Rudarsko-geološka studija potencijala i gospodarenja mineralnim

HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
Rudarsko-geološka studija potencijala i gospodarenja
mineralnim sirovinama Istarske županije
03. 12. 2013. godine
HGI-CGS
1909 HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
Naručitelj Studije:
Istarska županija - 52100 Pula; Flanatička 29
Upravni odjel za gospodarstvo Istarske županije
Odgovorna osoba pročelnik: gdin. Alen Damjanić
Hrvatski geološki institut, Zavod za mineralne sirovine
izrada geološke karte i poglavlja 4. Zavod za geologiju
Mr.sc. Boris Kruk, dipl.ing.geologije
Željko Dedić, dipl.ing.geologije
Dr.sc. Slobodan Miko, dipl.ing.geologije
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
SADRŽAJ STUDIJE
A.) TEKSTUALNI DIO
1.UVOD
2.ZEMLJOPISNI PREGLED
3.PREGLED DOSADAŠNJIH GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA I RUDARSKE AKTIVNOSTI
4.GEOLOŠKA GRAĐA PODRUČJA
5.PREGLED MINERALNIH SIROVINA
5.1. Klasifikacija mineralnih sirovina, definicije i terminološka pojašnjenja
5.2. Metalne sirovine
5.3. Nemetalne sirovine
5.4. Energetske sirovine
5.5. Pregled mineralnih sirovina po općinama
5.6. Potencijalnost mineralnih sirovina po općinama
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
SADRŽAJ STUDIJE
6. MINERALNE SIROVINE, PROSTORNO PLANIRANJE, UTJECAJ NA OKOLIŠ I DOBRE
PRAKSE
6.1. Analiza prostorno planske dokumentacije Istarske županije u području istraživanja i
eksploatacije mineralnih sirovina
6.2. Eksploatacija mineralnih sirovina u Istarskoj županiji
6.3. Utjecaj eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš
6.4. Problemi vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina
6.5. Preporuke EU o upravljanju eksploatacije mineralnih sirovina s obzirom utjecaja na
okoliš
6.6. Mogućnosti korištenja EU fondova u sanaciji eksploatacijskih polja
6.7. Mogućnost proširenja postojećih i otvaranja novih eksploatacijskih polja
6.8. Prijedlog lokaliteta za zaštitu geoloških spomenika
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
SADRŽAJ STUDIJE
7. ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA
7.1. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama
7.2. Društveno-gospodarski značaj eksploatacije mineralnih sirovina u Istarskoj županiji
7.3. Razvojni potencijali i ograničenja u gospodarenju postojećim mineralnim resursima
7.4. Smjernice za postizanje održive i ekološki prihvatljive eksploatacije mineralnih
sirovina
7.5. Mineralne sirovine i valorizacija potencijalnosti Istarske županije
7.6. Eksploatacija mineralnih sirovina i jedinice lokalne samouprave (jls)
7.7. Informatizacija monitoringa rudarske djelatnosti (informacijsko umreženje)
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
SADRŽAJ STUDIJE
8. GIS PROJEKT RESURSNE OSNOVE MINERALNIH SIROVINA ISTARSKE ŽUPANIJE
8.1. Geografski informacijski sistem (GIS) mineralnih sirovina
8.2. Ulazni podaci korišteni za digitalnu obradu i prikaz (ArcGIS projekt).
8.3. Slojevi geografskog informacijskog sustava
8.4. Izrada legende i simbola prema uputama za izradu KMS-a RH
8.5. Relativno povezane atributne tablice mineralnih sirovina
8.6. Povezani kataloški podaci o eksploatacijskim poljima i istražnim prostorima
9. LITERATURA
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
SADRŽAJ STUDIJE
B.) DODACI
Dodatak 1. Popis istražnih prostora i eksploatacijskih polja u Istarskoj županiji
Dodatak 2. Naknada za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
Dodatak 3. Evidencija odgovora na anketne upitnike za jls-e, Koncesionare i NVO-e u
Istarskoj županiji
Dodatak 4. Pojmovnik
C.) KATASTARSKI LISTOVI ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSKIH POLJA U
ISTARSKOJ ŽUPANIJI
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
SADRŽAJ STUDIJE
D.) GRAFIČKA DOKUMENTACIJA:
1. Geološka karta Istarske županije s pregledom mineralnih sirovina
M 1:100 000....................................................................................................Prilog br. 1
2. Karta eksploatacijskih i istražnih prostora, te napuštenih ležišta
mineralnih sirovina Istarske županije M 1:100 000....................................Prilog br. 2
3. Karta geološke potencijalnosti mineralnih sirovina
Istarske županije M 1:100 000.......................................................................Prilog br. 3
4. Potencijalna područja za eksploataciju mineralnih sirovina
u odnosu na uvjete korištenja, uređenja i zaštite prostora M 1:100 000...Prilog br. 4
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
GEOLOŠKA GRAĐA
Već i sama pučka podjela Istre na Bijelu, Sivu i Crvenu ukazuje na jasnu morfološku raznolikost i
različite geološke specifičnosti područja.
Bijela Istra – predstavlja izdignuto, okršeno kamenito područje Učke i Ćićarije (sjevernasjeveroistočna Istra), građeno od okršenih krednih i paleogenskih vapnenaca.
Siva Istra – je središnje područje Istre koje predstavlja depresiju zapunjenu flišnim materijalom
Crvena Istra – predstavlja jugozapadni i zapadni dio Istarskog poluotoka, a svoju boju duguje velikoj
količini zemlje crvenice koja prekriva zaravan izgrađen od jurskih i krednih karbonatnih stijena.
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
GEOLOŠKA GRAĐA-MINERALNE SIROVINE
Pregledna geološka
(litostratigrafska) karta
Istarske županije
M 1:100.000
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
MINERALNE SIROVINE
VRSTE MINERALNIH SIROVINA U IZDVOJENIM LITOSTRATIGRAFSKIM JEDINICAMA
Mezozoik - Jura
U ovim naslagama su ležišta arhitektonsko-građevnog kamena, tehničko-građevnog kamena, te boksita.
Mezozoik - Donja Kreda
U donjoj kredi se javljaju ležišta arhitektonsko-građevnog kamena, tehničko-građevnog kamena, sirovine za
cementnu industriju, te kvarcni pijesci.
Mezozoik - Gornja Kreda
U gornjoj kredi se javljaju ležišta arhitektonsko-građevnog kamena, tehničko-građevnog kamena, karbonatnih sirovina za
industrijsku preradu, sirovina za cementnu industriju, te ugljena.
Kenozoik
Za paleogen su vezana ležišta tehničko-građevnog kamena, te sirovine za cementnu.
industriju.
Kvartar
U holocenu se javljaju ležišta opekarske gline, te sirovine za cementnu industriju.
