Tržišno natjecanje u EU-u
U moru propisa koji će nas
se uskoro ticati nalazi se i
zabrana govora o cijenama
na skupovima poduzetnika
Vlada i EU odlučili
Ukidaju se slobodne
gospodarske zone, a PDV će
plaćati i slobodni umjetnici,
branitelji i vjerske zajednice
Financijska agencija
U dugotrajnoj blokadi su i
17.324 tvrtke i obrta s nula
zaposlenih, a duguju više od
16 milijardi kuna
aktualno
Str. 6
s markova trga
Str. 9
svijet financija
Str. 20-21
2008
2009
2010
2010 2011
2012
3 7 6 8
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 11. ožujka 2013.
Godina LIX / Broj 3768.
www.privredni.hr
60
1953
2013
privredni vjesnik
intervju: hrvoje grčić, tele2 / osijek software city / predstečajne nagodbe / regija / svijet financija
među visokoobrazovanim nezaposlenima je 60% žena
žena, majka,
poduzetnica
Kako da zaposlena majka uskladi
obiteljski i poslovni život? Sve bi
bilo lakše uz fleksibilno radno
vrijeme i nove modele
zapošljavanja
>>4-5
POSEBAN
PRILO
EEN G
info
Ente
rpri Što do
se E nosi
urop
e Ne
two
rk
INTERVJU: AKADEMKINJA VLASTA PILIŽOTA
Uskoro će zasjati dubrovačka perla
>> 6-7
>> 16
“Kod nas nema mehanizma suradnje između gospodarstva, države
i akademske zajednice; to je nezamislivo u razvijenim zemljama!”
Turistički grad nalazit će se na području zvanom Tri sestrice,
između Slanog i Stona, a prostirat će se na 5000 hektara
Tjedni gospodarski
TV magazin
POZIV NA NATJEČAJ
rok prijave: 19. 3. 2013.
Mreža za razvoj i kreativnost - MRAK poziva sve tvrtke,
menadžere, građane i kreativce da se uključe u Dane
kreativnosti i inovativnosti te da prijave ili predlože tvrtke,
menadžere ili pojedince koji su u svom poslovanju i
društvenom djelovanju ostvarili kreativne i inovativne
pomake i zapažene rezultate u sljedećim kategorijama:
1. Kreativni i inovativni
proizvodni program ili proizvod
:: SPTV
utorak
19:10
:: VKTV Vinkovci
srijeda
četvrtak
22:00
17:00 (REPRIZA)
:: SBTV Slavonski Brod
petak
21:15
:: Poljoprivredna TV Požega
ponedjeljak 16:35
:: SRCE TV Čakovec
četvrtak
petak
21:45
14:45 (REPRIZA)
2. Kreativni i inovativni
menadžer/ica
:: VTV Varaždin
3. Kreativni i inovativni razvojni
program jedinica
samouprave – gradovi
:: TV NOVA Pula
četvrtak
srijeda
srijeda
subota
4. Kreativni i inovativni turistički
projekt ili proizvod
12:00
13:30 (REPRIZA)
21:30
16:00 (REPRIZA)
:: VOX Zadar
srijeda
četvrtak
21:30
15:30 (REPRIZA)
:: GTV ZADAR
četvrtak 21:30
nedjelja 22:30 (REPRIZA)
ponedjeljak 12:00 (REPRIZA)
ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)
:: TV ŠIBENIK
srijeda
nedjelja
21:00
22:30 (REPRIZA)
:: TV JADRAN Split
srijeda
00:00
ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)
:: DUTV Dubrovnik
srijeda
subota
20:15
15:45 (REPRIZA)
5. Kreativni i inovativni projekt ili
program u kulturi i umjetnosti
6. Kreativni i inovativni projekt ili
program kreativne industrije
7. Kreativni i inovativni projekt
održivog razvoja
8. Kreativni i inovativni
edukacijski program
Tjedni gospodarski
razgovori
9. Kreativni i inovativni projekt
društvene odgovornosti
prijavu za natječaj potražite na
www.dki.mrak.com.hr.
Za sva dodatna pitanja obratite se
uredu udruge Mreža za razvoj i
kreativnost MRAK – Klaićeva 72/a
10 000 Zagreb
sptv
pet
pet
VTV
19:10
23:45 [R]
TV Nova Pula
sub
sri
18:00
14:50 [R]
VOX zadar
pet
sub
pon
Grad Pula
medijski partneri:
BROJ 96 | 23 KUNE | 3,20 ¤
20:10
14:45 [R]
22:15 [R]
sri
TV ŠIBENIK
12:00
Tv šibenik
pet
21:30
Poljoprivredna TV
uto
sri
17:10
18:05 [R]
VKTV Vinkovci
pon
uto
17:35
16:35 [R]
petak, 15. ozujka u 19.10 sati na
gost Milan Vrdoljak, vlasnik tvrtke Ricardo, Osijek
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
Hitno strukturne reforme
Hrvatska treba ostvariti
veći napredak u uklanjanju prepreka investicijama i poboljšanju pravosudnih i administrativnih
standarda. Europska komisija to jasno kaže naglašavajući nužnost snažne
provedbe hitno potrebnih
strukturnih reformi. Područja reforme su jasna i Vlada
poduzima napore kako bi postigla rezultate. To nije jednostavan ni kratak proces, ali je prijeko potreban jer će
omogućiti Hrvatskoj da u potpunosti iskoristi prednosti
jedinstvenog tržišta i izađe iz krize na održivom i nepovratnom putu gospodarskog razvoja.
Darko Peričić, HŽ Infrastruktura:
Pruge veliko gradilište
HŽ Infrastruktura ove godine počinje ciklus od po
100 kilometara remonta
pruge na godinu, a u sljedeće četiri godine planiraju se investicije u ukupnoj
vrijednosti od 25 milijardi
kuna, većinom iz EU-fondova. Čim Hrvatska uđe u
EU, HŽ Infrastruktura će aplicirati za sredstva za prva
tri projekta koji su spremni za izvođenje, a to su rekonstrukcija pruge Dugo Selo-Križevci te izgradnja novih
pruga Podsused-Samobor i Gradec-Sveti Ivan Žabno.
Od 2014. svi veći projekti bit će predloženi za financiranje kroz europske fondove iz kojih se očekuje oko milijardu eura godišnje za željeznicu. Hrvatske pruge će
2015. biti veliko gradilište.
Domagoj Matasić, Elektro-Kontakt:
Zagreb svjetski centar sklopki
Elektro-Kontakt u Hrvatskoj zapošljava 1000
radnika. S ukupnim prihodom od oko 62 milijuna eura, od čega preko 90
posto ostvarujemo izvozom, među najvećim smo
domaćim izvoznicima. U
dvije nove linije za proizvodnju sklopki prošle i
ove godine investirali smo ukupno milijun eura. Time
je u Zagrebu zaokružena kompletna proizvodnja sklopki, a Elektro-Kontakt je postao svjetski centar za proizvodnju sklopki koncerna E.G.O. Riječ je o međunarodnoj grupaciji koja posluje u 18 zemalja, zapošljava
više od 6000 radnika i drži više od 80 posto europskog
tržišta proizvodnje komponenti.
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak,
Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,
Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković,
Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić,
Drago Živković
pvinfo
G(H)ost Komentator: Marinko Nikolić, suvlasnik i direktor
Radio Dalmacije-Split
Paul Vandoren, Delegacija EU-a:
IMPRESUM
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
3
U sklopu Jadranske mreže
imamo oko milijun slušatelja
Agencije i veliki oglašivači smanjili su marketinške proračune i to se
negativno odrazilo na poslovanje gotovo svih radiopostaja u Hrvatskoj. Mi
na Radio Dalmaciji, srećom, još poslujemo stabilno
Z
bog posljedica
krize pad oglašivača u svim
je medijima dosta velik.
U tom segmentu i mi na
Radio Dalmaciji bilježimo određeni pad u odnosu na godine prije krize.
Doduše, zahvaljujući rastu slušanosti od 30 posto
u četvrtom kvartalu lani
uspjeli smo taj pad održati u granicama podnošljivosti. Naposljetku, pad
prihoda kod nas iznosio
je oko 14 posto.
Prema mojim spoznajama, agencije i veliki oglašivači smanjili
su marketinške proračune za oko 35 posto. To
se negativno odrazilo na
poslovanje gotovo svih
radiopostaja u Hrvatskoj.
Svi se mi s tom krizom
nosimo na različite načine. Mi na Radio Dalmaciji nastojimo troškove poslovanja držati pod
kontrolom te, u ovom trenutku, nastojimo zadržati
primanja zaposlenika na
stečenim pozicijama. Budemo li prinuđeni smanjivati primanja radnika,
nastojat ćemo bar sačuvati sva radna mjesta. Zasad, srećom, još poslujemo stabilno, pa nemamo
potreba za otpuštanjem,
a krizu premošćujemo
većim angažmanom zaposlenika,
kontrolom
troškova te podizanjem
kvalitete programa i slu-
šanosti. Ni u ovakvoj kriznoj situaciji nije nam
cilj na brzinu uzeti novac
od oglašivača - naprotiv,
cilj nam je da oglašivaču pomognemo. I mogu
reći da naši klijenti, bez
obzira na to koliki im je
proračun, itekako prepoznaju taj naš pristup i cijene što je i nama cilj da
njihov proizvod nađe put
do krajnjeg kupca. Novac koji oglašivač uloži
u oglašavanje mora imati povrat i time se moraju
ostvariti mjerljivi rezultati. To je temelj za dugoročnu suradnju i međusobno povjerenje. Naši
Ozbiljne tvrtke
moraju ulagati
u brendiranje i
marketing usprkos
krizi i drugim
okolnostima
oglašivači uglavnom ulažu novac ili zbog povećanja prodaje ili pak zbog
poboljšanja imidža. Pri
tome mogu lako izmjeriti što su postigli putem
komunikacijskog kanala kakav je Radio Dalmacija.
Što se tiče ulaganja u
brendiranje tvrtki u Dalmaciji, usuđujem se reći
da taj segment nije dovoljno prepoznat kod poduzetnika. To nije samo
moje mišljenje nego su to
svjetska iskustva i činjenica je da ozbiljne tvrtke
moraju ulagati u brendiranje i u marketing usprkos krizi i bilo kakvim
drugim okolnostima.
Ako se marketinška
kampanja dobro osmisli, njezin je učinak na
poboljšanje imidža ili
prodaju proizvoda vidljiv. Mi svojim klijentima nudimo čak i uslugu
osmišljavanja
kampanje. Ukoliko to ne poluči odgovarajući učinak,
spremni smo vratiti novac koji je klijent uložio. Podrazumijeva se,
naravno, da je proizvod
koji reklamiramo takvom kampanjom kvalitetan. U ukupnom pri-
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: redakcija@privredni.hr
Marketing i promocija:
Tel: +385 1 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: marketing@privredni.hr
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija:
Tel: +385 1 5600 000
E-mail: pretplata@privredni.hr
PV grafika: Stanislav Bohaček,
Tihomir Turčinović
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
hodu Radio Dalmacije
udjeli velikih oglašivača
još uvijek su veliki, dok
mali oglašivači sudjeluju sa svega pet posto. Mi
to nastojimo promijeniti jer osmišljavamo pakete namijenjene malim
poduzetnicima i obrtnicima. To je, uostalom,
društvena odgovornost
naše tvrtke i doista želimo pomoći tom gospodarskom segmentu da
putem marketinga popravi svoje poslovanje. Iako
smo komercijalni radio i
prihode ostvarujemo na
tržištu, naša misija je pomoći da se razvija destinacija, odnosno okruženje u kojem poslujemo.
Radio Dalmacija ima
koncesiju za četiri dalmatinske županije te suradnju s pet radiopostaja duž
obale - mi, naime, poslujemo u sklopu Jadranske
mreže. Imamo neke zajedničke emisije i razmjenjujemo informacije. Ukupno imamo oko
milijun slušatelja, tako
da smo najslušanija mreža u regiji. Svi poslujemo
samostalno, ali kvalitetna suradnja nam pomaže
u poslovanju. Jadranska
mreža nam omogućuje nastup prema oglašivačima kojima je Jadran
područje poslovanja. Taj
projekt će biti još zanimljiviji kada Hrvatska
uđe u Europsku uniju.
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Direktor: Nikola Baučić
Tajnica glavnog urednika i direktora:
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: uprava@privredni.hr
4
TEMA TJEDNA
*vijesti
Remont pruge
Zagreb-Klara
Po završetku modernizacije signalnog sustava na
zagrebačkom Glavnom
kolodvoru, a u sklopu obnavljanja zagrebačkog željezničkog prstena, 13.
ožujka počinju pripremni
radovi na remontu dionice od Glavnog kolodvora
do kolodvora Klara, duljine 6,5 kilometara, na pruzi Zagreb-Sisak-Novska.
Sami remont dionice počinje 18. ožujka i trajat će
do 7. travnja 2013. Vrijednost radova je 80 milijuna kuna.
U otkupu 42 posto
mlijeka
( 100 najmoćnijih žena
u Hrvatskoj upravlja s oko 174 mlrd kn i 240.000 zaposlenika
Model fleksibilnog zapošljavanja stručnih kadrova
Kako je biti žena, maj
poduzetnica... sve u j
Sanja Plješa
pljesa@privredni.hr
P
U otkup mlijeka vraćeno
je 42 posto od ukupne količine mlijeka koja je ranije imala previsoku razinu aflatoksina, što čini
43.000 litara zdravstveno
ispravnog mlijeka dnevno,
objavilo je Ministarstvo
poljoprivrede. Proizvođači mlijeka koji su koristili zamjensku stočnu hranu i mikofiksatore vraćeni
su u otkup, nakon što im
je razina aflatoksina pala
na dozvoljene razine. Do
kraja veljače isporučeno je
378 tona zamjenske stočne
hrane, a do 6. ožujka 2013.
prikupljeno je i isporučeno u bioplinska postrojenja 581.209 litara mlijeka.
Dozvola za golf na
Srđu
Povjerenstvo pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode jednoglasno je donijelo pozitivno mišljenje o
prihvatljivosti zahvata za
okoliš u projektu izgradnje
sportsko-rekreacijskog centra s golf igralištem na Srđu, objavio je
investitor, tvrtka Razvoj
golf. Konačnu odluku bi
Ministarstvo trebalo donijeti u sljedećih mjesec
dana, s obzirom na to da
je stručno povjerenstvo
savjetodavno tijelo. Razvoj golf je najavio da će
dokumentacija sa sjednica
povjerenstva biti dostupna
javnosti po okončanju postupka.
Privredni vjesnik
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
oložaj žene-majke u Hrvatskoj
nije nimalo jednostavan jer je ona dvostruko opterećena zbog
uloga koje obnaša - ona
je ujedno nositeljica obitelji i radno aktivna osoba. Na kakve sve prepreke nailaze žene prilikom
zapošljavanja ili povratka
na radno mjesto nakon rodiljnog dopusta moglo se
čuti na prošlotjednoj panel-diskusiji održanoj na
temu Kako fleksibilizacija radnog vremena pomaže položaju žene-majke u
suvremenom hrvatskom
društvu. Sudionici su govorili o zapošljavanju
žena, poteškoćama na
koje one nailaze kod
usklađivanja obiteljskog
i poslovnog života te posljedičnom utjecaju na
Ženama treba
omogućiti da im
djeca budu zbrinuta
u jaslicama ili vrtiću
blizu radnog mjesta,
kaže Anđelko Akrap
opadanje nataliteta. Pritom su istaknuli nužnost
fleksibilizacije
radnog
vremena kroz nove modele zapošljavanja, s posebnim naglaskom na pozitivnu diskriminaciju pri
zapošljavanju žene-roditeljice.
Na panel-diskusiji naglašeno je kako se u Hrvatskoj, ali i u zemljama Europske unije, u posljednjih
nekoliko godina posebno
izdvaja problematika rada i
zapošljavanja. Glavno obilježje tržišta rada je visoka
nezaposlenost. Prema posljednjim statističkim podacima, u Hrvatskoj trenutačno ima više od 372.000
nezaposlenih, od čega
23.000 visokoobrazovanih od kojih je pak 60 posto žena. Ujedno, među
zaposlenima postoji neodgovarajuća struktura radne
snage, pri čemu je nedovoljan broj obrazovanih osoba s potrebnim znanjima i
vještinama. S druge strane, na tržištu postoje pojedine skupine ljudi čija znanja i iskustva nisu dovoljno
iskorištena, a to se posebno
odnosi na obrazovane majke koje su razvijale karijeru prije majčinstva. Problem je i to što se ženama
uglavnom onemogućava
usklađivanje obiteljskog i
privatnog života. Slična je
situacija i u Europi, istaknuli su panelisti, pa zato
kako bi se povećala stopa zaposlenosti u uvjetima
sve manjeg priljeva mladih na tržištu rada, Unija je
predložila povećanje stope zaposlenosti žena. No,
s druge strane, veća participacija žena na tržištu
rada mogla bi imati negativan učinak na ionako niske stope fertiliteta, rečeno
je u raspravi.
Partnerski odnos
Da u hrvatskom društvu
postoje dva koncepta uloge žene, tradicionalistički i modernistički, smatra
Smiljana Leinert Novosel, profesorica na zagrebačkom Fakultetu
političkih znanosti. “To
je raskorak između onoga za što se društvo opredjeljuje i onoga što se za-
Žene u svom radnom vijeku često imaju poteškoće
s usklađivanjem obiteljskog i poslovnog života. Kako
bi se premostili ti problemi, potrebno je uvesti nove
modele zapošljavanja, s posebnim naglaskom na
pozitivnu diskriminaciju prilikom zapošljavanja
žene-roditeljice
ista radi u svakodnevnom
životu. Naime, još je uvijek malo žena na rukovodećim pozicijama”, istaknula je dodajući kako
su danas najtradicionalniji odnosi vidljivi upravo u
obitelji jer tamo još uvi-
jek postoji klasična podjela na muške i ženske
poslove. No, ona naglašava kako nije bitno bolja situacija ni u zemljama EU-a jer ni tamo još
uvijek nisu “pomireni”
privatni i poslovni život
žena. Osim toga, većina
kućanskih poslova i dalje je primarna briga žena
iako su muškarci na sebe
preuzeli dio obiteljskih
dužnosti, primjerice brigu
o djeci. Ipak, 75 posto zaposlenih žena same brinu
Poslovni model Mamforce
Uskoro će u Hrvatskoj početi provođenje Mamforcea, prvog poslovnog modela fleksibilnog zapošljavanja visokoobrazovanih kadrova, napravljenog po uzoru na skandinavski model. Model je prije svega namijenjen ženama koje su prije majčinstva realizirale uspješne karijere, no takav oblik zapošljavanja može obuhvaćati i skupine mladih te
osoba starijih dobnih skupina. Mamforceov stručni tim radi na osvještavanju prednosti
fleksibilnosti zapošljavanja žena-majki kod poslodavaca, zaposlenika, potencijalnih zaposlenika i relevantnih institucija. Tvrtke koje će zadovoljiti zadane kriterije, primjerice
one koje će omogućiti ženama fleksibilno radno vrijeme te organizirati vrtiće, dobit će
Mamforce certifikate.
5
www.privredni.hr
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
( samo 11 od njih 100
je pritom na vodećoj poziciji u tvrtki
ka,
ednoj osobi
“Današnje
obitelji
jednostavno traže partnerski odnos između
žena i muškaraca te podjednako
preuzimanje
roditeljskih uloga”, istaknula je ona. Kako bi se
što učinkovitije omogućilo usklađivanje posla i
obiteljskog života, ženama treba osigurati adekvatne uvjete rada. Jedno
od rješenja je mogućnost
fleksibilnog zapošljavanja žena kako bi obitelji lakše uskladile posao i
privatni život, a žene nesmetano nastavile svoju
karijeru. Takav fleksibilan način rada podrazumijeva kraće radno vrijeme, klizno radno vrijeme,
podjelu radnog mjesta,
rad od kuće, povremeni
rad od kuće te skraćeni
radni tjedan.
o kućanskih poslovima, a
muškarci se samo simbolično uključuju, rekla je
Smiljana Leinert Novosel te dodala kako podjela
uloga mora biti u skladu
s dogovorima i mogućnostima.
Što je pozitivna
diskriminacija
“Zapošljavanje žena treba
pratiti širenjem mreže javnih usluga koje omogućuju spajanje uloge majke
i zaposlene žene. Ženama treba dati novac, vrijeme i javne usluge, tj. mogućnost da im djeca budu
zbrinuta u jaslicama ili vrtiću blizu njihovog radnog
mjesta. To je pozitivna
diskriminacija zaposlenih žena koja u zemlja-
ma s dobrim obiteljskim
politikama rezultira pozitivnim priraštajem stanovništva”, rekao je Anđelko Akrap, profesor
na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Dodao je kako Hrvatska još
uvijek ne slijedi europske
Hrvatska još uvijek
ne slijedi europske
trendove i primjere
dobrih praksi
trendove i primjere dobrih
praksi. Jedan od njih je
skandinavski model gdje
žene rade skraćeno radno
vrijeme. Te su zemlje poznate po visokoj fleksibilnosti tržišta rada, što posebice pogoduje ženama
s malom djecom. Ipak, situacija nije takva u svim
europskim razvijenim zemljama, primjerice Švicarskoj i Austriji. Naime,
prema Akrapovim riječima, to su razvijene zemlje
s relativno lošim stopama
totalnog fertiliteta. “Zaposlenim ženama u Hrvatskoj odluku o tome koliko će imati djece diktiraju
egzistencijalni problemi
i nedostatak fleksibilnosti na tržištu rada, i to treba mijenjati”, zaključio je
Akrap.
Najmoćnije žene u hrvatskom gospodarstvu
U povodu prošlotjednog Dana žena tvrtka Bisnode objavila je podatke o 100 najmoćnijih žena u hrvatskom gospodarstvu. One upravljaju s više od 174 milijarde kuna te vode
više od 240.000 zaposlenika. Od stotinu žena samo je njih 11 na vodećoj poziciji, neovisno je li riječ o poziciji predsjednice nadzornog odbora, predsjednice uprave ili pak generalnog direktora. Prvih 10 pripadnica ljepšeg spola upravlja s gotovo 60 milijardi kuna
prihoda tvrtki u kojima rade te vode više od 62.000 zaposlenika. Na prva dva mjesta
na ljestvici najmoćnijih žena hrvatskog gospodarstva nalaze se dvije članice Nadzornog
odbora Ine, a to su Gordana Sekulić i Maja Rilović. Na trećem mjestu je Ljerka Puljić, članica Uprave Agrokor Trgovine.
Održan 18. GAST
Sajam na kojem
se mogu pronaći
znakovi optimizma
Turizam, gastronomska ponuda, spajanje zelene i plave
Hrvatske strateška su pitanja razvoja hrvatskog društva,
istaknuo je na otvaranju sajma predsjednik Josipović
Jozo Vrdoljak
vrdoljak@privredni.hr
O
vogodišnji, 18.
sajam
GAST
okupio je 1100
izlagača iz 11 zemalja:
Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Italije, Njemačke, Austrije,
Francuske, Srbije, Poljske,
Crne Gore i Hrvatske.
GAST obuhvaća niz
specijaliziranih sajmova:
18. sajam prehrane, 18. sajam pića, 18. sajam hotelske i ugostiteljske opreme,
9. sajam kave, 8. sajam namještaja - Furnitura, 18.
sajam vina - Dionizijana,
te 7. SATURN – Sajam za
turizam.
Drugi sajmovi se gase
Otvarajući sajam, predsjednik Republike Ivo
Josipović istaknuo je kako
organiziranje tako uspješnog sajma u doba kada kriza dominira našom gospodarskom i političkom
scenom iziskuje veliki napor i znak je optimizma, a
znakove optimizma moramo tražiti. “Moramo pogledati tko su ljudi koji
mogu i znaju pokrenuti gospodarstvo. Turizam,
gastronomska
ponuda,
spajanje zelene i plave Hr-
Dvije najveće
štetočine u
Hrvatskoj su banke
i porezna uprava,
smatra Kerum
vatske, strateška su pitanja
razvoja hrvatskog društva”, istaknuo je Josipović.
Direktorica Sajma
Split Sanja Vuković Veić
naglasila je kako je GAST
mjesto pripreme za turističku sezonu koja će, sudeći prema informacijama
i dobrim vijestima što dolaze sa najznačajnijih turi-
Graditi budućnost na industriji sastanaka
Na 18. GAST-u održana je prva turistička konferencija
Turistička mreža, na kojoj su svoja viđenja brendiranja
destinacije iznijeli Đurđica Šimičić, direktorica Turističke zajednice Malog Lošinja i Robert Jakovljević, dizajner koji je nakon projekta brendiranja grada Umaga sada
angažiran na brendiranju Šibenika. Na konferenciji su
sudjelovali i Vedran Matošić, direktor Turističke zajednice Splita, i Nenad Nizić, vlasnik hotela Vestibul. Na okruglom stolu Vedran Matošić je istaknuo kako Split treba
graditi svoju budućnost na industriji sastanaka. “Nama
je nužan kongresni centar, i to u pješačkoj zoni, koji bi
mogao primiti 2500 sudionika.”
stičkih sajmova, biti vrlo
uspješna.
Predsjednica Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore
Split Jadranka Radovanić upozorila je da unatoč
pozitivnoj bilanci poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji, zabrinjava gotovo rekordan broj
nezaposlenih koji je krajem siječnja iznosio više
od 50.000. “Održati sajam
u takvom okruženju veliki
je uspjeh, pogotovo kada
se zna da su mnogi sajmovi u našem okruženju prestali postojati”, kazala je
Jadranka Radovanić.
Upečatljivi Kerum
Upečatljiv nastup imao
je splitski gradonačelnik Željko Kerum, koji
je podsjetio kako su se do
unazad nekoliko godina
poduzetnici natjecali tko
ima više zaposlenih, a danas se natječu tko ih ima
manje. “Političari teoretiziraju i ništa praktično ne
rade na oživljavanju gospodarstva. Dvije najveće štetočine u Hrvatskoj
su banke i porezna uprava.
Porezna nema razumijevanja, ide s represivnim mjerama prema poduzetnicima. Nitko ne spominje da
je neki bankar imao namjeru napraviti štetu u nekom
poduzeću, a zapravo je radi
godinama”, istaknuo je
splitski gradonačelnik.
