IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE BOSNA I HERCEGOVINA 2 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE Mreža organizacija civilnog društva SELDI je inicijativa koja okuplja organizacije u cilju unapređenja borbe protiv korupcije, razmjene iskustava i dobrih praksi u Jugoistočnoj Evropi. Ovaj izvještaj se bazira na rezultatima istraživanja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) u Sarajevu i na iskustvu Centra za demokratske studije (CSD) iz Bugarske, stečenog u praćenju korupcije i borbe protiv korupcije u Jugoistočnoj Evropi. Nalazi prezentirani u ovom izvještaju temelje se na Sistemu za praćenje korupcije, najsavremenijem alatu za praćenje dinamike korupcije na državnom nivou. Pored toga, u utvrđivanju nivoa korupcije u Bosni i Hercegovini, ovaj izvještaj se oslanja i na posljednja međunarodna istraživanja i ankete provedene na ovu temu. SELDI coalition founding members: Albanski centar za ekonomska istraživanja (ACER), Albanija Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Crna Gora Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Bosna i Hercegovina Centar za liberalno-demokratske studije (CLDS), Srbija Centar za demokratske studije (CSD), Bugarska Forum za građanski aktivizam FORCA Požega, Srbija Kuća Evrope (HoE), Albanija Institut Alternativa (IA), Crna Gora Institut za demokratiju ‘Societas Civilis’ Skopje (IDSCS), Makedonija Instituti Riinvest, Kosovo Kosovo Pravni institut (KLI), Kosovo Makedonski centar za međunarodnu saradnju (MCIC), Makedonija Ohrid Institut za ekonomske strategije i međunarodne odnose, Makedonija Partnerstvo za socijalni razvoj (PSD), Hrvatska Regionalna antikorupcijska inicijativa (RAI) Sekretarijat, Bosna i Hercegovina “Syri i Vizionit”, Kosovo Turska Fondacija za ekonomske I socijalne studije (TESEV), Turska ISBN: 978-954-477-201-7 2013, Southeast Europe Leadership for Development and Integrity (SELDI) Creative Commons License Attribution-NonCommercial-NoDerivs 3.0 Unported Center for the Study of Democracy 5 Alexander Zhendov Str. 1113 Sofia tel.: (+359 2) 971 3000 fax: (+359 2) 971 2233 csd@online.bg, www.csd.bg Ova publikacija je urađena uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost SELDI iicijative I ni u kom slučaju ne predstavlja stanovišta Evropske unije. IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE 3 SADRŽAJ Uvod................................................................................................................................ 4 I Korupcija i anti-korupcija u IH:2001,2002,2011,2014....................................... 5 Tradicionalni indikatori...................................................................................... 6 Novi pokazatelji.................................................................................................10 II Antikorupcijske politike i regulatorno okruženje............................................15 III Institucionalna praksa i provođenje zakona.....................................................20 IV Pravosuđe u anti-korupciji..................................................................................24 V Korupcija i ekonomija...........................................................................................29 VI Civilno društvo u borbi protiv korupcije.........................................................36 VII Međunarodna saradnja........................................................................................42 4 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE UVOD Usprkos reformama koje traju godinama, uključenosti međunarodne zajednice i podršci donatora, široko rasprostranjena korupcija ostaje jedan od glavnih problema u BiH, dovodeći u pitanje svaku ozbiljniju reformu koja bi vodila do uspostavljanja funkcionalne i održive države. Korupcija je raširena u javnom i privatnom sektoru i prisutna je na najvišim nivoima vlasti i politike. Sprega između političkih elita i sa njima povezanih poslovnih oligarhija, čiji interesi su iznad interesa javnosti, dovelo je BiH do toga da bude rangirana među zemljama koje karakteriše stanje „zarobljene države”. Na Indikatoru percepcije korupcije koju je razvila organizacija Transparency International1, BiH je rangirana na 72 mjestu od 177 zemalja, zajedno sa Srbijom, Brazilom i Južnom Afrikom. Solidni okvir zakonodavstva i institucionalnosti za efikasno suzbijanje korupcije su doneseni u posljednjih nekoliko godina. Međutim, ostaju veliki izazovi kao što su slabo provođenje zakona i mehanizmi za njihovo sprovođenje, neusaglašeni zakoni između različitih nivoa vlasti, kao i neadekvatni institucionalni kapaciteti te podređenost institucija neformalnim centrima moći. Ono što najviše uznemiruje, što je također i glavni uzrok dramatičnog nivoa korupcije u BiH, je potpun nedostatak političke volje za suočavanje sa ovim konkretnim problemom koji bi doveo do značajnijeg napredka u borbi protiv korupcije.2 http://www.transparency.org/research/cpi/overview Studija nacionalnog integriteta 2013 http://ti-bih.org/wp-content/uploads/2012/12/NationalIntegrity-System-Assessment-BiH-2013-en.pdf 1 2 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE 5 I KORUPCIJA I ANTI-KORUPCIJA U BIH: 2001, 2002, 2011, 2014 Tekući monitoring korupcije i anti-korupcije u Bosni i Hercegovini se zasniva na regionalnim posmatračkim istraživanjima provedenim tokom 2001., 2011. i 2014. Ankete koriste metodologiju sistema za praćenje korupcije (CMS)3. Monitoring otkriva trendove širenja i stavove prema korupciji u BiH, kroz uspoređivanje podataka iz nekoliko godina (2001, 2002, 2011 i 2014). Analiza je zasnovana na percepciji javnosti i indivudalnom iskustvu korupcije, i nudi procjenu javnog značaja koji ima ova pojava i domet u kojem se korupcija raširila u različitim društvenim sferama. Figura 1: Osnovni indikatori procjene korupcije iz Sistema za praćenje korupcije CMS originalno čine četiri para indikatora, koji mjere stavove, uključenost, procjene i očekivanja. Oni se zovu klasični indikatori. Centar za Istraživanje demokratije (CSD) je razvio sličan model indikatora koji prikazuju okruženje korupcije i anti-korupcije u zemlji kroz praćenje određenog presjeka populacije koja je imala doticaja sa korupcijom. Ove se zovu novim indikatorima. Oni neće zamjeniti klasične, već će prije svega obogatiti informacije koje su već obezbjeđene. Sistem monitoringa korupcije (Corruption Monitoring System CMS) je razvio Centar za demokratske studije 1998. Svrha CMSa je da mjeri nivo korupcijske viktimizacije u zemlji, te da identificira percepciju javnosti o korupciji, javno mijenje i očekivanja. CMS je prvi put korišten 2000, nakon čega je stekao priznanje UN, te se smatra najboljim mehanizmom za monitoring korupcije na nacionalnom nivou. 3 6 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE Figura 2: Interakcija između indikatora korupcije TRADICIONALNI INDIKATORI 1. STAVOVI U VEZI KORUPCIJE Indikatori stavova prema korupciji mjere dvije dimenzije građanskih vrijednosti: a) principijelnu prihvatljivost, koja mjeri nivo prihvatljivosti unutar vrijednosnog sistema i toleranciju prema korupciji koja se dešava u različitim oblastima javnog sektora b) podložnost korupciji, kojom se procjenjuje sklonost građana i poslovnih ljudi da pribjegnu koruptivnim praksama prilikom rješavanja ličnih problema. 1.1. OPŠTA PRIHVAĆENOST Prihvaćenost (Grafika 1) oslikava djelokrug vrijednosnog sistema društva u okviru kojeg se toleriše korupcija, ili koruptivne prakse. Označava sklonost građana prema prihvatanju postojanja koruptivnih praksi u njihovom društvu, i slijedom toga, priznaje određen nivo korupcije unutar njihovog vrijednosnog sistema. 7 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE Grafika 1&2; Izvor: SELDI/CSD Sistem monitoringa korupcije, 2014 Opšta prihvaćenost 3 2,5 2 1,5 Opšta prihvaćenost 1 0,5 0 2001 2002 2011 2014 Podložnost korupciji 3,5 3 2,5 2 Podložnost korupciji 1,5 1 0,5 0 2001 2002 2011 2014 1.2. PODLOŽNOST KORUPCIJI Ovaj index (Grafika 2) mjeri sklonost građana da kompromituju svoje vrijednosti pod pritiskom okolnosti, odnosno, kad se nađu u realnim situacijama koje zahtijevaju donošenje odluka o tome da li će se poslužiti korupcijom ili ne, znajući da će ovakva odluka imati trenutne posljedice na njih. 2. UČEŠĆE U KORUPTIVNIM PRAKSAMA Ovaj index mjeri ispitanikovo lično učešće u različitim oblicima korupcije u BiH, i ima dvije dimenzije: a) Pritisak korupcije b) Učešće u koruptivnim praksama 2.1. PRITISAK KORUPCIJE Ovaj index (Grafika 3) mjeri učestalost pokušaja javnih službenika da izvrše direktan ili indirektan pritisak na građane kako bi dobili novac, poklone ili usluge. Građanima je postavljeno pitanje koliko često im službenici u javnom sektoru, sa kojima dolaze u doticaj, traže ili očekuju novac, poklone ili usluge. 8 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE Figure 3: Corruption pressure and involvement in corruption; Source: SELDI/ CSD Corruption Monitoring System, 2014 2.2. UČEŠĆE U KORUPTIVNIM PRAKSAMA Ovaj index (Grafika 4) odražava samoprocjenu učešća ispitanika u raznim formama koruptivnog ponašanja (mito). Građanima je postavljeno pitanje koliko često su morali da pruže službeniku novac/poklon/korist da bio on obavio svoju dužnost. Figura 4: Učešće u koruptivnim praksama sa ili bez korupcijkog pritiska; Izvor: SELDI Sistem monitoring korupcije 2014 3. PROCJENA RAŠIRENOSTI KORUPCIJE 3.1. RAŠIRENOST KORUPCIJE Ovaj index (Grafika 3) registruje percepciju građana o raširenosti koruptivnih praksi među javnim službenicima. Tokom mjerenja, građanima je postavljeno pitanje za njihovo mišljenje o tome koliko je korupcija raširena među javnim službenicima. 9 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE Grafika 3&4; Izvor: SELDI Sistem monitoringa korupcije, 2014 Raširenost korupcije 7 6,8 6,6 6,4 Raširenost korupcije 6,2 6 5,8 5,6 2001 2002 2011 2014 Praktična efikasnost korupcije 6,4 6,3 6,2 6,1 6 5,9 5,8 5,7 5,6 5,5 5,4 Praktična efikasnost korupcije 2001 2002 2011 2014 3.2. PRAKTIČNA EFIKASNOST KORUPCIJE Ovaj indikator (Grafika 4) pokazuje percepciju građana o obimu u kojem je korupcija efikasan način rješavanja problema u kontaktu sa administracijom. Procjenjuje da li se korupcija isplati. Kako bi se izmjerila ova vrijednost, građanima je postavljeno pitanje koliko su spremni da ponude novac, dar ili učine neku uslugu javnom službeniku, kako bi uspješno riješili neki problem. 4. OČEKIVANJA U VEZI KORUPCIJE Ovaj indikator (Grafika 5) pokazuje percepciju građana o kapacitetu (potencijalu) njihove zajednice da se nosi sa problemom korupcije. 10 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE Grafika 5; Izvor: SELDI Sistem monitoringa korupcije, 2014 Očekivanja u vezi korupcije 5,6 5,5 5,4 5,3 5,2 Očekivanja u vezi korupcije 5,1 5 4,9 4,8 4,7 2001 2002 2011 2014 NOVI POKAZATELJI 1. IDENTIFIKACIJA (SVJESNOST) KORUPCIJE Ovaj indikator pokazuje udio građana koji prepoznaje korupcione prakse kao takve. Rezultati koji su prikazani u Figuri 5 pokazuju kako je većina populacije – 86 posto – veoma svjesna šta znači koruptivno ponašanje. Figura 5. Nivo svjesnosti (identifikacije) o koruptivnom ponašanju; Izvor: SELDI SItem monitoring korupcije 2014 2. SKLONOST KORUPCIJI Ovaj indikator (Figura 6) mjeri sklonost građana da prave kompromise u svom vrijednosnom sistemu pod pritiskom okolnosti. Dijeli populaciju na tri grupe prema deklarisanom ponašanju / reakciji na prilike za podmićivanje: podložni korupciji; nesklone korupciji; i grupu miješanog ponašanja. Indikativno je da je procenat građana koji nije podložan korupciji porastao tokom posmatranog perioda (sa 17% na 31%). IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE 11 Figura 6: Sklonost korupciji; Izvor: SELDI Sistem monitoring korupcije 2014 3. TOLERANCIJA KORUPCIONIH PRAKSI (PRIHVAĆENOST) Ovaj indikator (Figura 7) pokazuje dio populacije koji prihvata korupciju u zemlji. Ohrabrujuće je da je procent građana koji ne prihvataju korupciju u porastu tokom godina (od 56% u 2001 do 81% u 2014). Figura 7: Prihvatljivost korupcije; Izvor: SELDI Sistem monitoringa korupcije, 2014 12 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE 5. PRITISAK KORUPCIJE Figura 8: Percepcija vjerovatnoće koruptivnog pritiska (%); Izvor: SELDI Sistem monitoring korupcije 2014 6. UKLJUČENOST U KORUPCIONE TRANSAKCIJE Ovaj indikator (Grafika 6) pokazuje koliki je udio populacije spreman da prizna da su dali mito javnim službenicima sa kojima su bili u kontaktu. Slično kao i sa prošlim indikatorom, značajan je procenat ljudi koji su potplaćivali, ili nisu, javnog službenika sa kojim su bili u kontaktu, u usporedbi sa brojem ljudi koji nisu imali doticaja sa administracijom (0% do 49%). Grafika 6; Izvor: SELDI Sistem monitoringa korupcije, 2014 100% 90% Nema kontakta sa administracijom 80% 70% Ne znam 60% 50% Podmićuje 40% 30% Ne daje mito 20% 10% 0% 2001 2002 2011 2014 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE PERCEPCIJA KORUPCIJE Figura 9a: Percepcija korumpiranosti državnih službenika – najkorumpiraniji; Izvor: SELDI Sistem monitoring korupcije 2014 Figura 9b: Percepcija korumpiranosti državnih službenika – najmanje korumpirani; Izvor: SELDI Sistem monitoring korupcije 13 14 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE Figura 9c: Percepcija korumpiranosti državnih službenika – promjena u percepciji između 2011 I 2014; Izvor: SELDI Sistem monitoring korupcije 2014 PERCEPCIJA IZVODIVOSTI JAČANJA ZAKONSKOG OKVIRA U BORBI PROTIV KORUPCIJE Figura 10: Percepcija izvodivosti jačanja zakonskog okvira u borbi protiv korupcije (%) IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE 15 II. ANTIKORUPCIJSKE POLITIKE I REGULATORNO OKRUŽENJE PROVOĐENJE STRATEGIJE ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE Značajno se zakasnilo sa provođenjem državne anti-korupcione strategije i akcionog plana 2009-2014. Entiteti i distrikt Brčko, kao i tri kantona, provode strategije i akcione planove na svojim nivoima. Amandmani na Zakon o APIK-u (Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije), regulišu status i ovlasti parlamentarne komisije koja nadgleda rad APIK-a, usvojeni su i stupili su na snagu. APIK je dobio prostorije i obezbijedio minimalan broj zaposlenih: 