SP
STRUČNA
PODLOGA
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF
IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
NARUČITELJ IZRADE: RAZVOJ GOLF d.o.o.
RAZVOJ GOLF d.o.o.
ROVINJ 2012
220812
Naručitelj izrade:
Nositelj izrade: RAZVOJ GOLF d.o.o.
STUDIO ZA KRAJOBRAZNU ARHITEKTURU, PROSTORNO PLANIRANJE, OKOLIŠ, d.o.o. Rovinj
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
VODITELJ: Dr.sc. Lido Sošić, ka
Autori:
Dr.sc. Lido Sošić, ka
Marko Sošić, mag. gis.pp.
Katja Sošić, mag.pp.u.po.
Andrea Puorro, mag.pp.u.po.
Sanja Bibulić, mag.ing.kraj.arh.
STUDIO ZA KRAJOBRAZNU ARHITEKTURU, PROSTORNO PLANIRANJE, OKOLIŠ, d.o.o. Rovinj
Direktor: Dr.sc. Lido Sošić, ka
Rovinj, listopad, 2012.
1. UVOD_________________________________________________________________________________ 4
2. INVENTARIZACIJA STANJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA__________________________________________ 6
2.1. NADMORSKE VISINE____________________________________________________________________ 6
SADRŽAJ • STRANA 3
SADRŽAJ
2.2. EKSPOZICIJE__________________________________________________________________________ 6
2.3. STRMINE_____________________________________________________________________________ 6
2.4. POVRŠINSKI POKROV___________________________________________________________________ 6
2.5. MIKRORELJEF_________________________________________________________________________ 6
2.6. VEGETACIJSKI POKROV_________________________________________________________________ 7
2.7. KRAJOBRAZNO-EKOLOŠKE POSEBNOSTI____________________________________________________ 9
2.8. KULTURNO-POVIJESNE DATOSTI_________________________________________________________ 10
3. VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA________________________________________ 19
3.1. OPREDIJELJENJE SUSTAVA KRAJOBRAZNIH VRIJEDENOSTI_____________________________________ 19
3.3. KRAJOBRAZNO-EKOLOŠKA RAZNOLIKOST__________________________________________________ 25
3.4. VIZUALNE KVALITETE PROSTORA_ _______________________________________________________ 30
3.5. VIZUALNA IZLOŽENOST, IDENTITET_______________________________________________________ 35
4. USPOREDNA ANALIZA POTROŠNJE HRANJIVA I ZAŠTITNIH SREDSTAVA____________________________ 53
4.1. GOLF IGRALIŠTE______________________________________________________________________ 53
4.2. VINOGRAD_ _________________________________________________________________________ 53
4.3. ZAKLJUČAK__________________________________________________________________________ 54
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
3.2. VEGETACIJA__________________________________________________________________________ 19
1.UVOD
Slika 1: Pogled na zonu s morske strane, iz zraka.
Uzete su u obzir one prostorne karakteristike
koje daju najviše informacija o stupnju njihove
važnosti, što implicira osjetljivost i potrebu veće
ili manje zaštite.
U kontekstu ocjene utjecaja na okolinu,
spoznaja krajobrazno-prostornih vrijednosti bila
je analizirana s vidika njihove veće ili manje
osjetljivosti i mogućih promjena karakteristika
u odnosu na planirani zahvat golfa i turističke
izgradnje.
Slika 2: Pogled na zonu s sjeverozapadne strane, iz zraka.
Slika 3: Šira zona obuhvata.
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Valorizacija krajobraza u kontekstu planerskog
metodološkog pristupa i tehnike rada prilagođeni
su propisima za izradu SUO, pošto će se veći dio
sadržaja ove studije koristiti u SUO za tematiku
krajobraza. Kartografski je materijal obrađen
u GIS-u zbog obrade valorizacijskih analitičkih
modela te zbog mogućnosti njihove višekratne
upotrebe. Istraživanja i analitika krajobrazno prostornih obilježija, njihova dubina i opseg su
bili usmjereni na otkrivanje onih karakteristika
koje imaju određenu ulogu u strukturi i funkciji
sustava krajobrazno prostornih vrijednosti u
odnosu na interese i ciljeve društvene zajednice
i potrebe zahvata.
UVOD • STRANA 4
Golf igralište i turistička izgradnja se planira
na platou brda Srđ iznad grada Dubrovnika, u
njegovom neposrednom zaleđu, površine 358,93
ha.
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
UVOD • STRANA 5
GRANICA ZAHVATA
LEGENDA
Granica zahvata
S
MJERILO:
1:10.000
Povišene točke reljefa su eksponirane pogledu,
zanimljive za panoramsko razgledavanje pa
se mora paziti na graditeljske intervencije,
njihov sklad s obzirom na izloženost i vidljivost
promjena. Na većim je visinama izraženija
vjetrovitost a tlo je pliće i više podložno
isušivanju što uzrokuje smanjeni potencijal za
rast i razvoj vegetacije, moguće su posljedice
vjetroizvala a i požarna je ugroženost na takvim
mjestima povećana. Na nižim se nadmorskim
visinama akumulira erodirani zemljani materijal
s viših predjela i tlo je dublje i povoljnije za rast i
razvoj vegetacije.
Visniske su razlike od najniže do najviše točke
162 m. što ukazuje na relativno snažnu reljefnu
razuđenost prostora. Najveće se visine nalaze
u zoni grebena Srđa, u krajnjem jugozapadnom
dijelu prostora dok najniže točke okružuju polje i
naselje Bosanka.
2.2.EKSPOZICIJE
Ekspozicije ukazuju na veću ili manju izloženost
suncu. Južne i zapadne ekspozicije su toplije i s
manje vlage od sjevernih i istočnih što je bitno
za razvoj vegetacijskog pokrova, vrstu i stupanj
vegetacijske pokrovnosti, požarnu ugroženost.
Orijentacija prema stranama svijeta ukazuje i na
smjerove i vrstu vjetrova, njihovu veću ili manju
snagu i tip puhanja što izaziva moguću pojavu
vjetroloma, vjetroizvala i sušenja kod kultura
četinjača i dr. U prostoru prevladavaju istočne i
sjeveroistočne ekspozicije u višim dijelovima i u
širem pojasu grebena, dok su južne ekspozicije
uzdužno položene po sredini prostora, na
srednje visokim i nižim predjelima.
2.3.STRMINE
S povećanjem strmina povećava se reljefna
zanimljivost, smanjuje se dubina zemljišta i vlaga
u tlu, erozija zemljišta se s povećanjem strmina
povećava, uvjeti rasta i razvoja vegetacije su
otežani u odnosu na ravnije dijelove prostora,
požarna je ugroženost veća jer se požar brže širi
na strmijem terenu i teže ga je gasiti.
Vjetroizvale i sušenje kultura četinjača su veće
s povećanjem strmina radi plićeg tla, prirodna
obnova šuma je usporena i otežana na strmijem
tlu ali je sigurnija zbog otežanog djelovanja
ljudske aktivnosti pa je tu uspiješniji spontani
rast autohtone vegetacije. Nagibi odnosno
strmine pokazuju mogućnosti ali i prepreke za
određena korištenja prostora i sl. U prostoru
zahvata prevladavaju blaži nagibi, do 10%,
najviše u nižem jugozapadnom dijelu prostora.
Najstrmiji se dijelovi pojavljuju u zoni grebena i
raščlanjeno u sjeverozapadnom dijelu prostora.
2.4.POVRŠINSKI POKROV
Površinski je pokrov sistematiziran za daljnje
raščlanjenje prostornih podataka te je povezani
s ciljevima koji se odnose na tematike osnovnog
pokrova i njihovo raščlanjenje na niže sustavne
jedinice u organizaciji GIS-a i njegovog korištenja
prilikom vrednovanja.
Tako se primjerice u okvirima vegetacijskog
pokrova vrše daljnja raščlanjenja po tematikama
koje se odnose na vegetaciju i bilo koji podatak
o vegetaciji se ne može naći izvan plohe
koja naznačuje vegetaciju u osnovnoj karti
površinskog pokrova.
Slika 4: Plato Srđa s razvedenim reljefom.
2.5.MIKRORELJEF
Mikroreljefna razuđenost je pokazatelj odnosa
strmina, nadmorskih visina, odvodnje oborinske
vode i vodenih tokova, stanja tla te procesa
erozije. Raščlanjenost i množina mikroreljefnih
datosti snažno utječe na stanje ekološke
raznolikosti, složenost veza i akumulacije
energije te stabilnost ekosustava i njegovu
regenerativnu moć.Raznolikost mikroreljefnih
struktura doprinosi raznolikoj pokrovnosti i
bogatijoj strukturiranosti staništa za faunu.
Raščlanjenost mikroreljefa je bitna kao
nosilac vizualnih kvaliteta. Isto tako se kod
većih reljefnih prepreka pojavljuje problem
požarne ugroženosti zbog otežanog pristupa za
intervencije gašenja i sl.
Slika 5: Suhozid, antropogena mikroreljefna struktura.
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
2.1.NADMORSKE VISINE
INVENTARIZACIJA STANJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA • STRANA 6
2.INVENTARIZACIJA STANJA KRAJOBRAZNOG
PROSTORA
Četinjače (alepski bor) su osjetljivije na požar
od listača zbog smole i eteričnih ulja. Alepski je
bor osjetljiviji na vjetroizvale i vjetrolome nego
listače. Veća raznolikost vegetacijskog pokrova
i njihova mozaična raspoređenost ukazuje na
veću raznolikost staništa što utječe na njegovu
stabilnost. Uvjeti staništa odlučujuće utječu pak
na produktivnost vegetacijskih sklopova, njihovu
produktivnu moć biomase. Ta stanja ukazuju
na veću ili manju vrijednost, dakle osjetljivost
na čovjekove aktivnosti. U prostoru zahvata
se vegetacijski pokrov, za potrebe ocjene
utjecaja na okolinu, sintetizirao i sistematizirao u
sljiedeće klase:
Hrast medunac i bjelograb
Spomenuto područje pripada submediteranskoj
vegetacijskoj zoni, šumi medunca i bijeloga
graba (Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939).
Šuma hrasta medunca i bijelog graba temeljna
je klimazonalna šumska zajednica platoa brda
Srđ. Pretežno se radi o površinama različitih
degradacijskih stadija (panjače različite kvalitete
Radi se o niskoj degradiranoj šumi hrasta
medunca i bjelograba, panjači i šikari različitog
sklopa krošanja, od gustog do potpunog i
najčešće prekinutog, prosječne visine od 2 - 6
m, rijeđe 8-10m., prsnog promjera u prosjeku
10-12 cm. U velikom je dijelu to svijetla šuma,
slabije produktivnosti i stabilnosti zbog plitkog i
stjenovitog tla, utjecaja čovjeka, potrebe ispaše
i pojave požara. Slojanje, kao vidik složenosti
šume, pojavljuje se u vidu sloja drveća, visokog
i niskog gmlja te prizemnog sloja u različitim
kombinacijama od jednostavnih do složenih.
Vrste koje čine ovu šumsku zajednicu jesu:
hrast medunac (Quercus pubescens), bijeli grab
(Carpinus orientalis), crni jasen (Fraxinus ornus),
maklen (Acer monspessulanum), oskoruša
(Sorbus domestica), rašeljka (Prunus mahaleb),
pavit (Clematis vitalba), drijen (Cornus mas),
kupina (Rubus ulmifolius), rujevina (Cotinus
coggygria), drača (Paliurus aculeatus), crni trn
(Prunus spinosa), brnistra (Spartium junceum),
INVENTARIZACIJA STANJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA • STRANA 7
Vegetacijska pokrovnost i tipovi vegetacije
kazuju o čovjekovim aktivnostima. Zrela šumska
sastojina, sjemenjača je kompleksniji i bogatiji
ekosustav od panjače, šikare, travnjaka ili pak
kamenjare. Mlađa je šuma otpornija na zahvate
u prostoru i vjetrolome od starije.
i šikare, sve različitih uzrasta i pokrovnosti), za
što razloge treba tražiti u ekstremnoj prostornoj
varijabilnosti tla i stjenovitih izboja matičnog
supstrata, stoljetnom iskorištavanju šuma za
ogrijev i za ispašu. Danas su ti negativni utjecaji
na šumsku sastojinu znatno smanjeni, stoga se
najveći dio te šume nalazi u blagoj progresiji,
no zbog požara, u velikim je dijelovima ona
degradirana do stupnja kamenjare i gariga
obraštena s pionirskim vrstama.
Slika 6: Šuma medunca i bjelograba i šuma alepskog bora.
Slika 8: Šuma alepskog bora.
Slika 7: Naselje Bosanka s poljem u okruženju.
Slika 9: Šuma hrasta medunca s bjelograbom. Visoka panjača.
