Inteligentni sustav održavanja aerodromskog sustava

Inteligentni sustav održavanja aerodromskog
sustava svjetlosne signalizacije
Zdenko Balaž, Krešimir Meštrović, Goran Bijelić
Tehničko veleučilište Zagreb/Elektrotehnički Odjel, Zagreb, Hrvatska
zbalaz@tvz.hr, kmestrovic@tvz.hr, gbijelić@tvz.hr
Sažetak - Aerodromski sustavi svjetlosne signalizacije su
konfigurirani serijskim krugovima s konstantnim izvorom
struje. Važan parametar koji ukazuje na funkcionalnost
takvog strujnog kruga je otpor izolacije primarnih kabela
serijskih strujnih krugova napajanih iz regulatora
konstantne struje. Regulator je opremljen modulima koji
nadziru i upravljaju rasvjetom. Raspoloživi parametri se
nadziru i arhiviraju u računalo službe održavanja.
Kreacijom baza znanja i baza podataka te manipulacijom
znanjem postiže se efikasnije održavanje. Inteligentni sustav
pomaže u procedurama preventivnog i prediktivnog
održavanja i služi za učenje. Stečeno znanje ukazuje na
moguće racionalizacije i na unapređenja prilikom
revitalizacije ili zamjene postojećih sustava. Razvijenim
inteligentnim sustavom koji se koristi u programu edukacije
za stjecanje licence aerodromskih specijalista na održavanju
sustava svjetlosne signalizacije, dobiveni su konkretni
podaci o karakteristikama i efikasnosti pojedinih
podsustava. Između ostalih to je sustav za nadzor stanja
izolacije serijskih strujnih krugova koji pomaže u podizanju
kvalitete izolacije. Kontinuiranim praćenjem i stvaranjem
baza podataka o stanju izolacije složeni su algoritmi za
predviđanje mogućih kvarova a samim tim i za racionalnije
održavanje uz visoku pogonsku pouzdanost.
I.
UVOD
Slika 2. Aerodromski sustavi svjetlosne signalizacije CAT IIIB
U zrakoplovnoj terminologiji to se naziva kategorija
zračne luke, (CAT) i predstavlja ukupnu razinu tehničke i
tehnološke opremljenosti što uz stroge procedure i
osposobljene, (licencirane) djelatnike, garantira pružanje
kvalitetne usluga prihvata i otpreme zrakoplova –
sigurnosti zračne plovidbe na zračnoj luci. Svi navedni
specijalistički tehnički podsustavi povezuju se u ekspertni
sustav s bazom podataka, bazom znanja i mehanizmima
zaključivanja, koji se nalaze u aerodromskoj službi
elektroodržavanja, engl. Airport Electrical Maintenance,
(AEM).
Svjetlosna signalizacija na zračnim lukama u početku
svoje primjene služila je isključivo za vizualno navođenje
zrakoplova u procedurama slijetanja i polijetanja, Slika 1.
U ovom radu bit će prezentirana iskustva stečena kroz
realizaciju projekata aplikativne problematike, [1]-[4].
Stupanjem na snagu nove legislative, [5], pokrenuti su
programi cjeloživotnog obrazovanja, (AERO TVZ), [6] i
opremljen je praktikum za izvođenje vježbi i uvođenje
znanstveno-istraživačkog rada, [7]. Uz programe
edukacije razvija se inteligentni sustav koji se koristi
formiranim bazama znanja i bazama podataka
aerodromskih sustava svjetlosne signalizacije. Kreirani
algoritmi ukazuju na karakteristike i efikasnosti pojedine
opreme i podsustava, što se može vrlo kvalitetno
primijeniti u poslovanju za unaprijed planirane zadatke. U
edukacijama se koristi pristup kojim su japanski radnici
zahvaljujući metodama osposobljavanja kroz kontrolu
kvalitete provodili racionalizacije, unapređenja i
procjenjivali svoje učinke, kao u [8] i “neobjavljen” [9].