13 zaposlenika koji podržavanju aktivnosti Direktora i njegova dva zamjenika. Efikasnost APIK-a zavisi od daljeg zapošljavanja adekvatnih kadrova, naročito na višim pozicijama, u Odjelu za koordinaciju i Odjelu za prevenciju. Na nivou entiteta, međuministarski odbori nadgledaju provođenje anti-korupcijskih strategija i planova. Vlada Brčko Distrikta je odlučila da prenese na gradonačelnikov ured ovlasti za koordinaciju anti-korupcijskih aktivnosti. Amandmani na Zakon o sukobu interesa na državnom nivou i u Republici Srpskoj nalaze se u zakonodavnoj proceduri. Oni su napravljeni na način da prenose odgovornost za bavljenje sukobom interesa i prijavu imovine na komisije koje će sačinjavati također i članovi parlamenta. Ovi amandmani ne garantuju neovisnost i efikasnu prevenciju sukoba interesa. Usvojen je i novi zakon o finansiranju političkih partija. U novom zakonu uglavnom nisu zastupljene preporuke „Grupe zemalja protiv korupcije“, što neće dovesti do ispravljanja fragmentirane strukture zakonodavstva po pitanju finansiranja političkih partija. Povećan je prag donacija, a pitanje jasnih i proporcionalnih sankcija nije ni razmatrano. Bilo je pokušaja da se promijeni Zakon o slobodnom pristupu informacijama, kako bi se ograničio obim i svrha zakona. Amandmani na Zakon o kaznenoj proceduri kojima bi se poboljšao zakonski okvir za korištenje specijalnih istražnih mjera u istragama protiv korupcije prošao je proceduru i čeka na usvajanje. Ne postoje adekvatne zakonske odredbe o zaštiti zviždača u postojećim zakonodavstvima. Bosna i Hercegovina (BiH) je usvojila Strategiju za borbu protiv korupcije (u daljem tekstu Strategiju) za perid od 2009 do 2014 i Akcioni plan (AP) za implementaciju Strategije u 2009. godini. I nakon četiri godine od usvajanja ova dva dokumenta, veoma malo se učinilo na implementaciji planiranih aktivnosti. Strategiji samo što nije istekao rok, dok više od polovine planiranih aktivnosti u AP još uvijek nije provedeno.4 Provođenje aktivnosti koje su zacrtane AP-om, stoga pokazuje tendenciju spore dinamike. Aktivnosti planirane u okviru AP su blisko povezane i zavise od akcija APIK-a. S obzirom da je uspostavljanje APIK-a kasnilo, ovo je opravdano odgodilo cjelokupnu implementaciju AP-a. Problemi su bili vidljivi već u prvobitnom setu ciljeva koje su bili planirani za provođenje početkom 2010. godine – kao što je razvijanje APIK-ovih kapaciteta. Na primjer, do današnjeg dana APIK još uvijek nije popunio kadrovski svoje kapacitete. Ovo je u startu odgodilo niz planiranih aktivnosti, kao što je Četvrta kvantificirana analiza implementacije Akcionog plana za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije 2009 – 2014, provedena u septembru 2012. Analiza je dostupna na web stranici APIKa: (http://www.apik.ba/Documents.aspx?cat=4). 4 16 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE trening i izgradnja kapaciteta neophodnih kako bi se profesionalnom osoblju omogućilo izvršenje njihovih obaveza u APIK-u.5 Nadalje, aktivnosti unutar oblasti prevencije korupcije su također bile odgođene. Nedostatak napora usmjerenih prema harmonizaciji rada različitih institucija, doveo je do nedostatka implementacije određenih mjera, kao što je pripremanje i usvajanje Programa modernizacije javne administracije, čiji je cilj jačanje administracije na nivou države i uspostavljanju jačih komunikacijskih kanala za prijavljivanje korupcije. Ovom sektoru je potrebno jače uključivanje APIK-a koji bi trebao regulisati i ujediniti standarde koji bi kreirali okruženje za prijavljivanje korupcije unutar svih nadležnih institucija. Do tada, ove strateške mjere biće razmatrane unilateralno, parcijalno i nesrazmjerno od strane različitih institucija.6 Zbog nedostatka kapaciteta unutar APIK, mjere za kreiranje pozitivnog okruženja za privredni sektor, koje bi omogućile nesmetano odvijanje poslovnih aktivnosti na cijeloj državnoj teritoriji, još uvijek nedostaju. Nadalje, mjere vezane za obrazovanje osoblja unutar institucija također nedostaju, zajedno sa mjerama za obučavanje novinara za istraživačko novinarstvo sa ciljem boljeg i kvalitetnijeg izvještavanja o korupciji, uključujući i bolje informisanje javnosti o korupciji. Procedure za uspostavljanje javnih registara privatnih i pravnih osoba koje su uključene u korupciju su bile planirane da budu usvojene u martu 2011. Do septembra 2012. godine APIK nije imao nikakve informacije o aktivnostima na sprovođenju ove mjere. Kada su u pitanju dugoročne mjere koju su bile planirane da se provedu do decembra 2014. godine, gotovo je sigurno da će ovo biti prolongirano, jer APIK vodi ključnu riječ u njihovom provođenju. U Izvještaju o aktivnostima APIK-a za 2012. navodi se da je potpuna implementacija AP nerealistična, i da bi pažnju trebalo usmjeriti na pojedinačne mjere i aktivnosti koje se mogu provesti unutar odgovarajućeg roka. Preduslov za ovakav reduciran plan bi bilo puno kadrovsko osposobljavanje APIK-a (što se još nije desilo) što bi dovelo do provođenja zacrtanih projekata i aktivnosti. „APIK se suočava sa brojnim objektivnim preprekama u implementaciji aktivnosti koje su u njegovoj nadležnosti. Poseban rizik sa kojim se APIK suočava je nedostatak svijesti o važnosti i ulozi APIK-a, minimalizovanju ili preuveličavanju uloge APIK-a u cjelokupnom sistemu borbe protiv korupcije u BiH”, navodi se u izvještaju. BORBA PROTIV KORUPCIJE NA ENTITETSKOM NIVOU Kada je u pitanju borba protiv korupcije na entitetskom nivou, Narodna skupština Republike Srpske je krajem 2013. usvojila Strategiju borbe protiv korupcije za period od 2013 do 2017. Nakon usvajanja Strategije, biće pripremljen AP za provođenje. Po prvi put ova Strategija će uvesti obavezu pripremanja planova integriteta unutar javnog sektora, kao mehanizam koji predstavlja jednu od najnaprednijih Četvrti monitoring izvještaj o implementaciji Startegije za borbu protiv korupcije, održana u septemberu 2012 - Čitav izvještaj je dostupan na linku: (http://www.apik.ba/Documents. aspx?cat=4). 6 Četvrti monitoring izvještaj o implementaciji Startegije za borbu protiv korupcije, održana u septemberu 2012- Čitav izvještaj je dostupan na linku: (http://www.apik.ba/Documents.aspx?cat=4). 5 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE 17 metoda prevencije koji će omogućiti zakonski i etički kvalitet rada vladinih i inistitucionalnih tijela. Vlada RS je zadužena da osnuje Komisiju za nadgledanje provođenja Strategije i AP.Vlada će osnovati i anti-korupcijski tim koji će biti zadužen za operativno provođenje strateških ciljeva i aktivnosti, kao i za pružanje administrativne i tehničke pomoći Komisiji. U Federaciji BiH, Opšti okvir FBiH Vlade za borbu protiv korupcije je usvojen u maju 2012. godine i uključuje period do 2014. Kao što je navedeno u ovom dokumentu, Vlada FBiH “je odlučila da usvoji strateški okvir za borbu protiv korupcije koji bi udario temelj sistematskoj i univerzalnoj akciji protiv ove disfunkcionalne pojave ”.7 Plan uključuje pet komponenti koje upravljaju sljedećim oblastima: normativnim okvirom, aktivnostima koje trebaju provesti institucije uprave, aktivnostima pravosudnih i agencija za provođenje zakona, učešćem građana u borbi protiv korupcije i nadgledanjem provođenja Plana. U oktobru 2013. godine, Vlada FBiH je predložila set zakona koji je povezan sa borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala u ovom entitetu. On uključuje sljedeće zakone: Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, Zakon o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, i amandmane na krivični zakon FBiH. ZAKON O ZAŠTITI LICA KOJA PRIJAVLJUJU KORUPCIJU (ZVIŽDAČA) Iako sa velikim kašnjenjem, Zakon o zaštiti zviždača je usvojen u decembru 2013. na državnom nivou. U FBiH, Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju usvojen je krajem decembra 2013. U RS, Strategija za borbu protiv Korupcije definiše pitanja zaštite “takozvanih” zviždača, ili lica koja dojavljuju nepravilnosti ili sumnje o korupciji unutar javnih institucija. Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH reguliše sljedeće: status osobe koja prijavljuje korupciju, proceduru prijavljivanja, obaveze institucija u vezi prijavljene korupcije i procedure za zaštitu osobe koja je prijavila korupciju. Na ovaj način, sve osobe koje primjete ili prijave korupciju će biti zaštićene od otpuštanja, prijetnji i ucjena. Prema Zakonu, APIK će dodijeliti status zviždača osobama koje su prijavile korupciju u roku od 30 dana od dana kad je izvještaj podnesen. U slučaju da poslodavac na bilo koji način dovede u opasnost status zviždača (otpuštanjem, suspenzijom, degradacijom na niže radno mjesto), on može biti novčano kažnjen između 10.000 i 20.000 KM. Kazne u obimu između 1.000 i 10.000 KM su predviđene za zviždača koji namjerno prijavi lažnu korupciju. Provođenje zakona će biti u nadležnosti Upravnog inspektorata pri Ministarstvu pravde BiH, dok će APIK imati obavezu da svake godine objavljuje listu institucija koje su prijavljene zbog korupcije, kakva je šteta nanesena i koje su sankcije donesene. General framework of FBiH Government for fight against corruption, available at the following link: http://www.fbihvlada.gov.ba/pdf/opci_plan.pdf 7 18 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE ZAKON O APIK-U Amandmani na Zakon o APIK-u8 su usvojeni sredinom 2013, i regulisali su status i nadležnosti parlamentarne komisije koja nadgleda rad APIK-a. Prema ovim amandmanima, APIK će podnositi izvještaje o radu u okviru svojih nadležnosti Komisiji koja prati njegov rad. ZAKON O SUKOBU INTERESA U INSTITUCIJAMA BIH Amandmani na Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH su usvojeni od strane oba Doma Parlamentarne Skupštine BiH krajem 2013. Ovim amandmanima, nadležnost za sukob interesa je prebačena sa Centralne izborne komisije na Komisiju za sukob interesa koja je osnovana unutar Parlamenta. Komisiju sačinjava devet članova od kojih šest dolazi iz oba Doma parlamenta (po tri iz Predstavničkog doma i Doma naroda), te direktor i dva zamjenika direktora APIK-a. Članove Komisije imenuju oba Doma parlamenta na prijedlog Zajedničkog odbora. Bar jednu trećinu moraju sačinjavati predstavnici opozicionih stranaka. Zakon je naknadno dopunjen u dijelu koji se bavi sankcijama. Prema novim odredbama, Komisja može kazniti prekršioca obustavljanjem dijela njegovog ličnog dohotka – do 50%, što ne smije trajati duže od 12 mjeseci (osim u posebnim slučajevima). Komisija također može podnijeti prijedlog za otpuštanje sa dužnosti ili pozvati službenika da odstupi sa dužnosti. Protiv ovih amandmana je ustao velik broj parlamentaraca, tvrdeći da predloženi sastav Komisije ne obezbjeđuje potreban nivo nezavisnosti, koji bi omogućio efikasnost u njenom radu. Oni smatraju da bi se Komisija mogla naći na udaru političkih uticaja kroz izborni proces i ustav, čime bi se razmontirao proces donošenja odluka.9 Amandmani nisu garancija pravedne i efikasne prevencije sukoba interesa, kao što je primjetila Delegacija EU u BiH u Izvještaju o progresu za 2013, objavljenom u oktobru 2013.10 Delegacija EU u BiH je izrazila svoju zabrinutost u vezi ovog pitanja, naglašavajući da je Zakon od vitalne važnosti za efikasnu borbu protiv korupcije, koja je jedan od najaktuelnijih izazova pred ovom zemljom. Zbog toga je šira javnost trebala biti uključena u pripremanje amandmana, a ovakvu priliku nije joj obezbjedila hitna procedura (koja je iskorištena za usvajanje amandmana).11 Usvojeno 15.jula 2013, objavljeno u Službenom listu BiH, br. 58/13 (https://www.parlament.ba/ sadrzaj/zakonodavstvo/usvojeni/default.aspx?id=38243&langTag=bs-BA&pril=b) 9 Saopštenje o nacrtu Zakona o amandmanima na Zakon o sukobu interesa, u kojem se ističe šteta vitalnom nacionalnom interesu Bošnjaka, podnešen Predsjedniku Doma naroda BiH od strane Kluba poslanika iz reda Bošnjačkog naroda, juli 2013. https://www.parlament.ba/sadrzaj/plenarne_sjednice/ dom_naroda/default.aspx?wsrid=34&wsid=828&langTag=bs-BA&pril=b 10 Strana 14, Izvještaj o napretku, objavljen 16.oktobra 2013. u Briselu. Kompletan izvještaj dostupan na linku: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2013/package/ba_rapport_2013.pdf 11 Izjava Delegacije Evropske Unije u BiH i Specijalnog predstavnika EU u BiH, u vezi amandmana na Zakon o sukobu interesa u BiH, objavljena 06.novembra 2013 (http://www.delbih.ec.europa.eu/ News.aspx?newsid=5962&lang=BS) 8 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE 19 ZAKON O FINANSIRANJU POLITIČKIH PARTIJA Na kraju 2012. usvojen je novi Zakon o finansiranju političkih partija12. Najznačajnija promjena je u povećanju limita za pojedinačne donacije, koje prilažu fizičke (pojedinci) ili pravne (kompanije) osobe nekoj od političkih partija. Ukupan broj individualnih donacija ne smije preći 10.000 KM (ranije je ovaj limit bio postavljen na osam prosječnih plata u BiH, što ukupno iznosi 6.400 KM) u toku kalendarske godine, dok pravne osobe ne mogu uplaćivati donacije iznad 50.000 KM (u prošlosti je ova granica bila postavljena do 15 prosječnih plaća u BiH, u ukupnoj vrijednosti do 12.000 KM). Po prvi put se uvodi i odredba kojom se propisuje da član stranke u toku jedne kalendarske godine političkoj stranci može doznačiti iznos do 15.000 KM. NVO, naročito TI BiH, su izrazili svoje neslaganje sa predloženim tekstom, navodeći da se otvara mogućnost za manipulacije s obzirom na to da stranke mogu fiktivno prijavljivati veći broj članova radi osiguravanja većeg obima dozvoljenih donacija.13 U ranijem periodu, privatne firme koje su preko javnih nabavki poslovale sa institucijama nisu smjele finansirati političke partije. Međutim, novi zakon omogućava ovakve aktivnosti ako vrijednost ugovora sa institucijama ne prelazi 10.000 KM. Novina je također i odredba koja se odnosi na zabranjene donacije. Prema novom zakonu, strankama se dozvoljava korištenje uredskih prostora u vlasništvu javnih institucija ili davanje na korištenje političkim partijama pod posebnim uslovima. Ovo se ranije smatralo zabranjenim donacijama. Novčane kazne koje propisuje Zakon o finansiranju političkih partija se sada kreću između 500 i 5.000 KM (dok je prijašnjim zakonom bilo određena mogućnost izricanja kazne do 10,000 KM), ili do trećine iznosa ilegalno dobijene