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
2.6.VEGETACIJSKI POKROV
Alepski bor, Alepski bor i hrast
medunac, Alepski bor na kamenjari,
Alepski bor i čempres
Alepski se bor pojavljuje u skupinama različitim
pojavnim oblicima, spontano i subspontano, što
zavisi o porijeklu i uvjetima staništa.
Alepski bor se ovdje pojavljuje u dvije veće
kompaktne skupine, na plitkom terenu,
potpunog sklopa s manjim primjesama vrsta
šume hrasta medunca i bjelograba, visine u
prosjeku 4-6 m. rijeđe do 8 m.
Slika 10: Šuma hrasta medunca s bjelograbom. Niska panjača.
Slika 12: Degradacijski stadij - dračik
Slika 14: Degradacijski stadij - kamenjara.
Slika 11: Šuma hrasta medunca s bjelograbom.. Šikara.
Slika 13: Degradacijski stadij - garig s mladikom alepskog bora.
Slika 15: Baština.
Alepski bor i hrast medunac označava
stablimično mješovitu skupinu stablašica i grmlja
nastalu osjemenjavanjem rijetke šume hrasta
i bjelograba ili požarišta. U zajednici ostvaruju
bolje uvjete rasta i razvoja vegetacije zbog
pionirske uloge alepskog bora u bržoj genezi
povoljnih stanišnih prilika za naseljavanje vrsta i
stvaranje složenijih biljnih zajednica.
Alepski bor na kamenjari s eumediteranskim
travnjacima je preostao iz opožarene površine i
temeljni je faktor stvaranja humusne podloge i
drugih stanišnih uvjeta za spontano naseljavanje
vrsta pionirske vegetacije. Uglavnom se radi o
prekinutom i otvorenom sklopu krošanja, visini
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
INVENTARIZACIJA STANJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA • STRANA 8
veprin (Ruscus aculeatus), bušin (Cistus incanus),
salvia (Salvia officinalis), i dr.
Pionirska šumska vegetacija-garigopožarena površina, vegetacija
kamenjare-djelimično opožareno.
Na opožarenoj površini, u ekstremnim uvjetima
veoma plitkog tla s prevladavajućim izbojem
matičnog supstrata, uz manje krpe mozaično
rasprostranjene preostale vegetacije hrasta
medunca i bjelograba, solitera bora (Pinus
halepensis) i hrasta medunca (Quercus
pubescens), naseljavaju pionirske vrste
i elementi gariga s brnistrom (Spartium
junceum), bušinima (Cistus sp.), te kupina
(Rubus ulmifolius), vrijesovi (Erica sp.), smrikva
(Juniperus oxycedrus), mirta (Myrtus communis)
kadulja (Salvia officinalis).
Kamenjarsko-pašnjačke biljne zajednice
odnosno kamenjar kadulje prostire se u
središnjem dijelu platoa Srđ i naseljava dio
opožarenih površina.
INVENTARIZACIJA STANJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA • STRANA 9
Alepski bor i čempres uz naselje Bosanka je
kultura zrelih i visoko uzraslih stablašica na
dubljem zemljištu, potpunog sklopa, visine 10 12 m., u prosjeku 30 cm prsnog promjera debla,
što ukazuje na kvalitetu staništa i zrelost skupine
stablašica te njenu vrijednost i osjetljivost.
Poljoprivredno obradivo - “Polje”,
“Baština”
Na dubljim tlima razvila se lokalna, tradicionalna
poljoprivredna aktivnost. Najveća i najplodnija
poljoprivredna površina je “Polje” na najnižim
kotama platoa Srđ. U prostoru zahvata postoji
mala pačetvorina na rubu polja i naselja.
“Baštine” su manje vrtače i depresije s
akumuliranim i dubljim zemljištem, tradicionalne
poljoprivredne površine krša, ograđene
suhozidovima zbog zaštite od brsta stoke.
2.7.KRAJOBRAZNO-EKOLOŠKE POSEBNOSTI
Slika 16: Reljefno razuđen plato Srđa s vegetacijskim pokrovom.
Slika 18: Značajniji soliteri stablašica.
Slika 17: Povremeni tokovi voda i bogatiji vegetacijski pokrov.
Slika 19: Suhozid u funkciji bogaćenja staništa.
Krajobrazno-ekološke posebnosti su određeni
potencijal nekog prostora kao vrijednost koja
se utvrđuje s obzirom na njenu važnost i ulogu
u strukturi krajobrazno-ekološkog sustava. To
znači tip i dispozicija posebnih kako prirodnih
tako i antropogenih prostornih datosti i njihova
raščlanjenost te uloga i funkcija u građi
produktivnosti i stabilnosti s vidika utvrđivanja
potencijala krajobraznog ekosustava prostora.
U zoni obuhvata analizirane su karakteristike
koje opredjeljuju krajobrazno-ekološku
raščlanjenost posebno važnih krajobraznih
struktura kao potencijala negentropijskih
procesa. Abiotski su faktori u ovom prostoru
odlučujući za razvoj vegetacijskog pokrova.
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
stablašica od 3 - 5m. sa prsnim promjerom debla
od 12 - 15 cm. Uz krajobrazno-ekološku funkciju
važan je i u percepcijskoj ulozi slike prostora.
U prostoru obuhvata možemo po krajobraznoekološkim posebnostima razlikovati slijedeće
sustave:
Posebni soliteri kao sjemenjaci i mjesto
slijetanja ptica. Posebne grupe stablašica,
isto tako važno u rasprostranjenju vrsta i kao
refugijum određenim vrstama ptica. Šumski rub
kao posebna krajobrazno-ekološka struktura
u funkciji zaštite sastojine od utjecaja vjetra
i od erozijskih procesa, mjesto specifičnog
rasporeda, raznolikosti i brojnosti biljnih i
životinjskih vrsta. Suhozidovi i potporni zidovi
i njihova važnost u spriječavanju erozije tla,
2.8.KULTURNO-POVIJESNE DATOSTI
INVENTARIZACIJA STANJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA • STRANA 10
posebnim pedofizičkim i pedokemjskim uvjetima
te posebnoj ulozi u obrastu specifične i brojne
vegetacije te ulozi kao ekološka niša raznolikoj
fauni. Povremeni tokovi voda su i mjesta s
više vlage i posebnih pedoloških uvjeta, dok
je lokva veći recipijent oborinske vode te služi
kao pojilište stoke i ostale faune a obraštena
je posebnim skupinama vegetacija. Visoka
živica stablašica s pojedinačno i grupimično
raspoređenim voćkama uz rub obradivih površina
uz zaštitu od vjetra i erozije ima svojstvenu ulogu
u lancu prehrane i obitavanja avifaune. Vrtače,
plodno tlo kao vrijedan potencijal produkcije
biomase.
Slika 20: Tvrđava Imperijal.
Slika 22: Mreža suhozidova.
Slika 21: Streljana.
Slika 23: Uređena lokva.
Ovaj je kulturno-povijesni potencijal teritorija
sagledavan s kulturnog krajobrazno - tvornog
vidika i potencijala percepcijskih vrijednosti.
Tvrđave i križ na Srđu su posebne, markantne
građene prostorne datosti koje cjelini
krajobraznog prostora atribuiraju posebnost ili
identitet. Arheološki lokaliteti imaju posebno
znanstveno i kulturno - spoznajno značenje
koje obogačuje prostor izuzetnim kulturnim i
edukacijskim potencijalima. Mreža suhozidova
i potpornih zidova, uređena lokva i obrađene
pačetvorine te obzidane poljoprivredne površine
u baštinama čine temeljne krajobrazno-kulturne
prostorne strukture mediteranske tradicionalne
poljoprivredne aktivnosti.
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Matična stijena u različitim oblicima okršavanja
izbija na površinu u najvećem dijelu površine s
plitkim skeletnim tlom. Manji dijelovi dubljeg tla
mozaično su rasprostranjeni u malim krpama u
prostoru zahvata. Osim toga požar je uvjetovao
osiromašenje vegetacijskog pokrivača i dodatne
erozijske procese. Naseljavanje pionirskih vrsta,
brzina i rasprostranjenost zauzimanja opožarenih
površina s vegetacijskim pokrovom, pojava
sve složenijih slojeva šumskog podrasta, visina
šumskog drveća i oblici složenosti sastojina,
kompleksniji sastavi vegetacijskog pokrivača uz
rubove “baština” i polja te uz suhozidove, bolje
zadržavanje oborinske vode, posebice povezano
sa tlom, te prisustvo broja i vrste faune
pokazatelj su boljih negentropijskih procesa,
dakle rasta i razvoja krajobrazno-ekološkog
sustava, njegove produktivnosti i stabilnosti.
NADMORSKE VISINE
LEGENDA
Granica zahvata
249 - 260 m
260 - 280 m
280 - 300 m
INVENTARIZACIJA STANJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA • STRANA 11
300 - 320 m
320 - 340 m
340 - 360 m
360 - 380 m
380 - 400 m
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
400 - 411 m
S
MJERILO:
1:10.000
EKSPOZICIJE
LEGENDA
Granica zahvata
Ravno
N (Sjever)
NE (Sjeveroistok)
SE (Jugoistok)
S (Jug)
SW (Jugozapad)
W (Zapad)
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
NW (Sjeverozapad)
INVENTARIZACIJA STANJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA • STRANA 12
E (Istok)
S
MJERILO:
1:10.000
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
15 - 20°
20 - 25°
25 - 30°
30 - 90°
INVENTARIZACIJA STANJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA • STRANA 13
STRMINE
LEGENDA
Granica zahvata
0 - 2°
2 - 5°
5 - 10°
10 - 15°
S
MJERILO:
1:10.000
POVRŠINSKI POKROV
LEGENDA
Granica zahvata
Zgrade
Tvrđave
Žičara
Komunikacije
Uređena lokva
Vegetacijski pokrov
Zelene površine i okučnice naselja
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Poljoprivredne površine (korištene i
napuštene)
INVENTARIZACIJA STANJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA • STRANA 14
Streljana
S
MJERILO:
1:10.000
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
INVENTARIZACIJA STANJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA • STRANA 15
MIKRORELJEFNA RAŠČLANJENOST
LEGENDA
Granica zahvata
Suhozidovi
Potporni zidovi
Povremeni tokovi vode
Vrtače
S
MJERILO:
1:10.000
VEGETACIJSKI POKROV
LEGENDA
Granica zahvata
Hrast medunc i bjelograb
Pionirska šumska vegetacija, garig –
opožarena površina
Alepski bor
Alepski bor i hrast medunac
Alepski bor i čempres
Vegetacija kamenjare – djelimično opožareno
Poljoprivredno obradivo - "Polje"
Poljoprivredno obradivo - "Baština"
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Vrtovi / okućnice
INVENTARIZACIJA STANJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA • STRANA 16
Alepski bor na kamenjari
S
MJERILO:
1:10.000
KRAJOBRAZN0-EKOLOŠKE POSEBNOSTI
LEGENDA
Granica zahvata
Posebni soliteri
Suhozidovi
Potporni zidovi
Šumski rub
Visoka živica od stablašica
Posebne grupe stablašica
Vrtače
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Uređena lokva
INVENTARIZACIJA STANJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA • STRANA 17
Povremeni tokovi vode
S
MJERILO:
1:10.000
KULTURNO POVIJESNE DATOSTI
LEGENDA
Granica zahvata
Suhozidovi
Potporni zidovi
Tvrđave
Križ na Srđu
Arheološki lokalitet
Ruralna cjelina Bosanka
Kuća Pulitika
Kuća Miloslavić
Kompleks Ruskovina
Crkva sv. Spasa
Kuća Paskojević
Poljoprivredno obradivo - "Polje"
Poljoprivredno obradivo - "Baština"
INVENTARIZACIJA STANJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA • STRANA 18
Streljana
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Uređena lokva
S
MJERILO:
1:10.000
Za potrebe ocjene utjecaja planiranog zahvata
na krajobrazne vrijednosti prostora Srđa
postavilo se načelo da se iz sklopa izbora
mogućih vrijednih sustava u ovom radu prije
svega posveti pažnja na one koji su analitički
dostupni i dovoljno značajne za obrađivano
područje. Pritom su bitne kvalitete krajobraza
koje je moguće obuhvatiti i prostorno opredijeliti
sa sklopom međuzavisnih prostornih osobina.
Krajobrazna vrijednost nije objektivna fizička
datost već određeni potencijal fizičkih
karakteristika prostora ili njegovih dijelova
prema kojima društvena zajednica, grupe i
pojedinci pokazuju određene oblike interesa.
