PRIRUČNIK ZA KUHANJE
za osobe s posebnim potrebama
dr. Stanko Blatnik, Sanja Selimović,
Amila Mujezimović
This project has been funded with support of the Lifelong Learning Programme of the European
responsible for any use which may be made of the information contained therein.
SADRŽAJ
1. UVOD ................................................................................................................................ 2
1.1. Holesterol .................................................................................................................... 3
1.2. Šećerna bolest - Diabetes mellitus .............................................................................. 5
1.3. Povišen krvni pritisak .................................................................................................. 6
1.4. Hrana i lijekovi ............................................................................................................ 8
1.5. Specifičnosti prehrane prema vrsti oštećenja ............................................................ 12
2. PIRAMIDA ZDRAVE ISHRANE................................................................................... 20
3. PRILAGOĐAVANJE KUHINJE ZA OSOBU SA INVALIDITETOM ........................ 23
3.1. Uputstvo radnim terapeutima za kvalitet i sigurnost pri radu u kuhinji .................... 28
4. SREDSTVA ZA KUHANJE ........................................................................................... 31
5. AGENDA ......................................................................................................................... 34
5.1. Mjerenje tečnosti i težine .......................................................................................... 34
5.2. Mjere temperature ..................................................................................................... 34
5.3. Termička obrada i priprema hrane ............................................................................ 36
5.4. Priprema hrane .......................................................................................................... 37
5.5. Zahtjevnost jela ......................................................................................................... 39
5.6. Energetska vrijednost ................................................................................................ 40
5.7. Količina hrane ........................................................................................................... 40
5.8. Vrijeme pripreme ...................................................................................................... 41
5.9. Postavljanje stola ....................................................................................................... 41
6. RECEPTI.......................................................................................................................... 43
1
1. UVOD
Važan dio zdravog načina života je i provođenje pravilne odnosno zdrave prehrane. Hrana je
naravno naša svakodnevna potreba i izuzetno je važno kakvu hranu, koliko i kada je unosimo
u organizam.
Pokazalo se da su punovrijedni hranjivi sastojci hrane:
a) ugljikohidrati
b) masnoće biljnog i životinjskog porijekla
c) bjelančevine.
Hrana sadrži i nehranjive sastojke bez kojih nije moguć život:
a) vitamini
b) minerali
c) voda.
Hranjivost namirnica mjeri se energetskom vrijednošću. Svaka namirnica i svako jelo
oslobađa određenu količinu topline koja nastaje sagorijevanjem tih tvari u organizmu.
Energetska vrijednost pojedinih hranjivih sastojaka hrane iznosi: 1 gram bjelančevina i
ugljikohidrata oslobađa oko 4 Kcal ili 16,7 kJ energije, za razliku od masti kod kojih 1 gram
oslobađa dvostruko više energije - oko 9 Kcal ili 37,6 kJ energije.
Namirnice koje se koriste u prehrani ne moraju biti skupe da bi bile zdrave. Postoje skupe
namirnice koje su i zdrave, ali nije nužno da namirnice budu skupe da bismo se zdravo
hranili. Naprotiv, važan je naš vlastiti odnos prema hrani, njezinoj energetskoj i vitaminskoj
vrijednosti i neškodljivosti obzirom na način kako je proizvedena ili uzgojena.
Naravno, uz sve navedeno važna je i količina hrane koja se konzumira, raspored obroka kojih
bi trebalo biti najmanje tri tijekom dana i koje treba svakodnevno uzimati u približno isto
vrijeme. Možemo stoga zaključiti kako je važan njihov odabir prema piramidi prehrane.
Ugljikohidrati bi trebali biti najzastupljeniji sa 55-60% udjela u dnevnoj prehrani (cjelovite,
integralne žitarice, riža i sl.), zatim bjelančevine i masti sa 15-20% udjela u dnevnoj prehrani.
S tom svrhom nastale su i piramide zdrave prehrane! Simbol piramide se koristi da bi se
objasnile mnoge stvari. Tako su i nutricionisti uzeli taj simbol, podijelili su piramidu na 6
dijelova i kroz nju nam objašnjavaju neke zakonitosti unutar različitih načina prehrane.
Pravilna i zdrava ishrana postala je jedan od najvažnijih problema savremenog čovjeka.