donacije. Delegacija EU u BiH u svom izvještaju o napretku za 2013. godinu, navodi da novi zakon ne obezbjeđuje rješenje za nedostatak jasnih i proporcionalnih sankcija. Naime, kazne izrečene političkim partijama su i do 50 niže od ilegalno dobijenih donacija. ZAKON O SLOBODNOM PRISTUPU INFORMACIJAMA Amandmani na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, usvojeni u decembru 2013., povećali su novčane kazne u rangu između 1.000 i 10.000 KM, koje se izriču odgovornim osobama u javnim institucijama za uskraćivanje informacija. Amandmanima se također uvodi organ Upravne inspekcije pri Ministarstvu pravde BiH, kao organ inspekcije nadležan za kontrolu implementacije zakona. Pokušaji da se promjeni FOIA zakon na državnom nivou čiji je cilj bio da se ograniči pristup informacijama, našli su se na oštrom udaru kritike civilnog društva, novinara i šire javnosti tokom 2013. godine. Nakon što je Ministarstvo pravde BiH stavilo na javnu raspravu nacrt ZOSPI amandmana, dobilo je 208 komentara od strane građana, predstavnika civilnog društva i stručnjaka, koji su svi usmjereni protiv ograničavanja pristupa informacijama (kao što je najavljeno).14 Full text of the Law available at the following link: http://izbori.ba/Documents/documents/2012/ Finansiranje_politickih_partija_2012_a.pdf 13 Transparency International BiH’s press release, published on November 15, 2012 „Amendments to eth Law on Financing Political Parties enforce corruption “ (http://ti-bih.org/date/2012/?cat=8) 14 http://www.cin.ba/zastita-licnih-podataka-i-institucija/ 12 20 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE ZAKLJUČAK Generalno, Bosna i Herzegovina je u ranoj fazi u borbi protiv korupcije. Realizaciju anti-korupcijske strategije i AP na državnom nivou treba ubrzati. Ključni zakoni u vezi financiranja političkih stranaka, sukoba interesa i pristupu informacijama su izmijenjeni na načine koji potkopavaju prethodna dostignuća. Korupcija je i dalje ostaje široko rasprostranjena, uz vrlo nizak broj istraga i podignutih optužnica u slučajevima protiv visokih dužnosnika što ima negativan utjecaj na društvo i ekonomiju.15 Najglasniji i aktivniji u borbi protiv korupcije su organizacije građanskog društva i mali broj nezavisnih medijskih organizacija. Stoga, preporuka je da se napori usmjere na izgradnju institucionalnih kapaciteta za efikasniju borbu protiv korupcije. III. INSTITUCIONALNA PRAKSA I PROVOĐENJE ZAKONA Veliki broj bh. institucija su direktno uključene i igraju značajnu ulogu u borbi protiv korupcije, poput APIK-a, pravosudnih vlasti na svim nivoima, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i ostalih agencija za provođenje zakona, te nekoliko ministarstava, Uredu za indirektno oporezivanje itd.Tokom proteklih godina, napori su bili usmjereni ka poboljšanju postojećih kapaciteta. APIK je uspostavljen 2009., ali rukovodstvo, direktor i dva zamnjenika, nisu imenovani do augusta 2011. U junu 2012. godine konačno je odobren bužet APIK-u, čime je otvorena mogućnost da njihov zvaničan rad otpočne. Prvi zaposlenici su primljeni u aprilu 2013, a do danas je zaposleno njih 15.16 Agencija još ne radi sa punim kapacitetom jer je sistematizacijom radnih mjesta predviđeno 29 zaposlenika. Zbog zakašnjelog zapošljavanja, provođenje anti-korupcione strategije je također u kašnjenju, jer je većina planiranih mjera blisko povezana i zavisi od APIK-ovih kapaciteta. Do januara 2014, samo 7 (9,8%) od 81 mjere planirane akcionim planom je implementirano potpuno, dok je 57 (70.4%) implementirano parcijalno, a 1617 (19.8%) od njih nisu implementirane uopšte. Osim koordinacije i kontrole provođenja strategije, APIK je odgovoran za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u institucijama na svim nivoima, te ima nadležnost nad sprovođenjem Zakona o sukobu interesa, te analiza pravosnažnih odluka nadležnih organa za procesuiranje sukoba interesa s ciljem sagledavanja pojava koruptivnog djelovanja, obavještavanje nadležnih institucija o zatečenom stanju, kao i preduzimanje ostalih neophodnih mjera u skladu sa zakonom. U februaru 2012., APIK-ova web stranica je zvanično otvorena za javnost, a građanima je pružena mogućnost da preko nje (on-line) prijavljuju korupciju. Do kraja 2012, APIK je zaprimio 75 prijava koje su, prema mišljenju prijavitelja, ukazivale na korupciono ponašanje.Većina podnesaka se odnosi na rad carinskih službenika, zdravstvenih i prosvjetnih radnika i javne administracije18 i podneseni su nadležnim institucijama na dalje Izvještaj o napretku, 16. oktobar 2013. Informacija iz dva intervjua sa gosp. Seadom Liskom, direktorom APIKa, iz aprila i septembra 2013. http://www.apik.ba/Article.aspx?newsld=340&lang=ba; 17 FČetvrta kvantitativna analiza implementacije akcionog plana za borbu protiv korupcije 2009‘ 2014, objavljena u septembru 2012. Analiza je dostupna na web stranici APIKa: (http://apik.ba/ Documents.aspx?cat=4). 18 Izvještaj o radu APIKa za 2012, podnešen Komisiji za monitoring rada APIKa u januaru 2013. Kompletan izvješzaj dostupan na linku: https://www.parlament.ba/sadrzaj/komisije/ostalo/komisijakorupcija/izvjestaji_o_radu/Default.aspx?id=41734&langTag=bs-BA&pril=b 15 16 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE 21 postupanje. Očekuje se da će ovi predmeti pomoći APIK-u da identifikuje sektore pogodne za korupciju i predloži mjere za sistemsku borbu protiv korupcije. Prema analizi TI BiH, u 2012. godini podneseno je ukupno 1058 prijava za koruptivna i krivična djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti, dok je 1464 istraga u toku. Tužilaštva širom zemlje su podigle 223 optužnice za ova djela, od kojih se samo pet odnosi na državni nivo. 176 presuda je potvrđeno. Od ovih 40 su oslobađajuće, a 136 osuđujuće presude. 68 presuda je odbačeno. Međutim, ključni element prilikom razmatranja procesuiranja korupcije u BiH nije broj, već profil slučajeva i njenih učesnika. Javnost još uvijek čeka da se procesuiraju predmeti u koje su umiješani visoki dužnosnici.19 “Pojedini slučajevi sistemske korupcije u kojima su uključeni dužnosnici su pod policijskom i tužilačkom istragom, iako je ukupan nivo efikasnih istraga, procesuiranja i kritika korupcionih predmeta još uvijek niska. Zajednički istražni timovi još uvijek nisu osnovani, kao ni mehanizmi za detekciju i borbu protiv korupcije. Ne postoje analize korupcionih predmeta. Kapaciteti za istrage ekonomskih, finansijskih i prevara u javnim nabavkama su još uvijek u povoju. Još uvijek ne postoji efikasna politika za borbu protiv korupcije.”20 Glavne prepreke u borbi protiv korupcije u BiH još uvijek predstavljaju podjela zemlje i činjenica da postoje četiri nezavisna pravosudna sistema i slaba koordinacija u borbi protiv korupcije na državnom nivou. Također, generalno nedostaje kontrola ili analiza statistike predmeta; sporo se izvršavaju sudske odluke, te nedostaje presuiranje slučajeva sistemske korupcije, itd.21 Mito i korupcija su postale opšta stvar u procedurama javnih nabavki, zapošljavanja, dodjele grantova, itd. Trošenje javnog novca je neodgovorno i netransparentno, što navode revizori u svojim izvještajima. Revizori godinama daju negativne ocjene, i ponavljaju preporuke koje se ne sprovode. U isto vrijeme niko se ne kažnjava zbog ovakvog stanja. PRESUDE Tokom protekle dvije godine, procesuiranje zloupotrebe službene dužnosti, korupcije i organizovanog kriminala dovelo je do nekoliko predmeta visokog profila u koje su uključeni političari, vladini službenici, pripadnici carine i policije. U maju 2012. godine Dragan Čović, delegat u Državnom parlamentu je oslobođen optužbe za zloupotrebu položaja u vrijeme dok je bio ministar finansija u FBiH u 2000.22 Bivši načelnik opštine Brod (RS), Milovan Čerek, osuđen je u oktobru 2013. na tri godine i osam mjeseci zbog primanja mita.23 U decembru 2013. godine, bivši direktor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Mirko Lujić, priznao je krivicu za zloupotrebu pozicije i ovlasti i osuđen je na uvjetnu kaznu od tri mjeseca. Lujić je optužen za zloupotrebu položaja i ovlaštenja i da je protivpravno, koristeći uvećane naknade na ime smještaja, drugome omogućio pribavljanje imovinske koristi. Nakon presude, od opTTransparency International BiH “Procesuiranje slučajeva korupcije na sudovima i tužilaštvima u BiH (2011-2012)“ http://ti-bih.org/wp-content/uploads/2013/07/Procesuiranje-korupcije-2013.pdf 20 Kompletan izvještaj dostupan na linku: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2013/ package/ba_rapport_2013.pdf 21 Transparency International “Procesuiranje slučajeva korupcije na sudovima i tužilaštvima u BiH (2011-2012)“ 22 http://www.cin.ba/covic-osloboden-optuzbe-za-zloupotrebu-polozaja/ 23 http://www.6yka.com/novost/45097/milovan-cerek-osuden-na-tri-godine-i-osam-mjeseci-zatvora 19 22 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE tuženog se oduzima imovinska korist pribavljena izvršenjem kriminalnog djela u iznosu od 9325.90 KM. Lujić se penzionisao godinu dana ranije nakon 40 godina službe.24 Jedan od najvećih slučajeva koji su pokrenuti protiv javnih službenika je predmet protiv Rame Brkića iz decembra 2013. godine. Ovaj policijski komesar Unsko-sanskog kantona je optužen i osuđen na 11 godina zbog trgovine drogom, zloupotrebe položaja i korupcije.25 ISTRAGE I HAPŠENJA U aprilu 2013. godine, Živko Budimir, predsjednik FBIH, uhapšen je zbog sumnje da je zloupotrebio službenu poziciju dodjeljujući pomilovanja osuđenim kriminalcima. Kao predsjednik entiteta, Budimir je bio zadužen za pomilovanja osuđenika u okviru svoje nadležnosti, ali je optužen da je primao mito za pomilovanja.26 Prema Tužilaštvu BiH, Budimir je potpisivao pomilovanja na osnovu intervencija političara i kriminalaca u zamjenu za političke usluge i novac. Pored njega, policija je istraživala njegovog savjetnika Petra Barišića, ministra pravde FBiH, Zorana Mikulića, predsjednika komisije za pomilovanje, Hidajeta Halilovića i Željka Asića, delegate Predstavničkog Doma Parlamenta FBiH. Sud BiH, proglasio se nenadležnim i ustupio je predmet nižem sudu. U rješenju, sudsko vijeće je zaključilo da navedenim djelima nisu nastupile štetne posljedice po državu BiH, njenu međunarodnu reputaciju i pravni okvir.27 U isto vrijeme, Općinski sud u Sarajevu je vodio postupak protiv Budimira zbog nedozvoljenog posjedovanja vatrenog oružja koje je pronađeno u njegovom uredu tokom hapšenja. Dok se sve ovo odvijalo Budimir je obnašao svoje dužnosti kao predsjednik FBiH. Ministar pravde FBiH Zoran Mikulić je bio pod istragom nakon policijske akcije Lutka i bio je osumnjičen za ometanje rada pravosuđa i zloupotrebu službenog položaja ili ovlasti. Naime, u oktobru 2013, SIPA je ispitivala Mikulića zbog nedozvoljenog izmještanja zaštićenog svjedoka u jednom od najozbiljnijih predmeta organizovanog kriminala. Iz dokumenta dobijenog iz radne grupe FBiH vlade, vidi se da je u septembru 2013. godine, Premijer FBiH Nermin Nikšić, podnio krivičnu prijavu protiv zamjenika premijera i ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerke Ivankovića Lijanovića. Lijanović je osumnjičen za korupciju prilikom dodijele poljoprivrednih poticaja.28 Prije nego što je Premijer poduzeo ovu akciju, CIN je objavio kako je Lijanović davao poljoprivredne poticaje stranačkim kolegama pa čak i rođacima. http://www.klix.ba/vijesti/bih/mirko-lujic-ostetio-budzet-za-vise-od-9-000-km/131014098 http://www.cin.ba/komesaru-policije-11-godina-zatvora/ 26 http://www.cin.ba/predsjednik-fbih-optuzen-za-nezakonita-pomilovanja/ 27 http://www.cin.ba/sud-bih-proglasio-se-nenadleznim-za-slucaj-budimir/ 28 SIPA interrogated the Minister of justice of FBIH Mr. Zoran Mikulic as a suspect http://www.sipa. gov.ba/bs/cl-saopstenja.php?full=10577 24 25 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE 23 Okvir 1 – „Milioni za nepostojeći biznis“ Od 21 miliona maraka podijeljenog za poticaj poljoprivrednim gazdinstvima u Federaciji BiH, najmanje 2,7 miliona dodijeljeno je za stare objekte, nepostojeći posao ili stranačkim kolegama i rodbini resornog ministra Jerka Ivankovića Lijanovića. Neki od njih su ranije bili angažovani na prikupljanju glasova za Stranku. Nakon javnog poziva u 2012. godini pristiglo je 1.135 zahtjeva. Pristigle zahtjeve je preuzimala Komisija za ruralni razvoj koju je ministar Jerko Ivanković Lijanović sastavio od svojih savjetnika i stranačkih kolega angažovanih u Ministarstvu. Poticaje je dobilo 220 pojedinaca i firmi, dok 677 zahtjeva nije ni otvoreno. Izvor: CIN, Sarajevo, cijeli članak je dostupan na: http://www.cin.ba/milioni-za-nepostojeci-biznis/ Tokom 2013, SIPA sprovodi policijsku akciju Meso sumnjajući da je pranjem novca i utajom poreza oštećen državni budžet za nekoliko miliona KM. Među ostalim, SIPA je istraživala i privremeno oduzela poslovnu dokumentaciju iz kompanija povezanih sa Lijanovići doo, koja je u vlasništvu ministra Lijanovića.29 Istraga je obuhvatila i ministra trgovine FBiH Milorada Bahilja30, a zasnivala se na poticajima koje je ministar Lijanović dodjeljivao poljoprivrednicima. Istraga je naišla na velike prepreke: Ministarstvo je mjesecima odgađalo predaju spiska dodijeljenih poticaja Upravi za indirektno oporezivanje. Konačno, ministar Lijanović je podnio na uvid traženi dokument krajem novembra 2013. 