masa se „zgrušnjava“ do specifične težine do 1 kg/dm3. Tako
zagrijan briket prolazi kroz stazu za hlađenje gdje se postepeno hladi. Staza za hlađenje
izrađena je od „L“ profila i uređaja za stezanje briketa u stazi.
Tokom hlađenja briketa dolazi do njegove homogenizacije. Na kraju staze postavljen je uređaj
za dimenzioniranje briketa na približno jednaku dužinu, a sve zavisno od načina i pakovanja.
Briket konačne dužine prihvata radnik i slaže ga ispred mašine za pakovanje. Ostaci briketa se
skupljaju u spremnik i vraćaju u proces briketiranja.
Pakovanje i skladište proizvoda
Pelet se pakira u 15/25 kg ili jumbo vreće na automatiziranoj liniji za pakiranje. Vreće se
zatvaraju sistemom šivenja i/ili varenja, te se skladište do upotrebe.
Gotov briket se pakira na palete.
Gotovi proizvodi se skladište u zatvorene boksove u skladištu na lokaciji. Manji dio će se
koristiti u postrojenju za proizvodnju toplotne enregije, dok će veći dio biti plasiran na tržište.
Proizvodnja toplotne energije
Energana - termoenergetsko postrojenje je predviđeno za zadovoljavanje potreba za
toplotnom energijom u procesima prerade biomase u predmetnom pogonu. Za smještaj
kotlovskih jedinica i prateće opreme je osiguran postojeći prostor u prizemlju Hale II (teren u
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
10
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
razini tla). Dimenzije predviđenog prostora su 12m x 44m (ŠxD). Visina prostora je 4,8 m.
Prostor ima kolni i pješački ulaz iz hale, te prozorske otvore ostakljene površine cijelom
dužinom prostora. Ugrađene rešetke na fasadi objekta osiguravaju dostatnu količinu svježeg
zraka. Pristup prostoru i lokacija je takav da zadovoljava sve zahtjeve za nesmetanu
manipulaciju sirovinom, kao i sve druge tehničke zahtjeve iz ove oblasti.
U energani će biti četiri kombinovane toplovodne kotlovske jedinice sa automatskim
sagorijevanjem biomase i čvrstog goriva, kapaciteta 0,9 MW, radnog režima 90°/70°, radnog
pritiska 0,5 bara s maksimalnim dozvoljenim pritiskom do 3 bar. Na istom će biti spregnut
sistemom za iskorištavanje temperature dimnih gasova s povratom topline i sušenjem
biomase.
Ostala oprema koja je sastavni dio termoenergetskog postrojenja:
-
razdjeljnik/sabirnik i kalorimetar,
-
ekspanzione ponude i sigurnosne recirkulacione pumpe
-
cirkulacione pumpe i prateća oprema
-
sistem za korištenje temperature dimnih gasova i sušenje biomase.
Kotlovske jedinice će biti priključene na toplovodnu mrežu unutar objekta putem razdjeljnika i
sabirnika.
Karakteristike kotlova:
-
Tip kotla:
VENT 750-DVO10
-
Nominalna snaga pri Qn (kW)
625
-
Minimalna snaga pri Qmin (kW)
995
-
Sadržaj vode (l)
1990
-
Težina kotla (kg)
3500
-
Temp. izlaznih gasova (C)
150
-
Tip goriva
Biomasa i čvrsto gorivo
-
Dimenzije (ŠxDxV)
1580x2300x2880mm
U kotlovskim jedinicama predviđeno je sagorijevanje biomase i drugih goriva u čvrstom ili
fluidozovanom obliku.
Svaka od kotlovskih jedinica se sastoji od:
-
Kotla,
-
Fluidizacione komore sa rešetkama,
-
Vatrostalne opeke,
-
Ventilatora primarnog i sekundarnog zraka – 2 kom ili 1 kom sa pratećim cjevovodom,
-
Pužnih transportera sa rotacionim dodavačem motoreduktorom, lančanicima i
lancem,
-
Dozirnog koša,
-
Ciklona i
-
Priključaka na dimnjak, dimovodnih kanala i priključak na sistem korištenja topline
dimnih gasova.
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
11
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
U dimnoj strani kotla će biti turbulatori koji povećavaju stepen iskorištenja kotla za 7 -10 %.
Snabdjevanje kotla gorivom moguće je se prednje strane kao i bočno putem pužnih
transporterom koji uzima gorivo iz dozirnog koša.
Količina ubačenog goriva može se potpuno automatski upravljati, povećavanjem ili
smanjivanjem broja obrtaja na elektromotoru koji okreće reduktor pužnog transportera
pomoću frekventne regulacije ili automatike koja periodično uključuje i isključuje pužni
transporter. Periodi rada – doziranja i mirovanja, regulisat će se pri puštanju u rad, u
zavisnosti od vrste energenta koji sagorijeva.
Fluidizaciona komora će biti izrađena od čeličnog lima sa livenom rešetkom na kojoj se vrši
fluidizacija i sagorijevanje energenta.
Sami kotlovi, od ložišta pa nadalje će biti kao toplovodni, za radne režime 90/70 oC.
Dozirni koševi će biti izrađeni od čeličnog lima na nosačima te će biti smješteni pored kotla.
Ispod dozirnog koša će biti postavljen pužni transporter koji će transportovati energent i
ubacivati ga u fluidizacionu komoru. Gabariti dozirnog koša određuju se zavisno od snage
kotla. Za predmetne kotlove predviđena su dozirni koševi dimenzija 2107 x 1159 x 1900 mm (D
x Š x V), po 2,25 m3 međusobno povezani i povezani sa centralnim spremnikom goriva.
Iz dozirnog koša gorivo se rotacionim dodavačem ubacuje na pužni transporter koji je
posebnom komorom u podpritisku odvojen od dozirnog koša. Na taj način omogućava se
ravnomjerno ubacivanje goriva iz dozirnog koša u rotacioni dodavač onemogućava
pretrpavanje i povećanje temperature u zoni iznad istog odnosno, u dozirnom košu.
Za sagorijevanje biomase korist će se vještačka promaja uz pomoć ventilatora primarnog
zraka. Odabrani ventilator će obezbijediti dovoljnu količinu zraka za sagorijevanje i fluidizaciju
pri sagorijevanju.
Zrak se u komori dijeli na primarni i sekundarni. Dio zraka se uvodi pod uglom prema kotlu
direktno u pužni transporter kako ne bi došlo do povrata plamena iz zone fluidizacije.
Električni grijač će biti smješten u ložištu i koristiti će se za potpaljivanje biomase. Električni
grijač će se koristiti samo prilikom potpale kotlova.
Sagorevanje komandnog goriva u prednjem dijelu kotla vrši se pomoću zraka koji ulazi kroz
klapnu na donjim vratima kotla. Količina ovog zraka reguliše se pomoću regulatora promaje.
Ventilator dimnih gasova
-
Tip
El.snaga
Nazivni napon
DVO 50
5,5 kW
400VAC, 50Hz
Ventilator primarnog zraka
-
Tip
El.snaga
Nazivni napon
DVO 27
0,18 kW
230VAC, 50 Hz
Poslije svake od kotlovskih jedinica bit će instaliran mehanički prečistač dimnih gasova
(ciklon) koji služi za odvajanje krupnih čestica iz dimnih gasova, tako da se smanji zagađenje
okoline i spriječi izlazak varnice koja bi mogla izazvati požar. Ventilator dimnih gasova preko
dimovodnih cijevi transportuje dimne gasove do dimnjaka.
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
12
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
Mehanički prečistač dimnih gasova (ciklon)
-
Tip
Izvedba
Kapacitet
DVO-105
2 ciklona DVO105 u paru
2x (2316-2780 m3/h)
Dimovodni sistem
Odvođenje produkata sagorijevanja vrši se sa dva čelična dimnjaka. Dimnjaci će biti izrađeni
od INOX lima debljine 1mm, Izolacija dimnjaka izrađena je od kamene vune debljine 50 mm i
gustine 80 kg/m3 i u oblozi je od pocinčanog i obojenog čeličnog lima, debljine 0,8 mm.
Na svaki od dimnjaka priključena su po dva kotla.
Dimnjaci su unutrašnjeg prečnika Ø480 mm i visine 18m, te ispod priključka dimnjače
završavaju revizionim vratima (otvororm za čišćenje) i cijevi za odvod kondenzata.
Automatika kotla
Kotlovi sa vještačkom promajom i doziranjem biomase omogućavaju održavanje termičkih
parametara kotla (temperature), tj. pogodni su za automatizaciju procesa doziranja i
sagorijevanja.
Na osnovu podataka o temperaturi dimnih gasova i temperaturi polaza vode, automatika
kotla upravlja ventilatorom primarnog i sekundarnog zraka, ventilatorom dimih gasova,
pužnim transporterom za doziranje goriva, koji svojim radom ili pauziranjem održavaju
temperaturu vode u kotlu, odnosno električnim grijačem za paljenje biomase u startu.