Čovjekovo zdravlje, kreativnost, efikasnost i raspoloženje direktno su uslovljeni načinom
svakodnevne ishrane. Pravilna i zdrava ishrana pomaže pojedincu da se lakše suoči sa
životnim teškoćama i da se zaštiti od mnogobrojnih fizičkih i psihičkih bolesti. Hipokrat je
rekao: "Tvoja hrana biće tvoj ljek".
Zdrava hrana je ona hrana koja u sebi ne sadrži previše belančevina i masti (posebno
životinjskog porijekla, kakve se nalaze u mesu, jajima, siru, ribi), a bogata je ugljenim
hidratima, vitaminima i mineralima - a to je biljna hrana, voće, integralne žitarice, sjemenke.
Zdrava ishrana znači jesti što jednostavnije, ne miješati namirnice različitog sastava (na
primjer ugljene hidrate sa bjelančevinama). Zdrava ishrana takodje znači jesti u umjerenim
količinama, ne prebrzo, već sa sviješću o važnosti unošenja hrane u organizam, vodeći računa
da hrana nije suviše hladna niti suviše vruća, preslana, prekisela ili prezačinjena.
Uzimanje što raznovrsnije hrane, ali pravilno kombinovane, ima suštinski značaj za pravilnu
ishranu. Da bi organizam normalno i zdravo funkcionisao moraju se unijeti svi sastojci
neophodni za obnavljanje ćelija u što idealnijim količinama. Nije svaki organizam isti i ne
2
zahtijeva isti odnos hranljivih materija, pa je neophodno tzv. "osluškivanje" organizma,
saradnja sa njim i poštovanje njegovih potreba. Kada bismo bili u stanju da upoznamo i
pratimo potrebe svog organizma i da se u skladu s tim hranimo, izbjegli bismo bolesti i
usporili starenje organizma. Pretjeranim unošenjem namirnica (posebno mesa i mliječnih
proizvoda) i pogrešnim odnosom prema ishrani mi se nesvjesno trujemo, uništavamo svoje
tijelo i skraćujemo mu prirodni vijek zdravlja i trajanja.
Da bismo se hranili pravilno, veoma je važno da se pridržavamo odgovarajućeg vremena za
obrok i da ne uzimamo hranu nekontrolisano, u svako doba, bez razmišljanja. Međutim,
obroke ne treba preskakati i dovoditi organizam u stanje izgladnjelosti, jer tada dolazi do
uništavanja određenih moždanih ćelija, nestabilnosti nervnog sistema i smanjenja otpornosti
cjelokupnog organizma.
1.1. Holesterol
Holesterol može biti poguban za arterije ako je njegov nivo u krvi povišen. Taložeći se na
njihovim zidovima, on smanjuje prečnik arterija sa opasnošću da ih potpuno zatvori i izazove
infarkt ili druge vaskularne probleme.
Zbog toga se nameću određene mjere životne higijene ukoliko se pređu dvije ključne cifre: 22,5 g/l za ukupni nivo holesterola i, naročito, 1,6 g/l za loši LDL holesterol.
Nutricionisti objašnjavaju da se uvijek počinje sa promjenom režima ishrane u trajanju od tri
do šest mjeseci. Uglavnom je to dovoljno da se nivo holesterola spusti za 10-15 odsto bez
primjene lijekova.
Nikako se ne preporučuje drakonska dijeta, već je neophodno da osoba „nauči” da se zdravo
hrani.
Prioriteti
Najprije iz ishrane treba izbaciti holesterol i „loše”, zasićene masti. Njihov višak doprinosi
povećanju nivoa holesterola. Istovremeno, treba povećati unos „dobrih” masti ( nezasićene
masne kiseline) koje ne samo što ne povećavaju holesterol, već ga smanjuju.
Kako izabrati prave namirnice?
Ulja
Zbog optimalnog unosa “dobrih masti”, trebalo bi koristiti više vrsta ulja za začinjavanje
salata. Ulje iz repice ili pšeničnih klica, kao i sojino i orahovo ulje, obezbjeđuju omega 3
masne kiseline, suncokretovo ulje ili ulje od kikirikija - omega 6 masne kiseline, a maslinovo
ulje - mononezasićene masne kiseline.