31 FBiH policija je istraživala Lijanovića u vezi kupovine glasova za svoje političke stranke i dodjelu poticaja. Slučaj je predat tužilaštvu, ali optužnica nikada nije potvrđena. Okvir 2 – „Država oštećena za najmanje 11 miliona maraka “ U budžet Bosne i Hercegovine (BiH) nije uplaćeno najmanje 11 miliona maraka za porez na trgovinu mesom i mesnim prerađevinama preko firme „Lijanović“ d.o.o Široki Brijeg i drugih firmi. O tome su izvještavali Tužilaštvo BiH, koje je pokrenulo akciju u kojoj su danas uhapšena četvorica braće: Jerko, Mladen, Slavo i Jozo Ivanković-Lijanović, njihov otac Stipo-Lijan Ivanković te još devet osoba među kojima je i ministar trgovine FBiH Milorad Bahilj. Inspektori su firmu “Lijanović” d.o.o. povezali sa sljedećim firmama iz Širokog Brijega: “Farmer mesna industrija” d.o.o., “Farmko” d.o.o., “ZD.I. Produkt”, te “Laktat” d.o.o. Posušje i “Mi-Mo” d.o.o. Mostar. Povezanost svih privrednih subjekata pokazuje se kroz zaključivanje ugovora o iznajmljivanju objekata klaonice sa opremom za proizvodnju, pogona za preradu mesa i mesnih prerađevina sa kompletnom opremom i ugovora o licenci, koji preduzeće “Lijanovići” zaključuje sa spomenutim preduzećima. Izvor: CIN, Sarajevo, cijeli članak je dostupan na: http://www.cin.ba/drzava-ostecena-za-najmanje-11-miliona-maraka/ http://www.cin.ba/pranje-novca-u-mesnoj-industriji/ http://www.cin.ba/ministar-bahilj-osumnjicen-za-utaju-poreza/ 31 http://www.dnevno.ba/vijesti/bih/94791-lijanovic-popustio-i-drzavi-predao-trazene-dokumente-opoticajima.html 29 30 24 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE U martu 2013. godine 11 službenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH uhapšeni su pod sumnjom da su zloupotrebili službeni položaj i ovlasti, te za nesavjestan rad u službi. U periodu od 2009. do 2011. godine, oni su bili uključeni u mrežu krijumčarenja kafe, koja je oštetila državni budžet za više od 8,9 miliona KM.32 Još pet radnika Uprave za indirektno oporezivanje - carinika - uhapšeni su u septembru 2013. godine pod sumnjom da su zloupotrebili službeni položaj kako bi omogućili ilegalan uvoz tekstila. Dokazi prikupljeni tijekom ove akcije ukazuju na višemilionske prijevare u neplaćenim carinskim dažbinama.33 VEZE IZMEĐU DUŽNOSNIKA I KRIMINALACA Primjeri korupcije i zloupotrebe položaja od strane policijskih službenika, SIPA-e, Uprave za indirektno oporezivanje i najviših državnih zvaničnika pokazuju da je pred Bosnom i Hercegovinom dug put do efikasne borbe protiv korupcije. Ovi primjeri pokazuju jaku spregu između organiziranih kriminalnih grupa i službenika u policijskim i sigurnosnim agencijama koji mogu predstavljati faktor obstrukcije u ovom procesu. Obavještajno-sigurnosna agencija BiH, u svom izvještaju o sigurnosti za 2012. godinu, navodi da veliki broj državnih službenika odaje povjerljive informacije za novac kriminalnim grupama. Prema ovom izvoru, službenici odaju informacije o policijskim akcijama i inspekcijskim kontrolama, upozoravajući kriminalne grupe na predstojeće akcije sigurnosnih struktura. “Koruptivne aktivnosti nisu samo puki pokušaj da se osigura neka nepripadajuća pogodnost, već gotovo uvijek završavaju uspjehom po inicijatora korupcije i sa odgovarajućom kompenzacijom za onog koji je određenu pogodnost inicijatoru nezakonito osigurao”, navodi se u informaciji. Ove podatke je obradilo Ministarstvo sigurnosti BiH na osnovu izvještaja sedam najviših sigurnosnih službi na državnom i entitetskim nivoima, uključujući i Upravu za indirektno oporezivanje.34 Iako smo svjedoci policijskih i tužilačkih istraga koruptivnih djela, sve je to daleko od potrebnog nivoa. Primjeri korupcije u samom vrhu Vlade FBiH i unutar institucija koje se trebaju boriti protiv takvih pojava, pokazuju da Bosna i Hercegovina još uvijek mora poduzeti ozbiljne korake kako bi se uhvatila u koštac sa ovim problemom. Potrebno je izgraditi kapacitete APIK-a i drugih nezavisnih institucija koje bi mogle doprinijeti u ovom procesu, ali i raditi na izgradnji integriteta javnih službenika i dužnosnika na svim nivoima. IV. PRAVOSUĐE U ANTI-KORUPCIJI IZVRŠENJE ANTIKORUPCIJSKIH ZAKONA OD STRANE POSEBNIH ILI OPŠTIH SUDOVA Složena struktura sudskog sistema u zemlji i podjela nadležnosti između države i entiteta, te povećani politički utjecaj na pravosuđe i dugotrajni procesi, posebno u slučajevima korupcije, stvaraju sliku neefikasne borbe protiv korupcije. Sud BiH ima nadležnost da sudi najsloženije krivične, upravne i građanske predmete, ali i ovlasti da preispita odluke prvostepenih i drugo- http://www.sipa.gov.ba/bs/cl-saopstenja.php?full=9712 Al Jazeera Balkans – Carinici uhapšeni zbog višemilionse štete http://balkans.aljazeera.net/vijesti/ uhapseni-carinici-zbog-visemilionske-stete 34 Entire document is available at: http://www.cin.ba/wp-content/uploads/2013/08/informacija_ sigurnost.pdf 32 33 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE 25 stepenih sudova po osnovu pravnih lijekova, pod uvjetima i u okviru postupka propisanog Zakonom. Drugim riječima, ima apelacionu nadležnost.35 Prema izvještaju TI BiH o Monitoringu procesuiranja korupcije pred sudovima i tužilaštvima u BiH 2012. i 2013 godine36, evidentno je da je procesuiranje slučajeva korupcije u padu. U 2013, Sud BiH je izrekao samo 3 presude, što je 5 puta manje nego u 2012 (16). U isto vrijeme, samo jedna presuda je bila osuđujuća. Grafika 13, Usporeni prikaz o broju svih presuda i osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela pred Sudom BiH za period 2009-2013. Na entitetskom nivou, pet okružnih (RS), deset kantonalnih (FBiH) sudova i Osnovni sud Brčko Distrikta, imaju nadležnost nad slučajevima korupcije. Prema izvještaju TI BiH, ukupan broj presuda u slučajevima korupcije bio je 144, što je pad od gotovo pedeset posto u odnosu na 2012 (230). Sudove iz cijele zemlje karakteriše opadajući trend po pitanju procesuiranja predmeta korupcije obrade, što je vidljivo u svim fazama istražnog procesa. Dojam je da je složen odnos između pravosudnih institucija, politička elita i drugih aktera, dodatno pogoršava nezavisnost sudstva. Prema dostupnim podacima, sudovi su presudili u samo 147 predmeta korupcije, što je najniži rezultat u broju presuda u odnosu na prethodne godine. Od tog broja, 103 presuda se odnosi na krivična djela protiv zloupotrebe službenog položaja. http://www.sudbih.gov.ba/?opcija=sadrzaj&kat=3&id=3&jezik=e http://ti-bih.org/wp-content/uploads/2014/08/Monitoring-procesuiranje-korupcije-2012-2013Kljucni-nalazi.pdf 35 36 26 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE Tabela 1, Prikaz statističkih podataka o strukturi donesenih sudskih odluka prema vrsti koruptivnih i krivičnih djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti (iskazano po predmetima) za period 2013. godina (Izvor:TI BiH Monitoring izvještaj) Krivično djelo Obustava Postupka Osuđujuće presude Odbijajuće Oslobađajuće UKUPNO Primanje dara i drugih oblika koristi (čl.217. KZ BiH, čl. 380. KZ FBiH, čl. 374. KZ BD); Primanje mita (čl. 351. KZ RS) n/p 4 n/p 2 6 Davanje dara i drugih oblika koristi (čl. 218. KZ BiH, čl. 381. KZ FBiH, čl. 375. KZ BD); Davanje mita (čl. 352. KZ RS) n/p 5 n/p n/p 5 Protuzakonito posredovanje (čl. 219. KZ BiH, čl. 382. KZ FBiH, čl. 376. KZ BD); Protivzakonito posredovanje (čl. 353. KZ RS) n/p 1 n/p n/p 1 Zloupotreba položaja ili ovlaštenja/ovlasti (čl. 220. KZ BiH, čl. 383. KZ FBiH, čl. 377. KZ BD); Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja (čl. 347. KZ RS) n/p 45 7 18 70 Pronevjera u službi (čl. 221. KZ BiH, čl. 384. KZ FBiH, čl. 378. KZ BD); Pronevjera (čl. 348. KZ RS) n/p 31 n/p 2 33 Pr(ij)evara u službi (čl. 222 KZ BiH, čl. 385. KZ FBiH, čl. 379. KZ BD); Prevara u službi (čl. 349. KZ RS) n/p 1 n/p 1 2 Posluga u službi (čl. 223. KZ BiH, čl. 386. KZ FBiH, čl. 380. KZ BD); Posluga (čl. 350. KZ RS) n/p 3 n/p n/p 3 Nesavjestan rad u službi (čl. 224. KZ BiH, čl. 387. KZ FBiH, čl. 381. KZ BD, čl. 354. KZ RS) n/p 3 2 7 12 Odavanje službene tajne (čl. 225. KZ BIH, čl. 388. KZ FBiH, čl. 382. KZ BD, čl. 355. KZ RS n/p n/p n/p n/p 0 Krivotvorenje službene isprave (čl. 226. KZ BiH, čl. 389. KZ FBiH, čl. 383. KZ BD) n/p 9 n/p 5 14 Protuzakonita naplata i isplata (čl. 227. KZ BiH, čl. 390. KZ FBiH, čl. 384. KZ BD, čl. 356. KZ RS) n/p n/p n/p n/p 0 Protuzakonito oslobođenje osobe lišene slobode (čl. 228. KZ BiH, čl. 391. KZ FBiH, čl. 385. KZ. BD); Protivzakonito oslobođenje lica lišenog slobode (čl. 357. KZ RS) n/p n/p n/p n/p 0 Protivzakonito prisvajanje stvari pri pretresanju ili izvršenju (čl. 229. KZ BiH, čl. 392. KZ FBiH, čl. 386. KZ BD); Protivzakonito prisvajanje stvari prilikom vršenja pretresanja ili sprovodenja izvršenja (čl. 360. KZ RS) n/p n/p n/p n/p 0 Iznuđivanje iskaza (čl. 358. KZ RS) n/p n/p n/p n/p 0 Povreda ljudskog dostojanstva zloupotrebom službenog položaja ili ovlašcenja (čl. 359. KZ RS) n/p n/p n/p 1 1 0 102 9 36 147 UKUPNO: U cilju prevazilaženja nekih od detektovanih problema, Vlada FBiH je u oktobru 2013. godine predložila Zakon o borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji BiH37. Zakon predlaže formiranje Posebnog odjela za korupciju i organizirani kriminal pri Vrhovnom sudu Federacije BiH - slično USKOK-u u Hrvatskoj. Očekuje se da bi usvajanje ovog zakona, uz obezbjeđenje institucionalnih kapaciteta, doprinijelo efikasnijem suzbijanju svih oblika korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala. Također bi doprinijeo usklađivanju pravosudnog sistema u FBiH. Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), trenutno 1.296 sudija i tužilaca obnaša funkcije u BiH. Njihova dužnost je da osiguraju očuvanje nezavisnog, nepristrasnog i profesionalnog pravosuđa u BiH. U 2005. godini, VSTV je usvojio Etički Kodeks, Prijedlog Zakona o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala u FBiH. http://www.pksa.com. ba/poslovni_ambijent/2013/Zakon%20o%20suzbijanju%20korupcije%20oktobar_2013.pdf 37 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE 27 odnosno etičke smjernice za ponašanje sudija i tužilaca u sljedećim oblastima: nezavisnost, nepristranost, jednakost, stručnost i odgovornost prema poslu, integritet i dolično ponašanje. GDJE JE TUŽILAŠTVO DIO PRAVOSUĐA Poseban odjel za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju pri Sudu BiH osnovan je 2003. godine. Ima nadležnost da goni najteža krivična djela, kao što su izbjegavanje plaćanja poreza, krijumčarenje, carinske prijevare i pranje novca, kao i krivičnih djela koja se odnose na korupciju visokih zvaničnika u BiH i odgovornih osoba na najvišim funkcijama u privrednim društvima i drugim pravnim osobama38. U 2012, ovaj Odjel je pokrenuo 65 istraga protiv 391 osoba, i podnio 47 optužnica protiv 188 osoba. U toku godine, njihove aktivnosti su rezultirale sa 54 presude protiv 162 osobe. U isto vrijeme, Sud je izrekao zatvorske kazne u ukupnom trajanju od 194 godina, 89 mjeseci i 59 dana, te novčane kazne u iznosu od 1,4 miliona KM, a oduzeta je imovinska korist u vrijednosti od 1,2 miliona KM.39 Međutim, nijedna od ovih 47 optužnica nije bila korupcijski orijentisana ili uključivala krivična djela koja se na nju odnose. U odnosu na prethodnu godinu, bilo je 37 optužnica, od kojih su se dvije odnosile na korupciju - za primanje dara i drugih oblika koristi.40 U RS-u, Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organiziranog i teškog privrednog kriminala osnovana je kao posebno odjeljenje pri Tužilaštvu. Ono ima nadležnost, između ostalog, da se bavi krivičnim djelima korupcije i zloupotrebom službenog položaja. Od svog osnivanja 2006. godine, Specijalno tužilaštvo je zaprimilo 1.449 krivičnih prijava od različitih agencija za provođenje zakona i građana. Do sada je riješilo 1.350 prijava i nastavlja da radi na preostalih 99. Tužioci su podnijeli 89 optužnica protiv 214 osoba. Od tog broja, 26 optužnica su za teške oblike privrednog kriminala, među kojima su i djela za zloupotrebu položaja.41 U ovom periodu, 157 ljudi je osuđeno na zatvorske kazne u ukupnom trajanju od 438 godina i devet mjeseci, dok su izrečene novčane kazne u iznosu od 106.000 KM. Optužnice Specijalnog tužilaštva dovele su do presuda u kojima sud oduzeo nezakonito stečenu imovinu u vrijednosti od 1,5 miliona KM.42 Tužilaštvo u FBiH je podijeljena na deset kantonalnih tužilaštava dok se entitetsko tužilaštvo uglavnom bavi apelacionim postupkom (u drugom stepenu). U 2012, Tužilaštva Federacije BiH istraživalo je 24 slučaja privrednog kriminala.43 Kada je u pitanju procesuiranje mita i krivičnih djela zloupotrebe položaja, deset kantonalnih tužilaštava je u 2012 zaprimilo 1.378 krivičnih prijava. Na osnovu njih se vodi 402 istraga, a podneseno je 116 optužnica. Od ovih brojki, 29 prijave su se odnosile na krivična djela davanja ili uzimanja poklona i drugih beneficija. Osam istraga je u toku, a podignuto je pet optužnica.44 Osim toga, http://www.tuzilastvobih.gov.ba/?opcija=sadrzaj&kat=2&id=5&jezik=e Informacija o radu Tužilaštva BiH za 2012; odjeljak 2.2. – Specijalno odjeljenje za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju http://www.tuzilastvobih.gov.ba/files/docs/izvjestaji/ INFORMACIJA_2012-bos_finalna_lektorisana_verzija_02.04.2013.pdf 40 Informacija o radu Tužilaštva BiH za 2012, str. 27 41 Izvještaj o radu Ureda specijalnog tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala i najtežih oblika privrednog kriminala u RS, za period 2.10.2006 – 31.12.2012. Kompletan izvještaj dostupan na linku: http://www.tuzilastvobih.gov.ba/files/docs/Informacija_o_radu_13_04_2012-_bosanska_verzija.doc.pdf 42 Ibid. 43 Izvještaj o radu Tužilaštva FbiH za 2012. Kompletan izvještaj dostupan na linku: http://ft-fbih.pravosudje.ba/vstv/faces/vijesti.jsp?id=44161 44 Kolektivni izvještaj o radu tužilaštava u FBiH, koji sumira rad deset kantonalnih tužilaštava. Kompletan izvještaj dostupan na linku: http://ft-fbih.pravosudje.ba/vstv/faces/vijesti.jsp?id=44161 38 39 28 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE FBiH tužilaštvo ima nadležnost da provodi istrage i krivično goni počinioce krivičnih djela kao što su terorizam, međukantonalni kriminal, trgovinu drogom i organizirani kriminal. Međutim, rad na ovim vrstama krivičnih djela se suočava sa ozbiljnim izazovima iz mnogo razloga: složenost krivičnog gonjenja korupcije i organiziranog kriminala; nedostatak kapaciteta; nedostatak konkretnih pravnih instrumenata za koje se dokazano zna da su efikasni u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala; prenošenje dijela nadležnosti na državni nivo (posebno za djela terorizma) itd. Iz tih razloga, predloženi Zakon o borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala u FBiH nalaže uspostavljanju Odvjetnika FBiH za organizovani kriminal i korupciju - poseban odjel ureda FBiH tužilaštva za korupciju, organizirani kriminal i međukantonalni kriminal. Svrha ovog zakona je da otkloni nedostatke u krivičnom gonjenju i stvori kapacitete unutar ureda FBiH tužioca, kao što su dovoljan broj tužilaca, stručnost, kao i instrumente potrebne za efikasno otkrivanje i procesuiranje svih vrsta organiziranog kriminala i drugih teških krivičnih djela.45 Da bi bili efikasniji u borbi protiv privrednog kriminala, Tužilaštvo Brčko Distrikta uspostavilo