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
MINERALNE SIROVINE
Boksit
OPIS
VRSTA SIROVINE
LEŽIŠTE/POJAVA
OPĆINA/GRAD
BX-RVN-78
BX-RVN-11
BX-RJK-2
BX-PUL-1
BX-RVN-77
BX-68
BX-RVN-76
BX-RVN-75
BX-RVN-3
BX-24
BX-RVN-79
BX-16
BX-17
Boksit
Boksit
Boksit
Boksit
Boksit
Boksit
Boksit
Boksit
Boksit
Boksit
Boksit
Boksit
Boksit
Bralići (L)
Brtonigla – I (L)
Duga Luka (G)
Glavica (L)
Gradina (L)
Karojba – I (L)
Kloštar (L)
Minjera (L)
Rovinj (L)
Šisan-I (P)
Sv. Andrija (L)
Zrenj – I (P)
Zrenj – II (P)
Vrsar
Brtonigla
Labin
Marčana
Vrsar
Karojba
Vrsar
Buzet
Rovinj
Ližnjan
Vrsar
Oprtalj
Oprtalj
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
MINERALNE SIROVINE - AGK
- 16 eksploatacijskih polja , 3 istražna prostora
OPIS
AG-RVN-44
AG-RVN-40
AG-RVN-25
AG-RVN-58
AG-RVN-39
AG-RVN-12
AG-RVN-47
AG-RVN-24
AG-RVN-27
AG-RVN-59
AG-RVN-8
AG-RVN-32
AG-RVN-10
AG-RVN-57
AG-RVN-1
AG-RJK-2
AG-RJK-4
AG-RVN-35
AG-RVN-20
AG-RVN-21
AG-RVN-18
AG-RVN-11
AG-RVN-7
AG-RVN-14
AG-RVN-34
AG-RVN-5
AG-RVN-3
AG-RJK-3
AG-PUL-3
AG-RVN-33
AG-RVN-56
AG-RVN-22
AG-RVN-26
AG-RJK-1
AG-RVN-55
AG-PUL-15
AG-PUL-1
AG-RVN-16
AG-RVN-38
AG-RVN-60
AG-RVN-13
AG-RVN-51
AG-RVN-2
AG-PUL-11
AG-RVN-4
AG-PUL-14
AG-RVN-9
AG-PUL-6
AG-RVN-54
AG-PUL-8
AG-RVN-52
AG-RVN-53
AG-RVN-6
SIROVINA
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
Arhitektonsko-građevni kamen
LEŽIŠTE
Argila (L)
Bakši (L)
Bale (L)
Bazgalji (L)
Brajkovići (L)
Bralići (L)
Buršići (L)
Čabrunići (L)
Fantazija (L)
Finida (Limski kanal) (L)
Funtana (L)
Gadare v(L)
Gradina I (L)
Gradina II (L)
Grožnjan-Kornerija (L)
Hrboki (L)
Istranka (L)
Kanegra (L)
Kanfanar-Dvigrad (L)
Kanfanar-Jug (L)
Kanfanar-Sjever (L)
Kirmenjak-Jug (L)
Kirmenjak-Sjever (L)
Kloštar (L)
Kremenje (L)
Lucija I (L)
Lucija II (L)
Lupoglav (L)
Marčana I(L)
Marušići(L)
Matiki (Žminj) (L)
Mondolako(L)
Negrin(L)
Planik (L)
Ponte Bracano (L)
Premantura-Runke (L)
Prodol (L)
Selina IV (L)
Sorbar (L)
Sv. Stjepan (L)
Tri Jezerca (L)
Ukotići (L)
Uvala Soline (L)
Uvala Soline (L)
Valalta (L)
Valkane (L)
Valkarin (L)
Valtura (L)
Veštar (L)
Vinkuran (L)
Vošteni jug (L)
Vošteni sjever (L)
Vrsar (L)
OPĆINA/GRAD
Buje
Pazin
Bale
Gračišće
Pazin
Vrsar
Gračišće
Bale
Rovinj
Gračišće
Funtana
Buje
Vrsar
Vrsar
Buje
Barban
Lupoglav
Buje
Kanfanar
Kanfanar
Kanfanar
Poreč
Poreč
Vrsar
Buje
Oprtalj
Oprtalj
Lupoglav
Marčana
Grožnjan
Žminj
Rovinj
Vodnjan
Lanišće
Oprtalj
Medulin
Marčana
Kanfanar
Buje
Oprtalj
Sv.Lovreč
Pazin
Rovinj
Medulin
Rovinj
Pula
Poreč
Ližnjan
Rovinj
Medulin
Sv.Lovreč
Sv.Lovreč
Vrsar
AG-RVN-28
Arhitektonsko-građevni kamen
Zeleni Jadran (L)
Tar-Vabriga
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
OPIS
TK-RVN-9
TK-RVN-27
TK-RJK-10
TK-RVN-43
TK-RJK-9
TK-RVN-45
TK-RVN-2
TK-RJK-8
TK-5
TK-RVN-35
TK-RVN-23
TK-RVN-19
TK-RJK-7
TK-RVN-46
TK-RVN-36
TK-RVN-39
TK-RVN-15
TK-RVN-48
TK-CRS-6
TK-RVN-4
TK-PUL-2
TK-CRS-4
TK-RVN-1
TK-RVN-42
TK-RVN-6
TK-RVN-41
TK-RVN-20
TK-RVN-17
TK-RVN-21
TK-RJK-1
TK-RVN-18
TK-RVN-40
TK-RJK-11
TK-RVN-47
TK-PUL-3
TK-RVN-32
TK-PUL-1
TK-RVN-3
TK-RVN-13
TK-CRS-2
TK-PUL-4
TK-PUL-5
TK-PUL-12
TK-RVN-33
TK-RVN-22
TK-RVN-34
TK-CRS-5
TK-RVN-30
TK-RVN-7
TK-RVN-37
TK-RVN-38
TK-RJK-5
TK-RJK-6
TK-RJK-4
TK-PUL-6
TK-RVN-11
TK-RVN-28
TK-RVN-29
TK-PUL-13
TK-PUL-9
TK-PUL-7
TK-PUL-8
TK-RVN-5
TK-RVN-44
TK-RJK-2
TK-RVN-14
TK-RVN-16
TK-RVN-26
TK-RVN-24
TK-RVN-25
VRSTA SIROVINA
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
Tehničko-građevni kamen
LEZISTE/POJAVA
Antenal (L)
Baladinov brig (L)
Brgud (L)
Bronza (L)
Bršica (L)
Cikavac (L)
Crni Grad (L)
Donišnica (L)
Dračevica (Finida-Lim) (P)
Gočan (L)
Goda (L)
Golušica (L)
Gradišće (L)
Gradišće-1 (L)
Gravanaća (L)
Gromače (L)
Grota (L)
Gusta Vala (L)
Kalavojna (L)
Kaldanija (L)
Kamarsan (L)
Kamenjak (L)
Kanegra (L)
Kapeloto (L)
Kave (L)
Kontrada (L)
Korona (L)
Krase (L)
Križarovica (L)
Kuk – Čiritež (L)
Lakovići v
Madona piccola (L)
Martinjak (L)
Mečari (L)
Monte (L)
Monte Pozzo (L)
Nova Lokva (L)
Plovanija (L)
Podberam (L)
Podrola (L)
Proština (L)
Proština II (L)
Rt Guc (L)
Rupa (L)
Sablica (L)
Sandarovo (L)
Sinjak (L)
Sošići (L)
Sveti Ivan – Praščari (L)
Španidiga (L)
Španidigo (L)
Šumber (L)
Šumber II (L)
Šušnjevica (L)
Tambura (L)
Tarska uvala (L)
Tomišići (L)
Tomišići II (L)
Valmarin (L)
Valtura (L)
Vidrian (L)
Vidrijan (L)
Vilanija (L)
Vošteni (L)
Vranja (L)
Vrh (L)
Vršine (L)
Žagrići (L)
Žminj (L)
Žminj I v
OPĆINA
Novigrad
Žminj
Kršan
Fažana
Raša
Svetvinčenat
Umag
Raša
Rovinj
Barban
Sveti Lovreč
Gradišće
Žminj
Žminj
Svetvinčenat
Bale
Poreč
Svetvinčenat
Marčana
Buje
Vodnjan
Marčana
Buje
Vodnjan
Grožnjan
Vodnjan
Tinjan
Gračišće
Gračišće
Buzet
Sveti Lovreč
Bale
Lanišće
Pazin
Vodnjan
Rovinj
Vodnjan
Buje
Pazin
Marčana
Vodnjan
Svetvinčenat
Pula
Svetvinčenat
Žminj
Kanfanar
Marčana
Kanfanar
Buzet
Rovinj
Rovinj
Sveta Nedelja
Sveta Nedelja
Kršan
Fažana
Poreč
Žminj
Žminj
Pula
Pula, Ližnjan
Pula
Pula
Umag
Sveti Lovreč
Lupoglav
Višnjan
Poreč
Žminj
Žminj
Žminj
MINERALNE SIROVINE - TGK
44 eksploatacijskih polja ,15 istražna prostora
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
MINERALNE SIROVINE
Opekarske, keramičke i vatrostalne gline
OPIS
OS-RVN-3
OS-RJK- 2
VG-36
OS-RJK- 3
VG-33
VG-30
VG-29
VG-31
VG-34
OS-2
VG-PUL-1
VG-PUL-4