Za pečenje ili kuhanje namirnica koristite suncokretovo ili maslinovo ulje, mješavine ulja
siromašnih zasićenim mastima ili pak kukuruzno ulje ili ulje od sjemenki grožđa za blago
dinstanje.
Ne zaboravite pri tom da su sva ulja masna, pa samim tim i kalorična. Njihova prekomjerna
upotreba dovodi do gojenja, faktora rizika za arterije.
Mesa - količina masti u mesu zavisi od životinje i odabranog komada:
• Jagnjetina - svi komadi su masni!
• Govedina - ne preporučuje se rozbratna i unutrašnja strana buta, šnicle su dozvoljene.
• Svinjetina - kotlet nikako, ali file i šunka su nemasni.
• Teletina - svi komadi su prilično nemasni!
• Konjsko meso - veoma malo masno.
3
• Živinsko i meso divljači - ćuretina, piletina, zečetina ili meso divljači su idealna mesa u borbi
protiv holesterola ako se pripremaju bez viška masnoće i jedu bez kožice.
Mliječni proizvodi
• Pavlaka sadrži veliku količinu zasićenih masnoća.
• Meki sirevi su manje masni od tvrdih.
• Jogurt - uzmite onaj sa što manjim procentom masti, kalcijum je uvijek prisutan u istoj
količini.
Riba
Prvenstveno birajte masne ribe hladnih mora, bogate omega 3 kiselinama (skuša, jegulja,
haringa, losos) ili pak polumasne ribe (sardine, šaran, inćuni).
Kako se hraniti kada imate povećane trigliceride?
Trigliceridi spadaju u lipide (masnoće), neki primjeri čistih triglicerida su maslac, ulje
kukuruzne klice, maslinovo ulje, a mogu biti biljnog i životinjskog podrijetla. Nakon obroka
dospijevaju u krv, ali su prisutni u krvi i onda kada ne jedemo masne obroke što može biti
zbunjujuće - no treba znati da se oni jednostavno sintetiziraju iz viška ugljikohidrata u
prehrani. Najčešći uzrok povišenih triglicerida su: nedostatak fizičke aktivnosti, prekomjerna
tjelesna težina, pušenje te preskakanje obroka i konzumiranje obilnih obroka.
Povišeni trigliceridi su jedan od najjednostavnijih zdravstvenih problema koji su rješivi
isključivo prehranom. Za probavu ugljikohidrata potrebna je sekrecija inzulina, koji je jak
stimulans za jetru u kojoj uzrokuje proizvodnju triglicerida - stoga, ako želite smanjiti
trigliceride u krvi, nužno je smanjiti unos šećera i škroba, odnosno rafiniranih proizvoda od
žitarica.
Iz prehrane treba izbaciti sljedeću hranu koja povisuje trigliceride:
-
alkohol - pivo, vino, žestoka pića
zasićene masnoće - životinjske masnoće (loj, maslac), sva pržena hrana, punomasno
mlijeko, sir, vrhnje, masno meso, fast food hrana
trans masnoće - hidrogenirane biljne masti, margarin, pržena hrana, fast food,
komercijalne slastice - kolači, torte, pite, krekeri itd.
izbjegavati prženu hranu
šećer - koncentrirani izvori šećera: konzumni šećer, med, marmelada, džem, bomboni,
deserti kao što su torte, kolači, sladoled
pića - voćni sokovi, gazirana pića, sportski napitci, sva zasladjena pića
druga hrana - zašećerene cerealije, voćni jogurt, sportske pločice
škrob i škrobna hrana - peciva, tjestenina, riža, krumpir, pizza, kokice, čips (ova hrana se
može jesti, ali u malim količinama zbog škrobne gustoće, poželjno je koristiti integralne
oblike namirnica koje sadrže škrob).