Kerum je izrazio bojazan da bi se Hrvatskoj moglo dogoditi slično što i
Sloveniji - da se neće imati
tko javiti čak ni na natječaj
izgradnje lokalne ceste jer
domaće građevinske tvrtke propadaju, a poslove
dobivaju strane tvrtke.
6
aktualno
Privredni vjesnik
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
me odlazak mladih, kao i lju
( zabrana rada na 72 sata “Zabrinjava
gdje se bazirala proizvodnja poljoprivre
radi sumnje u povredu tržišnog natjecanja
Pravila i propisi u tržišnom natjecanju u EU-u
Minsko polje zvano
tržišno natjecanje
E
uropska
unija nije babaroga, no moramo
biti svjesni da ulaskom
na tržište od 500 milijuna kupaca moramo preuzeti i neke obveze, rekla
je ravnateljica Agencije
za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec na
seminaru za poduzetnike
o pravilima i propisima u
tržišnom natjecanju u Europskoj uniji. “Od 1. srpnja ove godine hrvatski
poduzetnici su pod kontrolom Europske komisije, AZTN-a, ali i institucija za zaštitu tržišnog
natjecanja drugih članica
Europske unije jer se kontrolira kako vlade zemalja
članica dodjeljuju potpore
svojim gospodarstvima”,
ističe Olgica Spevec.
Govoreći o politici zaštite tržišnog natjecanja i
promjenama koje donosi ulazak u Europskoj uniju, ravnateljica AZTN-a
je istaknula kako se na zajedničkom tržištu zabranjuju sporazumi između
poduzetnika koji utječu
na trgovinu među državama članicama, te kako
Kome smet
znanosti i go
Posljednjih dvadesetak godina izostala je značajnija suradnja
što je nezamislivo u npr. SAD-u, europskim državama, Izraelu
se sprečava, ograničava
ili narušava tržišno natjecanje u EU-u. Zabranjena
je i zlouporaba vladajućeg
položaja jednog ili više
poduzetnika na istom tržištu. Upozorila je hrvatske
Zabranjen je
bilo kakav govor
o cijenama na
sastancima
udruženja
poduzetnika,
upozorio je Cerovac
poduzetnike kako Komisija ima pravo nenajavljeno doći i na 72 sata zapečatiti rad poduzetnika dok
traje istraga o narušavanju
tržišnog natjecanja.
Na seminaru je o zabrani dogovora o cijenama govorio član Vijeća
za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovac. Upozorio je kako
je zabranjen bilo kakav govor o cijenama
na sastancima interesnih ili strukovnih udruženja poduzetnika, kao
i na seminarima ili konferencijama, a iznio je i
primjere takvih kršenja
pravila među osječkim
pekarima, međimurskim
autobusnim prijevoznicima te američkim prodavateljima nekretnina - u
poznatom slučaju Foley.
Seminar je u suradnji
s AZTN-om organizirala Hrvatska gospodarska
komora-Komora Zagreb.
(K.S.)
PRIVATIZACIJA TVORNICE ULJA ČEPIN
Počinje dobra budućnost
Nakon nekoliko godina agonije i nesupjelih
pokušaja
privatizacije Tvornica ulja Čepin
nalazi se pred završnom fazom privatizacije. Zaustavljena je propast tvornice, pokrenuta
AKADEMKINJA VLASTA PILIŽOTA
je proizvodnja vlastitog
ulja, sačuvana su radna
mjesta i pronađen je ozbiljan kupac.
Tvornica ulja Čepin
do kraja ožujka trebala bi
dobiti novog većinskog
vlasnika. Po svemu sudeći, bit će to tvrtka Mambo iz sastava osječke
Žito Grupe. Uz njih, obvezujuću ponudu je dostavila i američka kompanija PS International,
North Carolina, ali njihova su jamstva, navodno, bila slabija. Riječi-
ma kako će novi vlasnik
Uljare biti iz ove regije,
indirektno je to potvrdio
i ministar gospodarstva
Ivan Vrdoljak, koji je tim
povodom posjetio čepinsku uljaru.
Zadovoljstvo takvom
odlukom istaknula je sindikalna povjerenica Helena Žeravica, rekavši
kako je najvažnije to što
će oko 150 radnika i dalje
imati svoj posao, te da će
novi vlasnik u razvoj proizvodnje uložiti 295 milijuna kuna. (S.S.)
Svetozar Sarkanjac
sarkanjac@privredni.hr
A
kademkinja Vlasta Piližota redoviti je član Hrvatske akademije znanosti
i umjetnosti od 2006. godine. Redovita je profesorica na Prehrambenotehnološkom
fakultetu
u Osijeku te voditeljica
Zavoda za znanstveni i
umjetnički rad HAZUa u Osijeku. Objavila je
više od 130 znanstvenih
i stručnih radova u inozemnim i domaćim časopisima. Bila je voditeljica
većeg broja međunarodnih i nacionalnih projekata iz područja biotehnologije. Članica je većeg
broja domaćih i međunarodnih udruga, strukovnih sekcija te uređivačkih
odbora časopisa i glavna
urednica časopisa Croatian Journal of Food Science and Technology.
Jedna od lokomotiva razvoja hrvatskoga gospodarstva mogla bi biti
poljoprivredna i prehrambena
industrija.
Za to postoje resursi.
Ipak, Hrvatska više hrane uvozi nego što izvozi.
U čemu je problem?
- Kada se govori o sustavu i svim njegovim dijelovima, u konačnici o svemu odlučuju ljudi. Čovjek
organizira, radi, provodi,
istražuje, proizvodi, prodaje, kupuje... Uvijek su
ljudi u pitanju. Mislim da
je najveći problem u ne-
organiziranosti i nepovezanosti pojedinih struka
ili dijelova pojedine struke, zbog čega ne možemo ostvariti bolju poljoprivrednu proizvodnju ili
prinose, te preradu poljoprivrednih proizvoda. Za
to su potrebne i određene
strukture – država, ministarstva, zavodi, instituti,
fakulteti – koje međusobno moraju biti povezane u djelovanju. Što je
opći interes neke države,
to moraju odrediti držav-
Bilo bi zanimljivo
provesti analizu
koliko se postojećih
brendova temelji na
domaćoj sirovini ili
na onoj iz uvoza
ne institucije koje će to uz
određenu regulativu i provoditi. A što ćemo proizvoditi određuju upravo ti
naši bogomdani klimatski
i položajni uvjeti i bogatstva od istoka Slavonije,
preko zapadne Hrvatske,
Istre do juga, a za što bismo morali imati određene strategije razvitka počevši od najmanjih, ali
organiziranih zajednica.
Svatko mora znati što i za
koga proizvodi, kome to i
u kojem obliku distribuira. Problem je u tome što
to baš i ne znamo. A kada
tome dodamo pitanje koje
vrste i koji stupanj kakvoće poljoprivrednih proizvoda za nastavak prerade
možemo i želimo proizvoditi, dolazimo do ovakvog
poražavajućeg rezultata
kakav danas imamo u odnosu uvoza i izvoza poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda.
Što učiniti da se Hrvatska brendira kao proizvođač visokokvalitetne
hrane?
- Hrvatska poljoprivreda
i prehrambena industrija
nisu od jučer. Godinama
smo, ali prije dosta godina,
čak imali visoke prinose u
poljoprivrednoj proizvodnji, a postoji već niz brendova, npr. Vegeta, paški
sir i drugo, prepoznatljivih i u europskim razmjerima. Međutim, problem
je što u posljednjih dvadesetak godina asortiman
takvih naših prehrambenih proizvoda nije proširen. A ne zadovoljavamo
ni kriterij dovoljnih količina proizvoda. K tome,
bilo bi zanimljivo provesti analizu koliko se postojećih brendova temelji na domaćoj sirovini ili
na onoj iz uvoza. U svakom slučaju, nužan je nastavak proširenja lepeze
takvih proizvoda. Samo
kao primjer: ako hrvatska poljoprivreda ima
mnoštvo sorti žitarica koje su cijenjene
i priznate u svijetu, a
ne samo kod nas, zašto se onda taj brend
za takav osnovni poljoprivredni proizvod ne
iskoristi za proizvodnju
prehrambenog proizvoda višega stupnja obrade i
time stvara novi brend postojećeg proizvoda?
INTERVJU
www.privredni.hr
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
7
di srednje dobi, koji ne vide perspektivu na područjima
dnih proizvoda.
”
a suradnja
ospodarstva?
znanosti i gospodarstva. Nema mehanizma suradnje između gospodarstva, države i akademske zajednice. Takvo
i mnogim drugim razvijenim zemljama i zemljama tržišnog poslovanja
Što uopće u praktičnom,
svakodnevnom smislu,
znači visokokvalitetna
hrana?
- Pojam visokokvalitetne hrane je, kao
pojam kojim se
često barata, novijeg datuma i
mislim
kako
u tome zaslugu ima oglašivačka industrija. Radije
govorim o kvaliteti. Kvalitetna hrana je ona
koja
ima sve karakteristike prihvatljive za potrošače. Nekome je pojam
npr. kvalitetne čokolade ono što predstavlja čokolada s visokim udjelom kakaovca, a nekome
je takva čokolada gorka
i neukusna i preferira čokoladu s više šećera i manje kakaovca. No, ako
neka hrana ima zasluge
za promociju zdravlja ili,
kako to Englezi kažu, health promoting svojstva,
koja dokazano mogu pomoći zdravlju, onda kao
dodanu vrijednost možemo tom proizvodu dodati i prefiks visokokvalitetne hrane.
U to mora biti uključen i određeni tehnološki postupak koji
sam po sebi ne bi
smio narušiti određena svojstva i sastojke za koje postoje spoznaje da
mogu pomoći
zdravlju.
Izrael je zemlja s bitno
oskudnijim prirodnim
resursima od hrvatskih,
pa ipak u poljoprivredi i prehrambenoj industriji ostavaruju zavidne
rezultate. Neki njihovi
proizvodi, poput rajčica,
na europskom su tržištu pojam kvalitete. Zašto mogu oni, a ne i Hrvatska?
- Opet se moram vratiti na početak ovog razgovora: ljudi su ili glavni i osnovni pokretač ili
glavni kamen spoticanja.
Kada je konkretno riječ o
rajčicama, evo nekoliko
primjera. U okolini Osijeka su nekada uzgajane
rajčice na velikim površinama kako bi nekadašnja
osječka tvornica Frigis
imala potrebne sirovine
za proizvodnju koncentrata od rajčica. Podravka je u Umagu imala pogon koji sada navodno
prerađuje talijansku rajčicu. Nadalje, na Krku je
još prije Prvog svjetskog
rata u dolini rječice Vele
Rike kod Baške, uzgajana rajčica za proizvodnju
koncentrata koji je prodavan u Beču, i taj proizvod
je uživao status vrlo prepoznatljivog i traženog
proizvoda. Dakle, gdje je
problem? Opet u ljudima.
Imamo znanje i obrazovane stručnjake, imamo
klimatske i druge uvjete,
a nedovoljno radimo.
Svatko mora
znati što i za koga
proizvodi, kome to
i u kojem obliku
distribuira. Problem
je u tome što to baš
i ne znamo
Ne samo da ne radimo
nego sve više plodne zemlje ostaje neobrađeno, a ljudi napuštaju
ruralne krajeve...
- Na mnogim domaćim, a osobito međunarodnim skupovima sve
češće ističem problem
depopulacije
ruralnih
krajeva Hrvatske. Naime, zabrinjava me odlazak mladih, kao i ljudi srednje dobi, koji ne
vide perspektivu na područjima gdje se bazira-
čujem priče mladih ljudi
iz mnogih mjesta Slavonije, kako sele u Zagreb
gdje će raditi bilo kakav
posao u kafićima ili buticima, samo da ne ostanu
besposleni u svojim mjestima. Istovremeno, ne
razmišljaju o činjenici da
iza njih ostaje neiskorištena najvrednija imovina, najčešće neobrađena
zemlja. To je veliki problem nastao zbog zapostavljanja ruralnih područja.
la proizvodnja poljoprivrednih proizvoda, kako
animalnog, tako i biljnog podrijetla. Sve češće
“Zemlja znanja” izbjegava znanstvenike
Vlasta Piližota je jedina
akademkinja s prostora
čitave istočne Hrvatske,
ali njezina znanja i osobito međunarodna iskustva i stručne veze vrlo
su slabo iskorištena u široj domaćoj zajednici. Iako
još od 2006. sudjeluje u europskom Komitetu za istraživanja u poljoprivredi u Bruxellesu, do sada nije imala priliku
podijeliti svoja iskustva s predstavnicima hrvatskih ministarstava. Akademkinja Piližota članica je i niza
znanstvenih i stručnih tijela i udruga
u SAD-u i Europi, sudionica i predavačica na mnogim skupovima u svijetu,
a radila je i u Europskoj komisiji.
Koliko je zanimanje domaćih institucija za mišljenje stručnjaka, možda
najbolje ilustrira podatak da se na popisu pozvanih sudionika ili predavača
na skupu koji je održan u Opatiji pod
nazivom Na pragu EU-a – prehrambena industrija nalaze ljudi iz različitih
ministarstva, državnih institucija, banaka, pa i predstavnici nekih kompanija. No, među njima nema znanstvenika iz struke. Na skup nisu pozvani
čak ni čelni ljudi zagrebačkog i osječkog fakulteta, koji već desetljećima
obrazuju inženjere prehrambene tehnologije i biotehnologije.
“Nažalost to je samo jedan od primjera. Da ne govorim o tome kako je
posljednjih dvadesetak godina izostala značajnija suradnja znanosti
i gospodarstva. Čast izuzecima. Nažalost, danas nema mehanizma suradnje, nekakvog trokuta između
gospodarstva, države i akademske
zajednice. Takvo što je nezamislivo u npr. SAD-u, europskim državama, Izraelu i mnogim drugim razvijenim zemljama i zemljama tržišnog
poslovanja”, zaključuje akademkinja Piližota.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
( 22,5 aktivnih tvrtki
na 1000 stanovnika u Hrvatskoj (u EU-u 41,7)
( 54% građana
želi se baviti poduzetništvom
Strategija razvoja poduzetništva 2014.-2020.
Mali poduzetnici čine
gospodarstvo otpornijim
Uspješnost strategije mjerit će se po ključnom cilju, a to je povećanje bruto dodane vrijednosti u malom
gospodarstvu sa sadašnjih 16.366 po zaposlenome na 22.900 eura do 2020. godine, dakle za 40 posto
Drago Živković
zivkovic@privredni.hr
I
ako je Europski parlament najavio da će
glasovati protiv sedmogodišnjeg proračuna
koji su teškom mukom
usuglasile vlade zemalja članica, Hrvatska već
Strategija razvoja
poduzetništva na
javnoj će raspravi
biti do 21. ožujka
računa na sredstva iz tog
proračuna. Na tome je,
naime, utemeljena i strategija razvoja poduzetništva koju je ministar poduzetništva i obrta Gordan
Maras ponudio na javnu
raspravu do 21. ožujka.
Njome se planira do 2020.
iz strukturnih fondova
EU-a povući dvije milijarde eura, pa bi uz jednaki doprinos poduzetnika u idućih sedam godina
u sektor malih i srednjih
poduzeća bilo investirano
četiri milijarde eura.
Poduzetničke želje
Uspješnost strategije koju
nudi Maras mjerit će se po
ključnom cilju, a to je povećanje bruto dodane vrijednosti u malom gospodarstvu sa sadašnjih
16.366 po zaposlenome na
22.900 eura do 2020. godine, dakle za 40 posto. Ekonomsku uspješnost malih i
srednjih poduzetnika planira se povećati za 10 postotnih bodova, tako da
njihov udjel u BDP-u poraste sa 51,6 na 62 po-
Strateški ciljevi
strategije razvoja
poduzetništva
•poboljšanje
ekonomske
uspješnosti
•poboljšan pristup
financiranju
•promocija
poduzetništva
•poboljšanje
poduzetničkih
vještina
•poboljšano
poslovno okruženje
sto. Od ukupno 275 milijardi kuna koje su banke
plasirale 2010., manje od
40 posto plasirano je gospodarstvu, više od 60 posto stanovništvu, a Maras
bi provedbom strategije
želio postići da taj omjer
bude barem 50:50. Iako
istraživanja pokazuju da
bi se čak 54 posto hrvatskih građana željelo baviti
poduzetništvom, po čemu
smo drugi u EU-u, imamo
samo 22,5 aktivnih malih i srednjih poduzeća na
1000 stanovnika, dok je
prosjek EU-a 41,7 poduzeća. Jedan od ciljeva strategije je zato gustoću poduzetništva podići na 40
malih i srednjih poduzetnika na 1000 stanovnika,
jer njihov veći udjel dono-
si veću otpornost gospodarstva na udare recesije.
Trenutačno je tek svaki četrdeseti zaposlenik
malih i srednjih poduzeća uključen u neki oblik
izobrazbe, dok je tek svaki peti znanstvenik zaposlen u poduzetništvu. Marasova strategija predviđa
da se obrazuje bar svaki
deseti, a da 30 posto znanstvenika radi u poduzetništvu. Završni cilj Strategije je poboljšati poziciju
Hrvatske u istraživanjima
Svjetske banke - u kojima sada po konkurentnosti zauzimamo 84. mjesto
- tako da uđemo među prvih 50. Strategija razvoja poduzetništva na javnoj će raspravi biti do 21.
ožujka, a njeno usvajanje na Vladi očekuje se u
travnju.
Suradnja na promociji mjera aktivne politike zapošljavanja
Kako do oporavka tržišta rada?
Od 2008. u Hrvatskoj se stalno gube radna mjesta, a blagi oporavak trebao bi nastupiti početkom 2014., kaže Mrsić
Za mjere aktivne politike zapošljavanja iz
proračuna će se ove godine izdvojiti 425 milijuna kuna ili 25 posto više
nego lani.
Te mjere ponajprije su
usmjerene na mala i srednja privatna poduzeća,
gdje se i inače otvara čak
86 posto od ukupnih novih radnih mjesta.
“Kako
gospodarski
rast i konkurentnost ovise o produktivnosti radne snage, naglašavamo
važnost ulaganja u obrazovanje i usklađivanja
obrazovnog sustava s potrebama na tržištu rada”,
rekao je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca proteklog tjedna na
potpisivanju sporazuma o
suradnji na promociji tih
mjera između Ministarstva rada i HUP-a.
“Osiguranje pune zaposlenosti moguće je jedino suradnjom tvrtki,
radnika i državnih institucija”, istaknuo je Majetić.
Govoreći o mjerama aktivne politike zapošljavanja pokrenutim 2010.
godine, ministar rada
i mirovinskog sustava
Mirando Mrsić rekao je
kako su te mjere potpuno
zaživjele u protekle dvije godine, a neke od njih
imaju jako dobre rezultate. Lani ih je koristilo oko
42.000 ljudi, a već u prva
dva mjeseca ove godine
oko 3500 mladih. Pritom
se među mjerama posebno izdvaja samozapošljavanje, kojega se, kako je
rekao Mrsić, ove godine
očekuje više nego 2012.
Kako bi se što više pomoglo novim poduzetnicima, HUP je predložio
da sve novoosnovane tvrt-
ke i obrti imaju besplatno
članstvo u toj udruzi, kao
i besplatnu pravnu pomoć
Još uvijek je više
otpuštanja nego
zapošljavanja
u prvoj godini rada. Osim
toga, HUP će organizirati
treninge i dodatnu edukaciju kako bi novi poduzetnici što prije stali na svoje noge.
Hrvatska će posebice pokrenuti investicije
u malim i srednjim tvrtkama, obećao je ministar
Mrsić. Međutim, iako
su već vidljivi pomaci u
restrukturiranju
tržišta
rada, još uvijek je više otpuštanja nego zapošljavanja. “Od 2008. godine u Hrvatskoj se stalno
gube radna mjesta, a blagi oporavak trebao bi nastupiti početkom 2014.
godine. Kada bruto domaći proizvod bude veći
od dva posto, bit će to
prvi signal oporavka tržišta rada”, zaključio je
Mrsić. (S.P.)
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
( oko 1 mlrd kn
9
Rexpo Adriatic
manji prihod od PDV-a na godišnjoj razini
Sjednica hrvatske vlade
PDV
Spremni projekti
bioplinskih elektrana
i zabavnog parka
i umjetnicima,
braniteljima
i vjerskim
zajednicama
Za dnevne novine PDV je snižen na pet posto, dok za tjednike i ostalu
periodiku ostaje 10 posto
Igor Vukić
vukic@privredni.hr
U
laskom u Europsku uniju porez
na dodanu vrijednost od 25 posto plaćat će i slobodni umjetnici, koji su ga do sada bili
oslobođeni. Ako im godišnji prihod bude veći od
230.000 kuna, kao i ostali
poduzetnici morat će voditi poslovne knjige, sastavljati izvještaje i podmirivati sve pripadajuće
troškove.
Ukida se i oslobođenje od plaćanja PDVa za branitelje koji uvoze
osobni automobil i opremu za gospodarsku djelatnost. Ubuduće će PDV
plaćati i vjerske zajednice na uvoz dobara koje
su primale od inozemnih
vjerskih zajednica, fizič-
kih i pravnih osoba, a ta
su dobra služila za obavljanje vjerskih poslova.
Među novostima koje
donose izmjene Zakona o PDV-u, prihvaćene
na prošlotjednoj sjednici
Vlade, je i snižena stopa
za dnevne novine od pet
posto. Za tjednike i ostalu periodiku otisnutu na
papiru primjenjivat će se
i dalje stopa od 10 posto.
Premijer Zoran Milanović poručio je izdavačima
dnevnih novina da je to
najviše što Vlada može za
njih učiniti te da za opstanak na tržištu potraže dodatne unutarnje rezerve.
Gotovo je sa
slobodnim zonama
Također, prema Zakonu o
PDV-u od 1. srpnja u Hrvatskoj prestaju postojati slobodne zone i izjed-
Dogovor sa Slovenijom o Ljubljanskoj
banci i ulasku u EU
Sporazum sa Slovenijom o Ljubljanskoj banci uklonio je
i zadnju prepreku za ulazak Hrvatske u EU. Hrvatska se
obvezala da će staviti u mirovanje sudske postupke koji
se vode za povrat stare štednje od Ljubljanske banke. O
međusobnim potraživanjima nastojat će se postići dogovor u nastavku postupka sukcesije i pred Bankom za
međunarodna poravnanja. Zauzvrat će Slovenija ubrzano ratificirati hrvatski ugovor o pristupanju EU-u. Prema
riječima ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, ratifikacija bi trebala biti gotova do kraja ožujka. “S našim
slovenskim prijateljima i kolegama mogli smo takav dogovor postići mnogo ranije, ali nekad se i jednostavne
stvari jako zakompliciraju”, prokomentirao je premijer
Milanović.
načavaju se u poreznom
smislu s ostalim teritorijem. Budući da Hrvatska
ulaskom u Europsku uniju postaje sastavni dio jedinstvenog tržišta, porezni obveznici iz cijele
Europe moći će tražiti povrat pretporeza (više
uplaćenog PDV-a), pa će
se to negativno odraziti na proračunske prihode od PDV-a. Ministar
financija Slavko Linić
procijenio je da će se u
ovoj godini u budžet sli-
Linić s
Ministarstvom
poljoprivrede
razgovara o
mogućnosti snižene
stope za još neke
proizvode
ti oko 500 milijuna kuna
manje, odnosno da će manji prihod od PDV-a na
godišnjoj razini biti oko
milijardu kuna. Linić je
dodao da s Ministarstvom
poljoprivrede razgovara o
mogućnosti snižene stope
za još neke proizvode, pa
bi prihod mogao biti i dodatno smanjen. Od 1. siječnja 2015. porez na dodanu vrijednost uvest će
se i na građevinsko zemljište kod svih kupoprodaja nekretnina, rekao je
Linić.
Igre na sreću u
mutnom
Ministar financija najavio
je i donošenje novog zakona o igrama na sreću.
Sadašnji zakon je kompliciran i onemogućava efikasan nadzor nad poslovanjem priređivača igara.
Dok prijedlog novog zakona ne bude dovršen,
postojećim koncesionarima produljen je rok važenja koncesije na još godinu dana.
Postojeći zakon propisao je da se 50 posto godišnje naknade od priređivanja igara na sreću u
casinima, kladionicama i
drugim igračnicama raspoređuje organizacijama
koje promiču razvoj sporta, bore se protiv raznih
oblika ovisnosti, razvijaju
tehničku kulturu, pomažu
invalidima... Za te ciljeve
daje se i 50 posto godišnje dobiti Hrvatske lutrije. U 2012. godini svi priređivači igara uplatili su u
državni proračun 281 milijun kuna. Temeljem poreznih obveza i drugih
javnih davanja te su tvrtke uplatile u proračun još
i 269 milijuna kuna. Ukupno su uplatili 550 milijuna kuna, što je smanjenje
u odnosu na 2011. godinu
kad su im obveze prema
proračunu iznosile 637,7
milijuna kuna. Ukupno
su zapošljavali 2175 radnika.
Drugi međunarodni sajam investicija i komercijalnih nekretnina Rexpo Adriatic održat će se
17. i 18. travnja 2013. u
Hypo centru u Zagrebu.
Predstavit će se tvrtke
i projekti iz Hrvatske i zemalja u regiji - Slovenije,
Srbije, BiH, Crne Gore,
Kosova, Makedonije i Albanije. Prvi Rexpo održan
je prošle godine i urodio
je s nekoliko konkretnih
poslova, ističe direktorica sajma Sanda Marušić. Jedan od njih sklopila je tvrtka Luxor Grupa,
čiji predsjednik Uprave
Ivan Ninković kaže da su
na sajmu Rexpo upoznali
poslovnog partnera iz Indije, s kojim su ugovorili poslove održavanja u IT
parku u Inđiji (Srbija), čije
je otvaranje planirano za
početak svibnja. Indijski
partneri iz Inđije će, tvrdi
Ninković, doći ove godine
i na Rexpo, kako bi našli
partnere za sličan IT park
u Hrvatskoj. Značajan dio
ovogodišnjeg sajma činit će projekti iz energetike, a tvrtka Keter organica
iz Slovenije predstavit će
dio od svojih 14 projekata bioplinskih elektrana u
Hrvatskoj, vrijednih ukupno više od 70 milijuna
eura. Prvu od njih, snage
2,4 megavata, već su počeli graditi u Đulovcu kod
Daruvara, gdje su im partneri dvojica lokalnih poljoprivrednika. Na sajmu
Rexpo će se predstaviti i projekt zabavnog parka vrijednog šest milijuna
eura, koji načelnik Općine
Medulin Goran Buić nudi
potencijalnim investitorima kao projekt s pripremljenom dokumentacijom i potporom lokalnog
stanovništva. (D.Ž.)