Slika 1. Svjetlosna signalizacija aerodroma Heathrow 1957. godine
Uporaba informacijsko komunikacijskih tehnologija,
(ICT), nameće informatizaciju samog posla. Potencijalno
dostupne informacije i parametri mogu se uporabljivati u
realnom vremenu te se s njima može manipulirati u smislu
potreba odlučivanja, [10]. Inteligentni sustav, (IS),
razvijen i instaliran kao demo model sustava svjetlosne
signalizacije, uz [6], ima sve realne mogućnosti kao
nadzorno upravljački aerodromski sustav. IS ima svoj
hardver i softver i omogućava funkcije upravljanja koje se
Danas je to složeni sustav s množinom opreme koja
osim sustava svjetlosne signalizacije, obuhvaća sustave
sigurne opskrbe električnom energijom s osnovnim i
sekundarnim izvorima, sustave upravljanja kretanja
zrakoplova po manevarskim površinama i sustave za
navođenje zrakoplova na parkirne pozicije, Slika 2.
1488
MIPRO 2014/CIS
u stvarnosti na zračnoj luci provode upravljačkom
jedinicom na aerodromskom tornju, (TWR). Sve funkcije
se nadziru lokalno na samoj opremi kao u AEM-u.
II.
AERODROMSKI SUSTAV SVJETLOSNE
SIGNALIZACIJE
C. Inteligentni sustav za učenje i poučavanje
Baze podataka i znanja, procesuiranje ulaznih
podataka i modeliranje problema, kroz IS koriste se za
učenje, znanstveno istraživački rad i programe edukacije
na Tehničkom veleučilištu Zagreb, (TVZ), i to:
•
Kroz teorijska predavanja izbornog kolegija
Umjetna inteligencija, (UI) – Ekspertni sustavi,
(ES), [7], studenti se uvode u problematiku IS, te
kroz interaktivni rad otkrivaju i pronalaze
mogućnosti djelovanja. Kroz spoznaje o UI i
razvoj ES, studenti osim aplikativne primjene,
stječu i usputni pozitivne učinke jer se kroz
kolegij težište stavljaju na izučavanje s ciljem
boljeg razumijevanja ljudske inteligencije i
olakšavanje komunikacije ljudi sa strojem.
Klasična UI, usko je vezana s pojmom znanja,
njegovog prikupljanja, pohrane i primjene pri
rješavanju složenih zadataka. Zbog tih se razloga
kroz kolegij potiču razmišljanja o UI naše
stvarnosti, odnosno konkretnih praktičnih
problema primjera iz prakse, o domenama znanja
koje se usvaja kroz kognitivne složenosti i
kontekst znanja,“neobjavljen” [9].
•
Kroz laboratorijske vježbe izbornog kolegija UIES, sintetiziraju se spoznaje do kojih se dolazi
pretraživanjima baza znanja, uz pomoć ES. Na taj
se način profiliraju stavovi, mišljenja i ekspertiza
o znanju i naukovanju i potiče hermeneutičko
promišljanje na način da se svjesno dopušta izmak
uvjeta njegove ograničenosti kako za poučavatelja
tako i za poučavanog,“neobjavljen” [9].
•
Kroz specijalističke programe cjeloživotnog
obrazovanja na TVZ-u, u skladu s [5],
specijalistička znanja su podloga za stručnjake od
kojih se očekuje stručnjačko rješavanje problema
na razini ekspertize, a za što je neophodno
razumijevanje. Za potvrdu razumijevanja koriste
su
raspoložive
baze
podataka,
stvarni
eksploatacijski rezultati te uspoređuju s
rezultatima dobivenim pretragama. Na taj se način
ekspertu "Otkriva mogućnost razumijevanja koje
nije
nemislivo
unaprijed“,
[12].
Na
specijalističkim edukacijama kandidate se
upoznaju s djelovanjem eksperta, odnosno
specijalista. Promatra ga se s pozicije vrsnog
poučavatelja, što je i cilja kojem teže poučavani.
U konačno dosegnutom statusu izobrazbe on ne
predstavlja nadmoćnu instituciju, instancu za
posljednje odluke, jer skupljanje i posjedovanje
iskustva, nije zvanje. Ali zvanjem postaje kada
posreduje svojim znanjem u stručnoj praksi.
