2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Green Garden • broj 79 • ožujak / travanj 2012. • godina XII • cijena 3,50 K M
Kadifica
Tekuća gnojiva
Žičnjaci-štetnici krumpira
Hibridi kukuruza
Grah mahunar
info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
Iz sredstava Banke – LINK UCODEP
Izvor
Dugoročni krediti iz sredstava Banke, te pokriće istih garancijom kreditnogarantnog fonda Udruženja za posao i poduzetništvo LINK Mostar
Korisnici kredita
Krajnji korisnici mogu biti sve pravne osobe (uključujući i start up firme),
registrirane kao d.d., d.o.o., i samostalni obrtnici ili samostalni poljoprivredni
proizvođači na području BiH u ekonomskoj makro regiji Hercegovina, članovi
poljoprivredne zadruge Žalfija Trebinje i Udruženja Eco Line Mostar i Udruženja
Okusi Hercegovinu.
Djelatnosti koje se ne financiraju
Trgovina bez vlastite proizvodnje materijalnih dobara i usluga, ugostiteljstvo
bez vlastite proizvodnje, lutrije i igre na sreću kao i sve aktivnosti koje nisu u
skladu sa državnim Zakonima ili propisima Banke.
Namjena kredita
Financiranje obrtnog kapitala (maksimalno 30% od odobrenog kredita) i
investicije u stalna sredstva (minimalno 70%).
Proizvodne djelatnosti koje se financiraju:
1. Proizvodnja meda, Livanjskog sira i sira iz mjeha;
2. Uzgoj i prerada voća, povrća, vinove loze i ljekobilja;
3. Stočarstvo i peradarstvo;
4. Proizvodnja tradicionalnih, tipičnih proizvoda za Hercegovinu.
Iznos kredita
Minimalni iznos pojedinačnog kredita: KM 3.000,00
Maksimalni iznos pojedinačnog kredita: KM 30.000,00
DUGORO
Č
KREDITI Z NI
PODUZE T A
NIKE
Instrumenti osiguranja
Osnovni instrumenti osiguranja:
• Garancija LINK-a u visini 50% pojedinačnog iznosa kredita,
• bianco vlastita mjenica uz mjenično ovlaštenje za popunu,
• ugovorna ovlast,
Pored osnovnih instrumenata osiguranja klijent je ovisno o procjeni nositelja
kompetencija obavezan osigurati i kombinaciju dodatnih instrumenata
osiguranja.
Valuta kredita
KM s valutnom klauzulom
Rok i način korištenja
Prema dinamici ulaganja u projekt, a najduže 12 mjeseci od odobrenja
pojedinog kredita.
Sukcesivno i/ili odjednom. Po zaključenju Ugovora o kreditu iznos odobrenog
kredita se stavlja na raspolaganje plaćanjem prodavatelju ili dobavljaču ili
prijenosom na KM-ovski račun Korisnika kredita.
Rok i način vraćanja
Do 60 mjeseci uključujući 6 mjeseci grace perioda na glavnicu (do 9 mjeseci
grace perioda za voćarstvo i vinogradarstvo).
Otplata kredita će biti u jednakim mjesečnim ratama i u valuti u kojoj je kredit
plasiran.
Više informacija možete dobiti na broj telefona 033 222 999, putem
e-maila info@unicreditgroup.ba ili u bilo kojoj poslovnici UniCredit Bank.
Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar:
tel: +387 36 580-151, Bulevar narodne Revolucije 55 A, Mostar, info@linkmostar.org
www.evjesnik.info
Novi portal za nove ljude.
Zagoooglaj!
3
Editor’s word
Novi broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosi veliki
broj zanimljivih priloga iz različitih oblasti poljoprivredne proizvodnje.
Najveći broj priloga vezan je za voćarstvo, vinogradarstvo, povrtlarstvo
i cvjećarstvo. Početne stranice glasila obiluju temama iz cvjećarstva
među kojima se izdvaja nekoliko članaka koji obrađuju pojedine cvjetne vrste. Tako možete pročitati prilog o eševeriji, spirei, kadificama te
prilog o proljetnom uređenju travnjaka.
Početkom proljeća kreće sadnja različitih cvjetnih vrsta kako ukrasnih tako i cvjetnih dekorativnih vrsta koje se sade u saksijama i uzgajaju na balkonima, terasama i drugim mjestima. Sve te vrste za uspješan
rast i razvoj traže i odgovarajuća gnojiva. U ovom broju glasila donosimo
i poseban prilog o tekućim gnojivima koja se koriste za gnojidbu različitih vrsta cvijeća.
Ovih dana, na području Bosne i Hercegovine, kreće sjetva kukuruza.
Na tržištu u BiH ima desetak sjemenskih kuća koje nude svoje hibride.
Jedna od tih kuća je i Syngenta koja u svojoj paleti ima desetak vrhunskih hibrida koji zauzimaju značajno mjesto u sortimentu kukuruza u
BiH. U zadnjem broju glasila pisali smo o sadnji krumpira, a u ovom
broju donosimo prilog o najznačajnijim šetnicima krumpira-žičnjacima
i načinima njihova suzbijanja. Osim toga u ovom broju možete pročitati i prilog o rutavoj bubi-štetniku koja može uveliko smanjiti urod prije
svega na jabučastim voćkama ali i na ostalim voćnim vrstama te prilog
o suzbijanju puževa.
Ovo je samo dio sadržaja drugog broja glasila Green Garden u ovoj godini. Vjerujemo da će i ostali prilozi u ovom broju pronaći svoje čitatelje.
Uredništvo
The new issue of Green Garden, on its pages, brings you many interesting articles from different fields of agricultural production. The largest number of articles is related to the field of fruit growing, viticulture,
vegetable growing and floriculture. First pages are dedicated to the topics
from filed of floriculture, and among all them there are articles that deal
with particular types of flower, so you can read articles about houseleek,
sprirea, tagetes and article about spring lawn decoration.
Beginning of the spring is time for planting different flower species,
such as ornamental and decorative flower types for planting and growing
in pots on balconies, terraces and similar places.
These days, in Bosnia and Herzegovina, it’s time for sowing corn. The
market in Bosnia and Herzegovina has a dozen seed companies that offer
their own hybrids of corn. One of these companies is Syngenta which has
in its offer about top ten hybrids of corn occupying important place in the
market of Bosnia and Herzegovina. In the last issue of Green Garden we
wrote about planting potatoes, and in this issue we report about the most
important pests of potato – wireworms and their control methods. Also,
in this issue, you can find an article about Tropinota hirta – pest that can
greatly reduce yields on apple trees, but also on other kind of fruit trees,
and an article about snail control.
This is only a part of everything that you can find in second issue of
Green Garden this year. We believe that other articles will also find their
readers.
Editor’s office
Kadifica - zahvalna parkovska cvjetnica.............................................. 4
Eševerija - dojmljiva i otporna.................................................................. 5
Suručica (Spirea)............................................................................................6
Proljetni radovi na travnjaku......................................................................7
Tekuća gnojiva u hortikulturi...................................................................10
Povrtnjak početkom proljeća...................................................................12
Korabica - manje poznata kupusnjača..................................................13
Žičnjaci (crvi, skočibube)...........................................................................14
Puževi – sve značajniji štetnici povrtlarskih kultura......................15
Hibridi kukuruza..........................................................................................16
Zaštita od korova........................................................................................... 17
Grah mahunar - tražena povrtna kultura.............................................18
Smanjite štete na voćkama od rutave bube........................................20
Grejp za mršavljenje i smanjenje kolesterola.....................................22
Pojava i liječenje kloroze...........................................................................23
Suzbijanje monilije na koštičavim voćkama......................................24
Cvatnja vinove loze - prskati ili ne!........................................................25
Nova pakiranja hercegovačkih rakija...................................................26
Radovi u pčelinjaku početkom proljeća............................................... 27
Zanimljivosti..................................................................................................30
Nagradna križaljka......................................................................................30
Sadržaj
Riječ urednika
Glasilo
GREEN GARDEN
U prošlom broju Green Garden glasila u čast nadolazećeg proljeća uveli smo izbor za
NAJ… najljepši vrt, cvjetnjak, travnjak, te najveći plod i najbolji urod. Za sve one koji budu
učestvovali u izboru osigurane su nagrade! Sve što trebate učiniti jest uslikati svoje djelo i
fotografije zajedno sa svojim podacima poslati na našu adresu, osobno dostaviti u jedan od
naših agrocentara ili poslati na e-mail greengarden.glasilo@sjemenarna.com. Pobjednici će
biti objavljeni u sljedećim brojevima Green Garden glasila.
Kako postati član Kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član:
jednostavno – preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostavite prema uputama koje
ćete pronaći u pristupnici.
Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo u Klubu Vam donosi brojne
pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu
Green Garden možete poslati na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com.
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
Nakladnik:
SJEMENARNA d.o.o.
Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH
Tel.: + 387 (39) 700 000;
Fax: + 387 (39) 706 572;
info@sjemenarna.com
greengarden.glasilo@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
Glavni urednik:
dr. Ivan Ostojić
Redakcijski kolegij:
Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar,
Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić
Marketing:
Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.
Andrea Šaravanja, mr. oec.
Lektor:
Blanka Kraljević, prof.
Fotografija na naslovnici:
Ivan Ostojić
Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,, nauke, kulture i športa broj:
05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis
Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.
4
KADIFICA- zahvalna
parkovska cvjetnica
Matea Pehar,dipl. ing.
K
adifica (Tagetes sp.) je jedna od najzahvalnijih vrsta
jednogodišnjeg cvijeća jer
je iznimno otporna na nepovoljne
uvjete uzgoja. Pored svih neprilika
biljka neprestano oblikuje lijepe
cvijetove žarkih boja, a skidamo li
redovito osušene cvjetove produžit ćemo cvatnju do kasne jeseni.
Osim, skromnih zahtijeva prema
kvaliteti tla kadifica ne zahtijeva ni
učestalo i prekomjerno zalijevanje,
zbog čega je idealna za ukrašavanje
gradskih perivoja i rjeđe posjećenih
vikendica. Kao takvu mnogi je požele imati u svom vrtu, a posebice
ljubitelji cvijeća u našim vrućim
hercegovačkim krajevima. Dodajmo kako ova lijepa i otporna biljka
upravo i potječe iz vrelih i suhih
područja Meksika. A danas na tržištu možemo pronaći veliki broj
njezinih kultiviranih oblika koji
se dobro uklapaju u kombinaciji s
ostalim vrstama cvijeća. Ipak, nerijetko se kadifica uzgaja i samostalno tj. u čistim skupinama, čime
njezina jednostavnost i raskošnost
jače dolaze do izražaja.
Nezamislivo je posjetiti bilo koji od parkova i vrtova u kojem nećemo susresti ovu
uistinu lijepu, otpornu biljku. Unatoč žarkom suncu i velikim ljetnim sparinama
kadifica ostaje svježa i lijepa, te kao takva privlači poglede radoznalih prolaznika
matskim prilikama. A za uspješan
uzgoj kadifice zahtijevaju propusna tla čiji pH iznosi 5,5-6,5. Razmak sadnje kod afričke kadifice
obično iznosi 30-45 cm, dok je on
kod francuske kadifice nešto manji
te iznosi 20 do 25 cm. Pored redovite njege i prihranjivanja poželjno
je biljkama revno otklanjati ocvale
cvjetove a sve kako bi do izražaja
došla ljepota i sjaj novonastalih
cvjetova.
Savjet više
Sjetva i sadnja
Kadifice razmnožavamo sjemenom koje se sije u razdoblju od
veljače do travnja. Sjetvu obavljamo u sandučiće, nakon čega
biljke niču već za 10-tak dana, za
što treba osigurati temperaturu od
15 do 20 stupnjeva C. Postupak je
prilično jednostavan. U sandučiće
ispunjene kompostom lagano ras-
poredite sjeme u plitkom sloju, a
potom pažljivo nanesete tanki sloj
treseta. Treset je nužno pažljivo
navlažiti (sitne ručne prskalice) i
prekriti plastičnom folijom. Ovako
pripremljeni sandučići čuvaju se
na tamnom mjestu sve dok biljčice
ne počnu izbijati. Nakon što biljke
izbiju plastična folija se uklanja
a sandučići se iznose na svijetlo i
prozračno mjesto. Pošto se pojave
prvi listovi, sadnice presađujemo
u odgovarajuće kontejnere. Na ovaj
način pripremljene biljke, koje su
se dobro i kvalitetno ukorijenile,
možemo posaditi na željeno mjesto
u vrtu. Razumljivo da se pri tomu
moramo ravnati i s vladajućim kli-
Za razliku od većine vrsta jednogodišnjeg cvijeća, kadifice su
mnogo otpornije na brojne bolesti
i štetnike. Ali unatoč svemu najveću opasnost predstavljaju puževi i
uholaže, koje najčešće posjećuju
mlade biljčice. Povrh svega, kao
jedan od čestih načina biološke
borbe protiv nematoda u tlu koriste se upravo gusti nasadi kadifica.
Jer malo je znano kako korijen ove
biljke sadrži kompleksne supstance koje sprečavaju te ograničavaju razvoj i širenje nematoda.
A kadifice posađene u vrtu, osim
što velikim dijelom uništavaju nematode u tlu, sprečavaju i širenje
opasne bijele mušice. Pa stoga odlučite li posadite kadificu u svom
vrtu, znajte kako ćete pored lijepih
i raskošnih cvijetova ujedno dobiti
i prijeko potrebnu zaštitu od navedenih štetnika.
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
5
Eševerija
- dojmljiva i
otporna
Vrlo dojmljiva i otporna meksička biljka
atraktivnih nijansiranih mesnatih listova rozete,
predstavlja djelić netaknute prirode koja se vrlo
elegantno uklapa u dizajn boravišnih inventara.
Ivana Markota, master struke
D
anas više i ne možemo zamisliti dio prostorije u kojoj
boravimo bez zelenila, kao
obveznog elementa uređenja unutarnjeg prostora. Stoga je upravo
eševerija biljka koju lako možete
uzgojiti u vlastitom domu. Naime,
ove sobne biljke, raskošne sukulente, imaju ulogu živih skulptura,
vrlo zahvalnih i uvijek privlačnih.
Uzgajajući sukulente istodobno
možete biti vrtlari, botaničari, arhitekti i na taj način aktivno sudjelovati u oplemenjivanju prostora u
kojem svakodnevno boravite. Pored toga, dotična biljka istodobno je
prikladna za početnike i ambiciozne ljubitelje koji vole kreirati vlastite, malo zahtjevne mini vrtove.
Podrijetlo i raznolikosti
Postoji više od stotinu vrsta ovih
lijepih biljaka od kojih gotovo sve
potječu iz Meksika i koje pripadaju
porodici Crassulaceae. Pored svoje
velike raznolikosti eševerije rastu u
većini slučajeva kao rozetasti grm
ili polugrm. Neke od njih uzgajaju
se samo zbog dekorativnih lisnatih rozeta koje čini debelo mesnato
B RO J 7 8 • S I J E Č A N J / V E L J AČ A 2 0 1 2 .
lišće, dok druge imaju čak i lijepe
cvjetove. Eševerija općenito razvija
simetrične plavozelenkaste rozete koje prijanjaju uz tlo. Zvonoliki
maleni cvjetovi uzdižu se na stapkama dugim 10-15 cm, a koji izbijaju iz rozete potkraj prosinca pa sve
do ožujka. Boja im varira od bijele,
žute, narančaste do crvene. Listići s
peteljki pri najmanjem dodiru opadaju te ukoliko padnu na tlo odmah
se zakorijene. Iz njih se, dakako,
razvijaju nove mlade biljke koje
već u istoj godini cvatu.