U prehranu treba uključiti što više sljedeće hrane koja povoljno djeluje na sniženje razine
triglicerida u krvi:
-
-
hrana niskog glikemijskog indeksa
voće - svježe voće (ne voćni sokovi koji su uglavnom sa povišenom razinom šećera)
povrće - dnevno se preporuča konzumirati 3 ili više porcija svježeg ili smrznutog povrća
kruh i žitarice - izabrati žitarice cijelog zrna - integralni kruh, krekeri, nezašećerene
cerealije za doručak, zobena kaša, u prehranu treba uključiti i druge integralne žitarice
kao: amrant, proso, quinou, ječam ili heljdu
vlaknasta hrana - jesti vlaknastu hranu (povrće, integralne žitarice, leguminoze, voće)
4
-
-
proteini - nemasno krto meso, peradsko meso bez kože, jaja i bjelanjak, kuhane
leguminoze (grah, grašak, leća), orašasti plodovi, nisko masni sojini proizvodi; ribu treba
konzumirati najmanje dvaput tjedno
mliječni proizvodi - koristiti mlijeko sa 1% mliječne masti, jogurte sa manje masnoća,
voćne jogurte bez masnoća, sojine prerađevine, sojin sir
masnoće - 1 žličicu maslinovog ulja dnevno, 1/4 šalice orašastog voća (badem, orah,
lješnjak, kikirkiki).
Ostale prehrambene i neprehrambene mjere:
-
raspored obroka – 3 do 6 manjih obroka, svaki obrok treba imati najmanje 2 skupine hrane
redovita fizička aktivnost - aerobne aktivnosti (vožnja bicikla, jogging, plivanje, hodanje)
u dužini od najmanje 30 minuta, 5 dana u tjednu
smanjiti težinu - za sve osobe koje su prekomjerne težine
kontrolirati razinu glukoze u krvi ako imate dijabetes
prestati pušiti.
1.2. Šećerna bolest - Diabetes mellitus
Šećerna bolest je najčešći metabolički poremećaj i sigurno je jedna od najčešćih
endokrinoloških bolesti savremenog načina življenja. Osnovna karakteristika dijabetesa je
nereguliran šećer u krvi. Bolest je hroničnog toka. Šećerna bolest je neizlječiva i traje do kraja
života oboljele osobe. U svom toku ima progredijentan karakter, praćen stvaranjem
nepovratnih promjena na organima ili organskim sistemima bolesnika. Najčešće je zahvaćen
vaskularni i nervni sistem, periferni organi, zatim bubrezi i retina (mrežnjača oka). Diabetes
mellitus je problem svakog društva. U njegovom rješavanju pored bolesnika i zdravstvenih
radnika, mora učestvovati i cijela društvena zjednica. Liječenje je skupo i doživotno. Zbog
dugotrajnosti liječenja i mnoštva komplikacija, kod oboljelih je smanjena životna i radna
sposobnost.
Dva su osnovna oblika šećerne bolesti: od insulina ovisni oblik šećerne bolesti (IDDM ili tip
1) i o inzulinu neovisan oblik šećerne bolesti (NIDDM ili tip 2).
Tip 2 šećerne bolesti je mnogo češći i čini oko 90% svih slučajeva šećerne bolesti u svijetu.
Šećerna bolest je četvrti uzrok smrtnosti u svijetu.
Liječenje šećerne bolesti tipa 1
1. Liječenje inzulinom pod nadzorom liječnika
2. Pravilna ishrana za dijabetičare
3. Fizička aktivnost.
Liječenje šećerne bolesti tipa 2
1. Dijabetična dijeta
2. Fizička aktivnost
3. Lijekovi u tabletama
4. Liječenje inzulinom u slučaju neadekvatne regulacije šećera sa tabletama i dijetom.
Važno je bolesniku objasniti vrijeme djelovanja inzulina te shodno tome prilagoditi raspored
obroka. Upozoriti bolesnike na mogućnost pojave hipoglikemije nakon davanja inzulina
ukoliko bolesnik ne uzima hranu.
Ishrana dijabetičara, počev od potpunog prestanka uzimanja pojedinih namirnica do izuzetno
slobodnog unosa pojedinih vrsta hrane, predstavlja model po kojem bi svako trebao da se
hrani. Zdrav način ishrane podrazumijeva upotrebu hranljivih materija: ugljenih hidrata,
masti, bjelančevina, vitamina, minerala, vode i dijetnih vlakana. Normalno, ako je neko
obolio od dijabetesa, mora se pridržavati i nekih pravila koja podrazumijevaju količinu
5
pojedinih namirnica, količinu namirnica po obroku i raspored obroka. Znači, dijabetičari
moraju znati da mogu koristiti sve hranljive namirnice kao i potpuno zdrave osobe, ali u
količinama i vremenskim razmacima koji neće remetiti metabolizam šećera u krvi.