Očekuje se, da se njegova uloga odlikuje izrazom
expertus, što se osamostalilo iz čitave velike rijeke
iskustava stečenog u praksi i potvrđenog na
edukaciji. Iz tih su razloga i predviđeni
specijalistički programi koji se razlikuju, radili se
o stjecanju potvrde o osposobljenosti, njenom
obnavljanju ili produljenju. Ekspert se nalazi
između znanosti, u kojoj mora posjedovati
kompetencije i društvene politike prakse, [13].
A. Koncepcija strujnih krugova aerodromske rasvjete
Sustav svjetlosne signalizacije, engl. Airfield Lighting
System, (ALS), koncipiran je serijskim strujnim
krugovima, [11], koji su napajani iz izvora konstantne
struje, regulatora, engl. Constant Current Regulator,
(CCR). Svako rasvjetno tijelo, svjetiljka ili svjetlosna
oznaka, u serijskom strujnom krugu je priključeno preko
svog izolacijskog transformatora, (T1-T(N)), Slika 3.
Slika 3. Serijski strujni krug sustava svjetlosne signalizacije
B. Laboratorijska oprema ALS
Kompletna oprema za laboratorijski model serijskog
strujnog kruga ALS je dobivena zaslugom sponzora¹.
Primarni krug je sastavljen od CCR-a, primarnih
kabelskih vodova s primarnim konektorima i izolacijskim
strujnim transformatorima. Krug je opremljen senzorima,
perceptorima i aktuatorima u modularnoj izvedbe i sve je
ugrađeno u ormar CCR. Kao hardver IS sastoji se od
modula napajanja, modula upravljačko procesorske
jedinice, komunikacijskog modula, modula regulacije
CCR-a, modula za nadzor stanja otpora izolacije i modula
za kontrolu broja pregorjelih žarulja u serijskom strujnom
krugu, sve integrirano operabilnim softverom.
Inteligentni sustav, (IS), je predstavljen računalom s
aplikacijskom programskom podrškom kao mehanizmom
zaključivanja, bazom znanja i bazom podataka, Slika 4.
Slika 4. Inteligentni sustav laboratorijskog modela aerodromskog
sustava svjetlosne signalizacije
¹-TRANSCON, Electronic Systems,www.transcon.eu. (sponzor)
MIPRO 2014/CIS
1489
•
Znanstveno istraživački rad se potiče već izradom
seminarskih radova za koje se studenti odlučuju
tijekom slušanja kolegija. Predavanja su kao i
razrađeni specijalistički programi usmjereni na
konkretne probleme koji se rješavaju, pa je tako
dostupno u bazi znanja dovoljno gradiva za odabir
kvalitetnog završnog rada. Ovaj rad rezultat je
rada mentora i studenta koji je započeo
seminarskim a bit će finaliziran kroz završni,
diplomski rad studenta trećeg koautora.
Iz raspoloživih baza znanja i podataka analiziraju su
problemi vezani na konkretne serijske strujne krugove
odabranih zračnih luka s učestalim smetnjama koje
narušavaju operabilnost sustava svjetlosne signalizacije.
Uzrokovani kvarovi na izolaciji primarnih kabelskih veza
modeliraju problem i njegovo rješavanje korištenjem svih
spoznaja koje se profilirale tijekom svih provedenih
edukacijskih programa. Uspoređivanjem rezultata iz
prakse sa zračnih luka, uključujući i one s najekstremnijim
klimatskim uvjetima sintetiziraju se rješavanja, [14].
III.
ODRŽAVANJE AERODROMSKIH SPECIJALISTIČKIH
SUSTAVA I OPREME
Održavanje specijalističkih aerodromskih sustava
pomoću računala započelo je još sredinom prošlog
stoljeća uvođenjem računalne opreme i aplikacijskih
programskih podrški oslonjenih najviše na građevinsko
održavanje manevarskih površina zračnih luka, [15].