Svjetlo za puni sjaj
I kako smo već spomenuli eševerije su dosta otporne i veoma lako
se uzgajaju. A osigurate li im dostatno svjetla, te ukoliko ih pažljivo
i umjereno budete zalijevali dobit
ćete prekrasne rozete. Da biste to
postigli, tijekom ljeta poželjno je
da biljka boravi na otvorenome
osunčanom položaju te da redovito dobiva potrebnu vlagu. Poželjne
noćne temperature za njezin rast i
razvoj iznose od 10 do 13 stupnjeva C dok optimalne dnevne iznose
20 do 22 0C. Pravilan ritam i način
zalijevanja jedan je od najvažnijih čimbenika kako bismo uspjeli
u uzgoju ove lijepe i dekorativne
biljke. Stoga je tijekom proljeća i
ljeta nužno provoditi umjereno zalijevanje, a sve kako bi se supstrat
malo prosušio između dvije opskrbe vodom. Pored toga, poželjno je
od travnja do konca kolovoza biljke
prihranjivati svakih dva tjedna tekućim Flortis gnojivom za kaktuse.
Međutim, ne preporuča se prihranjivanje netom posađenih biljaka
tijekom prve godine uzgoja. Ali, i
pored činjenice kako je ovo biljka
skromnih zahtjeva, pojedinim se
ljubiteljima cvijeća dogodi da listovi naglo otpadnu zbog čega stabljike ostanu gole i samo na vrhovima
nose rozete. Do ove pojave obično
dolazi kada se eševerija nalazi u
pretoploj prostoriji, u uvjetima nedovoljna zalijevanja.
Jednostavno razmnožavanje
Kako smo već naveli, iz postranih
izdanaka-rozeta možete lako i jednostavno uzgojiti nove, mlade biljke. Jer razmnožiti ove uistinu jednostavne i otporne biljke, uz malo
truda i dobre volje moguće je u bilo
koje doba godine. Koristite li pritom
glinene i ukrasne posude, u koje se
eševerija lijepo uklapa, na najbolji
način ćete oplemeniti bilo koji kutak prostora u kojem boravite.
6
SURUČICA (SPIREA)
Suručica iz porodice Caprifoliaceae je višegodišnji cvatući grm cvatova sastavljenih
od bijelih, grimiznih ili ružičastih cvjetića. Suručica voli hranjivo, propusno tlo, na
osunčanom ili polusjenovitom položaju a razmnožavaju se reznicama početkom
ljeta. Ukoliko kupite gotove sadnice možete ih posaditi tokom cijele godine jer su
otporne na hladnoću i vrućinu. To je listopadna biljka koja naraste i preko 2 metra
visine. Uglavnom se koristi na neformalne živice u ladanjskim vrtovima.
DOBRO JE ZNATI
Svima nam dobro poznati Aspirin
dobio je davne 1899. godine ime
po spirnoj kiselini koja se dobiva iz
soka Spiraea ulmaria (narodni naziv
končara) i ima jednak kemijski sastav
kao salicilna kiselina. Slovo A u nazivu
lijeka dolazi od riječi acetil a završetak
“in” najčešće se upotrebljava u tvorbi
kemijskih imena. Svakako zvučnije
ime lijeku od Acetilsalicilne kiseline!
Ivana Markota, master struke
Opis biljke
Rod Spiraea sačinjavaju brojne
vrste i sorte grmova uspravnih ili
elegantnih grana, nježnih listića
i metličastih ili štitastih cvatova
sačinjenih od bijelih ili ružičastih
cvjetića, koje cvatu, ovisno o vrsti u
proljeće ili ljeti.
Vanhoutteova suručica je hibrid
između Spiraea trilobata i Spiraea cantoniensis. Brzorastući je
listopadni grm i jedna od najčešće
uzgajanih suručica u vrtovima i
parkovima. Naraste do 2,5 m visine
i širine tanašnim izbojcima koji se
elegantno savijaju prema zemlji.
Cvate u kasno proljeće snježnobijelim cvjetićima ne većim od centimetra, skupljenih u cvatove koji niz
grane padaju u slapovima. Listići
su sitni, zeleni, lagano nazubljeni.
Podnosi i tla koja sadrže nešto više
soli
Uzgoj i njega
Uzgaja se u živim ogradama, u
skupinama ili pojedinačno, zahvalna je za prekrivanje padina. Voli
hranjivo, dobro drenirano tlo, no
nikako vapnenasto. Uspijeva i na
sunčanu i polusjenovitu položaju
iako na potonjem slabije cvate.
Orezuje se nakon cvatnje, prikraćivanjem izboja koji su cvali
iznad grananja, a kako bi se potaklo novo grananje. Starije izboje
koji nisu cvali prikratite do polovice, a mlade savitljive izboje ostavite
netaknutima. Potrebno je i blago
prorijediti središta grma.
Vrlo je otporna na niske temperature (zona 4 - 8 ), prašinu i smog,
te se dosta uzgaja u gradovima. Od
nametnika najveći su joj neprijatelji uši koje sišu sok s mladih izbojaka. Možete ih se riješiti pravodobnim otkrivanjem i otkidanjem
zaraženih grančica, inače vam preostaju insekticidi.
Suručice su velika i raznovrsna
skupina. Ima ih visokih varijeteta
koji cvatu u ožujku prije nego što
se pojave listovi, a postoje one koje
cvatu u jesen. Ovi grmovi svoju
omiljenost duguju brzu rastu i obilnoj cvatnji. Lako se uzgajaju i općenito nema problema. Skupina koja
cvate u proljeće na svinutim stabljikama nosi mnogobrojne sićušne, bijele cvjetove Cvjetovi skupine
koja cvate ljeti obično su ružičasti
ili crveni, mali cvjetovi pojavljuju
se kao plosnate glavice, okruglaste
kupole ili uspravni klasovi. Dobro
uspijeva na bilo kojem prihvatljivom vrtnom tlu na sunčanom ili
lagano zasjenjenom mjestu. Vrstama koje cvatu ljeti treba u rano
proljeće temeljito odrezati grane na
10-20cm iznad tla.
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
7
Matea Pehar, dipl.ing.
S
vi mi volimo vidjeti pravi zeleni travnjak jer to u nama
stvara ugodan osjećaj, odnosno, daje nam određenu dozu
smirenosti i zadovoljstva. Međutim, jeste li se ikada zapitali koliko
je potrebno truda i zalaganja da bi
dobili travnati pokrivač. Dolaskom
toplijih dana slijedi generalno čišćenje travnjaka od nakupina otpalog lišća, polomljenih grančica s
okolnih drveća kao i ostalih nečistoća koje nošene vjetrom završe
na našim zelenim površinama. Ali,
to je tek prvi korak jer slijedi prva
proljetna prihrana travnjaka koja
će našem travnjaku vratiti njegov
pravi sjaj. Svakako, prihranu treba
obaviti koristeći namjenska gnojiva za travnjake.
Prihranjivanje travnjaka
početkom proljeća
Dolaskom proljeća trava intenzivnije počinje rasti te tlu treba vratiti hranjive elemente koje ona svojim rastom crpi iz tla. Gnojiti treba
više puta od konca ožujka do srpnja i u tu svrhu je najbolje koristiti
specijalna gnojiva za travnjake.
Navedena gnojiva u svom sastavu,
osim osnovnih elemenata, imaju i
mikroelemente nužne za pravilan
razvitak trava. Osim toga, danas
na tržištu možete pronaći i željezni sulfat (FERO PLUS) namijenjen
za otklanjanje kloroze na travnjacima. Kloroza ili žućenje trave
nastaje kao posljedica nedostatka
željeza i potpuno se može ukloniti
jedino dodatkom ovog elementa u
vidu sulfata čime trava dobiva prirodno “modru” boju. Preporuča se
primjena ovog proizvoda u dva navrata s razmakom od 15 dana. Osim
Fero plus-a , na tržištu postoje namjenska gnojiva za travnjake.
Proljetni radovi
na travnjaku
Početkom proljeća intenziviraju se radovi na održavanju travnjaka. To se
prije svega odnosi na proljetno čišćenje, prozračivanje, uklanjanje korova,
dosijavanje i prihranjivanje. Iako je na prvi pogled riječ o jednostavnim
postupcima, ipak je nužno poznavati i neke biološke osobitosti trave.
Prvu kosidbu trebamo obaviti na visinu
od 6-7 cm s tim da
pokošenu travu odstranimo s travnjaka
jer u protivnom može
doći do nastanka
tzv. ćelavih mjesta.
U pravilu, tijekom
proljeća trava se kosi
dva puta tjedno s tim
da je nužno izbjegavati prenisku kosidbu
koja bitno umanjuje
korijenovu i lisnatu
masu trava. Međutim, treba znati i kositi jer se kosilica ne smije pomicati naprijed-natrag već se gura u smjeru kosidbe.
Svaka sljedeća kosidba mora biti
pod pravim kutom prema prethodnoj. Druga operacija odnosi se na
prihranjivanje travnjaka.
Dosijavanje travnjaka
Ljubitelji travnjaka su često u
zabludi jer misle da je jednokratno
razbacivanje sjemena trave dostatno za stvaranje engleskog travnjaka. Ali, zbog naše relativno “surove” klime dio sjemena ne uspije
normalno napredovati uslijed čega
se javljaju prazna mjesta
ili mjesta bez trava. Ta tzv.
ćelava mjesta se moraju
dosijavati i to tako što po
njima razbacamo odgovarajuću količinu sjemena
koje zasipamo tresetom
za travu u sloju od 0,5-1
cm i redovito zalijevamo.
Srećom, danas imamo i
namjenske travne smjese za dosijavanje (ROKO)
čije je sjeme obloženo
zemljom i hranjivom. Na
taj način sjeme sto posto
niče i zahvaljujući dostupnom hranjivu brzo raste i popunjava prazna
mjesta. Na
taj način za
kratko vrijeme dobit ćemo
t ravn ja k
kakav smo
oduvijek i
željeli.
Namjenska gnojiva za travnjake
U Sjemenarninim Agrocentrima u Mostaru i
Širokom Brijegu i Grudama možete nabaviti pakiranja parkovskih trava te namjenska gnojiva za
travnjake, koja pored osnovnih NPK hranjiva sadrže i mikrohranjiva, neophodne za normalan rast travnih vrsta.
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
MOTOKULTIVATORI
Motokultivatori
su
jednoosovinski strojevi koji se koriste
za obradu manjih i
teže
pristupačnih
površina. Najčešće
imaju dva kotača i
kardanski priključak
za razne dodatne
priključke ili mogu
imati direktno na
osovini priključene
kopačice. Vrlo su
rasprostranjeni strojevi u našim krajevima, jer se mnogo ljudi kao hobisti
bave obradom vlastitog vrta i uređenjem okućnice. Ku-
ltiviranjem se tlo rahli, sitni, ali ne okreće, a služi i za
uništavanje korova i
unošenje mineralnih
gnojiva. Obično ide
nakon oranja, a na
lakšim tlima i nakon
nekih kultura može
ga i zamijeniti. Ku-
ltiviranje se danas
sve više koristi za
međurednu obradu
kod raznih kultura
čime se smanjuje
upotreba herbicida,
a u ekološkoj proizvodnji je nezaobialazna agrotehnološka mjera.
Snažan na svim većim površinama VIKING HB 585 motokultivator
Sa Viking motokultivatorima obrađivanje tla sada napreduje
osjetno
lakše i bolje. Ovi
snažni uređaji štede snagu, jednostavni su za rukovanje i
visoko
efikasni pri radu.
Sa stabilnom ko-
nstrukcijom, robusnim komponentama
i
precizno
usklađenim alatima. Radna širina
od 85 cm savladava čak i cijela polja sa zapaženim
tempom. Uzrok tome
je
veoma
snažni
Kohler
Courage-motor sa
ventilima s gornje
strane. Ako se
radi o užem prostoru, radna širina
se može smanjiti
na 60 cm. Jedna
brzina za pogon
naprijed i jedna za
pogon nazad služe za lakše mane-
vriranje motokultivatorom. Uz noževe
koji
se
koriste za kultiviranje tla HB 585
može se opremiti i
priborom
poput
ogrtača ili dodatnih tegova čime
uređaj postaje široko primjenjiv.
PROLJET
NA AKCI
JA
Motorni ur
eđaji STIH
L
15.03. - 15
.05.
RE 98
FS 38
proljetna
339,30 KM
akcija
327,60 KM
Ovlašteni uvoznik i distributer firmi:
Mostar, Bišće polje bb.;
Tel.: 036 352 560
www. unikomerc.ba;
E-mail: info@unikomerc.ba
proljetna akcija
MS 381
proljetna akcija
FS 55
proljetna ak
cija
573,30 KM
1088,10 KM
PRODAJNA MREŽA U BIH: BILEĆA - Poljooprema MT (059 371 069); BIHAĆ - Velmah (037 304 673); Čavkunović (037 315 318); BOSANSKA KRUPA - Čavkunović (037 315 317); Plana Kop Elma (037 471 036);
BOSANSKI PETROVAC - Trgo Proizvodi (037 883 383); BUGOJNO - Dadić Promet (030 253 301); BUSOVAČA - Draško servis (063 333 230); BUŽIM - Pleska (037 410 666); CAZIN - Lida Comerc (037 518 002);
ČAPLJINA - Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); ČAJNIČE - AS (058 310 342); ČITLUK - Agroodak (036 644 098); Vibo (036 650 556); DONJI VAKUF - Espro (030 206 494); DRVAR - Moto Zorić (065 456 254);
FOČA - Čančar (065 911 533); FOJNICA - Elektrovod (030 831 843); GABELA POLJE - Šiljeg (063 890 686); GACKO - Autocentar (059 472 270); GLAMOČ - Alpina (063 477 959); GORAŽDE - Agropodrinje
(038 224 528); Agros (038 222 710); G.VAKUF-USKOPLJE - Ivica P. Apoteka (030 495 651); GRUDE - Enigma (039 662 523); GRUDE - SOVIĆI - Padina (039 670 965); JABLANICA - Metal (061 285 598); JAJCE Bojanić (030 659 428); KLJUČ - Kometa (037 661 938); KONJIC - Tuščica (036 730 859); LIVNO - Pavić (034 208 034); LJUBUŠKI - Padina (039 831 070); MOSTAR - Gibraltar (036 551 502); Najvest (036 347 027);
Poljotehnika (036 326 400); Sjemenarna (036 352 700); MRKONJIĆ GRAD - Agro Auto (050 221 380); Agro MG (050 211 308); NEUM - Judik (036 884 162); Misir (036 884 256); NEVESINJE - Poljooprema
(065 602 789); POSUŠJE - Trgometal (039 680 904); PROZOR - Voda (036 771 048); SANSKI MOST - Velmah (037 684 740); STOLAC - CRNIĆI - Faam Commerce (036 862 311); ŠIPOVO - Medex (050 371 368);
ŠIROKI BRIJEG - Sjemenarna (039 703 572); TOMISLAV GRAD - Elfin (034 353 552); TRAVNIK - Green Coop (061 598 462); Metabo (030 708 222); TREBINJE - Agrocentar (059 220 191); TRNOVO - NS Moto
(061 210 063); VITEZ - Fis (063 467 465); VELIKA KLADUŠA - Euro Klas (037 773 366).