*vijesti
Za startupe 10.000
dolara
Otvorene su
prijave
za Shift konferenciju
koja će
se održati
23. i 24. svibnja u Splitu.
Organizatori su za najbolji startup projekt osigurali 10.000 dolara nagrade. Shift konferencija je
nastavak prošlogodišnjeg
događaja Startup Live
Split, a i ove godine prezentacije startupa ocjenjivat će žiri sastavljen od
poduzetnika, investitora,
novinara i drugih stručnjaka. Priliku za sudjelovanje imat će 32 tima, a
njih 16 će se predstaviti
na konferenciji.
Stipendije za strojare
Đuro Đaković i Kongsberg Protech Systems iz
Norveške raspisali su novi
natječaj za stipendiste na
zagrebačkom Fakultetu
strojarstva i brodogradnje i Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu.
Uz stipendije, ovaj program izvrsnim studentima
omogućuje i pohađanje
semestra na prestižnom
Norveškom
sveučilištu
znanosti i tehnologije u
Trondheimu te praksu u
tvrtki Kongsberg. Stipendiste čeka i radno mjesto
u Đuri Đakoviću.
Krediti istarskim
obrtnicima
Predsjednik
Obrtničke
komore Istarske županije Mario Paliska i direktor
Direkcije malog poduzetništva Erste banke Ivica
Brčić potpisali su ugovor o suradnji na kreditiranju istarskih obrtnika.
Erste nudi obrtnicima širok spektar kredita za različite namjene. Naknada
za odobrenje kredita umanjena je za 50 posto.
10 INTERVJU
Privredni vjesnik
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
( 1,14 mlrd kn ( 754.092 korisnika
poslovni prihodi Tele2 u 2012.
ima sada Tele2 (rast od 6,2%)
HRVOJE GRČIĆ, DIREKTOR PRODAJE ZA POSLOVNE KORISNIKE, TELE2 HRVATSKA
Telekom tržište ušlo je u
zrelu fazu
Hrvatska je mala zemlja i tri mobilna operatora dovoljna su da pokriju potrebe poslovnog segmenta
tržišta, smatra Grčić
Boris Odorčić
odorcic@privredni.hr
teški razvoj. Vidimo još
mnogo prilika za rast u
narednom razdoblju, a
očekujemo ga ponajviše
u malom i srednjem segmentu.
T
ele2 jedna je od
vodećih alternativnih telekomunikacijskih tvrtki u Europi. Ima oko 38 milijuna
korisnika u 11 zemalja, a
nudi proizvode i usluge u
fiksnoj i mobilnoj telefoniji, pristup internetu i kabelsku televiziju.
Tvrtka Tele2 Hrvatska na našem je tržištu već
osam godina. Poslovni prihodi su joj na godišnjoj razini porasli 6,5 posto, sa
1,07 milijardi u 2011. na
1,14 milijardi kuna u 2012.
godini. Godinu 2012. zaključili su sa 754.092 korisnika, što također predstavlja rast od 6,2 posto u
odnosu na 2011. godinu,
kada ih je bilo 709.993.
Priopćili su i kako su prvi
put tijekom cijele godine
imali pozitivan operativni
novčani tijek.
Hrvoje Grčić, direktor prodaje za poslovne
korisnike, u razgovoru
za Privredni vjesnik ističe kako se poslovni korisnici i dalje u velikoj mjeri oslanjaju na mobilne
komunikacijske usluge te
kako je očit uzlazni trend
poslovanja putem pametnih telefona.
Nedavno ste se snažnije
okrenuli poslovnim korisnicima, zašto?
- Tele2 Hrvatska razvio je
poslovni segment u svojoj
ponudi još 2006. godine.
Međutim, tada smo ponajprije bili usmjereni na mikro poduzeća. Razvijanje
novih usluga i partnerstvo
s Metronetom bili su stra-
Je li postojeći zakonodavni okvir dobar za
razvoj telekom sektora?
- Moram priznati da je regulativa zadovoljavajuća
jer se zaista mnogo toga
napravilo posljednjih godina. Hrvatski su se zakoni morali prilagoditi
onima u Europskoj uniji tako da smo tu na dobrom putu.
teški pomak prema srednjem poslovnom segmentu. Rekao bih kako je to
predstavljalo logičan korak s obzirom na sve što
smo do sada učinili u rezidencijalnom dijelu, gdje
Usluga koja
bilježi velik interes
u poslovnom
segmentu je
mobilno-fiksni VPN
smo se već dokazali kao
operator koji pruža najveću vrijednost za novac svojim korisnicima. Sada pružamo kvalitetne usluge i
malim kompanijama, smanjujemo račune prosječno oko 30 posto te je došlo
vrijeme da isto ostvarimo i
u srednjem B2B segmentu. To znači da smo temeljnom elementu cijene i
kvalitete dodali i novu di-
menziju korisničke podrške. Ponosan sam i na to
što svakoj tvrtki pružamo
potpuno individualan tretman, bez obzira na broj linija koje ima.
Kako ocjenjujete hrvatsko telekom tržište?
- Hrvatsko telekomunikacijsko tržište ušlo je u svoju zrelu fazu. Poslovnim
korisnicima su mobilnost
i dostupnost danas jedna od najvažnijih stavki u
poslovanju, što se izrazito dobro vidi iz povratnih
informacija koje dobivamo od korisnika. Hrvatsko je tržište pogođeno
recesijom što se, također,
pokazalo u našem sektoru mobilnih komunikacija
gdje korisnici žele zadržati istu kvalitetu i količinu
usluga, ali uz povoljniju
cijenu. Upravo zbog toga
Tele2 poslovni segment
ostvario je značajan rast.
Je li tržište razvijeno,
prate li operatori europske i svjetske trendove, gdje ima prostora za
rast?
- Telekomunikacijsko tržište u Hrvatskoj dobro
je razvijeno. I korisnici i
operatori prate sve svjetske trendove te ne mogu
reći da mnogo zaostajemo za starijim europskim
tržištima. Prostora za rast
svakako ima u razvoju dodatnih usluga, a posebice
cloud rješenja koja će još
više olakšati poslovanje
i komunikaciju. Usluga
koja bilježi velik interes
u poslovnom segmentu je
mobilno-fiksni VPN.
Jeste li zadovoljni pozicijom koju Tele2 zauzima na tržištu?
- Sretan sam zbog pozicije koju imamo u mikro segmentu poduzetnika u Hrvatskoj. Međutim, u Tele2
nismo nikada zadovoljni,
uvijek težimo ka višem.
U srednji segment smo
tek ušli i prerano je govoriti o zadovoljstvu pozicijom. Mogu samo govoriti
o ponudi za poslovne korisnike, njome sam zadovoljan, a u tom segmentu
imamo velika očekivanja.
Taj smo strateški zaokret
učinili ove godine i u sljedećem razgovoru zasigurno ću vam moći reći nešto
više o zadovoljstvu rezultatima.
U kojem segmentu poslovanja rezultate ocjenjujete
zadovoljavajućima, u kojem su
podbacili, a u kojem očekujete rast u narednom
razdoblju?
- Što se tiče poslovnog segmenta, rezultati su dobri
i upravo je to bio razlog
daljnjem fokusu Tele2 na
taj segment i njegov stra-
Ima li u Hrvatskoj prostora za još jednog mobilnog operatora?
- Hrvatska je mala zemlja te iako ima visok
stupanj penetracije mobilnih usluga, tri mobilna operatora su dovoljna
da pokriju potrebe poslovnog segmenta tržišta.
Korisnicima su na izboru brojna rješenja i teško mogu vjerovati da bi
se pojavio novi igrač s
infrastrukturom i ponudom dovoljno snažnom
za osvajanje ozbiljnijeg
tržišnog udjela.
Na kraju, što očekujete
od ulaska u EU?
- Hrvatska će osjetiti priljev novog kapitala na tržište, a očekuje se otvaranje novih poslova koje
nude međunarodne tvrtke. Isto tako ulaskom Hrvatske u EU, nadam se,
smanjit će se cijena interkonekcije, tako da će to
još poboljšati poslovanje
unutar mobilne telekomunikacije.
AKTUALNO 11
www.privredni.hr
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
( 7 osječkih tvrtki čini
*vijesti
novoosnovanu udrugu Osijek Software City
Osnovana udruga Osijek Software City
Oni su pokazali što
mogu i znaju
Osijek ima veliki IT potencijal koji je kroz projekt Osijek Software City uobličen i
predstavljen javnosti
Svetozar Sarkanjac
sarkanjac@privredni.hr
N
akon što su godinu dana djelovali kao svojevrsni pokret koji uspješno
promovira ideju nazvanu Osijek Software City,
sedam osječkih informatičkih tvrtki formaliziralo je svoju suradnju osnivanjem udruge Osijek
Software City. Njihovo
neformalno djelovanje tijekom protekle godine, a
osobito vrijedni poslovni
rezultati tvrtki okupljenih
u dosadašnjem “pokretu”, priskrbili su Osijeku
niz laskavih medijskih titula poput “hrvatska Silicijska dolina” ili “središte
hrvatske IT tehnologije”.
Neke od tih tvrtki polučile
su vrlo konkretne poslovne rezultate ili nove projekte zapažene ne samo u
Hrvatskoj nego doslovno
u čitavom svijetu. O vrijednim poslovnim idejama i ostvarenim izvoznim
uspjesima pisali smo i u
Privrednom vjesniku (Farmeron, Mono, Gauss Development).
“Imajući na umu ciljeve projekta - povećanje atraktivnosti developerske struke u Osijeku
i konkurentnosti mladih
programera na tržištu te
poticanje samo/zapošljavanja - tijekom te prve
godine organiziran je niz
zanimljivih i korisnih događanja koja su privukla
ciljanu skupinu studenata,
freelancera, profesionalaca i ostalih IT entuzijasta, ali i koja su zainteresirala lokalnu zajednicu,
obrazovne strukture, medije, jedinice lokalne samouprave, ministarstva i
državne institucije te razne investitore i partnere.
S ponosom možemo reći
da smo stvorili respektabilni pokret koji je na najboljem putu da od Osijeka
napravi jaku regionalnu
startup zajednicu”, objasnio je jedan od “dobrih
duhova” Osijek Software
Cityja i voditelj projekta
Nandino Lončar iz tvrtke Inchoo.
Formaliziranje dosadašnjeg djelovanja i stvaranje udruge neće promijeniti dosadašnji način
rada, nego će ga učiniti
djelotvornijim.
“Nama je cilj od Osijeka napraviti sredinu
u kojoj vlada kvalitet-
Trajna i opipljiva
vrijednost
Prema njegovim riječima,
Osijek ima veliki IT potencijal koji je kroz projekt Osijek Software City
uobličen i predstavljen
javnosti.
“Sad je na cijeloj zajednici da nam pomogne
to pretvoriti u trajnu i opipljivu vrijednost. U projektu će se najbolje pronaći oni koji shvaćaju da
moraju aktivno raditi na
sebi i stjecati znanje kako
bi bili konkurentni”, kaže
Lončar.
Nama je cilj od
Osijeka napraviti
sredinu u kojoj
vlada kvalitetna IT
poduzetnička klima,
kaže Tomislav Bilić
na IT poduzetnička klima u kojoj ćemo poticati
zapošljavanje.
Osnivanje udruge u prvom redu omogućuje da
u osječkoj populaciji pronađemo kvalitetnije ljude za potrebe naših tvrtki.
Nadalje, udruga će nam
biti svojevrsni logistič-
ki centar za organiziranje različitih promotivnih
i edukativnih aktivnosti
bez angažiranja sredstava
i drugih resursa postojećih tvrtki”, objasnio je za
Privredni vjesnik Tomislav Bilić, predsjednik
udruge, dodajući kako će
preko udruge takvi oblici
djelovanja i njihovo organiziranje biti puno transparentnije i neće ometati rad tvrtki koje sudjeluju
u osnivanju udruge, pa će
se tvrtke moći fokusirati
na bitne stvari i konkretne vrijednosti koje projekt donosi.
Tvrtke i ljudi
Jedna od većih osječkih “tvornica”
Novoosnovanu udrugu Osijek Software City čini sedam
osječkih tvrtki iz čijih su redova izabrani čelni ljudi. Tako je za
predsjednika izabran Tomislav Bilić (iz tvrtke Inchoo), glavni tajnik je Nandino Lončar (Inchoo), a Upravni odbor čine i
Zvonimir Radoš (Adcon), Dejan Bešir (BetaWare), Zorin Radovančević (Escape), Matija Kopić (Farmeron), Ivan Lozančić (Gauss Development) i Denis Sušac (Mono Software).
Tvrtke okupljene oko djelatnosti razvoja softvera (software development) zapošljavaju blizu 300 osoba, a samo prošle godine te su tvrtke zaposlile oko 60 novih ljudi. Prema kriteriju broja zaposlenih to je jedna od najvećih osječkih “tvornica”. Slični pokazatelji vrijede i kada je riječ o visini godišnjeg prihoda. Samo tvrtke Inchoo i Mono prošle
su godine ostvarile ukupno petnaestak milijuna kuna prihoda. K tome, najveći dio svoga poslovanja ove tvrke ostvaruju izvan Hrvatske. Udjel izvoza kod nekih iznosi i 90
posto.
Stižu njemački turisti
Prognoze za turističku
2013. godinu su dobre
jer će prema istraživanjima ADAC-a u Hrvatsku
doći 4,5 posto Nijemaca
koji su se odlučili za odlazak na godišnje odmore.
Prvi put u istraživanju Hrvatska je plasirana bolje
i od Francuske, kao peta
poželjna destinacija, iza
Španjolske, Italije, Austrije i Turske, izjavio je na
turističkom sajmu u Berlinu ministar Veljko Ostojić. Lani je u Hrvatskoj
boravilo gotovo 1,94 milijuna njemačkih turista,
što je čak 12,6 posto više
nego 2011. godine.
Na reviziji 3377
invalidskih mirovina
Reviziju u trećem stupnju
čeka još 3377 zahtjeva za
invalidsku mirovinu, ali
nitko od potencijalnih korisnika neće biti oštećen
jer će mu, u slučaju pozitivnog vještačkog nalaza,
biti isplaćeni svi zaostaci, objavilo je Ministarstva rada i mirovinskoga
sustava. Do okončanja revizije, osobe koje čekaju
rješenje nalaze se na bolovanju i primaju naknadu. Reviziju od 1. ožujka
provodi samostalni sektor
pri Ministarstvu, umjesto
povjerenstva pri Zavodu
za mirovinsko osiguranje.
Prošle godine reviziju nije
prošlo 2639 zahtjeva.
Izvoz - motor razvoja
Međunarodna konferencija Izvoz - motor razvoja: Sajamska industrija u funkciji rasta
izvoza i internacionalizacije poslovanja održat će
se 22. ožujka u zagrebačkom hotelu Westin. Organizatori konferencije
su magazin Suvremena.
hr i CBBS-management
Consulting&Business Building Company, a jedan
od medijskih pokrovitelja
je Privredni vjesnik. Na
konferenciji će biti riječi o važnosti izvoza za razvoj i rast gospodarstva u
krizi te o tome koliko nastupi na sajmovima mogu
povećati izvoz.
12 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
Predstečajne nagodbe
Predstečajna nagodba ključno je oružje u borbi Vlade protiv nelikvidnosti. Iako se o predstečajnoj nagodbi puno
govori u javnosti i dokumenti su javno dostupni, njeni detalji uglavnom ostaju nepoznati. Stoga će Privredni vjesnik
u sljedećim brojevima odvojiti prostor za konkretne primjere predstečajnih nagodbi, s naglaskom na većim tvrtkama
IPK Osijek d.d.
Cammeo Grupa
d.o.o.
Dječji vrtić Linigra,
Sveta Nedelja
Prijedlog podnesen
7. siječnja 2013.
Prijedlog podnesen
31. prosinca 2012.
Prijedlog podnesen
27. prosinca 2012.
Temeljni kapital
446.175.500 kn
Postupak otvoren
25. veljače 2013.
Postupak otvoren
27. veljače 2013.
Ukupne obveze
191.897.712 kn
Temeljni kapital
20.000 kn
Temeljni kapital
20.000 kn
Ukupna potraživanja 1.623.675 kn
Broj zaposlenih
107
Broj zaposlenih
27
Blokada računa
od 24. studenog 2010.
Ukupne obveze
12.338.378 kn
Ukupne obveze
2.358.008 kn
Račun dobiti i
gubitka
2011. (+54.412.274 kn)
Kratkotrajna
potraživanja
3.512.130 kn
Prosječni mjesečni
trošak poslovanja
263.938 kn
Gubici iz prethodnih
godina
652.298.129 kn
Manjak likvidnih
sredstava
2.829.192 kn
Račun dobiti i
gubitka
2011. (+653.928 kn)
23,83% HZMO
Račun dobiti i
gubitka
2011. (+21.125 kn)
Vlasnička struktura
100% Karmela Marin
Dugoročna
potraživanja
Ministarstvo financija donijelo je
rješenje o reprogramu poreznog
duga u ukupnom iznosu od
3.681.562,92 kune, od čega
528.620,42 kune čine kamate.
Reprogramirane obveze treba
otplatiti u 36 jednakih mjesečnih
rata, od kojih prva dospijeva 25.
kolovoza 2012., a posljednja 25.
srpnja 2015.
Sporna potraživanja
Prema mišljenju poduzetnika,
sporna su potraživanja u iznosu
od 2.332.949,38 kuna, nastala
poreznim nadzorom. Sporno
potraživanje neće biti knjiženo u
poslovnim knjigama sve do konačne
odluke Upravnog suda.
Zaključak
Naplata usluga nije upitna jer
postoje zaključeni ugovori s
gradovima Sveta Nedelja i Samobor
o sufinanciranju. Potraživanje
Porezne uprave je neprimjereno
opterećenje za poreznog dužnika.
Najveći dio tog potraživanja je
sporan, a porezni dužnik je protiv
poreznog rješenja podnio upravnu
tužbu. Nelikvidnost nastala u
podmirenju poreznih obveza bez
pomoći poreznog tijela vodi vrtić
izravno u bankrot.
Vlasnička struktura
I.-X. 2012. (-8.699.906 kn)
22,27% HFP
15,21% DAB
13,30% Robne zalihe
11,22% Hrvatske vode
8,05% Ministarstvo financija
6,12%Ostali
Razlozi nastanka duga:
• najveći dio obveza nastao je u procesu financijske
konsolidacije, restrukturiranja i privatizacije
• izostala je dokapitalizacija imovinom koja nije procijenjena
i unesena u kapital
• obračunavanje zateznih kamata na dospjele dugove
Plan financijskog restrukturiranja:
• dokapitalizacija imovinom procijenjene vrijednosti
473.193.475 kuna, koja nije uključena u vrijednost
kapitala u postupku pretvorbe
• država otpisuje kamate, a glavnicu pretvara u kapital
• ostali vjerovnici otpisuju 50% kamate, a preostali iznos
otplaćuje se s rokom otplate od dvije godine
Planirane investicije:
• izgradnja staklenika za uzgoj povrtnih kultura, vrijednosti
sedam milijuna eura
• podizanje eko nasada na sadašnjim miniranim
poljoprivrednim površinama
• izgradnja ULO hladnjače vrijedne osam milijuna eura
• proizvodnja i prodaja slavonskog kulena, procijenjena
vrijednost tri milijuna eura
I.-XI. 2012. (-4.836.329 kn)
Ponuda vjerovnicima:
• Zagrebačka banka reprogramira postojeće kredite od
5.822.860 kuna te odobri dodatnih dva milijuna kuna
kredita za likvidnost, s rokom otplate od osam godina,
kamatom od 5,5% i odgodom plaćanja od dvije godine
• Porezna uprava otpisuje kamatu i 70% ostatka porezne
obveze, a ostatak poreznog duga bio bi reprogramiran na
60 mjeseci, s kamatom od 4,5%
• ostali vjerovnici otpisuju kamate i 30% potraživanja, dok
se ostatak duga reprogramira na 24 mjeseca bez kamata
• zatvara se postojeći financijski leasing, prodaju vozila, a
ostatak sredstava koristi za opremanje novih vozila
• novi automobili uzimaju se na operativni leasing
Operativno restrukturiranje:
• rast prihoda povećanjem broja dozvola i širenjem tržišta
• objedinjavanje poslovnih knjiga radi donošenja brzih i
kvalitetnih poslovnih odluka
• smanjenje broja zaposlenih u tehničkoj službi
• ušteda u potrošnji goriva
I.-IX. 2012. (+ 629.264 kn)
enterprise europe
info
Broj 80, 11. ožujka 2013.
IPARD
Raspisani novi natječaji
za mjere IPARD programa
Početkom ožujka krenuo je deveti krug natječaja za dodjelu novca iz programa IPARD za ulaganja u farme i unapređenje
prerade i prodaje poljoprivrednih proizvoda i ribe. Uskoro kreće i natječaj za ruralni razvoj
Početkom ožujka započeo je deveti krug natječaja za dodjelu sredstava iz programa IPARD, i to za dvije
mjere iz tog programa: za mjeru 101
- Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i za mjeru 103 - Unapređenje
prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda. Rok za predaju prijava za ova sredstva je 12. travnja.
U osam dosadašnjih natječaja za mjere
101 i 103 ukupno je primljeno 317 prijava kojima se tražilo sufinanciranje projekata vrijednih 1,4 milijarde kuna. Tražene su potpore u vrijednosti od 722
milijuna kuna. Potpisana su 172 ugovora, a potpore koje su prihvaćene ukupno su vrijedne 551 milijun kuna.
U šestom krugu natječaja za mjeru
101 i 103, koji je trajao od kraja 2011.
godine, zaprimljena je 61 prijava s
ukupnim iznosom ulaganja od 336
milijuna kuna, te potporama od 166
milijuna kuna. Prihvaćeno je 39 projekata koji su dobili Odluku o odobrenju Agencije za plaćanja s ukupnim
iznosom tražene potpore od 128,4 milijuna kuna, dok je još jedna prijava s
ukupnim iznosom tražene potpore
od 2,9 milijuna kuna još u obradi. Do
101,2 milijuna kuna još u obradi. Do
sada je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju primila 856 prijava s ukupnim iznosom od 2,7 milijardi kuna, te iznosom
tražene potpore od 1,7 milijardi kuna.
Ugovoreno je 260 projekata s iznosom ugovorene potpore od 594,2 milijuna kuna, dok je isplaćeno 77 projekata s iznosom isplaćene potpore od
152 milijuna kuna. U obradi je još 365
prijava s iznosom tražene potpore od
562,3 milijuna kuna.
sada je isplaćen jedan projekt s ukupnim iznosom isplaćene potpore od
429.000 kuna. U sedmom krugu natječaja za ove dvije mjere, koji je trajao
od 2. siječnja do veljače 2012. godine,
zaprimljeno je 40 prijava s ukupnim
iznosom ulaganja od 140,9 milijuna
kuna te iznosom tražene potpore od
73,3 milijuna kuna. Prihvaćena je 31
prijava za koju je traženo 61,3 milijuna kuna potpora, dok su dvije prijave s
ukupnim iznosom tražene potpore od
2,8 milijuna kuna još u obradi. Isplaćene su dvije prijave s ukupnim izno-
som isplaćene potpore od 3,7 milijuna kuna.
U posljednjem, osmom krugu natječaja za mjere 101 i 103, koji je trajao od
svibnja do srpnja prošle godine, primljeno je 56 prijava s ukupnim iznosom ulaganja od 265,4 milijuna kuna
te traženim potporama od 135,3 milijuna kuna. U tom krugu do kraja veljače ugovoreno je šest projekata s ukupnim iznosom tražene potpore od 19,5
milijuna kuna, dok su 42 prijave s ukupnim iznosom tražene potpore od
U Ministarstvu poljoprivrede upozoravaju kako su temeljem petih izmjena IPARD programa uvedene novosti:
u mjeri 101, u ulaganja u nabavku poljoprivredne mehanizacije (uključujući i traktore) i opreme, a u mjeri 103 i
u cjelokupnu opremu za proizvodnju
i trženje vina i maslinovog ulja, te u
ulaganja u obnovljive izvore energije
kroz sve sektore mjere 101 i 103.
Ovog mjeseca se raspisuje i prvi natječaj za provedbu mjere 202 – Priprema i provedba lokalnih strategija
ruralnog razvoja, čijim sredstvima će
biti omogućeno sufinanciranje lokalnih akcijskih grupa.
enterprise europe
Odabrani hrvatski ambasadori
EU IPR Helpdeska
Piše >> Patrik Pipp, Centar za
makroekonomske analize HGK-a
Hrvatska ima veliki
potencijal u industriji
Industrija u Hrvatskoj doživljava svoj
vrhunac početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, ali od tada gotovo sve u industriji počinje ići silaznom
putanjom te započinje proces deindustrijalizacije. Početak izraženijeg silaznog trenda uzrokovan je Domovinskim ratom, uslijed kojeg je trećina
teritorija Hrvatske bila okupirana, dio
slobodnog teritorija devastiran, a postrojenja koja su se nalazila u ostalom
dijelu bivše države, izgubljena. Tako
je proces tranzicije u Hrvatskoj počeo
znatno teže nego u ostalim zemljama
u okruženju, gdje je industrijska proizvodnja bilježila znatno povoljnije
trendove kretanja. Završetkom rata,
hrvatska se industrija počinje oporavljati, ali vrlo sporo.
S obzirom na to da je u to vrijeme
bilo i više nego dovoljno potražnje
(kako inozemne tako i domaće) koja
se mogla iskoristiti za rast, teže je bilo
ostvariti pad nego rast industrije. Pored toga, u praksi je uobičajeno, bilo
da je riječ o industriji ili nekoj drugoj
djelatnosti, da se barem u početnom
dijelu oporavak odvija nešto bržom
dinamikom, ako zbog ničeg drugog,
onda zbog niske baze. Ipak, u Hrvatskoj je oporavak bio toliko spor da je
13 godina od završetka vojnih akcija
industrijska proizvodnja došla na razinu od 90 posto one iz 1990. godine.
U tom se razdoblju Hrvatska okreće
od istočnih prema tržištima Zapadne
Europe, a 2002. godine počinje razdoblje slobodne trgovine između Hrvatske i EU-a.