Cirkulacione pumpe
U energani će biti smještena i glavna cirkulaciona pumpa, koja će cirkulisati toplu vodu do
podstanica u objektima Slobodne zone Vogošća d.o.o. Sarajevo, proizvođača Wilo sljedećih
parametara:
-
Tip
Maksimalni Protok
Visina dobave
Medij
Maksimalna temperatura medija
Nazivna snaga P2
Nazivni broj okretaja
Nazivni napon
Max uzeta struja
Vrsta zaštite
-
IL 125
137 m3/h
7m
Voda
140°C
4 kW
1450 1/min
3x400 V, 50Hz
8,5 A
IP 55
Cirkulacijska pumpa se pušta u rad tek kad je grijani sistem napunjen vodom, pri čemu
obavezno treba voditi brigu da sistem bude ozračen. U sistemu se koristi voda.
Proces sagorijevanja u kotlu, počinje ubacivanjem određene količine goriva u komoru, nakon
čega se pali grijač. Zagrijavanjem goriva dolazi do zapaljenja usljed toplote koju stvara grijač.
Nakon prvog paljenja grijač se gasi, a rasplinjavanje i sagorijevanje goriva se postiže toplotom
dobivenom sagorijevanjem bio gasa iz biomase i dodavanjem zraka. Dodavanje biomase i
zraka je ovisi od količine toplote koja se želi proizvesti.
Konstrukcija svakog kotla, u kome se vrši prenos toplote na radni medij (vodu) je
konstruisana na taj način da se dobije visok stepen iskorištenja u sagorijevanju i visok stepen
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
13
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
iskorištenja toplote koja se proizvede u kotlovima.
Temperatura vode će se moći regulisati na dva načina:
-
Automatski izborom radne temperature, tj. temperature vode koju kotao treba da
postigne i održava tokom rada sa mjerenjem temperature dimnih gasova I
regulacijom ventilatora.
Manuelno individualnim regulisanjem parametara vođenja kotla.
Kalorimetar
Radi kontrole efikasnosti rada kotlova predviđena je ugradnja kalorimetra Kamstrup ili
Danffoss sljedećih parametara:
-
Tip
Klasa
Očitanje akumulirane toplinske energije
Trenutno očitanje toplinske energije
Protok vode
Radna temperatura
-
Ultrazvučni
mjerač
A
kWh, MWh ili GJ
l/h ili m3/h
10 °C.....160°C
Napajanje električnom energijom
Električna instalacija energane će biti priključena na trofaznu distributivnu mrežu nazivnog
napona 230/400V, izmjenične struje 50 Hz.
Glavni razvodni ormar će biti napojen preko rasteretnog elektro ormara električnim kabelom
5x75 PP00. Napajanje ormara kotlova bit će izvedeno preko glavnog elektro ormara zasebnim
električnim kabelima 5x4 PP00-J.
Motori primarnih ventilatora će biti napojeni preko razvodnog ormara kotla električnim
kabelom 3x1.5 PP00-J. Upaljač za potpaljivanje plamena će biti napojen preko razvodnog
ormara kotla električnim kabelom 3x1.5 PP00-J. Pužni transporter će biti napojen preko
razvodnog ormara kotla električnim kabelom 4x1.5 PP00-J.
Ventilator dimnih gasova će biti napojen preko razvodnog ormara kotla električnim kabelom
4x2.5 PP00-J.
Cirkulaciona pumpa će biti napojena prego glavnog razvodnog ormara električnim kabelom
4x2,5 PP00-J.
Vidi prilog 2:
-
Situacija sa dispozicijom opreme
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
14
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
3.2.
Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili
koju proizvodi pogon i postrojenje
Pogon za preradu biomase će kao osnovnu sirovinu koristiti biomasu i drvni ostatak kako je
opisano u opisu tehnološkog procesa, te energente kao što su male količine vode (do 1%
ukupne količine proizvoda) i toplotnu energiju za sušenje koja će biti proizvedena u
termoenergetskom postrojenju na lokaciji.
Procjena je da će u pogonu za preradu biomase biti trošeno do 540 MWh/god električne
energije.
U proizvodnom procesu nije predviđena upotreba aditiva. Proizvodi, će sadržavati mješavinu
više vrsta drveta.
U svom radu energana će koristiti energente – biomasu i vodu u zatvorenom sistemu.
Snabdijevanje energentom će se vršiti gorivom iz opisanog proizvodnog procesa, ali i od
vanjskih dobavljača, po potrebi. Krajnji proizvod (pelet, briket) će se skladištiti na lokaciji do
prodaje na tržištu.
Snabdijevanje vodom za potrebe grijanja vršiti će se iz centralnog sistema cijele zone.
Servis i čišćenje kotlova i dimnovodnih sistema će vršiti ovlaštene firme, što znači da se na
lokaciji energane neće vršiti skladištenje raznih ulja i masti i sličnih proizvoda.
Operator u energani neće imati pripremu kotlovske vode, već će koristiti postojeći sistem
pripreme vode koji se od ranije nalazi u objektu Hale II kao dio sistema grijanja. Taj sistem
koristi sol (natrijum-klorid, NaCl) za „omekšavanje“ vode. Jonoizmenjivačka masa tokom rada
postrojenja vrši izmenu jona iz soli rastvorenih u vodi koje čine tvrdoću vode i stvaraju
kamenac, sa jonima soli koje ne čine tvrdoću vode i ne stvaraju kamenac. Znači, regeneracija
ionske mase se vrši sa rastvorom kuhinjske soli-natrijum klorid NaCl.
Sve površine kotlovskih sistema bit će premazane antikorozivnom zaštitom, a kako se u
sistemu koristi „omekšana“ voda, Operator nema potrebe za korištenje dodatne
antikorozivne zaštite od kamenca u kotlovima, te se ove pomoćne sirovine neće koristiti na
lokaciji.
3.3.
-
Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja
Emisije u zrak
Izvori emisije u zrak iz energane će biti dimnjaci (2 komada) preko kojih će biti emitovane
emisije u zrak nastale kao:
-
produkt sagorijevanja biomase i čvrstog goriva u energani (čvrste čestice i prašina),
U incidentnom slučaju požara, može doći do utjecaja na zrak od dima nastalog požarom koji
je privremen. Implementacijom sistema za zaštitu od požara, te definisanim procedurama u
slučaju požara bitno je svesti veću štetu uzrokovanu požarom uz već postojeće mjere koje se
odnose na cjelokupnu lokaciju i objekte.
Produkti sagorijevanja biomase (otpadni dimni gasovi) se iz ložišta odvode dimnim kanalima
u ciklone u kojema se odvajaju čvrste čestice iz struje zraka, a ventilatori dimnih gasova, iste,
prethodno propuštene kroz ciklon, odvode u sistem za islorištavanje temperature dimnih
gasova, te nakon toga preko dimnjaka u atmosferu.
U slučaju zastoja rada ili začepljenja sistema za odvajanje čestica, može doći do povećane
emisije čvrstih čestica u zrak.
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
15
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
Iz pogona za preradu biomase kao emisije u zrak se eventualno mogu javiti emisije drvne
prašine. Čestice drvne prašine bit će prikupljane sistemom ciklona instaliranih u pogonu, a
kako se radi o zatvorenom pogonu, emisije su svedene na najmanju moguću mjeru.
Čestice drvne prašine iz ciklona će biti vraćane u proces proizvodnje.
-
Buka
Osnova za ocjenu utjecaja buke vrši se analizom prostornih parametara i sistematskim
mjerenjima.
Dominantni izvori buke na posmatranoj lokaciji su sljedeći:
-
buka prilikom rada instalirane opreme u energani,
-
oprema u pogonu za preradu biomase i
-
buka pri dopremanju i manipulaciji sirovinom.
Pogon za preradu biomase i energana će biti u zatvorenom industrijskom pogonu, pa se
može pretpostaviti da će njihovi utjecaji na emisiju buke biti smanjeni.
Kumulativnom nivou buke na samoj lokaciji doprinose i blizina regionalne saobraćajnice,
interni saobraćaj na lokaciji Slobodne zone Vogošća d.o.o. Sarajevo, te postojeći proizvodni
procesi koji se odvijaju na lokaciji.
-
Emisija u vode
Otpadne vode koje mogu nastati u predmetnim pogonima uključuju:
-
Otpadne vode od povremenog čišćenja kotlova (voda koje se javljaju pri čišćenju
kotlova).
Sve sanitarne vode i otpadne vode zbrinjavaju se odvojeno od oborinskih voda putem
centralnog sistema odvodnje Slobodne zone Vogošća d.o.o. Sarajevo.
Pri eksploataciji pogona za preradu biomase, u samom procesu se dodaje mala količina vode
pri pravljanju peleta, i to u sirovinu ispred pelet prese. Ovdje se radi o količinama manjim od
1% od ukupne količine proizvoda.
Prilikom eksploatacije energane nema ispuštanja tehnoloških otpadnih voda, obzirom da se
radi o zatvorenom sistemu, samo male količine otpadne vode nastale prilikom čišćenja
kotlova.
-
Otpad
Tokom korištenja energane mogu nastati sljedeće vrste otpada: komunalni, ambalažni i
tehnološki otpad (od čišćenja i remonta kotlova, pepeo, čvrste čestice i sl.).
