TURISTIČKE ATRAKCIJE KAO BAZA I PONUDA U RURALNOM TURIZMU KAO MOTIVACIJA ZA MLADE Mr.sc. DIJANA KATICA DA LI SU UISTINU POLJOPRIVREDA I TURIZAM OSNOVNE HRVATSKE RAZVOJNE ŠANSE? Hrvatska ima značajnu i brojnu prirodnu i socio-kulturnu resursnu osnovu za razvoj turizma u svim njezinim područjima, a ne samo u maritimnom. Ali, postavlja se pitanje da li je ona dovoljno i na pravi način iskorištena te da li postoji prava i provediva strategija razvoja ne samo turizma već i ostalih aktivnosti vezanih za održivi razvoj ruralnog prostora. VAŽNOST RURALNOG TURIZMA Važnost ruralnog turizma, prije svega, ogleda su u vrlo važnoj interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turističkih usluga, jednom riječju korištenju već postojećih resursa. Razvoj ruralnog turizma bazira se na održivom razvoju. To se ogleda u revitalizaciji već postojeće, tradicijske gradnje odnosno baštine, kojoj se daje nova namjena – ona turistička. RURALNI TURIZAM U HRVATSKOJ SUSTAVNO BAVLJENJE RURALNIM TURIZMOM 1995. pa do 1999. godine nacionalni program "Razvoj malog i srednjeg poduzetništva u turizmu s naglaskom na održivi razvoj turizma u ruralnom prostoru" Od 2003. MMTPR i MPŠVG Od 2008. MT i MPRRR Od 2011. MT i MP OSNOVNE PRETPOSTAVKE • • • • • • • Normativne Organizacijske Edukacijske Razvojne Promidžbene Financijske Ostale pretpostavke POSEBNI OBLICI (E. Kušen) • TURIZAM NA SELJAČKIM GOSPODASTVIMA • LOVNI TURIZAM • RIBOLOVNI TURIZAM • ODMORIŠNI TURIZAM • SPORTSKO REKREACIJSKI • ZDRAVSTVENI • KULTURNI • GASTRONOMSKI • ENOGASTRONOMSKI • DJEČJI TURIZAM • OMLADINSKI TURIZAM • • • • • • • • • • EKOTURIZAM AVANTURISTIČKI EDUKACIJSKI VJERSKI TURIZAM ZAŠTIĆENIH DIJELOVA PRIRODE (NP, PP, PROMATRAČI PTICA,...) NOSTALGIČNI ZAVIČAJNI SOCIJALNI TURIZAM TURIZAM POSEBNIH POTREBA OSTALI POSEBNI OBLICI NORMATIVNE PRETPOSTAVKE • Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti • Zakon o pružanju usluga u turizmu • Zakon o poljoprivredi • Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkim domaćinstvima • 50-ak ostalih propisa OSNOVNE DJELATNOSTI U RURALNOM TURIZMU • ugostiteljska djelatnost (pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka i pružanje usluga smještaja te pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu i opskrba tom hranom) • turistička djelatnost (pružanje usluga u turizmu) KLASIFIKACIJA DOMAĆINSTAVA TURIZAM NA SELJAČKOM GOSPODARSTVU RURALNA KUĆA ZA ODMOR RURALNI B&B (bed and breakfest – noćenje s doručkom) RURALNI OBITELJSKI HOTEL SMJEŠTAJ STANCIJA POJAM SELJAČKOG DOMAĆINSTVA Seljačko domaćinstvo je seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava odnosno Upisnik šumoposjednika sukladno propisima iz nadležnosti ministarstva nadležnog za poljoprivredu koje pruža ugostiteljske i/ili turističke usluge sukladno ZUD i/ili ZPUT ORGANIZACIJSKE PRETPOSTAVKE • • • • • • • • • • • • • MINISTARSTVO TURIZMA Ruralni razvoj Poljoprivreda Ribarstvo Šumarstvo Lovstvo Hrana – kakvoća i sigurnost Veterinarstvo Zdravstvo – sanitarna inspekcija Zaštita okoliša i prirode Gospodarstvo Poduzetništvo Kultura • • • • • • • • • • • • • Financije Državni inspektorat Uredi državne uprave Zavod za statistiku HZMO HZZO Komore Turističke zajednice Savjetodavna