Nažalost, taj je proces više-manje bio
jednosmjeran jer hrvatska industrija
nije bila ni tehnološki, a ni cjenovno
konkurentna što je bio rezultat, između ostalog, tečajne politike. Domaća
potražnja, podržana kreditima banaka u stranom vlasništvu, potaknula je
uvoz, koji je u tom razdoblju povećan
četiri puta. Pored toga u strukturi robnog uvoza sve je više rastao udio proizvoda namijenjenih potrošnji, a padao je udio proizvoda namijenjenih
reprodukciji i investicijama. Kao posljedica deindustrijalizacije prisutan
je, logično, i kontinuirani trend pada
broja zaposlenih. Nakon dugog razdoblja procesa deindustrijalizacije
pojavljuje se i svjetska gospodarska
kriza. Kretanje industrijske proizvodnje 2009. godine mijenja predznak iz
sporog rasta u pad. Istina, poboljšava se vanjskotrgovinska bilanca, ali
ne kao rezultat neke nove ekonomske strategije, već kao rezultat bržeg
smanjenja domaće u odnosu na inozemnu potražnju. Industrijska proizvodnja i dalje pada i danas opet
iznosi oko 80 posto one iz 1990. godine, a broj zaposlenih (u industrijskim
dijelovima poduzeća) manji je za oko
70 posto u odnosu na 1990. godinu.
Naše tržište je uglavnom vezano za
zemlje EU-a te su negativna kretanja
na tom tržištu imala određeni utjecaj i na hrvatsku industriju, ali ipak su
strukturni nedostaci hrvatskog gospodarstva glavni razlog za proces deindustrijalizacije. Imajući u vidu nisku razinu proizvodnje i iskorištenost
industrijskih kapaciteta od oko 61
posto, evidentno je da postoji veliki potencijal u industriji. Ta činjenica mogla bi biti temelj za privlačenje
novih investicija u industrijski sektor, a bile bi praćene primjerenim poreznim olakšicama za one koji investiraju. Također treba smanjiti vrijeme
potrebno da investitor dobije sve potvrde o ispunjenim zakonskim uvjetima za realizaciju investicije, te provesti promidžbu koja bi išla u smjeru
rušenja dosadašnje slike o sporoj administraciji. Pokretanjem investicijskog ciklusa u industriji pokrenula bi
se i industrijska proizvodnja i nakon
određenog vremena bi, konačno, mogli prestati analizirati davnu prošlost,
kada smo imali snažnu industriju. Neosporno je da bi se takvim trendovima u industriji poboljšala današnja
loša situacija na tržištu rada. Posebnu priliku za nove investicije čini skori
ulazak Hrvatske u EU, ali kako će time
postupno slabjeti ograničenja vezana uz migraciju radne snage, potrebno je poduzeti određene mjere da
se i s radnom snagom ne bi dogodio
isti scenarij kao s robom (znatno veći
uvoz od izvoza).
[cijeli blog je moguće pročitati na http://www.hgk.hr/blog/hrvatska-imaveliki-potencijal-u-industriji]
EU IPR Helpdesk je shema suradnje
koja nudi besplatnu potporu prve razine upravljanja pravima intelektualnog vlasništva za korisnike EU istraživačkih projekata te za europska mala
i srednja poduzeća uključena u transnacionalne partnerske ugovore, posebno unutar Europske poduzetničke mreže.
Jedan od glavnih ciljeva EU IPR Helpdeska je podizanje svijesti o intelektualnom
vlasništvu (IP) i izgradnja stručnih kapaciteta među malim i srednjim poduzećima diljem Europe. Usluge koje pruža
odnose se na on the spot obuku u različitim europskim zemljama radi podizanja svijesti o intelektualnom vlasništvu
na lokalnoj razini preko korisnih publika-
cija poput priručnika, smjernica i vodiča
kroz različite aspekte IP-a u poslovnom ili
istraživačkom okruženju.
Stoga je imperativ jaka mreža regionalnih IP žarišnih točaka, tzv. ambasadora,
koji su u stanju promicati Helpdesk usluge i pružiti osnovnu IP obuku i informacije na odgovarajućem lokalnom jeziku.
Za ambasadore EU IPR Helpdeska u Hrvatskoj imenovani su Vedran Đidara, voditelj programa IRCRO, Goran Zeković,
voditelj projekta Europske poduzetničke
mreže ispred BICRO-a, te Nikola Balić, voditelj Odsjeka za poslove upravljanja inovacijama u Uredu za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu. Više informacija o
ovoj shemi možete potražiti na www.
iprhelpdesk.eu.
Jednostavnije podnošenje
patentnih zahtjeva
Ukoliko svoj izum želite patentirati i zaštititi i izvan granica Hrvatske,
od 1. siječnja 2014. godine proces će
biti puno jednostavniji jer će 24 zemlje EU-a primjenjivati jedinstveni
patentni zakon.
Nakon gotovo najduljih pregovora u povijesti Europske unije, 19. veljače 24 zemlje potpisale su Sporazum o osnivanju
zajedničkog patentnog suda i donošenju jedinstvenog patentnog zakona, a od
svih članica nisu ga potpisale samo Bugarska, Poljska i Španjolska. Sporazum će
omogućiti jedinstvenu primjenu patentnog zakona i osnivanje sudova u Parizu,
Londonu i Münchenu. Donošenjem ovog
zakona podnošenje patentnih prijava bit
će znantno jednostavnije i jeftinije. Uskoro se očekuje ratifikacija Sporazuma.
Genius Croatia - baza ideja,
inovacija i izuma iz Hrvatske
Objava na Geniusu Croatia omogućuje jedinstven način promocije i predstavljanja vaše ideje, izuma ili inovacije u zemlji i inozemstvu ciljanoj publici,
partnerima, investitorima, poslovnim
anđelima, tvrtkama i novinarima koji
prate ovu tematiku te široj javnosti.
Želite li svoj inovativni projekt, ideju,
izum ili tim prezentirati i promovirati
investitorima i široj javnosti? Na raspolaganju vam je nova platforma Genius Croatia, kojoj je cilj komercijalizacija hrvatskih inovativnih projekata
te spajanje s domaćim i međunarodnim tržištem, kapitalom i medijima.
Jednom objavljen sadržaj na Geniusu
Croatia možete neograničeno nadopunjavati s novostima o svom projektu i ideji te time trajno obavještavati sve
zainteresirane o trenutačnom statusu
projekta, uspjesima i potrebama. Više
informacija o projektu i mogućnostima pogledajte na web stranici geniuscroatia.com.
www.een.hr
11. ožujka 2013.
2 3
Izazovi inovativnog poduzetništva
Slijepi smo za
intelektualno
vlasništvo
Vrijeme je da Hrvatska prepozna važnost intelektualnog vlasništva, ali i krene u izradu strategije njegove zaštite. Hrvatska je
premalo tržište za inovacije i mora se okrenuti Europi i svijetu
U okviru projekta FIDES (From IP to
Business: Developing Environment
for Startup Companies) Poslovnoinovacijska agencija Republike Hrvatske BICRO organizirala je u Zagrebu okrugli stol pod naslovom
Izazovi inovativnog poduzetništva,
koji je privukao veliki broj poduzetnika, inovatora i zainteresiranih iz javnog sektora.
koji je istaknuo prilike i probleme s kojima se susreću inovatori.
“Bitno je da se uvijek krećete i nikad ne
stanete s razvojem. Naša tvrtka za svaki
problem traži rješenje i to rezultira inovacijom. Problem je to što nemamo mogućnost plasmana novih proizvoda u
Potrebno je izraditi snažan
set tehnologije, misliti
globalno, reciklirati profite kao
investicije i učiti od ostalih
Raspravu je otvorio ravnatelj BICRO-a
Hrvoje Meštrić predstavljajući planove
BICRO-a za ovu godinu, a Dalibor Marijanović, zamjenik ravnatelja BICRO-a,
predstavio je rezultate projekta FIDES
i govorio o stanju intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj, važnosti koje potporne institucije daju i onome što rade
na stvaranju preduvjeta za financiranje
intelektualnog vlasništva.
Inovacija nije samo dobra
ideja nego ideja pretvorena
u akciju koja na održiv
način stvara vrijednost.
Najuspješnije su one
kompanije koje imaju
inovativnu organizacijsku
kulturu
Hrvatskoj i puno nam je lakše nastupati na inozemnom tržištu. Nije jednostavno, ali s velikim trudom smo uspjeli. Izašli
smo iz Europe i u Australiji imamo odlične rezultate”, kaže Bošković.
gospodarstva, posebno na području inovativnosti. “Do sad se za poduzetnike govorilo da su to ljudi skloni rizicima, a ja bih
rekao da su to ljudi koji vjeruju u svoje ideje. Inovacija nije samo dobra ideja nego
ideja pretvorena u akciju koja na održiv
način stvara vrijednost. Najuspješnije su
one kompanije koje imaju inovativnu organizacijsku kulturu. Stav, sposobnost, sustav vrijednosti i iskustvo četiri su najvažnije stvari za uspjeh”, procjenjuje Omazić.
Stručnjaci iz privatnog i javnog sektora - koordinator inovacijskih programa
u BICRO-u Ivo Friganović, partner osnivač odvjetničkog društva Vukmir i suradnici Mladen Vukmir, te Mislav Ante
Omazić, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu - s okupljenima su podijelili svoja iskustva,
razmišljanja i preporuke vezane uz izazove s kojima se susreću poduzetnici
pri pokretanju poslovanja zasnovanog
na inovaciji.
Omazić je istaknuo veliku važnost inovativnog pristupa u poslovanju, kao i
nužnost jačanja poveznice znanosti i
tegiju zaštite intelektualnog vlasništva, posebice sada u digitalnoj ekonomiji. Nažalost taj proces kod nas još nije
ni započeo. Potrebno je izraditi snažan
set tehnologije, misliti globalno, reciklirati profite kao investicije i učiti od ostalih”, naglasio je Vukmir. Ivo Friganović je
iznio svoje mišljenje o potpori inovacijskom procesu u Hrvatskoj te najavio
izvore financiranja projekata BICRO-a u
ovoj godini.
“Potencijal inovativnih projekata koji
su u pipelineu BICRO-a iznosi 30 milijuna eura, a samo za četvrtinu imamo
osigurana sredstva. Zajmom Svjetske
banke svi BICRO programi bit će otvoreni u 2013. godini. Nedostaje instrument rizičnog kapitala, na hrvatskom
se tržištu osjeća potreba za takvim financijskim instrumentom”, rekao je Friganović.
Hrvatska je kao društvo slijepa po pitanju intelektualnog vlasništva, rekao je
Mladen Vukmir. “Nužno je osmisliti stra-
Na skupu su govorili i Saša Šarunić, suosnivač tvrtke Pet minuta i ShoutEma, Boris Golob, direktor Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci – SteP
Ri, te Aljoša Bošković, osnivač BANKO-a,
Tijekom rasprave sudionici su se posebno osvrnuli na komercijalizaciju kao
ključni element inovacijskog procesa.
“Hrvatska je malo tržište, nemamo iskustva u komercijalizaciji inovacija, posebno velikih inovacija. Inovatori su ‘doma’ s
invencijom, no ne i s njenim plasiranjem
na tržište”, ističe Golob.
Saša Šarunić, koji je u suradnji s Viktorom
Marohnićem osnovao ShoutEm – jedan
od 30 najboljih svjetskih startupa, koji je
osvojio i nagradu Brončano Teslino jaje
za inovativnost i nagradu za najbolji startup/inovativno rješenje na WinDaysima
2009. godine, govorio je na skupu o svojim iskustvima voditelja projekta koji je
sufinancirao BICRO.
“Nismo pristupili zaštiti intelektualnog
vlasništva, već smo prvi na tržištu nastupili s teško dostižnom inovacijom pa
smatram kako su nas brzina i jedinstvenost zaštitili na tržištu. Šteta što država
ne daje više financijskih sredstava institucijama poput BICRO-a čime bi osigurala više hrvatskih inovacija”, zaključio je
Šarunić.
enterprise europe
Erasmus za poduzetnike početnike
Do poslovnog iskustva uz
Hrvatska gospodarska komora u suradnji s međunarodnim partnerima uključila se u projekt Erasmus za poduzetnike poč
sufinancira Europska unija sredstvima EU programa CIP – za konkurentnost i inovacije
Projektom Erasmus za poduzetnike početnike Međunarodnog programa mobilnosti među europskim poduzetnicima želi se pomoći u započinjanju
njihovih poslovnih aktivnosti i njihovom izlasku na zajedničko europsko tržište. Hrvatska se ove godine prvi put
uključila u ovaj projekt koji provodi Europska komisija od 2009., i u okviru kojega je već održano pet ciklusa. Poduzetnici početnici će kroz ovaj projekt
imati priliku proširiti svoje radno iskustvo u trajanju od jednog do šest mjeseci, uz iskusnijeg i već etabliranog poduzetnika iz neke druge zemlje EU-a, te
naučiti kako voditi i razvijati vlastiti posao. U projekt se mogu uključiti i hrvatski uspješni poduzetnici koji bi bili domaćini poduzetnicima početnicima iz
drugih europskih zemalja, čime im se
pruža mogućnost internacionalizacije
vlastitog poslovanja.
Za ovaj projekt postoji veliki interes onih
koji su krenuli u poduzetništvo ili se za to
žele opredijeliti u budućnosti, istaknula je
na predstavljanju projekta potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a Vesna Trnokop Tanta.
“HGK se uključio u projekt kako bi ohrabrio
sve one koji se žele uključiti u poduzetništvo, a osobito mlade ljude koji imaju različita saznanja pa im se na taj način može
pomoći, a onim iskusnim poduzetnicima
prikazati što i kako se radi u Europi. Želja
nam je da poduzetnici u Hrvatskoj promijene stav, usvoje nova znanja i vještine”, ističe Vesna Trnokop Tanta.
Ovaj je projekt je financiran iz EU programa
CIP – za konkurentnost i inovacije, traje dvije godine, a vrijednost mu je 170.000 eura,
pojasnila je voditeljica projekta te voditeljica Europske poduzetničke mreže pri HGKu Vesna Torbarina. “Dosadašnja iskustva su
pokazala kako su najpoželjnije poduzetničke destinacije u Velikoj Britaniji, Njemačkoj,
Španjolskoj, Francuskoj, Italiji te Nizozem-
skoj. Najzastupljeniji su sektori u području
promotivnih aktivnosti, turizma, IT djelatnosti, kao i pravne i konzultantske djelatnosti”, dodala je Vesna Torbarina.
Na natječaj se mogu prijaviti punoljetne
osobe s dobro osmišljenim poslovnim planom, početnici do tri godine poslovanja,
studenti, nezaposleni, ali i iskusni poduzetnici s tvrtkom koja posluje dulje od tri godine, osobe koje rukovode, a ne moraju biti
i vlasnici, ako žele primiti poduzetnike početnike u svoju tvrtku, kaže direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK-a Tajana Kesić Šapić. “Prvi je
korak u uključivanju u projekt aplikacija, slijedi tzv. matchiranje, potpisivanje ugovora,
priprema za odlazak u inozemstvo te boravak u inozemstvu. Prijave se provode online, svi su dokumenti na engleskom jeziku,
a HGK provjerava aplikacije. Tijekom boravka u inozemstvu podnosi se izvješće o trošenju sredstava”, ističe Tajana Kesić Šapić.
U prijavu je potrebno priložiti životopis,
predstaviti vlastite vještine, edukaciju, poznavanje stranih jezika, trenutno područje
djelatnosti, te predstaviti vlastitu motivaciju za rad.
Moguće zakrpati
EUded
zakrpatiEU
Javna potrošnja
Analiza tvrtke A.T. Kearney pokazuje da bi se kratkoročnim potezima moglo nadomjestiti čitav BDP manjak Europske un
Iako se problem prevelike i neracionalne javne potrošnje u Hrvatskoj često
doživljava kao interni problem, nova
analiza globalnog tima stručnjaka za
javni sektor u konzultantskoj kući A.T.
Kearney pokazala je da sličan problem
muči čitavu Europsku uniju.
Optimizacijom nabave i poslovnih procesa države članice Europske unije mogle bi uštedjeti između 167 i 275 milijardi eura. To bi bio lijek za pokrivanje
nerazmjera između rasta javne potrošnje i slabog rasta BDP-a čime su članice
EU-a zadnjih godina stvorile BDP manjak,
odnosno razliku između prošlog i sadašnjeg udjela javne potrošnje u BDP-u koji
se povećao za dva postotna boda, te razlika iznosi 247 milijardi eura. Taj manjak
www.een.hr
11. ožujka 2013.
4 5
uspješne mentore
četnike, namijenjen poduzetnicima početnicima i onima koji to tek žele postati. Mobilnost poduzetnika početnika
“Nema krajnjeg roka za prijavu, a kod prijave se ne treba ograničiti samo na jednu zemlju, treba izabrati više zemalja i više djelatnosti. Isto se tako ne mora bez prekida
ostajati čitav period, već se može odabrati
nekoliko razdoblja boravka u okviru od jednog do šest mjeseci”, dodala je Tajana Kesić Šapić.
Programe koje za poduzetnike početnike
nudi Ministarstvo poduzetništva i obrta
predstavila je pomoćnica ministra Dijana
Bezjak. “Predviđena sredstva za poduzetnike početnike koji su osnovali poduzeće
ili obrt, namijenjena su za njihovo održavanje i razvoj. Moguće je dobiti mikrokredite za pokretanje posla do 70.000 kuna,
a potičemo i pokretanje centara te poduzetničkih inkubatora kako bi se ljudi,
a osobito mladi, odvažili na poduzetnički
pothvat”, naglasila je Dijana Bezjak. Mjerama aktivne politike zapošljavanja od
15. siječnja ukidaju se sve prepreke, povećavaju poticajna sredstva te omogućava onima koji znaju što žele da izrade
poslovni plan, a onima koji počinju s poduzetništvom da se informiraju i educiraju, dodaje Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava.
“U program je do sada uključeno nešto
manje od 1500 poduzetnika, a Ministarstvo rada i mirovinskog sustava daje po-
Dosadašnja iskustva su
pokazala kako su najpoželjnije
poduzetničke destinacije u
Velikoj Britaniji, Njemačkoj,
Španjolskoj, Francuskoj, Italiji
te Nizozemskoj. Najzastupljeniji
su sektori u području
promotivnih aktivnosti, turizma,
IT djelatnosti, kao i pravne i
konzultantske djelatnosti
ticaje za otvaranje novih radnih mjesta,
dok Ministarstvo poduzetništva i obrta
daje za osnovna i obrtna sredstva. Malo
i srednje poduzetništvo od iznimne je
važnosti u Hrvatskoj, podaci govore kako
je od 180.000 raznih poslovnih subjekata 99 posto malo i srednje poduzetništvo, čiji udio čini više od 50 posto hrvatskog BDP-a. Upravo ono mora biti kotač
novog zapošljavanja i razvoja”, zaključila
je Tatjana Dalić.
eficit
deficit
nije koji iznosi 247 milijardi eura
sada predstavlja ozbiljan problem za vlade članica EU-a, koje moraju pronaći način za njegovo rješavanje.
U razdoblju od 2006. do 2008. godine potrošnja u 27 zemalja Europske unije rasla je 4,2 posto, dok je BDP rastao 3,2 posto. Za vrijeme financijske krize (od 2008.
do 2011.) potrošnja je rasla 1,8 posto, dok
je BDP rastao zanemarivih 0,5 posto. U usporedbi s drugim regijama, europska stopa javne potrošnje u odnosu na BDP devet
postotnih bodova viša je nego ona najbližeg konkurenta (SAD-a), i više nego dvostruko viša od one najdaljeg konkurenta
(Kina).
Nova analiza koju je napravio A.T. Kearney pokazuje da bi se BDP manjak od
247 milijardi eura u EU-u mogao neutralizirati provedbom
kratkoročnih poteza na području
optimizacije nabave i učinkovitosti poslovnih procesa. Kada bi vlade svake od 27 zemalja članica EU-a centralizirale nabavu u
svojoj zemlji, mogle bi se ostvariti uštede
već od 85 milijardi do 152 milijarde eura.
“Jaka središnja organizacija nabave od temeljne je važnosti za smanjenje posredne
potrošnje. Važno je prepoznati da su veća
pokrivenost i dublji prodor centralizirane
nabave ključni za dovođenje javne potrošnje i BDP-a u ravnotežu”, kaže Branko Žibret iz A.T. Kearneyja.
Javna potrošnja u Europskoj uniji u 2011.
godine dosegla je 6,2 bilijuna eura. U
A.T. Kearneyju upozoravaju na to da vodstvo EU-a
mora postići ravnotežu između
održavanja europskog pristupa soci-
U A.T. Kearneyju upozoravaju na
to da vodstvo EU-a mora postići
ravnotežu između održavanja
europskog pristupa socijalnoj
politici i stvaranja konkurentnog
okružja
jalnoj politici i stvaranja konkurentnog
okružja. Sada je vrijeme za djelovanje
u smjeru stvaranja održivog europskog
javnog sektora. Konzultanti preporuču-
ju vladama članica EU-a da iskoriste pogodnosti koje pruža optimiziran sustav
nabave, da stvore neopterećen i fleksibilan javni sektor, bolje iskoriste zajedničke službe i istovremeno ciljaju pristup
više orijentiran prema građanima, tako
da potrebe građana stavljaju u fokus javnih politika.
“S obzirom na to da su sva rješenja tako
očita, ključno je pitanje može li sadašnja
generacija europskih vođa nadići ‘vlastite sjene’ i implementirati prave strategije
kako bi poboljšali udio potrošnje u BDPu. Kako bi se implementirale te strategije,
bit će nužna suradnja za bolju budućnost
na svim razinama; među vladama, sindikatima, tvrtkama i u cijelom društvu”, zaključuje Žibret.
enterprise europe
EU NATJEČAJI
EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog
glasnika Europske unije na http://
ted.europa.eu.
Građevinski radovi
Office des bâtiments – département
des constructionsm, Ženeva, Švicarska, traži izvođača radova na izgradnji bolnice specijalne namjene. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave
na francuskom jeziku se predaju na Office des bâtiments – département des
constructions, Selon dossier d’appel
d’offres K2, 1211 Genève 8, Switzerland.
Više podataka o nadmetanju na http://
www.simap.ch/shabforms/servlet/
Search?NOTICE_NR=765629.
Instalaterski poslovi
Dopravní podnik hl. m. Prahym, Prag,
Češka, traži izvođača radova na postavljanju instalacija u zgradi. Natječaj
je otvoren do 10. travnja, a prijave na
češkom jeziku se predaju na Dopravní
podnik hl. m. Prahy, akciová společnost,
00005886, Sokolovská 217/42, Contact
point(s): Inženýring dopravních staveb
a.s., Na Moráni 3/360, Praha 2, For the
attention of: Bc. Lenka Jehlářová, 190
22 Praha 9, Czech Republic, jehlarova@
a prijave na danskom jeziku se predaju na: Silkeborg Varme A/S, Tietgensvej
3, For the attention of: Kim Bo Almskou,
8600 Silkeborg, Denmark, kba@silkeborgforsyning.dk. Više podataka o nadmetanju na Rambøll Danmark A/S, Prinsensgade 11, For the attention of: Claus
Røgild, 9000 Aalborg, Denmark, cur@
ramboll.dk.
ids-praha.cz. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.
Niskopodni autobusi
Stadtwerke
Aschaffenburg,
Aschaffenburg, Njemačka, traži nabavu niskopodnih autobusa. Natječaj je
otvoren do 25. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Stadtwerke Aschaffenburg, Werkstraße 2, For
the attention of: Wolfgang Kuhn 63739
Aschaffenburg, Germany, wolfgang.
kuhn@stwab.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.
Konstrukcija cjevovoda
Silkeborg Varme A/S, Silkeborg, traži
izvođača radova na konstrukciji cjevovoda. Natječaj je otvoren do 5. travnja,
Popravak i održavanje
brodova
Forsvarsbygg Innkjøpstjenester, Harstad, Norveška, traži uslugu održavanja
i popravaka brodova. Natječaj je otvoren do 2. travnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Forsvarsbygg
Innkjøpstjenester, 6. divisjonsgate 12, For
the attention of: Kristin Svendsen, 9406
Harstad, Norway, kristin.svendsen@
forsvarsbygg.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.
Konstrukcijski radovi
Office fédéral des routes - infrastructure routière filiale Estavayer-le-Lac, Estavayer- le-Lac, Švicarska, traži izvođača
radova na konstrukciji. Natječaj je otvoren do 22. ožujka, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Office fédéral
des routes - infrastructure routière fi-
liale Estav ayer-le-Lac, place de la Gare
7, For the attention of: Gestion de projets, 1470 Estavayer-le-Lac, Switzerland, marchespublics.estavayer@astra.
admin.ch. Više podataka o nadmetanju
na www.simap.ch/shabforms/servlet/
Search?NOTICE_NR=759373.
Obnova pruge
Javno poduzeće za obnovu željezničke
mreže u Makedoniji traži izvođača radova na obnovi 31 kilometra pruge na relaciji Nogaevci-Negotino, europskog željezničkog koridora X. Prijave se predaju na
makedonskom jeziku do 20. ožujka na
Vladimir Trajkovski, PE MR Infrastructure.
Zeleznicka 50 b, Skopje, Republic of Macedonia, vtrajkovski@mz.com.mk. Više
podataka o nadmetanju na istoj adresi.
Namještaj
Landstinget i Östergötland, Linköping,
Švedska, traži nabavu namještaja. Natječaj je otvoren do 18. ožujka, a prijave
na švedskom jeziku predaju se na Landstinget i Östergötland, Brigadgatan
19, For the attention of: Katja Ekström,
SE-581 85 Linköping, Sweden, katja.
ekstrom@lio.se. Više podataka o nadmetanju na https://tendsign.com/doc.
aspx?ID=31208&Goto=Docs.
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
Na internetskoj stranici www.een.
hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje
traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.
Ako vas zanima neka od ponuda za
suradnju, pošaljite upit na jravlic@
hgk.hr uz broj šifre ponude za koju
ste zainteresirani.
Ekološka morska boja za
održavanje trupova čamaca
(20130211006)
Francuska tvrtka specijalizirana za izradu, proizvodnju i prodaju ekološke morske boje za održavanje trupova čamaca
u dobrim uvjetima, traži trgovačke posrednike i distributere.