Izbor sustava krajobraznih vrijednosti za daljnji
valorizacijski postupak i procjenu utjecaja je
proizišao iz ocjene važnosti ove tematike u
prostornim planovima višeg reda DubrovačkoNeretvanske županije s vidika njihove
osjetljivosti. Iz sadržaja potencijalno vrijednih
sustava krajobraznog prostora Srđa, koji bi
teoretski bio nepregledno opsežan, izabrani su
slijedeći:
Krajobrazne vrijednosti nemaju izvanvremensku
dimenziju one su vezane na sadašnje generacije
i njihove potrebe i interese.
Analiza osjetljivosti prostora po pitanju mogućih
utjecaja daje sliku prostora s vidika krajobraznoekoloških i percepcijskih potencijala koji
prikazuju sliku vrijednosti odnosno osjetljivosti
na planirani zahvat. Zato tamniji tonovi
označavaju vrijednije/osjetljivije zone a svjetlije
manje vrijedne/ manje osjetljive zone. Intenzitet
tona ima relativnu vrijednost unutar pojedine
analize a ne između različitih analiza.
Kao postupak, u nastavku slijedi:
1. Osnovna načela vrijednosne analize
2. Tekstualni opis konceptne osnove
vrijednosne analize. Svaki je vrijednosni
sustav predstavljen zasebno s
pojednostavljenim opisom njegovog
potencijala ili vrijednosnog opredjeljenja s
predznakom osjetljivosti.
3. Ocjena utjecaja planiranog zahvata na
sustave krajobraznih vrijednosti-tabelarni
prikaz
•S percepcijskog vidika: vizualna
4. Rezultat vrijednosne analize u grafičkom
obliku.
•S ekološkog vidika: kvaliteta vegetacije I
5. Obrazloženje rezultata utjecaja planiranog
zahvata na sustave krajobraznih vrijednosti
eksponiranost, identitet i vizualne kvalitete,
krajobrazno-ekološka raznolikost
Tamniji ton na slici znači veću vrijednost i veću
potencijalnu ranjivost sustava odnosno moguće
potencijalno više izražen negativni utjecaj,
bilo radi opsega fizičke promjene bilo radi
ocijenjenog većeg negativnoog utjecaja.
3.2.VEGETACIJA
Osnovna načela vrijednosne analize
Krajobrazno tvornu i ekološku vrijednost
vegetacije je moguće opredijeliti s više vidika,
koji se združuju u kompleksnu sliku njene
kvalitete.
Prirodno stanište vegetacije je važan činitelj
stabilnosti i produktivnosti prirodnih sustava.
Važna je činjenica vrednovanja kvalitetnijih
dijelova sastojina vegetacije, one bitne abiotske
strukture njenog staništa, kao osnovice za rast
i razvoj postojećih vegetacijskih sklopova u
prostoru zahvata.
Vegetacija je važan činitelj u strukturiranju
staništa za faunu. Ona je činitelj ekološke
raznolikosti, pokazatelj kompleksnosti i
bogatstva veza u ekosustavu.
Stanje očuvane prvobitnosti vegetacije otkriva
stupanj zrelosti odnosno stupanj bliskosti /
udaljenosti od njenog klimaksnog stanja što
otkriva i njenu vrijednost. Od sjemenjače do
panjače i gariga te do kamenjare su stanja
degradacije tih šuma u mediteranskim uvjetima
rasta i razvoja.
Značaj je vegetacije u strukturiranju krajobrazne
slike pa stupanj prirodne prvobitnosti otkriva i
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
3.1.OPREDIJELJENJE SUSTAVA
KRAJOBRAZNIH VRIJEDENOSTI
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 19
3.VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA OCJENA UTJECAJA
1. Više prirodne i očuvane vegetacije te
bogatijeg staništa u prostoru su bitni za
opću sliku ekološke vrijednosti krajobraznog
prostora.
2. Zrelije i vitalnije šumske sastojine u odnosu
na panjače i ostala njena degradacijska
stanja su pokazatelj produktivnosti i
stabilnosti vegetacijske formacije u prostoru,
a razlike stanja vegetacijskog pokrivača
dobra su osnovica za ocjenu negentropijskih
procesa.
3. Šumski rub, skupine i soliteri stablašica,
koridori i živice kao karakteristika
vegetacije u funkciji obogaćenja ekološke
raznolikosti i stabilnosti šumskih ekosustava
od vjetroizvala, vjetroloma i čovjekovih
aktivnosti te u svjetlosti potencijala za
ekološke niše različitim vrstama faune. Ima
važnu percepcijsku ulogu u strukturi slike
krajobraza
4. Na strmijem i plitkom tlu vegetacija je manje
razvijena i osjetljivija na čovjekove aktivnosti
nego na ravnom i dubokom.
5. Vegetacija, njeno stanje, kompleksnost,
zrelost, kao jedna od najviše izloženih
krajobraznih struktura, ima odlučujuću ulogu
u strukturiranju krajobrazne slike.
7. Poljoprivredne kulture su pokazatelji veće ili
manje antropogenizacije prostora.
Ocjena utjecaja planiranog zahvata
na VEGETACIJU
Br.
Ocjena
utjecaja
Sustav vrijednosti
Zahvat / utjecaj
U toku gradnje:
Zahvat posredno i /
ili neposredno utječe na
vegetacijske pojave u području u
toku gradnje: soliteri stablašica,
skupine stablašica, manje
šumske zajednice, šumski rub,
živice koridori
Prometnica gradilišta / malo negativno
Skladište građ. materijala / malo negativno
Čišćenje preostale vegetacije / malo negativan
Gradilište komunalne infrastr. / negativno
Gradilište prometne infrastrukture / negativno
Gradilište golf igrališta V / negativno
Gradilište golf igrališta M / malo negativno
Gradilište vježbališta / malo negativno
Gradilište vodene akumul / malo negativno
Gradilište građevina visokogradnje / veoma negativno
Radovi krajobraznog uređenja / malo negativno
-2
U toku korištenja:
Zahvat posredno i /
ili neposredno utječe na
vegetacijske pojave u području u
toku gradnje: soliteri stablašica,
skupine stablašica, manje
šumske zajednice, šumski rub,
živice koridori
Komunalna infrastr. / neutralno
Prometna infrastruktura/ malo negativno
Golf igrališta V / pozitivno
Golf igrališta M / veoma pozitivno
Vježbalište / neutralno
Vodene akumul / veoma pozitivno
Građevine visokogradnje / pozitivno
Kulturni i kultivirani krajobraz / veoma pozitivno
Prirodni i doprirodni krajobraz / veoma pozitivno
+2
1.
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 20
Koncept vrijednosne analize
6. Terase, gromače, suhozidovi obrasli
šumskom vegetacijom čine važnu prostornu
komponentu vegetacijske raznolikosti.
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
veću ili manju prirodnost i osjećaj “divljine”.
U toku korištenja:
Zahvat će utjecati na promjenu
sastava i pokrovnosti
vegetacijskog pokrivača
U toku gradnje:
Zahvat će utjecati na
produktivnost i stabilnost
vegetacijskog pokrivača
3.
U toku korištenja:
Zahvat će utjecati na
produktivnost i stabilnost
vegetacijskog pokrivača
Ocjena utjecaja na vegetaciju
tijekom gradnje zahvata
Ocjena utjecaja na vegetaciju
tijekom korištenja zahvata
-3
+2
Zemljani radovi kod svih građevinskih zahvata
generiraju velike negativne utjecaje na sastav
i pokrovnost vegetacije. Posljedice su u
potpunom odstranjivanju vegetacije što se
zbiva na većem dijelu izgradnje golf igrališta,
ujezerenih površina, prostoru visokogradnje,
prometnica, komunalne infrastrukture. U
predjelu uređenog okoliša, dakle kulturnog i
kultiviranog krajobraza a napose kod prirodnog
i doprirodnog krajobraza nastojanja su da se
posebno čuva svaka vrijednija skupina i soliteri
stablašica, šumski rub ili dio sastojine što se
kasnije integrira u nova krajobrazna uređenja pa
je takav utjecaj opredijeljen kao malo negativan.
visokogradnje, većem dijelu golf igrališta te
realizacijom prometnica. Promjene se pojavljuju
u obliku ogoljelih pačetvorina i izduženim
organskim oblicima. Uslijed mašinskog rada
narušavaju se vegetacijski sustavi uz one rijetke
suhozidove i gromače koji čine složenije niše
za različitu faunu, posebice u dijelu izgradnje
vila. Vegetacija se oštećuje mašinskim radom
i povećanim prometom velikih vozila na
rubovima aktivnog gradilišta. Tlo se gazi oko žilja
stablašica i grmlja te se smanjuje vodno zračni
kapacitet na cijelom aktivnom gradilištu.
Moguća je pojava požara uslijed ekološke
nesreće na gradilištu. Rizik je mali s obzirom na
veliku prisutnost ljudi i mehanizacije u prostoru
zahvata i mogućnosti brze intervencije gašenja.
-3
+3
Odstranjivanje svih slojeva vegetacije u okvirima
građevinskih zahvata dijela vila i golf igrališta
donosi količinsko smanjenje vegetacijskog
pokrivača i smanjenje broja vrsta. Sječa
cijelokupnog podrasta u šumi te sječa grana
stablašica do 2 - 3 m visine dolazi u okvirima
svih rubnih zona građevina visokogradnje te na
dijelu golf igrališta koji zadire u šumski sklop.
Povečava se provjetrenost a vlažnost tla i zraka
se smanjuje.
-3
+2
Smanjuje se površina i osiromašuje sastav
šumske fitocenoze u dijelu građevina
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 21
2.
Pojavni oblici i prostorna distribucija
promjena u vegetaciji tijekom gradnje s
ocjenom utjecaja
Prometnica gradilišta / veoma negativno
Skladište građ. materijala / malo negativno
Čišćenje preostale vegetacije /
Gradilište komunalne infrastr. / veoma negativno
Gradilište prometne infrastrukture / negativno
Gradilište golf igrališta V / veoma negativno
Gradilište golf igrališta M / negativno
Gradilište vježbališta / negativno
Gradilište vodene akumul / negativno
Gradilište građevina visokogradnje / veoma negativno
Radovi krajobraznog uređenja / malo negativno
Komunalna infrastr. / malo pozitivno
Prometna infrastruktura/ malo pozitivno
Golf igrališta V / pozitivno
Golf igrališta M / veoma pozitivno
Vježbalište / malo pozitivno
Vodene akumul / veoma pozitivno
Građevine visokogradnje / pozitivno
Kulturni i kultivirani krajobraz / veoma pozitivno
Prirodni i doprirodni krajobraz / veoma pozitivno
Prometnica gradilišta / veoma negativno
Skladište građ. materijala / negativno
Čišćenje preostale vegetacije /
Gradilište komunalne infrastr. / veoma negativno
Gradilište prometne infrastrukture / veoma negativno
Gradilište golf igrališta V / veoma negativno
Gradilište golf igrališta M / negativno
Gradilište vježbališta / negativno
Gradilište vodene akumul / negativno
Gradilište građevina visokogradnje / veoma negativno
Radovi krajobraznog uređenja / malo negativno
Komunalna infrastr. / malo pozitivno
Prometna infrastruktura/ malo pozitivno
Golf igrališta V / veoma pozitivno
Golf igrališta M / veoma pozitivno
Vježbalište / pozitivno
Vodene akumul / veoma pozitivno
Građevine visokogradnje / pozitivno
Kulturni i kultivirani krajobraz / veoma pozitivno
Prirodni i doprirodni krajobraz / veoma pozitivno
Tijekom izgradnje, utjecaj planiranog
zahvata na vegetaciju biti će:
privremen i veoma negativan (-3)
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
U toku gradnje:
Zahvat će utjecati na promjenu
sastava i pokrovnosti
vegetacijskog pokrivača
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 22
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Slika 24: Pojavni oblici promjena u vegetaciji tijekom korištenja: Cijeli će prostor karakterizirati horizontalna i vertikalna raščlanjenost s mozaičnim rasporedom vegetacijskog pokrivača. Prijelazi i kontrasti s prirodnim i udomaćenim vrstama do kulturnih uzoraka uređenja vegetacije.
Na svim onim površinama na kojima će se
izvoditi uređenje zelenih površina te one
površine koje se uzgojno usmjeravaju prema
spontanom prirodnom razvoju imati će
veoma veliki pozitivan utjecaj na rast i razvoj
vegetacijskog pokrova. Dijelovi golf igrališta
(rough) koji se ostavljaju u djelimičnom
prirodnom stanju i povremeno se kose imaju
srednje velik pozitivan utjecaj, naime “golf
igrališta su fleksibilna po obliku i veličini. Ova
karakteristika pruža mogućnost uvođenja
prirodnih oblika koja se harmoniziraju s
okolinom, posebno se to odnosi na rough i na
zone izvan igre”1. U predjelu ujezerenih površina
biti će bogate vegetacijske strukture i složene
niše za različite tipove faune te kao pojilište
ostaloj krupnijoj fauni u prostoru.