Sustav za gospodarenje kolnika (PMS), koji je prvotno
razvila američka vojska doživio je čitav niz prilagodbi,
između ostalog i nadogradnju za praćenje stanja sustava
svjetlosne signalizacije. Bio je prvenstveno namijenjen za
planiranje strategije održavanja, a korišten je i u razvoju
edukacijskog modela IS, Slika 5.
BAZA PODATAKA
PARAMETRI ZA MODELE
OŠTEĆENJA
MANEVARSKIH POVRŠINA
SUSTAVA SIGNALIZACIJE
INTENZITET PROMETA
KLIMATSKI UTJECAJ
ULAZNI PODACI
B. Otpor izolacije serijskih strujnih krugova
Vrijednosti otpora izolacije serijskih strujnih krugova,
(SSK), Tablica I., za aerodromski sustav svjetlosne
signalizacije, (primarni krugovi), prema referentnoj
dokumentacijia, zavisna je o njihovim dužinama. U
primarnim krugovima koriste se jednožilni kabeli,
različitih tipova izolacije presjeka vodiča od šest
kvadratnih milimetara za ukupni napon u krugu od pet
kilovolta, kojima su povezani izolacijski transformatori.
TABLICA I.
Red.br.
OTPOR
IZOLACIJE SERIJSKIH KRUGOVA - ALS
Referentni dokument: MAINTENANCE OF
AIRPORT VISUAL AID FACILITIESa
Dužina serijskog kruga(m)
(MΩ) a
(MΩ)
1
3000 ili manje
50
50
2
3000 - 6000
40
50
3
6000 ili više
30
50
a FAA- Federal Aviation Administration AC No: 150/5340-26A, Initiated by: AAS-100
REGISTAR
PREGLEDI
(INSPECTION)
A. Održavanje sustava svjetlosne signalizacije
Prema [11], način održavanja sustava svjetlosne
signalizacije precizno je propisan. On obuhvaća
građevinsko i elektro održavanje. U ovom je radu izložen
model održavanja elektro opreme, ALS u AEM. Dvije su
veličine kao karakteristike kvalitete ALS-a određene kao
referentne. Prva je vezana na kvalitetu luminiscencije i
definirana je postotnom vrijednošću intenziteta svakog
pojedinačnog rasvjetnog tijela. Druga je vezana na
kvalitetu izolacijskih svojstava primarnih kabelskih
vodova i definirana je graničnom vrijednošću otpora
izolacije kompletnog strujnog kruga. Procedure
održavanja striktno su propisane i obuhvaćaju dnevne,
tjedne, mjesečne i periodičke preglede. Osim pregleda
propisane su i procedure ispitivanja i mjerenja, [11].
Prema slici 6. u serijskom krugu ALS, segmenti
primarnih kabela, (4), povezuju transformatore, (2),
primarnim konektorima, (6). Na svakom izolacijskom
strujnom transformatoru preko sekundarnih kabela, (5) i
konektora, (7), spojena je lampa, (3).
SITUACIJA (POLOŽAJ)
KALKULACIJE
(PRORAČUNI)
IZVJEŠĆE O STANJU
MANEVARSKIH POVRŠINA
SUSTAVA SIGNALIZACIJE
MODELI PROGNOZE
PROCJENA
(PROGNOZA)
PROCJENE STANJA
-KRITIČNE TOČKE
-INDEKSI STANJA
EXPERTISE
HISTORY
ANALIZA ODRŽAVANJA
PRIJEDLOZI ZA
ODRŽAVANJE
REGISTAR
ODRŽAVANJA
JEDINIČNE CIJENE
POLITIKA ODRŽAVANJA
PLANIRANJE
(BUDGETING)
BUDGET
-GODIŠNJI IZDACI
-POLITIKA ODRŽAVANJA
-TEKUĆE ODRŽAVANJE
Slika 5. Blok dijagram sustava za gospodarenje kolnika
1490
Slika 6. Primarni, serijski strujni krug sustava svjetlosne signalizacije
MIPRO 2014/CIS
Izolacijski strujni transformatori u serijskom strujnom
krugu bez obzira na pogonsko stanje sekundara, a koje
može biti prazni hod, kratki spoj ili radno trošilo – žarulja,
ne utječu na stanje otpora izolacije primarnog strujnog
kruga. Iz tih razloga utvrđivanje stanje otpora izolacije
primarnih strujnih krugova svodi se samo na ispitivanje
kruga koji je sastavljen od primarnih kabela, Slika 7.,
primara izolacijskih strujnih transformatora, Slika 8. i
primarnih konektora, Slika 9.