Kod pogona za preradu biomase kao otpad se mogu javiti čestice drvne prašine – koje se
vraćaju u proizvodni proces i ponovno koriste.
Neispravnim odlaganjem i neredovitim odvozom otpada od strane ugovornog preduzeća ili
drugog ovlaštenog sakupljača može doći do negativnog utjecaja na okoliš.
U prilogu ovog dokumenta se nalazi Plan upravljanja otpadom za pogon za preradu biomase i
energanu.
Vidi Prilog 3:
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
16
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
-
Mjesta emisije
-
Plan upravljanja otpadom
3.4.
Opis stanja lokacije pogona i postrojenja
U ovom poglavlju biće dat opis stanja lokacije u trenutku izrade ovog dokumenta, novembar
2014. godine.
Na lokaciji na kojoj je planirani pogon za preradu biomase, u Slobodnoj zoni Vogošća,
trenutno se nalaze hale korisnika Slobodne zone, u tim halama – koje su trenutno prazne, će
biti smještena i oprema opisanih pogona za koje se podnosi ovaj Zahtjev.
3.5. Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak,
voda, tlo) kao i identifikaciju značajnih utjecaja na okoliš
U toku korištenja predmetnih pogona, može doći do sljedećih utjecaja na okoliš:
3.5.1. Utjecaj na zrak
Pri korištenju proizvodnog pogona za preradu biomase će biti emitovane čestice prašine koje
će biti pokupljenje ciklonima i vraćane u sam proces proizvodnje, tako da nema ni otpada iz
proizvodnog procesa, a na taj način će biti izvršena i prevencija emisija u zrak iz ovog pogona.
Pri korištenju energane, kao posljedica sagorijevanja goriva (biomase), dolazi do pojave
pepela i čvrstih čestica koje se izdvajaju ciklonima prije ispuštanja u atmosferu. Utjecaji na
zrak iz energane može biti emisija čvrstih čestica/prašine i pepela, te SO2, NOX i CO, te
organske materije.
U slučaju požara, može doći do utjecaja na zrak od dima nastalim požarom koji je
kratkotrajan, no uz redovno održavanje postrojenja i instalacija, te provođenja svih
preventivnih mjera zaštite od požara, pojava požara je vrlo rijetka.
Bitno je naglasiti da će adekvatno vođenje objekta i održavanje opreme smanjiti mogućnost
porasta emisije u dužem toku vremena, odnosno, smanjena će biti mogućnost akcidenta koji
mogu iznenada da dovedu do prekoračenja emisije.
Uz pravilno vođene tehničko-tehnološke postupke, te pridržavanjem tehničko - tehnološke
discipline, promjene kvaliteta zraka bit će u granicama zakonski dozvoljenih vrijednosti za
stacionarne izvore emisija.
Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje
(Sl.novine FBiH 03/13) u prilogu V su date su granične vrijednosti za nova srednja postrojenja
(1-50 MW) pri korištenju čvrstih goriva (biomasa), koje su date u sljedećoj tabeli:
Tabela 1 Granične vrijednosti emisije SO2, NOx, čvrstih čestica, CO i organskih materija za nova srednja
postrojenja za sagorijevanje čvrstih goriva
Parametar
Granična vrijednost*
Čvrste čestice (postrojenja
50 mg/m3n
toplotne snage <5MWth)
Ugljen monoksid (CO)
150 mg/m3n
Oksidi sumpora (izraženi
1000 mg/m3n
kao SO2)
Oksidi azota (izraženi kao
500 mg/m3n
NO2)
Organske materije
10 mg/m3n
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
17
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
* Granična vrijednost za biomasu se odnosi na zapreminski udio kiseonika u otpadnom gasu od 11%.
3.5.2. Utjecaj na vode i tlo
U slučaju nemara, neznanja ili sličnih uzroka, tokom korištenja pogona i postrojenja može
doći do nekontroliranog ispuštanja onečišćujućih tvari u sistem odvodnje što može ugroziti
protočnost sistema odvodnje, kao i utjecaj na promjenu kvaliteta otpadnih voda.
U procesu prerade biomase nema otpadnih tehnoloških voda, voda će u malim količinama biti
dodavana u proizvod da bi se postigla optimalna vlažnost sirovine. Iz proizvodnog procesa se
ne očekuje utjecaj na vode i tlo.
Sirovina koja će se prerađivati će se privremeno skladištiti na betoniranim površinama u hali
predviđenoj za skladištenje iste, a čišćenje hale će se vršiti suhim načinom, bez upotrebe
vode.
Kako se radi o zatvorenom sistemu, smatra se da je redovno održavanje i kontrola istog,
mjera za sprečavanje utjecaja na vode i tlo. Nema ispuštanja otpadnih voda u okoliš iz ovog
sistema pri redovnom funkcionisanju.
Tokom redovnog remonta kotlova, prilikom odmuljivanja, mogu se javiti određene količine
otpadne vode.
3.5.3. Utjecaj na nivo buke
Tokom korištenja energane i pogona za preradu biomase može doći do promjene nivoa buke i
njenog utjecaja na okoliš i to kao posljedica rada postrojenja, ali kako će se pogoni nalaziti u
zatvorenom industrijskom objektu pretpostavka je da neće biti ni značajnijih utjecaja na
okoliš sa aspekta ambijentalne buke.
Svakako da nivoi buke koje emituju predmetni pogoni treba da zadovolje uslove iz Zakona o
zaštiti od buke („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 26/07) i drugih relevantnih akata iz
ove oblasti.
3.5.4. Utjecaj na stvaranje otpada
Iz pogona za preradu biomase, se ne očekuje pojava značajnih količina otpada.
Korištenjem energane na biomasu mogu nastati sljedeće vrste otpada: komunalni otpad,
ambalažni otpad i tehnološki otpad (otpad od čišćenja kotlova i remonta, pepeo i čvrste
čestice). Operator je dužan voditi evidenciju o količinama otpada koji nastaje u energani i koji
se predaje ovlaštenoj firmi na zbrinjavanje. Otpad će se privremeno skladištiti u kontejnerima
na, za to, predviđenim mjestima, do predaje ovlaštenoj firmi na zbrinjavanje, što je regulisano
aktima Slobodne zone Vogošća d.o.o. Sarajevo.
Plan upravljanja otpadom dat je u prilogu ovog dokumenta, gdje su dati svi aspekti
upravljanja otpadom u pogonu pogonu za preradu biomase i energane.
Nastajanje čvrstog otpada je vezano za zamjenu i održavanje dijelova opreme bilo da se radi o
redovnim izmjenama dotrajale opreme ili o nepredviđenim kvarovima, što znači da ne postoji
kontinuirano nastajanje ove vrste čvrstog otpada. Uglavnom se radi o metalnom otpadu koji
se može dalje predati na reciklažu ovlaštenim firmama.
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
18
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
3.5.5. Ostali utjecaji
U toku korištenja predmetnih objekata moguća je pojava akcidentnih situacija kao što je
pojava požara, zemljotresa, poplave usljed velikih oborina, erozije tla i dr., i nije ih moguće
precizirati u ovom trenutku.
Energana će biti projektovana u skladu sa važećim propisima i standardima, te je pojava
akcidentnih situacija svedena na minimum.
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
19
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
3.6. Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje ili ukoliko to
nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja
3.6.1. Mjere za smanjenje emisije u zrak
Ograničenje emisije u zrak iz predmetnih postrojenja definisano je Pravilnikom o graničnim
vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl. novine FBiH 03/13). Prema
ovom pravilniku potrebno je vršiti periodična mjerenja emisija, a u slučaju da prekoračuju
vrijednosti koje su navedene u pravilniku poduzeti mjere date u nastavku za njihovo svođenje
u zakonom definirane okvire.
Mjere koje je potrebno poduzimati u predmetnom pogonu i postrojenju, a da bi se izvršilo
sprečavanje/smanjenje emisija u zrak su sljedeće:
-
Zabranjeno je sagorjevanje onih vrsta i oblika goriva za koje ložište
termoenergetskog postrojenja nije projektirano i izvedeno.
-
Redovno vršiti čišćenje i održavanje kotlova, opreme za smanjenje emisija u zrak
(cikloni), te dimovoda.
-
Ispitivanje efikasnosti ciklona u proizvodnom pogonu, prema uputi proizvođača.
-
Podešavanje procesnih parametara (npr. temperature, količine zraka i sl.) u
termoenergetskom postrojenju.
-
Kontrola i regulacija sagorjevanja putem praćenja temperature i/ili koncentracije
O2 , temperature vode kotla i sl.
3.6.2. Mjere za smanjenje nivoa buke
Neophodno je spriječiti potencijalne izvore buke i to na sljedeće načine:
-
odabirom strojeva i uređaja manje zvučne snage u predmetnim pogonima ili sa
već ugrađenom zvučnom zaštitom, ispravnom ugradnjom i podešenim radnim
parametrima;
-
minimaliziranjem broja izvora buke, koliko je to moguće;
-
zvučnom izolacijom izvora buke, ukoliko je to potrebno;
-
redovnim praćenjem i kontrolom nivoa buke.