1
An Environmental Strategy for golf in Europe,
European golf Association Ecology Unit, 1995
U dijelu šumsklih sastojina osigurati će se
prohodnost zbog mjera uređivanja i njege, Kod
većih i više očuvanih dijelova prostora, šumski
će sustavi biti neprohodni i prepušteni prirodnoj
sukcesiji potpomognutoj djelimice s tehnikama
obnove za brži rast i razvoj u smjeru zrelih
klimaksnih šumskih sastojina te slici prirodnosti
i “divljine”. S druge pak strane, kao kontrast
gustim šumskim sustavima pojaviti će se travne
plohe izduženih organskih oblika s prijelazima
do kamenjara, na dijelovima koji će se prepustiti
prirodnim sukcesijama.
Racionalno gospodarenje prirodnim i uređenim
krajobraznim površinama u čitavom prostoru
obuhvata, osigurati će bolje uvjete rasta i
razvoja vegetacijskih formacija što će stimulirati
bolji prirodni razvoj i sukcesije vegetacijskog
pokrova. Dominantni, zreliji i ravnomjernije
raspoređeni sustavi stablašica i grmlja u smjeni
s travnim pokrivačom do manjih mozaičnih ploha
kamenjare prostirati će se u čitavom prostoru
obuhvata.
Povečana kompleksnost osigurava bolje
energetske tokove i bogatije veze u sustavu kao
indikatora veće zrelosti i stabilnosti vegetacije.
Tijekom korištenja, utjecaj na vegetaciju
biti će:
trajan i pozitivan (+2)
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 23
Cijeli će prostor po pitanju vegetacijske
pokrovnosti karakterizirati mozaičnost i
slojevitost, od suvislo obraslih i složenih te zrelih
šumskih sastojina domaćih i udomaćenih vrsta
do njihovih prijelaza te s kulturnim i kultiviranim
obrascima parkova do većih travnih ploha i
prijelaza do kamenjare.
Uređeni, kulturni i kultivirani krajobraz oko
građevina visokogradnje predstavlja složene
vegetacijske formacije pecepcijski ugodne i
uzgojno kvalitetne s vrijednim pedofizikalnim
prilikama za sav vegetacijski pokrov. Šumski
će rubovi biti složeniji, snažniji i u većoj količini.
Vegetacijski pokrivač trajno nestaje u dijelu pod
građevinama visokogradnje te prometnica.
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Pojavni oblici i prostorna distribucija
promjena u vegetaciji tijekom korištenja s
ocjenom utjecaja
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Velika
Veoma velika
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 24
VRIJEDNOSNE ANALIZE PROSTORA:
VEGETACIJA
LEGENDA
Granica zahvata
VRIJEDNOST
Veoma mala
Mala
Srednja
S
MJERILO:
1:10.000
Prilikom obrade ove vrijednosne analize daje
se opći pregled kvalitete prostora s obzirom na
njegovu veću ili manju krajobrazno-ekološku
kompleksnost u svjetlu njene potencijalne
ugroženosti od budućih planiranih zahvata u
prostoru i moguće integracije u nove sustave.
To proizlazi iz nekih općih ekoloških načela, kao
što su raznolikost, produktivnost, stabilnost
i očuvanost kao karakteristike krajobrazno ekološke kvalitete.
Opće krajobrazno-ekološko načelo je da
raščlanjeno raspoređene i međusobno
isprepletene krajobrazne strukture generiraju u
prostoru veću kompleksnost i bolje mogućnosti
preživljavanja biološkim vrstama. Bogatstvo
vrsta je u korelaciji s nizom značajki koje
određuju krajobrazno-prostornu strukturu
hranidbenih mreža kao što su: povezanost,
dužina i struktura hranidbenih lanaca,
negentropijski potencijal itd. Bogatstvo vrsta je
u pravilu povezano s bogatstvom krajobraznoekološke raznolikosti.
Krajobrazno - prostorne karakteristike koje
isprepletene otkrivaju sustav krajobrazno ekološke raznolikosti su; abiotski ekološki
činitelji (mikroklimatske prilike, mikroreljefne
U Engleskoj je 90 golf igrališta proglašeno
zaštićenim okolišem nivoa “Područja od
posebnog naučnog interesa”2 - (Sites of Special
Scientific Interst), a u Škotskoj je zaštićeno
30 takvih golf igrališta. Veliki broj golf igrališta
nalazi se u zaštićenim zonama: “obalnim
zonama, zonama izuzetne prirodne ljepote, i u
povjesnim parkovima”3
Koncept analize
Očuvana vegetacija i očuvana staništa u
prostoru su značajnija za opću ekološku
stabilnost krajobraznog prostora u odnosu na
ona degradirana.
2
An Environmental Strategy for golf in Europe,
European golf Association Ecology Unit, 1995.
3
An Environmental Strategy for golf in Europe,
European golf Association Ecology Unit, 1995.
Zrelije šumske sastojine su pokazatelj
produktivnosti i stabilnosti vegetacijske
formacije u prostoru i dobra osnovica za
negentropijske procese u odnosu na one u ranim
fazama razvojne sukcesije.
Šumski rub kao vegetacijska karakteristika je
u funkciji stabilnosti šumskih ekosustava od
vjetroizvala, vjetroloma i u funkciji ekološke niše
različitim vrstama faune. Što je on razvijeniji i
kompaktniji to je njegova višeslojna funkcija
bolja.
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 25
Osnovna načela vrijednosne analize
datosti, petrografsko-pedološko stanje,
hidrološki i hidrogeološki odnosi, i sl.). Osim
toga tu su biotski činitelji od kojih su temeljni
vegetacijski pokrov i odnosi u njemu (vrste
biljaka, brojnost, pokrovnost, dominacija,
učestalost, združenost, slojanje, životni oblici,
stalnost, vezanost, starosna dob, zooantropogeni
utjecaj i stadiji degradiranosti i sl.) što zapravo
predstavlja karakteristke kompleksnih veza
staništa, njegovu veću ili manju produktivnost i
stabilnost.
Vegetacija i važnost njenog stupnja očuvanosti
i produktivnosti. To je jedna od najviše izloženih
krajobraznih struktura te ima odlučujuću ulogu u
strukturiranju krajobrazne slike prirodnosti.
Terase, gromače, suhozidovi obrasli šumskom
vegetacijom čine važnu prostornu komponentu
vegetacijske raznolikosti.
Poljoprivredne kulture su pokazatelji veće ili
manje antropogenizacije prostora.
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
3.3.KRAJOBRAZNO-EKOLOŠKA
RAZNOLIKOST
Sustav vrijednosti
Tijekom gradnje:
Zahvatom se unosi veća / manja
produktivnost i stabilnost u
krajobrazni ekosustav
1.
Tijekom korištenja:
Zahvatom se unosi veća / manja
produktivnost i stabilnost u
krajobrazni ekosustav
Tijekom gradnje:
Zahvat će utjecati na povečanje /
smanjenje vrsta i količine biotske
komponente u prostoru
2.
Tijekom korištenja:
Zahvat će utjecati na povečanje /
smanjenje vrsta i količine biotske
komponente u prostoru
Zahvat / utjecaj
Prometnica gradilišta / veoma negativno
Skladište građ. materijala / veoma negativno
Gradilište komunalne infrastr. / veoma negativno
Gradilište prometne infrastrukture / veoma negativno
Gradilište golf igrališta V / veoma negativno
Gradilište golf igrališta M / veoma negativno
Gradilište vježbališta / veoma negativno
Gradilište vodene akumul / negativno
Gradilište građevina visokogradnje / veoma negativno
Radovi krajobraznog uređenja / malo negativno
Ocjena
utjecaja
-3
+3
Prometnica gradilišta / veoma negativno
Skladište građ. materijala / negativno
Gradilište komunalne infrastr. / veoma negativno
Gradilište prometne infrastrukture / veoma negativno
Gradilište golf igrališta V / veoma negativno
Gradilište golf igrališta M / negativno
Gradilište vježbališta / negativno
Gradilište vodene akumul / negativno
Gradilište građevina visokogradnje / veoma negativno
Radovi krajobraznog uređenja / malo negativno
-3
Komunalna infrastr. / malo pozitivno
Prometna infrastruktura/ malo pozitivno
Golf igrališta V / pozitivno
Golf igrališta M / pozitivno
Vježbalište / pozitivno
Vodene akumul / veoma pozitivno
Građevine visokogradnje / pozitivno
Kulturni i kultivirani krajobraz / veoma pozitivno
Prirodni i doprirodni krajobraz / veoma pozitivno
3.
Komunalna infrastr. / malo pozitivno
Prometna infrastruktura/ malo pozitivno
Golf igrališta V / veoma pozitivno
Tijekom korištenja:
Golf igrališta M / veoma pozitivno
Zahvat utjeće na abiotske ekološke Vježbalište / pozitivno
činitelje
Vodene akumul / veoma pozitivno
Građevine visokogradnje / pozitivno
Kulturni i kultivirani krajobraz / veoma pozitivno
Prirodni i doprirodni krajobraz / veoma pozitivno
Komunalna infrastr. / malo pozitivno
Prometna infrastruktura/ malo pozitivno
Golf igrališta V / veoma pozitivno
Golf igrališta M / veoma pozitivno
Vježbalište / pozitivno
Vodene akumul / veoma pozitivno
Građevine visokogradnje / pozitivno
Kulturni i kultivirani krajobraz / veoma pozitivno
Prirodni i doprirodni krajobraz / veoma pozitivno
+2
-3
+3
Ocjena utjecaja na vegetaciju u toku
gradnje zahvata
-3
Ocjena utjecaja na vegetaciju u
toku korištenja zahvata
+3
Pojavni oblici i prostorna distribucija
promjena u krajobrazno-ekološkoj
raznolikosti tijekom gradnje s ocjenom
utjecaja
Tijekom gradnje golf igrališta i ostalih objekata
visokogradnje i niskogradnje dolazi do velikih
promjena u onim dijelovima krajobraznog
prostora brisati gdje se zahvat pojavljuje, sve s
velikim negativnim utjecajem.
Zbog zemljanih radova i korištenjem teške
mehanizacije te rada i prisustva ljudi slabiti
će karike stanišnih uvjeta (mikroreljefne
karakteristike, hidriloški odnosi, biotski činitelji
poput vegetacije, njene pokrovnosti, združenosti,
životnih oblika i dr.) Radovima u vegetacijskim
sklopovima, smanjuje se broj vrsta, količina,
slojanje, starosna dob, mijenja dominacija,
učestalost, njihov prostorni raspored i dr.
Drobljenje stanišnih karakteristika u prostoru
zahvata mašinskim radom je po opsegu i dubini
velik, privremen i negativan proces koji smanjuje
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 26
Br.
Prometnica gradilišta / veoma negativno
Skladište građ. materijala / veoma negativno
Gradilište komunalne infrastr. / veoma negativno
Gradilište prometne infrastrukture / veoma negativno
Tijekom gradnje:
Gradilište golf igrališta V / veoma negativno
Zahvat utjeće na abiotske ekološke
Gradilište golf igrališta M / negativno
činitelje
Gradilište vježbališta / negativno
Gradilište vodene akumul / negativno
Gradilište građevina visokogradnje / veoma negativno
Radovi krajobraznog uređenja / malo negativno
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Ocjena utjecaja planiranog zahvata
na KRAJOBRAZNO-EKOLOŠKU RAZNOLIKOST
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 27
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Slika 25: Pojavni oblici promjena u krajobrazno-ekološkoj raznolikosti tijekom korištenja: Pojava snažnijih negentropijskih procesa i složenije produkcije biomase te međupovezanih karika ekosustava kako prirodnih i doprirodnih tako i kultiviranih generira njegovo bogatiju produktivnu moć.
U fazi zemljanih radova i gradnje tih objekata
do završnih radova, u cjelosti se eliminira sva
krajobrazna građa u tlocrtu i pojasu od 8 - 12 m.
od građevina visokogradnje te u pojasu od 5 - 6
m. od osi prometne i komunalne infrastrukture.
Negativan utjecaj prouzrokuje i gradnja teejeva, green-ova i bunker-a na poljima golf
igrališta zbog zahtjevnijih zemljanih radova te
modeliranja reljefa i gradnje drenaže pa dolazi
do znatnijih zadiranja u prirodni reljef.
Prostor vježbališta izaziva negativne promjene,
dok kod izgradnje fareway promjene su
s malim negativnim utjecajem. Gradnja
kulturnog i kultiviranog krajobraza oko objekata
visokogradnje te u drugim manjim dijelovima
prostora izazvati će relativno manje negativne
utjecaju zadiranjem u postojeću vegetaciju i tlo.