Poklon-bonovi za sportske
aktivnosti (20130210002)
Ruska tvrtka koja se bavi prodajom poklon-bonova za avanture, romantične
prigode, zabavne, ekstremne i druge
sportske aktivnosti nudi usluge trgovačkog posrednika (agenti, distributeri).
zacijama u centralizaciji njihovog osoblja
(njihovih aktivnosti osposobljavanja/informacija na daljinu, izvan ureda ili na radnom mjestu) traži partnere zainteresirane
za suradnju na razvoju ovog proizvoda iz
komercijalne i/ili tehničke perspektive te
također nudi priliku za franšizu.
Lasersko rezanje,
komercijalna oprema
(20130208037)
Poljska tvrtka specijalizirana za složenu
komercijalnu opremu i lasersko rezanje,
usluge proizvodnje i čelične konstrukcije traži distributere/agente i istovremeno nudi podugovaranje.
Ekskluzivni kolači po
narudžbi (20130210003)
Ruska tvrtka specijalizirana za izradu ekskluzivnih kolača po narudžbi, uključujući rođendanske, vjenčane, kolače za
tvrtke, torte za djecu, traži partnere za
joint venture, odnosno proizvođače
konditorskih sastojaka visoke kvalitete.
Inovativni online trening za
tvrtke (20130208039)
Irska tvrtka koja je razvila inovativni online trening kao rješenje za pomoć organi-
Medicinski uređaji za
ispiranje nosa i usne šupljine
(20130207048)
Francuska farmaceutska tvrtka specijalizirana za alternativne lijekove, terapiju
s elementima u tragovima i fitoterapiju,
traži distributere u svojoj klasi 2a medicinskih uređaja za ispiranje nosa i usne
šupljine (nose oznaku EK).
Ekološki i avanturistički
turizam (20130207043)
Ruska tvrtka koja se bavi ekološkim i avanturističkim turizmom na području Bajkalskog jezera traži partnere za joint venture
za promicanje izleta na sjever Bajkalskog
jezera (gornji tokovi rijeke Lene).
Košnice za pčele (20130207002)
Armenska tvrtka bavi se proizvodnjom
košnica od plastične pjene. Košnice su lagane, ekološki čiste, otporne na udarce, te
imaju toplinsku i zvučnu izolaciju. Tvrtka
traži trgovačke posrednike (agente i predstavnike), te nudi joint venture.
Pčelarska oprema
(20130206034)
Rumunjski proizvođač pčelarske opreme, košnica za pčele, okvira i pripadajućeg pribora, traži novu suradnju kao
dobavljač za distributere pčelarskih proizvoda te nudi podugovaranje za pčelare.
Uvoz i prodaja hrane
(20130208031)
Tvrtka iz Armenije, koja se bavi uvozom
i prodajom različitih vrsta hrane (čipsa,
stopala smrznute teladi...), nudi svoje
usluge trgovinskog posrednika.
www.een.hr
11. ožujka 2013.
6 7
RAPEX
izvješće
RAPEX
izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for
Non-Food Products) je brzi sustav
za obavještavanje o svim opasnim
potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu,
farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama
preko nacionalnih kontakt točaka i
Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje
ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih
su izvučeni i ovi podaci mogu se naći
na web stranici: http://ec.europa.eu/
consumers/dyna/rapex/rapex_archives_en.cfm.
Rasvjetno tijelo, brend Nivarno Lux, naziv proizvoda Luz Nocturna LED No
1503250706, barkod 4007123595877.
Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer
se kućište proizvoda lako može slomiti
i omogućiti slučajan dodir s dijelovima
pod naponom. Proizvod nije u skladu s
Direktivom o proizvodima niskog napona i standardom EN 60598. (slika 1)
Analizator
daha,
brend
Casa,
C-0681/210073, batch broj 38889-1.
1
2
3
4
5
6
7
8
Proizvod nije u stanju detektirati niske
razine alkohola u dahu koji su iznad
ograničenja za upravljanje vozilom.
Proizvod nije u skladu sa standardima.
(slika 2)
Plastične lutke, brend MGM, naziv
Clément, Clémentine, oznake 070829,
batch broj CF 12121. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer sadrži previsoku razinu ftalata. Proizvod nije u
skladu s Direktivom o igračkama i standardom EN 71-1. (slika 3)
Automobil Nissan, model Juke, F15,
proizvedeni od 7. lipnja do 4. srpnja
2012. godine. Proizvod predstavlja rizik
za korisnika jer ima neispravan zračni
jastuk za vozača koji može opeći vozača u slučaju aktiviranja. (slika 4)
Monitor za nadzor djeteta, brend Black
Bear Safety, naziv Digital Baby Monitor, barkod 6 417783 131809. Proizvod
predstavlja rizik za korisnika jer izolacija
na energetskom kabelu nije dovoljno
dobro izvedena pa postoji opasnost
od električnog udara. (slika 5)
Naušnice, brend Pimkie, model Ref.
909496. Proizvod predstavlja rizik za
korisnika jer sadrži 28 posto kadmi-
ja, što je znatno više od limita od 0,01
posto koji zahtijeva REACH regulativa.
(slika 6)
Motocikl Can-Am, model Spyder, GS
SM5 i SE5 (godine 2008. i 2009.) i RS
SM5 i SE5 (godine 2010.). Proizvod
predstavlja rizik za korisnike jer pare
benzina mogu ostati u isparivaču spremnika i izazvati požar. (slika 7)
Motocikl BMW, model S1000RR, VIN
brojeva Z028528 do Z036140. Vijci koji
drže nogu za parkiranje nisu kvalitetno
izvedeni te mogu popustiti pa motocikl može pasti. (slika 8)
Potražnja
za tehnologijama
Potražnja
za tehnologijama
Uputite upit za pojedini oglas na
een@bicro.hr.
Kvantifikacije bakterija i kvasaca (Ref:
12 FR 32I9 3Q96) 10/2013 • Francuska tvrtka razvila je novu osjetljivu metodu za kvantifikaciju bakterija pomoću
ekstrakcije genomskog DNK iz različitih
vrsta uzoraka. Kako bi dosegla nova tržišta, tvrtka želi ispitivanje lančane reakcije polimerazom združiti za kvantifikaciju
bakterija i detekciju kvasaca. Tvrtka traži
rješenje za daljnji zajednički razvoj kroz
tehničku suradnju.
Uporaba bioflavonoida kao zamjena
za bakar u ishrani svinja (Ref: 12 GB
46P5 3PL2) 07/2013 • Škotska tvrtka
razvija uporabu bioflavonoida u krmnoj
smjesi kako bi se smanjio visoki udio cinka i bakra u ishrani mladih svinja. U potrazi su za partnerom - istraživačkom institucijom ili tvrtkom - koji je aktivan u
području životinjske prehrane i zdravlja
kako bi izvršio terensko ispitivanje s namjerom daljnjeg zajedničkog razvoja.
Pakiranje ribljih fileta u kontroliranoj atmosferi (MAP) (Ref: 12 GR 49Q1
3POH) 07/2013 • Grčko ribogojilište s
održivom i organskom proizvodnjom lubina i komarče traži novu metodologiju za pakiranje ribljih fileta u kontrolira-
noj atmosferi (MAP). Oni traže partnera s
odgovarajućom stručnošću kako bi skupa mogli identificirati najbolje rješenje za
svoj proizvod kroz tehnički ili komercijalni ugovor.
Novo rješenje za pakiranje ekstra djevičanskog maslinovog ulja (Ref: 12
GR 49Q1 3QXO) 12/2013 • Grčka uljara za preradu maslina s konvencionalnim
procesom centrifugiranja s tri faze i godišnjom proizvodnjom od 200 tona maslinovog ulja u potrazi je za novim i konkurentnim rješenjima za pakiranje ekstra
djevičanskog ulja najviše kvalitete. Oni
traže suradnju s partnerom koji posjeduje
iskustvo u pakiranju hrane kako bi identificirali primjereno učinkovitu, funkcionalnu i atraktivnu tehniku pakiranja koja će
sačuvati kvalitetu i organoleptička svojstva visokokvalitetnog maslinovog ulja.
Ventilator visokih performansi za
primjenu u kuhinjama (Ref: 12 IT
56Z7 3RCA) 12/2013 • Talijanska tvrtka, vodeća u sektoru kuhinjskih napa,
traži visokotehnološke komponente za
novi proizvod s naglaskom na ventilatore s niskom razinom buke. Poželjno je
da se traženi ventilator već proizvodi ili
da je njegov razvoj vrlo blizu faze proizvodnje.
njihovih proizvoda i pomoći smanjenju
troškova proizvodnje.
Izdvajanje, recikliranje ili pretvorba određenih nestabilnih organskih
spojeva u manje opasne (Ref: 13 GB
4103 3RR3) 07/2013 • Britanska podružnica proizvodne tvrtke traži način za
neutralizaciju 2-pirolidon i 2-metil-1,3propandiola u bezopasne spojeve. Spojevi trebaju biti prikupljeni (izdvojeni) u
fazi isparavanja i biti reciklirani ili neutralizirani kemijskim odnosno fizikalnim
metodama. Tvrtka posjeduje kapacitete
za daljnji zajednički razvoj.
Proizvodni partner sa stručnošću u
izradi plastičnih čepova za PET boce
(Ref: 13 FI 30h9 3RL6) 06/2013 • Tvrtka
iz Finske traži proizvodnog partnera koji
izrađuje injekcijski brizgane plastične čepove/poklopce za PET boce. Potreban im
je profesionalan partner koji može pružiti
inženjering u završnom razvoju proizvoda i izraditi kalup za proizvodnju milijunskih serija uz konkurentan trošak.
Materijali i proizvodne tehnike za
unapređenje generatora vodika (Ref:
12 ES 282Q 3RI7) 12/2013 • Španjolska
tvrtka sa sjedištem u Madridu bavi se generatorima vodika, utemeljenim na polimernim membranama, s primjenom u
dobivanju i skladištenju vodika. Oni traže
tvrtke koje nude materijale i proizvodne
tehnike koje mogu unaprijediti osobine
Ekspertiza o (kotač) zamašnjaku (Ref:
12 NL 60FI 3QXQ) 11/2013 • Nizozemska tvrtka je dizajnirala sustav za spremanje mehaničke (kinetičke) energije. Važan
dio sustava je zamašnjak. Traži se suradnja
za njegov daljnji razvoj u području dizajna, uporabljenih materijala i proizvodnje.
enterprise europe
11. ožujka 2013.
8
Promocija franšiznog poslovanja u
Hrvatskoj
CEPOR - Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva provodi projekt Promocija
franšiznog poslovanja u Hrvatskoj uz
potporu Civil Society Small Grants
Programa veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država. Cilj projekta je promocija američkih franšiza - Hard Rock Cafe, EmbroideMe, Plan
Ahead Events, SuperGreen Solutions,
Transworld Business Advisors, IZON Global Media, Re/Max, Sign-A-Rama, KFC
Corporation, Cheeburger Cheeburger,
Office 1 SuperStores International, Dairy
Queen i Precision Tune Auto Care - potencijalnim ulagačima u Hrvatskoj.
U sklopu projekta održat će se četiri radionice:
•Pula, 15. ožujka – Istarska razvojna
agencija IDA
•Split, 22. ožujka – CEPOS Centar za
poticanje poduzetništva i obrtništva
•Osijek, 28. ožujka – Centar za
poduzetništvo Osijek
•Zagreb, 5. travnja – CEPOR Centar
za politiku razvoja malih i srednjih
poduzeća i poduzetništva
Radionice će obuhvatiti teoretski dio o
franšiznom poslovanju, te predstavljanje američkih franšiza zainteresiranih
za širenje na hrvatskom tržištu. Polaznici radionica dobit će i publikaciju “Franšiza – u pitanjima i odgovorima”, koja sadrži sve detaljne podatke o navedenim
američkim franšizama te odgovore na
najčešća pitanja o franšiznom poslovanju.
ničkih potpornih institucija u Hrvatskoj.
Sudjelovanje na radionicama je besplatno.
Elektronska verzija publikacije moći će
se preuzeti od ožujka ove godine na internet stranicama CEPOR-a i poduzet-
Zainteresirani se mogu javiti na kontakt
telefon 01/2305-263 ili mail: deterovic@
cepor.hr.
Identifikacija turističkih projekata za financiranje iz strukturnih
fondova EU-a u 2013. godini
Ministarstvo turizma raspisuje javni
poziv za identifikaciju razvojnih turističkih projekata prihvatljivih za financiranje iz strukturnih fondova
EU-a u 2013. godini i u financijskoj
perspektivi 2014.-2020., u skladu s
tematskim ciljevima EU-a i temeljem
strateških smjernica razvoja hrvatskog turizma.
Javnim se pozivom kroz iskaz interesa
nositelja turističkih projekata koji imaju namjeru aplicirati na strukturne fondove EU-a formira baza projekata. Oni
se vrednuju kroz stupanj spremnosti temeljem do sada prikupljene dokumentacije i definiranih izvora sufinanciranja
potrebnih za realizaciju projekta i apliciranje na strukturne fondove EU-a. Time
se namjerava doći do prihvatljivih projekata visokog stupnja spremnosti koji će
biti usmjeravani na daljnje mogućnosti
institucionalne i financijske podrške prema dovršetku pripreme za apliciranje na
strukturne fondove EU-a.
Detaljnije informacije na web stranici http://
www.mint.hr/default.aspx?id=8985.
Poslovni susreti CrossTour 2013
CrossTour 2013 naziv je poslovnih susreta tvrtki
koje djeluju u području turizma i kreativne industrije, a koji će se održati 25. travnja 2013. u Hotelu
Riga (http://www.en.hotel-riga.com) u gradu Ruse
u Bugarskoj.
Ti poslovni razgovori bit će prilika za sudionike koji djeluju u ciljanim područjima da se na unaprijed dogovorenim sastancima susretnu, razgovaraju i razmotre mo-
gućnosti poslovne suradnje. Iako će fokus CrossToura
2013 biti na promicanju Podunavlja, kao i na razvoju
zajedničkih turističkih proizvoda ovog ne baš renomiranog odredišta, i ostale zainteresirane strane u turizmu i kreativnim industrijama su više nego dobrodošle.
Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno.
Stranim touroperatorima/samo kupcima koji se registriraju za sudjelovanje do 20. ožujka bit će osiguran
besplatan smještaj i razgledavanje u organizaciji lokalnih pružatelja usluga. Svi ostali sudionici dobit će popust na smještaj u Hotelu Riga.
Osim na poslovnim susretima sudionici će moći besplatno sudjelovati u još nekim inicijativama u okviru ovog
događanja, o čemu će biti obaviješteni nakon potvrde
sudjelovanja. Registracija: http://danubetournet.eu/crosstour2013/. Službeni jezik događanja je engleski.
Bilbao SINAVAL
Od 18. do 19. travnja 2013. godine u španjolskom
Bilbau održava se 19. sajam SINAVAL Eurofishing
Elite Exhibition, o kojemu se više informacija može
naći na http://www.sinaval.eu/.
U okviru sajma organiziraju se sektorski poslovni susreti Marineenergy – Sinaval Brokerage Event
2013. Ciljna grupa sudionika su tvrtke, tehno-
loški centri, istraživački i razvojni instituti..., čija
je djelatnost vezana uz brodograđevni i nautički sektor. Susrete organizira Europska poduzetnička
mreža u suradnji s većim brojem relevantnih institucija. Više informacija o organizaciji susreta i rokovima prijave može se naći na: http://www.b2match.eu/
marinenergy-sinaval2013. Za sudjelovanje nije predviđena kotizacija.
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a
12. ožujka - Poslovni susret Europa 2020 - Strategija za
rast, Atena, Grčka
18. travnja - Sinaval Eurofishing Elite Exhibition poslovni susreti, Bilbao, Španjolska
13. ožujka - Automation, poslovni susreti u robotici i
simulacijama, Graz, Austrija
18.-19. travnja - Poslovni susreti Marineenergy - Sinaval
Brokerage Event 2013, Bilbao, Španjolska
20.-23. ožujka - Oil&Gas poslovni susreti na OMC 2013,
Ravenna, Italija
25. travnja - Poslovni susreti na području turizma i
kreativne industrije Cross Tour 2013, Ruse, Bugarska
10.-11. travnja - Big Data Challenge, B2B susreti u IT
sektoru, Beč, Austrija
25.travnja - Poslovni susreti u sklopu 20. Međunarodnog
sajma uređenja i graditeljstva Resta 2013, Vilnius, Litva
Prilog EEN info
ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
( oko 30
( do 500 kg
zaposlenih ima Etranet
mjesečno se proizvede kolača i torti
ETRANET GRUPA, ZAGREB
OBRT ZA PEČENJE KOLAČA TINA, PODGORAČ
Slavonski kolači na
kućnom pragu
Partner u elektroničkom
poslovanju
Klijentima nudimo kompletnu uslugu od konzultacije do
Osim što proizvode svatovske kolače i torte koji su rezultat
implementacije modernih i inovativnih rješenja u elektroničkom prvenstveno ručnog rada, važno je naglasiti kako je većina
plaćanju i poslovanju, ističe direktor Damir Lesničar
osnovnih sastojaka iz vlastite proizvodnje
E
tranet Grupa nastala je prije
petnaestak godina u Zagrebu. U početku, tvrtka je poslovala u
malom uredu u Dubravi, gdje je ujedno bio servis za EFTPOS uređaje
za autorizaciju i provedbu elektroničkih platnih
transakcija.
Damir Lesničar, direktor Etranet Grupe,
kaže kako se posao s vremenom proširio na cjelokupno područje elektroničkih
transakcija.
“Kontinuiranim praćenjem razvoja tehnologije i usavršavanjem djelatnika, kojih imamo oko
30, nastojimo učinkovito
riješiti sve zahtjeve klijenata pridržavajući se
tehnoloških, sigurnosnih
i strukovnih standarda.
Svojim klijentima nudimo kompletnu uslugu,
od konzultacije do implementacije modernih
i inovativnih rješenja u
elektroničkom plaćanju i
poslovanju”, ističe. Najznačajniji segment poslovanja tvrtke su elektroničke
transakcije,
odnosno rješenja i usluge
za pametne kartice i kartično poslovanje. Tvrtka
je prilično je usmjerena i
na razvoj vlastitih cloud
rješenja gdje su joj ciljana skupina mala i srednja
poduzeća.
Skupa kreditna
sredstva
Najveći klijenti Etraneta
su banke i država. “Odno-
Tvrtka će se
sljedećih godina
usmjeriti na
širenje tržišta i
komercijalizaciju
vlastitih novih
proizvoda i usluga
si s njima su dobri. Međutim, uvijek nailazimo na
nerazumijevanje za poslovanje, u smislu spore državne administracije
ili kod banaka, kad je riječ o potrebi za dodatnim
financiranjem. Sredstva
za kreditiranje su skupa, a uvjeti za izdavanje
loši, posebice usporedimo li uvjete naših banaka
s onima u drugim državama. Poslovanje tvrtki u
Hrvatskoj bilo bi znatno
jednostavnije kada bi kamatne stope na kredite i
državna davanja bili manji i kada bi država naplaćivala PDV po naplati, a
ne, kao što je to sada, po
izdavanju računa”, naglašava Lesničar.
Etranet s konkurencijom ima korektne odnose. “U ovom području su
sustavi, usluge i razvojni projekti izuzetno složeni i zahtjevni te omogućuju suradnju tvrtki koje su
u nekim drugim slučajevima konkurencija. Trenutačno imamo nekoliko
projekata u kojima sudjelujemo s drugim tvrtkama
koje imaju značajno mjesto u ovom segmentu”,
napominje.
Ulazak Hrvatske u
EU idealno se poklopio s
planom tvrtke za izlazak
na globalno tržište. “Odziv koji dobivamo s drugih tržišta je odličan, pa
prema tome imamo i velika očekivanja za napredak poslovanja. Nove
konkurencije na našem
lokalnom tržištu se ne
bojimo jer zbog dugogodišnjih odnosa i kvalitete
koju pružamo zauzimamo
čvrst položaj”, kaže on
dodavši kako će se tvrtka
sljedećih godina usmjeriti na daljnje širenje tržišta i komercijalizaciju
vlastitih novih proizvoda
i usluga. “Stoga, očekujemo znatan rast u idućih
nekoliko godina”, zaključuje Lesničar.(B.O.)
I
dok mnogi, nažalost,
obijaju pragove zavoda za zapošljavanje, oni poduzetniji sami
si stvaraju radno mjesto.
Jedna od takvih je i Branka Ivančić iz slavonskog
sela Podgorač, nedaleko
od Našica. Obiteljsko, ali
i vlastito desetogodišnje
iskustvo u pravljenju kolača ona je prije tri godine
pretvorila u posao osnovavši Proizvodno-trgovački obrt za pečenje kolača Tina.
Sve je počelo izradom
tzv. slavonskih svatovskih
kolača iz kućne radinosti.
A kako se dobar glas brzo
širi, počele su stizati narudžbe za krstitke, zaruke,
rođendane, krizme... Tehnološki suvremeno opremljena radionica uz primjenu svih sanitarnih i
zdravstvenih kriterija potrebnih za takvu proizvodnju nalazi se u Podgoraču,
dok je mala prodavaonica
smještena u središtu Našica.
“Imamo malu hladnjaču, ali kod nas se ništa
ne radi za skladište. Radimo prvenstveno po narudžbi. Tzv. slobodna prodaja neznatno je zastupljena,
tako da se kolači koje dostavljamo u našu prodavaonicu vrlo brzo prodaju”,
objašnjava Branka Ivančić dodajući kako se kolači mogu naručiti u radionici u Podgoraču, u našičkoj
prodavaonici, ali i putem
Facebooka. “Bila sam vrlo
skeptična kada mi je kći
Valentina savjetovala da
otvorimo Facebook profil. Međutim, kada smo tim
putem uoči prošloga Božića dobili više od stotinu narudžbi za kolače, bila sam
ugodno iznenađena. No,
moram priznati kako mi je
draže kada s naručiteljima
mogu popričati o tome što
žele”, pojašnjava ona.
Ni mrvice
konzervansa
Inače, uz vlasnicu obrta
Branku Ivančić trenutačno
su zaposlene još dvije osobe, dok se ovisno o sezoni i potrebi posla dodatno
angažiraju sezonski zaposlenici. Prosječno mjesečno izrade i do 500 kilograma raznih kolača i torti, ali
sve ovisi o tome koliko je
svadbi i sličnih događaja.
Osim što proizvode
svatovske kolače i torte
koji su rezultat prvenstveno ručnog rada (uz nužnu
primjenu strojeva za miješanje i pečenje tijesta),
važno je naglasiti kako
većina osnovnih sastojaka dolazi iz vlastite pro-
izvodnje. “Budući da se
suprug bavi ratarstvom i
proizvodnjom brašna, u
proizvodnji koristimo vlastito brašno. K tome, jaja,
orahe, pekmeze, lješnjake, džemove i voćne sokove najvećim dijelom
osiguravamo iz vlastite
proizvodnje ili od poznatih proizvođača iz okolice”, kaže Branka Ivančić,
Tina kolači se
dostavljaju na širem
području Slavonije i
dijela kontinentalne
Hrvatske
dodajući kako ne koriste
ni konzervanse.
Pored toga što se mogu
naručiti i preuzeti u Podgoraču ili Našicama, Tina kolači se izravno dostavljaju
na širem području Slavonije i dijela kontinentalne Hrvatske. Ima dosta narudžbi za Zagreb, Rijeku i neka
primorska mjesta, pa čak
i za Njemačku. No, u tom
slučaju naručitelji sami organiziraju dostavu. (S.S.)
14 HRVATSKA & REGIJA
Privredni vjesnik
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
( 121,3 mil KM
Ministri o aflatoksinima
povučeno kredita EBRD-a za koridor V.c do kraja 2012.
Bosna i Hercegovina: radovi na (novim) cestama
Štampar referentni
laboratorij za regiju
Ministri poljoprivrede
regije - Srbije, Hrvatske, Makedonije, Bosne
i Hercegovine te Republike Srpske - susreli su
se u utorak u Beogradu
kako bi razmatrali probleme iz djelokruga sigurnosti hrane.
Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske priopćilo je
kako se na sastanku razgovaralo o povećanim količinama aflatoksina koji
nije samo regionalni već
i širi problem. Ministri su
se usuglasili kako će pojačati monitoring stočne hrane i mlijeka, pooštriti razinu higijenskih
uvjeta u javnim i ostalim
skladištima, unaprijediti komunikaciju stručnih i
inspekcijskih službi u regiji, te razmjenjivati iskustva održavajući redovite
sastanke.
Hrvatski ministar Tihomir Jakovina ponudio
je da zemlje regije koriste
zagrebački Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar kao referentni
laboratorij za ispitivanje
kvalitete mlijeka u regiji.
Nazočni ministri poljoprivrede, stoji u priopćenju
Ministarstva, prihvatili su
ovu inicijativu te su dogovorili da će za mjesec
dana održati novi sastanak
u Sarajevu. (PV)
*vijesti
Ključna odluka za
Aluminij u travnju
Na Skupštini dioničara
Aluminija 18. travnja dioničari će razmotriti izvješće o poslovanju u 2011.,
koju je tvrtka završila s dobiti, te o 2012., koja je završila s gubitkom od 65,8
milijuna KM. Kako trećina temeljnog kapitala
i pričuvnog fonda iznosi
koliko i gubitak, na dioničarima je da donesu odluku - nastaviti s radom, ili
zaustaviti Aluminij.
NIS preuzeo OMV
Naftna industrija Srbije 1.
ožujka je i službeno preuzela 80 benzinskih crpki
OMV-a u BiH. NIS je još u
listopadu kupio u 100-postotno vlasništvo mrežu OMV-ovih benzinskih
crpki u BiH, skladišta naftnih derivata, te predstavništvo OMV-a u Sarajevu
sa 22 zaposlena. Sve benzinske crpke poslovat će
pod brendovima Gazprom
i NIS Petrol.
Hrvatski izvoz manji
U siječnju je izvoz iz BiH
iznosio 607 milijuna KM
što je za 8,4 posto više
nego u siječnju 2012., dok
je uvezeno robe za 1,21
milijardu KM - 2,3 posto
više nego u istom lanjskom
mjesecu. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 59,4
posto, uz deficit od 414
milijuna KM. Izvoz u Hrvatsku iznosio je 84,2 milijuna KM uz rast od 18,5
posto, a uvoz 120,8 milijuna KM što je pad od 13,2
posto.
Moguć i treći prijelaz?