Posvetiti posebnu pažnju u fazi izrade projektne dokumentacije za opremu, kojom će, kad
budu poznati svi parametri, detaljnije biti riješena zaštita od buke.
U slučaju da izmjereni nivo buke, tokom probnog rada pogona, prelazi granične vrijednosti
navedene u Zakonu o zaštiti od buke (Sl. novine Kantona Sarajevo broj 26/07), morat će se
uvesti dodatne mjere za smanjenje istih.
Mjerenja treba ponoviti pri izmjeni uslova rada pri kojima se mijenja vrijeme rada ili nivo
emitirane buke, te pri izmjeni postojećih, odnosno instalaciji novih uređaja.
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
20
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
3.6.3. Mjere za smanjenje negativnog utjecaja na vode i tlo
Mjere u nastavku potrebno je redovno sprovoditi da bi se utjecaj na vode i tlo sveo na
najmanju moguću mjeru:
-
Korištenjem proizvodnih pogona, ne bi trebalo doći do značajnijih utjecaja na
vode i tlo, jer u samom procesima nema nastanka tehnoloških otpadnih voda.
-
Prilikom redovnog remonta kotlovskih jedinica voditi računa o otpadnim vodama
koje mogu nastati i njihovom ispuštanju.
-
Prilikom remonta pogona voditi računa o eventualnom prosipanju ulja i masti i
ne dozvoliti da dođu u doticaj sa vodom, odnosno tlom i tom prilikom ga
onečiste. Mjera koja se predlaže pri zamjeni ulja i masti jeste da se: postavi
posuda u koju će se sakupljati svo eventualno prosuto ulje, te ga potom predati
ovlaštenoj firmi na zbrinjavanje kroz sistem selekcije i prikupljanja istog unutar
Slobodne zone Vogošća.
-
Vršiti periodično suho čišćenje skladišta sirovine (biomase), te prikupljene
ostatke sirovine iskoristiti u proizvodnom procesu ili u termoenergetskom
postrojenju kao energent, da bi se spriječio utjecaj na vode i tlo.
-
Tokom rada energane poštivati tehničko-tehnološke upute prizvođača opreme.
3.6.4. Mjere za smanjenje produkcije otpada
Otpad iz energane može nastati prilikom rada ili čišćenja kotlova, dimnjaka, ciklona i pepela
sa ložišta ili pri redovnim remontima ili hitnim intervencijama.
S ciljem prevencije ili minimiziranja proizvodnje otpada na lokaciji i u proizvodnim pogonim
koji su predmet ovog Zahtjeva za okolinsku dozvolu, potrebno se pridržavati sljedećih mjera:
-
Operator je dužan da sklopi ugovor sa firmom koja će zbrinuti i ove vrste otpada
odnosno koristiti postojeću infrastrukturu Slobodne zone Vogošća.
-
Imenovati osobu koja će biti zadužena za Plan upravljanja otpadom na lokaciji za
predmetne pogone.
-
Ažurirati Plan upravljanja otpadom nakon 5 godina ili nakon promjene u radu
postrojenja, a koja ima značajan utjecaj na generiranje otpada.
-
Sklopiti ugovor sa firmom koja vrši zbrinjavanje opasnih vrsta otpada (zauljena
ambalaža i sl.) ili u ugovoru sa firmom koja vrši održavanje pogona definisati da
je to njihova obaveza zbrinjavanja.
-
Sav drvni otpad, piljevinu, prašinu i sl. kad god je to moguće vraćati u proizvodni
process ili koristiti u energani kao emergent. Na taj način neće biti generiranja
ove vrste otpada.
3.7.
Opis mjera za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada
koji produkuje postrojenje
Operator je u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine F BiH br. 33/03)
izradio Plan upravljanja otpadom koji je dat u prilogu ovog dokumenta.
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
21
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
Detaljan opis mjera za sprečavanje produkcije otpada kojeg mogu produkovati predmetni
pogoni i postrojenja su dati u Planu upravljanja otpadom koji je sasatavni dio ovog
dokumenta.
Pri normalnom radu energane ne bi trebale nastajati veće količine otpada, osim pepela i
čvrstih čestica pri sagorijevanju goriva odnosno biomase.
Pri ustaljenom radu pogona za preradu biomase ne bi trebalo doći do produkcije značajnih
količina otpada, jer će se sva eventualno rasuta sirovina ili sirovina koja se prikupi u
sistemima otprašivanja (ciklonima) vraćati u proces proizvodnje.
Stvaranje otpada treba svesti na najmanju moguću mjeru, a generirane količine zbrinjavati na
adekvatan način tako da se ne stvara dodatno opterećenje okoliša.
3.8. Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obaveza operatora posebno
mjera nakon zatvaranja postrojenja
Pored mjera pomenutih u prethodnom poglavlju, operator ima obavezu da preduzme i druge
odgovarajuće preventivne mjere kojima će se: umanjiti zagađenje, efikasnije koristiti
energetske i prirodne resurse, spriječiti moguće nesreće i ograničiti njihove posljedice, te
nakon prestanka rada postrojenja (objekata) lokaciju dovede u zadovoljavajuće stanje kako bi
se izbjegla bilo kakva zagađenja.
Prije svega veoma bitno je da se kod svih uposlenika i korisnika objekta razvija svijest o
potrebi zaštite okoliša.
3.8.1. Mjere za umanjenje potrošnje vode i energije
Svođenje upotrebe energije i vode na minimum riješiti praksom “dobrog vođenja
domaćinstva“ (good house keeping), što uključuje aktivnosti sa minimalnim ili nikakvim
troškovima, kao što su:
-
isključivanje motora i opreme koja se ne koristi,
-
pravilno rukovanje opremom,
-
redovno čišćenje zaprljanih površina,
-
opće redovno održavanje opreme i radnih prostora.
Ušteda energije je najbrži, najefikasniji i najekonomičniji način da se smanji emisija i da se
očuva ili unaprijedi kvalitet zraka.
3.8.2. Mjere u slučaju akcidentnih situacija
Za slučaj akcidentnih situacija potrebno je uspostaviti odgovarajuće procedure za postupanje
u ovim situacijama.
Jedna od najvećih mogućih nezgoda je svakako požar. Također, uz požar može doći do
zemljotresa, poplave usljed velikih oborina, erozija, klizanje tla, i dr. Za sve navedene pojave
potrebno je poduzeti preventivne mjere i to:
-
protupožarna zaštita, vatrodojava, sistem automatskog gašenja i sl.,
-
označavanje i posebno rukovanje opasnim i lakozapaljivim proizvodima,
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
22
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
-
pravilno dimenzioniranje i projektiranje odvodnje,
-
sprovođenje edukacije i treninga osoblja.
Jedna od mjera za umanjenje mogućnosti pojave požara, odnosno zaštite od požara je
postupanje u skladu sa elaboratom zaštite od požara. U tu svrhu potrebno je:
-
izvršiti edukaciju i provjeru znanja osoblja jednom godišnje u skladu sa propisima,
-
osigurati dovoljan broj i ispravnost aparata za gašenje,
-
redovito kontrolisati pristupnost unutrašnjim i vanjskim hidrantima,
-
osigurati ispravnost i što veću pokrivenost vatrodojavnog sistema,
-
sprovesti sve druge neophodne mjere.
U slučaju akcidentnog događaja – nenamjernog i neočekivanog događaja koji se može desiti,
mora se zavisno od vrste i obima utjecaja na okoliš, postupiti na sljedeći način:
-
pristupiti brzoj intervenciji ukoliko to okolnosti dozvoljavaju,
-
evakuisati uposlene najbližim putevima evakuacije i organizaciono djelovati,
-
ukazati neophodnu prvu pomoć i pozvati nadležnu službu (vatrogasce, hitna pomoć i
sl.).
Navedene aktivnosti i poslove čišćenja mora obaviti stručno lice uz upotrebu propisanih
zaštitnih sredstava.
3.8.3. Mjere nakon prestanka rada postrojenja (objekta)
U slučaju prestanka korištenja objekata, ovisno o budućoj namjeni prostora, idejnim
rješenjem predvidjeti izradu elaborata zaštite okoliša prije novog zahvata. Predvidjeti
postupke zbrinjavanja građevinskog i svih drugih vrsta otpada na prihvatljiv način sa
stajališta zaštite okoliša i u skladu sa važećim propisima.
Tehnologiju izvođenja radova uskladiti sa potrebama zaštite okoliša.
Na kraju može se zaključiti da će se u normalnim uslovima rada, uz poštovanje zakonskih
propisa, primjenu tehničkih i organizacijskih mjera zaštite, kvalitetnog održavanja, ispravne
kontrole i praćenja stanja okoliša, primjenu mjera za umanjenje negativnih utjecaja na okoliš,
spriječiti nastajanje otpadnih tvari, te mogući nepovoljni utjecaj na okoliš svesti na najmanju
moguću mjeru.
U slučaju zatvaranja postrojenja operator treba primijeniti sljedeće mjere:
-
Ukloniti sva skladišta sirovinskog materijala (ili energenta).
-
Isprazniti sve spremnike u pogonu.
-
Izvršiti demontažu
kupcu/odlagalištu.