1.3. Povišen krvni pritisak
Povišen krvni pritisak je bolest modernog doba, a povezan je sa povećanim stresom, manjkom
sna, gojaznošću, slanom hranom, lijekovima (kortikosteroidi i kontraceptivi), pušenjem i
pojačanim konzumiranjem alkohola i energetskih napitaka.
U preko 90% slučajeva povećanog krvnog pritiska ne zna se uzrok bolesti, a kod manje od
10% povećanje krvnog pritiska nastaje kao posljedica drugih bolesti (oboljenja bubrega i
nadbubrežne žlijezde, srčana oštećenja, poremećaji štitne žlijezde).
Normalne vrijednosti krvnog pritiska su od 120/80 mmHg do 140/90 mmHg. Kada „gornji“
pritisak predje 140, a „donji“ 90 smatra se da je to povišen krvni pritisak, ali se ove
vrijednosti sa godinama povećavaju. Tako kod šezdesetogodišnjaka „gornji“ krvni pritisak je
uobičajeno 140, a kod osamdesetogodišnjaka 160 mmHg.
Vrijednosti "gornjeg" i "donjeg" pritiska (mmHg) prikazani su u donjoj tabeli:
Pritisak
"Gornji" pritisak
"Donji" pritisak
(mmHg)
(mmHg)
Optimalni
<120
<80
Normalan
120 - 129
80 - 84
Visoko normalan
130 - 139
85 - 89
140 - 159
90 - 99
160 - 179
100 - 109
Hipertenzija
(blaga)
Hipertenzija
(srednje teška)
1.
stepena
2.stepena
Hipertenzija 3.stepena (teška) >180
>110
Povišen krvni pritisak je „tihi ubica“, jer se često javlja bez ikakvih simptoma, ali se može
ispoljiti i glavoboljom, zujanjem u ušima, vrtoglavicom, kratkim dahom, mučninom.
Generalno, organizam se prilagodi povećanom pritisku i nauči da živi sa njim pa osoba ne
osjeća nikakve simptome. Ipak, ovakvo stanje pojačano opterećuje srce i krvne sudove i
dugoročno ostavlja posledice (uvećanje srčanog mišića, srčana slabost, infarkt, moždani
udar, oštećenja bubrega).
Liječenje
Dijagnozu povećanog krvnog pritiska (hipertenzije) postavlja ljekar poslije sprovedenih
ispitivanja. Prva linija odbrane u regulaciji krvnog pritiska su promjene u načinu života, a
ako one ne daju rezultate onda se prelazi na upotrebu lijekova. Promjenama u načinu života
može se uticati na smanjenje krvnog pritiska i razvoja komplikacija.
Prestanak pušenja je bitan momenat u regulaciji krvnog pritiska, nikotin sužava krvne
sudove i povećava krvni pritisak. Zato je bitno rasteretiti arterije od ovog uticaja nikotina.
Broj srčanih napada znatno je veći kod pušača nego kod nepušača.
6
Smanjenjem unosa soli na manje od 2g dnevno smanjuje se i količina vode u organizmu, pa
se time rasterećuje i krvotok. Obična kuhinjska so (NaCl - natrijum hlorid) može se zamijeniti
kalijum hloridom (KCL), smanjenje unosa natrijuma obezbjeđuje i manji krvni pritisak.
Redovan san i smanjenje stresa su takođe poželjni za regulaciju pritiska.
Gojaznost je faktor rizika za razvoj povećanog krvnog pritiska, ali i brojnih drugih oboljenja.
Savjetuje se regulacija tjelesne težine i umjerena fizička aktivnost.
Smanjenje unosa alkoholnih i energetskih pića.
Bijeli i crni luk snižavaju krvni pritisak, pa se preporučuje povećan unos ovih namirnica
osobama sa visokim pritiskom. Neprijatan miris bijelog luka može da se prevaziđe upotrebom
komercijalnih proizvoda bez mirisa, ali treba imati na umu da je svjež bijeli luk najefikasniji.