10
Tekuća gnojiva
u hortikulturi
Matea Pehar, dipl. ing.
C
vijeće sve više postaje intenzivna kultura u poljoprivrednoj proizvodnji i sve se
više pozornosti posvećuje uzgoju
cvijeća u čemu gnojidba zauzima
vrlo važno mjesto. Temeljni preduvjet za punu izražajnost potencijala cvijeća je optimalna opskrbljenost hranjivima dostupnih tijekom
cijele vegetacije. Osnovna hranjiva
dušik, fosfor i kalij dodajemo prije
sadnje u tlo ili u supstrat u obliku
NPK gnojiva. Na tržištu postoje već
gotovi supstrati specijalno namijenjeni za uzgoj pojedinog cvijeća, no
ako se radi o sadnji u tlo, poželjno
je u tlo prije sadnje unijeti NPK
gnojivo s istaknutim sadržajem
fosfora i kalija.
Za prihranu tijekom vegetacije,
naročito kod cvijeća koje zaostaje
u porastu mogu se primijeniti primjenjuju tekuća gnojiva za cvijeće
iz robne marke Green Garden. Ova
gnojiiva se mogu primijeniti putom
lista jer im je tako najveća učinkovitost. Naročito je efikasnost
ovih gnojiva uočljiva kada nastupi sušniji period odnosno visoke
temperature i u kritičnim fazama
rasta biljaka nakon napada bolesti
ili štetnika. Tada slijedi obavezno
prskanje ili zalijevanje otopinama
ovih gnojiva kako bi se osigurao
dotok nužnih hranjiva koji će potaknuti rast i razvoj listova i osigurati
bujnu i dugotrajnu cvatnju.
GNOJIVO ZA RUŽE
Ruža je najpoznatiji cvijet sa vrlo
dugom tradicijom uzgoja i nalazi
se u gotovo svakom vrtu, parku ili
okućnici. Danas postoji vrlo velik
izbor sorti unutar skupina (čajevke, polijanta, floribunda, penjačice,
mini ruže) različitih boja, oblika i
veličine cvijeta. Da bi ruža ispoljila
svu raskoš i ljepotu svoga cvijeta
treba ju brižno njegovati što između ostalog podrazumijeva pripremu tla i gnojidbu prije sadnje kao i
prihranu tijekom rasta i razvoja.
Tijekom vegetacije njega se sastoji od uklanjanja ocvalih cvjetova
da bi potaknuli cvatnju i u prihranjivanju tekućim gnojivima jer su
ruže veliki potrošači hranjiva, naročito fosfora, magnezija i bora. Za
prihranu se koristi Grenn Garden
gnojivo za ruže koje je obogaćeno i
mikrohranjivima.
Gnojivo je posebno formulirano
za gnojidbu svih vrsta ruža. Uravnotežen odnos hranjivih elemenata stimulira pravilan rast i obilnu
cvatnju, razvoj korijena i lista te
biljku čini jačom.
Uporaba i doziranje: Čep boce
se koristi kao mjera. ½ čepa gnojiva (20 ml) rastvoriti u 4/5 litara
vode, te dobivenom otopinom
zalijevati biljku. Primjenjivati na
već vlažnom tlu svakih 10 dana
od buđenja vegetacije do kraja
cvatnje. Preporučuje se obustaviti
gnojidbu u periodu jesen-zima.
GNOJIDBA BALKONSKOG
CVIJEĆA
Rijetki su oni koji svoje balkone i
okućnice ne okite nekim cvatućim
biljem koje zahtjeva veliku pozornost jer jedino tako uzvratit će prekrasnim cvatom. Od velikog broja
balkonskih cvjetnih vrsta najviše
se uzgajaju pelargonije i petunije.
Gnojivo za pelargonije je posebno namijenjeno gnojidbi svih vrsta
pelargonija, pružajući im hranjive
sastojke neophodne za pravilan
rast i obilniju cvatnju.
Uporaba i doziranje: Rastvoriti sadržaj ½ čepa gnojiva u 0,75 l
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
11
vode, te dobivenom otopinom zalijevati pelargonije. Primjenjivati
na već vlažnom tlu svakih 10 dana
tijekom perioda intenzivnog razvoja (ožujak-rujan), i svakih 20-30
dana u periodima mirovanja vegetacije (listopad-veljača).
Gnojivo za petunije je posebno
prilagođeno gnojidbi svih vrsta
petunija (Multiflora, Grandiflora, Nana Compacta te posebice za
Pendulu). Zahvaljujući uravnoteženom odnosu hranjiva pripravak
jamči kontinuiranu i dugotrajnu
cvatnju.
Uporaba i doziranje: Čep boce
se koristi kao mjera. ½ čepa gnojiva (20 ml) rastvoriti u 4/5 litara
vode, te dobivenom otopinom
zalijevati petunije. Preporučuje
se upotreba gnojiva svakih sedam
dana u periodu cvatnje.
Tijekom vegetacije petunije
trebaju nešto više željeza pa je u
vrijeme najintenzivnije cvatnje,
petunije potrebno gnojiti i sa Green
Garden željeznim gnojivima protiv
kloroze, kako bi petunije zadržale
intenzivnu boju.
GNOJIDBA ZELENIH BILJAKA
Ovoj skupini pripada svo cvijeće koje se uglavnom sadi u teglice
(lončanice) i namijenjeno je držanju u sobnim, zatvorenim prostorijama kao što je fikus, filadendron,
sanseverija, i mnogo drugih. S obzirom da su to biljne vrste koje se
sade u gotove supstrate koji sadrže
organska gnojiva i biljna hranjiva,
gnojidba se obavlja u obliku prihrane nakon određenog vremena kada supstrat osiromašuje na
hranjivima. Stoga da ne dovedemo
biljku u stanje gladovanja moramo
prihranjivati.
Green Garden gnojiva za zelene biljke su posebno namijenjena
gnojidbi svih zelenih biljaka posađenih u posudama ili na otvorenom. Redovita primjena gnojiva
stimulira pravilan rast i razvoj biljke, te je čini jačom.
Uporaba i doziranje: Rastvoriti sadržaj ½ čepa gnojiva u 0,75 l
vode, te dobivenom otopinom zalijevati biljku. Primjenjivati na već
vlažnom tlu svakih 10-15 dana
tijekom proljeća i ljeta, a svakih
20-25 dana u jesen i zimu. Kod folijarne primjene koristiti pola navedene doze svakih 20-25 dana.
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
GNOJIDBA CVJETAJUĆIH
BILJAKA
Cvjetajuće biljke tijekom cvatnje traže poseban režim gnojidbe,
odnosno gnojiva s naglašenim sadržajem kalija. Kalij je vrlo bitan
za cvatnju. Stoga za prihranjivanje
cvatućih biljaka preporučujemo
Green Garden gnojivo za cvatuće
biljke koje osim naglašenog sadržaja kalija sadrži i mikrohranjiva. Gnojivo za cvjetajuće biljke
je idealno za bujan i uravnotežen
rast cvjetajućih biljaka te za obilnu
cvatnju.
Upotreba i doziranje: Rastvoriti sadržaj 1/2 čepa gnojiva u 0,75 l vode, te dobivenom
otopinom zalijevati biljku. Primjenjivati na već vlažnom tlu
svakih 10 dana tijekom proljeća
i ljeta, a svakih 20-25 dana u
jesen i zimu.
12
Povrtnjak
početkom proljeća
Ove godine klimatske prilike imaju zbilja neuobičajen tijek, jer početkom
godine imali smo obilne snježne padaline u Hercegovini. Iako je hladno
i snježno vrijeme malo zbunilo poljoprivrednike i vrtlare, pojačanim
radovima u drugoj dekadi ožujka i tijekom travnja može se napraviti veći dio
godišnjeg plana proizvodnje, što se odnosi na sjetvu i sadnju povrtlarskih
kultura, koje pripadaju ovom roku
koji se ne raskuhava za pravljenje
krumpir salata (salatni), za «lešo»
pripremu (za kuhanje), univerzalni za kuhanje i pečenje, za prženje
u dubokom ulju (za pomfrit i čips)
kao i za pire i krumpirna tijesta.
Dakle, svaka sorta krumpira ima
svoju namjenu o čemu bi pak trebali i povesti računa prilikom na-
Dado Marić, dipl. ing.
O
ve godine možemo ustvrditi da je kroz cijelu veljaču
vladalo nepredvidivo vrijeme s etapama hladnog i snježnog vremena. Kao posljedicu toga
imamo nešto kasnije rokove sjetve
i sadnje povrća jer se na parcele od
silne vode ne može ni ući a kamoli
ih obraditi ili posijati. Međutim, ne
budimo pesimisti jer ništa nije izgubljeno a moramo se znati i prilagođavati nastalim promjenama ma
kakve god one bile.
Međutim, i pored svega veliki i
ozbiljniji proizvođači ipak su spremni za sjetvu i sadnju različitih vrsta povrća jer im je dobro poznato
kako će dolaskom proljeća nestati
sve zapreke koje mogu ograničiti
njegovu proizvodnju. Osim toga,
kao i da ne postoji povrtlarska kultura čiju sjetvu ne možemo obaviti
koncem ožujka što svakom proizvođaču stavlja na raspolaganje da
izabere one kulture koje mu najviše i odgovaraju za sjetvu, odnosno,
sadnju u vlastitom povrtnjaku.
Sadnja krumpira
Spomenimo kako je u Hercegovini trenutno aktualna sadnja
krumpira i što je najzanimljivije
sade se nešto novije sorte a sve više
se zanemaruju one tradicionalne.
Tako nije više dovoljno nabaviti
sjeme bijelog ili crvenog krumpira
već je važnije poznavati gospodarske i kulinarske osobine takvog
krumpira. Stoga danas na tržištu
možete nabaviti sjeme krumpira
bave njegova sjemena. Zamjetno je
i da se u Hercegovini ipak sve više
ističu i sade nove sorte: Arnova,
Monako, Roko, Stirling, koje su od
ovdašnjih stručnjaka klasificirane
i kao sorte budućnosti u Hercegovini.
Presadnice povrća
A ukoliko zbog klimatskih neprilika niste uspjeli proizvesti
rasad povrća ne tugujte jer Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu i Grudama svake
godine osiguraju velike količine
kontejniranih presadnica povrća.
Sadnjom kontejniranih presadnica
povrće «ne boluje» nakon sadnje
već odmah nastavlja sa svojim rastom te puno ranije dolazi na rod a
i sami prinosi su puno veći. Kako
smo dulji niz godina pomno vodili računa o izboru sortimenta ove
godine će se u ponudi Sjemenarne
naći samo provjerene sorte koje su
se više nego dobro pokazale u zemljišnim i klimatskim prilikama
Hercegovine.
Sjetva povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima
KOLIČINA
VRSTA POVRĆA
VRIJEME SJETVE
SJEMENA (g/m2)
MRKVA
4
01.03-30.04.
CIKLA
3
10.03-15.04.
PERŠIN
3
01.03-15.04.
RADIČ
5
01.03.-10.04
ŠPAROGA
10
01.03-20.03.
TIKVICA
1
15.04.-30.04.
RAJČICA
5
01.04.-20.04
PAPRIKA
6
10.04.-20.04.
GRAH MAHUNAR
13
01.04.-30.04.
GRAH ZRNAŠ
14
01.04.-30.04.
KRASTAVAC
5 sjemenki u kućicu 01.04.-30.04.
Sadnja povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima
BROJ
VRSTA POVRĆA
VRIJEME SADNJE
PRIJESADNICA (m2)
PAPRIKA
14
10.04.-30.04.
RAJČICA
5
10.04.-30.04.
PATLIDŽAN
5
20.04.-30.04.
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
13
Iako je jedno od prvih
proljetnih variva iz
porodice kupusnjača,
slabo je zastupljena u
proizvodnji. Kuhari je
sve više traže, a koriste
je za pripremu juha,
variva, a naribana
zadebljala stabljika
odlična je svježa salata
začinjena octom i uljem.
KORABICA - manje
poznata kupusnjača
Ivan Perić, dipl. ing.
K
orabica je dvogodišnja kupusnjača, koja u prvoj godini
nakon četvrtog do sedmog
lista počinje zadebljavati stabljiku koja na kraju poprimi okrugao
ili ovalan oblik. Svjetlozelene je ili
ljubičaste boje. Na vrhu zadebljale
stabljike rozeta je lišća. U generativnoj fazi iz pazuha listova potjeraju cvjetne grane s vršnim cvatovima
grozdovima, žutim cvjetovima i
plodovima karakterističnim za ovu
vrstu.
Uvjeti proizvodnje
Za ranu proizvodnju korabica traži lakša tla koja se brže zagrijavaju,
a za jesensku proizvodnju povoljna
su srednje teška tla s većim kapacitetom za vodu uz reakciju tla pH
6-7,5. Ako se korabica želi uzgajati
na kiselim tlima, potrebno je dodavati vapno za pretkulturu. Kontinentalna klima omogućava uzgoj
rane korabice na otvorenom, koja
dospijeva za berbu u svibnju i lipnju,
prije razdoblja visokih temperatura.
Prekrivanje nasada agrotekstilom
ili perforiranom PE folijom može
ubrzati berbu za 7-14 dana.
Korabica se obično sadi nakon
kulture gnojene organskim gnojivima. Sadnja na istoj parceli može
se ponoviti tek nakon tri sezone.
Korabica ima razmjerno
kratku vegetaciju do tehnološke zrelosti i zato joj
treba osigurati potrebna
hraniva u lako pristupačnom obliku.
Izbor sorti
Sjemenske kuće nude više različitih sorti korabice, a posebno F1 hibrida, koji se u odnosu na klasične
sorte odlikuju intenzivnijim rastom,
boljom ujednačenošću tehnološke
zriobe i, naravno, većim prinosom.
Dužina vegetacije od sadnje do početka berbe može biti od 40 do 100
dana, a veličina zadebljale stabljike od 70 grama u ranih sorti do 2,5
kg u kasnih sorti. Boja zadebljale
stabljike u većine sorti je svijetlozelena (obično se naziva bijela), ili
polavoljubičasta (plava). Od dobre
sorte korabice traži se otpornost na
pucanje i končavost, prijevremenu
fruktifikaciju, bolesti i štetnike.
Uzgoj korabice
Kao i ostale kupusnjače i korabica se najčešće uzgaja iz presadnica. Za ranu proljetnu proizvodnju
presadnice se proizvode u
zaštićenim prostorima i to u kontejnerima od stiropora, veličine
lončića oko 30 m3. Za 4-5 tjedana
može se proizvesti oko 600 presadnica po m2 sa 3 do 5 listova. Za
raniju proizvodnju na otvorenom uz
pokrivanje agrotekstilom ili perforiranom PE folijom koriste se veće
presadnice uzgojene u nešto većim
lončićima (40-50 m3). Takve presadnice omogućuju raniju berbu,
obično 10-14 dana.