-
Očistiti prostore od zaostalih uređaja i alata, a sa otpadom postupiti u skladu sa
Planom upravljanja otpadom.
3.9.
Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov utjecaj
postrojenja
i
transportirati
dijelove
prema
konačnom
Osnova za mjerenja i ocjenu utjecaja vrši se u skladu sa važećom zakonskom regulativom:
Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. Novine FBiH br. 33/03), Zakonom o izmjenama i dopunama
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
23
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH br. 38/09), Zakonom o zaštiti zraka (Sl. Novine FBiH
33/03), Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti zraka (Sl. Novine FBiH 04/10),
Zakonom o vodama (Sl. novine FBiH br. 70/06), Zakonom o upravljanju otpadom (Sl. Novine
FBiH 33/03) i Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom (Sl. Novine
FBiH 72/09).
Također, uzet će se u obzir i sljedeći podzakonski propisi:
- Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak (Sl. novine FBiH 12/05),
- Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl.
novine FBiH 03/13),
- Odluci o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u KS (Sl.novine KS 01/13);
- Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne
kanalizacije (Sl. Novine FBiH 04/12),
- i ostale zakonske regulative koje ovdje nije navedena.
U narednoj tabeli prikazani su rokovi za dostavljanje izvještaja i institucije kojima se
dostavlja.
Tabela 2
Zbirni prikaz izvještaja o monitoringu emisija iz postrojenja
Izvještaj
Rok za dostavljanje
izvještaja
Izvještaj o izvršenim mjerenjima
emisije u zrak (Pravilnik o
monitoringu emisija zagađujućih
materija u zrak („Službene novine
FBiH“, broj: 12/05), čl. 24.)
U roku od 30 dana od
dana izvršenih
mjerenja
Izvještaj o količinama nastalog otpada
Najkasnije do 30.06. za
prethodnu godinu
Sumarni izvještaj prema Pravilniku o
registrima postrojenja i zagađivanjima
(Sl. novine Federacije BiH br. 82/07 )
Najkasnije do 30.06. za
prethodnu godinu
Kome se dostavlja izvještaj
Kantonalno ministarstvo
prostornog uređenja i zaštite
okoliša
Kantonalno ministarstvo
prostornog uređenja i zaštite
okoliša
Kantonalno ministarstvo
prostornog uređenja i zaštite
okoliša (sumarni izvještaj),
Fond za zaštitu okoliša (za
pojedinačne emisije)
Tokom realizacije projekta voditi računa o tome da svi elementi koji imaju utjecaj na okoliš
(emisije u zrak, emisije u vodu, upravljanje otpadom, buka, zdravlje i sigurnost, protivpožarna
zaštita) budu usklađeni sa stanovišta zaštite okoliša, kao i sa važećom zakonskom
regulativom.
3.9.1. Monitoring zraka
Izmjerene vrijednosti emisija u zrak iz energane na biomasu treba da zadovolje granične
vrijednosti prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija u zrak iz postrojenja za
sagorijevanje (Sl. novine FBiH 03/13). Prema Pravilniku i ostaloj važećoj zakonskoj regulativi,
Operator je u obavezi da vrši redovna mjerenja emisija u zrak jednom godišnje i o tome
izvještava nadležno ministarstvo.
Operator je dužan izraditi posebna mjerna mjesta za mjerenje emisije polutanata i čvrstih
čestica na ispustima, odnosno dimljacima, sukladno standardu.
Prema čl.28 Pravilnika o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak („Službene
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
24
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
novine FBiH“, broj: 12/05) ispitivanje može obavljati samo akreditirana laboratorija koja
ispunjava zahtjeve standarda BAS/EN ISO IEC 17025:2006.
Izvještaj iz stava 1. člana 24. Pravilnika o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak
(„Službene novine FBiH“, broj: 12/05) mora sadržavati podatke o:
1) izvođaču mjerenja;
2) obvezniku i njegovoj djelatnosti;
3) glavnim tehničnim karakteristikama procesa i izvora zagađivanja;
4) namjeni i vrsti mjerenja, te o načinu nastanka emisija koje se mjere;
5) mjestu i vremenu uzorkovanja i mjerenja;
6) upotrebljenim mjernim postupcima i mjernim uređajima;
7) izvođenju pojedinačnih mjerenja, uslovima rada i drugim posebnostima;
8) rezultate svakog pojedinačnog mjerenja;
9) vrednovanje izmjerene emisije sa propisanim graničnim vrijednostima;
10) ocjeni godišnjeg opterećenja okoliša zbog ispuštanja ispusnih gasova, izraženo u masi
emitovanih zagađujućih materija.
Obveznik je dužan dostaviti izvještaj o rezultatima emisije nadležnom ministarstvu u roku
od 30 dana od dana izvršenja mjerenja.
Operator kojem su okolinskom dozvolom propisane mjere prevencije i kontrole zagađivanja
zraka, dužan je da svojim normativnim aktom zaduži lice za vođenje brige o ograničavanju
emisije i podatke o zaduženom licu (ime, prezime, adresa, kontakt telefoni) i dostavi
nadležnom ministarstvu.
3.9.2. Monitoring buke
Monitoring se provodi u skladu sa temeljem dobre prakse i pravila struke datim u direktivi
EC2002/49 od 25.6.2002. i Pravilniku o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma
(Službeni list SR BiH broj: 46/89).
Buku je potrebno mjeriti tako da bi se utvrdile dnevne i noćne vrijednosti. Noćne vrijednosti
se uzimaju iz mjerenja istom metodom kao i za dan, ali u periodu od 22 do 6 sati. Prvo
mjerenje je potrebno izvršiti najmanje jednom godišnje, te ukoliko se utvrdi prekomjerni
nivo buke provesti naknadno zaštitu od buke, odnosno smanjenje nivoa buke.
Mjerenja treba ponoviti ukoliko dođe do izmjene uvjeta rada pri kojima se mijenja vrijeme
rada ili nivo emitirane buke, te pri izmjeni postojećih odnosno instalaciji novih uređaja ili po
žalbi susjeda.
Sva ostala mjerenja buke potrebno je izvršiti sukladno važećoj zakonskoj regulativi.
3.9.3. Monitoring otpadnih voda
Pri normalnom radu predmetnih pogona i postrojenja ne bi trebalo doći do pojave
tehnoloških otpadnih voda, jer se radi o zatvorenom sistemu.
Sanitarno-fekalne vode će biti priključene na internu kanalizacionu mrežu Slobodne zone
Vogošća, za što objekat u kojem će biti smješteni pogoni i postrojenje već ima izdatu
dozovlu od strane Ministarstva privrede i odobrenje za priključak od strane Vododvoda i
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
25
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
kanalizacije za priključak na javnu kanalizacionu mrežu.
Svaki subjekt koji ispušta otpadne vode treba da postupi u skladu sa Uredbom o uslovima
ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (Sl. Novine FBiH
04/12) i zadovolji granične vrijednosti koje su navedene u istoj.
Monitoring otpadnih voda može vršiti samo ovlaštena laboratorija. Izvještaj o monitoirngu
nadležnoj agenciji za vode (Agencija za vodno područje rijeke Save) predaje laboratorija koja
je izvršila mjerenja i analize.
3.9.4. Monitoring otpada
Operator je dužan da se pridržava Plana o upravljanju otpadom koji je napravljen u skladu
sa Zakonom o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH 33/03, 72/09) i drugim
podzakonskim aktima iz ove oblasti, kao i da sklopi ugovore sa vršiocima usluga transporta
i konačnog zbrinjavanja otpada.
Sa aspekta monitoringa otpada potrebno je uspostaviti evidenciju otpada po vrsti i količini
koja se predaje ugovorenim firmama.
Operator je obavezan da imenuje odgovorno lice za oblast upravljanja otpadom na lokaciji.
3.10.
Opis predviđenih alternativnih rješenja
Operator nije predvidio alternativna rješenja.
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
26
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
4. KOPIJA ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE ĆE BITI IZDATE ZAJEDNO
SA OKOLINSKOM DOZVOLOM
Svi zahtjevi i prilozi biće dati na kraju dokumenta.
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
27
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
5. NETEHNIČKI REZIME
Opis pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, netehnički opis rada)
U vrijeme izrade dokumenta na snazi je Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti
izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl.novine Kantona Sarajevo
br.8/11), te na osnovu toga predmetni objekat, pripada pod:
a) Energetika
1.
Pogoni za sagorijevanje snage od 1 do 10 MW
Opis postrojenja - objekta energane biće dat u nastavku dokumenta na osnovu projektne
dokumentacije i dostupnih podataka.
k) Tekstilna, kožarska, drvna i papirna industrija
2.
Pilane i pogoni za proizvodnju drveta, furnira i šperploče sa proizvodnim kapacitetom
od 3.000 do 15.000 m3/god.
Opis pogona i postrojenja - objekta biće dat na osnovu projektne dokumentacije i podataka
dobivenih od strane Investitora/Operatora.