Pojavni oblici i prostorna distribucija
promjena u krajobrazno-ekološkoj
raznolikosti tijekom korištenja s ocjenom
utjecaja
S razvojem svih sadržaja zahvata, složenost
krajobraznog ekosustava biti će veća s boljim
uvjetima rasta i razvoja temeljne šumske
asocijacije (djelimična revitalizacija biljnog
pokrova i njegovog staništa) s genezom bogatijih
negentropijskih procesa, progresivne sukcesije
s većom slojevitošću, dobnim skupinama i
dimenzijama. U području obuhvata stvoriti
će se veća kompleksnost i bogatije veze
međupovezanih karika ekosustava, bogatiji
biotski činitelji, snažniji negentopijski procesi te
bolja i složenija produkcija biomase.Razviti će se
složeniji splet kulturnih struktura s prirodnim što
generira bogatiju krajobrazno-ekološku građu.
U tlocrtnoj projekciji objekata visokogradnje i
prometne infrastrukture nestaje sav biljni pokrov
i matično tlo i za toliko se smanjuje ukupna
površina s biljnim pokrovom.
Po opsegu i dubini je velik i trajno veoma
pozitivan utjecaj na krajobrazno-ekološku
raznolikost cijelog prostora zahvata. Uz to,
usmjerene i stalne mjere njege različitog tipa
i intenziteta na cijelom prostoru obuhvata
pridonose razvoju raznovrsnih i ciljanih stanja
uređenja krajobraznog prostora i složenih
ekoloških odnosa u njemu. Generira se stabilan
i dugotrajan pozitivan utjecaj na krajobraznoekološke sustave vrijednosti u prostoru zahvata.
Realizacija kulturnog i kultiviranog krajobraza
oko objekata visokogradnje te u dijelovima
golf igrališta s tradicionalnim mediteranskim
vrstama bilja (domaće i udomaćene vrste) sa
boljim uvjetima tla i vode u njemu, obogatiti će
krajobrazno-ekološku raznolikost.
Tijekom korištenja, utjecaj planiranog
zahvata na krajobrazno-ekološku
raznolikost biti će:
trajan i veoma pozitivan ( + 3)
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 28
Kulturni uzorci krajobraza linearnog karaktera
poput suhozidova, gromača, poljskih puteva,
živica te točkastih oblika kao pojedinačna stabla,
spilje i druge male specifične i važne prostorne
datosti i sl. kao vrijedne strukture u krajobranoekološkoj građi prostora su veoma osjetljive na
građevinsku operativu .
Tijekom izgradnje, utjecaj planiranog
zahvata na krajobrazno-ekološku
raznolikost biti će:
privremen i veoma negativan (-3)
S vidika zgotovljenih i zrelih golf igrališta s
građevinskim zonama prostor će markantno
obilježiti karakteristike kulturnog i kultiviranog
krajobraza u užem i širem okolišu objekata
visokogradnje, prirodnog i doprirodnog
krajobraza koji se smjenjuje s travnim plohama
u prostoru golf igrališta, do očuvanih šumskih
površina i kamenjare na njegovim rubovima i u
središnjem dijelu prostornog obuhvata. U cjelini
gledajući zahvat generira karakteristike nalik
parkovima krajobraznog stila.
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
kompleksnost krajobrazne raznolikosti i s tim u
vezi slabi ekosustav s tendencijom siromašenja i
nestajanja prirodnog uzorka (građevinske zone).
VRIJEDNOSNE ANALIZE PROSTORA:
KRAJOBRAZNO-EKOLOŠKE RAZNOLIKOSTI
LEGENDA
Granica zahvata
VRIJEDNOST
Veoma mala
Mala
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 29
Srednja
Velika
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Veoma velika
S
MJERILO:
1:10.000
Vizualne kvalitete prostora su scenerijski
potencijal nekog krajobraza ili pojedinih njegovih
djelova, što je moguće opredijeliti kao funkciju
fizičkih karakteristika krajobraznih struktura
koje se uočavaju. Ovom se analizom otkrivaju
kvalitetni atributi pojedinih dijelova prostora koji
su osjetljivi na zahvat i mogu se svrstati u dvije
osnovne kategorije:
1. Komponente krajobraza formalnog
likovnog reda koje se u prostoru obuhvata
posebice odnose na antropogene tvorevine
s građevinama, tradicionalno uređenim
kulturama koje generiraju geometrijske
tvorevine točaka, linija i pačetvorina i sl.
2. Komponente krajobraza organskog likovnog
reda koje se odnose na očuvanost prirodne
prvobitnosti - prirodnost koja je najviše nalik
divljini.
Ova građa predstavlja važnu kvalitetu i resurs u
uređenju golf igrališta kao parka krajobraznog
stila. Sve se kulturne datosti u odnosu na
ljestvicu njihove važnosti lokalnog, regionalnog
do nacionalnog značaja, kao prostorni potencijal,
iznimno čuvaju, obnavljaju te harmonično
integriraju u golf igralište. Isto se tako sve
prirodne datosti i pojave koje su značajne u
strukturi slike krajolika, čuvaju i integriraju u
Koncept vrijednosne analize
Ocjena utjecaja planiranog zahvata
na VIZUALNE KVALITETE
Br.
Autohtone i udomaćene, raznodobne i
kompleksne vegetacijske formacije, skupine
i soliteri su temeljni sadržaj krajobraza golf
igrališta i kao takve imaju značajnu vrijednost.
Formalni oblici uređenja okoliša su pokazatelji
geometrijskog likovnog reda koji proizlaze iz
formalnog uređenja prostora tradicionalne
poljoprivredne aktivnosti, kao što su to obzidane
lokve, terasirane površine s potpornim zidovima,
baštine - vrtače obrubljene suhozidovima,
uređene pačetvorine velikog polja, visoke živice,
pinije, čempresi i sl. Svaki poremećaj vrijednije
kulturne datosti, koja ima vizualno tvornu
funkciju nosi predznak osjetljivosti na zahvat.
Prirodne geomorfološke pojave u mikroreljefu
i samonikla vegetacija, percepcijski su nosioci
organskih ili prirodnih karakteristika koje mogu
biti ugrožene planiranom aktivnošću a vrijedne
su u vizualnoj strukturi budućeg krajolika.
Atributi prostora koji su osjetljivi na planirani
zahvat su; vegetacijski pokrov, kulturnopovjesne datosti, mikroreljefne pojave, sustav
krajobrazno-ekoloških posebnosti, i sl.
Sustav vrijednosti
U tijeku gradnje:
Zhvat posredno ili neposredno
utječe na pojave, koje zajednički
ostvaraju prirodnu topografsku
raščlanjenost (suhozidovi,
prirodni stijenje, brežuljci,
plohe - pačetvorine tradicionalne
poljoprivredne aktivnosti.)
1.
U tijeku korištenja:
Zhvat posredno ili neposredno
utječe na pojave, koje zajednički
ostvaraju prirodnu topografsku
raščlanjenost (suhozidovi,
prirodno stijenje, brežuljci,
plohe - pačetvorine tradicionalne
poljoprivredne aktivnosti.
Zahvat / utjecaj
Ocjena
utjecaja
Prometnica gradilišta / veoma negativno
Skladište građ. materijala / malo negativno
Čišćenje preostale vegetacije / malo pozitivno
Gradilište komunalne infrastr. / veoma negativno
Gradilište prometne infrastrukture / veoma negativno
Gradilište golf igrališta V / veoma negativno
Gradilište golf igrališta M / veoma negativno
Gradilište vježbališta / negativno
Gradilište vodene akumul / veoma negativno
Gradilište građevina visokogradnje / veoma negativno
Radovi krajobraznog uređenja / malo negativno
-3
Komunalna infrastr. / neutralno
Prometna infrastruktura/ negativno
Golf igrališta V / pozitivno
Golf igrališta M / malo pozitivno
Vježbalište / neutralno
Vodene akumul / veoma pozitivno
Građevine visokogradnje / malo pozitivno
Kulturni i kultivirani krajobraz / pozitivno
Prirodni i doprirodni krajobraz / veoma pozitivno
+2
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 30
Osnovna načela vrijednosne analize
nova rješenja.
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
3.4.VIZUALNE KVALITETE PROSTORA
U tijeku korištenja:
Zahvat posredno ili neposredno
utječe na pojave, koje zajednički
ostvaraju prirodnu vegetacijsku
raščlanjenost
U toku gradnje:
Zahvat će unijeti promjene
kod prostornih pojava koje
zajednički stvaraju formalni
likovni red u prostoru (potporni
zidovi, suhozidovi, gromače,
tradicionalne pačetvorine
poljoprivredne aktivnosti)
3.
U toku korištenja:
Zahvat će unijeti promjene
kod prostornih pojava koje
zajednički stvaraju formalni
likovni red u prostoru (, potporni
zidovi, suhozidovi, gromače,
geometrijski oblici- tradicionalne
pačetvorine)
U toku gradnje:
Zahvat posredno ili neposredno
unosi promjene u vizualnim
kvalitetama prostora s
unašanjem novih građevina
-3
4.
+2
U toku korištenja:
Zahvat posredno ili neposredno
unosi promjene u vizualnim
kvalitetama prostora s
unašanjem novih građevina
Prometnica gradilišta / negativno
Skladište građ. materijala / malo negativno
Čišćenje preostale vegetacije / malo negativno
Gradilište komunalne infrastr. / negativno
Gradilište prometne infrastrukture / veoma negativno
Gradilište golf igrališta V / negativno
Gradilište golf igrališta M / negativno
Gradilište vježbališta / negativno
Gradilište vodene akumul / veoma negativno
Gradilište građevina visokogradnje / veoma negativno
Radovi krajobraznog uređenja / malo negativno
Komunalna infrastr. / neutralno
Prometna infrastruktura/ malo negativno
Golf igrališta V / malo pozitivno
Golf igrališta M / malo pozitivno
Vježbalište / malopozitivno
Vodene akumul / veoma pozitivno
Građevine visokogradnje / malo pozitivno
Kulturni i kultivirani krajobraz / veoma pozitivno
Prirodni i doprirodni krajobraz / malo pozitivno
Ocjena utjecaja na vizualne
kvalitete u toku gradnje zahvata
Ocjena utjecaja na vizualne
kvalitete u toku korištenja
zahvata
-2
+1
-3
+2
-3
Pojavni oblici i prostorna distribucija
promjena u vizualnim kvalitetama krajobraza
tijekom gradnje s ocjenom utjecaja
+2
Ovom se prostornom analizom pokazuje
osjetljivost postojećih prostornih atributa s
karakteristikama vizualnih kvaliteta organskog
i/ili geometrijskog likovnog reda od zahvata
tijekom izgradnje.
Na prostor s dominantno prirodnim
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 31
2.
Prometnica gradilišta / veoma negativno
Skladište građ. materijala / malo negativno
Čišćenje preostale vegetacije / malo pozitivno
Gradilište komunalne infrastr. / veoma negativno
Gradilište prometne infrastrukture / veoma negativno
Gradilište golf igrališta V / veoma negativno
Gradilište golf igrališta M / veoma negativno
Gradilište vježbališta / negativno
Gradilište vodene akumul / veoma negativno
Gradilište građevina visokogradnje / veoma negativno
Radovi krajobraznog uređenja / malo negativno
Komunalna infrastr. / neutralno
Prometna infrastruktura/ malo negativno
Čišćenje preostale vegetacije / malo pozitivno
Golf igrališta V / malo pozitivno
Golf igrališta M / malo pozitivno
Vježbalište / malopozitivno
Vodene akumul / pozitivno
Građevine visokogradnje / malo negativno
Kulturni i kultivirani krajobraz / pozitivno
Prirodni i doprirodni krajobraz / veoma pozitivno
Prometnica gradilišta / negativno
Skladište građ. materijala / malo negativno
Čišćenje preostale vegetacije / malo negativno
Gradilište komunalne infrastr. / veoma negativno
Gradilište prometne infrastrukture / veoma negativno
Gradilište golf igrališta V / negativno
Gradilište golf igrališta M / negativno
Gradilište vježbališta / negativno
Gradilište vodene akumul / veoma negativno
Gradilište građevina visokogradnje / veoma negativno
Radovi krajobraznog uređenja / malo negativno
Gradilište građevina visokogradnje / malo negativno
Radovi krajobraznog uređenja / neutralno
Komunalna infrastr. / neutralno
Prometna infrastruktura/ malo negativno
Čišćenje preostale vegetacije / malo negativno
Golf igrališta V / malo pozitivno
Golf igrališta M / malo pozitivno
Vježbalište / malopozitivno
Vodene akumul / veoma pozitivno
Građevine visokogradnje / malo pozitivno
Kulturni i kultivirani krajobraz / veoma pozitivno
Prirodni i doprirodni krajobraz / pozitivno
karakteristikama s prevladavajućim samoniklim
šumskim pokrovom određenog degradacijskog
stadija te manjim dijelom kamenjare i opožarene
površine, dolazi zahvat s raščlanjenim oblicima
uređenosti koji unosi uravnoteženi odnos
prirodnog i doprirodnog s kulturnim i kultiviranim
u raznovrsnim formama i mjerilima.