Slika 7. Tipovi primarnih kabela serijskog strujnog kruga sustava
svjetlosne signalizacije
Slika 8. Tipovi izolacijskih strujnih transformatora serijskog strujnog
kruga sustava svjetlosne signalizacije
Za provedbu mjerenje bitno je koliki je istosmjerni
napon i temperatura jer o tome ovisi vrijednost izmjerenog
izolacijskog otpora. Na temelju mjerenja otpora izolacije
može se procijeniti stanje izolacije. Naročito, ako se
mjerenje otpora izolacije provodi u određenim
vremenskim intervalima. Može se na temelju kretanja
vrijednosti otpora izolacije dobro zaključivati o stanju
izolacije i očekivanim promjenama jer je za takvu ocjenu
često važnije praćenje vremenske relativne promjene
otpora izolacije nego apsolutni iznos otpora izolacije.
Ove spoznaje oko mjerila i mjerenja otpora izolacije
rezultirale su punjenjem baze znanja. Utvrđene su razlike
između mjerenje otpora izolacije i kontrole otpora
izolacije. U samom početku uvođenja ispitivanja na ALS,
za kontrolu izolacijskog otpora u pogonskim uvjetima su
se koristili induktorski megaommetar. To su bili
istosmjerni generatori s instrumentom s križnim svicima.
U novije vrijeme se koriste baterijski uređaji koji daju
konstantni istosmjerni mjerni napon uobičajenih
vrijednosti 250, 500, 1000 ili 5000V. Preciznost mjerenja
u početku nije bila propisana a danas uporabna pogreška
mjerila, za mjerno područje ili mjerna područja koja je
odredio proizvođač i za nazivne propisane uporabne
zahtjeve ne smije biti veća od ± 30%. Za mjerila je
potrebno provodi tipska ispitivanja koja se provode na
osnovi dokumentacije i/ili rezultata laboratorijskih
ispitivanja, [16].
Prema usvojenoj legislativi u Hrvatskoj je na snazi
propis koji striktno definira način mjerenja otpora
izolacije svih primarnih strujnih krugova sustava rasvjete
operativnih površina i prilazne rasvjete. Otpor izolacije
kabela nove i postojeće instalacije mora biti najmanje 50
MΩ, prema Tablici I., četvrta kolona nije definirana
zavisnost o dužini primarnog kruga. Legislativa navodi,
ako se prilikom kontrole mjerenja pokaže da otpor
izolacije pada, provjeru otpora izolacije potrebno je
obavljati češće s utvrđivanjem uzroka pada. Za ispitni
napon se preporuča vrijednost od pet kV. Odstupanje od
propisanog minimuma otpora izolacije je dozvoljeno do
vrijednosti dobivene izračunom otpora izolacije za svaki
strujni krug. Minimalni dozvoljeni otpor izolacije izražen
u MΩ može se izračunati na temelju napona ispitivanja i
dozvoljene struje odvoda. Proračun otpora izolacije i
mjerenje izoliranosti kabela za napajanje električnom
energijom i kabelima za signalizaciju i upravljanje
provode se u skladu s legislativom, [11].
Slika 9. Primarni i sekundarni konektori strujnih krugova ALS
C. Mjerenje i prijenosna mjerila otpora izolacije
Za mjerenje otpora izolacije najčešće se primjenjuje
U-I metoda. Koristi se istosmjerni napon, koji priključen
na izolaciju u prvom trenutku propusti veliku struju
nabijanja koja brzo opadne. Održava se polarizacijska
struja koja opada sporije. Tek nakon nekoliko minuta
ostane samo struja odvoda kroz izolaciju koja određuje
istosmjerni statički otpor izolacije, Slika 10. Zato je bitno
da se prilikom mjerenja čeka s očitanjem dok se struja
kroz izolaciju približi stacionarnoj vrijednosti i ustali
pokazivanje instrumenta kojim se mjeri.