OS-RJK- 4
OS-RJK- 1
VG-35
VG-PUL-2
VG-37
OS-RJK- 5
OS-RJK- 6
VG-32
SIROVINA
Opekarska sirovina
Opekarska sirovina
Keramičke i vatrostalne glina
Opekarska sirovina
Keramičke i vatrostalne glina
Keramičke i vatrostalne glina
Keramičke i vatrostalne glina
Keramičke i vatrostalne glina
Keramičke i vatrostalne glina
Opekarska sirovina
Keramičke i vatrostalne glina
Keramičke i vatrostalne glina
Opekarska sirovina
Opekarska sirovina
Keramičke i vatrostalne glina
Keramičke i vatrostalne glina
Keramičke i vatrostalne glina
Opekarska sirovina
Opekarska sirovina
Keramičke i vatrostalne glina
LEŽIŠTE
Beram (L)
Borut (L)
Campo Longo (P)
Cerovlje (L)
Marinčići (P)
Monte-sv-1 (P)
Monte-sv-2 (P)
Monte-sv-3 (P)
Nova Vas (P)
Novaki pazinski (P)
Padulj (L)
Pomer (L)
Rakov Potok (L)
Roč (L)
Sjenokoša (P)
Šikići (L)
Turnina (P)
Vale – Novaki (L)
Vale-Novaki II (L)
Valica (sv-4) (P)
OPĆINA/GRAD
Pazin
Cerovlje
Rovinj
Cerovlje
Brtonigla
Umag
Umag
Umag
Brtonigla
Cerovlje
Pula
Pula
Cerovlje
Buzet
Rovinj
Pula
Rovinj
Cerovlje
Cerovlje
Umag
Karbonatna sirovina za ind.sirovinu
OPIS
KS-PUL-1
CS-1
KS-RJK-2
KS- PUL-2
VRSTA SIROVINE
Karb. sirovina za ind. preradu
Karb. sirovina za ind. preradu
Karb. sirovina za ind. preradu
Karb. sirovina za ind. preradu
LEŽIŠTE/POJAVA
Marčana I (L)
Marlera (L)
Most raša (L)
Pećine (L)
OPĆINA/GRAD
Marčana
Ližnjan
Raša
Medulin
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
MINERALNE SIROVINE
Kremeni pijesci
OPIS
KP-RVN-4
KP-4
KP-RVN-2
KP-2
KP-PUL-16
KP-7
KP-RVN-7
KP-RVN-1
KP-3
KP-33
KP-34
KP-35
KP-PUL-6
KP-9
KP-PUL-7
KP-10
KP-PUL-8
KP-11
KP-12
KP-13
KP-14
KP-44
KP-45
KP-46
KP-47
KP-48
KP-2
KP-PUL-18
KP-RVN-5
KP-5
KP-RVN-3
KP-PUL-10
KP-24
KP-PUL-11
KP-25
KP-26
KP-27
KP-32
KP-28
KP-29
KP-30
KP-31
KP-33
KP-34
KP-35
KP-36
KP-PUL-2
KP-PUL-3
KP-PUL-5
KP-8
KP-16
KP-17
KP-18
KP-19
VRSTA SIROVINA
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
Kvarcni pijesak
LEZISTE/POJAVA
Bokordići (L)
Bokordići (P)
Butkovići (L)
Butkovići (P)
Divsici (L)
Duga Stancija (P)
Foli (L)
Gilešići (L)
Gilešići (P)
Gljušćići-1 (P)
Gljušćići-2 (P)
Gljušćići-3 (P)
Kontrada (L)
Kontrada (P)
Loborika-I (L)
Loborika-I (P)
Loborika-II (L)
Loborika-II (P)
Loborika-III (P)
Loborika-IV (P)
Loborika-V (P)
Martinčići-1 (P)
Martinčići-2 (P)
Martinčići-3 (P)
Martinčići-4 (P)
Martinčići-5 (P)
Monte Serpo (P)
Pinezići (L)
Pustijanci (L)
Pustijanci (P)
Režanci (L)
Šaulaga-I (L)
Šaulaga-I (P)
Šaulaga-II (L)
Šaulaga-II (P)
Šaulaga-III (P)
Šaulaga-IV (P)
Šaulaga-IX (P)
Šaulaga-V (P)
Šaulaga-VI (P)
Šaulaga-VII (P)
Šaulaga-VIII (P)
Šaulaga-X (P)
Šaulaga-XI (P)
Šaulaga-XII (P)
Šaulaga-XIII (P)
Sijana-I (L)
Sijana-II (L)
Stancija Piliceti (L)
Stancija Piliceti (P)
Sv. Silvestar-I (P)
Sv. Silvestar-II (P)
Sv. Silvestar-III (P)
Sv. Silvestar-IV (P)
OPĆINA
Svetvinčenat
Svetvinčenat
Svetvinčenat
Svetvinčenat
Marčana
Pula
Svetvinčenat
Svetvinčenat
Svetvinčenat
Sveti Petar u Šumi
Sveti Petar u Šumi
Sveti Petar u Šumi
Marčana
Marčana
Marčana
Marčana
Marčana
Marčana
Marčana
Marčana
Marčana
Grožnjan
Grožnjan
Grožnjan
Grožnjan
Grožnjan
Pula
Vodnjan
Svetvinčenat
Svetvinčenat
Svetvinčenat
Vodnjan
Vodnjan
Vodnjan
Vodnjan
Vodnjan
Vodnjan
Vodnjan
Vodnjan
Vodnjan
Vodnjan
Vodnjan
Vodnjan
Vodnjan
Vodnjan
Vodnjan
Pula
Pula
Marčana
Marčana
Marčana
Marčana
Vodnjan
Vodnjan
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
MINERALNE SIROVINE
Sirovine za proizvodnju cementa
OPIS
VG-PUL-3
CS-CRS-2
CS-RVN-2
CS-PUL-3
CS-RVN-1
AG-PUL-14
VRSTA SIROVINA
Keramičke i vatrostalne glina
Sirovina za proizvodnju cementa
Sirovina za proizvodnju cementa
Sirovina za proizvodnju cementa
Sirovina za proizvodnju cementa
Arhitektonsko-građevni kamen
LEZISTE/POJAVA
Bonasa (L)
Koromačno (L)
Kravlji rt (L)
Max (L)
Savudrija (L)
Valkane (L)
OPĆINA
Medulin
Raša
Umag
Pula
Umag
Medulin
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
MINERALNE SIROVINE –
energetske mineralne sirovine
Ugljen
OPIS
UG-001
UG-003
UG-002
UG-004
UG-005
UG-006
UG-CRS-1
VRSTA SIROVINA
Kameni ugljen
Kameni ugljen
Kameni ugljen
Kameni ugljen
Kameni ugljen
Kameni ugljen
Kameni ugljen
LEZISTE/POJAVA
Podpićan (L)
Strmac (L)
Ripenda
Podlabin (L)
Labin (L)
Raša (L)
Koromačno
OPĆINA
Kršan
Sveta Nedjelja
Labin
Labin
Labin
Raša
Raša
Bituminozne stijene
OPIS
BS-CRS-1
BS-RJK-1
BS-RVN-1
VRSTA SIROVINA
Bituminozne stijene
Bituminozne stijene
Bituminozne stijene
LEZISTE/POJAVA
Krnica (P)
Rebići (P)
Trli (L)
OPĆINA
Marčana
Barban
Barban
Geotermalni izvori
OPIS
GE-ROV-1
VRSTA SIROVINA
Geotermalni izvori
LEZISTE/POJAVA
Istarske toplice (L)
OPĆINA
Oprtalj
Uran
OPIS
MR-1
MR-11
MR-2
MR-6
MR-15
MR-10
SIROVINA
Radioaktivne sirovine (uran u vodi)
Radioaktivne sirovine (uran u vapnencu)
Radioaktivne sirovine (uran u boksitu)
Radioaktivne sirovine (uran u boksitu)
Radioaktivne sirovine (uran u vapnencu)
Radioaktivne sirovine (uran u vapnencu)
LEŽIŠTE
Istarske toplice (P)
Kanfanar (P)
Minjera (P)
Rovinj – I (P)
Tri jezerca (P)
Valkarin (P)
OPĆINA/GRAD
Oprtalj
Kanfanar
Buzet
Rovinj
Sv.Lovreč
Poreč
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
MINERALNE SIROVINE –
energetske mineralne sirovine
Jadranski bazen je podijeljen u nekoliko depresija koje
su se oblikovale u miocenu i pliocenu.