Upotrebom celera, peršuna i mirođije, koji pomažu pri izbacivanju tečnosti iz organizma,
postiže se smanjenje krvnog pritiska.
Paradajz, svjež ili sok od paradajza, takođe obara krvni pritisak.
Čaj od imele i gloga se tradicionalno koristi za sniženje krvnog pritiska i prevenciju
ateroskleroze. Čajne mješavine koje stimulišu izbacivanje tečnosti iz organizma (diuretici)
doprinose smanjenju zapremine cirkulišuće krvi i tako rasterećuju krvotok. Diuretične osobine
pokazuju: čaj od maslačka, uve, kukuruzne svile, lista breze, rastavić, zečji trn, kleka,
peršun. Ako su Vam otečeni zglobovi i noge pijte čaj od maslačkovog lista, često i u
dovoljnim količinama da izazove često mokrenje. Ovo jeste dosadno, ali će obezbijediti
izlučivanje viška tečnosti.
Nedostatak magnezijuma je povezan sa povećanim vrijednostima pritiska, pa se preporučuje
unos mahunarki, zelenog lisnatog povrća, integralnih žitarica, mlijeka i drugih namirnica
bogatih magnezijumom.
Masna morska riba (losos, sardina, tuna) bogata omega 3 masnim kiselinama, ako se
koristi u bar tri obroka nedeljno doprinosi regulaciji krvnog pritiska i masti u krvi. U našoj
sredini upotreba masne ribe nije raširena, pa dodatni unos suplemenata omega 3 može biti
alternativa.
Nefarmakološko liječenje visokog krvnog pritiska
Nefarmakološko liječenje se sastoji iz liječenja gojaznosti, smanjenja unosa soli, povećanja
fizičke aktivnosti, relaksacijskih načina liječenja i zabrane alkohola. Nefarmakološkim
liječenjem se započinje liječenje svih bolesnika sa visokim krvnim pritiskom i može biti
efikasno kod bolesnika čija vrijedost krvnog pritiska ne prelazi 160/100 mmHg.
Ako se ovim mjerama ne normalizuje krvni pritisak, pored nefarmakoloških mjera
primjenjuju se i ljekovi.
Smanjenje tjelesne težine
Gojaznost ne mora obavezno da bude praćena visokim krvnim pritiskom. Međutim, postoji
sigurna veza između gojaznosti i visokog krvnog pritiska. Gojazne osobe tri puta češće imaju
visok krvni pritisak u odnosu na normalno uhranjene osobe. Gojazna osoba ima dodatnu
količinu krvi koja uz visok krvni pritisak mnogo opterećuje srce. Možda je značajno istaći da
je najteže istrajati na dijeti. Normalizovanje tjelesne težine kod gojaznih osoba može da
smanji krvni pritisak ili čak da ga dovede u normalne granice. Kod težih oblika visokog
krvnog pritiska, smanjenje tjelesne težine čini lijekove efikasnijim. Treba istaći da sa
starenjem veliki broj ljudi dobija u tjelesnoj težini. Razlog za to je sljedeći: posle 25. godine
života organizamu treba 10 kalorija manje dnevno za svaku godinu života. Osoba stara 50
7
godina treba dnevno da unese manje 250 kalorija (25 x 10). Ako unosi svaki dan 100 kalorija
više (na primer jedna kriška hljeba), za godinu dana dobiće u težini pet kilograma.
Smanjenje unosa soli
Liječenje visokog krvnog pritiska uključuje smanjen unos kuhinjske soli. Velika restrikcija
unosa soli nije potrebna. Preporučuje se unošenje dnevno do jedne kafene kašičice soli. To
može da smanji krvni pritisak za 10 mmHg. Da bi se realizovalo unošenje male količine soli,
preporučuje se ishrana sa više svježeg povrća i voća, umjesto soli dodavati biljne začine i
limun. Izbjegavati konzervirane proizvode, slane mesne i mliječne prerađevine, kao i sve
ostale slane proizvode uključujući tu i povrće spremljeno za zimu (kiseli kupus, paprike,
krastavci i dr.).