U pogon za preradu biomase, investitora Dvokut pro d.o.o. Sarajevo, će se u procesu
proizvodnje vršti prerada biomase kao sirovine. Toplotna energija proizvedena u energani će
se iskorištavati za sušenje sirovine, dok će ostatak, odnosno višak te energije biti moguće
proslijediti u već postojeći toplovod objekta i koristit za zagrijavanje prostora unutar objekta
u kojoj se nalazi i hala gdje je smješten proizvodni pogon.
-
Pogon za preradu biomase
Glavni dijelovi pogona za preradu i proizvodnju biomase su:
-
skladište i priprema biomase (prostor sadašnjeg skladišta gdje je sve zatvoreno),
unutrašnji pneumatsko-mehanički zatvoreni transport,
sistem za iskorištavanje topline dimnih gasova i sušenje biomase,
sistem za usitnjavanje biomase,
pelet presa sa spremnikom sirovine,
briket presa sa spremnikom,
hladnjak proizvoda od biomase,
pakovanje i skladište proizvoda,
proizvodnja toplotne energije.
Proizvodnja toplotne energije
Energana - termoenergetsko postrojenje je predviđeno za zadovoljavanje potreba za
toplotnom energijom u procesima prerade biomase u predmetnom pogonu. Za smještaj
kotlovskih jedinica i prateće opreme je osiguran postojeći prostor u prizemlju Hale II (teren u
razini tla).
Prostor ima kolni i pješački ulaz iz hale, te prozorske otvore ostakljene površine cijelom
dužinom prostora. Ugrađene rešetke na fasadi objekta osiguravaju dostatnu količinu svježeg
zraka. Pristup prostoru i lokacija je takav da zadovoljava sve zahtjeve za nesmetanu
manipulaciju sirovinom, kao i sve druge tehničke zahtjeve iz ove oblasti.
U energani će biti četiri kombinovane toplovodne kotlovske jedinice sa automatskim
sagorijevanjem biomase i čvrstog goriva. Na istom će biti spregnut sistemom za
iskorištavanje temperature dimnih gasova s povratom topline i sušenjem biomase.
Ostala oprema koja je sastavni dio termoenergetskog postrojenja:
-
razdjeljnik/sabirnik i kalorimetar,
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
28
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
-
ekspanzione ponude i sigurnosne recirkulacione pumpe
-
cirkulacione pumpe i prateća oprema
-
sistem za korištenje temperature dimnih gasova i sušenje biomase.
Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju
proizvodi pogon i postrojenje
U svom radu energana će koristiti energente – biomasu i vodu u zatvorenom sistemu.
Pogon za preradu biomase će kao osnovnu sirovinu koristiti biomasu i drvni ostatak kako je
opisano u opisu tehnološkog procesa, te energente kao što su male količine vode (do 1%
ukupne količine proizvoda) i toplotnu energiju za sušenje koja će biti proizvedena u
termoenergetskom postrojenju na lokaciji.
Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja
-
Emisije u zrak
Izvori emisije u zrak iz energane će biti dimnjaci (2 komada) preko kojih će biti emitovane
emisije u zrak nastale kao:
-
produkt sagorijevanja biomase i čvrstog goriva u energani (čvrste čestice i prašina),
U incidentnom slučaju požara, može doći do utjecaja na zrak od dima nastalog požarom koji
je privremen. Implementacijom sistema za zaštitu od požara, te definisanim procedurama u
slučaju požara bitno je svesti veću štetu uzrokovanu požarom uz već postojeće mjere koje se
odnose na cjelokupnu lokaciju i objekte.
Produkti sagorijevanja biomase (otpadni dimni gasovi) se iz ložišta odvode dimnim kanalima
u ciklone u kojema se odvajaju čvrste čestice iz struje zraka, a ventilatori dimnih gasova, iste,
prethodno propuštene kroz ciklon, odvode u sistem za islorištavanje temperature dimnih
gasova, te nakon toga preko dimnjaka u atmosferu.
U slučaju zastoja rada ili začepljenja sistema za odvajanje čestica, može doći do povećane
emisije čvrstih čestica u zrak.
Iz pogona za preradu biomase kao emisije u zrak se eventualno mogu javiti emisije drvne
prašine. Čestice drvne prašine bit će prikupljane sistemom ciklona instaliranih u pogonu, a
kako se radi o zatvorenom pogonu, emisije su svedene na najmanju moguću mjeru.
Čestice drvne prašine iz ciklona će biti vraćane u proces proizvodnje.
-
Buka
Osnova za ocjenu utjecaja buke vrši se analizom prostornih parametara i sistematskim
mjerenjima.
Dominantni izvori buke na posmatranoj lokaciji su sljedeći:
-
buka prilikom rada instalirane opreme u energani,
-
oprema u pogonu za preradu biomase i
-
buka pri dopremanju i manipulaciji sirovinom.
Pogon za preradu biomase i energana će biti u zatvorenom industrijskom pogonu, pa se
može pretpostaviti da će njihovi utjecaji na emisiju buke biti smanjeni.
Kumulativnom nivou buke na samoj lokaciji doprinose i blizina regionalne saobraćajnice,
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
29
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
interni saobraćaj na lokaciji Slobodne zone Vogošća d.o.o. Sarajevo, te postojeći proizvodni
procesi koji se odvijaju na lokaciji.
-
Emisija u vode
Otpadne vode koje mogu nastati u predmetnim pogonima uključuju:
-
Otpadne vode od povremenog čišćenja kotlova (voda koje se javljaju pri čišćenju
kotlova).
Sve sanitarne vode i otpadne vode zbrinjavaju se odvojeno od oborinskih voda putem
centralnog sistema odvodnje Slobodne zone Vogošća d.o.o. Sarajevo.
Pri eksploataciji pogona za preradu biomase, u samom procesu se dodaje mala količina vode
pri pravljanju peleta, i to u sirovinu ispred pelet prese. Ovdje se radi o količinama manjim od
1% od ukupne količine proizvoda.
Prilikom eksploatacije energane nema ispuštanja tehnoloških otpadnih voda, obzirom da se
radi o zatvorenom sistemu, samo male količine otpadne vode nastale prilikom čišćenja
kotlova.
-
Otpad
Tokom korištenja energane mogu nastati sljedeće vrste otpada: komunalni, ambalažni i
tehnološki otpad (od čišćenja i remonta kotlova, pepeo, čvrste čestice i sl.).
Kod pogona za preradu biomase kao otpad se mogu javiti čestice drvne prašine – koje se
vraćaju u proizvodni proces i ponovno koriste.
Neispravnim odlaganjem i neredovitim odvozom otpada od strane ugovornog preduzeća ili
drugog ovlaštenog sakupljača može doći do negativnog utjecaja na okoliš.
U prilogu ovog dokumenta se nalazi Plan upravljanja otpadom za pogon za preradu biomase i
energanu.
Opis stanja lokacije pogona i postrojenja
Na lokaciji na kojoj je planirani pogon za preradu biomase, u Slobodnoj zoni Vogošća,
trenutno se nalaze hale korisnika Slobodne zone, u tim halama – koje su trenutno prazne, će
biti smještena i oprema opisanih pogona za koje se podnosi ovaj Zahtjev.
Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda,
tlo) kao i identifikaciju značajnih utjecaja na okoliš
-
Utjecaj na zrak
Pri korištenju proizvodnog pogona za preradu biomase će biti emitovane čestice prašine koje
će biti pokupljenje ciklonima i vraćane u sam proces proizvodnje, tako da nema ni otpada iz
proizvodnog procesa, a na taj način će biti izvršena i prevencija emisija u zrak iz ovog pogona.
Pri korištenju energane, kao posljedica sagorijevanja goriva (biomase), dolazi do pojave
pepela i čvrstih čestica koje se izdvajaju ciklonima prije ispuštanja u atmosferu. Utjecaji na
zrak iz energane može biti emisija čvrstih čestica/prašine i pepela, te SO2, NOX i CO, te
organske materije.
U slučaju požara, može doći do utjecaja na zrak od dima nastalim požarom koji je
kratkotrajan, no uz redovno održavanje postrojenja i instalacija, te provođenja svih
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
30
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
preventivnih mjera zaštite od požara, pojava požara je vrlo rijetka.
Bitno je naglasiti da će adekvatno vođenje objekta i održavanje opreme smanjiti mogućnost
porasta emisije u dužem toku vremena, odnosno, smanjena će biti mogućnost akcidenta koji
mogu iznenada da dovedu do prekoračenja emisije.
Uz pravilno vođene tehničko-tehnološke postupke, te pridržavanjem tehničko - tehnološke
discipline, promjene kvaliteta zraka bit će u granicama zakonski dozvoljenih vrijednosti za
stacionarne izvore emisija.
-
Utjecaj na vode i tlo
U slučaju nemara, neznanja ili sličnih uzroka, tokom korištenja pogona i postrojenja može
doći do nekontroliranog ispuštanja onečišćujućih tvari u sistem odvodnje što može ugroziti
protočnost sistema odvodnje, kao i utjecaj na promjenu kvaliteta otpadnih voda.
U procesu prerade biomase nema otpadnih tehnoloških voda, voda će u malim količinama biti
dodavana u proizvod da bi se postigla optimalna vlažnost sirovine. Iz proizvodnog procesa se
ne očekuje utjecaj na vode i tlo.