Eksploatacijsko polje ugljikovodika Sjeverni jadran nalazi se
na području Epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske.
Radi se o postojećem eksploatacijom polju na kojem se već
dugi niz godina obavlja eksploatacija prirodnog plina i njegov
transport do kopna. Proizvodnjom i transportom prirodnog
plina rukovodi INAgip d.o.o., tvrtka u zajedničkom vlasništvu
hrvatske naftne tvrtke INA-e d.d. i talijanske naftne tvrtke ENI
S. p.A.
Trenutno na području eksploatacijskog polja Sjeverni
Jadran ima 11 platformi koje su međusobno povezane
spojnim podmorskim plinovodima. Jedan od njih je
plinovod do istarskog kopna. Jedanaest postojećih
platformi služe za eksploataciju prirodnog plina iz tri veća
ležišta plina: Ivana, Ika i Ida
Pregledna karta na kojoj se vidi položaj eksploatacijskog polja Sjeverni
Jadran u odnosu na druga ležišta ugljikovodika
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
MINERALNE SIROVINE
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
MINERALNE SIROVINE, PROSTORNO PLANIRANJE, UTJECAJ NA OKOLIŠ I DOBRE PRAKSE
Analiza prostorno-planske dokumentacije Istarske
županije u području istraživanja i eksploatacije
mineralnih sirovina
Županijska razvojna strategiija Istarske županije za razdoblje
2011-2013 dane su strateške vizije i ciljevi razvoja rudarske
djelatnosti, te prostorno planiranje gospodarenja mineralnim
sirovinama u Istarskoj županiji
Utvrđene rezerve arhitektonsko-građevnog kamena Istri
omogućuju daleko veću proizvodnju od postojeće, odnosno
proizvodnja u Istri je mala obzirom na njene prirodne resurse
(rezerve arhitektonsko-građevnog kamena u županiji ~10 000
000 m3, proizvodnja u županiji ~41 000 m3 u 2011.god.,
Ministarstvo gospodarstva, Sektor za rudarstvo, 2012. godina).
Eksploatacija mineralnih sirovina u Istarskoj županiji
Županija
Broj E. P. u Županiji
Postotak u odnosu na broj E. P. u Hrvatskoj
Bjelovarsko-bilogorska
17
2,80
Brodsko-posavska
7
1,15
Dubrovačko-neretvanska
20
3,299
Grad Zagreb
10
1,64
Istarska
69
11,35
Karlovačka
35
5,76
Koprivničko-križevačka
27
4,44
Krapinsko-zagorska
14
2,30
Ličko-senjska
29
4,77
Međimurska
13
2,14
Osječko-baranjska
9
1,48
Požeško-slavonska
15
2,47
Primorsko-goranska
34
5,59
Sisačko-moslavačka
20
3,29
Splitsko-dalmatinska
90
14,80
Šibensko-kninska
41
6,74
Varaždinska
29
4,77
Virovitičko-podravska
18
2,96
Vukovarsko-srijemska
7
1,15
Zadarska
69
11,35
Zagrebačka
35
5,76
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
MINERALNE SIROVINE, PROSTORNO PLANIRANJE, UTJECAJ NA OKOLIŠ I DOBRE PRAKSE
100000
90000
80000
70000
m3
60000
50000
40000
30000
20000
10000
0
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Godine
AG-kamen Županija Proizv edeno
AG-kamen RH Proizv edeno
Proizvodnja arhitektonsko–građevnog kamena u RH i Istarskoj županiji. Logaritamsko mjerilo.
18000000
16000000
14000000
m3
12000000
10000000
8000000
6000000
4000000
2000000
0
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Godine
TG-kamen Proizv edeno
TG-kamen Županija Proizv edeno
Proizvodnja TG kamena u RH i Istarskoj županiji. Logaritamsko mjerilo
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
MINERALNE SIROVINE, PROSTORNO PLANIRANJE, UTJECAJ NA OKOLIŠ I DOBRE PRAKSE
•Utjecaj eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš
Stručni okviri za studiju utjecaja na okoliš (Preporuke iz Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama RH, 2008.)
Mjere zaštite i plan praćenja stanja okoliša
• Problemi vezani uz eksploataciju mineralnih
sirovina
Preporuke za provođenje politike k ostvarenju i primjeni
Održivog gospodarenja kamenim agregatima i Održive
mješovite opskrbe na nacionalnoj (državnoj) i
međunarodnoj razini temelje se na preporukama Europske
Unije. (SARMA Project)
• Preporuke EU o upravljanju eksploatacijom mineralnih
sirovina s obzirom utjecaja na okoliš
Razdvajanje upotrebe resursa
od ekonomskog rasta
Ekonomska
aktivnost
(GDP)
Upotreba
resursa
• Mogućnosti korištenja EU fondova u sanaciji
eksploatacijskih polja
Razdvajanje upotrebe resursa
od utjecaja na okoliš
2005
Utjecaj na okoliš
2030
HGI-CGS
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
MINERALNE SIROVINE, PROSTORNO PLANIRANJE, UTJECAJ NA OKOLIŠ I DOBRE PRAKSE
• Mogućnost proširenja postojećih i otvaranja novih eksploatacijskih polja
Vrsta mineralne sirovine
Odobrenje za istraživanje i eksploataciju
Odobrenje za proširenje eksploatacijskog polja
Arhitektonsko-građevni kamen
DA
DA
Tehnički-građevni kamen
NE*)
NE**)
Građevni pijesak i šljunak
NE
-
Karb. sir. za ind. preradu
NE
NE
Sir. za proiz. cementa
DA (za specijalne cemente)
NE
Boksit
DA
DA
Kremeni pijesak
DA
-
Ciglarska glina
DA
-
Keramičke i vatrostalne gline
DA
-
Ugljen
DA
-
*) osim za istražni prostor u postupku ishođenja
**) osim za proširenja eksploatacijskih polja u postupku ishođenja
dok je za potrebe održivog gospodarenja kamenim agregatima nužna izrada multikriterijskih analiza koje bi uključivale
prirodne varijable (geološka potencijalnost prostora), društvene varijable (gustoća stanovnika) te ekonomske varijable
(mogućnost izvoza agregata u susjedne zemlje).
• Prijedlog lokaliteta za zaštitu geoloških spomenika
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA
Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama
Tako je u razdoblju do 2010. predviđena godišnja stopa rasta domaćeg proizvoda od 3,9 % godišnje. U razdoblju od 2010. do 2015.
godine predviđa se dodatni porast, od 4,8 % godišnje. Nakon 2015. godine očekuje se prosječna stopa rasta domaćeg u idućih 30 godina
proizvoda oko 4 % godišnje
Aktualno stanje u graditeljstvu RH
60,000
50,000
40,000
30,000
20,000
10,000
0
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2013. 2016. 2019.
Projekcije izgradnje stanova RH (Erste banka), 2010, predviđanja vraćanja na stanje 2008 predviđa se tek 2017.(broj stanova)
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA
Društveno-gospodarski značaj eksploatacije mineralnih sirovina u Istarskoj županiji
25.000.000
200
180
20.000.000
160
140
15.000.000
120
100
10.000.000
80
60
5.000.000
40
20
0
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
0
2007.
Prikazana dobit od rudarstva na području IŽ od 2007. do 2011.
(podaci HGK, FINA).
2008.
2009.
2010.
2011.
Ukupni broj zaposlenih u rudarstvu na području IŽ od 2007. do 2011.