Rane sorte korabice siju se na
uzdignute gredice, koje treba ranije
pripremiti da se tlo slegne i površinski sloj dobro prosuši. Malč od crne
folije omogućava brže zagrijavanje
površinskog sloja tla i bolje uvijete za rast biljaka nakon sadnje. Za
proizvodnju korabice u jesen, gredice nisu prijeko potrebne, ali prije
sadnje tlo treba dobro natopiti.
Sjetva i sadnja
Rokovi sjetve i sadnje korabice
ovise o klimatskim uvjetima i sorti. Tako primjerice za rane i srednje
rane sorte sjetva se obavlja od prve
dekade veljače do prve dekade
ožujka, sadnja od druge dekade
ožujka do prve dekade travnja, a
ako je sve obavljeno na vrijeme,
berba bi trebala biti od prve dekaB RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
de svibnja pa do druge dekade
srpnja za srednje kasne sorte.
U područjima s većom
nadmorskom visinom moguće je planirati berbu i ljeti, a
rokove sjetve i sadnje treba
uskladiti s dužinom vegetacije pojedine sorte.
Presadnice se sade na istu dubinu na kojoj su bile u lončiću.
Razmak sadnje ovisi o sorti. Ranije
sorte koje su i slabije bujnije sade
se na razmak 25 x 5 cm ili 30 x 25
cm, odnosno 13-16 biljaka po m2. u
jesenskom uzgoju srednje kasne i
kasne sorte sade se na razmak 40
x 30 cm ili 30x30 cm. Najvažnija
mjera u nasadu odnosi se na održavanje vlage iznad 65 % poljskog
kapaciteta, da u slučaju jačih oborina ne dođe do pucanja zadebljale
stabljike. Što se tiče mjera zaštite od
bolesti i štetnika, jednake su kao i u
proizvodnji drugih kupusnjača.
Berba korabice
Korabica se uglavnom bere ručno,
režući je oštrim nožem neposredno
ispod zadebljale stabljike. Istodobno se odrežu svi stariji i oštećeni
listovi. U proljetnom uzgoju berba
je uglavnom višekratna, a beru se
samo biljke koje su dostigle traženu
veličinu zadebljale stabljike. Ubrana korabica pakira se u letvarice ili
kutije. Za pravilan rast korabice osobito je važna ravnomjerna opskrba
vodom. Ako nakon sušnog razdoblja
padne jača kiša, zadebljala stabljika
puca. Na puknutom tkivu ubrzo se
stvori kalus, ali takva korabica više
nema tržnu vrijednost.
14
Dr. Ivan Ostojić
Z
bog štetnog djelovanja žičnjaka svake se godine presijava više stotina hektara
površina pod okopavinama, prije
svega pod kukuruzom i šećernom
repom. Koliko su žičnjaci opasni
štetnici poljoprivrednih kultura
pokazuje i činjenica da se za njihovo suzbijanje koristi nekoliko puta
više tzv. ‘’ zemljišnih ‘’ insekticida,
nego što se troši za suzbijanje svih
ostalih štetnika koji žive u tlu.
Žičnjaci-najznačajniji zemljišni
štetnici
Među većim brojem štetnika koji
žive u tlu najveće štete pričinjavaju žičnjaci. Problem žičnjaka je
izražen i činjenicom što je njihovo
suzbijanje dosta teško. Naime, za
razliku od većine štetnika koje je
moguće kurativno suzbijati, kod
njih to nije moguće ili je dosta otežano.
Žičnjacima su kornjaši, veličine
20-25 mm, koji nisu štetni, dapače mogu biti korisni jer se hrane
štetnim kukcima, primjerice lisnim ušima. Njihove ličinke su izduženog cilindričnog tijela, koje je
jako kruto, žućkasto smeđe boje
po čemu podsjećaju na komad
mjedene žice, zbog čega nose naziv žičnjaci. Razvoj žičnjaka traje
2 – 5 godina. Duljina razvoja zavisi
od vrste žičnjaka i nekih vanjskih
čimbenika, prije svih od temperature i vrste hrane.
Napadaju veliki broj
poljoprivrednih kultura
Žičnjaci su veoma polifagni štetnici. Hrane se mnogim biljnim vrstama. Za topla vremena žičnjaci
se nalaze u površinskom sloju tla.
U slučaju suše tijekom ljeta kada u
površinskom sloju tla nema dovoljno vlage žičnjaci se povlače nešto
dublje ako je tlo rahlo i prozračno.
Ako to nije slučaj tada obično ostaju u površinskom sloju a potrebe u
vlazi podmiruju intenzivnim hranjenjem sa sočnim podzemnim dijelovima biljaka. Zbog toga se uvlače u podzemne dijelove stabljike,
posebno u gomolje, i u tom razdoblju mogu pričiniti velike štete, primjerice korijena mrkve ili gomolja
krumpira. Pored vertikalnog kretanja koje je uvjetovano vlagom, žičnjaci se kreću i horizontalno, a to je
kretanje vezano za traženje hrane.
Brže pronalaženje hrane im omogućava privlačno djelovanje nekih
tvari, primjerice CO2 i lizina koje
izlučuje korijenje biljaka. U jesen
kada zahladi dolazi do znatnije
vertikalne migracije, jer se žičnjaci
povlače niže u tlo najčešće na dubini od 30 do 50 cm.
Štete su vrlo velike
Štete koje žičnjaci nanose tijekom godina na poljoprivrednim
kulturama teško je procijeniti.
Ono što je sigurno jeste da su one
ogromne. Uništavanjem korovskih
biljaka žičnjaci se koncetriraju na
poljoprivredne kulture, pa su štete izražajnije na parcelama bez
korovskih biljaka nego onima na
kojima ima korova. To ne treba pogrešno shvatiti i otići u drugu krajnost i nikako ne uništavati korove,
kako bi se žičnjaci hranili korovima i manje napadali poljoprivredne kulture.Suština je u tome da ne
treba težiti da se u nekoj poljoprivrednoj kulturi potpuno unište svi
korovi, već korove treba svesti na
onu mjeru pri kojoj brojnosti neće
imati veći utjecaj na smanjene uroda. U tom slučaju će prorijeđeni
korovi poslužiti žičnjacima za hranu pa će oni u manjoj mjeri napadati poljoprivredne kulture. Inače
treba računati s tim da ukoliko se
želi da u nekoj poljoprivrednoj kulturi ne bude korova, treba računati
s povećanim štetama od žičnjaka,
ukoliko se ne provede tretiranje tla
prije sjetve određene poljoprivredne kulture.
Gomolji krumpira najugroženiji
Među kulturama koje su posebno podložne napadu žičnjaka,
krumpir zauzima visoko mjesto.
Naime pojedinih godina postotak
oštećenih gomolja krumpira je vrlo
velik. Simptomi oštećenja uočavaju
se u obliku sitnih rupica.
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
15
Ivica Doko, dipl. ing.
P
uževi u pojedinim godinama mogu nanijeti velike
štete,posebno povrću. Hrane
se svim vrstama povrća,osim lukom i češnjakom. Najveće štete su
za vlažna vremena,posebice noću.
Istraživanja su dokazala da najveće
štete tijekom noći pričinjavaju između 21 i 1 sat. Štete su lako uočljive jer puževi iz sebe ostavljaju sluzave tragove,odnosno srebrenkaste
pruge i ostatke izmeta.
Od povrtnih kultura posebno
preferiraju salatu i kupusnjače tj.
traže sočne mlade listove,a vrlo
često oštećuju i plodove drugih povrtnih kultura. Najčešće se hrane
lišćem,u kojem izgrizaju rupe ili
ostave samo epidermu. Osim listova i plodova vrlo često izgrizaju i
klica te mlade biljke.
Puževi se dijele u dvije velike
skupine
- puževi golaći
- puževi s kućicom
Puževi golaći imaju izduženo tijelo obavijeno sluzavim plaštem,a
u nekih vrsta se na leđnoj strani
mogu uočiti ostaci ljušture. Veličina tijela im varira. Među štetnike
povrtnih kultura ubrajamo puževe
čija se veličina tijela kreće od 5-15
mm. Na glavi im se nalaze dva para
ticala. Na vrhu duljeg para smještene su oči. Kod nekih puževa golaća
prisutna je samooplodnja. Ti puževi
su iz roda Limax i Arion.
Najveći štetnici među puževima
golaćima su iz rodova: Milax, Arion,
Limax i Deroceras. Osim ovih puževa vrlo česti gosti u povrtnjacima
su i puževi s kućicom. Posebno su
značajne dvije vrste i to: Helix pomatia – vinogradarski puž i Helix
nemoralis – (vrsta slična prethod-
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
PUŽEVI – sve
značajniji štetnici
povrtlarskih kultura
noj vrsti samo nešto manjih tjelesnih dimenzija).
Zaštita
Puževi oštećuju biljke u njihovim različitim fazama razvoja. Njihova oštećenja su osobito kritična
u fazi nicanja biljaka jer dovode do
njihova propadanja. Na odraslim
biljkama puževi stružu i perforiraju
lišće i stabljike. U onim područjima
gdje se puževi javljaju u povećanoj
populaciji, svakako treba provoditi
mjere zaštite.
Mjere zaštite protiv ovih štetnika
možemo podijeliti u dvije skupine:
1. mehaničke mjere zaštite
2. kemijske mjere zaštite
Mehaničke mjere provode se
uglavnom u malim povrtnjacima i
na malim površinama. One se sastoje u uprabi različitih tvari koje
se razbacaju oko povrtnjaka i koje
svojim djelovanjem isušuju tijelo
puževa,te on ugiba. Neke tvari i nagrizaju tijelo,odnosno stopalo puža.
Tvari koje se ubrajaju u mehaničke mjere zaštite su: živo i gašeno
vapno,pepeo, mineralna gnojiva
i dr. Posebna mjera zaštite protiv
puževa je primjena piva (atraktant
kojeg puževi obožavaju).
Kemijske mjere zaštite povrtnih kultura od puževa sastoje se
u primjeni kemijskih preparata
– limacida. Limacidi se koriste
kao zatrovani mamci koji se
rasipaju po tlu uz biljke. Danas
se najviše korist pripravak pod
nazivom Pužomor. Postavljene
mamce potrebno je često zamjenjivati novim jer stari izgube
atraktivnost.
16
Mario Ćubela,dipl. ing.
P
ravilo je da se, osim na lakim
pjeskovitim tlima i na vrlo
nagnutim terenima gdje prijeti opasnost od erozije tla, ore na
jesen jer se na taj način ostvaruju
vrlo važni uvjeti za normalan rast
i razvoj kukuruza. Ako se ne ore
na jesen ne može se postići dovoljno rastresit sloj za razvoj korjena i
ujedno čvrsti sjetveni sloj u kojem
se klijanje i nicanje brzo odvija,
te dolazi do redukcije sklopa koja
uzrokuje dodatnu zakorovljenost i
veliko smanjenje prinosa. Također,
oranjem na jesen povećava se količina akumulirane oborinske vode
koju kukuruz koristi u ljetnom razdoblju kad mu je najpotrebnija za
razvoj klipa i zrna.
SJETVA KUKURUZA
Staro je ratarsko pravilo: kukuruz treba sijati tako da zrno legne
na tvrdu postelju, a da ima rahli
pokrivač.
Svake godine na tržištu sjemena kukuruza u BiH dolaze novi hibridi koji
imaju niz prednosti u odnosu na postojeće. Da bi ti hibridi pokazali sve svoje
prednosti potrebno je da ih prati odgovarajuća agrotehnika. Svakako, jesenska
obrada tla je izuzetno bitna agrotehnička mjera za postizanje visokih uroda
kukuruza.
Vrlo često u praksi se događa
vrlo plitka sjetva od 1-2 cm, a posteljica je bila na dubini od 8- 10
cm. U ovakvim slučajevima zrno
ne može upiti dovoljnu količinu
vlage za početak klijanja i nicanja.
S druge strane, događalo se da je
zrno posijano preduboko (čak i do
15 cm dubine) u zbiti sloj gdje su
narušeni vodo-zračni odnosi, gdje
nema dovoljno zraka i gdje se zrno
jednostavno “uguši”.
Mnogi poljodjelci siju godinama, a da ne znaju kako se njihova
vlastita sijačica podešava za sjetvu
određenog broja zrna po jedinici
površine. Tako se događa da se svi
hibridi siju na isti razmak u redu
bez obzira o preporukama proizvoB RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
17
đača sjemena o optimalnoj gustoći
sjetve za pojedine hibride. Također,
još uvijek velik broj poljodjelaca
sije prerijetko, a na taj način ne
može se postići maksimalni prinos.
SYNGENTIN IZBOR HIBRIDA
NK Alpha je rani hibrid kukuruza iz skupine FAO 380 koji se koristi za zrno (zuban). Preporučeni
sklop biljaka po ha iznosi 7200079.000. Sije se na razmak 18-20 cm
unutar reda. Hibrid NK Alpha odlikuje stabilan urod u svim uvjetima
proizvodnje, odličnim otpuštanjem
vlage. Hibrid je tolerantan na bolesti klipa, a klipovi se u fazi zriobe
okreću prema dolje. Na stabljici se
često javlja po dva klipa.
NK Cisko je hibrid kukuruza iz
skupine FAO 430 koji se koristi za
proizvodnju zrna (zuban). Preporučeni sklop biljaka po ha iznosi
65000-70.000, a sije se na razmak
19-12 cm unutar reda. Hibrid se odlikuje brzim početnim porastom,
te čvrstom stabljikom. Što se tiče
izbora tla, hibrid NK Cisko je pogodan za srednje teška i teška tla.
NK Columbia je hibrid kukuruza iz skupine FAO 440 koji se koristi za proizvodnju zrna (zuban).
Preporučeni sklop biljaka po ha
iznosi 71000-79.000, a sije se na
razmak 10-20 cm unutar reda. Hibrid odlikuju čvrsta stabljika koje
se ne lomi niti poliježe. Hibrid NK
Columbia je pouzdan hibrid u stresnim uvjetima, te ima odličan urod
suhog zrna.
NK Pako je hibrid kukuruza iz
skupine FAO 490 koji se koristi
za proizvodnju zrna. Preporučeni
sklop biljaka je 71000-75.000 po
hektaru. Hibrid NK Pako je rekorder u svojoj grupi po urodu. Glavna
odlika hibrida je da dobro podnosi
stres izazvan sušom i visokim temperaturama. Rjeđi sklop nadoknađuje veličinom klipa. NK Pako je
pogodan za sjetvu na lakšim tlima
te za berbu u klipu.
NK Timic je hibrid kukuruza iz
skupine FAO 500 koji se koristi
za za proizvodnju zrna ali i za silažu. Preporučeni sklop biljaka je
71000-75000 po hektaru. Kod tog
sklopa razmak sjetve unutar reda
iznosi 19-20 cm. Hibrid odlikuje
visoka i čvrsta stabljika,krupan
klip te visok urod silaže i zrna. Hibrid Timic daje rekordne urode u
intenzivnim uvjetima proizvodnje.