Na prostoru s šumskom vegetacijom različitih
pokrovnosti i stupnjeva degradacije, golf
igralište ima negativan utjecaj s pojavom
izduženih ogoljelih organski oblikovanih traka.
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
U tijeku gradnje:
Zahvat posredno ili neposredno
utječe na pojave, koje zajednički
ostvaraju prirodnu vegetacijsku
raščlanjenost
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 32
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Slika 26: Pojavni oblici promjena u vizualnim kvalitetama tijekom korištenja: Uređeni okoliš golf igrališta s reljefnim modeliranjem terena te uži i širi okoliš objekata visokogradnje s visokim standardima kulturnog vidika uređenja krajobraznog prostora.
Promjene u zahvatima gradnje građevina
visokogradnje te prometne i komunalne
infrastrukture pojavljuju se s uređenjem njihovog
užeg i šireg okoliša u šumskim sustavima i
dijelom na kamenjari. Pojavljuju se u obliku
U svim ostalim dijelovima prostora te kod
linearnog parka po obodu platoa brda Srđ,
planirano je da prevladava prirodni krajobraz.
Manji utjecaji biti će prilikom uređenja pješačke
komunikacije, odmorišta i mjesta za panoramsko
razgledavanje.
Tijekom izgradnje, utjecaj planiranog
zahvata na vizualne kvalitete biti će:
privremen i veoma negativan ( -3)
Pojavni oblici i prostorna distribucija
promjena u vizualnim kvalitetama krajobraza
tijekom korištenja s ocjenom utjecaja
U velikom središnjem dijelu prostora, na mjestu
šumske površine i požarišta te u manjem
dijelu kamenjare planirano je golf igralište s
manjim vodenim plohama prevladavajućim
prirodnim i doprirodnim šumskim sustavom,
između njih i rubno s zelenim zavjesama i
reljefno oblikovanim dijelovima prostora. Na
velikom dijelu golf igrališta je planiran prirodni i
doprirodni krajobraz s čuvanjem i revitalizacijom
dijela postojećih šumskih površina, požarišta i
kamenjare što generira veliki pozitivni utjecaj u
obliku velikih suvislo obraslih kompaktnih krpa,
koje daju okosnicu percepcijske integracije s
šumskim sustavima u daljem okolišu na koje se
nadovezuju.
Uži prostor oko golf igrališta su velike travne
plošne površine izduženog organskog oblika.
One su u kontrastu s volumenima visoke
šumske vegetacije, grmlja i pokrivača tla
koji se pojavljuju u većim i manjim krpama,
trakama i točkama između polja golfa s
prirodnim karakteristikama organskog likovnog
reda i velikim pozitivnim utjecajem. Vizualne
kvalitete uređenog krajobraznog prostora golf
igrališta raščlanjenog mozaičnim rasporedom
krpa, linjskih sustava zelenih zavjesa i rahlom
mrežom suhozidova/potpornih zidova, točaka
markantnih solitera između većih izduženih
organski oblikovanih ploha travnjaka koji su još
i reljefno obrađeni. Posebna je to percepcijska
vrijednost koja uzrasta u tom dijelu prostora.
Pojava prometnica utječe negativno na vizualne
kvalitete koje će biti ublažene linearnim
pojasevima drvoreda ili prolaskom kroz šumski
pokrov.
U širi i uži okoliš objekata visokogradnje
unijeti će se visoke standarde kulturno
uređenog krajobraza u pačetvorinama jačih
koloritnih, mediteranskih scenerija s reljefnim
modeliranjem terena koristeći potporne zidove,
terase i sl. poput nekad uređenih dubrovačkih
ljetnikovaca, s velikim pozitivnim utjecajem.
Linearni park po obodu platoa brda Srđ, objekti
utvrda imaju veoma veliki pozitivni utjecaj zbog
stvaranja landmarka te sanacije i očuvanja tog
povijesnog sklopa koje će povečati vizualne
kvalitete i identitet prostora. Zona tog parka se
posebno uređuje te ima veliki pozitivni utjecaj.
Tijekom korištenja, utjecaj na vizualne
kvalitete biti će:
trajan i pozitivan ( +2 )
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 33
Planirani uređeni krajobraz golf igrališta na
požarištu i kamenjari s zahvatima uređenja
vrste složenih krajobraznih struktura s
prevladavajućim prirodnim motivacijama i
šumskim scenerijama, s doimanjem prirodnosti,
u smjeni s travnim i vodenim plohama i manjim
pačetvorinama tradicionalnih mediteranskih
kultura imati će mali negativan utjecaj.
Modeliranje reljefa s materijalom iz iskopa
svugdje tamo gdje teren bude snažnije zahvaćen
strojnim radom i zbog harmonizacije zahvata
i novog terena generirati će po opsegu veći,
po dubini srednji ali po trajanju privremeni
negativan utjecaj. Tematski parkovi bliže
građevinama imati će veoma mali privremeni
negativni utjecaj u obliku velikih krpa i trakastih
formi jer su u sadašnjem stanju požarište i
kamenjare zapravo siromašne prostornim
atributima, činiteljima vizualnih kvaliteta.
pačetvorina, većeg su opsega i s velikim i
srednje velikim negativnim utjecajem. Dolazi do
osiromašenja percepcije prirodnih karakteristika
šumskog ambijenta usljed eliminiranja
vegetacijskog pokrivača i većih zemljanih radova
posebice u užem pojasu gradilišta.
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Zahvat prouzrokuje negativne utjecaje na
relativno homogenu šumsku površinu stvarajući
raspršene, male linearne forme, pojaseve i točke
s posebnim negativnim utjecajem na atribute
prostora-nosioce vizualnih vrijednosti poput
šumskih rubova vrijednijih skupina stablašica i
sl. jer će većim dijelom biti osiromašeni.
VRIJEDNOSNE ANALIZE PROSTORA: VIZUALNE
KVALITETE
LEGENDA
Granica zahvata
VRIJEDNOST
Veoma mala
Mala
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 34
Srednja
Velika
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Veoma velika
S
MJERILO:
1:10.000
Ovom se analizom otkriva izloženost pojedinih
dijelova prostora s vidika potencijalne promjene
scenerijskog potencijala u prostoru obuhvata, te
ugroženost prirodnih i/ili građenih eksponiranih
elemenata (prepoznatljivost, orijentacija).
Uzeto je načelo da bi bilo koja planirana
građevina izložena pogledu, naročito na
obzoru hrpta Srđa mogla izazvati takve
promjene u strukturi i funkciji vidljivosti fizičkih
karakteristika prostora da naruši cjelovitost
njegove prevladavajuće prirodne komponente i
prepoznatljivost kontrastne slike urbanog - grada
Dubrovnika s prirodnim - gorostasne prirodne
padine Srđa. Ovim se simulacijskim modelom
pokazuje vizualna izloženost prostora, njegova
veća / manja perceptivnost s najprometnijih
mjesta i mjesta gdje se najviše zadržavaju ljudi.
Onaj dio krajobraznog prostora koji ima
vizualno prepoznatljive oblikovno kvalitetne
strukturne značajke, “po kojima je on više
manje jedinstven, razlikuje se od drugih i zato
prepoznatljiv, kažemo da ima identitet”4.
4
Ogrin, D. et. al.: Valorizacija vodnih obrežij in
krajinsko ekološki vidici urejanja vodotokov. I 1978/79,
Katedra za krajinsko arhitekturo, VTO za Agrenomijo, BF ‑
Ljubljana, 1979.
Recipročna ovisnost kontrasta malog urbanog,
kulturnog krajobraza grada Dubrovnika s
prirodnim reljefom stjenovitog Srđa, nalik divljini,
su prepoznatljiva slika koja čini cjelovitost
identitete nacionalne razine. Svaka izgradnja
odnosno građevinski zahvat u rubnom pojasu
Srđa eksponiranom pogledu s najfrekventnijih
lokacija kako iz grada tako i s obale i morske
strane, izazvao bi promjene u strukturi i funkciji
vidljivosti fizičkih karakteristika prostora,
posebice u odnosu na liniju obzora (skyline).
Bitan je percepcijski integritet Dubrovnika sa
prirodnim zaleđem Srđa kako s morske vizure
zbog morskog pristupa Dubrovniku, tako i s
cestovnog pristupa zbog dojmljivosti prvog
susreta s pogledom na grad i tu se ne smije
degradirati njegov prepoznatljiv prirodni okvir.
Zato je važan ne samo pojas udaljenosti
od ruba padine izložene pogledu iz grada
Dubrovnika već i visina objekata te posebice
nagib terena iza vidljivog dijela hrpta gdje će
one biti smještene. Naime, to su situacije nalik
osjetljivosti eksponiranog obalnog ruba i svaki
veći skup vidljivih građevina uzrokuje posljedice
s mogućim promjenama slike prirodnosti
padina kao nosioca posebnih vrijednosti Srđa identitete prostora.
Naročito je važan pogled iz grada Dubrovnika
te ostalih najposjećenijih dijelova prostora na
Srđ koji je svojom gorostasnom prirodnom
pojavom jako eksponiran pogledu. Prepoznatljiv
je po svojoj prirodnosti i njafrekventnija je
slika / pogled iz svakog njegovog dijela te bi
svaka promjena s građevinama na rubu padine
dovelo do narušavanja percepcijskog reda
vidljivih prirodnih struktura. Dakle narušena bi
bila zapravo najčešća slika - pogled iz grada na
prepoznatljivu priodnu strukturu - Srđ.
Drugim riječima, izloženost prostorne
scenografije otkriva osjetljivost rubnog
pojasa Srđa s vidika potencijalne promjene
percepcijskog potencijala koji s Dubrovnikom
čini cjelovitu sliku identiteta, kontrast malog,
urbanog kulturnog s velikim, organskim,
prirodnim.
Koncept i koraci vrijednosne analize
Kada se promjena zbiva na uzvišenom dijelu
prostora odnosno na eksponiranim dijelovima
reljefa a vidljiva je i najviše izložena pogledu
iz naseljene sredine ili onih dijelova prostora
gdje se zadržavaju posjetioci, promjena se
tu najmarkantnije odražava i ta su mjesta
najosjetljivija. Svaki zahvat na takvim mjestima
biti će uočljiv, mijenja se tradicionalna
scenerija vidljivog dijela prostora što mijenja
prepoznatljivost slike naročito u svijesti
mještana.
Pojedini, pogledu eksponirani objekti prirodnog
ili kulturnog porijekla, točkastog, linearnog ili
grupimičnog karaktera su vrijedne strukture
u prostoru koje imaju značajan percepcijski
potencijal i mogu biti ugrožene novom
gradnjom, naročito na obzoru hrpta Srđa. Svako
eliminiranje šumskog pokrova na rubovima
padina otvara veće mogućnost vidljivosti na
zahvat.
Zahvat se nalazi na platou brda Srđ tik iznad
grada Dubrovnika. Granice unutar kojih se odvija
planirani zahvat nalaze se u relativnoj blizini i
djelimice uz sam rub platoa, na njegovom hrptu.
Zbog toga je osjetljivost gradnje objekata u
pojasu bliže granici zahvata osjetljivo, posebice
u dijelu koji je najčešće izložen pogledu, iz grada
Dubrovnika, njegove bliže i dalje okolice i s
mora.
Simulirana je vizualna izloženost iz nekoliko
pozicija kako s jedne točke gledišta tako i
iz niza točaka gledišta što zavisi o mjestu i
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 35
Osnovna načela vrijednosne analize
Stupanj identiteta je ovisan o moći s kojom
se određeno područje razlikuje od drugog, pa
neki identitet može biti lokalnog, regionalnog
ili pak univerzalnog karaktera. Primjer te vrste
za prirodne krajobraze je recimo područje
Niagarinih slapova ili Monte Bianco, odnosno
građevine koje imaju značaj simbolne identitete
kao Kineski zid ili pak Ajfelov toranj.
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
3.5.VIZUALNA IZLOŽENOST, IDENTITET
Koraci u izradi analiza vizualne
izloženosti
I. U prvom je koraku izvršena analiza vizualne
izloženosti prostora planiranog zahvata na platou
brda Srđ s više lokacija kako s jedne točke
gledišta tako i s niza (10) točaka gledišta.
II. Drugi je korak bio analiza rezultata I. koraka i
utvrđene su lokacije moguće vizualne izloženosti
objekata:
•niz vila V3, je izložen s lokacije 5000 m
udaljenosti od granice zahvata na moru.