(podaci HGK, FINA)
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA
Razvojni potencijali i ograničenja u gospodarenju postojećim mineralnim resursima
Koristi za društvo odnosno doprinos prihodu
državnog proračuna Republike Hrvatske
eksploatacijom mineralnih sirovina mogu se
podijeliti na:
- neposredne
- posredne
Prikaz odnosa proizvodnje agregata u Europi po glavi stanovnika i BDP (GDP u 000 eura) 2010 Europe – svaka točka
predstavlja nacionalne proivodnje u tonama (tonnes/capita ) i BDP o stanovniku (GDP/capita) (izvor: UEPG, 2012)
Smjernice za postizanje održive i ekološki prihvatljive eksploatacije mineralnih sirovina
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA
Mineralne sirovine i valorizacija potencijalnosti Istarske županije
Na temelju geološke građe i litoloških karakteristika stijena koje mogu sadržavati korisnu nakupine mineralne tvari (sirovine) i istraživanja
na postojećim eksploatacijskim poljima i bazi podataka o napuštenim kopovima i ležištima te njihovim vrstama i učestalosti, mogu se
izdvojiti slijedeće grupe mineralnih sirovina s određenom geološkom potencijalnošću:
1.Metalne mineralne sirovine:
1.boksit (aluminijeva ruda)
2.Nemetalne mineralne sirovine:
1.tehničko-građevni kamen
2.arhitektonsko-građevni kamen
3.sirovina za proizvodnju cementa
4.karbonatna sirovina za industrijsku preradbu
5.opekarska sirovina
6.keramičke i vatrostalne gline
7.kremeni pijesak
8.građevni pijesak i šljunak
3.Energetske mineralne sirovine:
1.ugljen
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA
Mineralne sirovine i valorizacija potencijalnosti Istarske županije
Konačne karte potencijalnosti i ograničene potencijalnosti mineralnih sirovina prikazuje prostiranje pojedinih sirovina
gdje su od prirodnog prostiranja neke sirovine izuzeti zaštitni pojasevi. Iz tih razloga napravljene su karte zabrana
eksploatacije mineralnih sirovina u nultom stanju te sa udaljenostima od 200 m ili od 500 m od građevinskih područja
(naselja), turističkih zona, gospodarskih zona, rekreativnih zona i zona posebne namjene Karte zabrana eksploatacije
uključuju:
1.pojaseve uz cestovnu infrastrukturu (ograničeno je zaštitnim pojasom cesta, koji je definiran člankom 55. Zakona o cestama (NN, 84/11). (širina zaštitnog
pojasa sa svake strane autoceste i brze ceste 40m, državne ceste 25m, županijske 15m i lokalne ceste 10m).
2.pojaseve uz željezničku infrastrukturu (ograničeno je zaštitnim pružnim pojasom željezničkih pruga, koji je definiran člankom 4 Zakona o sigurnosti u
željezničkom prometu (NN, 40/07, 120/08, 61/11), te iznosi 100m s obje strane željezničke pruge, odnosno kolosijeka.)
3.vizualnu zaklonjenost kopova (nova eksploatacijska polja određivat će se na najmanje vizualno osjetljivim lokacijama uz uvjet izrade studije krajobrazne
analize
4.minimalne udaljenosti od građevnih područja (naselja) i građevnih područja izvan naselja eksploataciju treba dopustiti na najmanjim udaljenostima od 500 m
ili 200 m glede postojećih građevina, odnosno granica građevinskih područja (naselja), turističkih zona, gospodarskih zona, rekreativnih zona i zona
posebne namjene.
4.minimalne udaljenosti od 500 m ili 200 m od naselja preuzetih iz Digitalnog atlasa Republike Hrvatske 1:100000; GisData Effective Solutions; 2006; (jer u
prostornom planu Istarske županije naselja te područja za razvoj naselja manje od 25 ha su prikazana jedinstvenom oznakom)
5.zaštićene dijelove prirode i okoliša (nacionalni parkovi, park prirode, park šume, posebni rezervati, spomenik parkovne arhitekture, spomenik prirode, strogi
rezervat i zaštićeni krajolik kako je to definirano Zakonom o zaštiti prirode, NN 70/05, 139/08, 57/11; i Zakonom o zaštiti okoliša NN 110/07.
6.posebno zaštićene speleološke objekte: spomenici prirode, kako dio CRO-NEN ekološke mreže, odnosno u postupku zaštite kao dio europske NATURA 2000
mreže, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, NN 70/05, te Uredbi o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07). širina zaštićenog pojasa oko speleoloških objekata
iznosi 100m)
7.zaštićeno obalnom području (ZOP-u), prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 1000 m od obalne
linije prema kopnu, te 300 m od obalne linije prema moru, zbog posebnih graditeljskih ili tradicijskih uvjeta može se dopustiti kontrolirana eksploatacija
arhitektonsko-građevnog kamena
zone sanitarne zaštite izvorišnih voda (I. II.), sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11) i Pravilniku o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta
(NN, 61/11), dok je u III. zoni potrebno obaviti mikrozoniranje kako bi se dokazalo da li tretirani prostor stvarno pripada IV. zoni, te nije uvršten u zaštitne
pojaseve
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA
Karta zabrana eksploatacije Istarske županije u nultom stanju
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA
Karta nulte ili osnovne geološke potencijalnosti
Istarske županije (M 1:100 000; grafički prilog br.3)
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA
2741,03 km2 tzv. „nulte“ ili geološke potencijalnosti
Nakon primjene svih zabrana u prostoru prostor kojeg se može
smatrati potencijalnim za istraživanje i eventualnu eksploataciju
mineralnih sirovina iznosi :
1065,39 km2 ili 37,8 % prostora županije. (5OOm)
1503,70 km2 ili 53,4 % prostora županije (200m)
Najveći udio ograničene geološke potencijalnosti tehničkograđevni kamen (451,77 km2), zatim arhitektonsko-građevni
kamen (247,15 km2), sirovina za proizvodnju cementa (228,92
km2), opekarske gline (43,56 km2), keramičke i vatrostalne
gline (38,48 km2), kremeni pijesci (24,1 km2), karbonatna
sirovina za industrijsku preradbu (12,88 km2), građevni pijesak
i šljunak (9,30 km2), ugljen (6,26 km2), te boksit (2,45 km2).
Karta potencijalnih prostora za eksploataciju mineralnih sirovina u odnosu
na uvjete korištenja, uređenja i zaštite prostora Istarske županije (M 1:100
000; grafički prilog br.4)
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA
Metalne mineralne sirovine
Potencijalnost metalnih sirovina
Od metala na području Istarske županije postoje pojave i ležišta boksita, koja su većinom iscrpljena, te skupine manjih
boksitnih ležišta koja imaju vrlo malu geološku potencijalnost zbog smještaja u naseljenim područjima. Željezne rude, rijetki
minerali i elementi različitog porijekla koji se javljaju u Istarskoj županiji vezane su ležišta boksita, te je jedino značajnije ležište
željezne rude Kavran.
Sveukupne rezerve gornjojurskih boksitnih ležišta procjenjuju se na više od 5 000 000 t
Važno je naglasiti i potencijal ležišta Glavica gdje je već ranije vršena eksploatacija, te se procjenjuje da je na ovoj lokaciji
preostalo oko 10 000 000 t mješavine boksitne rudače sa terra rossom i humusom.
Nemetalne mineralne sirovine
Potencijalnost tehničko-građevnog kamena (TGK)
Zaključno, eksploatacija tehničko-građevnog kamena, te njegova upotreba u županiji je snažno razvijena zbog konstantnog rasta
potražnje za kamenim agregatima u županiji ili iz susjednih zemalja (Italija).
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA
Potencijalnost arhitektonsko-građevnog kamena (AGK)
Površina nulte geološke potencijalnosti koju zauzima arhitektonsko-građevni kamen na području Istarske
županije iznosi 715,15 km2 ili 25,4% županije.
U tablici 7.16. prikazane su površine ograničene geološke potencijalnosti za arhitektonsko-građevni
kamen po općinama i gradovima sa minimalnim udaljenostima od 200 m od građevinskih područja
(naselja), turističkih zona, gospodarskih zona, rekreativnih zona i zona posebne namjene, što povećava
potencijalnu površinu za istraživanje i eksploataciju ove mineralne sirovine za više od 100 km2
Dodatna valorizacija geološke potencijalnosti za arhitektonsko-građevni kamen se može dopustiti
zbog minimalnog utjecaja na okoliš koji nastaje eksploatacijom. Važno je naglasiti i mogućnosti
podzemne eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena, što je već postala i praksa u Istarskoj
županiji. Promišljajući o ovakom načinu eksploatacije prostorni planeri bi trebali gospodarenje
prostorom gledati višedimenzionalno (3D), te ne ograničavati mogućnost ovakve eksploatacije, ako je
u konfliktu sa drugim korisnicima prostora.