Sirovina koja će se prerađivati će se privremeno skladištiti na betoniranim površinama u hali
predviđenoj za skladištenje iste, a čišćenje hale će se vršiti suhim načinom, bez upotrebe
vode.
Kako se radi o zatvorenom sistemu, smatra se da je redovno održavanje i kontrola istog,
mjera za sprečavanje utjecaja na vode i tlo. Nema ispuštanja otpadnih voda u okoliš iz ovog
sistema pri redovnom funkcionisanju.
Tokom redovnog remonta kotlova, prilikom odmuljivanja, mogu se javiti određene količine
otpadne vode.
-
Utjecaj na nivo buke
Tokom korištenja energane i pogona za preradu biomase može doći do promjene nivoa buke i
njenog utjecaja na okoliš i to kao posljedica rada postrojenja, ali kako će se pogoni nalaziti u
zatvorenom industrijskom objektu pretpostavka je da neće biti ni značajnijih utjecaja na
okoliš sa aspekta ambijentalne buke.
Svakako da nivoi buke koje emituju predmetni pogoni treba da zadovolje uslove iz Zakona o
zaštiti od buke („Službene novine Kantona Sarajevo“ broj 26/07) i drugih relevantnih akata iz
ove oblasti.
-
Utjecaj na stvaranje otpada
Iz pogona za preradu biomase, se ne očekuje pojava značajnih količina otpada.
Korištenjem energane na biomasu mogu nastati sljedeće vrste otpada: komunalni otpad,
ambalažni otpad i tehnološki otpad (otpad od čišćenja kotlova i remonta, pepeo i čvrste
čestice). Operator je dužan voditi evidenciju o količinama otpada koji nastaje u energani i koji
se predaje ovlaštenoj firmi na zbrinjavanje. Otpad će se privremeno skladištiti u kontejnerima
na, za to, predviđenim mjestima, do predaje ovlaštenoj firmi na zbrinjavanje, što je regulisano
aktima Slobodne zone Vogošća d.o.o. Sarajevo.
Plan upravljanja otpadom dat je u prilogu ovog dokumenta, gdje su dati svi aspekti
upravljanja otpadom u pogonu pogonu za preradu biomase i energane.
Nastajanje čvrstog otpada je vezano za zamjenu i održavanje dijelova opreme bilo da se radi o
redovnim izmjenama dotrajale opreme ili o nepredviđenim kvarovima, što znači da ne postoji
kontinuirano nastajanje ove vrste čvrstog otpada. Uglavnom se radi o metalnom otpadu koji
se može dalje predati na reciklažu ovlaštenim firmama.
-
Ostali utjecaji
U toku korištenja predmetnih objekata moguća je pojava akcidentnih situacija kao što je
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
31
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
pojava požara, zemljotresa, poplave usljed velikih oborina, erozije tla i dr., i nije ih moguće
precizirati u ovom trenutku.
Energana će biti projektovana u skladu sa važećim propisima i standardima, te je pojava
akcidentnih situacija svedena na minimum.
Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje ili ukoliko to nije
moguće, smanjenje emisija iz postrojenja
-
Mjere za smanjenje emisije u zrak
Ograničenje emisije u zrak iz predmetnih postrojenja definisano je Pravilnikom o graničnim
vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl. novine FBiH 03/13). Prema
ovom pravilniku potrebno je vršiti periodična mjerenja emisija, a u slučaju da prekoračuju
vrijednosti koje su navedene u pravilniku poduzeti mjere date u nastavku za njihovo svođenje
u zakonom definirane okvire.
Mjere koje je potrebno poduzimati u predmetnom pogonu i postrojenju, a da bi se izvršilo
sprečavanje/smanjenje emisija u zrak su sljedeće:
-
Zabranjeno je sagorjevanje onih vrsta i oblika goriva za koje ložište
termoenergetskog postrojenja nije projektirano i izvedeno.
-
Redovno vršiti čišćenje i održavanje kotlova, opreme za smanjenje emisija u zrak
(cikloni), te dimovoda.
-
Ispitivanje efikasnosti ciklona u proizvodnom pogonu, prema uputi proizvođača.
-
Podešavanje procesnih parametara (npr. temperature, količine zraka i sl.) u
termoenergetskom postrojenju.
-
Kontrola i regulacija sagorjevanja putem praćenja temperature i/ili koncentracije
O2 , temperature vode kotla i sl.
-
Mjere za smanjenje nivoa buke
Neophodno je spriječiti potencijalne izvore buke i to na sljedeće načine:
-
odabirom strojeva i uređaja manje zvučne snage u predmetnim pogonima ili sa
već ugrađenom zvučnom zaštitom, ispravnom ugradnjom i podešenim radnim
parametrima;
-
minimaliziranjem broja izvora buke, koliko je to moguće;
-
zvučnom izolacijom izvora buke, ukoliko je to potrebno;
-
redovnim praćenjem i kontrolom nivoa buke.
Posvetiti posebnu pažnju u fazi izrade projektne dokumentacije za opremu, kojom će, kad
budu poznati svi parametri, detaljnije biti riješena zaštita od buke.
U slučaju da izmjereni nivo buke, tokom probnog rada pogona, prelazi granične vrijednosti
navedene u Zakonu o zaštiti od buke (Sl. novine Kantona Sarajevo broj 26/07), morat će se
uvesti dodatne mjere za smanjenje istih.
Mjerenja treba ponoviti pri izmjeni uslova rada pri kojima se mijenja vrijeme rada ili nivo
emitirane buke, te pri izmjeni postojećih, odnosno instalaciji novih uređaja.
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
32
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
-
Mjere za smanjenje negativnog utjecaja na vode i tlo
Mjere u nastavku potrebno je redovno sprovoditi da bi se utjecaj na vode i tlo sveo na
najmanju moguću mjeru:
-
Korištenjem proizvodnih pogona, ne bi trebalo doći do značajnijih utjecaja na
vode i tlo, jer u samom procesima nema nastanka tehnoloških otpadnih voda.
-
Prilikom redovnog remonta kotlovskih jedinica voditi računa o otpadnim vodama
koje mogu nastati i njihovom ispuštanju.
-
Prilikom remonta pogona voditi računa o eventualnom prosipanju ulja i masti i
ne dozvoliti da dođu u doticaj sa vodom, odnosno tlom i tom prilikom ga
onečiste. Mjera koja se predlaže pri zamjeni ulja i masti jeste da se: postavi
posuda u koju će se sakupljati svo eventualno prosuto ulje, te ga potom predati
ovlaštenoj firmi na zbrinjavanje kroz sistem selekcije i prikupljanja istog unutar
Slobodne zone Vogošća.
-
Vršiti periodično suho čišćenje skladišta sirovine (biomase), te prikupljene
ostatke sirovine iskoristiti u proizvodnom procesu ili u termoenergetskom
postrojenju kao energent, da bi se spriječio utjecaj na vode i tlo.
-
Tokom rada energane poštivati tehničko-tehnološke upute prizvođača opreme.
-
Mjere za smanjenje produkcije otpada
Otpad iz energane može nastati prilikom rada ili čišćenja kotlova, dimnjaka, ciklona i pepela
sa ložišta ili pri redovnim remontima ili hitnim intervencijama.
S ciljem prevencije ili minimiziranja proizvodnje otpada na lokaciji i u proizvodnim pogonim
koji su predmet ovog Zahtjeva za okolinsku dozvolu, potrebno se pridržavati sljedećih mjera:
-
Operator je dužan da sklopi ugovor sa firmom koja će zbrinuti i ove vrste otpada
odnosno koristiti postojeću infrastrukturu Slobodne zone Vogošća.
-
Imenovati osobu koja će biti zadužena za Plan upravljanja otpadom na lokaciji za
predmetne pogone.
-
Ažurirati Plan upravljanja otpadom nakon 5 godina ili nakon promjene u radu
postrojenja, a koja ima značajan utjecaj na generiranje otpada.
-
Sklopiti ugovor sa firmom koja vrši zbrinjavanje opasnih vrsta otpada (zauljena
ambalaža i sl.) ili u ugovoru sa firmom koja vrši održavanje pogona definisati da
je to njihova obaveza zbrinjavanja.
-
Sav drvni otpad, piljevinu, prašinu i sl. kad god je to moguće vraćati u proizvodni
process ili koristiti u energani kao emergent. Na taj način neće biti generiranja
ove vrste otpada.
Opis mjera za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji
produkuje postrojenje
Operator je u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine F BiH br. 33/03)
izradio Plan upravljanja otpadom koji je dat u prilogu ovog dokumenta.
Detaljan opis mjera za sprečavanje produkcije otpada kojeg mogu produkovati predmetni
pogoni i postrojenja su dati u Planu upravljanja otpadom koji je sasatavni dio ovog
dokumenta.
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
33
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
Pri normalnom radu energane ne bi trebale nastajati veće količine otpada, osim pepela i
čvrstih čestica pri sagorijevanju goriva odnosno biomase.
Pri ustaljenom radu pogona za preradu biomase ne bi trebalo doći do produkcije značajnih
količina otpada, jer će se sva eventualno rasuta sirovina ili sirovina koja se prikupi u
sistemima otprašivanja (ciklonima) vraćati u proces proizvodnje.