U pregovorima predstavnika BiH, Hrvatske i EU-a
dogovorena je mogućnost
da se, ustreba li, osim Gradiške i Bijače otvori i treći
granični prijelaz za izvoz
BiH-roba biljnog i životinjskog podrijetla, a riječ
je o Izačiću kod Bihaća.
To je izjavio Ratko Kovačević, glasnogovornik
Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Intenzivira se gradnja
Ove godine bit će otvoreno nekoliko novih gradilišta, a treba započeti i
gradnja mosta preko Save kod Svilaja te zaobilaznice kod Zenice
Zdravko Latal
latal@privredni.hr
O
d brojnih obećanja i najava političara kako će
ove godine započeti realizacija velikih radova iz
područja energetike, rudarstva i cestogradnje,
vrijednih više od dvije
milijarde konvertibilnih
maraka, za sada je jedino
intenzivirana gradnja autoceste na koridoru V.c i
to na području Federacije Bosne i Hercegovine. U
Republici Srpskoj prošle
su godine završeni radovi
na autocesti Banja LukaBosanska Gradiška, dok
Za održavanje
sadašnje dinamike
radova na koridoru
V.c bit će potrebna
i novčana podrška
vlade FBiH
je za ovu godinu najavljen početak gradnje autoceste Banja Luka-Doboj, i
to prve dionice od Doboja do Dervente u dužini
od oko 20 kilometara. No,
kada će ti radovi i početi
nije poznato, jer je potrebno još dosta posla na izradi projektne dokumentacije. Ne zna se ni kada će
početi radovi na koridoru
V.c na područaju srpskog
entiteta od Doboja prema
sjeveru. Pad vlade RS-a
će se odraziti i na dinamiku ovih radova. U Federaciji BiH u funkciji je oko
50 kilometara autoceste
od Sarajeva prema Zenici.
Ubrzani radovi na
prijelazu Bijača
Proteklog vikenda radnici
bosanskohercegovačkog
konzorcija Euroasfalta,
ŽGP-a, Entea i Butmi-
ra su u rekordnom roku
od sedam mjeseci završili probijanje desne cijevi tunela Vijenac u dužini
od tri kilometra i vrijednosti 18 milijuna eura, što
je omogućio kredit Europske banke za obnovu i razvoj. Valja napomenuti da
se do kraja iduće godine
planira završetak radova
na još desetak kilometara
ceste do Zenice. Do tada
investitor - Javno poduzeće Autoceste FBiH - planira i završetak izuzetno
složenih radova na sarajevskoj zaobilaznici i autocesti do Tarčina prema
Mostaru, ukupno dugoj
20 kilometara.
U završnoj fazi je izgradnja dionice od graničnog prelaza Bijača do
Kravica, a intenzivno se
gradi i dionica do Međugorja duga 10 kilometara. Posao na prijelazu
Bijača bit će privremenim rješenjima završen
do 30. lipnja kako bi 1.
srpnja, kad Hrvatska postane punopravna članica
EU-a, taj granični prijelaz za proizvode animalnog porijekla bio u funk-
ciji. Direktor Uprave za
indirektno oporezivanje
BiH Miro Džakula nedavno je najavio kako će
se privremenim rješenjima do 30. lipnja omogućiti transport i carinski
pregledi na oba prijelaza,
Bijača i Bosanska Gradiška. Izvođač radova iz
Širokog Brijega će na Bijači raditi u tri smjene, a
s lokalnim vlastima Bosanske Gradiške postignuta je suglasnost da
će se do izgradnje carinskog terminala i mosta
preko Save, koji će povezivati autocestu Banja
Luka-Gradiška s mrežom
autocesta u Hrvatskoj,
postojeći prijelaz proširiti s po još jednom ulaznom i izlaznom trakom.
Da su radovi na koridoru V.c intenzivirani pokazuje i podatak po kojem je do kraja 2010. od
odobrenih kredita Europske banke za obnovu i razvoj povučeno 9,6 milijuna KM, a do kraja 2012.
121,3 milijuna KM. Slično je i s Europskom investicijskom bankom od
koje je do 2010. povuče-
no 18,9 milijuna KM, a do
2012. 127,7 milijuna KM.
Ove godine bit će
otvoreno nekoliko novih
gradilišta, primjerice na
dionici autoceste od granice Hrvatske na sjeveru, od Svilaja do Odžaka,
a treba započeti i gradnja mosta preko Save kod
Svilaja, koji će se graditi
zajedno s Hrvatskom, te
zaobilaznice kod Zenice.
Gradnja ne usporava
Gradnja nije značajnije usporena ni zbog loših
vremenskih uvjeta u siječnju i veljači, a najintenzivnije se, kako kaže investitor, radi na jugu zemlje,
potom u tunelu Vijenac
te na sarajevskoj zaobilaznici gdje je tri dionice
dobila turska kompanija
Cengiz Insaat uz bosanskohercegovačke kooperante. Ukupna vrijednost
do sada potpisanih ugovora iznosi 835 milijuna
KM, ali za održavanje sadašnje dinamike radova
na koridoru V.c osim kreditnih sredstava bit će potrebna i novčana podrška
vlade FBiH.
15
www.privredni.hr
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
( za 300 mil €
Rakovec je uvjeren da može dobiti CO
( 100 mil €
trebao bi iskeširati za DDOR
SLOVENSKA VLASNIČKA PRESLAGIVANJA
Prekogranične ambicije
u vremenskom škripcu
Teško ostvariva nakana: Zavarovalnica Triglav želi preuzimanjem osiguravateljskih tvrtki –
Croatia osiguranja u Hrvatskoj i DDOR-a u Srbiji – povećati udjel u regiji Adria na 35 posto
se mora hitno suglasiti s
predloženim proširenjem
u regiju. U intevjuu Financama Matjaž Rakovec
potrudio se potanko obrazložiti tvrdnju da je organski rast dugotrajan, teži i
neusporedivo skuplji od
rasta koji se može postići
preuzimanjima. Rakovec
time šalje paničnu poruku
slovenskoj politici da ne
propusti jedinstvenu priliku za osiguravateljsko zaposjedanje Balkana. Na
žalost, poruku nema tko
primiti. Stara vlada ograničena je samo na tehnič-
Franjo Kiseljak
kiseljak@privredni.hr
A
grokor Ivice Todorića ne krije
da želi posvojiti
slovenski Mercator. Matjaž Rakovec, predsjednik uprave Zavarovalnice Triglav, u ispovijedi
poslovnom dnevniku Finance, ovih dana priznao
je da žarko želi posvojiti
Croatia osiguranje. Uspiju li vodeći ljudi Agrokora i Zavarovalnice Triglav
adoptirati mete svojih
preuzimateljskih ambicija, budućnost će ih pamtiti kao prodorne operativce najveće privatizacijske
trampe među susjedima.
Mi vama Mercator, vi
nama Croatia osiguranje!
Preuzimateljske
zazubice
Je li realno očekivati da
dvosmjerne preuzimateljske zazubice koje tako
snažno struje preko Sutle
i Kupe, u konačnici i završe proširenjima kako ih
priželjkuju i na kojima intenzivno rade poduzetni adoptanti u Zagrebu i
Ljubljani? Špekulacije na
osnovi dostupnih podataka, a njih je malo jer ih
ključni protagonisti kriju
kao zmija noge, ipak daju
naslutiti da je Agrokor u
određenoj prednosti. Ovo
je Agrokoru drugi pohod
na Mercator. Bio je strpljiv sve vrijeme slovenskih odbijanja. Usput je
stekao vrijedna iskustva
te upoznao igrače iz prvog
plana, ali i one iz pozadine. Agrokoru idu u prilog
i trenutačne okolnosti na
svjetskom tržištu koje nije
previše zagrijano za akvizicije. U Sloveniji ne kriju
da su ljuti na banku ING
koja se baš i nije iskazala u pronalaženju kupaca
za 53 posto dionica Mer-
catora. Sve sluti na to da
je Agrokor ostao jedini
strateški ulagač. Uz njega
interes za kupnju i dalje
iskazuje nekoliko investicijskih fondova koje Mercator zanima onako kao
što prekupce zanima stari automobil. Ušminkaj i
prodaj!
Vrijeme kao prepreka
Matjaža Rakovca čekaju mnogo teže prepreke. Najveća je – vrijeme.
Croatia osiguranje i srpski osiguravatelj DDOR
idu brzo u prodaju. Za
Rakovca to je posljednja
šansa da se Zavarovalnica
*vijesti
Triglav etablira kao vodeći osiguravatelj na Balkanu. Uvjeren je da Croatia osiguranje može dobiti
za 300 milijuna eura, a da
za DDOR treba iskeširati 100 milijuna. Slovenski
osiguravatelj ne raspolaže tolikim novcem. Osim
toga, vlada Janeza Janše stavila je Zavarovalnicu Triglav na popis tvrtki
iz kojih je država najavila definitivno povlačenje. Do svibnja, kada
se očekuje sljedeći korak u privatizaciji Croatia osiguranja, slovenski
osiguravatelj treba dobiti novog vlasnika, a i taj
Agrokoru u
drugom pohodu
na Mercator idu u
prilog i trenutačne
okolnosti na
svjetskom tržištu
ke poslove. Mandatarka
Alenka Bratušek tek slaže koalicijsko rogovlje u
funkcionalnu tvorbu. U
preuzimateljskoj klepsidri pijesak neumoljivo
istječe. Rakovec bi kupovao, za što nema novca, a i sam najprije treba
biti prodan ili dokapitaliziran.
Odakle iznenadna dobit
Hrvatskoj priznaju tržišnu korektnost
Ima razloga zaključiti da je Matjaž Rakovec požurio s objavom procjene o rekordnoj dobiti ostvarenoj u prošloj godini vjerojatno stoga da bi Zavarovalnicu Triglav prikazao što dopadljivijom mogućim kupcima. Iznimno dobar rezultat Rakovec objašnjava činjenicom
da u posljednjih nekoliko godina nije bilo većih štetnih događaja te da se uspjelo smanjiti opseg rizičnih osiguranja. Ako je tome tako, kako onda objasniti da je Triglav u posljednjem kvartalu 2011. godine ostvario samo 395.000 eura dobiti, a da je četvrti kvartal
prošle godine donio rekordnih 23,4 milijuna eura. Bivša dugogodišnja predsjednica uprave Nada Klemenčič javno je optužila Rakovca rekavši da su prošlogodišnji rezultati posljedica bilančnih manipulacija. Od teških objeda Rakovec se pokušao zaštititi lakonskom tvrdnjom da je nezahvalno komentirati rezervacije ovako na daljinu. Poručio je
bivšoj čelnici Triglava da će se on u njezinim godinama “baviti unucima, umjesto nestručnim improvizacijama na teme kojima je svojedobno dobro vladala”.
Matjaž Rakovec potvrdio je da Zavarovalnica Triglav
nema u Hrvatskoj nikakvih loših iskustava ni spoznaja
da bi ih stranke izbjegavale zbog razloga
povezanih sa zaštitom nacionalnih interesa. “U Hrvatskoj zasigurno takvih
poteškoća nemamo”, rekao je Rakovec,
priznajući da je tržišni udjel slovenskog
osiguravatelja premali, da je manji od
pet posto u Hrvatskoj i ispod
četiri posto u Srbiji, te da se
najbrže može povećati preuzimanjima.
Opet obvezne, ali i
niže članarine
Mali odziv slovenskih obrtnika – 25. travnja 2012. godine izašlo ih je samo 18,1
posto na referendum kojim je poništeno obvezno
članstvo u Obrtnoj zbornici
Slovenije – sada se koristi
kao razlog za preispitivanje sporne odluke. Vodstvo
Obrtne zbornice sada uz
pomoć stranke Socijalnih
demokrata, važnog člana koalicije koja sastavlja
novu vladu, pojačano radi
na tome da se sustav vrati na obvezno članstvo. Zastupnici SD-a amandmanima su već zatražili da se
članarine vrate u odgovarajući zakon, uz poseban zahtjev da budu svakako niže
nego što su sada. Slovenski
obrtnici, ovisno o broju zaposlenih, plaćaju mjesečnu
članarinu u rasponu od 10
do 50 eura.
Fructalu ne treba
ovogodišnji urod
bresaka
Fructal iz Ajdovščine, koji
je lani prešao u vlasništvo
srpskog Nectara, šokirao
je voćare u Vipavskoj dolini porukom da ove godine
neće otkupljivati breskve
te da stoga nađu druge
kupce za 1500 tona ugovorenih isporuka. Za ponovni otkup bresaka u Fructalu
najavljuju da će biti zainteresirani u 2014. godini, nakon što potroše nagomilane zalihe voćne kaše. U
susjednoj Italiji otkupne cijene za svježe breskve kreću se između 9 i 11 centi.
Fructal je lani otkupljivao
breskve po 25 centi za kilogram.
Cimos još prodaje
Litostroj Power
Novi predsjednik Nadzornog odbora Cimosa Vojko
Antončič negirao je tvrdnju da je Cimos insolventan. Također je potvrdio da
se još čeka odgovor poljskog financijskog fonda
Innova Capital s ponudom
za kupnju tvrtke Litostroj
Power. Prodaja dijela bivšeg Litostroja (turbine) važan je dio plana financijske
sanacije skupine Cimos.
16 STIL
Privredni vjesnik
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
( 5 mlrd €
*vijesti
Kultura svima
U Ministarstvu turizma
održana je radionica na
kojoj je predstavljen projekt Europske komisije
Calypso - Kultura dostupna svima, na kojoj su hrvatski predstavnici i partneri iz Malte i Finske
razmijenili iskustva u implementaciji tog projekta
s naglaskom na rad u području pristupačnog turizma. Uz to, predstavnici
udruga osoba s invaliditetom predstavili su projektne aktivnosti koje provode s ciljem olakšavanja
putovanja i svakodnevnog
života osobama s posebnim potrebama.
Izbor za Europsku
destinaciju izvrsnosti
Glavni ured Hrvatske turističke zajednice, uz suglasnost Ministarstva turizma raspisao je Javni
poziv za nacionalni izbor za Europsku destinaciju izvrsnosti (EDEN)
2012./2013. godine na
temu Pristupačni turizam.
Projekt Mreža
vinskog turizma
Projekt Mreža vinskog turizma - ViNe financiran iz
Programa IPA prekogranične suradnje HrvatskaCrna Gora predstavljen
je proteklog tjedna u Dubrovniku. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti
3,5 milijuna kuna, a nositelj projekta je Razvojna
agencija DUNEA sa županijskom Udrugom vinara.
Partneri s crnogorske strane su Općina Cetinje, Turistička zajednica Cetinja i Udruga vinara Crne
Gore.
Pisanica od srca
Četvrtu godinu zaredom
Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije u sklopu projekta
Pisanica od srca organizira jedinstvenu izložbu
velikih uskršnjih pisanica
na otvorenom. Izložba velikih pisanica postavljena
je na Zrinskom trgu u Koprivnici, a bit će otvorena
do 18. ožujka.
vrijednost projekta Dubrovnik Pearl Zone
( 920 mil €
cijena prve faze gradnje
Novi turistički resorti
Uskoro će zasjati
dubrovačka perla
Turistički grad nalazit će se na području zvanom Tri sestrice, 27 kilometara
sjeverno od Dubrovnika, između Slanog i Stona, a prostirat će se na 5000 hektara
Sanja Plješa
pljesa@privredni.hr
N
akon
višegodišnjeg zastoja zbog administrativnih i investicijskih
problema, izgleda da će se
jedan od trenutačno najvećih europskih projekata
izgradnje turističkog resorta Croatian dream ipak
pokrenuti. Taj bi se resort,
za koji je ideja nastala prije desetak godina, trebao izgraditi na području zvanom Tri sestrice (tri
uvale), udaljenom 27 kilometara sjeverno od Dubrovnika, između Slanog
i Stona.
Turistički resort Croatian dream ili Dubrovnik Pearl Zone, kako ga
još nazivaju, prostirat će
se na 5000 hektara, a ukupna vrijednost investicije
je pet milijardi eura.
Na izradi projekta sudjelovali su i neki svjet-
ski poznati arhitekti koji
su osmislili izgled gotovo cijelog novog turističkog grada kategorije pet
zvjezdica, sa sedam resort
hotela, 221 vilom, 500
apartmana, golf terena sa
27 rupa koji će se prosti-
Zamislili smo resort
po uzoru na slične
projekte u Dubaiju,
kaže Blagaić
rati na 208 hektara površine, megamarinom na 12
hektara površine, filmskim studijem, zračnom
lukom za poslovne zrakoplove, poslovnom zonom
te brojnim sportskim i zabavnim sadržajima.
Najveći svjetski
turistički brendovi
“Zamislili smo resort po
uzoru na slične projekte u Dubaiju, ali je njego-
va realizacija zapela zbog
mnogih administrativnih
prepreka. Naime, kupovina zemljišta na području Tri sestrice trajala je
sedam godina jer je trebalo pronaći nasljednike svih usitnjenih parcela. Sada su ti problemi iza
nas jer smo dobili sve potrebne dozvole i pronašli dio investitora koji dolaze iz Amerike, Hong
Konga i Singapura”, re-
kao je Vicenco Blagaić,
idejni tvorac projekta i
vlasnik tvrtke Profectus
Grupa, te dodao kako
će se uskoro krenuti u
prvu fazu izgradnje. Potkraj ove godine napravit
će se parcelizacija toga
područja i početi graditi potrebna infrastruktura. Prvi dio turističkog
resorta zauzimat će oko
40 hektara površine, a u
njegovu izgradnju uložit
će se 920 milijuna eura.
Predviđa se da će izgradnja prve faze završiti za
tri godine.
“U Dubrovnik Pearl Zone planiramo dovesti neke od najvećih svjetskih turističkih brendova,
a već smo s nekim svjetskim hotelskim lancima
potpisali ugovore za preuzimanje sedam hotela u
tom resortu. Osim klasičnog odmorišnog turizma,
u tom će se resortu razvijati kongresni, zdravstveni i medicinski te sportski turizam, a organizirat
će se i razni eventi”, istaknuo je Blagaić. No ni to
nije sve, jer će nova turistička destinacija pridonijeti razvoju poljoprivrede i proizvodnji organske
hrane, a gostima u hotelima i brojnim restoranima
unutar resorta nudit će se,
među ostalim, hrvatska
jela spravljena od domaćih namirnica.
Međunarodni sajam turizma
Place2go ponovno u Zagrebu
Na sajmu će svoje proizvode i programe predstaviti više od 168 izlagača iz 15 zemalja
O
tome kakvi su
novi svjetski turistički trendovi te cijene aranžmana,
smještaja i zrakoplovnih
karata za putovanja u Hrvatskoj i svijetu bit će riječi na drugom međunarodnom sajmu turizma
Place2go koji se od 15.
do 17. ožujka održava u
zagrebačkom Boćarskom
domu. Uz potporu Grada
Zagreba i zagrebačke Turističke zajednice, Hrvat-
ske turističke zajednice i
Udruge hrvatskih putničkih agencija sajam organizira tvrtka Studio Damjana, izdavač hrvatskog
turističkog magazina Putovanja za dvoje koji ima
pet franšiznih izdanja - u
Francuskoj, Njemačkoj,
Sloveniji, Srbiji te Bosni
i Hercegovini. Na sajmu
će svoje proizvode i programe predstaviti više od
168 izlagača iz 15 zemalja
među kojima su Indonezi-
ja, Katar, Tunis, Tajland,
Malta, Amerika, ali i naša
tradicionalna emitivna tržišta poput Njemačke, Italije, Austrije i Slovenije.
U sklopu sajma održat će se izložba na kojoj
će američko veleposlanstvo predstaviti promotivni materijal tridesetak
najatraktivnijih američkih
turističkih odredišta, posebice onih vezanih uz putovanja vlakom. Za posjetitelje sajma održat će se
i nagradna igra Place2go
putovnica, a za nagrade će
se trebati malo pomučiti.
Naime, posjetitelji će morati “proputovati” sajmom
i sakupiti pečate u svojoj
posebnoj putovnici - katalogu sajma. Sajam će imati i posebnu gastro ulicu u
kojoj će hrvatski i svjetski
kuhari demonstrirati vještine predstavljajući pojedine svjetske kuhinje. Na
lani održanom prvom izdanju sajma Place2go su-
djelovalo je 104
izlagača iz 13
zemalja,
a
posjetilo ga
je 13.000 posjetitelja.
(S.P.)
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
( 3 djevojke
članice su pobjedničkog tima
( oko 3 mjeseca
trebalo im je od ideje do izrade poslovnog plana
Novim idejama do poslovnog uspjeha
Pametnim telefonom
brže do plaže
Zadnjih nekoliko mjeseci tražila se najbolja srednjoškolska ideja popraćena poslovnim planom i tehnološkim
rješenjem koje će dovesti do njene realizacije. Pobijedio je projekt Croatian Beaches iz varaždinske Prve gimnazije
Boris Odorčić
odorcic@privredni.hr
ima još jednu ideju oko
olakšavanja posla turističkim agencijama. No, ona
je još u povojima i nema
tako veliki potencijal kao
Transito.
P
rojekt
portala
Srednja.hr Ideja godine – novim tehnologijama do poslovnog uspjeha, kojim su
srednjoškolci iz cijele Hrvatske predstavili poslovne planove i ideje nedavno je završen. U sklopu
tog projekta zadnjih nekoliko mjeseci tražila se najbolja srednjoškolska ideja
popraćena poslovnim planom i tehnološkim rješenjem koje će dovesti do
njene realizacije.
Stručni žiri odlučio je
kako prvo mjesto i nagrada za najbolju srednjoškolsku ideju godine pripada timu projekta Croatian
Beaches iz varaždinske
Prve gimnazije. Drugo
mjesto odnio je projekt
Transito iz Srednje škole
Oroslavje, a treće mjesto
osvojio je učenički projekt S.E.E.P. (Samoodrživi eko edukacijski park)
grada Graza iz Gimnazije u Puli.
Dora Dubravec iz
tima projekta Croatian
Beaches kaže kako je do
ideje za razvoj ove aplikacije za iPhone došla s
druge dvije članice ekipe, Evom Perković i Mirnom Lazar. “Razmišljale
smo o idejama s tehnološkim rješenjem koje bi mogle razraditi i realizirati.
Nakon nekoliko odbačenih ideja sjetila sam se situacije s prošlogodišnjeg
ljetovanja kada sam s tatom i bratom tražila plažu na kojoj bismo mogli
provesti dan, a našli smo
je tek nakon sat vremena.
Tada smo malo diskutirale kako riješiti taj problem
traženja plaža i osmislile smo jednostavnu aplikaciju preko koje bi korisnici mogli tražiti plaže
na hrvatskoj obali”, objašnjava.
Od smišljanja ideje preko izrade poslovnog plana do prezentacije
prošlo je otprilike tri mjeseca. “Zasad je ideja još
samo ideja. No vrlo skoro planiramo početak njene realizacije. Trenutačno tražimo i razmišljamo
o detaljima kako bismo,
kada krenemo s realizacijom, taj dio odradile što
brže i sa što manje poteškoća”, ističe.
Četiri dana za plan
Drugonagrađena aplikacija Transito omogućava korisnicima kupnju
karata, pregled trenutač-
nih lokacija i upute za
najučinkovitije i najlakše korištenje javnog prijevoza.
Matija Marija, jedini član ovog tima, napominje kako je na ideju
došao tijekom vožnje autobusom u školu. “Budući da svaki dan tako putujem, tražio sam aplikaciju
koja bi mi omogućila plaćanje vozne karte pomoću
smartphonea i koja bi pokazivala kada dolazi sljedeći autobus, njegovu trenutačnu lokaciju na karti i
koliko još imam do odredišta ili stanice”, kaže.
Međutim, kako nije
pronašao takvu aplikaciju, počeo je raditi na njoj.
“Ključni trenutak bio je
kad sam vidio ovo natjecanje i tada sam odlučio
dovršiti sučelje i napisati
poslovni plan te se prijaviti na natjecanje”, naglašava on. Ideju je razvijao
Drugonagrađena
aplikacija Transito
omogućava kupnju
karata, pregled
lokacija i upute za
najlakše korištenje
javnog prijevoza
dulje vrijeme, poslovni plan napisao je za oko
četiri dana, a sučelje za
mobilnu aplikaciju mu je
oduzelo najviše vremena.
“Nadam se kako ću uskoro pronaći partnera ili više
njih koji će biti spremni
uhvatiti se u koštac s programiranjem. Razgovarao
sam s nekoliko relevantnih ljudi koji su zainteresirani za ovu aplikaciju jer takvo što ne postoji.
Uskoro projekt planiram
predstaviti zainteresiranim ulagačima”, napominje Marija dodavši kako
Potpora dizajnerskog
studija
Projekt S.E.E.P. grada
Graza je eko inovativna
ideja u sklopu međunarodnog projekta Mladiekoin. Cilj projekta bio je
mladima pružiti mogućnost upoznavanja s poduzetništvom te osmisliti
ekološki osviještenu ideju. Sebastian Dovičin,
član tima S.E.E.P. grada
Graza, kaže kako je projekt bio podijeljen u poduzetničke krugove ili kružoke, kroz koje se učilo o
poduzetništvu.
“S.E.E.P. je zapravo mnoštvo manjih ideja
osmišljenih tijekom kružoka te spojenih u složenu cjelinu. Projekt Mladiekoin trajao je ukupno
dvije godine, a u posljednjih godinu dana projekta
S.E.E.P. upotpunjavan je i
usavršavan pojedinim sitnim, ali ne manje bitnim
detaljima: od rješavanja
raznih problema, preko
izrade poslovnog plana,
do završnog izgleda postignutog 3D projekcijom
u kojoj nam je uvelike pomogao pulski dizajnerski
studio 2pixel”, objašnjava
Dovičin.
Trenutačno, S.E.E.P.
je u potpunosti razrađena
ideja koja očekuje realizaciju. Da bi projekt zaživio, trebaju mu pojedinci
ili organizacije, tj. pokretači realizacije. “Naša je
velika želja da se ideja realizira, stoga smo je predstavili mnogim pojedincima i organizacijama te se
s njom prijavili i na projekt Ideja godine, koji
nam je bio jedan od poticaja za dalje. Jedna od
istaknutijih osoba zainteresiranih za naš projekt je
pulski gradonačelnik Boris Miletić, koji je izjavio
kako će učiniti sve što je
u njegovoj moći da potakne njegovu realizaciju”,
ističe.