Moguće je izloženost dijelova tih vila s
Lokruma - vidikovac i Lovrijenca.
•niz vila V4. je izložen prema lokaciji niza
točaka s 5000 m udaljenosti od granice
zahvata. Vide se fragmenti tih vila s
Lokruma - vidikovac i Lovrijenca. Temeljem
rezultata, izvršene su korekcije Idejnog
rješenja i površine za gradnju vila V4. One
su dislocirane u niže dijelove prostora te im
•zbog osjetljivosti lokacije niza vila V3,
izmeđi utvrde Imperijal i streljane, izvršena
je detaljnija analiza vizualne izloženosti
površina za gradnju sa zonama u pojasima
potencijalno vidljivih visina objekata s
gradskih zidina. Temeljem rezultata, izvršene
su korekcije Idejnog rješenja i površine
za gradnju su dislocirane nešto dalje u
pozadinu. I za tu novu lokaciju izvršena je
ista simulacija vizualne izloženosti. Ta je
nova lokacija uzeta u daljnje razmatranje s
vidika ocjene utjecaja na okoliš.
III. korak su bile analize vidljivosti s položaja
svih grupa objekata. Grupe objekata su položene
na sredin njihovih zona za građenje. Pogled je
postavljen na visini ruba vijenca zgrada - na
prednjoj fasadi objekata. Za grupu vila V3, zbog
osjetljivosti prostora uzete su nešto strože mjere
i simulacija vidljivosti i ocjena utjecaja objekata
je izvršena s njihovom lokacijom na prednjem
rubu zone za građenje - bliže hrptu.
IV. korak predstavljaju analize vidljivosti sa
presjecima gdje su plavim označene one
zone kojima je data veća pažnja zbog moguće
vidljivosti. Uzete su u obzir nove lokacije zona
za građenje V3 i V4 sa smanjenim visinama za
objekte u zoni V4. Rezultati ukazuju da objekti
na analiziranim presjecima nisu vidljivi.
Ocjena utjecaja planiranog zahvata
na VIZUALNU IZLOŽENOST
Br.
Sustavi k. vrijednosti
Zahvat / utjecaj
U tijeku gradnje:
Zahvat će biti u području vizualne
izloženosti (vidljiv) s onih djelova gradskog
područja grada Dubrovnika gdje se
najčešće zadržavaju / prolaze posjetioci
Prometnica gradilišta / malo negativno
Skladište građ. materijala / neutralno
Čišćenje vegetacije / veoma malo negativno
Gradilište komunalne infrastr. / malo negativno
Gradilište prometne infrastrukture / malo negativno Gradilište golf
igrališta V / neutralno
Gradilište golf igrališta M / neutralno
Gradilište vježbališta / neutralno
Gradilište vodene akumul / neutralno
Gradilište građevina visokogradnje / malo negativno
Radovi krajobraznog uređenja / neutralno
Komunalna infrastr. / neutralno
Prometna infrastruktura/ neutralno
Golf igrališta V / neutralno
Golf igrališta M / neutralno
Vježbalište / neutralno
Vodene akumul / neutralno
Građevine visokogradnje / malo negativno / neutralno /
Kulturni i kultivirani krajobraz / neutralno
Prirodni i doprirodni krajobraz / neutralno
1.
U tijeku korištenja:
Zahvat će biti u području vizualne
izloženosti (vidljiv) s onih djelova gradskog
područja grada Dubrovnika gdje se
najčešće zadržavaju / prolaze posjetioci
Ocjena
utjecaja
-1
-1/0
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 36
Vidljivost planiranog zahvata simulirana je s
visine čovjekovog pogleda na koti prirodnog
terena ili izgrađenog objekta:
je smanjena katnost - visina vijenca zgrade
do 4 m. Te su izmjene uvrštene u prijedlog
Idejnog rješenja i predmet su daljnje ocjene
utjecaja.
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
načinu korištenja prostora odnosno mogućnosti
percepcije Srđa sve bez vegetacijskog pokrivača
kao najgori scenarijo.
U tijeku korištenja:
Zahvat će svojom aktivnošću utjecati na
povečanje /smanjenje vidljivosti prostora
u zoni zahvata
-1
Promjene u vizuelnoj izloženosti prostora
tijekom korištenja
+1
Tijekom korištenja, planirani objekti biti će
izloženi pogledu s narednih točaka:
Ocjena utjecaja vizualne izloženosti u toku
gradnje zahvata
-1
Ocjena utjecaja vizualne izloženosti u toku
korištenja zahvata bez mjera / s mjerama
-1 / 0
Pojavni oblici i prostorna distribucija
promjena u vizualnoj izloženosti prostora
tijekom gradnje
Izloženost pogledu na prostor obuhvata tijekom
izgradnje biti će iz manjeg broja točaka:
•S pojedinih točaka gradskih zidina (ne svih)
vidljiv će biti samo manji dio pristupnog puta
prema zoni zahvata.
•S Lovrijenca te manjih skupina zgrada oko
hotela Rixos Libertas, zgrada između ulica
Tijekom izgradnje, utjecaj planiranog
zahvata na vizualnu izloženost prostora
biti će:
privremen i malo negativan (-1)
Josipa Kosora i ulice Petra Hektorovića
i manjim dijelom iz prostora omeđenog
ulicama Anice Bošković i Volantine ulice,
potencijalno su vidljivi pojedini dijelovi
zgrada u zoni vila V4. zbog stanja opožarene
površine. Na pozicijama presjeka, vile iz
grada nisu vidljive što zavisi o pravcima
položenih presjeka.
•S Lokruma su vidljive pojedine vile u zoni V3.
u prednjem planu između utvrde Imperijal i
streljane.
•S udaljenosti od 5000 m. na moru, s
nekoliko točaka (ne svih) vidjeti će se
•S dijela otoka Lokruma: Moguća je vidljivost
pojedinih (ne svih) planiranih zgrada (vila) u
zoni V3, između utvrde Imperijal i streljane.
One su sve analizirane sa simuliranim
visinama vijenca do 8 m. i položene na
samoj fronti (rubu) zone za građenje te bez
vegetacije. Na presjecima objekti nisu vidljivi
jer su locirani usred zone za građenje i zavisi
o položenoj liniji presjeka.
•S Lovrijenca i dijela naselja Lapad su vidljive
i pojedine vile u zoni za građenje V4, - 600
m u pozadini Bosanke i Žarkovice. Rastom
spontane vegetacije na požarištu ili sadnjom,
prizemne vile neće biti vidljive. U presjecima
one nisu vidljive što svjedoči o mogućim
manjim segmentima vila izloženim pogledu bez vegetacije.
Tijekom korištenja, utjecaj planiranog
zahvata, bez sigurnosnih mjera, na
vizualnu izloženost biti će:
trajan i malo negativan (-1)
S obzirom na ograničenu preciznost prostornih
informacija mikrolokacije svakog pojedinačnog
objekta u odnosu na nadmorsku visinu, nagibe
i orijentaciju, moguća su manja odstupanja.
Zbog sigurnosti, mjerama odnosno provedbenim
odredbama treba uvjetovati dodatna preciznija
mjerenja prije ishođenja zakonski propisanih
odobrenja za građenje. U odnosu na rezultate
mjerenja i moguću vidljivost, po potrebi
uvjetovati posebno oblikovanje krovišta (ravni
krovovi) i/ili smanjiti katnost tako da se objekti
ne vide iz narečenih lokacija.
Tijekom korištenja, primjenom
sigurnosnih mjera, utjecaj planiranog
zahvata na vizualnu izloženost biti će:
trajan i neutralan (0)
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 37
2.
gradnja pristupnih puteva.
Prometnica gradilišta / malo negativno
Skladište građ. materijala / malo negativno
Čišćenje vegetacije / malo negativno
Gradilište komunalne infrastr. / malo negativno
Gradilište prometne infrastrukture / malo negativno
Gradilište golf igrališta V / negativno
Gradilište golf igrališta M / malo negativno
Gradilište vježbališta / malo negativno
Gradilište vodene akumul / malo negativno
Gradilište građevina visokogradnje / negativno
Radovi krajobraznog uređenja / malo negativno
Komunalna infrastr. / neutralno
Prometna infrastruktura/ malo pozitivno
Golf igrališta V / malo pozitivno
Golf igrališta M / pozitivno
Vježbalište / neutralno
Vodene akumul / pozitivno
Građevine visokogradnje / negativno
Kulturni i kultivirani krajobraz / veoma pozitivno
Prirodni i doprirodni krajobraz / veoma pozitivno
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
U tijeku gradnje:
Zahvat će svojom aktivnošću utjecati na
povečanje / smanjenje vidljivosti prostora
u zoni zahvata
VIZUALNA IZLOŽENOST: PREGLEDNA KARTA
LOKACIJA TOČAKA POGLEDA
LEGENDA
Granica zahvata
Grad Dubrovnik - Zidine
Lovrijenac
Otok Lokrum - obala
Uvala Gruž
Rijeka Dubrovačka
Otok Daksa
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
5000 m udaljenosti od granice zahvata
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 38
Otok Lokrum - vidikovac
S
MJERILO:
1:35.000
VIZUALNA IZLOŽENOST: TOČKE POGLEDA S
POZICIJE “DUBROVNIK - ZIDINE”
LEGENDA
Granica zahvata
Točke pogleda
Planirani zahvat
Vizualna izloženost
Izloženo
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Najtamnije zone pokazuju vidljivost
prostora sa svih točaka gledišta s
prijelazima u svijetlije tonove koji
pokazuju dijelove prostora s manjim
brojem točaka s kojih je prostor vidljiv do
bijelog gdje se prostor s pozicioniranih
točaka gledišta ne vidi.
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 39
Nije izloženo
S
MJERILO:
1:20.000
VIZUALNA IZLOŽENOST: TOČKA POGLEDA S
POZICIJE “LOVRIJENAC”
LEGENDA
Granica zahvata
Točka pogleda
Planirani zahvat
Vizualna izloženost
Izloženo
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Ortofoto podloga pokazuje vidljiv dio
prostora dok bijela polja pokazuju
nevidljivi dio prostora (vidi se / ne vidi se)
s pozicionirane točke gledišta.
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 40
Nije izloženo
S
MJERILO:
1:20.000
VIZUALNA IZLOŽENOST: TOČKE POGLEDA S
POZICIJE “OTOK LOKRUM - OBALA”
LEGENDA
Granica zahvata
Točke pogleda
Planirani zahvat
Vizualna izloženost
Izloženo
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Najtamnije zone pokazuju vidljivost
prostora sa svih točaka gledišta s
prijelazima u svijetlije tonove koji
pokazuju dijelove prostora s manjim
brojem točaka s kojih je prostor vidljiv do
bijelog gdje se prostor s pozicioniranih
točaka gledišta ne vidi.
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 41
Nije izloženo
S
MJERILO:
1:20.000
VIZUALNA IZLOŽENOST: TOČKE POGLEDA S
POZICIJE “OTOK LOKRUM - VIDIKOVAC”
LEGENDA
Granica zahvata
Točka pogleda
Planirani zahvat
Vizualna izloženost
Izloženo
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Ortofoto podloga pokazuje vidljiv dio
prostora dok bijela polja pokazuju
nevidljivi dio prostora (vidi se / ne vidi se)
s pozicionirane točke gledišta.
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 42
Nije izloženo
S
MJERILO:
1:20.000
VIZUALNA IZLOŽENOST: TOČKE POGLEDA S
POZICIJE “UVALA GRUŽ”
LEGENDA
Granica zahvata
Točke pogleda
Planirani zahvat
Vizualna izloženost
Izloženo
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Najtamnije zone pokazuju vidljivost
prostora sa svih točaka gledišta s
prijelazima u svijetlije tonove koji
pokazuju dijelove prostora s manjim
brojem točaka s kojih je prostor vidljiv do
bijelog gdje se prostor s pozicioniranih
točaka gledišta ne vidi.
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 43
Nije izloženo
S
MJERILO:
1:20.000
VIZUALNA IZLOŽENOST: TOČKE POGLEDA S
POZICIJE “RIJEKA DUBROVAČKA”
LEGENDA
Granica zahvata
Točke pogleda
Planirani zahvat
Vizualna izloženost
Izloženo
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Najtamnije zone pokazuju vidljivost
prostora sa svih točaka gledišta s
prijelazima u svijetlije tonove koji
pokazuju dijelove prostora s manjim
brojem točaka s kojih je prostor vidljiv do
bijelog gdje se prostor s pozicioniranih
točaka gledišta ne vidi.