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
NK Galactic je hibrid kukuruza
iz skupine FAO 540 koji se koristi
za proizvodnju zrna. Preporučeni sklop biljaka je 68000-71000
po hektaru. Sije se na razmak od
20-21 cm unutar reda. Hibrid je
tolerantan na sušu te pogodan za
intenzivne uvjete proizvodnje. Pogodan je za rane rokove sjetve.
NK Helico je hibrid kukuruza
iz skupine FAO 550 koji se koristi
za proizvodnju zrna ali i za silažu. Preporučeni sklop biljaka je
65000-71.000 po hektaru. Sije se
na razmak 20-22 cm unutar reda, a
ako se koristi za proizvodnju silaže
sije se 10 % gušći sklop. Hibrid odlikuje robusna, visoka i lisnata stabljika, te izuzetno krupno zrno na
klipu. Hibrid je izuzetno pogodan
za berbu u klipu odnosno berbu
kombajnom.
NK Maverik je hibrid kukuruza
iz skupine FAO 590 koji se koristi
za silažu zrna i cijele biljke. Preporučeni sklop biljaka je 6500071000 po hektaru. Sije se na razmak 20-22 cm unutar reda, a kod
uzgoja za silažu 10 % gušće. Hibrid
NK Maverik odlikuje rekordan
urod te izuzetno kvalitetna silaža
zrna i cijele biljke. Hibrid je prepoznatljiv po visokoj, čvrstoj stabljici
s uspravnim širokim listovima i
krupnim klipom. Nk Maverik je
izuzetno tolerantan na bolesti lista,
stabljike i klipa.
NK Sycora je hibrid kukuruza iz
skupine FAO 620 koji se koristi za
silažu. Preporučeni sklop biljaka je
60.000-65.000 po hektaru. Razmak sjetve kod ovog hibrida iznosi 21-23 cm unutar reda. Glavne
odlike ovog hibrida su brz početni
porast, visoka i lisnata stabljika te
debeo klip
NK Agrano je hibrid kukuruza
iz skupine 660 koji se koristi za
silažu. Preporučeni sklop biljaka
po hektaru iznosi 60.000-65.000,
a razmak sjetve 21-23 cm. Ako se
hibrid koristi isključivo za sila-
žu onda se može sijati i 10% gušći
sklop. Izuzetno kvalitetan hibrid za
silažu koja je dobro probavljiva za
stoku.
Zaštita od korova
Suzbijanje korova jedan je od ključnih momenata u proizvodnji kukuruza. Kukuruz je izuzetno osjetljiv na prisutnost korova, posebno u
početnim fazama rasta. Osnovnu zaštitu od korova (ukoliko nisu prisutni višegodišnji korovi) potrebno je obaviti najkasnije do 4-5 listova
kukuruza, jer se nakon te faze negativan utjecaj korova na urod brzo
povećava.
Novija istraživanja (SAD, 2010) govore o dosad manje poznatoj činjenici da rano uklanjanje korova u kukuruzu sprječava odbijanje nepovoljnog spektra svjetlosti na listove kukuruza. Naime, ukoliko su na
tlu prisutne mlade korovske biljke one reflektiraju spektar tzv.“daleke
crvene svjetlosti“ nazad na listove. Biljka kukuruza prepoznaje takvu
svijetlost i već se u ranim razvojnim fazama (4-5 listova) priprema za
dalji rast u nepovoljnim uvjetima.
Ukoliko se takva svjetlost odbija na listove kukuruza do faze 5 listova (dakle, ukoliko se tlo do tada ne očisti od korova) ovaj proces postaje
ireverzibilan, tj. ne može se više vratiti u normalu i gubitak uroda je
neminovan. Uz konkurenciju za hraniva i vodu, ove spoznaje predstavljaju još jedan dodatni razlog zašto usjev kukuruza treba rano očistiti
od korova.
LUMAX je herbicid koji pokriva najširi spektar jednogodišnjih korova, uključujući i najtvrdokornije abutilon, čičak i ambroziju. Lumax
ima i najdulji mogući rok primjene i to od sjetve do 4. Lista kukuruza.
Najprimjereniji termin za primjenu Lumax-a je rano nakon nicanja
kukuruza. Tada se najbolje iskoriste sve prednosti ovog preparata. Lumax se koristi u dozi 3,5-4 l/ha, ali se često koristi i u kombinacijama.
1. Ako je na parceli nakon nicanja kukuruza prisutan slak tada je
najbolje koristiti kombinaciju: Lumax 3,5 l/ha + Peak 15-20 gr/ha +
Extravon 0,1 l/100 l vode
2. U slučaju manjka vlage čekati na primjerene padaline (15-20
mm), koštan počinje bokorenje, tada je najbolje koristiti kombinaciju:
Lumax 3 l/ha + Motivell 0,4 l/ha + Extravon 0,1 l/100 l vode
18
Grah mahunar
tražena povrtna kultura
Ivan Perić, dipl. ing.
G
rah je jednogodišnja povrtna kultura kratke vegetacije. Naime, od sjetve do berbe prođe svega 50-60 dana. Stoga
se u našim krajevima uzgaja kao
postrna kultura nakon rajčice ili
krastavaca. Za ovu povrtnicu je karakteristično da ima relativno slabo
razvijen korijenov sustav koji tek u
iznimno dobrim tlima može prodrijeti na dubinu od 1 metra. Međutim,
sekundarno korijenje s kvržicama Rhizobium bakterija razvija se
u površinskom sloju od svega 20
cm. Zahvaljujući simbiozi s bakterijama iz roda Rhizobium, grah
mahunar koristi atmosferski dušik
i obogaćuje tlo dušikom. Zbog toga
grah mahunar nije potrebno gnojiti
velikim količinama stajskog gnoja.
Povrh svega biljka dobre proizvodne rezultate ostvaruje i na siromašnijim tlima, slabo opskrbljenim
hranjivim tvarima.
Uvjeti uzgoja
Grah mahunar ima velike zahtjeve za toplinom koja je neophodna za normalan rast i razvoj.
Optimalna temperatura u fazi sjetve iznosi 20-23 0C dok bi tijekom
vegetacije temperatura trebala
iznositi 18-25 0C. Pri ovim temperaturnim vrijednostima biljke
Rijetki su povrtnjaci u kojima nije zastupljen grah mahunar. Ništa čudno, s
obzirom na činjenicu da sa zdravstvenog stanovišta grah i mahunice predstavljaju vrlo vrijedne namirnice. Osim toga dokazano je kako konzumiranjem
5-7 kg mahuna tjedno možemo smanjiti količinu šećera u krvi za 30-40 %.
normalno niču i razvijaju se. Ipak,
potrebno je znati kako sjetvu graha
mahunara treba planirati na način
da se izbjegnu visoke temperature
u vrijeme cvatnje. One u toj fazi ne
bi smjele prelaziti 30 stupnjeva jer
se to negativno odražava na oplodnju i zametanje plodova. U pogledu
opskrbe vodom grah mahunar ima
umjerene zahtjeve. Pošto se korijenov sustav uglavnom nalazi u
površinskom sloju tla, potrebe za
vodom su manje u odnosu na druge
povrtne kulture. Ipak, u tom pogledu moramo voditi računa da nipošto ne pretjeramo jer prekomjerna
količina vode (stagnirajuća voda)
može dovesti do pomanjkanja kisika u zoni korijena. Osim toga,
prevelika količina vode u vrijeme
cvatnje može prouzročiti opadanje
cvijeta i smanjenje prinosa. Nadalje, u pogledu tla grah mahunar nije
pretjerano zahtijevan te najbolje
uspijeva na dobro dreniranim tlima kao i tlima dobre strukture koja
imaju dovoljno vapna.
nih proizvođača zanemaruje plodored i njegovo poštivanje, plodosmjena ima veliku važnost u uzgoju
graha mahunara. Naime, grah mahunar bi na istu parcelu trebao
ponovno doći tek nakon 4 godine.
Dobra pretkultura je krumpir kao
i strna žita dok se nipošto kao predusjev ne preporučuje uzgoj graška, boba i povrća iz iste porodice.
Sjetva graha mahunara obavlja se
na međuredni razmak 40 do 80 cm
dok razmak u redu iznosi 5-20 cm.
Drugim riječima niske sorte siju se
na razmak od 5 cm dok se visoke
sorte siju na veći razmak u redu,
koji treba iznositi 15-20 cm. Sjeme
se sije na dubinu od 3-5 cm.
Hit je sorta Čudo Piemontea
Čudo piemontea je niska, srednje rana sorta. Mahuna je žute
boje s ljubičastim strijama, blago
zakrivljena, duga 16-18 cm i široka oko 1,5-2 cm. Mahuna je bez
vlakana. Zrno je svijetlosmeđe
boje s tamnijim strijama. Mahuna kuhanjem poprima žutu boju
i pogodna je za potrošnju tijekom
cijele godine. Osnovno obilježje
sorte Čudo piemonte jest da je to
iznimno kvalitetna i i nada sve
ukusna sorta graha mahunara.
Plodored i sjetva
Iako većina naših poljoprivred-
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
19
Ora-stolna sorta vinove loze
Nedavno sam kupila nekoliko sadnica vinove loze sorte Ora. Kako mi je
ovo potpuno nepoznata sorte molim
vas da mi date nekoliko osnovnih informacija o toj sorti.
Ora je nova rana stolna sorta grožđa nastala križanjem između sorti
Cinsaut x Perl de Chaba x Cardinal.
Dosta je prinosna sorta, grozd je krupan ima do 400 g cilindrične forme s
krilom. Bobica je okrugla krupna 4,5
g žutozelene boje pokožice. U punoj
zrelosti nakupi oko 14% šećera ima i
dosta dobru transportnu izdrživost.
Sazrijeva koncem srpnja.
Dado Marić,dipl.ing.
Kako zaštititi krumpir od rovca
Prošle godine na gomoljima
krumpira primijetio sam oštećenja
u obliku grizotina. Pretpostavljam
da se radi o rovcu ili nekom drugom
štetniku u tlu. Kod sadnje krumpira
nisam koristio nikakve mjere zaštite,
pa me interesira na koji način mogu
obaviti zaštitu kako i ove godine ne
bih imao istih oštećenja?
Rovac pričinjava velike štete gomoljima krumpira. Praveći podzemne hodnike ispod površine tla,
oštećuje gomolje. Na onim površinama gdje ima rovca, prilikom sadnje krumpira treba koristiti neki od
zemljišnih insekticida (npr. Finish
G-7,5 i Dursban G-7,5). Ovi kemijski pripravci se koriste u količini
500-600 grama/100m2 –ako se razbaca po cijeloj površini ili 150-200
grama/100m2 ako se koristi u redove.
Osim ovih pripravka u zaštiti
krumpira od svih štetnika u tlu kože
se koristiti i kemijski pripravak Force
0,5 G. Ovaj pripravak se koristi u dozi
od 1-2 kg/1000m2.
dr. Ivan Ostojić
Primjena glinenih kuglica u
cvjećarstvu
Molim vas da mi pojasnite kako i
na koji način mogu koristiti glinene
ukrasne kuglice koje se prvenstveno koriste u cvjećarstvu. Zanima me
koja je njihova uloga i značaj u rastu
biljaka. Unaprijed zahvalna!
Glinene ukrasne kuglice koriste
se, prije svega, u hidrokulturi jer zbog
svoje strukture osiguravaju optimalan
odnos propuštanja vode i zraka. One
poput spužve upijaju suvišnu količinu
vode i na taj način sprečavaju prekomjerno vlaženje korijena, a ujedno
omogućavaju i njegovu bolju prozračnost. Osim toga, navedene granule
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
stvaraju savršen drenažni sloj, kako na
dnu cvjetnih posuda, sadnih jama na
otvorenom, tako i kao međusloj koji
se stavlja na cvjetni podložak u svrhu
postupnog vlaženja korijena i okolnog
prostora. Posebice je to značajno za
vrste koje su osjetljive na višak vode
ili suhi zrak. Navedene kuglice je također dobro koristiti i za prekrivanje
površine zemlje cvjetnih posuda, jer
na taj način sprečavamo rast korova,
isparavanje vode kao i truljenje korjenova vrata biljke. Pored toga, razasute
na površini zemlje u vrtu glinene kuglice lijepo ističu posađene biljke, tim
više ako se u tu svrhu upotrijebe kuglice koje možete nabaviti u različitim
bojama. A prije nego ih upotrijebite,
kuglice morate dobro isprati vodom,
a sve kako biste uklonili eventualno
prisutnu prašinu kao i štetne soli. Nadalje, valja znati da se već korištene
kuglice mogu ponovno upotrebljavati
osim u slučajevima kada su bile u dodiru sa zaraženim biljkama.
Matea Pehar,dipl.ing.
Sorta krumpira za zimnicu
Prilikom kupovine sjemenskog
krumpira, tražio jednu sortu koja se
dobro čuva i koju mogu koristiti kao
zimnicu. U Agrocentru su mi preporučili sortu Roko. Pošto prvi puta
sadim ovu sortu molio bih nekoliko
informacija o ovoj sorti.
Sorta Roko pripada skupini kasnih
sorti krumpira, duljine vegetacije oko
140 dana. Značajka sorte je crvena do
svijetloljubičasta boja pokožice, dok
je meso bijele boje. Sorta se koristi
za svježu potrošnju, ali je pogodna
za skladištenje. Dobro je tolerantna
na visoke ali i niske temperature.
Ova sorta je jedna od najboljih sorti
krumpira za zimnicu. Odlična je za
kuhanje ali i pečenje (posebno dobra za peke). Obilježje: Visoki prinos,
lijepi jednoobrazni gomolji srednje
krupnoće.
Mario Ćubela,dipl.ing.
važniji je dušik. Njegovo prisustvo
najvažnije je u doba cvatnje i zriobe
plodova. Kalijeva gnojiva ubrzavaju
dozrijevanje plodova i poboljšavaju
kakvoću ploda. Isto tako fosforna
gnojiva povoljno utječu na rast korijena. Preporučamo prihraniti stabla
agruma s kompleksnim mineralnim
gnojivima i to u formulaciji NPK
8:16:24 ili 7:20:30 u količini od 0,5
– 0,7 kg za mlađa stabla, odnosno
1 – 1,2 kg za stabla koja već daju rod.
Pored ovih gnojiva nude se i namjenska tekuća ili granulirana gnojiva za
agrume Flortis koja sastavom osiguravaju potpunu prehranu. Gnojivo se
rastvori u vodi prema uputi, a nakon
gnojidbe izvrši se obvezno zalijevanje vodom. Listovi žute zbog pojave
kloroze koja je tipična u proljetnom
razdoblju, pa je stoga neophodno
dodati željezo Sequestren 138 SG ili
Florgen 6 u količini od 5 – 10 g/l vode.
Ivica Doko,dipl.ing.
Podizanje nasada brusnice
Planiram podignuti manji nasad
brusnice za osobne potrebe, te me
zanima koliki je poželjni razmak prilikom sadnje između biljaka i koliko
se može očekivati plodova po jednoj
biljci?
Kao prvo, razmak sadnje brusnica
ovisi od nekoliko čimbenika. Ali, u
globalu mogli bismo ustvrditi kako se
brusnica sadi na međuredni razmak
od 70 do 100 cm dok razmak u redu
treba iznositi 25 do 30 cm. Ukoliko
bi se sadnja obavljala u tzv. pantljike
razmak između njih bi trebao iznositi
50-tak cm. Unutar pantljika razmak
redova bi trebao iznositi 30-40 cm i
između biljaka 20-30 cm. Međutim,
obično se računa da je za površinu
od 1 hektara nužno osigurati između
30.000 i 40.000 sadnica brusnice.