je Odjel za privredni, finansijski i organizovani kriminal u čijoj je nadležnosti procesuiranje krivičnih djela protiv privrede, poslovanja i sigurnosti platnog prometa, izbjegavanje plaćanja poreza, mita i zloupotrebu službenog položaja ili ovlasti. Odjel ima dva tužioca koji isključivo rade na tim krivičnim djelima.46 Tokom 2012, Odjel je radio na 39 prijava protiv 68 osoba, a riješio je 30 prijava protiv 48 osoba. Tokom 2013, Odjel je radio na 82 slučaja, od čega je 36 riješeno, a podnesena je 21 optužnica protiv 25 osoba.47 Odjel je također radio na povećanju svojih istražnih kapaciteta na osnovu revizorskog izvještaja. U proteklih nekoliko godina, tužioci su analizirali, istraživali i odlučili da se zaustave istrage u 103 predmeta. Samo dva revizorska izvještaja dovela su do podnošenja optužnice protiv dvije osobe. Borbu protiv korupcije ponekad otežava činjenica da oni koji bi trebalo da je iskorijene, su već na neki način iskompromitovani zbog nekog nepoštovanja procedura. Osim politike i bezbjedonosnog aparata, primjeri takvih slučajeva su evidentni u pravosuđu. Vjerojatno je najveći skandal u pravosuđu bilo otkrivanje veza između glavnog državnog tužioca Milorada Barašina i jednog trgovca oružjem. Barašin je priznao krivicu pred Disciplinskom komisijom u 2011. U 2012. godini Barašin je prihvatio Sporazum o utvrđivanju disciplinske odgovornosti, koji je podrazumijevao njegovo povlačenje sa pozicije glavnog tužioca i odlazak za tužioca pri Posebnom odjelu za ratne zločine Državnog tužilaštva. Njegova plaća je smanjena za 10 posto u periodu od tri mjeseca.48 ZAKLJUČCI / PREPORUKE TI BiH u svojim izvještajima stalno poziva na procesuiranje slučajeva koji uključuju visoke dužnosnike. Javnost već predugo čeka na procesuiranje slučajeva sistemske korupcije. Imajući u vidu sve što je navedeno u ovom poglavlju, pravosuđe u BiH treba da: Ibid. Izvještaj o radu Tužilaštva Brčko distrikta za 2012, odjeljak IV – privredni kriminal. Kompletan izvještaj dostupan na linku: http://pravosudje.ba/vstv/faces/kategorije.jsp?ins=117&modul=8859&kat=8902 47 Ibid 48 Izjava za štampu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća o dogovoru disciplinskog tužioca i gosp. Milorada Barašina. Dostupan na linku: http://www.hjpc.ba/pr/preleases/1/?cid=5418,2,1 45 46 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE 29 • Ojača kapacitete sudova i tužilaštava specijaliziranih za procesuiranje korupcije49 • Poveća broj korupcionih predmeta koji se bave visokim zvaničnicima i sistemskom korupcijom • Izgradi efikasne procedure krivičnog prava za borbu protiv korupcije • Radi na harmonizaciji pravosuđa ili barem na koordinacije među postojećim institucijama • Izgradi okruženje u kojem je Vlada ugradila mehanizme za sprečavanje korupcije u zakonska i druga akta. V. KORUPCIJA I EKONOMIJA UTJECAJ INSTITUCIONALNE KORUPCIJE NA POSLOVNO OKRUŽENJE I EKONOMSKI RAZVOJ Sistemska korupcija je veoma raširena u BiH. Korupcija se toliko infiltrirala u sve aspekte društva da je gotovo nemoguće provesti bilo koju aktivnost bez podmićivanja službenika ili urgiranja. Strane investicije su gotovo nepostojeće, poslovne mogućnosti su vrlo ograničene, a perspektive su minimalne. Na primjer, postao je običaj da se doktori nagrađuju za usluge koje pružaju, nastavnici časte za svoj rad, a službenicima administracije koji izdaju dokumente ostavlja na kafu. Prema nedavno provedenim anketama, oko 17% biznismena u BiH smatra da je davanje poklona javnim službenicima uobičajena praksa.50 Osim ovih “običaja”, strane investitore zainteresirane za ulaganja u BiH obeshrabruju i komplicirane procedure i propisi, te glomazna administracija. Svjetska banka je rangirala BiH na 131. mjestu od ukupno 189 zemalja u svom Doing Business izvještaju.51 Lakoća poslovanja mjeri se po određenim oblastima: registracija firme, dobijanje građevinskih dozvola, priključenja na strujnu mrežu, upis vlasništva, dobivanje kredita, zaštitu ulagača, plaćanje poreza, prekograničnu trgovinu, naplatu dugovanja i rješavanje stečaja. „Kada vlasti omoguće lako otvaranje firme, više poduzetnika započinje biznis u formalnom sektoru, otvara više radnih mjesta i ostvaruje veće prihode za budžet“.52 Prema izvještaju, za otvaranje firme u BiH potrebno je 11 procedura i može trajati do 37 dana, što je dovelo BiH na 174 mjesto od 189 privreda. Globalna ekonomska kriza je negativno uticala na većinu svjetskih ekonomija koje su poduzele hitne mjere kako bi izbjegle njene posljedice. U isto vrijeme, podaci Svjetske banke pokazuju, da BiH u posljednjih pet godina nije napravila značajne korake da reformiše ovu oblast. Najnovije reforme su učinjene u 2012. godini, kada su vlasti odlučile da umjesto obezbijeđivanja upotrebne dozvole prihvate jednostavno obavijest o početku aktivnosti. Također je pojednostavljen postupak za dobijanje poreskog identifikacionog broja. Transparency International BiH „Procesuiranje korupcije na sudovima i tužilaštvima u BiH (20112012)” - http://ti-bih.org/wp-content/uploads/2013/07/Procesuiranje-korupcije-2013.pdf 50 UN ured za drogu i kriminal (UNODC), u saradnji sa Prism Research, sproveo je istraživanje o korupciji u poslovnom sektoru u BiH. Izvještaj “Biznis, korupcija i kriminal u BiH: Uticaj mita i drugih oblika kriminala na privatna preduzeća” 51 World Bank 2013 – Doing Business 2014: Razumijevanje regulativa za mala i srednja preduzeća. U nekoliko godišnjih izvještaja Doing Business prezentovani su kvantitativni indikatori biznis regulativa, te zaštita privatnih interesa, kompariranih u 189 zemalja 52 Ibid. 49 30 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE Tokom 2012/2013. godine, Ured UN-a za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) i Prism Research su proveli istraživanje na uzorku od 1.997 aktivnih firmi u BiH, koje je objavljeno pod nazivom „Bizinis, korupcija i kriminal u BiH: Uticaj mita i drugih krivičnih djela na privatna preduzeća“.53 Prema izvještaju, značajan postotak firmi je priznao da potplaćuju javne službenike. Najugroženiji su sektori građevinarstva, transporta i skladištenja. Mito znatno više preovlađuje kod malih biznisa koji imaju od 10 do 49 zaposlenih. Uglavnom plaćaju da ubrzaju ili završe dobijanje dozvola, kako bi dobili bolji tretman ili ostvarili bolju saradnju u budućnosti. Mito se najčešće plaća u gotovini, za prosječan iznos od 318 KM (oko 160 eura), ili obezbjeđivanjem hrane i pića ili razmjenom jedne usluge za drugu. Istraživanje je pokazalo da je rizik od podmićivanja veći kada preduzeće ima posla sa rukovodiocima u zdravstvu, policiji i carinama, te sa sudijama i tužiocima. U 70,2% plaćanje je eksplicitno ili implicitno zahtijevao javni službenik, dok je samo 6,6% slučajeva mita prijavljeno nadležnima, „što ukazuje na to da predstavnici firmi u BiH često osjećaju obavezu da nude mito“.54 Nadalje, anketirane firme su rangirale korupcije kao šestu najznačajniju prepreku za poslovanje, nakon visokih poreza, komplikovanih poreskih zakona, političke nestabilnosti, radničkih propisa i nedovoljnog pristupa kreditima. Osim toga, 5,5% predstavnika firmi odlučilo se protiv velikih ulaganja zbog straha da će morati platiti mito da bi ispunili procedure i obezbjedili dozvole. Sadašnje stanje ekonomije u BiH se može okarakterisati kao slabo sa tendencijom sporog rasta. BiH se suočava sa mnogim preprekama, dok su transparentnost, otvorenost i ekonomske slobode neophodni preduvjeti za slobodnu i otvorenu konkurenciju i zdravu ekonomiju. Ekonomske slobode se vrednuju kroz slobodu poslovanja, slobodu trgovine, fiskalnu slobodu, rashode vladinog sektora, monetarnu slobodu, slobodu ulaganja, financijsku slobodu, pravo vlasništva, odsustvo korupcije i slobodu rada i kretanje radne snage. Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja, BiH je u Indeksu ekonomskih sloboda za 2013. godinu rangirana na 103. mjestu sa ocjenom od 57,3 boda od ukupno 185 zemalja.55 Ovaj rezultat stavlja BiH u red uglavnom ekonomski neslobodnih zemalja56. U vrhu je pet zemalja - Hong Kong, Singapur, Australija, Novi Zeland i Švicarska, dok je najniže rangirana zemlja Sjeverna Koreja. BiH je učinila neka poboljšanja u rashodima vladinog sektora, slobodi trgovine i slobodi rada i kretanja radne snage, dok je dobila niže ocjene za monetarnu slobodu, fiskalnu slobodu i slobodu poslovanja. Odsustvo korupcije je treća najniže ocijenjena kategorija, u kojoj je BiH dobila 32 boda, dok je prosjek drugih zemalja je 39,4.57 Procedure registracije, dobivanje dozvola i inspekcijska kontrola su oblasti koje su najviše izložene korupciji, dok raširena korupcija obeshrabruje poduzetničke aktivnosti. Tržište rada djeluje pod relativno nefleksibilnim zakonodavstvom koje ima negativan Istraživanje je provedeno krajem 2012, dok je izvještaj objavljen u 2013. Kompletan izvještaj dostupan na: http://www.unodc.org/documents/data-and-analysis/statistics/corruption/UNODC_ BiH_Business_corruption_report_2013.pdf 54 Ibid. 55 Ekonomske slobode u BiH u 2013, Federalni institut za razvojno planiranje, kompletan izvještaj dostupan na: http://www.fzzpr.gov.ba/upload/file/dokumenti/drugi_o_nama/Ekonomske%20 slobode_2013.doc%20ALISA%202.pdf 56 Skala ekonomskih sloboda je klasifikovana u pet kategorija: -represivna 0-49.9; -uglavnom ne-slobodna 50-59.9; -umjereno slobodna 60-69.9; -uglavnom slobodna 70-79.9; -slobodna 80-100. Izvor: Ekonomske slobode u BiH u 2013, Federalni institut za razvojno planiranje 57 Ibid. 53 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE 31 utjecaj na zapošljavanje. Kruti i zastarjeli sustav određivanja plaća i kolektivnih ugovora sprečava stvaranje novih radnih mjesta i kretanje radne snage.58 Dok mnoge zemlje ulažu dodatne napore u poboljšanje propisa o radu kako bi povećale produktivnost na tržištu rada, BiH nije zabilježila poboljšanja u ovoj oblasti u proteklih pet godina. Tržište rada u BiH karakteriše niska stopa produktivnosti, visok stepen nezaposlenosti i rad na crno. Siva ekonomija i rad na crno predstavljaju jedan od najvećih izazova za bh. ekonomiju; oko 34% (procjenjuje se na oko 200.000) zaposlenih nisu prijavljeni i ne uplaćuju se naknade na njihove plaće.Vlada nema strategiju za rješavanje ovog problema.59 RASHODI VLADINOG SEKTORA I RE-DISTRIBUCIJA Budžetske subvencije za poslovni sektori imaju različite oblike, uključujući grantove za mala i srednja preduzeća, poljoprivredne poticaje, subvencije izvoznim kompanijama, subvencije za zapošljavanje, itd. Međutim, integritet ovih procesa je često kompromitovan. Prema istraživanju CIN-a, u periodu od 2002. do 2005., Kantonalni Zavod za zapošljavanje u Sarajevu, kroz projekt za promociju zapošljavanja mladih, davao je kredite za zapošljavanje firmama, ali su očekivani rezultati izostali: većina poslodavaca nikada nije zaposlila dogovoren broj mladih radnika, niti vratila pozajmljeni novac. Novac je podijeljen firmama sa političkim vezama bez odgovarajuće procedure. Naime, menadžment Zavoda je uspostavio nekosistentne procedure kako bi se omogućili ugovori za privilegovane čime je osujećen program od prve minute kad je otpočeo sa radom. Okvir 3: „Krediti poslodavcima, dug građanima“ Jedan od najvećih kredita su dobili Hoteli Ilidža, čiji je vlasnik Alija Budnjo, visoki dužnosnik Stranke demokratske akcije (SDA). U to vrijeme, SDA i Stranka za BiH su dijelile vlast u Kantonu Sarajevo. Kredit je odobren za zapošljavanje 30 ljudi. Za svakog od njih Hoteli Ilidža su dobili po 33.333 KM. Poređenja radi navodimo firmu Lares-upravitelj koja je za upošljavanje 17 ljudi sa biroa dobila kredit od 50.000 KM, odnosno nešto manje od tri hiljade KM po čovjeku. Izvor: CIN, Sarajevo, cijeli članak je dostupan na: http://www.cin.ba/kreditiposlodavcima-dug-gradanima/ Slične zloupotrebe su otkrivene u podjeli poljoprivrednih poticaja, koji su samo u 2012. godini u FBiH iznosili ukupno 21 milion KM. Javna je tajna da ministar poljoprivrede FBiH, Jerko Ivanković Lijanović, dodjeljuje novac za kapitalne investicije firmama u vlasništvu svoje porodice ili stranačkih kolega. On je također podijelio oko 3 miliona KM iz budžeta za poljoprivredne subvencije svojim biračima koji su podržali njegovu stranku na izborima 2010. godine.60 CIN je otkrio da je od ljudi traženo da plate mito stranci kako bi bili uzeti u obzir prilikom podjele grantova za kapitalne investicije. Ibid. Zavod za zapošljavanje FBiH – Analiza tržišta rada u FBiH u 2012, sa procjenama za 2013, dostupna na linku: http://fzzz.ba/doc/Analiza_trzista_rada-final_5_8_2013.pdf 60 http://www.cin.ba/en/kupovinom-glasova-do-lijanovicevog-boljitka/ 58 59 32 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE Okvir 4: „Milioni za nepostojeći biznis“ Zemljoradnička zadruga Tarčin svakodnevno proizvodi oko 500 litara mlijeka za obližnju mljekaru. Direktor Mehmed Nikšić kaže da je u nabavku osnovnog stada zadruga uložila oko 250.000 KM i očekivali su da će im se iz poticaja vratiti četvrtina investiranog novca. Nisu je dobili. Umjesto njih, Venco Anđelić iz Kiseljaka dobio je blizu 650.000 KM poticaja za klaonicu koja nikada nije počela sa radom, a danas služi za smještaj tri bika koje vlasnik vodi na koride. Izvor: CIN, Sarajevo, cijeli članak je dostupan na: http://www.cin.ba/milioni-za-nepostojeci-biznis/ Revizorske institucije stalno skreću pažnju na ove probleme: javni novac se dijeli na netransparentan način i bez adekvatnih kriterija; institucije se ne obavještavaju o tome da li su podijeljena sredstva namjenski iskorištena; ne postoji lista firmi koje ne ispunjavaju uslove za državna sredstva, itd. Uprkos preporukama koje revizori ponavljaju iz godine u godinu, transparentnost procedura unutar institucija se nije poboljšala, a milioni budžetskih sredstava i dalje se troše nenamjenski. Nedostatak transparentnosti smanjuje već ionako male šanse za privlačenje stranih investicija u BiH. Očigledno je da je politička pripadnost, a time i pripadajuća podrška, dominantna kvalifikacija za poslovanje u zemlji. Spor ekonomski rast i razvoj u BiH karakteriše nekoliko faktora: nedostatak podrške vlasti kada je u pitanju donošenje neophodnih zakona i institucija okrenutih biznisu; nedostatak statističkih podataka iz privrede; brojne administrativne barijere, nedostatak adekvatne finansijske podrške kroz kredite i donacije, nedovoljni kapaciteti malih i srednjih preduzeća, itd.61 JAVNE NABAVKE I KORUPCIJA Pravni okvir javnih nabavki u BiH predviđa ujedinjeno tržište javnih nabavki, jedinstven ekonomski prostor i administraciju u ovoj oblasti, i stvaranje prilike za izlazak BiH na evropsko tržište. U isto vrijeme, Zakon o javnim nabavkama u BiH i podzakonski akti iz ove oblasti nisu usklađeni sa direktivama EU, niti su dopunjeni kako bi se izbjegli otkriveni nedostatci i problemi iz prakse.62 Budući da se radi o složenom procesu koji uključuje vrijedne ugovore i javna preduzeća, javne nabavke javnost često doživljava kao plodno tlo za korupciju. Slabo zakonodavstvo omogućava iskorištavanje i zloupotrebu sistema, i unosnu priliku za osobnu korist. Tri od pet natjecatelja misli da korupcija ima veliki uticaj na javne nabavke u BiH, dok se svi slažu da se korupcija u javnim nabavkama nije smanjila u posljednjih pet godina.63 Revizori redovno izvještavaju o stalnom kršenju procedura javnih nabavki. Prema istraživanju NVO Tender iz 2012. godine, BiH nazaduje u posljednjih pet godina. Prema Centar za razvoj i podršku – trenutno stanje u oblasti ekonomskog razvoja u BiH - http:// ekonomskirazvoj.crp.org.