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA
Potencijalnost sirovina za proizvodnju cementa
Veliki dio Istarske županije, poglavito središnji i sjeveroistočni, pokriven je naslagama Eocenskih klastita i fliševa, koji su
nosioci geološke potencijalnosti sirovina za proizvodnju cementa uz Prijelazne naslage, konglomerate i breče u jedinici
Eocenski klastiti i fliševi te prapornih naslaga. Lapori su najzastupljeniji litotip u slijedu izdvojenih eocenskih klastita kako
po debljini, tako i po učestalosti pojavljivanja sadrže između 23-77% CaCO3, što je u granici cementnih modula bitnih za
proizvodnju cementa.
Potencijalnost opekarske sirovine
Opekarske gline predstavljene su aluvijanim naslagama u dolini rijeke Mirne i dolinama većih potoka u području klastičnih
naslaga Pazinskog paleogenskog bazena koje su ispunjene znatnim dijelom aluvijalnim nanosom. Taj se nanos sastoji
najvećim dijelom od gline i ilovače sive i sivoplave boje. Mjestimično su ove naslage debele i do 10 m, te imaju i praktičnu
primjenu u ciglarskoj industriji (ciglarstvu). Glina i ilovača nastale su trošenjem eocenskih lapora i nanošenjem mulja u doline
Potencijalnost keramičke i vatrostalne gline
Nositelj geološke potencijalnosti keramičkih i vatrostalnih glina u Istarskoj županiji su terra rosse ili crvenice koje prekrivaju u
obliku tankog, ponegdje i debljeg rastresitog nesuvislog pokrivača dosta velika prostranstva u području Istre. Njena je
debljina varijabilna i najvećim dijelom iznosi 0,5-1 m.
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA
Potencijalnost karbonatne sirovine za industrijsku preradbu
Karbonatna sirovina za industrijsku preradbu najčešće se koristi za proizvodnju vapna. Osnova za
vapnarsku industriju su vapnenci sa sadržajem CaCO3 od 93-98 %. Ostale štetne komponente za
proizvodnju dobrog živog vapna kreću se (u %): 0,3-2,5 MgO, 0,2-2,0 SiO2, 0,1-0,45 Fe2O3, 0,1-0,6 Al2O3,
0,01-0,1 SO3 i 0,05 P2O5. Proces proizvodnje je jednostavan i ekološki prihvatljiv. Prženje vapnenca provodi
se kod temperature između 925-13500C, pri čemu se uz atmosferski pritisak ili pritisku bliskom
atmosferskom uklanja CO2 i dolazi do potpunog prijelaza u CaO. Iz jedne tone vapnenca proizvodi se u
praksi 0,5 t vapna. Ako onečišćenja silicijem, aluminijem, željezom i magnezijem iznose do 4%, gašenjem
živog vapna dobiva se vrlo izdašno, „masno“ gašeno vapno.
Na prostoru Istarske županije karbonatne sirovine za industrijsku preradu vezane su za karbonatne stijene
(vapnence i dolomite) međutim u njega ipak ne ulaze one stijene koje povećavaju koncentraciju nečistoća
poput (silicija, aluminija, željeza i magnezija).
Karbonatna sirovina za industrijsku preradu odlikuje se najčešće izrazitom bjelinom i vrlo visokim udjelom
CaCO3, pa se koristi u farmaceutskoj, prehrambenoj i kemijskoj industriji. Za ovu namjenu postiže se
znatno veća cijena na tržištu.
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA
Potencijalnost kremenih pijesaka
Istraživanjem 1970-ih godina na odobrenim ekploatacijskim poljima Loborika–Vodnjan i Foli–Butkovići
utvrđeno je 25 mil. tona bilančnih rezervi kremenoga pijeska dok potencijalne rezerve kremenoga pijeska u
Istri prelaze 100 mil. tona. U razdoblju između 1997-2000. god. godišnje se u Istri eksploatiralo 40 000 tona
kremenoga pijeska, što je činilo 1/3 eksploatacije u RH (Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH;
2006). S obzirom na potencijal, ovakva se proizvodnja mogla održavati još desetljećima.
Separacijska preradba i oplemenjivanje na položaju Monte Šerpo kraj Pule odvijala se u više faza:
usitnjavanje (drobljenje u primarnom i sekundarnom krugu), mljevenje i klasiranje u zatvorenom krugu
(mokri postupak), odmuljivanje (hidrociloni), magnetska separacija (kružni separator visokoga magnetskog
intenziteta), zatim flotacija, klasiranje, dehidracija i filtriranje, te sušenje i klasiranje u suhom postupku. Time
se dobivala visokokvalitetna kremena frakcija veličine čestica do 300μ, sa sadržajem jalove komponente
CaCO3 od samo 0,3 do 1%, dok je sadržaj štetnoga Fe2O3 sveden na manje od 0,015%. Proizvodi
separacije Monte Šerpo do 1993. koristili su se u proizvodnji stakla, kristala, keramike i emajla, u kemijskoj
industriji, industriji deterdženata, proizvodnji specijalnih guma, akumulatora i u elektronskoj industriji,
industriji. pesticida i građevinskog. materijala. Kada je 1993. tvrtka Ytong Croatia d. d. Pula preuzela
Mikrosil, nastavljena je samo proizvodnja sirovine za plinobeton uvođenjem pokretnoga postrojenja za
preradbu tzv. skraćenim postupkom na lokaciji rudnika Pinezići, koji je zatvoren potkraj 2000. Time je u Istri
prestala eksploatacija i preradba kremenoga pijeska.
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA
Potencijalnost građevnog pijeska i šljunka (gpiš)
Naslage građevnog pijeska i šljunka rasprostranjene su u Čepičkom polju kao jezerski sedimenti. Ovi sedimenti su dosta
debeli, a sastoje se od kvartarnih jezerskih pijesaka, glina i ilovače. Debljina ovih pijesaka i glina kreće se od 3 do 28 m,
kako je to utvrđeno u bušotinama
Energetske mineralne sirovine
Potencijalnost ugljena
Nedavno se počelo razmišljati o pridobivanju metana iz ugljena (Klanfar i dr., 2010). Potencijal metana u
ugljenu do sada nije evaluiran u Hrvatskoj. Za nekoliko odabranih lokacija u Labinskom bazenu prikupljeni
su podaci o sastavu ugljena te dubinama i debljinama slojeva i proslojaka. Geometrije ležišta ugljena nisu
definirane te stoga nije bila moguća procjena ukupnog sadržaja metana.
Napuštena i nesanirana ležišta mineralnih sirovina
Za potrebe ovog dokumenta napravljena je evidencija lokacija napuštenih ležišta i dijelom i nesaniranih
prostora na području Istarske županije, i to:
•gdje se u prošlosti izvodila eksploatacija a da nisu izdana rješenja o eksploatacijskom polju → nelegalna
eksploatacija,
-unutar odobrenih eksploatacijskih polja i istražnih prostora, kojima su istekla rješenja ili nisu dugo aktivna,
a ostala su nesanirana
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
ZAKLJUČAK S OSVRTOM NA MOGUĆNOSTI ISKORIŠTAVANJA MINERALNIH SIROVINA
Eksploatacija mineralnih sirovina i jedinice lokalne samouprave (jls)
Rezultati ankete u vezi sa stavom lokalnog stanovništva prema eksploataciji mineralnih
sirovina „u susjedstvu“ sažeti su u tablici 7.39. Rezultati bi se mogli opisati kao očekivani,
pogotovo u svjetlu prije prikazanih rezultata o ukupnim koristima i negativnim posljedicama
eksploatacije mineralnih sirovina. Lokalno stanovništvo uglavnom ima, uz nekoliko iznimaka,
negativan stav prema eksploataciji zbog njenog utjecaja na normalan život (buka, prašina,
pojačan promet) te utjecaja na okoliš i krajobraz
Informatizacija monitoringa rudarske djelatnosti (informacijsko umreženje)
Obveza vođenja, sastavni dijelovi registra i evidencija
Članak 145.