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 44
Nije izloženo
S
MJERILO:
1:20.000
VIZUALNA IZLOŽENOST: TOČKE POGLEDA S
POZICIJE “OTOK DAKSA”
LEGENDA
Granica zahvata
Točke pogleda
Planirani zahvat
Vizualna izloženost
Izloženo
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Najtamnije zone pokazuju vidljivost
prostora sa svih točaka gledišta s
prijelazima u svijetlije tonove koji
pokazuju dijelove prostora s manjim
brojem točaka s kojih je prostor vidljiv do
bijelog gdje se prostor s pozicioniranih
točaka gledišta ne vidi.
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 45
Nije izloženo
S
MJERILO:
1:20.000
VIZUALNA IZLOŽENOST: TOČKE POGLEDA S
POZICIJE “5000 M UDALJENOSTI OD GRANICE
ZAHVATA”
LEGENDA
Granica zahvata
Točke pogleda
Planirani zahvat
Nije izloženo
Izloženo
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Najtamnije zone pokazuju vidljivost
prostora sa svih točaka gledišta s
prijelazima u svijetlije tonove koji
pokazuju dijelove prostora s manjim
brojem točaka s kojih je prostor vidljiv do
bijelog gdje se prostor s pozicioniranih
točaka gledišta ne vidi.
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 46
Vizualna izloženost
S
MJERILO:
1:20.000
VIZUALNA IZLOŽENOST: TOČKE POGLEDA S
POZICIJE V1
LEGENDA
Granica zahvata
Lokacija vila
Vizualna izloženost
Izloženo
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Ortofoto podloga pokazuje vidljiv dio
prostora dok bijela polja pokazuju
nevidljivi dio prostora (vidi se / ne vidi se)
s pozicionirane točke gledišta.
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 47
Nije izloženo
S
MJERILO:
1:20.000
VIZUALNA IZLOŽENOST: TOČKE POGLEDA S
POZICIJE V2
LEGENDA
Granica zahvata
Lokacija vila
Vizualna izloženost
Izloženo
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Ortofoto podloga pokazuje vidljiv dio
prostora dok bijela polja pokazuju
nevidljivi dio prostora (vidi se / ne vidi se)
s pozicionirane točke gledišta.
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 48
Nije izloženo
S
MJERILO:
1:20.000
VIZUALNA IZLOŽENOST PLANIRANIH
OBJEKATA (STARA LOKACIJA): POGLED S
DUBROVNIKA -ZIDINE
LEGENDA
Granica ZAHVATA
Vidljiva visina objekata (vila)
0m
0-2m
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 49
2-5m
5 - 10 m
10 - 15 m
15 - 20 m
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
više od 20 m
S
MJERILO:
1:2.500
VIZUALNA IZLOŽENOST PLANIRANIH
OBJEKATA (NOVA LOKACIJA): POGLED S
DUBROVNIKA -ZIDINE
LEGENDA
Granica ZAHVATA
Vidljiva visina objekata (vila)
0m
0-2m
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 50
2-5m
5 - 10 m
10 - 15 m
15 - 20 m
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
više od 20 m
S
MJERILO:
1:2.500
VIZUALNA IZLOŽENOST: TOČKE POGLEDA S
POZICIJE V3
LEGENDA
Granica zahvata
Lokacija vila
Vizualna izloženost
Izloženo
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Ortofoto podloga pokazuje vidljiv dio
prostora dok bijela polja pokazuju
nevidljivi dio prostora (vidi se / ne vidi se)
s pozicionirane točke gledišta.
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 51
Nije izloženo
S
MJERILO:
1:20.000
VIZUALNA IZLOŽENOST: TOČKE POGLEDA S
POZICIJE V4
LEGENDA
Granica zahvata
Lokacija vila
Vizualna izloženost
Izloženo
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Ortofoto podloga pokazuje vidljiv dio
prostora dok bijela polja pokazuju
nevidljivi dio prostora (vidi se / ne vidi se)
s pozicionirane točke gledišta.
VRIJEDNOSNA ANALIZA PROSTORA - OCJENA UTJECAJA • STRANA 52
Nije izloženo
S
MJERILO:
1:20.000
Ukupna površina za golf igrališta na Srđu (18+9
polja + vježbalište) koja se prihranjuju i tretiraju
zaštitnim sredstvima (tee, green, fairway i
vježbalište) iznosi 34 ha, dok je pod režimom
zalijevanja (uključen i Rough) - 53,7 ha.
3. Tlo je stalno pokriveno travnim pokrivačem.
4. Adekvatna prihrana golf igrališta na 34ha
iznosi godišnje: N= 2473-3864 kg / god.,
P2O5 = 1525-2268 kg / god. i K2O = 23193024 kg/god.
5. Sredstva za zaštitu bilja za 34 ha iznosi
godišnje: Odgovornost i nadzor nad
planiranjem i provođenjem sustava uporabe
kemijskih sredstava na golf igralištu ima
osoba koja se zove “Superintendant”.
Ta je osoba visokokvalificirani stručnjak
najčešće iz oblasti agronomije. Njegov je
zadatak permanentno analizirati kvalitetu
trave, te sačiniti dnevni, tjedni, mjesečni i
godišnji plan korištenja pesticida, herbicida,
insekticida i gnojiva. On također odlučuje o
intenzitetu i načinu košnje greenova, teejeva,
fairwaya, semirougha i rougha.
6. Za održavanje golf igrališta superintendant
je najvažnija osoba jer podcjenjenim
količinama potrebnih sredstava neće stvoriti
potrebnu kvalitetu igrališta, a precijenjenim
količinama nanjeti će veliku štetu.
Superintendant je dužan voditi dnevnik
osoba koja skrbi o vodi na golf igralištu
(Water Management). Njen je zadatak
permanentno analizirati kvalitetu i
temperaturu vode za zaljevanje igrališta. U
suradnji sa dobavljačem opreme za irigaciju
i superintendantom upravlja i nadzire
cjelokupnim sustavom zaljevanja greenova,
teejeva i fairwaya.
korištenja kemijskih sredstava na dnevnoj
bazi.
7. Potrošnja vode za navodnjavanje golf
igrališta na Srđu (igralište 18+9 polja i
vježbalište) ukupne površine 53,7 ha biti će
330. 000 m3/god
8. Planira se izgradnja akumulacijskih jezera
koji imaju uz percepcijske, rekreacijske i
ekološke funkcije, naročito funkciju pričuve
vode za zalijevanje u ljetnim mjesecima
kada je potrošnja vode najveća. Jezera će se
puniti pročišćenom sanitarnom otpadnom
vodom iz vila, hotela, klupskih kuća i
servisne zgrade i oborinskom vodom. Na taj
način se optimizira ciklus vode unutar zone
obuhvata i minimizira se rizik izljevanja vode
u otvoreni - prostor jer se vraća u zatvoreni
ciklus korištenja tehnološke vode.
9. Reljefnim oblikovanjem i primjenom «zelene
infrastrukture - oko polja golfa i u ostalom
kultiviranom krajobrazu ugrađuju se
protuerozijske mjere i druge mjere od naglih
i velikih oborina i bujica zbog zaštite od
njihovog štetnog djelovanja
10.Redovite kontrole kakvoće vode u jezerima
koje će obavljati Zavod za javno zdravstvo
garantiraju da se hranjiva i zaštitna sredstva
koriste u propisanim količinama i da do
zagađenja i potencijalnih šteta po kvaliteti
vodenih sustava ne dođe.
4.2.VINOGRAD
Kultura vinograda je simulirana na istim
površinama kao i golf igralište. Vinogradi su
kao kultura odabrani pošto se u Dubrovačkoj
Županiji u posljednje vrijeme pojavljuje sve veći
interes za njihovim uzgojem što se primijećuje
po sve većim brojem krčevina - novih nasada
vinograda.
1. TLO. Tlo se obrađuje (preorava) u nekoliko
navrata tijekom godine i čitavo je vrijeme
bez travnog pokrivača, eksponirano suncu,
vjetrovima i jakoj evaporaciji te procesima
erozije usljed kiša što je bitno zbog procesa
ispiranja hranjiva.
2. PRIHRANA TLA: Adekvatna prihrana
vinograda na 34 ha. iznosi godišnje N=
3398-4078 kg / god., P2O5 = 4078-4894
kg / god. i K2O = 2719-3263 kg / god.
3. NAVODNJAVANJE: Adekvatno navodnjavanje
vinograda5 na 53,7 ha površine koliko se
11.Na boljim igralištima zaposlena je posebna
5
Report EEA, EUROATAT, 2003.
zalijeva golf igralište iznosi 295.350 m3/god
vode ili 5.500 m3/ha godišnje.
4. Posebnih objekata (ujezerene površineakumulacije) za pohranu oborinske vode
najčešće nema ili je podkapacitirana.
5. ODVODNJA: Vinogradi imaju uređenu
drenažu, rigole i odvodne kanale (zaštita od
zaplavljivanja usred pljuskova) koji višak
vode odvode u prirodni recipijent. S tim
vodama se u podzemlje moguće odvodi i dio
hranjiva i zaštitnih sredstava.
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
4.1.GOLF IGRALIŠTE
USPOREDNA ANALIZA POTROŠNJE HRANJIVA I ZAŠTITNIH SREDSTAVA • STRANA 53
4.USPOREDNA ANALIZA POTROŠNJE
HRANJIVA I ZAŠTITNIH SREDSTAVA
P2O5
ha
GOLF
Green
K2O
Herbicidi
kg/god
Insekticidi
Fungicidi
l/god
2,5573
460-562
205-256
307-384
5,6
0,8-5,4
2,6
3,176
318-476
191-317
317-381
6,9
1-6,7
3,2
Fairways
28,2515
1695-2825
1130-1695
1695-2260
62,2
8,5-59,3
28,2
Sveukupno
33,9848
2473-3864
1525-2268
2319-3024
74,7
10,2-71,4
34
33,9848
3398-4078
4078-4894
2719-3263
102
68-81,6
697
Tee
Vinograd
Aktivnost / navodnjavanje
Površina / ha
god / m3 vode
god. m3 vode /ha
Golf
53,7
330.000
6145
Vinograd
53,7
295.350
5500
4.3.ZAKLJUČAK
S usporednom analizom njege s korištenjem
hranjiva i zaštitnih sredstava golf igrališta
tijekom korištenja i uzgoja vinove loze dobijaju
se sljedeći rezltati:
1. Za njegu i uzgoj vinogradarskih kultura
tijekom godine koristi se više hranjiva nego
za golf igralište.
2. U prostoru golf igrališta voda za
navodnjavanje se više manje skoro
podjednako troši kao i za hipotetički
vinograd na podjednakoj veličini površine
koja se navodnjava. Ona je većim dijelom
osigurana u uređenim akumulacijama
ujezerenim površinama) koje imaju još i
multiplikativne ekološke i percepcijske
funkcije, dok ih u slučaju vinogradarskih
kultura nema.
3. Realizacijom golf igrališta te reljefnim
oblikovanjem i primjenom “zelene
infrastrukture” oko polja golfa i u ostalom
kultiviranom krajobrazu ugrađuju se
protuerozijske mjere i mjere zaštite od
velikih voda od naglih i velikih oborina.
U slučaju vinogradarskih kultura gradi
se oborinski kanal s odvodom u prirodni
prijemnik gdje su ekološke posljedice
moguće zbog spiranja hranjiva i zaštitnih
sredstava i direktnim unosom u prirodni
prostor - recipijent. Uz to veće količine
oborinske vode mogu nanijeti štete pojavom
bujica na nižim predijelima.
4. Kontrole hranjiva, zaštitnih sredstava te
kvalitete vode na golf igralištu provodi
zaduženo osoblje dok kod vinogradarskih
kultura su takve kontrole manjeg obima i
povremene.
S krajobrazno-ekološkog vidika uzgoj
vinogradarske kulture kumulativno ima štetnije
učinke na okoliš nego golf igralište.
USPOREDNA ANALIZA POTROŠNJE HRANJIVA I ZAŠTITNIH SREDSTAVA • STRANA 54
Dušik
VALORIZACIJA KRAJOBRAZNOG PROSTORA - GOLF IGRALIŠTE NA SRĐU - DUBROVNIK
Površina
SP
STRUČNA
PODLOGA
STUDIO ZA KRAJOBRAZNU ARHITEKTURU, PROSTORNO PLANIRANJE, OKOLIŠ, d.o.o. Rovinj · Centener 40 · 52210 · T +385 52 830 001 · F +385 52 840 101 · info@studio-kappo.com · www.studio-kappo.com

HONEYMOON PAKET

detaljna usmjerena valorizacija krajobraznog prostora i plan

CITY SMART GOLF

Darko Liović

SRĐ JE NAŠ - udruga antifašista dubrovnik

GOLF IGRALIŠTE STANCIJA ŠPIN

Zimska servisna akcija

Pregled odobrenih financijskih potpora u 2014. godini

T U Ž B A

Cistolitotomija - Klinika za urologiju KBC Osijek

troškovnik - Gospodarska zona Kukuzovac