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=51%3Asupport-anddocumentation&catid=35%3Aaktuelnosti&Itemid=102&lang=ba 62 Fond otvoreno društvo BiH – the Balkan Tender Watch – Rezultati istraživanja pravnog i institucionalnog okvira javnih nabavki u BiH, novembar 2013. Kompletan izvještaj dostupan na linku: http://balkantenderwatch.eu/btw-local/uploaded/Komparativ/Konferencija/Fond%20otvoreno%20 drustvo%20Bosna%20i%20Hercegovina%20-%20Rezultati%20istrazivanja%20pravnog%20i%20 institucionalnog%20okvira%20za%20javne%20nabavke%20u%20Bosni%20i%20Hercegovini.pdf 63 “Opsežno istraživanje – Ko, kako i koliko krade u javnim nabavkama” - Centar za razvoj medija i medijske analize, u saradnji sa Anti-korupcijskom mrežom nevladinih organizacija ACCOUNT provela je istraživanje o korupciji u oblasti javnih nabavki među 300 ponuđača – ljudi iz institucija, javnih i privatnih kompanija. Kompletan izvještaj dostupan na linku: http://account.ba/novost/9672/ veliko-istrazivanje-ko-kako-i-koliko-krade-na-javnim-nabavkama 61 33 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE njihovim procjenama, više od 700 miliona KM (oko 350 miliona eura) se odliva u privatne ruke svake godine putem nezakonitih javnih nabavki.64 Tender smatra da je stanje u javnim nabavkama u BiH neodrživo i obiluje primjerima drastično smanjene transparentnosti i konkurentnosti ponuđača kao i slabostima u implementaciji procedura i procesa u vezi sa izborom najpovoljnijeg ponuđača. Tender predlaže da postupci moraju biti otvoreni po zakonu, sa javnim uvidom tokom čitavog postupka - poziv za ponuđače, otvaranje ponuda i izbor najpovoljnijeg ponuđača. Samo u 2012. godini, 6,376 (ili oko 30%) javnih nabavki su bile javno oglašene. U usporedbi sa podacima iz 2008. godine, kada je ova brojka iznosila 9.074 (oko 90%) evidentna je tendencija stalnog smanjenja transparentnosti. „Navedeni pokazatelj jasno ukazuje da se proces netransparentnih „tajnih“ nabavki putem direktinih sporazuma, konkurentskih zahtjeva i pregovaračkih postupaka bez objave, značajno povećava i u 2012. godini dostigao rekordno učešće od 70% u ukupnoj visini potpisanih ugovora od oko 4 milijarde KM, čime su ugrožena javna sredstva, jer cijene koje se nude za robe, usluge i radove u navedenim netransparentnim postupcima u odnosu na iste u jedino transparentnim otvorenim postupkom uvećavaju se dodatno od 20 do 60%“.65 Drugi problem koji je Tender uočio je naplaćivanje tenderske dokumentacije ponuđačima. Tender smatra da se radi o nelegalnoj praksi, izuzetno neprimjerenoj i da predstavlja jedinstven slučaj u Europi. Analize pokazuju da je od 6.376 otvorenih postupaka, naknada za dokumentaciju naplaćena u 4.765 slučajeva, ili 75%. Cijena za komplet tenderske dokumentacije se kreće u rasponu od 200 do 3.450 KM. Ovo ima direktan utjecaj na transparentnost i konkurentnost procesa jer može spriječiti učešće pojedinih ponuđača, a također stvara uvjete za nedozvoljene dogovore za favoriziranim ponuđačima.66 Poništenje postupka je još jedan gorući problem. U 2012. godini su poništena 2.391 postupka zbog nedostatka potrebnog broja ponuđača. Još jedan razlog za poništenje postupaka je manipulacija sa zahtjevima tendera - vlasti ponekad namjerno traže robu koja nije dostupna na tržištu, da bi nakon dva propala otvorena postupka, ušli u direktne pregovore sa favorizovanim ponuđačem. Agencija za razmatranje žalbi, kao drugostepeno kontrolno tijelo za pritužbe, igra značajnu ulogu u procesu javnih nabavki i sprečavanju korupcije. Tokom četiri godine, od 2009 do 2012, zaprimili su 7.232 žalbi na postupke javnih nabavki.Više od polovine su bile opravdane. Tabela 267 Godina Broj primljenih žalbi Broj potvrđenih žalbi 2009 1.476 756 2010 1831 1.081 2011 1.760 1.096 2012 2.165 1.171 “Udruženje građana Tender – izvještaj “Ishodi javnih nabavki za četvrti kvartal 2012”, sačinjen u okviru projekta “Monitoring i analiza implementacije javnih nabavki u BiH”. Dostupan na linku: http://www.tender.ba/images/stories/dokumenti/AKTUELNO/treci-kvartalni-godisnji.pdf 65 Udruženje građana Tender – izvještaj “Ishodi javnih nabavki za četvrti kvartal 2012”, sačinjen u okviru projekta “Monitoring i analiza implementacije javnih nabavki u BiH”. 66 Ibid. 67 Podaci sadržani u izvještaju o radu Ureda za razmatranje žalbi u 2012 – dostupno na linku: https://www.parlament.ba/sadrzaj/ostali_akti/izvjestaji/default.aspx?id=39978&langTag=bsBA&pril=b i Transparency International izvještaj „Monitoring implementacije Zakona o javnim nabavkama“iz decembra 2012 – dostupan na linku: http://ti-bih.org/wp-content/uploads/2012/12/ Monitoring-javnih-nabavki-2012.pdf 64 34 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE Tabela pokazuje konstantan rast neodgovornosti i nepravilnosti u postupcima javnih nabavki. Međutim, iako su pritužbe opravdane, u 80% nisu riješene u korist apelanta, već su uglavnom neregularno poništene od strane ugovornih organa68. Tabela 369 Godina Izrečene novčane kazne Podnijete krivične prijave 2009 1 0 2010 2 5 2011 1 13 2012 2 6 Balkanski Tender Watch tvrdi da je problem nedostatak kapaciteta za praćenje i prevenciju u centralnim institucijama odgovornim za provođenje Zakona o javnim nabavkama - Agenciji za javne nabavke Bosne i Hercegovine i Uredu za razmatranje žalbi. Tu je i nedostatak političke volje za poboljšanje stanja u ovoj oblasti. Osim toga, APIK-u nedostaju kapaciteti da bi ponudio smjernice za poboljšanje anti-korupcijskih mehanizama u postupcima javnih nabavki koji se često ocijenjuju kao glavni izvor korupcije. Tenderove preporuke za poboljšanja, vlasti obično ni ne razmatraju.70 EU zvještaj EU o napretku za 201371 navodi da zakonodavni okvir u postupcima javnih nabavki nije napredovao i ostaje rak rana sistema, posebno kada je u pitanju usklađivanje sa nekoliko direktiva EU. Administrativni resursi su slabi, a kvalitet, integritet i transparentnost internih procedura Agencije za javne nabavke i Ureda za razmatranje žalbi zahtijevaju značajna poboljšanja na prostoru cijele zemlje. RAD JAVNE KONTROLE I REGULATORNIH TIJELA Kontrolna tijela su podijeljena u skladu sa strukturom države. Nezavisni inspektorati su osnovani u oba entiteta i Distriktu Brčko, dok je Federalna inspekcija podijeljena na 10 kantonalnih ureda. Nadalje, inspekcijske službe su podijeljene na odjele kao što su inspekcija za zaštitu na radu i socijalnu zaštitu, sanitarne i zdravstvene inspekcije, tržišne inspekcije itd. U proteklih nekoliko godina, inspektori su se uglavnom bavili suzbijanjem rada na crno, kontrolom plaćanja doprinosa za zaposlene i kontrolom fiskalnog sistema. Međutim, oni imaju ograničene kapacitete što smanjuje njihovu sposobnost da adekvatno odgovore na potrebe tržišta rada u BiH. U Općem planu borbe protiv korupcije u FBiH72 ovaj problem je prepoznat i u planiranim aktivnostima se navodi potreba za „materijalnim i kadrovskim jačanjem inspekcija kako bi se intenzivirao njihov rad“. Poreske institucije su također podijeljene prema entitetskoj nadležnosti, dok Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ima nadležnost nad cijelom zemljom. Ona je odgovorna za provođenje zakonskih odredbi i procedura vezanih za indirektne poreze, kao i prikupljanje svih indirektnih dažbina u BiH: poreza na dodanu vrijednost, carina, akciza i putarine. Početkom 2014, UIO je objavila listu najvećih dužnika indirektnih poreza u periodu od 2006. do 2013. godine sa ukupnim dugom od 789 miliona KM. Uspjeli su do sada prikupiti oko 520 miliona KM, dok 9,089 kompanija još uvijek duguje 269 miliona KM. 73 Transparency International izvještaj „Monitoring implementacije Zakona o javnim nabavkama“ Ibid. 70 Balkan Tender Watch – Rezultati istraživanja pravnog i institucionalnog okvira javnih nabavki u BiH. 71 Izvještaj o napretku, objavljen 16.oktobra 2013 u briselu. Kompletan izvještaj dostupan na linku: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2013/package/ba_rapport_2013.pdf 72 Opšti plan borbe protiv korupcije 2012-2014 - http://www.fbihvlada.gov.ba/pdf/opci_plan.pdf 73 Ured za indirektno oporezivanje - http://www.uino.gov.ba/b/Aktuelna_pitanja/Aktuelna_pitanja.html 68 69 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE 35 Kada je u pitanju korupcija, poreski i drugi inspektori su vrlo skloni mitu. Ovoj tezi idu u prilog do sada skupljeni podaci.Tužilaštvo BiH podiglo je 2014. godine optužnicu zbog utaje poreza od 755.000 KM, a jedan od optuženih bio je službenik Porezne uprave FBiH. On je optužen da je prilikom vršenja kontrole poslovanja preduzeća nije izvršio inspekcijski nadzor, te je učinio niz propusta koji su rezultirali prouzrokovanjem štete i ostvarenjem nezakonite imovinske koristi.74 U toku policijske akcije kodnog naziva “Proljeće” provedene 2013. godine sa ciljem suzbijanja korupcije u javnoj upravi, uhapšen je službenik Porezne uprave RS pod sumnjom za korupciju.75 Još jedna kontrolna institucija na državnom nivou je Direkcija za ekonomsko planiranje koja je zadužena za planiranje politike razvoja. Ona također služi kao savjetodavno tijelo Vijeća ministara BiH u oblasti planiranja socijalno-ekonomskog razvoja. Direkcija je usvojila Akcioni plan za borbu protiv korupcije u periodu 2013-2014 usmjeren na eliminaciju preduvjeta za korupciju. Prema planu, Direkcija će kontinuirano raditi na poboljšanju efikasnosti javnih institucija, eliminiranju sukoba interesa, uvođenje objektivnih kriterija u proces zapošljavanja i druge procedure. Ovaj akcioni plan definiše niz aktivnosti koje su potrebne za sprečavanje korupcije, uključujući i vremenski okvir za njihovu realizaciju. PREPORUKE Nivo korupcije u BiH negativno utiče na ekonomski prosperitet zemlje. Slika zemlje duboko ukorijenjene u koruptivnoj praksi, nedostatak transparentnosti i odgovornosti u javnoj sferi, dovodi do ogromnih gubitaka zbog nerealizovanih ulaganja i stagnacije u ekonomskom razvoju. U cilju prevazilaženja ovih problema i uspostavljanja zdravog i prosperitetnog poslovnog okruženja, potrebno je uzeti u obzir sljedeće preporuke: • pokrenuti posebne kampanje i akcije za sprečavanje davanja mita u procesu pokretanja biznisa • ojačati kontrole i sankcije protiv počinitelja • stvoriti povoljno poslovno okruženje time što će se olakšati procedure za registraciju firmi, dobivanja dozvola itd. • ubrzati sve procedure kako bi se izbjegao potencijalni prostor za korupciju • osigurati transparentnost i precizne kriterije za budžetsku potrošnju i re-distribuciju • dopuniti ili izmjeniti Zakon o javnim nabavkama čime bi se u znatnoj mjeri suzio prostor za moguće manipulacije i zloupotrebe • izgraditi kapacitete svih tijela javne kontrole • uspostaviti anti-korupcione kriterije i planove u svim tijelima javne kontrole Tužilaštvo BiH, podignuta optužnica za izbjegavanje plaćanja poreza - http://www.tuzilastvobih.gov. ba/index.php?id=2369&jezik=e 75 Dnevni avaz – Uhapšen poreznik u Republici Srpskoj - http://www.avaz.ba/vijesti/crna-hronika/ uhapsen-inspektor-poreske-uprave-rs-a 74 36 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE VI CIVILNO DRUŠTVO U BORBI PROTIV KORUPCIJE PREGLED SEKTORA I NJEGOVIH AKTIVNOSTI U BORBI PROTIV KORUPCIJE U posljednjih nekoliko godina, broj organizacija civilnog društva koje daju svoj doprinos u borbi protiv korupcije značajno se povećao u BiH. Ovaj proces je kulminirao u 2012. godini kada je osnovana ACCOUNT - Mreža nevladinih organizacija, institucija i pojedinaca aktivnih u borbi protiv korupcije. ACCOUNT sada ima više od 120 članova, a njegov glavni cilj je da ubrza reforme u borbi protiv korupcije u Bosni i Hercegovini kroz razne akcije i zagovaranje.76 U 2013 su održane brojne debate, diskusije, okrugli stolovi i obuke za gotovo 1.000 ljudi, a pružaju i besplatnu pravnu pomoć građanima koji se suočavaju sa korupcijom. Jedna od najvažnijih aktivnosti ACCOUNT-a je jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za efikasnu borbu protiv korupcije kroz radne grupe i watchdog timove u različitim sektorima koji prate korupcije na lokalnom nivou. Do kraja 2013, ACCOUNT je radio na izradi i zagovaranju usvajanja Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju (zviždača) u institucijama BiH i inicirao usvajanje izmjena i dopuna anti-korupcijskih odredbi u novom Zakonu o javnim nabavkama u BiH. Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) nastoji da osnaži civilno društvo kako bi igralo značajnu ulogu u borbi protiv korupcije i da održi svoju reputaciju vodećeg watchdog-a u oblasti korupcije u Bosni i Hercegovini. TI prikuplja, analizira i širi informacije, te podiže svijest javnosti o štetnom utjecaj korupcije na društveni i ekonomski razvoj.77 Među ostalim, oni informiraju javnosti o pojavnim oblicima i problemima korupcije, posebno kroz organizovanje sastanaka stručnjaka, objavljivanje studija i izdavanje izvještaja. Postoji nekoliko područja na koje su usmjerili svoje aktivnosti u proteklih nekoliko godina: Table 478 PODRUČJE Prevencija sukoba interesa Slobodan pristup inforamacijama Istraživačko novinarstvo Analiza korupcije Kampanje podizanja svijesti AKTIVNOSTI Poboljšanje zakonske regulative, obuka vladinih službenika, novinara i NGOa, saradnja sa Izbornom komisijom, monitoring Podrška implementaciji, obuka vladinih PR službenika, osnaživanje medija, građana i NGOa Obuka novinara, monitoring medija, predstavljanje Nagrade integriteta Istraživanje percepcije korupcije, Istraživanje sistema nacionalnog integriteta, globalni indikatori, te periodične tematske analize Promocija odgovornosti i transparentnosti, podizanje svijesti o raspoloživim anti-korupcijskim alatima, monitoring rada političkih partija Odjeljak O nama na stranici www.account.ba Transparency International BiH, odjeljak O nama, podstranica Misija, http://ti-bih.org/ 78 TI BiH – Šta radimo - http://ti-bih.org/en/o-nama-mi-radimo/ 76 77 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE 37 TI BiH trenutno radi na nekoliko projekata kao što su „Vrijeme je da se probudiš Bosno i Hercegovino“, čiji je cilj da se poveća broj ljudi i organizacija koje se bave zaustavljanjem korupcije; praćenje reforme javne uprave; transparentnost u finansiranju političkih stranaka; partnerstvo za otvorenu vlast; jačanje integriteta i dobrog upravljanja za bolje provođenje Antikorupcijske strategije... Tokom prethodnih godina proveli su brojna istraživanja i sastavili izvještaje koji daju pregled stanja korupcije u Bosni i Hercegovini. Neki od njih su: -- Redovna analiza provođenja Akcionog plana za borbu protiv korupcije -- Praćenje provedbe Strategije za borbu protiv korupcije -- Praćenje rada Ureda za reviziju u Bosni i Hercegovini -- Podizanje krivični prijava u slučajevima korupcije pred sudovima i tužilaštvima u Bosni i Hercegovini -- Praćenje sukoba interesa -- Praćenje javnih nabavki -- Praćenje izvršavanja obaveza u skladu sa evropskim direktivama u borbi protiv korupcije, itd ACCOUNT i TI BiH su jedine organizacije isključivo posvećena suzbijanju korupcije, ali postoje mnoge organizacije koje daju doprinos u borbi protiv korupcije kroz različite projekte u cilju povećanja transparentnosti i odgovornosti javne uprave. Centri civilnih inicijativa (CCI) je organizacija usmjerena ka promociji i podsticanje učešća građana u demokratskim procesima i jačanju kapaciteta pojedinaca, kao i organizacija, kako bi doprinijeli razvoju lokalne zajednice u cijeloj BiH. Njihova osnovna djelatnost je temeljno kvartalno praćenje rada organa vlasti79 - državnog parlamenta, Vijeća ministara BiH, Vlade i Narodne skupštine Republike Srpske, Vlada Federacije BiH i Parlamenta, kao i godišnje praćenje rada kantonalnih organa. CCI provodi niz projekata sa ciljem prevencije korupcije, posebno se fokusirajući na korupciju u zdravstvenom i obrazovnom sistemu. Osim toga, CCI ima komponentu malih grantova, za obezbijeđivanje sredstava drugim organizacijama za projekte borbe protiv korupcije. Tender – Udruženje građana za borbu protiv korupcije u javnim nabavkama se bavi praćenjem primjene Zakona o javnim nabavkama i podizanjem svijesti o pitanjima vezanim za javne nabavke. Jedan od njihovih glavnih projekata pod nazivom „Smanjenje korupcije u javnim nabavkama“, bavilo se praćenjem procesa javnih nabavki80, osnivanjem centra za besplatnu pravnu pomoć iz oblasti javnih nabavki, sastavljanjem liste svih institucija koje učestvuju u javnim nabavkama u BiH, itd. 79 80 Kompletna informacija dostupna na linku: http://cci.ba/ http://www.tender.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=10&Itemid=5&lang=sbh 38 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE Centar za zastupanje građanskih interesa (CPI) je organizacija koja prikuplja, analizira i objavljuje podatke o javnim budžetima za sve nivoe vlasti u BiH.81 Njihov glavni fokus je na javnim finansijama. Pružaju informacije poput brojača budžetskih sredstava - koji pokazuje koliko novca administracija u BiH troši svake sekunde svake godine; izdali su rječnik javne potrošnje; vizualiziraju budžetske podatke; prave otvorene ankete o budžetu - kako vlada upravlja novcem, i drugo. Centar za civilno društvo Kyodo je organizacija koju je osnovala grupa pravnika, politologa, ekonomista i profesora različitih struka i bavi se zaštitom ljudskih prava i osnovnih sloboda, te općenito doprinosi demokratizaciji lokalne zajednice. Njihova dva glavna projekata za borbu protiv korupcije su borba protiv korupcije u obrazovanju. Izdali su priručnik za studente o tome kako prijaviti korupciju82, i uspostavljanje prave anti-korupcijske mreže sa ciljem analize postojećih zakona protiv korupcije i njihove usklađenosti sa Konvencijom UN-a protiv korupcije. Udruženje Vesta se bavi građanskim obrazovanjem i podsticanjem građana da aktivnim učešćem doprinesu društvenim promjenama i osnaže ulogu pojedinca u društvu. Jedan od njihovih projekata je uvođenje mjera za borbu protiv korupcije na fakultetima u Bosni i Hercegovini u cilju izgradnje kapaciteta civilnog društva i državnih institucija da se efikasno suprotstave korupciji na univerzitetima. U 2011. godinu su proveli istraživanje83 o percepciji korupcije u visokom obrazovanju, a na osnovu rezultata, su pripremili listu smjernica i preporuke za razvoj anti-korupcijskih mjera. Mediji također igraju značajnu ulogu u borbi protiv korupcije, posebno oni mediji čija istraživanja se bave korupcijom, javnom potrošnjom, administracijom, organizovanim kriminalom i sličnim temama. Mediji često služe kao most između civilnog društva i građana i uspostavljanju kanala za lakšu komunikaciju među akterima. Između ostalih, tri organizacije su prepoznate kao lideri, kada je u pitanju izvještavanje o korupciji. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je posvećen pružanju provjerenih i istinitih informacija o organiziranom kriminalu i korupciji i negativnom učinku koji imaju na živote običnih građana.84 Do danas je CIN je objavio veliki broj istraživačkih priča i istraživanja o korupciji u raznim oblastima, kao što su policija, obrazovanje, zapošljavanje, pravosuđe, zdravstvo, financiranje političkih stranaka, javne nabavke, i drugo. CIN-ove priče su dovele do otpuštanja ili ostavki premijera, sudija i ministara. Članci su doveli do podizanja optužnica protiv političara, do hapšenja kako kriminalaca, tako i policajaca; do promjena zakona i procedura u ministarstvima; do zatvaranja univerziteta. Ovo su stvarne promjene koje su dovele do toga da je BiH malo manje korumpirana. U proteklih 10 godina od kada CIN postoji, njegovi novinari su dobili nebrojene nagrade za svoj rad, među kojima se ističu sljedeće: Centar za zastupanja građanskih interesa – odjeljak O nama http://cpi.ba/?lang=en http://kyodo.ba/?page_id=202 83 http://www.vesta.ba/bs/node/1103 84 http://www.cin.ba/en/about/ 81 82 39 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE Table 589 GOD 2007 2012 2012 2013 2013 ORGANIZACIJA Transparency International BiH Thomson Reuters Foundation and Media center Robert F. Kennedy Centar za pravdu i ljudska prava Anti-korupcijska mreža ACCOUNT SEEMO / CEI NAGRADA Za novinarski integritet Za najbolju priču o korupciji u vladi85 Za najbolju međunarodnu priču na socijalnim medijima 86 Za najbolje izvještavanje o korupciji87 Za istraživačko novinarstvo88 Centar za razvoj medija i analize kroz online magazin Žurnal90 doprinosi slobodi govora, omogućava pristup istinitim informacijama, objektivnim analizama i preporukama za javne dužnosnike koji donose odluke. Oni su osnivači mreže ACCOUNT. Žurnal trenutno provodi projekt „Stop rasipništvu u javnoj potrošnji“, čiji je cilj borba protiv korupcije u ekonomiji, javnim institucijama i upravi. Osim izvještavanje o pitanjima korupcije, Žurnal promoviše transparentnost i odgovornost javnih službenika. U 2013. godini su objavili „Veliko istraživanja - ko, kako i koliko krade na javnim nabavkama“ - istraživanje o korupciji u javnim nabavkama u kojem su anketirali 300 ponuđača, službenika institucija, te predstavnike javnih i privatnih firmi.91 Centar za informativnu dekontaminaciju djeluje preko web portala Buka92 i nudi alternativu komentare i tumačenja trenutne političke situacije u zemlji. Oni koriste medijsku platformu kao sredstvo za borbu protiv korupcije. Imaju posebnu sekciju na svojoj web stranici pod nazivom Anti-korupcija u kojoj objavljuju analize i članke o aktuelnostima, javnoj upravi, javnoj potrošnji i drugim temama koje se odnose na korupciju u BiH. NAJBOLJE PRAKSE U BORBI PROTIV KORUPCIJE Iako imaju minoran utjecaj na rad organa i institucija, predan rad organizacija civilnog društva doveo je do nekih značajnih promjena, kao što su usvajanje zakona, pravilnika, anti-korupcionih amandmana na određene zakone, i generalno, potakao je javne službenike i zvaničnike da se pozabave mjerama za borbu protiv korupcije u svim sferama svog rada. U nekim oblastima i institucijama, civilno društvo se uspjelo čak i nametnuti kao faktor koji je od suštinskog značaja za određene procedure i radnje. Ovo nije bilo lako postići i posljedica je godina monitoringa i sastavljanja izvještaja, analiza, davanja preporuke, provođenja anketa i istraživanja, kampanja, lobiranja, zagovaranja, pa čak i protesta. Ono što se pokazalo kao dobra praksa kako bi se vlasti zainteresovale da razmotre preporuke, bilo je sistematsko i temeljito informiranje javnosti o http://www.cin.ba/en/konkursi-za-provjerene-sluzbenike/ http://www.cin.ba/en/na-logorovanje-umjesto-u-zatvor/ 87 http://www.cin.ba/en/milionska-imovina-bivseg-sefa-uio-bih/ 88 http://www.cin.ba/en/balkanski-trgovci-dionicama-ugrozili-njemacku-berzu/ 89 Kompletna lista dostupna na linku: http://www.cin.ba/en/about/nagrade/ 90 Više inforamcija dostupno na linku: www.zurnal.info 91 http://account.ba/novost/9672/veliko-istrazivanje-ko-kako-i-koliko-krade-na-javnim-nabavkama 92 Više inforamcija dostupno na linku: www.6yka.com 85 86 40 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE značajnim pitanjima, te mobilizacija javnosti da se uključi u proces kroz javne rasprave i diskusije i da svoje komentare na prijedloge zakona itd. Na primjer, u 2013. godini Ministarstvo pravde pokrenulo je postupak za promjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama (ZOSPI) na državnom nivou, čiji je cilj bio da se ograniči pristup informacijama. Ovaj prijedlog je naišao na žestoku kritiku organizacija civilnog društva, medija i šire javnosti. Tokom javne rasprave o Nacrtu izmjena i dopuna, Ministarstvo pravde BiH je dobilo 208 komentara, koje su morali uzeti u obzir i uključiti u predložene amandmane. JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE Nije neuobičajeno za institucije i organizacije civilnog društva da formiraju partnerstvo u cilju realizacije projekata za borbu protiv korupcije. Najočitiji primjer je ACCOUNT koji također sarađuje s institucijama kao što su APIK i nekoliko ministarstava i tužilaštava. Suradnja je regulirana kroz Memorandum o razumijevanju, kojim se uređuju prava i obaveze svih strana. U skladu s Memorandumom, strane održavaju redovne mjesečne sastanke na kojima razmjenuju informacije o aktivnostima i skreću pažnju na poteškoće na koje nailaze u radu. Kao što je već rečeno, ovo je dovelo do usvajanja Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH, te uključivanja amandmana za borbu protiv korupcije u novi Zakon o javnim nabavkama. TI BiH je također uredio svoju saradnju sa nadležnim bh. institucijama putem Memoranduma. TI BiH redovno sarađuje sa APIK-om i Ministarstvom sigurnosti BiH. CCI je uključen u provedbu Strategije za borbu protiv korupcije od 2010 godine, naročito u zdravstvenom i obrazovnom sektoru, kroz zajedničke projekte sa zdravstvenim ustanovama, i entitetskim i kantonalnim ministarstvima zdravstva i obrazovanja. Ova saradnja je kulminirala donošenjem Pravilnika o prevenciji korupcije u 45 zdravstvenih ustanova širom zemlje. Iako postoje primjeri suradnje između organizacija civilnog društva i institucija, to je još uvijek daleko od poželjnog93. „Međusobni odnosi su opterećeni brojnim problemima, od nedovoljne transparentnosti državnih istitucija, što otežava watchdog aktivnosti civilnog društva, pa do ispoljavanja otvorenog neprijateljstva prema medijima i organizacijama civilnog društva što njihovo ukupno djelovanje i uticaj znatno otežava.