O eventualnom prinosu bi teško bilo
govoriti premda se po inozemnoj literaturi spominje podatak o prinosu od
100 grama po jednom grmu brusnice
što bi iznosilo oko 4 tone po jednom
hektaru. Dakako, da je u tom pogledu
presudno uzgojno podneblje, način
održavanja nasada, te ono što je možda i najvažnije-iskustvo u njezinoj
proizvodnji.
Ivan Perić,dipl.ing.
Gnojidba agruma
U svom obiteljskom vrtu zasadio
sam nekoliko agruma među kojima
mandarinu, limun i grejpfrut, pa me
zanima kada ih treba prihraniti i koja
gnojiva koristiti za gnojidbu, odnosno primijetio sam da im listovi žute?
Vrijeme gnojidbe agruma je upravo sada u proljetnom razdoblju. Osim
pri sadnji agruma gdje koristimo
stajnjak ili organska peletirana gnojiva, neophodno je dodati i mineralna
gnojiva. Za prehranu agruma naj-
www.crosig.ba/mob
Na jednom mjestu pronađite sve potrebne podatke
o osiguranju i uštedite vrijeme i novac. Brzo i
jednostavno dođite do neobveznih i informativnih
ponuda osiguranja putem kalkulatora, pošaljite
bilo kakav upit i pronađite kontakte svih poslovnih
jedinica Društva u Bosni i Hercegovini.
Skenirajte QR code
vašim smartphone
uređajem i posjetite
www.crosig.ba/mob
20
Smanjite štete
na voćkama od
rutave bube
Dr. Ivan Ostojić
I
prošle je godine rutava buba u
pojedinim nasadima breskve,
marelice, jabuke i kruške gotovo uništila urod. Pošto suzbijanje ovog štetnika nije adekvatno
riješeno - jer ona pravi štete u fazi
cvatnja voćaka kada je primjena
insekticida ograničena zbog pčela.
Jedino učinkovito rješenje je postavljanje lovnih klopki.
Morfološki izgled štetnika
Odrasli kukac – imago rutave bube (Tropionata hirta) crne je
boje, obrastao je mnoštvom sivih
dlačica. Na pokriocima se na-
laze žućkaste sitne mrlje, odnosno
prošarana su sa 12 – 15 bijelih točkica nepravilnog oblika. Kukac je
dugačak oko 10 mm. Jaje je bijele
boje, a pri kraju embrialnog razvoja zatvoreno žute, ovalno, dugačko
2-2,5 mm. Ličinka je bijele boje,
savijena, naprijed sužena, a na
zadnjem dijelu proširena. Glava je
mala, žute boje.
Ličinke se presvlače tri puta.
Odrasla ličinka dostiže duljinu
oko 15mm. Kukuljica je slobodna,
u početku bijele, a zatim žute boje,
dugačka do 10mm.
Biološki ciklus
Imaga se pojavljuju u rano proljeće, pojedinačno i zadržavaju na
prvim korovima u cvijetu. Polovinom travnja započinje njihovo
masovno izlaženje i traje sve do
početka lipnja, a od tada je njihov
broj opada. Pojedinačni primjerci
rutave bube mogu da se nađu u polju i nešto kasnije. Imago se hrani
prvenstveno cvijetom, mada u rijetkim slučajevima, i to na mlađim
biljkama i u nedostatku cvjetova,
grize lišće i stabljike korova i uzgajanih biljaka. U cvijetu stradaju prašnici i tučak, uslijed
čega ne dolazi do zametanja
ploda. Kukac je odličan letač.
Tijekom proljeća se seli sa biljaka koje ranije cvatu na one koje
cvatu kasnije. Ishranu obično započinje na breskvama,
kruškama, jabukama i
višnjama, a završava
na ratarskim kulturama. Ženka odlaže
jaja u tlo na dubinu
oko 5cm, pa i dublje,
obično tokom svibnja i početkom
lipnja. Jaja su smještena pojedinačno ili u grupicama. Jedna ženka tijekom života odloži oko 20-30 jaja.
Razvoj ličinka traje oko dva mjeseca. Pred prelazak u kukuljicu, ličinka pravi komoricu u tlu u drugoj
polovini srpnja. Imago se pojavljuje
tijekom kolovoza, ali ostaje u komorici sve do proljeća, iduće godine
kada ju napušta.
Ocjena šteta
Ocjena intenziteta napada obavlja se u periodu cvatnje određenih
biljnih vrsta. Npr. u voćnjacima,
u zavisnosti od veličine nasada,
odabere se određeni broj stabala
prema sljedećoj skali: na površini
manjoj od pet hektara četiri stabla;
na 5,1-10 hektara pet stabala; na
10,1-25 hektara10 stabala; na 25,150 hektara 20 stabala; na 50,1-100
hektara 30 stabala; na 100,1-200
hektara 50 stabala i u voćnjaku
većem od 200 hektara za ocjenu se
uzima 75 stabala. Odabrana stabla
treba ravnomjerno da pokrivaju
cijelu površinu voćnjaka. Najbolje je ih odabrati po dijagonali i na
stranama pojedinih većih tabli. Na
Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama u
ponudi imaju veliki izbor klopki za mnoge štetnike koji pričinjavaju
štete na poljoprivrednim kulturama.
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
21
svakom odabranom stablu kontrolira se po 100 pupoljaka, po 25 sa
sve četiri strane krošnje, i utvrđuje
se postotak zdravih i napadnutih.
Postotak napadnutih pupoljaka za
čitav voćnjak predstavlja prosjek
dobiven iz rezultata ukupno kontroliranih stabala.
Posle prebrojavanja zdravih i
napadnutih, neotvorenih i požutjelih cvjetnih pupoljaka, izračunava
se postotak prosječnog napada za
čitav voćnjak, a intenzitet napada
se prikazuje se sljedećim kategorijama: slab napad – manje od 5%
napadnutih pupoljaka; srednje jak
napad – od 5,1 do 15%; jak napad
od 15,1 do 50% i vrlo jak napad –
preko 50% napadnutih pupoljaka.
Postotak štete obavlja se pomoću
koeficijenta štetnosti. Kritična vrijednost je 50% napada pupoljaka u
vrijeme cvatnje.
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
Suzbijanje
Suzbijanje ovog štetnika mora
da se izvede čim se primete prvi
odrasli oblici. Primjena kemijskih
mjera, je ograničena zbog toga što
se tada biljke nalaze u fenofazi
cvatnje kada ih posjećuju pčele, ali
i zbog čestih migracija rutave bube.
Danas na tržištu u BiH postoje klopke kojima se ovaj štetnik
uspješno suzbija. Postavljanjem
većeg broja klopki, posebno kada
se radi o manjim nasadima, štete se
potpuno izbjeći.
Velike štete na breskvama i nektarinama
Na području Hercegovine proteklih godina zabilježene su velike
štete na breskvama i nektarinama od strane rutave bube. Kod pojedinih sorti breskve urod je potpuno izostao. Osim na breskvi i nektarini, štete su zabilježene i na jagodama koje se uzgajaju na otvorenom.
VARB klopke rješavaju problem
Unazad nekoliko godina na tržištu u Bosni i Hercegovini nalaze
se klopke mađarskog proizvođača Csalomon koje uveliko pomažu u
rješavanju mnogih problema u zaštiti bilja. Među većim brojem lovki
nalaze se i lovke oznake VARB koje služe za suzbijanje rutave bube .
Klopke su jednostavne za postavljanje a s druge strane vrlo učinkovite. Lovke se vješaju na stabla u nasadu i povremeno prazne. Svakih
dvadesetak dana mijenja se mamac.
22
Marija Kranjčević, dipl. ing.
S
matra se da je grejp ili grejpfrut (Citrus decumana L.=
Citrus x paradisi Macf.) hibrid
pomela (C. maxima) i gorke naranče (C. aurantium) koji je nastao
posve slučajno. Radi se o otpornom
zimzelenom drvetu čiji plodovi
mogu biti teški i do 0,5 kg, a najbolje uspijeva u tropskom i supstropskom području. Najviše se uzgaja
u SAD-u (oko 41 % svjetske proizvodnje), osobito na Floridi i u Teksasu. Dvije osnovne sorte grejpa su
žuti i crveni, a iz njih su se razvile
brojne druge koje se razlikuju veličinom, oblikom, bojom kore i pulpe
(unutarnjeg sočnog dijela), okusom, aromom. U 100 grama ploda
ima 30-40 kcal, ovisno o vrsti, a 89
% ploda čini voda. Tu su još vitamini B1, B2 i B6, oko 40 % C vitamina,
minerali natrij, kalij, kalcij, fosfor,
magnezij itd. Zbog svog diuretičkog
djelovanja, grejp blagotvorno djeluje na probleme sa zadržavanjem
vode u organizmu, tegobe s jetrom
i bubrezima.
Grejp za mršavljenje
Sedamdesetih godina u SAD-u
je bila osobito popularna grejp dijeta koja se poslije proširila širom
svijeta. Podrazumijevala je jedenje
pola grejpa ili čaše svježe iscijeđena soka grejpa uz svaki obrok, čime
se u 12 dana moglo izgubiti 4,5 kg.
Objašnjenje je da grejp, uz to što
sadrži malo kalorija, snižava razinu inzulina u krvi i smanjuje osjećaj gladi. Istraživanjima je također
ustanovljeno da pektin iz grejpa
snižava razinu kolesterola u krvi.
Pri provedbi terapije i uzimanju
veće količine grejpa dulje vrijeme
važno je znati da furanokumarini
iz soka ulaze u interakcije s nekim
lijekovima, odnosno da grejp koči
jetreni enzim odgovoran za metaboliziranje velikog broja lijekova.
To može uzrokovati povišenje razine lijeka u tijelu i dovesti do brojnih nuspojava. Zato grejp ne treba
uzimati ako se piju lijekovi protiv
masnoće, povišenog krvnog tlaka,
za regulaciju srčanog ritma, protiv alergije, sedativi, antidepresivi,
imunosupresivi (kod autoimunih
bolesti) itd., o čemu se treba posa-
Grejp za mršavljenje i
smanjenje kolesterola
Grejp je voće iz roda citrusa specifično gorkasta okusa, a zbog kemijskog
sastava i malo kalorija s pravom se preporučuje za smanjenje tjelesne
težine i kod povećanih masnoća u krvi. Ekstrakt iz koštica ploda odlično
je sredstvo kod infekcija prouzročenih različitim mikroorganizmima i
zaštitni kompleks kod oslabljena imuniteta.
vjetovati s liječnikom ili farmaceutom.
Druge primjena grejpa
Grejp je vrlo iskoristiva biljka. Iz
cvjetova se pripravlja tonik za srce,
a iz listova, koji imaju antibiotska svojstva, pripravci za liječenje
problematične kože vlasišta. Kora
ploda služi za dobivanje eteričnog
ulja koje se koristi za osvježenje
prostora, inhalacije, kupke i masaže. Otpaci ploda iz prehrambene
i farmaceutske industrije koriste
se za stočnu hranu. Zahvaljujući
liječniku imunologu dr. Jacobu Harichu, koriste se i koštice grejpa. On
je posve slučajno uočio da koštice
grejpa na gnojištu ne trunu pa ga
je zaintrigiralo koji je tome razlog.
Uslijedila su brojna znanstvena
istraživanja kojima je ustanovljeno da se u košticama nalaze tvari
koje sprječavaju rast oko 800 vrsta
bakterija i virusa te oko 100 vrsta
gljivica, pri čemu se ne uništava
prijateljska bakterijska flora u crijevima. Tinktura od koštica može
se pripremiti tako da se 5-6 žlica
suhih, zgnječenih koštica prelije s
2,5 dl 70 %-tnog alkohola i dobro
zatvori, uz povremeno protresanje.
Nakon 2-3 tjedna tekućina se ocijedi i spremi u tamnu bočicu. Koristi se uvijek u razrijeđenu obliku.
20-30 kapi doda se u čašu vode i
koristi za grgljanje kod upale grla
ili za ispiranje i tamponiranje kod
gljivičnih bolesti.
U kućanstvu se tinktura može
koristiti kao dezinfekcijsko sredstvo za čišćenje raznih površina i
predmeta. Na tržištu postoje i go-
U Sjemenarninim Agrocebtrima u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama možete nabaviti kontejnirane sadnice grejpfruta ali i drugih
agruma, te namjenska gnojiva za agrume.
tovi pripravci (Citrosept, Citrofit i
sl.), standardizirani na određenu
količinu bioflavonoida kao aktivne
tvari i primjenjuju se prema uputi
kod prehlade, gripe, hunjavice, gr-
lobolje, upala usne šupljine i zubnog mesa, akni, gljivičnih bolesti
stopala itd. Oprez je potreban kod
osoba alergičnih na plodove citrusa. (Preneseno iz Gospodarskog lista)
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
23
Pojava i liječenje kloroze
Kloroza ili žućenje
listova nastaje uslijed
nedostatka željeza u
tlu, a koje ima važnu
ulogu u čitavom nizu
fizioloških procesa u
biljci. Prvi simptomi
nedostatka željeza
primjećuju se na
najmlađem ili vršnom
lišću mladica. Kloroza
se može uspješno liječiti
unošenjem u tlo zelene
galice ili helata željeza
Dado Marić, dipl. ing.
V
rlo česta pojava koja prouzročuje žućenje listova tzv.
kloroza najčešće se javlja
u proljeće na početku vegetacije.
Nedostatak željeza je vrlo nepredvidljiv fiziološki poremećaj koji se
najčešće pojavi iznenada (u nekoliko dana) u nasadima gdje ga ranije
nije bilo, a isto tako je moguće da
kloroza tu i brzo nestane. Željezo
se u svim biljkama nalazi u manjim
količinama kao mikroelement, ali
ima važnu ulogu u čitavom nizu fizioloških procesa. Količina željeza
u tlu je uvijek zadovoljavajuća za
biljne potrebe, ali vrlo mali dio je
u otopini tla, jer je željezo uvijek
vezano za druge kemijske spojeve. Biljka ga može samo usvajati u
obliku željeznih (Fe) iona ili helata.
Željezo je prisutno u svim biljnim
dijelovima, a ponajviše ga ima u
vršnom lišću mladica koje intenzivno rastu. Smatraju ga jednim
od glavnih odgovornih elemenata
u procesu fotosinteze. Treba istaknuti da željezo općenito utječe
na povećanje otpornosti biljke na
sušu i niske temperature kao i prema bolestima i štetnicima.. Kloroza
se najčešće pojavljuje na vapnenim
tlima (kao u Hercegovini), zatim na
težim nepropusnim tlima, kao i u
godinama koje se izrazito sušne.