MIPRO 2014/CIS
Slika 10. Struje kroz izolaciju
1491
D. Ugradni moduli za mjerenje otpora izolacije
Spoznaje o postupcima mjerenja kao i procedure
ispitivanja otpora izolacije pridonijele su razvoju i
primjeni uređaji za kontinuirano praćenje stanja otpora
izolacije serijskih strujnih krugova, koji se kao standardna
oprema SSK ugrađuje uz CCR opremu ALS jer se
pokazalo kako kontinuirani ispitni napon narinut na
primarne krugove pridonosi poboljšanju narušenog otpora
izolacije zbog vlage, jer se izolacija suši i poboljšava.
Poznato je da prijenosna mjerila otpora izolacije, zbog
primjene visokih mjernih napona moraju imati takva
konstrukcijska svojstva koja će omogućiti da se njima
rukuje sigurno. Također uz svako mjerilo mora biti na
raspolaganju odgovarajući visokonaponski kabel koji je za
to namijenjen. Ako se k tome doda i nužna obučenost
rukovatelja kao i periodično ispitivanje mjerila, prednosti
stacionarnih uređaja, kao standardne opreme za
kontinuirano praćenje stanja otpora izolacije SSK, i te
kako su opravdane, [17].
Analizirani rezultati ispitivanja otpora izolacije nekih
karakterističnih SSK, [18], prikupljeni u bazi podataka IS,
poslužili su za algoritme održavanja, Tablica II.
TABLICA II.
OTPOR
IZOLACIJE SERIJSKIH KRUGOVA - ALS
REZULTATI MJERENJE NA
KARAKTERISTIČNIM KRUGOVIMA
Godina/
Ispitivanje
terensko
prijenosnim
(MΩ)
Ispitivanje
uređaj ugradni
-selekcijski
(MΩ)
Ispitivanje
uređaj ugradni
- kontinuirano
1995./III.
5
16
25
1996./VI.
12
19
35
1997./VIII.
15
20
50
1998./XI.
5
17
55
2001./I.
3
18
70
/mjesec a
(MΩ) b
a – odabrani vremenski intervali koji uključuju i različite klimatske uvjete kroz godinu
b – krug uz ispitivanje otpora izolacije kontinuiranim naponom prolongiran za sanaciju
IV.
ZAKLJUČAK
Razvijenim inteligentnim sustavom, (IS), koji se
koristi u programima edukacije na TVZ, kako u izbornom
kolegiju tako i za stjecanje licence aerodromskih
specijalista na održavanju svjetlosne signalizacije,
dobiveni su konkretni parametri koji upućuju na
karakteristike i efikasnosti pojedinih podsustava. Između
ostalih, implementirani modularni sustav za nadzor stanja
izolacije serijskih strujnih krugova pridonosi podizanju
kvalitete izolacije. Formiranim bazama znanja i podataka
o stanju izolacije složeni su algoritmi za predviđanje
mogućih kvarova ili za odgađanje sanacije zbog
poboljšanja koje je uzrokovano primjenom novih metoda
ispitivanja. Samim tim se postiže racionalnije održavanje
uz visoku pogonsku pouzdanost.
Kandidati uključeni u specijalističke edukacije i
studenti izbornog kolegija kroz IS uče i svojim ga
1492
znanjem, kako onim empirijskim tako i onim iz obrade
pretraga, nadograđuju. Stečena znanja kao kompetencije
educiranim specijalistima pomažu u kreiranju planova
održavanja.