“.94 TI BiH tvrdi da, iako su zagovaračke i watchdog aktivnosti organizacija civilnog društva brojne i kontinuirane, njihov domet ostaje informisanje javnosti, bez značajnijeg uticaja na donošenje odluka ili promjenu prakse državnih institucija. U većini slučajeva, vlasti ignorišu i odbijaju od sebe civilno društvo, ali postoje i primjeri gdje su upotrebile silu protiv organizacija. U proljeće 2013. godine, Parlamentarna skupština BiH zabranila je predstavnicima CCI da prisustvuju njihovim sjednicama, iako su ove sjednice otvorene za javnost, a predstavnici CCI imaju status registrovanih posmatrača. Zbog ogromnog pritiska međunarodne zajednice i civilnog društva, zabrana je ubrzo ukinuta. Kratak izvještaj dotupan na http://ti-bih.org/wp-content/uploads/2013/06/INSTITUTIONALCOOPERATION-AND.pdf 94 Ibid. 93 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE 41 Uspostavljanje suradnje između vladinih institucija i organizacija civilnog društva treba poboljšati, jer je od ključne važnosti za dalju demokratizaciju čitavog društva.95 KORUPCIJA UNUTAR CIVILNOG DRUŠTVA Nisu sve organizacije civilnog društva u BiH “neprofitne i nestranačke” i orijentisane ka tome da pozivaju vlasti na odgovornost za svoj rad. TI BiH tvrdi da postoji saradnja između političkih stranaka i organizacija civilnog društva koja je zasnovana na interesima i koja se koristi u propagandne svrhe ili za usmjeravanja budžetskih sredstava kroz ove organizacije. Anterfile 5: „Vladini milioni za privatne medije u RS-u“ Vlada Republike Srpske je donirala 3,9 miliona KM za sufinansiranje pet dnevnih i sedmičnih listova. Više od polovine ovog iznosa dobile su dvije novine u vlasništvu Željka Kopanje, prijatelja i bivšeg poslovnog partnera predsjednika RS-a Milorada Dodika. Nezavisnim novinama iz budžeta je dodijeljeno 1,2 miliona KM, a Glasu Srpske 910.000 KM. Nedugo nakon što je Vlada RS-a podijelila najveći dio novca počela je kampanja za opšte izbore u BiH. Prema istraživanju o izvještavanju medija tokom predizborne kampanje u septembru 2010. godine, koje je uradio Media Plan Institut iz Sarajeva, Nezavisne novine i Glas Srpske su se uoči opštih izbora u BiH otvoreno stavile na stranu vladajuće partije Milorada Dodika. Pritom su izvještavali detaljno sa svakog predizbornog skupa, te predstavljali Dodika kao branioca interesa RS-a. Izvor: CIN, Sarajevo, cijeli članak dostupan na: http://www.cin.ba/en/vladini-milioni-za-privatnemedije-u-rs-u/ CIN je istraživao budžetska izdvajanja za civilno društvo na različitim nivoima vlasti u BiH i otkrio da je, između 2007. godine i 2011. godine, donirano oko 295 miliona KM različitim organizacijama civilnog društva: veteranima, sportskim organizacijama, humanitarnim, vjerskim i drugim udruženjima. Državni revizori navode u svojim izvještajima da su ova izdvajanja provedena bez uspostavljenih kriterijuma i bez obaveze izvještavanja korisnika o namjenskom trošenju.96 Mediji povezani sa političkim strankama su također izvukli korist od državnih sredstava. U navedenom periodu, razni mediji u BiH su dobili 18,2 miliona KM (ovaj broj ne uključuje javne emitere koji se finansiraju iz budžeta). Ogromna količina novca se dijeli različitim vjerskim i nacionalnim organizacijama, koje povremeno koriste nacionalističku i vjersku retoriku za propagandne interese političkih partija.97 Prema istraživanju CIN-a, vjerske organizacije su dobile 27,5 miliona KM tokom pet godina. PREPORUKE Organizacije civilnog društva igraju značajnu ulogu u borbi protiv korupcije u BiH. Osim međunarodne zajednice i nekoliko javnih institucija koje posvećeno rade svoj posao, organizacije civilnog društva su jedina snaga u zemlji istinski posvećena borbi. Stoga je od najveće važnosti da se unaprijede njihovi kapaciteti i ojača njihov položaj u javnosti. Ibid. http://www.cin.ba/en/budzetski-milioni-za-udruzenja/ 97 Transparency International Studija nacionalnog integriteta “Institucionana saradnja i mehanizmi koordinacije” 95 96 42 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE Slijedi spisak preporuka koje vode ka ovome: • uspostaviti bolju suradnju između državnih institucija i organizacija civilnog društva • povećati utjecaj civilnog društva na institucionalno donošenja odluka • nastaviti rad na praćenju, istraživanju, izvještavanju, analiziranju i zagovaranju • sistematski i temeljito informisati javnosti o svakom relevantnom pitanju • mobilizirati društvo da se uključi u proces kroz javne rasprave i konsultacije • privlačiti pažnju na probleme • razvijati multidisciplinarni pristup i saradnju između organizacija VII. MEĐUNARODNA SURADNJA Uprkos reformama koje godinama traju, uključenosti međunarodne zajednice i podršci donatora, raširena korupcija i dalje ostaje veliki problem u BiH i tako podriva bilo kakve suštinske reforme koje bi dovele do uspostave funkcionalne i održive države. Bez obzira na neke znakove napretka u borbi protiv korupcije, prije svega na usvajanje strategije za borbu protiv korupcije, BiH još uvijek pati od dva glavna nedostatke u borbi protiv korupcije: nedostatka političke volje i nedovoljnog procesuiranja slučajeva korupcije. Korupcija je široko rasprostranjena u javnom i privatnom sektoru, a prisutna je na najvišim razinama vlasti i politike. Isprepletenost između političkih elita i njihovih pridruženih oligarhija, čiji interesi prevladavaju nad interesima javnosti, dovele su do toga da je BiH proglašena jednom od “zarobljenih država”. BiH je potencijalni kandidat za članstvo u EU. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji je potpisan u 2008, a ratificiran u 2011, još uvijek nije stupio na snagu. Složene veze između političkih igrača, biznisa i medija stavljaju demokratske institucije i procedure u opasnost i otežavaju otkrivanje koruptivnih praksi. U Izvještaji o napretku navodi se da BiH već godinama zaostaje u svojim obavezama po pitanju EU integracija. Posljednje Izvještaj o napretku, objavljen u oktobru 2013. godine, zaključio je da je „BiH ostvarila vrlo ograničen napredak u rješavanju političkih kriterija. I dalje ne postoji zajednička vizija političkih predstavnika o ukupnom pravcu i budućnosti zemlje, ili o tome kako bi trebalo funkcionirati“98. Izvještaj dalje glasi: „Politički predstavnici ne dijele viziju o ukupnom smjeru i budućnosti zemlje, ili o tome kako bi trebala funkcionirati. Ne postoji temeljit unutrašnji politički dijalog o osnovnim pitanjima, kao što su proces integracije u EU, niti je uspostavljen bilo koji prioritet u odnosu na njega. Za političke predstavnike u zemlji, pitanja vezana za pristup EU nisu prioritetna, što je dovelo do nikakvog napretka u vidu evropske perspektive. Kratkoročni interesi stranaka ili nacionalnih grupa preovladavaju u odnosu na politiku koja bi bila ka budućem vezivanju BiH za EU“. EU je intenzivno uključena u napore da pomogne političkim predstavnicima u zemlji da nađu zajednički jezik kako bi se provela presuda u predmetu Sejdić-Finci. Ovo pitanje je također bilo u fokusu diskusije delegacija EU i BiH na visokom nivou o procesu pristupanja. Ova presuda se treba provesti po hitnom postupku kako bi stupile na snagu izmjene Ustava i Izbornog zakona najkasnije do aprila 2014, pred nadolazeće opće izbore. EU Izvještaj o napretku: http://ec.europa.eu/enlargement/countries/strategy-and-progress-report/ index_en.htm 98 43 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE Ostaje da se po hitnom postupku uspostavi mehanizam koordinacije između države, entiteta i Brčko Distrikta za transpoziciju, implementaciju i provođenje zakona EU kako bi se omogućilo zemlji da komunicira sa EU jednim glasom i da se iskoriste fondovi EU u okviru Instrumenta za pretpristupne fondove. Bez konsenzusa koji je neophodan da se krene naprijed na putu ka EU, postoji velika opasnost da pretpristupna sredstva neće proizvesti očekivane rezultate. Komisija je odlučila da odloži dalje razgovore o IPA II dok se zemlja ne vrati na pravi put u procesu integracije u EU. U nedostatku opipljivog napretka, zemlja se suočava sa rizikom gubitka značajnih IPA fondova. Ratifikacijom opštih međunarodnih pravnih instrumenata i preuzimanjem obaveza koje proističu iz procesa integracije u EU, BiH je napravila prvi korak ka njihovom uvrštavanju u državni pravni sustav. Međutim, već poslovično je zatajila je u usklađivanju preuzetih obaveza s nacionalnim zakonodavstvom i njihovim provođenjem u praksi. Ne samo da nije došlo do poboljšanja pravnog okvira za borbu protiv korupcije, već se u proteklih nekoliko mjeseci sve upornije čuju politički glasovi koji pokušavaju potkopati neki od najvažnijih propisa za borbu protiv korupcije i ograničiti pristup informacijama od javnog interesa. Kao rezultat toga, provođenje reformi u borbi protiv korupcije na svim nivoima stagnira, dok je percepcija korupcije i građanskog nezadovoljstva u stalnom porastu. Prema TI Studiji sistema nacionalnog integriteta,99 „cjelokupan sistem nacionalnog integriteta je veoma loš, obzirom da su svi stubovi podjednako loše ocijenjeni, iz čega proizilazi još uvijek snažno prisustvo efekta zarobljene države, odnosno situacije u kojoj su i zakonski okvir i politike podređeni interesima uskih partikularnih interesa vladajuće oligarhije koja istovremeno ima potpunu kontrolu nad institucijama sistema“. Stoga, jedina efektivna borba protiv korupcije i stvaranje održivog sistema integriteta mora biti usmjerena na rad na kompletnom sistemu integriteta, počevši od stvaranja zdravih političkih, ekonomskih i društvenih temelja, oličenih u društvenim vrijednostima, do razvijanja svih stubova paralelno. Prema posljednjem Indeksu percepcije korupcije (CPI) za 2011, BiH je rangirana između 91 i 94 pozicije od 182 zemlje, prema doživljenom nivou korupcije, zajedno sa Liberijom, Trinidad i Tobagom i Zambijom. Tabela 6: Rezultati TI indikatora percepcije korupcije po zemljama bivše Jugoslavije 2003-2010100 Pozicija 2010 Zemlja Rezultat 2000 Rezultat 2003 Rezultat 2004 Rezultat 2005 Rezultat 2006 Rezultat 2007 Rezultat 2008 Rezultat 2009 Rezultat 2010 Rezultat 2011 Rezultat 2012 27 Slovenija 5.5 5.9 6.0 6.1 6.4 6.6 6.7 6.6 6.4 5.9 6.1 62 Hrvatska 3.7 3.7 3.5 3.4 3.4 4.1 4.4 4.1 4.1 4.0 4.6 62 Makedonija / 2.3 2.7 2.7 2.7 3.3 3.6 3.8 4.1 3.9 4.3 69 Crna Gora (sa Srbijom 2000 – 2006) 1.3 2.3 2.7 2.8 3.0 3.3 3.4 3.9 3.7 4.0 / 78 Srbija (sa Crnom Gorom 2000-2006) 1.3 2.3 2.7 2.8 3.0 3.4 3.4 3.5 3.5 3.3 3.9 91 Bosna i Hercegovina / 3.3 3.1 2.9 2.9 3.3 3.2 3.0 3.2 3.2 4.2 EU progress report: http://ec.europa.eu/enlargement/countries/strategy-and-progress-report/ index_en.htm 100 Rezultati indeksa percepcije korupcije TI za period 2001/2002, dostupno na linku: www.transparency.org 99 44 IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE Kada se usporede, rezultati CPI indeksa pokazuju da nije postignut značajan napredak u BiH u borbi protiv korupcije, uprkos snažnom međunarodnom pritisku i finansijskoj podršci. Izvještaj o konkurentnosti identificira korupciju kao četvrti “najproblematičnije faktor” za poslovanje u BiH, zajedno s kompliciranom birokratijom i neefikasan regulatornim sistemom. Zbog općenito parcijalnog pristupa u borbi protiv korupcije i stalnog nedostatka detaljne i raznovrsne procjene sistema za borbu protiv korupcije na državnom nivou, kako kvalitativne tako i kvantitativne, BiH se suočava sa jedinstvenim problemima u borbi protiv korupcije. Na državnom nivou anti-koruptivni napori za poboljšanje standarda upravljanja, su prije svega rezultat pritiska međunarodne zajednice, a ovaj pristup je bio uglavnom tehničke prirode. Glavni problem s tim standardima je činjenica da je njihova implementacija prepuštena na volju lokalnim institucijama s nedovoljnim kapacitetima. Iako je postignut napredak u profesionalizaciji pravosuđa, policije i drugih institucija pravnog sistema, nedostatak komunikacije i suradnje između paralelnih stubova koči značajne sistemske reforme. Kao rezultat toga, većina aktivnosti u borbi protiv korupcije i dalje se provodi uglavnom nekoordinirano, pod pritiskom međunarodne zajednice i bez stvarne političke volje i sistemskog pristupa. Hronični nedostatak političke volje za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, koji je bio prisutan u poslijeratnom periodu, vidljiv je i dan danas. Glavni razlog za takav dramatičan visok nivo korupcije u BiH je kontinuirano učešće političkih elita u ilegalnim aktivnostima, što za posljedicu ima nedostatak volje od strane pojedinih političkih elita za pridruživanjem borbi protiv široko rasprostranjene korupcije. Zabrinjavajuće je da još nitko nije obratio pažnju na to da su sve ključne pozicije u agencijama / odjelima za privatizaciju, upravnim odborima i na drugim odgovornim pozicijama u javnim preduzećima, zauzeli ljudi čija je glavna kvalifikacija to što su članovi određenih političkih stranaka. Izlazak iz trenutne situacije neće biti lak i kratak proces. To zahtijeva široki konsenzus čitavog društva, prije svega kroz promjenu i redefiniranje prioriteta. Sadašnji prioriteti su usmjereni na zaštitu nacionalnih grupa jednih od drugih i njihovih prilično nejasno definisanih nacionalnih interesa. Potrebna je radikalna promjena pogleda na svijet i načina diskusije u provođenju reformi potrebnih za postizanje napretka u procesu integracije u EU, prije svega u cilju jačanja vladavine prava i institucija, što predstavlja korak koji treba poduzeti bez odlaganja. S obzirom na prirodu rasprostranjene korupcije u BiH i bliskih veza između vladajuće elite i organizovanih kriminalnih grupa, nije čudno da su sveprisutne glasine o korupciji i zloupotrebama međunarodne pomoći. U članku New York Times-a iz 1999. godine navodi se procjena da se radi od sumi od čak 1 milijarde dolara. Drugim riječima, međunarodna zajednica je na ovaj način pružila direktnu podršku budžetima u BiH, za prihode za koje su državni i entitetski budžeti oštećeni kroz koruptivne aktivnosti, kao što su carinske prevare i poreske utaje. U takvoj situaciji, međunarodna zajednica u BiH ima posebnu odgovornost da zatraži uspostavljanje najviših standarda integriteta u odnosu na svoje politike, programe i aktivnosti. U izvještaju CMI101 ukazuje se na određena područja slabosti, uključujući: 101 http://www.cmi.no/publications/file/2003-corruption-in-bosnia-and-herzegovina-2005.pdf IZVJEŠTAJ O PROCJENI STANJA KORUPCIJE 45 • Nedostatak transparentnosti u zapošljavanju osoblja u međunarodnim organizacijama i nevladinim organizacijama; • Nepoštovanje lokalnih zakona i pravila od strane međunarodnog i diplomatski akreditovanog osoblja; • Malo uspostavljenih kontrolnih mehanizama za isplatu stavki kao što su dnevnice, naknade i druge beneficije. U izvještaju se dalje zaključuje da, u nedostatku jasnih znakova čvrstog političkog opredjeljenja protiv korupcije, definiranje konkretnih koraka u borbi protiv korupcije ostaje izazov za međunarodnu zajednicu u cjelini, naročito za bilateralne donatore, što bi moglo uticati na njihovu odluku da se uključe u zajedniče aktivnosti pod ovim okolnostima. Iskustvo u sličnim intervencijama u borbi protiv korupcije pokazuje da se napredak ne može ostvariti bez pune suradnje državnih vlasti. Razvoj događaja u zemlji u posljednje četiri godine ne ukazuju na to da se situacija razvila u pozitivnom smjeru od objavljivanja izvještaja. Naprotiv, izvještaj Global Integrity za 2008. godinu ukazuje da je borba protiv korupcije i za transparentnost rada vlasti značajno nazadovala. Ono što i dalje ostaje imperativ za razvoj zemlje i stabilnost u regiji je suočavanje sa problemima korupcije i organiziranog kriminala u BiH, a preporuke izvještaja i dalje vrijede u današnjem kontekstu: • Podrška vlastima u ispunjavanju njihovih obaveza u skladu sa rasporedom aktivnosti za pristup EU; • Promoviranje nezavisnog sudstva sa kapacitetima i resursima koji su mu potrebni da ispuni svoje zadatke u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala; • Stavljanje finansiranja političkih stranaka pod strogu kontrolu; • Podizanje integriteta i etičkih standarda političara i državnih službenika; • Racionalizacija struktura vlasti i promovisanje transparentnosti i odgovornosti kao i učešća javnosti; • Podrška ulozi civilnog društva u borbi protiv korupcije; • Mobilizacija građana kako bi zahtijevali veću transparentnost i odgovornost i da pozivaju vlast na odgovornost za njene odluke i postupke.
© Copyright 2024 Paperzz