Pravilnik o jedinstvenom informacijskom sustavu i registrima
Članak 146.
WEB SUSTAV MINERALNIH SIROVINA:
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
GIS PROJEKT RESURSNE OSNOVE MINERALNIH SIROVINA ISTARSKE ŽUPANIJE
Podaci se pohranjuju u geobazu ESRI Personal Geodatabase (mdb.), koja može sadržavati ESRI Personal Geodatabase
Feature Dataset ESRI Personal Geodatabase Feature Dataset može sadržavati nekoliko različitih tipova podataka (poligon,
linija, točka), koji se pohranjuje kao zasebna ESRI Personal Geodatabase Feature Class (poligon, linija, točka).
•shapefile, u kojem se nalaze svi slojevi GIS projekta u jednostavnom ESRI shapefile-u (shp.),
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
GIS PROJEKT RESURSNE OSNOVE MINERALNIH SIROVINA ISTARSKE ŽUPANIJE
Povezani kataloški podaci o eksploatacijskim poljima i istražnim prostorima
Relativno povezane atributne tablice mineralnih sirovina
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
2
TGK
EP Vilanija
1997.
Umag
51,00
3
356 993 m
3
2 173 095 m
3
2 530 088 m
3
5 143 700 m
1
TGK
EP Križarovica
2004.
Gračišće
16,80
2
TGK
EP Balandinov Brig
2006.
Žminj
19,70
ANTENAL d.o.o. Novigrad
1
D
26,81
ANTENAL d.o.o. Novigrad
1
D
83,53 13.594
3
5 883 822 m
3
11 027 522 m
4.328
2
CAVEA d.o.o. Gračišće
1
N
61,50
1.408
CAVEA d.o.o. Novigrad
1
N
71,00
3.470
2
1
TGK
EP Mečari
1993.
Pazin
0,39
m3
FASADA PRODUKT d.o.o. Pazin
1
N
134,87
8.630
2
TGK
EP Sablica
2002.
Žminj
1,60
3
347 200 m
3
347 200 m
FASADA PRODUKT d.o.o. Pazin
1
N
71,00
3.470
105,60
6.144
1
TGK
EP Nova lokva
2004.
2
TGK
EP Španidigo
1997.
Vodnjan
Rovinj
3,00
3
3 967 707 m
3
763 954 m
3
4 731 661 m
3
3 784 180 m
17,00
1
TGK
EP Kapeloto
2005.
Vodnjan
17,40
2
TGK
EP Rupa
2002.
Svetvinčenat
7,50
105,60
6.144
80,43
2.183
Geoprojekt d.d. Opatija
1
D
168,76
6.105
Geoprojekt d.d. Opatija
1
D
168,76
6.105
2
TGK
EP Sv.Ivan Praščari
1977.
Buzet
11,72
13,07
3
3 645 900 m
3
691 700 m
2003.
1996.
Raša
Marčana
20,69
1
TGK
EP Gradišće
1996.
Žminj
8,40
2
TGK
IP Gradišće-1
2009.
Žminj
9,60
2
D
3
2 240 900 m
3
1 405 000 m
EP Podrola
77,89 14.367
D
18,75
EP Bršica
D
1
Buzet
TGK
N
1
1
1977.
TGK
1
GEOCOP d.o.o. Rovinj
KANINI d.o.o. Svetvinčenat
EP Kuk-Čiritež
2
GEOCOP d.o.o. Rovinj
3
1 214 114 m
3
m
4 998 294
TGK
1
2
KANINI d.o.o. Svetvinčenat
1
2
2
MAŠKUN d.o.o. Rakalj
1
N
79,02
3.197
3
2 302 694 m
3
2 994 394 m
MAŠKUN d.o.o. Rakalj
1
N
132,07
4.260
3
1 815 874 m
3
3 033 977 m
Obrt BETON TOMIŠIĆ Žminj, vl. Josip Tomišić
D
71,00
3.470
N
71,00
3.470
3
4 849 851 m
TGK u m3
30,43
SEKUNDAR.
Novigrad
BROJ ST.
2011
1979.
OVLAŠTENIK
JLS (km2)
POVRŠINA
EP/IP (ha)
EP Antenal
POVRŠINA
GRAD/
OPĆINA
TGK
Koncesija
GOD. IZD.
RJEŠENJA
1
NAZIV
Br.EP
M.S.
Br.IP
Red.
br.
EP/IP
EKSPLOATACIJSKE
REZERVE
DODATAK 1.POPIS ISTRAŽNIH PROSTORA I EKSPLOATACIJSKIH POLJA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI
2
Obrt BETON TOMIŠIĆ Žminj, vl. Josip Tomišić
1
1
1
1
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
DODATAK 2. NAKNADA ZA ISTRAŽIVANJE I EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA
FIKSNI DIO NAKNADE
Fiksni dio novčane naknade za površinu odobrenog eksploatacijskog polja neenergetskih mineralnih
sirovina i zauzetu površinu bušotinskih krugova eksploatacijskog polja energetskih mineralnih sirovina u
cijelosti je prihod jedinica lokalne samouprave na čijem području se nalaze eksploatacijska polja.
Fiksni dio naknade za čvrste energetske i neenergetske mineralne sirovine iznosi:
– 800,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija površina nije veća od 20 ha,
– 1.000,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija je površina od 20 ha do 50 ha,
– 1.200,00 kn/ha za eksploatacijska polja mineralnih sirovina čija je površina veća od 50 ha
VARIJABILNI DIO NAKNADE
Eksploatacija mineralnih sirovina
Varijabilni dio naknade, odnosno novčana naknada za otkopanu/pridobivenu količinu neenergetskih/
energetskih mineralnih sirovina utvrđena je u postotnom iznosu od tržišne vrijednosti otkopane/pridobivene
mineralne sirovine ovisno o vrsti mineralne sirovine.
(1) Varijabilni dio naknade za čvrste energetske i neenergetske mineralne sirovine osim morske soli iznosi
5,0% od tržišne vrijednosti otkopane mineralne sirovine.
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
DODATAK 2. NAKNADA ZA ISTRAŽIVANJE I EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA
Naknada za ist raživanje mineralnih sirovina
Naknada prema površini ist ražnog prost ora (kn/ha) za
morska voda
Neenergetske
Tekuće
Čvrste
Energetske Neenergetske Energetske
Mineralne sirovine
Raspodjela naknade (%)
JLS
JRS
DP
jed in ice
lo k aln e
samo u p rav e
jed in ice
reg io n aln e
samo u p rav e
državni
proračun
RH
1. godina
ist raživanja
2. godina
ist raživanja
3. godina
ist raživanja
A
600
800
1000
100
B* )
600
800
1000
100
C, D
3000
4000
5000
5000
5000
100
100
E
3000
4000
5000
5000
5000
100
100
4. godina
ist raživanja
5. godina
ist raživanja
F
G
A - ugljen, asfalt, uljni škriljavci, radioaktivne rude
B - mineralne sirovine za industrijsku preradbu, za proizvodnju građevnog materijala, arhitektonsko-građevni kamen i
mineralne sirovine kovina*
C, D
E
F
G
*)
- ugljikovodici
- mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe
- morska sol
- brom, jod, peloidi
za istraživanje i eksploataciju građ. pijeska i šljunka iz obnovljivih ležišta u području značajnom za održavanje vodnog režima
primjenjuju se propisi o vodama; na pitanja vađenja šljunka i pijeska iz morskog dna primjenju se i propisi o pomorskom dobru
100 - fiksni dio naknade za površine bušotinskih radnih prostora eksploatacijskog polja u epikontinentalnom pojasu
Republike Hrvatske prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
DODATAK 2. NAKNADA ZA ISTRAŽIVANJE I EKSPLOATACIJU MINERALNIH SIROVINA
Naknada za koncesiju za eksploat aciju mineralnih sirovina
Varijabilni
Raspodjela varijabilnog
Fiksni dio - krit eriji
Raspodjela fiksnog dijela
dio
dijela
P ovršina
EP , BRP ≤
20 ha
P ovršina
EP , BRP >
20 ≤ 50 ha
P ovršina
EP , BRP >
50 ha
JLS
JRS
DP
JLS
JRS
DP
jed in ice
lo k aln e
samo u p rav e
jed in ice
reg io n aln e
samo u p rav e
državni
proračun
RH
v rijed n o sti o tk o p an e/p rid o b iv en e
min eraln e siro v in e
jed in ice
lo k aln e
samo u p rav e
jed in ice
reg io n aln e
samo u p rav e
državni
proračun
RH
kn/ha/god
kn/ha/god
kn/ha/god
%
%
%
% (100)
% (50)
% (20)
% (30)
A
800
1000
1200
100
5
2,5
1,0
1,5
B* )
800
1000
1200
100
5
2,5
1,0
1,5
A
B
C
D
E
F
G
*)
morska voda
Neenergetske
Tekuće
Čvrste
Energetske Neenergetske Energetske
Mineralne sirovine
Udio
o d tržišn e
C
4000
5000
6000
100
100
5
2,5
1,0
1,5
D
4000
5000
6000
100
100
10
5,0
2,0
3,0
E
4000
5000
6000
100
100
3
1,5
0,6
0,9
F
3
1,5
0,6
0,9
G
5
2,5
1,0
1,5
- ugljen, asfalt, uljni škriljavci, radioaktivne rude
- mineralne sirovine za industrijsku preradbu, za proizvodnju građevnog materijala, arhitektonsko-građevni kamen i mineralne sirovine kovina*
- ugljikovodici (na EP odobrenim do 31.12.2009.)