služba Razvojne agencije Znanstvene institucije Stručne institucije Udruge NAJAKTIVNIJI ČINITELJI • INSTITUCIJE (SPORAZUM O SURADNJI, RAZVOJ nacionalni cjeloviti program, PROMIDŽBA) • RESORI – MT, MP • OSTALI – HGK, JPLS, LOKALNE UDRUGE, ZADRUGE, POJEDINE RRA I LOKALNE TZ EDUKACIJSKE PRETPOSTAVKE • OBAVEZNA EDUKACIJA (1999. – 2000.) • INFO SEMINARI • TRODNEVNI SEMINARI • STRUČNA PREDAVANJA • STRUČNA PUTOVANJA RAZVOJNE PRETPOSTAVKE STRATEGIJE RAZVOJA, PROGRAMI I PROJEKTI NACIONALNA STRATEGIJA (prijedlog) LOKALNI STRATEŠKI DOKUMENTI Strategija razvoja turizma RH do 2020. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine Strategija razvoja turizma RH do 2020. Zašto Strategija razvoja turizma? • Preduvjet za brži i kvalitetniji razvoj turizma • Usvajanjem i provedbom osigurati upravljanje turističkom budućnošću • Ohrabriti investitore u realizaciji svojih planova • Podloga za definiranje turističkih razvojnih i prostornih planova nižih razina • Osnova za povlačenje sredstava iz Fondova Europske unije 17 Strategija razvoja turizma RH do 2020. Glavni razvojni cilj Ulazak u vodećih 20 turističkih destinacija na svijetu po kriteriju konkurentnosti. 18 Strategija razvoja turizma RH do 2020. Ciljevi razvoja turizma do 2020. Investicije • Nove investicije od 7 milijardi € Poboljšanje strukture i kvalitete smještaja • Povećanje hotelskog udjela (sa 13% na 18%) i povećanje kvalitete obiteljskog smještaja te smještaja u kampovima Novo zapošljavanje • Novih 20 – 22 tisuće direktnih i 10 tisuća indirektnih radnih mjesta Povećanje turističke potrošnje • 14,3 milijardi € ukupne turističke potrošnje (12,5 mlrd. € inozemna) 19 Strategija razvoja turizma RH do 2020. Sustav turističkih proizvoda - Sunce i more - Eno i gastro turizam - Nautički turizam - Ruralni turizam - Zdravstveni turizam - Kulturni turizam - Pustolovni i sportski turizam - Poslovni turizam - Planinski turizam - Golf turizam - Poslovni turizam - Cikloturizam - Eko turizam - Omladinski turizam 20 PROMIDŽBENE PRETPOSTAVKE • BRENDIRANJE DESTINACIJE • BRENDIRANJE PROIZVODA • BRENDIRANJE USLUGA PROMIDŽBENE PRETPOSTAVKE ODNOSI S JAVNOŠĆU PROMIDŽBENI MATERIJALI ULOGA RESORA I INSTITUCIJA JPLS HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA (nelogičnost) LOKALNE TZ EKO-ETNO HRVATSKA sajam proizvoda i usluga ruralnih područja SUNCOKRET RURALNOG TURIZMA HRVATSKE FINANCIJSKE PRETPOSTAVKE POTPORE MT POTPORE MP POTPORE MRRZEF POTPORE JPLS KREDITI STRANI IZVORI FINANCIRANJA PEP 2009.-2011. IPA: IPARD PREKOGRANIČNA SURADNJA DEKLARACIJA O RURALNOM TURIZMU (Benkovac, 09.04.2008.) RURALNI TURIZAM U EUROPSKIM ZEMLJAMA 600.000-1.000.000 SMJEŠTAJNIH JEDINICA 6-12. MIL. POSTELJA 1,5-3 MIL. ZAPOSLENIH 45-80 EUR DNEVNA POTROŠNJA RURALNI TURIZAM U EUROPSKIM ZEMLJAMA Italija – 7000 objekata / 100 000 postelja Austrija – 15500 gospodarstava / 170 000 postelja Mađarska 15500 postelja Bavarska 7000 pružatelja /90000 postelja Francuska 55000 pružatelja Slovenija 567 turistične kmetije / 3054 postelje SLOVENIJA • 567 turističkih “kmetija”: • 218 izletničkih • 228 smještajnih sa 3054 postelje • 94 vinotočja • 27 kušaona SLOVENIJA OBLICI UGOSTITELJSKE DJELATNOSTI OBLICI TURISTIČKE DJELATNOSTI • UGOSTITELJSKA • NEUGOSTITELJSKA • • • • • KMETIJA Z NASTANITVIJO IZLETNIŠKA KMETIJA VINOTOČ OSMICA PLANŠARIJA SLOVENIJA SPECIJALIZACIJA KATEGORIZACIJA ZA SMJEŠTAJNE TURISTIČKE “KMETIJE” OBAVEZNA KATEGORIZACIJA OBAVEZNA EDUKACIJA (70 SATI ILI 3. STUPANJ UGOSTITELJSKOG, TURISTIČKOG ILI POLJOPRIVREDNOG SMJERA) EKOLOŠKA TK TK S PONUDOM ZA ZDRAV ŽIVOT TK ZA OBITELJI S DJECOM TK ZA DJECU BEZ PRATNJE TK ZA LJUBITELJE KONJA I JAHANJE TK ZA BICIKLISTE VINOGRADARSKA TK TK ZA INVALIDE SIGURNOST HRANE – SLJEDIVOST – HIGIJENSKI PAKET AUSTRIJA • URLAUB AM BAUERNHOF • 15500 TISUĆA (8% AUSTRIJSKIH POLJOPRIVREDNIKA) • 170000 POSTELJA U SOBAMA I APARTMANIMA • 2/3 U PLANINSKOM DIJELU AUSTRIJE TURISTIČKA ATRAKCIJSKA OSNOVA Budući da turizam kao i svaka druga gospodarska grana ovisi o resursnoj osnovi kraja u kojem ga želimo razvijati, to je neophodno prije planiranja njegovog razvoja dobro poznavati turističke potencijale toga kraja. Ruralni prostor raspolaže s mnogobrojnim potencijalnim turističkim atrakcijama, od kojih se, po metodi "sitnog veza" mogu kreirati vrlo zanimljivi turistički proizvodi. To je važno također i za zaobalje jadranskog mora i unutrašnjost nekih velikih otoka i poluotoka na kojima treba stvarati komplementarnu ponudu kupališnom turizmu. Promišljanja o razvoju turizma u okviru dječjeg, omladinskog i ostalih posebnih oblika turizma nailazi na problematiku. Stoga je neophodno osigurati minimum podataka makar o ključnim turističkim atrakcijama koje se nalaze na pojedinom području Dio podataka o potencijalnim i realnim turističkim atrakcijama možemo naći u prostornim planovima kako županijskom tako i općinskim i gradskim te urbanističkim planovima. Međutim, ti planovi, što je u ostalom bila i planerska praksa urbanističkih stručnjaka, obuhvatili su tek zaštićenu kulturnu i zaštićenu prirodnu baštinu. To su samo dvije vrste od 16 vrsta na kakve nailazimo u našim prostorima. Podatke o preostalih 14 vrsta turističkih atrakcija, od kojih je za prostor od osobite važnosti "kultura života i rada" potrebno je prikupiti na jedino mogući način, a to je njihovo prikupljanje od stručnjaka i drugih znalaca s područja svake jedinice lokalne samouprave prema modelu prikazanom na 16 tablica detaljne funkcionalne podjele turističkih atrakcija. Ta podjela (tablice) predstavlja svojevrsnu "ček" listu koja će poslužiti kao podsjetnik za prikupljanje ovih podataka. BILJNI SVIJET 5. ŽIVO TINJSKI SVIJET 6. ZAŠTIĆ ENA PRIRO DNA BAŠTINA 7. ZAŠTIĆ ENA KULTURNO -PO VIJESNA BAŠTINA 8. KULTURA ŽIVO TA I RADA 9. ZNAMENITE O SO BE I PO VIJESNI DO GAĐAJI 10. MANIFESTAC IJE 11. KULTURNE I VJERSKE USTANO VE 12. PRIRO DNA LJEČ ILIŠTA 13. SPO RTSKO -REKREAC IJSKE GRAĐEVINE I TERENI 14. TURISTIČ KE STAZE, PUTO VI I C ESTE 15. ATRAKC IJE ZBO G ATRAKC IJA 16. TURISTIČ KE PARAATRAKC IJE NEDOKOLIČARSKI MOT IVI * NEDOKOLIČARSKE ATRAKCIJE (PARAATRAKCIJE) **Obrazovanje isključivo zbog osobnog zadovoljstva ***Redovno obrazovanje, poslovna putovanja, liječenje, tranzit i sl. MATERIJALNE 4. NEMATER. VO DA MATERIJALNE 3. PRETEŽITO DOKOLIČARSKE KLIMA GRUPE ATRAKCIJA ND* 2. SPORT SKA REKREACIJA DOKOLIČARSKA EDUKACIJA** ZADOVOLJST VO NEDOKOLIČARSKI MOT IVI*** ODMOR I OPORAVAK SPORT SKA REKREACIJA ZADOVOLJST VO NEDOKOLIČARSKI