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
Simptomi na pojedinim
kulturama
Zbog pojave kloroze koja prouzročuje žućenje listova, potrebno je
pravodobno osigurati kontinuirano
pritjecanje željeza u voćke i druge
kulture. U slučaju nedovoljne prehrane željezom pojavljuju se tipični
simptomi nedostatka željeza – kloroza (žutica) na listovima. Najprije
se nedostatak uoči na najmlađem
ili vršnom lišću mladica. Listovi i
mladice mijenjaju boju, najprije u
svjetlozelenu, a zatim u žutu. Listovi su slabije razvijeni, ostaju sićušni (usporen rast), a što je karakteristično je to da samo nervatura lista
(lisne žile) ostaju zelene, a ostali
dio lista požuti. Još jedno svojstvo
kloroze je to da žućenje listova uvijek počinje iz vršnog dijela mladica
i postupno se spušta prema donjem
dijelu, pa u najgorem slučaju cijela
biljka poprimi simptome (požuti).
Inače, željezo je slabo pokretljivo
u biljci i sporije se prenosi u organe gdje je najpotrebnije, stoga se
žutica pojavi najprije na vrhovima
mladica i listova. U vinogradima
kod nas česta je pojava kloroze,
uslijed čega dolazi do sušenja listova (nekroza), odnosno ako se
ne poduzmu adekvatne mjere, trsovi mogu propadati. Kod vinove
loze znakovi nedostatka željeza se
javljaju neravnomjerno, tj. žućenje
se iznenada primijeti samo na pojedinim trsovima, dok su susjedni
normalno razvijeni. Zatim, kloroza
se još često javlja na agrumima,
većina koštičavih voćaka (breskva,
marelica, šljiva…), kao i na jabuci i kruški. Isto tako i aktinidija je
osjetljiva na pomanjkanje željeza
osobito u početku vegetacije gdje
se pojavljuje žućenje listova. Sezonsko cvijeće u posudama često
podliježe klorozi, kao i travnjaci
i ukrasni grmovi, pa je stoga neophodno poduzeti odgovarajuće
mjere.
Liječenje kloroze
Tamo gdje se pojavi kloroza kao
fiziološka bolest treba preventivno
i izravno djelovati, s ciljem umanjenja eventualnih šteta. Preporuča se
gnojidba željeznim sulfatom „zelenom galicom“, zatim helati željeza,
kao npr. Sequestren Fe 138 SG i
Florgen 6. Nakon primjene učinci
se primjećuju već za nekoliko dana,
s tim da se listovi zelene, poboljšava se cvatnja i boja cvjetova. Zelena
galica se zaore u tlo od 1 do 3 kg kod
voćaka u ovisnosti od starosti nasada, a Sequestren i Florgen 6 od 50
– 150 g po stablu. Kod agruma doza
je od 5 – 10 g željeza rastvoreno u
litri vode. Za koštičavo voće 4 – 6
g/l vode. Za kiwi u dva navrata godišnje u dozi od 2 g/l vode. Jabuka
i kruška, 2-3 puta godišnje u dozi
2 – 3 g/l vode. Vinova loza 10 – 50
g po trsu. Za sve povrtne kulture 2
g u 3 – 4 litra vode/m2 . Za travnjake 3 – 4 litre vode po m2 u dozi od
1 g. Obaviti 3 – 4 primjene godišnje
u razmaku od tjedan dana. Željezo se može primijeniti i izravno uz
obvezno zalijevanje kasnije. Željezni helati (Sequestren i Florgen 6)
su postojani u tlu za pH vrijednost
između 4 i 9. Gnojidba željezom
može se primjenjivati od ožujka do
rujna mjeseca.
24
Suzbijanje monilije na
koštičavim voćkama
Monilia laxa napada pretežno koštičave voćke: trešnju, višnju, šljivu, breskvu,
marelicu. Najčešća je na marelici, višnji i breskvi. U pojedinim godinama, od
ove bolesti, može potpuno izostati urod.
Zaštita
Ivica Doko, dipl. ing.
Prvi dio zaštite se odnosi isključivo na preventivne mjere suzbijanja, budući da bolest nije lako suzbiti, posebno ne u kišnim uvjetima
i još k tome pogoditi pravu potfenofazu cvatnje prilikom tretiranja.
Dakle, potrebno je odstraniti sve
suhe i polusuhe grančice s koštičavih voćaka. Čak i deblje grane.
Odstraniti i do 20 cm ispod suhog
dijela jer gljiva ide dosta duboko
u drvo. Koštičave voćke se mogu
rezati u vegetaciji, tako da ne bi to
trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu, već za ljetnu.
S
ušenje mladica manifestira
se u cvatnji i odmah iza cvatnje. Mladica procvate, ali tada
veći ili manji broj cvjetova počinje
naglo smeđiti, sušiti se i propadati. Mladica se osuši. Mnogi ljudi ne
znajući za uzrok svode to na hladnoću ili mraz. Međutim, ako se radi
o mrazu, onda se suše svi cvjetovi
jedne voćke, a u ovom slučaju se
suše samo cvjetovi na pojedinim
mladicama. Broj tako osušenih
mladica s cvjetovima može na stablu biti velik, pa čitava voćka ima
žalostan izgled jer je zahvaćena u
punoj cvatnji. Roda naravno nema.
Najkritičnije je upravo razdoblje
cvatnje kada je kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom
vlage. Kada voćka prođe fazu cvatnje i plodovi malo narastu, nema
više mogućnosti prodora gljive u
mladicu.
Ako su suhi i povoljni uvjeti u
vrijeme cvatnje, ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja mladica. No, u slučaju uzastopnog ponavljanja kišovitog vremena više
godina u vrijeme cvatnje, stradaju
mladice, javlja se smolotok i voćka
polagano slabi i suši se. To se najčešće događa kod breskve, marelice i
višnje, a daleko slabije je izraženo
kod trešnje i šljive.
Za voćare koji imaju nekoliko stabla koštičavih voćaka predlažemo nabavku pripravka Signum u pakiranju od 20 gr koji je dostatan
za jednu leđnu prskalicu kojom se može poprskati nekoliko voćnih
stabala.
Dalje, obavezno se moraju skinuti i spaliti ili zakopati svi mumificirani plodovi ostali na drvetu.
Također ispod voćaka bi bilo dobro
počistiti teren od mogućih ostataka
voća. I ono najvažnije, prskanje u
punoj cvatnji s organskim fungicidima: Signum, Chorus i dr. pripravci.
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
25
Od cvatnje vinove
loze u velikoj mjeri
ovisi i krajnji urod,
odnosno, prinos
grožđa u vinogradima.
Stoga je cvatnja
jedna od najvažnijih
fenofaza u intenzivnoj
vinogradarskoj
proizvodnji.
CVATNJA VINOVE
LOZE - prskati ili ne!
Nino Rotim, dipl. ing.
U
seoskom žargonu Hercegovine i dan danas često
možemo čuti uzrečicu „Za
cvatnje ni ptica ne smije proletiti
vinogradom“ ili „U cvatnji nemoj ni
gledat u vinograd“. A kako je svaka
seoska tvrdnja ujedno misaona te
na kraju i teorijski potkrijepljena
takav je slučaj i s cvatnjom vinove
loze. Naime, stariji su vinogradari
dobro znali kako zbog velike osjetljivosti vinove loze, u ovoj fazi (u
cvatnji) treba izbjegavati sve agrotehničke mjere i proljetne radove
(zalamanje lastara, prihranjivanje,
zalijevanje i sl.) jer time samo možemo negativno djelovati na tijek
oprašivanja i oplodnje vinove loze.
Osim toga, svima nam je poznato kako nagla zahlađenja i obilne
kiše za trajanja cvatnje vrlo štetno
djeluju na oplodnju vinove loze.
Posebice su opasni kasni proljetni
mrazevi koji mogu nanijeti nepopravljivu štetu cvijetu i tako izravno utjecati na smanjenje uroda
grožđa.
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
Trajanje cvatnje
Trajanje cvatnje ovisit će o više
čimbenika, te se slobodno može
ustvrditi kako ona varira ovisno od
vinograda do vinograda. Uostalom
to je razumljivo, jer se vinova loza
uzgaja u različitim proizvodnim
područjima i s različitim sastavom
sortimenta. Međutim, znakovito je
kako jedan cvijet cvate tri do četiri
dana, jedan grozd (cvat) pet do deset
dana, jedan trs od osam do dvanaest dana i na koncu jedan vinograd
od dvanaest do dvadeset dana. A
cvatnja počinje odvajanjem latica
na osnovi cvijeta a ne pri vrhu kao
kod većine drugih biljaka. Vrhovi
latica savijaju se prema gore u obliku zvjezdice, prašnici se izravnaju
i izbace kapicu. Potom dolazi do
oslobađanja peludnih zrnca koje
se dalje posredstvom vjetra i kukaca raznose širom po vinogradu.
Nakon što dođe do oprašivanja i
oplodnje, iz plodnice će se razviti
bobica, a njuška i vrat tučka osuše
se i otpadnu. Na vrhu bobice ostaje
tamni ožiljak u obliku točkice. Spomenimo još i kako cvjetanje počinje
kada dnevne temperature prijeđu 15
stupnjeva C, dok je optimalna temperatura za nesmetano oprašivanje
i oplodnju negdje između 25 i 30
stupnjeva C. Međutim, za to je osim
povoljne temperature neophodna i
umjerena vlažnost. Drugim riječima, suho i vjetrovito vrijeme negativno se odražava na oplodnju vinove loze, a što je slučaj i s kišom te
naglim zahlađenjima. Ali, svi cvjetovi u grozdu neće se oploditi te će
od njih 150 do 1000, koliko ih može
biti prisutno u jednom cvatu, otpasti oko 50 posto. Zbog te „prirodne
selekcije“ na kraju će se u jednom
grozdu razviti od 100 do 700 bobica.
Prskanje s folijarnim gnojivima na
osnovi bora
Neke sorte vinove loze uvijek
imaju lošu oplodnju. Primjerice, u
Hercegovini je to slučaj sa sortom
Blatina koji ima ženski cvijet pa
joj treba dobar oprašivač. Kod drugih sorti kao problem
slabe oplodnje često
je nedostatak bora.
Kako bi se to izbje-
glo, vinovu lozu treba prskati pred
cvatnju, nekim od gnojiva na osnovi
bora. Preporučamo korištenje gnojiva pod nazivom BORFAST, gnojivo
koje možete miješati s kemijskim
pripravcima.
Zaštita vinograda u
cvatnji-opravdano ili ne?
Tu postoje oprečna mišljenja. Naime, pojedini vinogradari za trajanja
cvatnje ni za živu glavu ne ulaze u
svoje nasade, dok drugi u uvjetima
moguće pojave bolesti ipak radije lozu i zaštite. A što je ispravnije,
teško je sa 100 postotnom sigurnošću reći. Zbog svega toga vinograd
treba tretirati neposredno pred
cvatnju nekim od dostupnih sistemičnih fungicida, a sve kako bi loza
što duže vremena bila zaštićena
od pojave biljnih bolesti. S druge
strane, ukoliko vinovu lozu nismo
adekvatno zaštitili puno je poželjnije tretirati vinograd i za trajanja
cvatnje, nego pustiti da ga napadne
i u njega „se nastani“ bolest. Time
ćemo, istina, izgubiti dio uroda, ali
će nam na koncu preostalo grožđe
biti zdravo, što je uostalom i cilj vinogradarske proizvodnje.
Na kraju spomenimo kako najveći dio kultivara plemenite loze ima
dvospolan cvijet, premda se javljaju
i kultivari s funkcionalno ženskim
tipom cvjeta (zakržljali su im prašnici), kao što je to slučaj s Blatinom
crnom. Zbog toga se u vinogradima
pored navedenih sorti vinove loze
uvijek sade i odgovarajuće količine
(15-20 posto) pratećih sorata (kambuše, trnjka, vranca i dr.), a sve radi
što bolje i sigurnije oplodnje. Ipak
bez brige-većina kultivara europske
vinove loze ima normalno razvijen
dvospolan cvijet s tučkom i prašnicima što znači da će bez poteškoća
redovito doći do oplodnje i formiranja bobica grozda.
26
Nova pakiranja
hercegovačkih rakija
Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama
u ponudi imaju veliki
izbor boca, različitih
oblika i zapremina,
koje možete koristiti za
„uzgoj grožđa u boci“.
Posljednjih godina zbog prezasićenosti tržišta, a zahvaljujući domišljatosti vinogradara, na području
Hercegovine počele su se pojavljivati zanimljive boce s grožđem. Zapravo, radi se o tome da grozd raste
i dozrijeva u boci u kojoj će poslije stajati u rakiji. Spomenuti proizvod izazvao je pravu pomamu na
našem tržištu, kao što je to svojedobno bio slučaj s bocama u kojima je dozrijevala kruška Viljamovka.
Velimir Lasić, dipl. ing.
K
ako je naše tržište zasićeno
raznoraznim poljoprivrednim proizvodima, tako je i
njihova prodaja bitno ograničena.
To se prije svega odnosi na sve veću
nelojalnu konkurenciju u kojoj se,
zahvaljujući fenomenu dampinških cijena, mali proizvođači ne
mogu izboriti za svoje mjesto na
tržištu. Drugim riječima, globalizacija čini svoje, pa tako i u oblasti
vinogradarstva i vinarstva „veliki
jedu one malene“. Međutim, s malo
domišljatosti ipak se može naći
svoje mjesto na tržištu. Pri tomu
sami vinari trebaju učiniti prvi
korak. Najbolji primjer jesu proizvođači koji su ove godine obogatili
svoj asortiman novim proizvodom.
Naime, radi se o ukrasnoj boci u
kojoj raste i dozrijeva grozd i u koju
se naknadno ulijeva rakija koja
će odležavanjem preuzeti aromu
grozda. Genijalno!
Postupak pripreme rakije
Cvatnja vinove loze ovisi o više
čimbenika i varira ovisno od vinograda do vinograda. Ali, možemo
ustvrditi kako jedan cvijet cvate tri
do četiri dana, jedan grozd (cvat)
pet do deset dana, jedan trs od
osam do dvanaest dana i na koncu jedan vinograd od dvanaest do
dvadeset dana. Nakon obavljene
oplodnje i obrazovanja bobica cvat
postaje grozd. Upravo tada, što pažljivije, pomno odabrane grozdove
ubacujemo u unutrašnjost ukrasnih boca. Potom boce pričvrstimo na primjereno mjesto na trsu.
Za pričvršćivanje se obično koristi
savitljiva žica s plastičnom izolacijom jer bolje drži bocu i malo korodira. Boce se mogu pričvrstiti i gumenim trakama ili odgovarajućim
uzicama, s tim da spomenuti materijal za pričvršćivanje treba biti
otporan na vremenske prilike i ultraljubičasto zračenje. To je i razumljivo s obzirom na činjenicu kako
grožđe dozrijeva za velikih ljetnih
vrućina zbog čega postavljene boce
povremeno treba kontrolirati jesu
li dobro učvršćene. Dobro bi bilo
ukoliko bi se boce mogle učvrstiti
na žičanu konstrukciju naslona jer
bi time neznatno opteretile sam trs.
Ukoliko se u blizini postavljenih
boca nalaze i drugi grozdovi, njih
treba odstraniti, kako ne bi narušavali te ometali razvoj i dozrijevanje
grozda umetnutog u unutrašnjost
postavljene ukrasne boce. Kada je
grozd dozorio, peteljku odrežemo
te bocu pažljivo skinemo s trsa.