ZAHVALA
Za kompletno opremanje laboratorija serijskim
strujnim krugom ALS, koji je korišten kao IS i u ovom
radu, zahvaljujemo se svojem sponzoru¹, TRANSCON
ELECTRONIC SYSTEMS, spol. s r.o., Kvapilova 2133,
738 01 Frýdek-Místek, CZ,, www.transcon.eu
LITERATURA
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
[8]
[9]
[10]
[11]
[12]
[13]
[14]
[15]
[16]
[17]
[18]
Z. Balaž, A. Franić, N. Mihelčić, “Tehnička strana opremljenosti
Zračne luke Zagreb za uvođenje kategorije CAT IIIB“, 17. skup o
prometnim sustavima
Automatizacija u prometu, Osijek Budimpešta, 1997.
Z. Balaž, “Primjena računala u procesu održavanja manevarskih
površina zračne luke – Programi za građevinsko i elektro
održavanje“, Stručni skup ISEP 98, Elektrotehnička zveza
Slovenije, 1998.
Z. Balaž, “Analiza registriranih poremećaja u radu sustava
svjetlosne signalizacije na Zračnoj luci Zagreb - Sicomos“,
Elaborat br. 10028/01 - Aeroing d.o.o., Zagreb, 2001.
Z. Balaž, “Expertiza specijalističkih sustava u funkciji sigurnosti
zračne plovidbe na Zračnoj luci Mostar i prijedlog rješenja za
unaprijeđenje”, Studija br. 10056/01 - Aeroing d.o.o., Zagreb,
2001.
Narodne novine RH, “Pravilnik o stručnom osposobljavanju
zaposlenika i drugih ugovornih djelatnika aerodroma, pružatelja
zemaljskih usluga i korisnika usluga aerodroma koji samostalno
obavljaju zemaljske usluge“, NN br. 7/13, Zagreb, 2013.
Z. Balaž, “Priručnik za osposobljavanje djelatnika koji na zračnim
lukama obavljaju specijalistička održavanja“, TVZ, Centar
cjeloživotnog obrazovanja, Zagreb, 2013.
Z. Balaž, “Predavanja iz kolegija Umjetna inteligencija –
Ekspertni sustavi”, TVZ, Elektrotehnički odjel, III. Semestar
specijalističkog studija, Zagreb, akademska godina 2013/14.
W.E. Deming, “Quality, productivity and competitive position”
MA MIT Center for Advanced Engineering Study, 1982.
Z. Balaž, K. Meštrović, “Učenje i poučavanje iz umjetne
inteligencije”, rad predan za Polytechnic & Design, Vol. 2, No.2,
TVZ, Zagreb, 2014.
S. Zuboff, “In the adge oft he smart machine: The future of work
and power,” New York, Basic Books, 1988.
ICAO -Annex 14, Volume I, “Aerodrome design and operations”,
4th Edition, Montreal, 2004.
G. Figal, “Smisao razumijevanja”, Matica Hrvtska, Biblioteka
Parnas, Prevela, Darija Domić, Priredio Damir Barbarić, Tisak
Targa, Zagreb, 1997.
H-G. Gadamer, “Nasljeđe Europe”, Matica Hrvtska, Biblioteka
Parnas, Preveo Kiril Miladinov, Priredio Damir Barbarić, Tisak
Targa, Zagreb, 1997.
Z. Balaž, “Upgrading of Airport at Nafoora Field – Arabian Gulf
Oil Company”, Benghazi, Lybia, Aeroing d.o.o./SINIT Rovigo,
Italy, 2002.
ICAO Journal, “PMS/ATM Systems Implementation”, Montreal,
6-24. December, 1993.
Narodne novine RH, „Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za
mjerila otpora izolacije”, NN br. 81/02, Zagreb 2002.
G. Bijelić, D. Jakušić, T. Fruk, “ Inteligentni sustav za obradu
rezultata mjerenja otpora izolacije”, Seminarski rad iz kolegija
Umjetna inteligencija – Ekspertni sustavi”, TVZ, Elektrotehnički
odjel, III. Semestar specijalističkog studija, Zagreb, akademska
godina 2013/14.
Z. Balaž, “Analiza rezultata ispitivanja stanja otpora izolacije
serijskih strujnih krugova Aerodroma Brač, Zračne luke Zagreb i
Airport Nafoora”, No: F-68/02, Aeroing d.o.o., Zagreb, 2002.
MIPRO 2014/CIS