MOT IVI ODMOR I OPORAVAK SPORT SKA REKREACIJA DOKOLIČARSKA EDUKACIJA ZADOVOLJST VO NEDOKOLIČARSKI MOT IVI ODMOR I OPORAVAK DOKOLIČARSKA EDUKACIJA ZADOVOLJST VO NEDOKOLIČARSKI MOT IVI DOKOLIČARSKA EDUKACIJA ZADOVOLJST VO SPORT SKA REKREACIJA NEDOKOLIČARSKI MOT IVI DOKOLIČARSKA EDUKACIJA ZADOVOLJST VO SPORT SKA REKREACIJA NEDOKOLIČARSKI MOT IVI DOKOLIČARSKA EDUKACIJA ZADOVOLJST VO NEDOKOLIČARSKI MOT IVI DOKOLIČARSKA EDUKACIJA ZADOVOLJST VO NEDOKOLIČARSKI MOT IVI DOKOLIČARSKA EDUKACIJA NEDOKOLIČARSKI MOT IVI ZADOVOLJST VO DOKOLIČARSKA EDUKACIJA NEDOKOLIČARSKI MOT IVI ZADOVOLJST VO DOKOLIČARSKA EDUKACIJA NEDOKOLIČARSKI MOT IVI ODMOR I OPORAVAK SPORT SKA REKREACIJA ZADOVOLJST VO NEDOKOLIČARSKI MOT IVI SPORT SKA REKREACIJA ZADOVOLJST VO NEDOKOLIČARSKI MOT IVI SPORT SKA REKREACIJA ODMOR I OPORAVAK DOKOLIČARSKA EDUKACIJA ZADOVOLJST VO NEDOKOLIČARSKI MOT IVI SPORT SKA REKREACIJA DOKOLIČARSKA EDUKACIJA ZADOVOLJST VO IZVORNE GEO LO ŠKE ZNAČ AJKE PRO STO RA • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • DORAĐENE 1. PRIPADAJUĆI MOTIV/AKTIVNOST PRIRODNE OSNOVNE VRSTE ATRAKCIJA STVORENE BR. ŠTO I KAKO DALJE HITNO FORMIRATI POVJERENSTVO VLADE RH ZA RURALNI TURIZAM UTVRDITI STRATEGIJU RAZVOJA – CILJEVI, PRIORITETI I MJERE UTVRDITI GLAVNE ČINITELJE RAZVOJA I PROMIDŽBE 2013. – 2014. NAJAVLJUJEMO EKO-ETNO KLASTER - KLASTER PROIZVOĐAČA I PRUŽATELJA USLUGA RURALNIH PODRUČJA REPUBLIKE HRVATSKE (AUTOHTONOTRADICIJSKI I EKOLOŠKI PROIZVODI I RURALNI TURIZAM) NATURA-EKO ETNO – stalni prodajno-izložbeni salon SPECIJALIZIRANA TURISTIČKA AGENCIJA “EKO ETNO TRAVEL” PORTALI (www.ekoetno.hr i turistički portal www.turistika.hr) KONTINUIRANO RAZVOJ RURALNOG TURIZMA SUNCOKRET RURALNOG TURIZMA HRVATSKE PROVEDBA KONGRESNIH ZAKLJUČAKA PROVEDBA DEKLARACIJE O RURALNOM TURIZMU NORMATIVA I OSTALE PRETPOSTAVKE EDUKACIJA KATALOG I WEB STRANICE MEĐUNARODNI I DOMAĆI NATJEČAJI UČVRŠČIVANJE UDRUGE KLUB ČLANOVA “SELO” STANDARDIZACIJA I KLASIFIKACIJA TURISTIČKIH SELJAČKIH GOSPODARSTAVA I PODUZETNIČKIH PROJEKATA U RURALNOM TURIZMU Zagreb, 24.-28.02.2013. www.ekoetnosajam.hr VAŽNO! • • • • • • • • • • • • • • • Uloga tradicije u oblikovanju ponude Kako organizirati 24 sata boravka gostiju Pravni okvir za registraciju i rad Zakonski okvir za financijsko poslovanje Razvoj i brendiranje ruralne turističke destinacije Marketing Paketi usluga Povezivanje s tržištem Suradnja Edukacija Financiranje Gastronomija, kuharstvo i posluživanje Komunikacijske vještine Kvaliteta, kategorizacija i standardizacija Zaštita prirode i okoliša, energetska učinkovitost EKO TILA RECIKLIRA IDEJA • Sakupljanje odbačenih predmete • Obrada odbačenih predmeta • Preoblikovanje otpada u ukrasne predmete • Očuvanje zdravlja i okoliša • Uz pomoć kreativnosti i stvaralaštva sudjelovati u oblikovanju boljeg i ljepšeg svijeta, smanjiti količine otpada te odbačene predmete pretvoriti u uporabne. Green Gold Centar, Radnička cesta 52, Zagreb T: +385-1-2337741 F: +385-1-2314184 info@ekoetnogrupa.hr www.ekoetnogrupa.hr FB: HF Eko Etno Grupa www.ekoetnosajam.hr FB: Eko Etno Sajam www.ekoetnonatura.hr FB: Natura Eko Etno www.ekoetnotravel.hr FB: Eko Etno Travel www.kongres-seoskog-turizma.org www.ekoetno.hr
© Copyright 2024 Paperzz