Nadalje, veliku podršku dala je Istarska razvojna agencija (IDA), koja je
ujedno i partner projekta Mladiekoin te njegov
predstavnik za Istarsku
županiju. “Naime, ona
nam je i ponudila mogućnost sudjelovanja u projektu te bila uz nas tijekom cjelokupnog razvoja.
Nadamo se i financijskoj
potpori Europske unije,
koja je jedan od inicijatora projekta Mladiekoin te je osigurala novčana
sredstva potrebna za njegovu provedbu. Naravno,
otvoreni smo i za sve druge ulagače koji će prepoznati potencijal S.E.E.P.-a
i pomoći nam u njegovom
ostvarenju”, naglašava.
Pobjednici natječaja
za nagradu su dobili stručno putovanje u München i
Frankfurt, gdje će obići nekoliko prestižnih visokoškolskih ustanova. Partneri
Ideje godine - Visoko učilište Algebra i Visoka škola
za financije i pravo Effectus - pobjedničkom će timu
osigurati i poduzetničko
savjetovanje oko daljnjeg
razvoja projekta.
18 PST!
KNJIGOMETAR
Pripremila:
Vesna Antonić
NOAM CHOMSKY
SUSTAVI MOĆI
Naklada Ljevak
U ovoj zbirci razgovora Chomsky propituje najneposrednije i najvažnije teme: budućnost demokracije u arapskome
svijetu, financijsku krizu u Europi, raspad tradicionalnih
političkih institucija u Americi i uspon pokreta Occupy.
Kao i uvijek, Chomsky ideje iznosi slikovito i pristupačno,
beskompromisno principijelno i uz spoznaje koje pojašnjavaju mnogo toga. Poznati svjetski aktivist i lingvist govori i
o biološkom usvajanju jezika, o važnosti čitanja i literaturi
koja je utjecala na njegovu osobnu i političku misao...
Tvrtko Vuković
TKO JE U RAZREDU UGASIO SVJETLO?
Meandarmedia
U ovoj knjizi Vuković polemizira s tradicionalnim pedagoškim metodama i s tradicionalnim pristupima lirici. Nadovezujući se na Bourdieuovu raščlambu školskog i akademskog sustava u Francuskoj, Vuković zaključuje kako u
domaćem kontekstu te institucije, služeći se lirikom kao
nastavnim pomagalom ili kao prestižnom znanstvenom
temom, oblikuju i proizvode subjekte podložne podjarmljivanju. Kao alternativu tome Vuković nudi nacrt za novi studij lirike...
Anders de la Motte
Igra
Znanje
Henrika HP Petterssona novi mobitel poziva na igru alternativne stvarnosti (I. A. S.) koja se odvija usred švedskog
društva. HP uskoro shvaća da je ono što se isprva činilo
kao nevina igra, zapravo nešto mnogo neugodnije. Inspektorica Rebecca ima kontrolu nad svojim životom i ambicioznu karijernu kartu. No, netko tko zna previše o njezinoj
prošlosti ostavlja joj prijeteće poruke. HP-ov i Rebeccin svijet neizbježno se preklapaju. Ali ako je stvarnost samo igra,
što je onda stvarno? Inače, “Igra” je prvi dio I. A. S. trilogije.
Joel Fuhrman
SUPERIMUNITET
Planetopija
Joel Fuhrman, specijalist za prevenciju i liječenje bolesti,
godinama ljudima pomaže da prehranom postignu optimalni imunitet. Osnovu naše prehrane trebale bi činiti namirnice kao što je zeleno lisnato povrće, a izrazito važnim
namirnicama smatra nar, sve vrste luka, kupus, blitvu, raštiku, brokulu, gljive, bobičasto voće, mahunarke i sjemenke. Njegova se piramida prehrane stoga pomalo razlikuje
od one na koju smo navikli jer njezinu najširu bazu čini
povrće (što ne uključuje krumpir).
Daphne Sheldrick
Afrička ljubavna priča
Dvostruka duga
Ova knjiga je priča o ženi koja se čitavog života borila za
očuvanje divljih životinja u Keniji. To je priča o životinjama
poput slonice Eleanor koja je bila među prvim životinjama
koje je Daphne Sheldrick othranila. To je i priča o borbi protiv krivolova, o borbi protiv masovnog odstrijela slonova i
o neumornom lobiranju Daphne Sheldrick za zabranu trgovine slonovačom. To je i priča o Daphninom pokojnom
suprugu Davidu čiji je pionirski rad pokazao da su slonovi
inteligentna i društvena bića.
Privredni vjesnik
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Metalni proizvodi
Kuna, Banova Jaruga.
Tvrtka proizvodi dvorišne
i balkonske ograde, stepenišne rukohvate, razne vrste garažnih vrata, prozora, različite roštilje, peke,
rašlje, ražnjeve, proizvode
za kolinje (preše za čvarke, topove za kobasice,
tepsije, kotlove, stolove,
korita, cengere...), stalke
za svatovske torte, stalke
za božićna drvca i mnoge
druge proizvode od običnog i inox materijala, te
nude usluge zavarivanja
u svom prostoru i na terenu. Nude i kooperacijske
poslove. Kontakt: Nikola
Kuna, nikola.kuna@sk.tcom.hr, +385 44 668206,
+385 91 5008840.
liuretanske podove i premaze za beton, epoksidne
i poliuretanske mortove i
mase za izravnavanje betona. Nudi dvokomponentna ljepila i mase za zalijevanje elektronike. Tvrtka
nudi i ugradnju industrijskih i dekorativnih podova, kiselootpornu zaštitu betona, te ugradnju
poliuretanskih i epoksidnih premaza vlastite proizvodnje. Kontakt: Silvije
Štetić, silvijestetic@itskem.hr, +385 1 3498592,
+385 98 278568.
Suradnja
Same Deutz-Fahr Žetelice, Županja. Tvrtka traži male i srednje poduzetnike u metalnoj industriji
i preradi plastičnih materijala zainteresirane za
suradnju. Kontakt: Vlado Matijašić, vlado.matijasic@sdfgroup.com,
+385 32 820700, +385 98
269063.
Suradnja u distribuciji
Danko promet, Nova
Rača. Tvrtka je registrirana za proizvodnju piljene
građe i impregnaciju drva.
Traži nove klijente za suradnju iz Zapadne Europe.
Kontakt: Danko Popović,
danko.promet@pu.t-com.
hr, +385 43 267020.
Jadran Galenski laboratorij, Rijeka, www.jgl.
hr. Tvrtka JGL proizvodi preko 200 artikala podijeljenih u tri strateške
jedinice: Rx, OTC i kozmetička poslovna jedinica. Zapošljava 375 djelatnika. Trenutno je završen
ciklus ulaganja u proizvodne pogone koje su
certificirali EU i GMP.
Tvrtka traži poslovne partnere koji mogu predstaviti te distribuirati ključne marke JGL-a na novim
tržištima. Dokazane marke tvrtke, poput Aqua
Marisa, Vitalije i Adriencea, inovativni su proizvodi vrhunske kakvoće koji mogu na privlačan
način proširiti vašu ponudu. Kontakt: George Zebić, Jasmin Huljaj,
jasmin.huljaj@jgl.hr, george.zebic@jgl.hr, +385
51 660740.
dostave ponuda je 25.
ožujka.
cama. Rok dostave ponuda je 18. ožujka.
Aparati za gašenje požara
Računala i oprema
Hrana za životinje
Poslovna odjeća
Plastenici
Oprema za sustave
videonadzora
Regija
Potrošni materijal za potrebe
radiologije
Laboratorijske i industrijske
peći
Elektrosanitarij,
Sveta Nedelja, www.elektrosanitarij.hr. Tvrtka proizvodi laboratorijske i
industrijske peći i opremu te razvija i proizvodi specijalne termotehničke uređaje. Kontakt:
Adnan Džendžo, adnan@
elektrosanitarij.hr, +385 1
3370099.
Podovi i premazi za beton
ITS Kem podovi, Zagreb,
www.its-kem.hr. Tvrtka
prodaje epoksidne i po-
Suradnja u proizvodnji PVC
ograda
Brest, Zadar, www.brest.
hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom PVC ograda
(u kojima se nalaze čelični pocinčani profili). Traži kooperante na području
Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine (bravare, bravarske radnje). Kontakt: Ivana Šarinić, ivana@
brest.hr, +385 23 312310.
Suradnja
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Usluge održavanja fontana
Zagrebački holding nabavlja usluge održavanja
fontana na lokaciji Hrvatske bratske zajednice. Rok dostave ponuda
je 27. ožujka.
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja
hranu za životinje (službene pse). Rok dostave
ponuda je 27. ožujka.
Ministarstvo vanjskih i
europskih poslova nabavlja opremu za sustave
videonadzora. Rok dostave ponuda je 26. ožujka.
HŽ-Putnički prijevoz nabavlja aparate za gašenje
požara. Rok dostave ponuda je 27. ožujka.
Grad Zagreb nabavlja poslovnu odjeću za vozače.
Rok dostave ponuda je 26.
ožujka.
Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske
nabavlja potrošni materijal za potrebe radiologije.
Rok dostave ponuda je 15.
travnja.
Mobilne kućice za odmor
Vodoprivredne uslužne
djelatnosti iz Malog Lošinja nabavljaju mobilne kućice za odmor. Rok
Paketi sa živežnim
namirnicama
Općina Tuzla nabavlja pakete sa živežnim namirni-
Razvojna banka Federacije BiH nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 8. travnja.
Općina Ilidža nabavlja
plastenike i usluge njihove montaže. Rok dostave
ponuda je 3. travnja.
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
nadmetanja@briefing.hr
www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
Pogled u svijet
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Međunarodna
moneta
Na prodaju Adriachem juan
i livada za 23 kune
Zemljište, postrojenje i
oprema za pilanu i sušaru u Prisoju, Općina
Dicmo, Splitsko-dalmatinska županija, ukupne površine 3531 četvorni metar
i procijenjene vrijednosti
4.300.000 kuna. Jamčevina je pet posto, odnosno
175.000 kuna. Dodatne informacije mogu se dobiti svakoga radnoga dana
od 8 do 15 sati od stečajnog upravitelja Ive Bučana na mobitel 098/379939. Usmena javna dražba
održat će se 12. ožujka
2013. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 121/I.,
sudnica broj 5.
Poslovni kompleks tvornice Adriachem d.d. u
stečaju, sa svom proizvodnom opremom u Kaštel
Sućurcu, Splitsko-dalmatinska županija, ukupne
površine 68.078 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 56.354.900
kuna. Jamčevina je 10 posto od početne cijene, a
dodatne informacije mogu
se dobiti svakoga radnoga dana od 8 do 15 sati
od stečajnog upravitelja
Ive Jukića na broj mobitela 091/2406-996. Dražba se održava 12. ožujka
2013. u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 22,
podrumski dio.
Zemljište, dvije zgrade, pravo korištenja bazena i oprema u teretani
u Sinju, ukupne površine 3265 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 14.552.468 milijuna
kuna. Sve stvari se prodaju kao zaokružena cjelina,
a jamčevina iznosi 2,5 posto, odnosno 48.151 euro
u kunama prema srednjem
tečaju HNB-a na dan plaćanja. Dodatne informacije mogu se dobiti svakoga
radnoga dana od 8 do 15
sati od stečajnog upravitelja Mirka Kozine na broj
mobitela 091/3585-810
ili telefona 021/771-528.
Dražba se održava 14.
ožujka 2013. u 12 sati na
Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba
broj 121/I., sudnica broj 5.
Sto posto udjela u kapitalu Megrad-nekretnina d.o.o. u stečaju, iz Zagreba. Početna cijena nije
određena. Jamčevina je
30.000 kuna, a dodatne informacije mogu se dobiti radnim danom od 9 do
13 sati, na mobitel broj
091/4222-547. Ponude se
prikupljaju do 15. ožujka
2013., a javno otvaranje
ponuda održat će se 21.
ožujka u 14 sati u prostorijama javne bilježnice Sanje Barbarić, Ivana Šibla
13, Zagreb.
Uredski prostor u Kaštel
Gomilici, Splitsko-dalmatinska županija, površine 350 četvornih metara
i procijenjene vrijednosti 624.500 kuna, izvanknjižno vlasništvo stečajnog dužnika, u zakupu do
prodaje. Jamčevina je 10
posto, a dodatne informacije mogu se dobiti svakog radnog dana od 8 do
15 sati od stečajnog upravitelja Ive Jukića na mobitel 091/2406-996. Dražba se održava 12. ožujka
2013. u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 22,
podrumski dio.
Livada Cigan u naselju
Buk, Općina Pleternica,
Požeško-slavonska županija, površine šest hvati i
procijenjene vrijednosti
23,71 kunu. Jamčevina je
10 posto, a nekretnina se
može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj
034/412-920. Dražba se
održava 12. ožujka 2013.
u 12.30 sati na Trgovačkom sudu Osijek, Stalna
služba u Slavonskom Brodu, sudnica 73/III.
Vinograd Salaš u naselju Buk, Općina Pleternica, Požeško-slavonska županija, površine 190 hvati
i procijenjene vrijednosti 738 kuna. Jamčevina je
10 posto, a nekretnina se
može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj
034/412-920. Dražba se
održava 12. ožujka 2013.
u 12.30 sati na Trgovačkom sudu Osijek, Stalna
služba u Slavonskom Brodu, sudnica 73/III.
Tvornica limene ambalaže u Veloj Luci,
Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 4.359.490
kuna.
Jamčevina
je
435.949 kuna, a dodatne
informacije o nekretnini mogu se dobiti radnim
danom od 9 do 12 sati na
mobitel broj 091/5164792. Ponude se primaju do 13. ožujka, a javno
otvaranje ponuda održat
će se 15. ožujka 2013. u 9
sati na Trgovačkom sudu
Split, Stalna služba u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23.
Klaonica kunića i dvorište u Bošnjacima, Vukovarsko-srijemska županija, ukupne površine
6000 četvornih metara i
procijenjene vrijednosti
3.741.381 kunu. Jamčevina je 10 posto, a dodatne
informacije mogu se dobiti od stečajne upraviteljice Kate Rašić na mobitel
broj 098/690-729. Dražba se održava 13. ožujka
2013. u 10.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Osijeku, soba broj 22/I.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
dr. Uroš Dujšin
U
posljednja tri
mjeseca 2012.
vrijednost trgovine plaćene juanom dostigla je vrijednost od gotovo 900 milijardi juana
ili 145 milijardi dolara;
to je 14 posto kineske trgovine, dok prije tri godine toga nije bilo. Na Kinu
otpada otprilike 15 posto
količine novca u svijetu.
No do sredine 2009. gotovo sav taj novac ostajao je u zemlji. Nakon
toga je kineska valuta postala mnogo kozmopolitskija. Vlada je dozvolila
svojim trgovcima da robu
naplaćuju u juanima, kao
i poduzećima da juanima
financiraju svoje investicije u inozemstvu.
Uslijed toga sve je
više depozita u juanima
u inozemstvu. Oni su se
obreli ne samo u Hong
Kongu gdje mnogi dućani primaju tu valutu, isto
se događa i u Singapuru i Londonu gdje ima 14
milijardi juana u depozitima. Prošlog su tjedna
tajvanske banke počele
Na Kinu otpada
otprilike 15 posto
ukupne količine
novca u svijetu
nuditi tekuće račune u juanima, nakon što je Kina
osnovala banku u Taipeiju. Doduše, juanu će trebati dugo da bi postao
rival dolaru i da druge zemlje vežu svoje tečajeve
ili izdaju obveznice, odnosno drže ga kao monetarne rezerve. Njegova uloga u financijskim
transakcijama je mala. U
ukupnim međunarodnim
plaćanjima juan je tek četrnaesti. Kina je potpisala sporazume o valutnim
swapovima s dvadesetak
zemalja uključujući i Ujedinjene Arapske Emirate;
nigerijska centralna ban-
ka čak drži nešto juana
kao rezervu. No dolar još
uvijek čini 60 posto svjetskih valutnih rezervi, dok
ostatak uglavnom otpada
na euro, jen i funtu.
Liberalniji režim ima
smisla
Čak i ako ostaje tek nevažni konkurent dolaru,
uspon juana postavlja pitanja kako kineskim vlastima, tako i zapadnim
multinacionalkama. Za
Kineze to znači financijsku liberalizaciju. Vlada voli kontrolirati svoj
kapital jer ona pruža zaklon od financijskih oluja i dozvoljava vlastima
da manipuliraju tečajem
i kamatnim stopama ne
gubeći kontrolu nad inflacijom. No te iste barijere sprečavaju kineske
tvrtke i kućanstva da uživaju u prednostima konkurencije. Kineski štediše dobivaju mršave
kamate na depozite i ne
mogu investirati vani. A
juan neće postati uspješna međunarodna valuta
ako za nju možete kupiti samo kinesku aktivu.
Stoga liberalniji režim
ima itekako smisla; no
vladi treba vremena da je
provede u pravi čas. Prije no što se otvori svijetu, mora prvo reformirati banke, kako deponenti
ne bi pobjegli van čim im
se pruži prilika. Za poduzeća su stvari jednostavnije. Juan već mijenja
međunarodnu trgovinu,
pa bi kineska kontro-
la kapitala mogla povećati njegovo korištenje
u trgovini. Kada kineske
izvoznike plaćaju u dolarima, nastupa domaći regulator i provjerava transakciju prije no što izvrši
plaćanje. A kako se plaćanjem juanom takvo
provjeravanje izbjegava,
juan postaje sve popularniji među kineskim trgovcima.
Sve jeftiniji kineski
računi
Korištenje kineske valute
donosi i druge prednosti
jer kineske račune čini sve
jeftinijima. I jasnijima: jasnijima jer dobavljačevi
troškovi i marže nisu za-
magljeni tečajnim kalkulacijama, a jeftinijima jer
dobavljači više ne dođu
ništa u slučaju da juan poraste. Umjesto toga valutni rizik se prevaljuje na
stranog kupca, koji je u
pravilu u boljoj poziciji
da se od njega obrani.
Tvrtke na Zapadu, a
pogotovo u Americi, mogle bi se usprotiviti prihvaćanju jedne njima nepoznate valute. No to bi
ih moglo skupo stajati. Na
Zapad otpada sve manji
dio kineske trgovine, dok
tvrtke u zemljama u usponu mogu brže prihvatiti juan od njihovih zapadnih rivala naučenih na
dolar, euro ili funtu. Što se
juan bude više koristio, to
će postati korisniji. Malo
po malo kineska valuta
dobiva na važnosti, što je
samo dobro.
20 SVIJET FINANCIJA
( 31,4 mlrd kn
*vijesti
Raste štednja
Ukupni štedni i oročeni
depoziti kod banaka u Hrvatskoj u 2012. godini porasli su na 192,9 milijardi
kuna, odnosno za 3,7 posto, što je više nego 2011.
godine kada je rast iznosio dva posto. Porastu je
najviše pridonijelo stanovništvo i porast deviznih depozita, dok su kunski depoziti smanjeni za
2,7 posto, na što je utjecala i konverzija kunskih u
devizne depozite jednoga
velikog poduzeća. Prema
podacima HNB-a, devizni
depoziti čine gotovo 80
posto, dok kunski iznose
39,8 milijardi kuna.
Poduzeća se
razdužuju
Ukupni krediti banaka na
kraju siječnja zadržali su
se na razini iz prosinca
2012. te su iznosili 280,9
milijardi kuna, prema podacima
HNB-a.
Na godišnjoj razini
vidljivo je
usporavanje kreditne aktivnosti
jer je stanje ukupnih kredita na kraju siječnja bilo
za 9,3 milijarde kuna manje nego na kraju siječnja
2012. Krediti poduzećima
na kraju siječnja iznosili su 103,9 milijardi kuna,
što je za 14,6 milijardi ili
12,3 posto manje nego na
kraju siječnja 2012. Udjel
kredita poduzećima u ukupnim kreditima smanjen je
sa 40,8 na 37 posto.
Dobit osiguranja 637
milijuna
Ukupna dobit hrvatskih
osiguravateljskih društava u prošloj godini iznosila je 637 milijuna kuna,
prema privremenim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskog
tržišta. Gotovo polovinu
ostvarila su četiri osiguravateljska društva koja
su dio koncerna Agram
(Agram životno, Euroherc, Jadransko i Sunce
osiguranje) – ukupno 283
milijuna kuna. Croatia
osiguranje s tvrtkom kćeri Croatia zdravstvenim
prošle je godine imao 115
milijuna kuna dobiti, a zajedno s Croatia Lloydom
142 milijuna.
Privredni vjesnik
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
dug pravnih osoba iz sektora gospodarstva
Financijska agencija
Blokirani dugovali 39,97
Kod pravnih osoba koje su u dugotrajnoj blokadi njih 17.324 nemaju zaposlenih, a duguju 16,1 milijardu
17.290 fizičke su osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,4 milijarde kuna
Z
bog neizvršenih
osnova za plaćanje, 31. siječnja
ove godine bila su blokirana 65.504 poslovna subjekta, što je za 1880 manje nego u prosincu 2012.
Ukupna vrijednost nepodmirenih a dospjelih dugova poslovnih subjekata
iznosila je 39,97 milijardi
kuna, što je za 2,48 milijardi kuna ili 5,8 posto manje nego krajem prošlogo-
Potkraj siječnja
bilo je blokirano
249.029 građana
koji su dugovali
17,97 milijardi kuna
dišnjeg prosinca, objavila
je Financijska agencija.
Kad je riječ o građanima, potkraj siječnja bilo je
blokirano 249.029 građa-
na koji su dugovali 17,97
milijardi kuna, ili 1,6 posto više u odnosu na lanjski prosinac.
Dugotrajne blokade
Promatra li se insolventnost prema trajanju blokade, i u siječnju su dominirali poslovni subjekti
u dugotrajnoj blokadi,
kako po broju tako i po
iznosu blokade. U odnosu
na prosinac 2012. nešto
je manji broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi duljoj od 360
dana, kao i iznos njihova
duga: broj poslovnih subjekata za 3,2, a iznos za
2,8 posto.
Broj nelikvidnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi za sedam je posto manji nego
u prosincu, dok je njihov
nepodmireni dug manji za
14,4 posto.
Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos
prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. siječnja 2013.
Iznosi u tisućama kuna
Trajanje
blokade
do 30 dana
Broj blokiranih pravnih
osoba
1.221
Broj
zaposlenih
7.181
Iznos prijavljenih neizvršenih
osnova za plaćanje
455.880
31 – 60 dana
1.104
3.089
226.704
61 – 180 dana
2.724
5.050
1.187.455
181 – 360 dana
3.307
3.499
3.487.677
više od 360 dana
22.853
13.443
26.385.071
UKUPNO
31.209
32.262
31.742.787
Izvor: Fina
U blokadi do 60 dana
bilo je 4289 poslovnih subjekata, što je 321 manje
nego u prosincu. Smanjen
je i iznos njihovih nepodmirenih obveza, i to za
129,4 milijuna kuna.
Valja napomenuti da
je više od tri četvrtine poslovnih subjekata u blokadi duljoj od 360 dana, a
iznos njihove blokade čini
84,8 posto ukupnoga duga.
Kod poslovnih subjekata u
blokadi duljoj od godinu
dana dominiraju oni koji
su blokirani pet i više godina - njih je 31,4 posto.
Promatramo li pojavu
insolventnosti prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih
i fizičkih osoba, dominiraju pravne i fizičke osobe u dugotrajnoj blokadi,
znači onoj od 360 i više
dana. Gotovo dvije trećine
svih poslovnih subjekata,
ili njih 42.763, odnosi se
na poslovne subjekte bez
zaposlenih. Iznos njihova dospjelog, a nepodmirenog duga čini 57,8 posto
iznosa ukupnoga duga.
Od ukupno 65.504
blokirana poslovna subjekta, nešto manje od polovine su pravne osobe i
na njih otpada 79,4 posto
Ivana Jović, analitičarka PBZ-a
Nije blistava prošlost, ali ni bu
Industrijska proizvodnja pad bilježi već četiri godine zaredom i ocrtava potpuni krah domaće potražnje,
dijela nekonkurentnih proizvodnih kapaciteta
N
edavno objavljeni
podatak
da je bruto domaći proizvod u posljednjem
prošlogodišnjem
tromjesečju zabilježio godišnji pad od 2,3 posto te
da je posljedično na razini cijele prošle godine
ostvaren pad od dva posto
(naša procjena je bila 1,8
posto) omogućio nam je
da napravimo usporednu
analizu osnovnih makroekonomskih
pokazatelja
Hrvatske s ostalim europskim zemljama i tako zaokružimo priču o još jed-
noj kriznoj godini u nizu,
ističe u svojoj analizi Ivana Jović, analitičarka
PBZ-a.
Rizici su veliki i bolje
dane jamči samo
stupanj provođenja
strukturnih reformi
Hrvatska dakle nije započela priželjkivani oporavak i u skladu s tim našla
se u društvu zemalja koje
su i protekle godine zabilježile pad gospodarske ak-
tivnosti. Pad od dva posto
smješta nas nekako u samu
sredinu ljestvice od 10 najbrže padajućih europskih
zemalja. Usporedimo li
prošlu 2012. sa 2008. godinom, naš BDP je na oko 10
posto nižoj razini, naglašava Ivana Jović.
Ostvareni pad BDP-a
bio je očekivan i svi visokofrekventni pokazatelji jasno su upućivali na
pad. Tako je primjerice industrijska proizvodnja u
2012. zabilježila pad od
5,5 posto spustivši se na
16,5 posto nižu razinu u
usporedbi s pretkriznom
2008. Industrijska proizvodnja pad bilježi već četiri godine zaredom i ocrtava potpuni krah domaće
potražnje (uslijed pada
osobne potrošnje i investicijske aktivnosti), no pad
proizvodne aktivnosti posljedica je nažalost i neizbježnog procesa restrukturiranja i gašenja dijela
nekonkurentnih proizvodnih kapaciteta, podcrtava analitičarka PBZ-a dodajući kako krah osobne
potrošnje najbolje opisuje
kretanje trgovine na malo.
21
www.privredni.hr
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
( 308,6 mil kn
Industrijska proizvodnja
Godišnji rast od
3,4 posto
dug pravnih osoba koje nisu u sektoru gospodarstva
milijardi kuna
kuna. Kod dugotrajno blokiranih fizičkih osoba njih
Pregled broja blokiranih FIZIČKIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos
prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. siječnja 2013.