Stvaranje otpada treba svesti na najmanju moguću mjeru, a generirane količine zbrinjavati na
adekvatan način tako da se ne stvara dodatno opterećenje okoliša.
Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obaveza operatora posebno mjera
nakon zatvaranja postrojenja
Pored mjera pomenutih u prethodnom poglavlju, operator ima obavezu da preduzme i druge
odgovarajuće preventivne mjere kojima će se: umanjiti zagađenje, efikasnije koristiti
energetske i prirodne resurse, spriječiti moguće nesreće i ograničiti njihove posljedice, te
nakon prestanka rada postrojenja (objekata) lokaciju dovede u zadovoljavajuće stanje kako bi
se izbjegla bilo kakva zagađenja.
Prije svega veoma bitno je da se kod svih uposlenika i korisnika objekta razvija svijest o
potrebi zaštite okoliša.
-
Mjere za umanjenje potrošnje vode i energije
Svođenje upotrebe energije i vode na minimum riješiti praksom “dobrog vođenja
domaćinstva“ (good house keeping), što uključuje aktivnosti sa minimalnim ili nikakvim
troškovima, kao što su:
-
isključivanje motora i opreme koja se ne koristi,
-
pravilno rukovanje opremom,
-
redovno čišćenje zaprljanih površina,
-
opće redovno održavanje opreme i radnih prostora.
Ušteda energije je najbrži, najefikasniji i najekonomičniji način da se smanji emisija i da se
očuva ili unaprijedi kvalitet zraka.
-
Mjere u slučaju akcidentnih situacija
Za slučaj akcidentnih situacija potrebno je uspostaviti odgovarajuće procedure za postupanje
u ovim situacijama.
Jedna od najvećih mogućih nezgoda je svakako požar. Također, uz požar može doći do
zemljotresa, poplave usljed velikih oborina, erozija, klizanje tla, i dr. Za sve navedene pojave
potrebno je poduzeti preventivne mjere i to:
-
protupožarna zaštita, vatrodojava, sistem automatskog gašenja i sl.,
-
označavanje i posebno rukovanje opasnim i lakozapaljivim proizvodima,
-
pravilno dimenzioniranje i projektiranje odvodnje,
-
sprovođenje edukacije i treninga osoblja.
Jedna od mjera za umanjenje mogućnosti pojave požara, odnosno zaštite od požara je
postupanje u skladu sa elaboratom zaštite od požara. U tu svrhu potrebno je:
-
izvršiti edukaciju i provjeru znanja osoblja jednom godišnje u skladu sa propisima,
-
osigurati dovoljan broj i ispravnost aparata za gašenje,
-
redovito kontrolisati pristupnost unutrašnjim i vanjskim hidrantima,
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
34
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
-
osigurati ispravnost i što veću pokrivenost vatrodojavnog sistema,
-
sprovesti sve druge neophodne mjere.
U slučaju akcidentnog događaja – nenamjernog i neočekivanog događaja koji se može desiti,
mora se zavisno od vrste i obima utjecaja na okoliš, postupiti na sljedeći način:
-
pristupiti brzoj intervenciji ukoliko to okolnosti dozvoljavaju,
-
evakuisati uposlene najbližim putevima evakuacije i organizaciono djelovati,
-
ukazati neophodnu prvu pomoć i pozvati nadležnu službu (vatrogasce, hitna pomoć i
sl.).
Navedene aktivnosti i poslove čišćenja mora obaviti stručno lice uz upotrebu propisanih
zaštitnih sredstava.
-
Mjere nakon prestanka rada postrojenja (objekta)
U slučaju prestanka korištenja objekata, ovisno o budućoj namjeni prostora, idejnim
rješenjem predvidjeti izradu elaborata zaštite okoliša prije novog zahvata. Predvidjeti
postupke zbrinjavanja građevinskog i svih drugih vrsta otpada na prihvatljiv način sa
stajališta zaštite okoliša i u skladu sa važećim propisima.
Tehnologiju izvođenja radova uskladiti sa potrebama zaštite okoliša.
Na kraju može se zaključiti da će se u normalnim uslovima rada, uz poštovanje zakonskih
propisa, primjenu tehničkih i organizacijskih mjera zaštite, kvalitetnog održavanja, ispravne
kontrole i praćenja stanja okoliša, primjenu mjera za umanjenje negativnih utjecaja na okoliš,
spriječiti nastajanje otpadnih tvari, te mogući nepovoljni utjecaj na okoliš svesti na najmanju
moguću mjeru.
U slučaju zatvaranja postrojenja operator treba primijeniti sljedeće mjere:
-
Ukloniti sva skladišta sirovinskog materijala (ili energenta).
-
Isprazniti sve spremnike u pogonu.
-
Izvršiti demontažu
kupcu/odlagalištu.
-
Očistiti prostore od zaostalih uređaja i alata, a sa otpadom postupiti u skladu sa
Planom upravljanja otpadom.
postrojenja
i
transportirati
dijelove
prema
konačnom
Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov utjecaj
Osnova za mjerenja i ocjenu utjecaja vrši se u skladu sa važećom zakonskom regulativom:
Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. Novine FBiH br. 33/03), Zakonom o izmjenama i dopunama
zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH br. 38/09), Zakonom o zaštiti zraka (Sl. Novine FBiH
33/03), Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti zraka (Sl. Novine FBiH 04/10),
Zakonom o vodama (Sl. novine FBiH br. 70/06), Zakonom o upravljanju otpadom (Sl. Novine
FBiH 33/03) i Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom (Sl. Novine
FBiH 72/09).
Također, uzet će se u obzir i sljedeći podzakonski propisi:
- Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak (Sl. novine FBiH 12/05),
- Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl.
novine FBiH 03/13),
- Odluci o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u KS (Sl.novine KS 01/13);
- Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
35
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
kanalizacije (Sl. Novine FBiH 04/12),
- i ostale zakonske regulative koje ovdje nije navedena.
U narednoj tabeli prikazani su rokovi za dostavljanje izvještaja i institucije kojima se
dostavlja.
Zbirni prikaz izvještaja o monitoringu emisija iz postrojenja
Rok za dostavljanje
izvještaja
Izvještaj
Izvještaj o izvršenim mjerenjima
emisije u zrak (Pravilnik o
monitoringu emisija zagađujućih
materija u zrak („Službene novine
FBiH“, broj: 12/05), čl. 24.)
U roku od 30 dana od
dana izvršenih
mjerenja
Izvještaj o količinama nastalog otpada
Najkasnije do 30.06. za
prethodnu godinu
Sumarni izvještaj prema Pravilniku o
registrima postrojenja i zagađivanjima
(Sl. novine Federacije BiH br. 82/07 )
Najkasnije do 30.06. za
prethodnu godinu
Kome se dostavlja izvještaj
Kantonalno ministarstvo
prostornog uređenja i zaštite
okoliša
Kantonalno ministarstvo
prostornog uređenja i zaštite
okoliša
Kantonalno ministarstvo
prostornog uređenja i zaštite
okoliša (sumarni izvještaj),
Fond za zaštitu okoliša (za
pojedinačne emisije)
Tokom realizacije projekta voditi računa o tome da svi elementi koji imaju utjecaj na okoliš
(emisije u zrak, emisije u vodu, upravljanje otpadom, buka, zdravlje i sigurnost, protivpožarna
zaštita) budu usklađeni sa stanovišta zaštite okoliša, kao i sa važećom zakonskom
regulativom.
Opis predviđenih alternativnih rješenja
Operator nije predvidio alternativna rješenja.
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
36
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
6.
PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM
Plan upravljanja otpadom se nalazi u prilogu ovog dokumenta.
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
37
Zahtjev za okolinsku dozvolu za pogon za preradu biomase sa energanom snage 3,6 MW
7.
PRILOZI
Prilog 1:
-
Prepis posjedovnog lista 645/10, Služba za geodetske poslove i katastar nekretnina, br. 08-30, od
19.12.2013.g.
-
Kopija katastarskog plana, Služba za geodetske poslove i katastar nekretnina, Općina Vogošća, br.
plana 15, 16 i 35, od 17.12.2013.g.
-
Geodetski snimak lokacije
-
Ugovor o zakupu – Slobodna zona Vogošća d.o.o. Sarajevo
-
Vodna dozvola izdata od strane Ministarstva privrede KS korisniku objekta
-
Registracija firme – Dvokut pro
Prilog 2:
- Situacija sa dispozicijom opreme i sistema grijanja
Prilog 3:
-
Mjesta emisije
-
Plan upravljanja otpadom
Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje
OKOLIŠ I ENERGETIKA
38

Svojstva obnovljivih izvora energije ne možemo

2-hygienic principles_HR2

“For a greener future of rural area”

Biomasa - Green Partnerships

Preuzmite rad - ForestFires.ba

Otpad ne mora da bude i smeće Otpad ne mora da bude i smeće

PROJEKT: PROIZVODNJA AGRO PELETA Investicijom se želi

Faun Rotopress XXL

Poštovani korisnici, Zahvaljujemo Vam na dosadašnjoj suradnji