Fizička aktivnost
Redovan fizički trening je koristan za bolesnike sa visokim krvnim pritiskom. Utvrđeno je da
fizički trening smanjuje krvni pritisak i čini ljude više motivisanim da se liječe. Prije
uključenja u fizičku aktivnost, neophodni su pregledi, a posebno test opterećenja fizičkim
naporom, da bi se utvrdio intenzitet opterećenja. Fizička aktivnost može da bude i štetna ako
nije dobro dozirana. Preporučuju se šetanje, vožnja bicikla i plivanje.
Ne preporučuju se vježbe kod kojih se vrše veći pokreti glavom ili statička opterećenja
(dizanje tereta, guranje automobila i slično). Fizička aktivnost mora da prija, izvodi se
najmanje 4 puta nedeljno u trajanju od jednog sata. Fizičku aktivnost odložiti pri nepovoljnim
atmosferskim uslovima (temperatura ispod 0° C ili iznad 25° C u hladu, vlažnost vazduha
preko 70%).
Relaksacione tehnike
Poslednjih godina porastao je interes za različite relaksacione tehnike u liječenju visokog
krvnog pritiska. Ovim načinom se postižu dobri efekti kod psihički prenapregnutih
osoba. Treba istaći da se ovaj način liječenja mora da primjenjuje uz istovremeno
pridržavanje dijete, fizičke aktivnosti i primjene lijekova.
Tehnike su različite: vježbe relaksacije, joga, transcendentalna meditacija i drugo.
Zabrana alkohola
Sigurno je dokazano da alkohol povećava krvni pritisak. S druge strane, prestanak uzimanja
alkohola dovodi do smanjena krvnog pritiska kod osoba sa visokim krvnim pritiskom koje su
ga svakodnevno konzumirale. Akohol povećava tjelesnu težinu. Jedna od najtežih
komplikacija krvnog pritiska, moždani udar, češći je kod osoba sa visokim krvnim pritiskom
koje svakodnevno uzimaju alkohol.
1.4. Hrana i lijekovi
Nemoguće je nabrojati sve namirnice koje imaju bilo negativan bilo pozitivan utjecaj na
djelovanje lijekova. S obzirom da se većina interakcija odnosi samo na pojedine nutritivne ili
energetske tvari iz namirnica, poznavanje bar približnog sastava namirnica u tu svrhu može
biti od velike koristi. Ovisno o tome o kojem je lijeku riječ i koji efekt se njime želi postići,
potrebno je odabrati onakvu vrstu prehrane kojom ćemo djelovanje lijeka što manje omesti, ili
mu čak i pomoći. Uticaj hrane na dejstvo lijekova može se prikazati na dva načina. Jedan je
dejstvo na brzinu resorpcije iz gastrointestinalnog trakta. Taj način zavisi od vremena
proteklog izmedju uzimanja hrane i lijeka. Po pravilu, uzimanje lijeka na pun želudac u
različitoj mjeri (interindividualno i intraindividualno) smanjuje količinu odnosno brzinu
resorpcije lijeka iz crijevnog trakta.
U vezi s prethodno navedenim, potrebno je istaknuti da:
8
1. Masna hrana usporava pražnjenje želuca mnogo jače nego proteinska ili
ugljikohidratna hrana. Stoga će u slučaju konzumiranja masnije hrane lijek biti duže
izložen djelovanju pepsina i kloridne kiseline nego kad bi taj isti lijek bio uzet između
dva obroka. Lijekovi (npr. antibiotici) koji su osjetljiviji na djelovanje hloridne kiseline
u tom slučaju mogu biti razgrađeni prije nego što stignu u tanko crijevo kako bi se
apsorbirali, pa se stoga njihovo djelovanje time može značajno umanjiti. Nasuprot tome,
postoje lijekovi kojima ovakav tretman pogoduje (npr. grizeofulvin), pa se djelotvornost
lijekova time pospješuje.
2. Hrana bogata proteinima može imati, slično kao i masna hrana, pozitivan ili negativan
učinak, ovisno o vrsti lijeka. Neki lijekovi, ako se uzmu s hranom bogatom proteinima,
mnogo bolje se apsorbiraju (npr. propranolol, tzv. srčani beta-blokator), a neki puno
slabije (npr. metildopi i levodopi).
3. Biljna vlakna, a posebice pektin (kojeg ima u kori jabuke), usporavaju apsorpciju
većine lijekova. To posebice vrijedi za digoksin (jedan od lijekova za srčane bolesnike) i
acetaminofen (popularan protiv raznih vrsta bolova).