Nakon toga bocu s vanjske i unutarnje strane operemo mlazom
hladne vode. U tu svrhu eventualno se možemo poslužiti uskom
četkom za pranje boca ali samo
uz maksimalnu opreznost, a sve
kako ne bi došlo do nagnječenja i
oštećenja bobica grozda. Na koncu
bocu okrenemo kako bi se voda iz
njezine unutrašnjosti ocijedila. U,
na taj način pripremljenu i osušenu
bocu s grozdom, ulijevamo rakiju
te je dobro zatvorimo (začepimo).
Boce se potom spremaju u podrum,
u trajanju od nekoliko mjeseci, a
sve kako bi rakija preuzela aromu
grozda. Nakon nekoliko posluživanja, kada boca bude potrošena do
kraja, ponovno je punimo rakijom
što možemo činiti i nekoliko puta.
Kako danas na tržištu imamo niz
zanimljivih oblika i veličina boca
tako možemo, u vlastitom aranžmanu, napraviti zanimljivu kolekciju prigodnih darova. Oni malo
marljiviji i maštovitiji mogu napraviti zanimljivu ponudu turistima
jer je boca pripremljena na ovakav
način svojevrstan unikatni rad. A
takve proizvode s autohtonim hercegovačkim predznakom, u ovom
slučaju grožđem, turisti uglavnom
i rado nabavljaju!
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
27
Radovi u pčelinjaku
početkom proljeća
Velimir Lasić, dipl. ing.
P
očetkom proljeća, nakon
nekoliko zimskih mjeseci,
počinju intenzivniji radovi u
pčelinjacima. U to vrijeme počinje
i cvatnja voćaka pa se pčele raduju
svakom toplom i sunčanom danu
prigodom izleta u probuđenu prirodu privučene sa sve više rascvjetalog bilja, koje nudi obilje peludi i
prve kapi nektara.
Prvi radovi koji se provode u
pčelinjaku početkom proljeća su
postavljanje higijenskih pojila, na
koje se pčele trebaju priviknuti i
dolaziti tijekom cijele sezone ako
u njemu bude stalno dovoljno čiste
vode. U proljeće, kad nema nektarske paše, pčelama je voda potrebna za razvoj sve obimnijeg legla, a
tijekom ljetnih vrućina i radi održavanja mikroklimatskih uvjeta u
košnici. Utvrđeno je da jedna jaka
pčelinja zajednica tijekom aktivne
sezone troši 0,2 do 0,5 litara vode
dnevno, a to ovisi o količini legla,
temperaturi zraka i dotoku svježeg
nektara u košnicu. Da bi se donijelo 0,5 l vode, potrebno je da 3.000
pčela napravi po 10 letova.
Ako je moguće pčelama bi trebali onemogućiti posjećivanje
mjesta s ustajalom i onečišćenom
vodom jer preko takve vode se
mogu prenijeti uzročnici zaraznih
bolesti npr. nozemoze ili američke gnjiloće. Zbog toga je potrebno
tijekom cijele sezone od početka
izlijetanja, pa sve do kasne jeseni,
pčelinjim zajednicama osigurati
čistu vodu, postavljenjem pojilica. Postoji više tipova pojilica. U
praksi su se najboljima pokazale
one pojilice gdje pčele dolaze po
vodu s donje strane jer je na taj
način pčelama onemogućeno da
ostave svoj izmet na pojilici tako da
je takva pojilica uvijek čista. Treba
izbjegavati razne daske, stiropore
i slične naprave jer takva mjesta
mogu samo škoditi, a nikako ne
mogu biti korisna. Kad se jednom
pčele naviknu na pojilice nikako
B RO J 7 9 • OŽ U J A K / T R AVA N J 2 0 1 2 .
ne smijemo zaboraviti stalno dopunjavati pojilice čistom vodom
jer ako nema vode samo kratko
vrijeme, imat ćemo velikih problema ponovno navikavati pčele na to
mjesto s vodom.
Dolaskom na pčelinjak prvi je
posao u bilo koje doba dana i bilo
koje doba godine baciti pogled
na leta košnica. Po izletu pčela iz
košnica i njihovom ponašanju na
letu i bez otvaranja košnice može
se ocijeniti što se u svakoj košnici zbiva i lako se mogu uočiti one
košnice s problemima. Tako po
znatno manjem unosu peludi u odnosu na ostale pčelce, prepoznajemo i pronalazimo bezmatke. Onaj
pčelar, koji je svoje pčele uzimio s
mladim maticama, imat će daleko
manje posla i neugodnih iznenađenja od pčelara koji je svoje pčele
uzimio s maticama razne i nepoznate starosti.
Prvi pregledi pčelinjih zajednica
su obično kratki, brzi i bez suvišnih
intervencija. Utvrđujemo konačan
broj gubitaka i njihove uzroke te
otkrivamo sumnjive i slabe zajednice, koje ćemo naknadno spajati
s jačim zajednicama. Nikada ne
spajamo dvije slabe zajednice, jer
od njih najčešće opet postaje slaba
zajednica.
U snažnoj pčelinjoj zajednici, a
ovisno o vremenskim prilikama,
dotoku nektara i peludi, u gornjem
nastavku ima cca 6-8 okvira poklopljenog legla, a i puno mladih
pčela. Iako u gornjem nastavku
nema više slobodnog mjesta za
polaganje jaja, matice nerado silaze u donji nastavak, jer je u donjem nastavku nešto hladnije. Da
pčelinja zajednica ne bi zaostajala
u razvoju, treba napraviti prvu zamjenu mjesta gornjeg i donjeg nastavaka. Ovo se radi kada vrijeme
bude toplo i kada je dotok peludi
i nektara redovit, kako bi pčele
mogle što prije pokriti sada gornji,
prazniji nastavak, u koji, sada iz
donjeg nastavka prelazi matica i
tamo nastavlja s polaganjem jaja.
Nakon 15-18 dana nastavak će biti
pun legla i tada treba napraviti
drugu zamjenu visine nastavaka.
Kod zamjene mjesta nastavaka
koristimo instinkt matice da polaže jaja u gornjem nastavku, jer je
tu najtoplije. Isto tako, i pčele instinktivno prenose hranu iz donjeg
u gornji nastavak, kako bi hrana
bila što bliže otvorenom leglu, oko
kojeg stvaraju vijence s medom.
Na taj način stimulira se pčelinju
zajednicu na brzi razvoj s postojećom hranom u košnici. U ovakvom
slučaju pčelar ne mora skidati poklopce na medu i ne mora stimulativno prihranjivati, što na pčelinjacima s većim brojem košnica
zahtijeva puno rada i vremena. Da
bi se zajednica mogla nesmetano
razvijati i da ne bi pala u rojevno
stanje, prije početka glavne paše
treba dodati i treći nastavak.
Anti-age
revolucija.
Dugotrajna
aktivnost.
® Reg.Trademark of Société des Produits Nestlé S.A.
Dokazano potiče pozornost i
mentalnu sposobnost
Pomaže vašem psu da dulje
ostane aktivan.
Novi PRO PLAN Senior: znacˇajno revolucionarno otkricće
u znanosti prehrane starijih pasa. Upoznajte se sa jedinstvenom formulom koja ne samo da pomaže fizičko zdravlje
vašeg psa starijeg od 7 godina i više, nego ujedno dokazano
poboljšava njegovu mentalnu saposobnost. Održite Vašeg
psa mentalno sposobnim i aktivnijim no ikad.
Zajedno, predani poticanju njegove mentalne
sposobnosti i opće dobrobiti.
Moja predanost malim
psima poËinje s mojim
NOVI PRO PLAN
®
ASORTIMAN ZA MALE I
MINI PASMINE PASA
malim ljubimcem
GUILAINE,
PRO PLAN NUTRICIONIST
S JORKŠIRSKIM TERIJEROM, DAISY
Kao i Vi, Purina nutricionisti i veterinari su strastveni vlasnici
pasa. Iz tog razloga su više od
80 godina predani otkrivanju nutritivnih inovacija koje imaju pozitivan efekt na zdravlje Vašeg
psa - tako je i naš PRO PLAN
SMALL & MINI ASORTIMAN
specijalno formuliran da podrži
posebne potrebe Vaših malih
pasa.
VISOKA NUTRITIVNA
VRIJEDNOST
Visoka koncentracija
hranjivih tvari koja
podržava brz metabolizam
malih pasmina.
MALE GRANULE
Male i hrskave granule
koje pomažu lakše
žvakanje malih pasa.
NJEGA ZUBI
Dokazano smanjuje
nakupljanje kamenca
za 40%
30
Nagradna
križaljka
Zanimljivosti
Ljekoviti celer
Da celer ima ljekovitu vrijednost potvrđuje i
činjenica da jača živce, potiče probavu i odvajanje neprobavljivih tvari, jača potenciju i štiti
od nervoze. Osim toga, celer se u kineskoj medicini već dugo preporučuje za snižavanje krvnog tlaka, a provedeni pokusi potvrđuju opravdanost takvih preporuka.
U jednoj je studiji kod pokusnih životinja ubrizgavanje injekcija s ekstraktom celera izazvalo značajno sniženje krvnog tlaka. Konzumiranje
tek četiri stabljike celera izazvalo je isti učinak i kod ljudi.
Uzgoj magnolije
U staroj se američkoj farmakologiji među
ostalim drogama spominje kora magnolije.
Brojnim analizama (prva obavljena 1806.) je
ustanovljeno da kora gotovo svih američkih
vrsta magnolija sadržava hlapljivo ulje, gorke
smole i kristaličnu supstanciju magnolin. Sve te komponente zajedno
djeluju osobito protiv groznice. Prva američka vrsta unesena na europski kontinent, točnije u Francusku, bila je M. grandiflora. Znanje ondašnjih vrtlara smjestiše je u staklenik, u uvjete visoke temperature zraka i
visoke vlage. Jedna od tih magnolija zahvaljujući vrtlarevoj ženi, uspjela
je doći na otvoreno. Od tada se magnolije ne uzgajaju u stakleniku, ili ?
Šećerna trska – osnova za proizvodnju šećera u svijetu
Jedna od vrlo visokih vrsta iz porodice trava. Dostiže visinu do 8 metara. Vlati nerazgranate, debele 2-7 cm, često
žućkaste ili crvenkaste boje. Listovi su dugački 50 do 200 cm i široki 4-10 cm. Plodovi
koji se skoro u uzgoju nikada i ne vide su duguljasta zrna. Šećerna trska se uzgaja posvuda u tropskom području. Šećerna trska daje
preko polovine svjetske proizvodnje šećera. Šećer se sakuplja iz srčiki
stabljike i tamo doseže sadržaj do 20 %. Polja se prije berbe često spale
da bi se otjerale otrovne zmije i olakšao rad strojeva.
Iz iscijeđena soka dobiva se smeđi sirovi šećer a daljnom kristalizacijom bijeli kristalni šećer. Ostatak koji se ne može kristalizirati koristi se
za dobivanje alkohola, ali i pogonskog goriva za automobile. U mnogim
se zemljama dijelovi šećerne trske prodaju kao jeftini slatkiš.
Guava – iznimno ljekovita biljka
Preciznije, 100 grama guave ima dva puta
više vitamina C, važnog za zdravlje i ljepotu
kože, nego velika naranča. Taj vitamin, naime,
ključan je u proizvodnji kolagena (170 mg prema 83), što zadovoljava dnevne tjelesne potrebe. Žene koje jedu mnogo namirnica bogatih
vitaminom C imaju manje bora nego one koje to ne čine, kaže studija
koja je pratila prehranu više od 4000 Amerikanki u dobi od 40 do 74 godine. Osim toga, dobivate i dodatnu obranu od bakterija. Guava, naime,
sadrži tvari koje štite od različitih patogena poput listerije i stafilokoka,
prema istraživanju mikrobiologa u Bangladešu. Zajednička studija američkih i tajlandskih znanstvenika, pak, pokazala je da guava ima podjednaku antioksidantnu aktivnost kao neke od poznatih “supernamirnica”,
npr. crnog ribiza i brokule (iako svaka biljka sadrži različitu mješavinu
zdravih tvari). Guava je apsolutni rekorder po udjelu likopena, antioksidansa koji štiti od raka prostate. Sadrži ga kudikamo više od bilo koje
druge biljke – čak i uz redovno spominjanu rajčicu i lubenicu. Ne samo
to, zdjelica tog voća sadrži i 688 mg kalija, odnosno 63 posto više nego
banana srednje veličine. I količinom vlakana tuče većinu konkurencije:
zdjelica guave sadrži ih čak 9 grama.
Autor:
Mariofil
Soldo
Kopati rov
oko čega
X
Dio čeone
kosti iznad
očne šupljine
Uzvik pri
skoku
Plesni ili
bračni ...
Otok u
Kvarneru
Stara mjera
za obujam
Uvući se
... kožu
Grad i luka Slavna crna Radionica
u Švedskoj manekenka soda-vode
Američki
glumac
Spencer
Jamac
Iznemoglost
Euripidova
drama
Vera
Svoboda
Vitičasta
zagrada
Automobil
za vožnju
neravnim
terenima
Grad i luka
u Grčkoj
Aljoša
Asanović
Književnik Zola
“Radna sposobnost”
Pjevačica, Gabi
Glazbenik
Cooder
Titula
izmaelita
Naprtnjača,
telećak
“Rabat”
Kratki
široki mač
Dio užeta
koloturja
Korice za
spise i crteže
Lomljenje
Ornela
Vištica
Utjecajan
čovjek
Američki
glumac
Martinez
Sorta ruža
Austrija
Kotlovac
(zubni ... ili
žučni...)
Postanite i Vi član Kluba Green Garden te
ostvarite sve pogodnosti koje Vam pruža.
Za sve informacije obratite se na
broj telefona 039/700-000 ili na
e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com
PHENIX
FRUTTOORTO BIO
PRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO ZA POVRĆE, VOĆE I VINOVU LOZU
Organsko +DOPUŠTENO
mineralno gnojivo
NPK 6:8:15
+ MgO
U EKOLOŠKOJ
POLJOPRIVREDI
N:P:K 4:4:4 + 66% organske tvari
Vinograd: količina: 60-70 kg/dulum
e-mail: info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
Voćnjak: količina:80-100 kg/dulum
Povrće: Količina 80-120 kg/dulum
PHENIX
Organsko + mineralno gnojivo NPK 6:8:15 + MgO
Gotovi
insekticid za
suzbijanje
žohara, mrava,
osa, stjenica,
muha i komaraca
Vinograd: količina: 60-70 kg/dulum
e-mail: info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
Voćnjak: količina:80-100 kg/dulum
Povrće: Količina 80-120 kg/dulum

Održano predavanje o gnojidbi i ishrani maslina

UMOSTART GNOJIVO

Bioplex(PDF) - AM AGRO doo

Mikoriza – u skladu s prirodom - Bio

PREUZMITE - Mlin čekićar (PDF)

Tisa - NS seme

načela dobre poljoprivredne prakse u uzgoju mandarina

ovdje - Sjemenarna

Kliknite za pregled glasnika

"BIOSOL" - poljopromet.hr

PAPRATNICE - NADRAZDEO P T E R I D O P H Y T A

saznajte više - poljopromet.hr

FITOPATOLOGIJA II - Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Maksimalno dozvoljena količina za određene kontaminante u hrani(1)