Iznosi u tisućama kuna
Trajanje blokade
do 30 dana
Broj blokiranih fizičkih
osoba
1.050
31 – 60 dana
Broj
zaposlenih
1.310
Iznos prijavljenih neizvršenih
osnova za plaćanje
37.135
914
878
51.377
61 – 180 dana
2.240
2.115
325.042
181 – 360 dana
2.634
1.975
298.384
više od 360 dana
UKUPNO
27.457
14.750
7.519.077
34.295
21.028
8.231.015
Izvor: Fina
iznosa ukupnog nepodmirenog duga.
Prednjače oni iz
sektora gospodarstva
Najmanji je iznos prijavljenog dospjelog nepodmirenog duga nelikvidnih
pravnih osoba u trajanju
od 31 do 60 dana - 226,7
milijuna kuna, a najveći
kod pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja
više od 360 dana - 26,4
milijarde kuna.
Od 31.209 blokiranih pravnih osoba, njih
29.725 ili 95,2 posto odnosi se na pravne osobe
iz sektora gospodarstva
(trgovačka društva, banke, društva za osiguranje,
leasing društva, zadruge,
inozemni osnivači, investicijska društva, kreditne unije i zajedničke fi-
nancijske institucije). Na
pravne osobe iz sektora gospodarstva odnosi
se 31,4 milijarde (99 posto) nepodmirenog duga,
dok na pravne osobe koje
nisu svrstane u sektor
gospodarstva (ustanove,
neprofitne
organizacije, lokalna samouprava i
političke stranke) otpada
308,6 milijuna kuna (jedan posto).
Veliki dio pravnih
osoba, njih 75,8 posto ili
17.324, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika.
Njihov ukupan dug iznosi
16,1 milijardu kuna.
Na fizičke osobe u blokadi dulje od jedne godine
odnosi se 80 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba. Najmanji je
iznos prijavljenih dospjelih nepodmirenih dugovanja nelikvidnih fizičkih osoba u trajanju do 30
dana - 37,1 milijun kuna, a
najveći kod onih u blokadi neprekidna trajanja više
od 360 dana - 7,5 milijardi kuna.
Kod fizičkih osoba
koje su dugotrajno blokirane njih 63 posto ili
17.290 fizičke su osobe
bez zaposlenih radnika, a
njihov ukupan dug iznosi
4,4 milijarde kuna.
Prema zadnjim podacima DZS-a industrijska
je proizvodnja u siječnju na godišnjoj razini zabilježila neočekivani rast od 3,4 posto.
Razmjeno visokoj stopi
rasta zasigurno je pridonio i učinak baznog
razdoblja odnosno kontinuirani pad industrijske proizvodnje tijekom
prethodnih mjeseci te
dvoznamenkasti pad zaliha gotovih proizvoda
tijekom cijele 2012. godine.
Promatrajući prema
GIG-u i NKD-u, rast je
zabilježen u kategorijama
u kojima je lanjskoga siječnja zabilježen razmjerno snažan pad. Proizvodnja trajnih proizvoda za
široku potrošnju porasla
je za 2,8 posto godišnje,
dok je u siječnju 2012.
ostvaren pad od 9,4 posto. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku
potrošnju porasla je za
6,9 posto, dok je u siječnju 2012. pala za 2,8 posto. Nadalje, proizvodnja
energije porasla je za 4,5
Zagrebačka banka
Sveobuhvatna e-usluga
za osobne financije
dućnost
no pad proizvodne aktivnosti posljedica je i procesa restrukturiranja i gašenja
Naime, ukupni realni promet koji su ostvarili trgovci na malo (G47) zabilježio je u 2012. pad od 3,7
posto u odnosu na 2011.
S obzirom na to da se radi
o četiri uzastopne godine pada, razina ostvarenog
prometa je u 2012. za oko
12,7 posto manja nego u
2008. godini.
Ipak rast izvoza
Unatoč svim problemima
domaća proizvodnja ipak
u zadnje tri godine bilježi
rast izvoza pa je tako i lani
zabilježen iako mali, ipak
pozitivan desezonirani rast
robnog izvoza od 0,8 posto
te je razina blago premašila 2008. godinu. U skladu
sa slabom domaćom potražnjom uvoz se pak stabilizirao na razinama oko 20
posto nižim nego 2008.
Ni pogled unaprijed
nije baš optimističan, kaže
Ivana Jović. “Naša je ocjena da će ova godina završiti blagim padom BDP-a
od 0,4 posto pri čemu očekujemo pozitivan doprinos
najavljenih investicijskih
aktivnosti, no uslijed velikih neizvjesnosti ne može-
mo sa sigurnošću procijeniti reakciju stanovništva
te njegovo daljnje razduživanje i mogući nastavak
pada osobne potrošnje.
Nažalost, izostanak posve
stabilnih kretanja u EU-u
ne dozvoljava nam prevelika očekivanja pa tako
možemo zaključiti da su
rizici veliki i da bolje dane
jamči samo stupanj provođenja strukturnih reformi i dobra priprema kako
bismo po izlasku iz krize
krenuli sa što bolje startne
pozicije”, zaključuje analitičarka PBZ-a.
posto, dok je lanjskoga
siječnja pala za 14,9 posto. Prema NKD-u prerađivačka industrija porasla
je za dva posto godišnje,
pri čemu je u baznom
mjesecu smanjena za 4,7
posto, dok je opskrba
električnom energijom,
plinom i parom te klimatizacija ostvarila razmjerno visok rast od 11,6 posto (uz pad od 14,5 posto
u baznom mjesecu). Pozitivna godišnja stopa
svakako je pozitivan pomak nakon što su cijele 2012. (osim kolovoza)
bile ostvarivane razmjerno visoke stope pada, ali
za zaključak o preokretu
trenda i početku oporavka trebat će pričekati rezultate idućih mjeseci.
Zagrebačka banka predstavila je Financijski planer - online uslugu koja
klijentima
omogućava analizu njihovog financijskog poslovanja
te tako i učinkovitije
upravljanje
vlastitim
novcem.
Ovoj usluzi pristupa
se putem e-zabe (internetskog bankarstva). Međutim, za razliku od uobičajenog internetskog
bankarstva, Financijski
planer klijentu pruža grafički prikaz podataka.
Kroz praćenje strukture i odnosa troškova, ulaganja i primanja,
usluga pomaže korisniku prepoznati osobne
potrošačke navike poput onih kako raspolaže i kamo ide njegov
novac, koliko uspijeva
odvojiti za štednju, kao i
kako to dugoročno utječe
na strukturu njegove imovine i zaduženja.
K tomu, korisnik pomoću Financijskog planera može odrediti kratkoročni ili dugoročni
cilj kao što je, primjerice, štednja za školovanje djece, kupnja novog
automobila ili nekretnine te odlazak na godišnji odmor. Određivanjem novčane vrijednosti
i vremenskog roka, korisnicima se na zanimljiv
način grafički prikazuje
približavanje ostvarenja
cilja. (B.O.)
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
Tržište novca Zagreb
Visoka likvidnost, niske kamate za državu
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
I
za nas je iznimno dinamično razdoblje
na novčanom tržištu.
Početkom ožujka ponuda novca je jednako obilna, ali je potražnja značajno rasla. Stoga je opseg
prometa u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb u ovome razdoblju
više nego udvostručen,
uz raznovrsnu strukturu
kratkoročnih pozajmica.
Osobito se trgovalo pozajmicama s nešto duljim
rokovima dospijeća, kao
i prekonoćnim. Unatoč
rastu potražnje i opsega
prometa, i dalje se značajni iznosi viškova kratko-
u mil. kn
Ponuda
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Potražnja
Promet
4.2.’13. - 8.3.’13.
25.2.’13. - 1.3.’13.
u%
1000
3
800
2
600
400
1
200
0
4.3.2013.
5.3.2013.
6.3.2013.
ročne likvidnosti na kraju
dana usmjeravaju u središnju banku kao prekonoćni depozit uz kamatnu stopu od 0,25 posto.
Istodobno, dio potražnje
za novcem svakodnevno ostaje nenamiren. Prosječna tjedna kamatna sto-
7.3.2013.
0
8.3.2013.
pa iznosila je 0,78 posto,
dok je prekonoćna tjedna
kamatna stopa bila 0,59
posto.
Prošloga je tjedna održana obilna aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u kunama
i eurima. Aukcija je bila
ponedjeljak
utorak
uspješna budući da je
umjesto planiranih 1,3
milijarde upisano 1,677
milijardi zapisa u kunama, a umjesto 20 upisano
je 21,9 milijuna zapisa u
eurima. Zapisi u kunama
upisani su po svim rokovima dospijeća, a najveći
srijeda
četvrtak
petak
iznos s rokom dospijeća
od 364 dana, dok su zapisi
u eurima upisani na rok od
91 i 364 dana. Kamatna
stopa na zapise u kunama
s rokom dospijeća od 364
dana zabilježila je blagi
porast sa 2,49 na 2,55 posto, dok su sve ostale sto-
pe ostale nepromijenjene. Zahvaljujući visokoj
ponudi kratkoročnih viškova likvidnosti, država
se i dalje vrlo povoljno
može zaduživati na domaćem financijskom tržištu.
U idućem razdoblju
očekujemo nastavak življeg trgovanja sudionika zbog toga što depozitnim institucijama slijedi
smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve, a
početkom tjedna započinje i redovita mjesečna
isplata mirovina koja privremeno utječe na odnos
ponude i potražnje novca. Dostatna ponuda novca i dalje će biti podrška niskoj kamatnoj stopi
na novčanom tržištu.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Euro stabilan, franak pada
Novi rekord Mirexa
Hrvatska je valuta prošli tjedan blago ojačala
prema američkom dolaru i švicarskom franku,
valuta
EUR
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
5,93911
CAD
kanadski dolar
5,608964
JPY
japanski jen (100)
7.590
6,04558
CHF
švicarski franak
6,137513
GBP
britanska funta
8,697624
USD
američki dolar
5,783389
EUR
euro
7,587807
USD
dolar također u blagom
padu, pao je ispod 5,8
kuna, ali je još uvijek jači
od kanadskog dolara.
5.840
CHF
6.200
6500
14320
6.185
7.586
5.810
6.170
182
182
7.584
5.795
6.155
181
181
7.582
5.780
6.140
180
5.3.
6.3.
7.3.
8.3.
5.765
4.3.
5.3.
6.3.
7.3.
8.3.
U veljači je, naime, otvoreno 236.000 novih radnih
mjesta, a stopa nezaposlenosti pala je na 7,7 posto,
što je najniže od prosinca
3240
Dow Jones
3222
6420
14240
3204
6380
14160
3186
6340
14080
3168
6300
14000
3150
4.3.
3850
3820
5.3.
6.3.
7.3.
8.3.
4.3.
8000
CAC40
7920
5.3.
6.3.
7.3.
8.3.
DAX
12160
3790
7840
12020
7760
11880
3730
7680
11740
3700
7600
11600
5.3.
6.3.
7.3.
8.3.
4.3.
5.3.
6.3.
7.3.
8.3.
NASDAQ
4.3.
12300
3760
4.3.
183
5.825
7.580
dni. Dow Jones je četiri
dana zaredom obarao rekorde, na valu neočekivano dobrih podataka o rastu zaposlenosti u SAD-u.
14400
FTSE 100
MIREX - tjedni
7.588
180
5.3.
6.3.
7.3.
8.3.
6.3.
7.3.
8.3.
NIKKEI 225
4.3.
5.3.
16.2.
26.2.
7.3.
4.3.
5.3.
6.3.
7.3.
6.125
4.3.
5.3.
6.3.
7.3.
8.3.
Burze obaraju rekorde
6460
MIREX - mjesečni
183
Međunarodno tržište kapitala
Niz sretnih okolnosti pogodovao je ulagačima diljem svijeta prošloga
tjedna, pa su ukupni rezultati na burzama rekor-
Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog
mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka dosegnula
razinu od 182,0725 bodova. To je novi rekord Mirexa i
porast od oko 0,6 posto u samo jednom tjednu.
7.2.
primjena od 9. ožujka 2013. 4.3.
Izvor: HNB
kon razdoblja laganog
porasta opet u padu i do
petka se spustio ispod
6,14 kuna. Američki je
a oslabjela prema euru.
Euro se čvrsto drži iznad
7,58 kuna, uz vrlo male
oscilacije. Franak je na-
2008. godine. Europske
burze također su pozitivno
reagirale na američko zapošljavanje, ali i na dobre
ekonomske vijesti iz Kine,
kao i na odluku Europske
središnje banke o zadržavanju niske referentne kamatne stope. Londonski
FTSE približio se granici od 6500 bodova, a frankfurtski DAX nakratko je
probio 8000 bodova. Cijena zlata pala je za 20 dolara po unci, dok je dolar blago ojačao prema euru. Ni
azijska tržišta ne zaostaju: tokijski indeks Nikkei
dostigao je najvišu razinu još od propasti Lehman
Brothersa 2008. godine.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 7.3.2013.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
AZ obvezni mirovinski fond
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
MIREX
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond
AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond
Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen
Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
186,5041
188,2274
166,8066
181,7005
182,0725
195,3795
218,6658
134,8905
158,4688
158,9117
172,9916
107,6123
121,2636
209,8568
204,6799
221,0070
101,3297
160,2313
139,8741
118,4618
180,7086
124,3801
134,7400
194,9163
166,5479
136,2773
120,7552
155,0827
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr
Broj 3768, 11. ožujka 2013.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 728,530 milijuna kuna
Indeksi probili psihološke granice
granicu od 1.100 bodova,
zadnji puta postignute u
rujnu 2011. Najveći promet ostvaren je dionicom
HT-a, kojom je trgovano u
vrijednosti od 7,1 milijun
kuna, a tjedan je završila
na 215,29 kuna što je pad
Iztok Likar
www.hrportfolio.hr
P
rotekli je tjedan
značajan po tome
što je Crobex probio psihološku granicu od
2.000 bodova, a Crobex10
Top 10
po prometu
Hrvatske telekomunikacije d.d.
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Podravka d.d.
Valamar Adria Holding d.d.
Turbo certifikat DAX short
Adris grupa d.d. (povl.)
Kraš d.d.
AD Plastik d.d.
Vupik d.d.
Adris grupa d.d. (red.)
tjedna
promjena
-0,13%
+3,84%
+4,50%
+4,98%
-39,38%
+1,04%
-0,43%
+3,66%
+7,68%
+5,30%
zadnja cijena
215,98
1.536,90
290,00
152,00
39,40
297,77
460,00
125,43
138,00
338,00
promet
7.106.505,41
6.790.338,66
4.344.673,62
3.088.968,52
2.900.421,63
2.332.322,21
2.239.508,70
2.099.872,85
2.085.907,59
1.924.693,53
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 66.934.833,39 kn
od 0,13 posto. Dobitnik
tjedna je dionica Vupika,
koja je porasla za 7,68 posto te je trgovanje završila na 138 kuna, a njome je
trgovano u vrijednosti od
2,086 milijuna kuna. Veliki rast od 5,3 posto su za10 dionica s najvećim
rastom cijene
Turbo certifikat DAX long
Vjesnik d.d.
Hoteli Živogošće d.d.
Turbo certifikat DAX long 1
Turbo certifikat € bund fut. long 1
Jadranska banka d.d.
Elektrometal d.d.
Sunčani Hvar d.d.
Zvijezda d.d.
Turbo certifikat € bund fut. Short
bilježile još redovne dionice Adris Grupe. Među
najlikvidnijima pad bilježe tri izdanja, a gubitnik
tjedna je Turbo certifikat
DAX Short s padom od
39,38 posto. Svih 10 naj-
tjedna
promjena
+51,01%
+40,00%
+33,33%
+32,82%
+19,34%
+18,00%
+16,71%
+16,59%
+13,28%
+9,63%
zadnja cijena
75,52
14,00
20,00
104,00
100,60
1.298,00
35,00
26,99
4.589,00
71,70
promet
926.271,22
5.012,00
9.800,00
10.400,00
21.554,60
14.948,02
1.330,00
13.495,00
298.295,79
397.957,00
INVESTICIJSKI FONDOVI
Proteklog su tjedna kod
fondova drugi tjedan uzastopno prevladavali dobitnici. Od ukupno 84 aktivna fonda, 81 je ostvario
rast vrijednosti udjela, a
tjedne promjene se kreću u rasponu od +3,74 do
-0,91 posto. Kao i u tjednu ranije, 27 dioničkih
fondova poraslo je preko
jedan posto. Najuspješniji
dionički fond od njih 38,
koliko ih je poraslo, bio
je NFD Aureus US Algorithm s rastom od 3,74 posto. Slijede ga VB Crobex10 i OTP indeksni s
rastom od 3,19, odnosno
2,94 posto. Kod dioničkih fondova pala su samo
dva fonda, a najviše Ilirika Gold kojem je vrijednost udjela smanjena za
0,91 posto. Svi mješoviti su porasli, a najuspješ-
niji od njih 15 bio je Allianz Portfolio čiji je tjedni
rast iznosio 1,07 posto. U
grupi mješovitih fondova nijedan fond nije pao,
a najmanji rast bilježe
Raiffeisen Prestige (0,34
posto) i AC GBEM koji je
rastao za 0,36 posto. Kod
obvezničkih fondova njih
sedam je ostvarilo pozitivne rezultate - najviše
je, za 0,34 posto, porastao
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
KD Victoria
HI-growth
Raiffeisen World
ZB euroaktiv
ZB trend
FIMA Equity
KD Prvi izbor
Ilirika JIE
Raiffeisen Central Europe
PBZ Equity fond
HPB Dionički
Erste Adriatic Equity
NFD Aureus Global Developed
ZB aktiv
Prospectus JIE
AC Rusija
NFD Aureus BRIC
Capital Two
Ilirika Azijski tigar
PBZ I-Stock
HPB Titan
HPB WAV DJE
Platinum Global Opportunity
KD Nova Europa
OTP indeksni
Platinum Blue Chip
NFD Aureus MENA
OTP MERIDIAN 20
A1
NFD Aureus US Algorithm
NFD Aureus New Europe
AC Global Dynamic Emerging M (GDEM)
OTP Europa Plus
Ilirika BRIC
VB CROBEX10
KD Energija
ZB BRIC+
Ilirika Gold
Raiffeisen Prestige Equity
Allianz Equity
HPB Obveznički, a slijedi ga Raiffeisen Bonds
s rastom od 0,26 posto.
Na negativnoj strani ljestvice nalazi se samo HIconservative s padom od
0,12 posto. Svi su novčani fondovi ostvarili pozitivne rezultate, a promjene su se kretale do 0,08
posto. Najuspješniji je bio
Agram Euro Cash, a slijede Auctor Cash i HPB
Novčani, oba s rastom od
0,05 posto. (I.L.)
od 28. veljače do 7. ožujka 2013. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
kn
€
€
€
€
kn
kn
€
€
kn
kn
€
kn
kn
kn
€
€
kn
€
kn
€
€
$
kn
kn
€
kn
€
kn
kn
kn
€
€
€
kn
kn
€
€
€
€
13,7903
8,9504
118,0400
120,0000
130,9500
55,4520
12,0820
127,7988
49,4700
73,8985
88,8195
79,1700
95,0104
102,1000
47,2447
29,5567
22,0933
70,1494
48,4162
63,5546
72,8682
104,7680
12,0233
6,7801
41,4416
89,0735
486,8405
82,4265
86,9900
127,4182
104,2049
9,2137
112,7111
81,1277
103,9447
9,4439
89,1500
69,8691
110,0700
119,9859
0,16
1,76
1,25
2,03
0,90
1,21
1,57
1,99
1,85
1,27
1,32
0,98
1,83
0,48
0,54
0,65
1,54
1,43
1,17
1,28
0,31
0,85
1,22
1,40
2,94
1,27
0,49
1,31
1,70
3,74
-0,67
0,38
1,94
1,70
3,19
1,36
0,69
-0,91
1,81
1,69
€
kn
140,7300
98,6957
0,69
1,06
Valuta
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
ZB global
PBZ Global fond
zadnja vrijednost
2.004,6400
1.119,6700
102,9458
122,3897
likvidnijih izdanja imalo
je promet veći od 1,9 milijuna kuna. Ukupno je 16
izdanja protrgovano u vri10 dionica s najvećim
padom cijene
Turbo certifikat DAX Short
Mlinar d.d.
ZIF Jadran Kapital d.d. u likvidaciji
Badel 1862 d.d.
Magma d.d.
Drvna industrija Spačva d.d.
Apartmani Medena d.d.
Auto Hrvatska d.d.
Turbo certifikat zlato long
Termes grupa d.d.
tjedna promjena
+2,43%
+2,63%
0,00%
+0,10%
jednosti većoj od milijun
kuna, a 29 izdanja u vrijednosti većoj od pola milijuna kuna.
tjedna
promjena
-39,38%
-27,01%
-20,91%
-20,55%
-17,24%
-15,25%
-9,04%
-8,06%
-7,83%
-6,53%
zadnja cijena
39,40
400,00
15,81
31,78
0,72
40,56
24,45
285,00
80,00
214,99
promet
2.900.421,63
9.600,00
10.861,47
936.442,17
10.376,40
324,48
11.524,90
27.211,15
347.383,30
738.264,87
*vijesti
Najbolji tjedan u godini
Naziv(fond)
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
Naziv(fond)
HI-balanced
Raiffeisen Balanced
ICF Balanced
HPB Global
OTP uravnoteženi
KD Balanced
NFD Aureus Emerging Markets Balanced
C-Premium
Agram Trust
AC Global Balanced Emerging M (GBEM)
Allianz Portfolio
Raiffeisen Prestige
VB SMART
€
€
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
€
kn
€
€
10,6113
122,2900
110,4999
79,3023
97,3034
7,9190
77,9891
5,1652
58,9925
9,0533
126,2692
96,8300
97,4736
*Tjedna
promjena [%]
1,01
0,88
0,62
0,41
0,96
0,62
0,94
0,92
0,97
0,36
1,07
0,34
0,57
€
€
€
€
€
kn
€
€
175,3200
11,9665
164,3200
110,9297
131,3900
176,7220
132,6681
121,3401
0,17
-0,12
0,26
0,25
0,21
0,19
0,34
0,14
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
$
kn
kn
kn
€
kn
kn
€
kn
€
€
kn
kn
€
139,9319
171,7242
146,6265
134,3453
153,1800
146,8300
146,3441
127,6553
139,6801
129,6974
123,3630
11,5510
115,5774
80,6678
112,3800
105,4217
103,4600
103,4864
1272,9569
103,1905
100,0496
0,03
0,02
0,02
0,05
0,03
0,03
0,04
0,01
0,05
0,02
0,05
0,08
0,02
0,00
0,03
0,05
0,03
0,03
0,05
0,04
0,01
Valuta
Vrijednost udjela
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
HI-conservative
Raiffeisen Bonds
PBZ Bond fond
Erste Bond
Capital One
HPB Obveznički
OTP euro obveznički
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
ZB plus
ZB europlus
PBZ Euro Novčani
Raiffeisen Cash
Erste Money
HI-cash
PBZ Dollar fond
HPB Novčani
OTP novčani fond
VB Cash
Agram Euro Cash
Allianz Cash
Platinum Cash
Erste Euro-Money
Auctor Cash
Raiffeisen euroCash
HPB Euronovčani
Locusta Cash
NFD Aureus MultiCash
OTP euro novčani
Veći depoziti u HPB-u
Oročeni depoziti stanovništva u Hrvatskoj poštanskoj banci porasli su tijekom siječnja i veljače za
183 milijuna kuna, a ukupni depoziti stanovništva
premašili su nakon toga 7,8
milijardi kuna. U posljednje tri godine ukupni depoziti stanovništva u HPB-u
porasli su 41 posto, a njihov rast tijekom prva dva
mjeseca 2013. brži je nego
u istom razdoblju lani.
Istraživanje GfK-a za HPB
pokazalo je da će prostora
za rast štednje biti i 2013.,
jer je svaki treći ispitanik
odgovorio da će moći štedjeti u banci ili drugačije.
Manja dobit Erste
banke
Erste&Steiermärkische
Bank ostvario je u 2012.
godini neto dobit od 483
milijuna kuna, što je 25,8
posto manje u odnosu na
2011., kada je neto dobit
iznosila 651 milijun kuna.
Ukupna aktiva banke na
dan 31. prosinca 2012.
iznosila je 58,5 milijardi
kuna, što je 2,6 posto više
u odnosu na godinu ranije. Prinos na aktivu iznosio je 0,8 posto, povrat na
kapital 7,2 posto, a omjer
troškova i prihoda 39 posto. Neto dobit ESB grupe
u 2012. iznosila je 596 milijuna kuna, što je 20 posto
manje nego 2011. godine.
U PBZ-u plaćanje
skeniranjem
Privredna banka Zagreb
prva je u Hrvatskoj omogućila skeniranje 2D barkod uplatnica i trgovanje
vrijednosnicama na Zagrebačkoj burzi putem mobilnog bankarstva – mPBZ
usluge. Za plaćanje uplatnice dovoljno je mobilnim uređajem skenirati 2D
barkod i nalog za plaćanje
je popunjen, nakon čega
ga samo treba autorizirati
PIN-om. Korisnici mPBZ
usluge i PBZ Investor usluge sada dobivaju i mogućnost trgovanja vrijednosnicama kao i registracije
vrijednosnica. U segmentu poslovanja s građanima
PBZ obavlja čak 93 posto
platnih transakcija putem
elektroničkih kanala.
Rast prihoda TRCZ
Grupe
TRCZ Grupa je tijekom
2012. godine poslovanjem
u segmentima prodaje rabljenih vozila te održavanja, upravljanja voznim
parkovima i uslugama
rent-a-cara ostvarila prihod
od 133 milijuna kuna. Prodano je i više od 1500 vozila. Time je ostvaren rast
od 19,8 posto na razini prihoda te rast prodaje vozila od 2,8 posto u odnosu
na 2011. godinu. Krajem
prošle godine TRCZ je
proveo istraživanje među
svojim korisnicima, koje
je pokazalo da kupce najviše zanimaju vozila između jedne i tri godine starosti, prosječne vrijednosti
do 80.000 kuna.

Valipile diže Puris novim proizvodima 57,42

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

godišnji izvještaj o stanju društva

Teximp otvorio novi

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

ispis - Hrvatski sindikat pošte

S2-Obrazac za prijavu - Udruga za razvoj Hrvatske

PAKET USKRS 2015 – 2 noćenja

ovdje - zagorje-international.hr.