- ugljikovodici (na EP odobrenim poslije 31.12.2009.)
- mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe
- morska sol
- brom, jod, peloidi
za istraživanje i eksploataciju ležišta građevnog pijeska i šljunka iz obnovljivih ležišta u području značajnom za održavanje vodnog režima
primjenjuju se propisi o vodama; na pitanja vađenja šljunka i pijeska iz morskog dna primjenju se i propisi o pomorskom dobru
100
- fiksni dio naknade za površine bušotinskih radnih prostora eksploatacijskog polja u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske
prihod je državnog proračuna Republike Hrvatske
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
DODATAK 3. EVIDENCIJA ODGOVORA NA ANKETNE UPITNIKE ZA JLS-e, KONECESIONARE I NVO-e U
ISTARSKOJ ŽUPANIJI
RB
OPĆINE
Anketni upitnik ispunjen
DODATAK 4. POJMOVNIK
RB
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Bale-Valle
Barban
Brtonigla-Verteneglio
Cerovlje
Fažana-Fasana
Funtana
Gračišće
Grožnjan-Grisignana
Kanfanar
Karojba
Kaštelir-Labinci – Castellier-Santa Domenica
Kršan
Lanišće
Ližnjan-Lisignano
Lupoglav
Marčana
Medulin
Motovun-Montona
Oprtalj-Portole
Pićan
Raša
Sveta Nedelja
Sveti Lovreč
Sveti Petar u Šumi
Svetvinčenat
Tar-Vabriga
Tinjan
Višnjan-Visignano
Vižinada-Visinada
Vrsar-Orsera
Žminj
GRADOVI
Buje-Buie
Buzet
Labin
Novigrad-Cittanova
Pazin
Poreč-Parenzo
Pula
Rovinj
Umag
Vodnjan
DA – 28.11.12.
Očitovanje – 21.11.12.
Očitovanje - 25.10.12.
Očitovanje - 12.10.12.
DA – 28.11.12.
Očitovanje – 28.11.12.
DA – 29.11.12.
NE
DA – 30.11.12.
DA – 21.11.12.
Očitovanje - 28.11.12.
DA – 25.10.12.
Očitovanje -15.10.12.
DA – 12.10.12.
DA – 29.11.12.
DA – 26.11.12.
DA – 29.11.12.
DA – 21.11.12.
DA – 29.11.12.
DA – 03.12.12.
DA – 19.10.12.
DA – 03.12.12.
DA – 23.11.12.
DA – 22.11.12.
DA – 23.10.12.
DA – 12.10.12.
Očitovanje - 04.12.12.
NE
Očitovanje - 28.11.12.
DA – 10.12.12.
NE
Anketni upitnik ispunjen
DA – 23.11.12.
DA – 22.11.12.
Očitovanje - 12.10.12.
DA – 12.11.12.
DA – 30.10.12.
DA – 22.10.12.
DA – 25.10.12.
DA – 30.11.12.
DA – 21.11.12.
DA – 30.11.12.
Napomena: CRVENA BOJA – nije dostavljeno
U Puli, 13.12.2012.
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
ZAKLJUČAK
U ovoj Studiji napravljena je analiza prostorno-planske dokumentacije Istarske županije u području
istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, kroz zakonodavni okvir, sa uvjetima razgraničenja prostora
prema korištenju i namjeni, općim uvjetma i načinu eksploatacije mineralnih sirovina te kriterijima za
određivanje lokacije za istraživanje mineralnih sirovina (istražnih prostora) unutar prostora utvrđenih
prostornim planom.
Također posebno je analizirana Županijska razvojna strategija Istarske županije za razdoblje 2011-2013,
te mineralne sirovine od posebnog značaja (arhitektonsko-građevni kamen) kao i sanacija i rekultivacija
eksploatacijskog polja.
Naglašeni su rijetki elementi i strateško važni elementi i gdje, za njih su potrebna nova geološka
istraživanja.
Naglašeno je poticanje pridobivanja završnih proizvoda sa dodatnom vrijednošću,
te poticanje novijih tehnologija.
Kroz niz tabličnih i grafičkih prikaza dani si podaci o proizvodnji i potražnji mineralnih sirovina (rezervi,
izvozu, uvozu) u zadnjih 10 godina u Istarskoj županiji i u odnosu na RH.
Posebno su naglašeni razni utjecaji eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš (negativni, pozitivni,
prilikom otvaranja eksploatacijskih polja; zrak, flora i fauna okoliša, površinske i podzemne vode, itd.).
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
ZAKLJUČAK
Zatim dane su preporuke iz Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama RH, 2008, te mjere zaštite i
plan praćenja stanja okoliša, te problemi vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina (kroz anketne
upitnike te stavove ekoloških nevladinih udruga u vezi s eksploatacijom mineralnih sirovina).
Zatim preporuke EU o upravljanju eksploatacijom mineralnih sirovina s obzirom utjecaja na okoliš te
mogućnosti korištenja EU fondova u sanaciji eksploatacijskih polja (EU fond LIFE+,
http://ec.europa.eu/environment/life/funding/lifeplus2013/call/index.htm).
Analizirana je strategija gospodarenja mineralnim sirovinama u kontekstu nove zakonske regulative te
sadašnje ekonomske krize tj. aktualnog stanja u graditeljstvu RH i mogućnosti primjene mineralnih
sirovina za različite industrije.
Zatim društveno-gospodarski značaj eksploatacije mineralnih sirovina u Istarskoj županiji te razvojni
potencijali i ograničenja u gospodarenju postojećim mineralnim resursima kao i smjernice za postizanje
održive i ekološki prihvatljive eksploatacije mineralnih sirovina.
Naglašena je važnost informatizacije monitoringa rudarske djelatnosti (informacijsko umreženje) kako bi
se moglo racionalno upravljati mineralnim sirovinama i donositi pravilne mjere u sektoru mineralnih
sirovina i rudarstva. Priložen je interaktivni GIS sustav koji može biti temelj za daljne korištenje i analizu
podataka o mineralnim sirovinama.
HGI-CGS
HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
CROATIAN GEOLOGICAL SURVEY
Zahvala:
Upravni odjel za gospodarstvo Istarske županije
Ministarstvo gospodarstva RH
Županijski ured za prostorno planiranje Istarske županije
Lokalne uprave i samouprave
Ekološke i nevladine organizacije
Koncesionarima:
Pazin Kamen (gdin. Ivan Cotman)
Geo5 (gdin. Milan Mihovilović)
Ceste Pula (gdin. Darko Pranjić)
Hvala na pažnji!
HGI-CGS

Download Report