4. Pojedine vrste sireva (chedar, parmezan) mogu kočiti djelovanje antidepresivnih
lijekova što je posebice izraženo u slučaju lijekova temeljenih na djelovanju
monoaminooksidaza. Takvo ometanje prije svega izaziva djelovanje aminokiseline
tiramin, koju, osim u pojedinim vrstama sireva, možemo pronaći u namirnicama kao što
su fermentirani mliječni proizvodi, haringa, bakalar, feferoni, pileća jetrica itd.
5. Kuhano ili pečeno povrće, primjerice luk, može povećati učinak pojedinih lijekova
(Varfarin), dok tamnozeleno povrće bogato vitaminom K koči učinak lijekova koji
sprječavaju zgrušavanje krvi.
6. Kofeinski napitci (kava, čaj, coca-cola i sl.) mogu, u kombinaciji s neuroleptičnim
lijekovima (flufenazin, haloperidol, droperidol i dr.) spriječiti njihovu apsorpciju i
terapijsko djelovanje. Djelovanje kofeinskih napitaka i namirnica ujedno se negativno
odražava ako se konzumiraju lijekovi na bazi teofilina, pripravka za liječenje astme.
Rezultat spomenute kombinacije biti će povećanje količine metilksantinskih spojeva u
tijelu, a kao posljedica toksično djelovanje ksantinskih spojeva. Bronhodilatatori na bazi
teofilina osjetljivi su na djelovanje ugljikohidrata (kruha, riže, tjestenine). Kombinacija
nije opasna za život, no znatno je smanjena učinkovitost lijeka zbog njegove usporene
apsorpcije. Suprotno ugljikohidratima, masnoće povećavaju koncentraciju teofilina.
7. Grejp - mnogo lijekova može ući u interakciju sa sokom od grejpa. Među njima su
lijekovi za liječenje visokog kolesterola, alergije, depresije, visokog tlaka, boli,
impotencije, lijekovi koji se uzimaju prilikom transplantacije, lijekovi za liječenje
raka…
Grejp je specifičan po tome što se neki sastojci iz njega razgrađuju preko jetrenog
enzima, koji je onda prezaposlen i ne može obavljati očekivanu razgradnju lijekova.
Stoga u krv počinju dospijevati neočekivano veće količine lijeka i lijek onda postaje
otrov jer ga ima previše.
Osobe koje uzimaju antibiotike i piju grejp mogu patiti od infekcije duže nego što je
uobičajeno. Srčani bolesnici koji uzimaju antihipertenzive neće uspjeti standardnom
dozom lijeka sniziti krvi tlak. Osobe koje uzimaju antidepresive mogle bi osjetiti višak ili
manjak energije. Žene koje uzimaju kontracepcijske pilule i piju prirodni sok od grejpa
mogle bi zatrudnjeti jer tablete u kombinaciji s ovim voćem imaju manji učinak.
8. Alkohol se ne preporuča niti u jednoj kombinaciji s lijekovima. No, poseban naglasak po
pitanju istodobnog neuzimanja alkohola i lijeka stavlja se u slučaju bolesnika koji troše
lijekove metronidazol i grizeofulvin, a osobito lijekove za liječenje dijabetesa, npr.
klorpropamid, glibenklamid, glikvidon i tolbutamid. Uzet istodobno sa spomenutim
9
lijekovima alkohol još više snižava šećer u krvi i dovodi do opasne hipoglikemije, koja
može uzrokovati strašne po zdravlje negativne posljedice, pa čak i smrt.
Kao što hrana može utjecati na učinkovitost lijeka, i lijek se može uplitati u metabolizam i
utjecati na sposobnost tijela da koristi nutrijente iz hrane. Najbolji primjer je pretjerana
upotreba laksativa. Česta i duga upotreba ovih lijekova onemogućuje adekvatnu apsorpciju
vitamina A, D, E i K.
Aspirin i Andol ne bi se trebali uzimati na prazan želudac jer mogu uzrokovati mučninu i
povraćanje. Također izazivaju pojačano gubljenje vitamina C. Stoga je uz ovakve lijekove
preporučljivo uzimanje i vitamina C te hrane bogate željezom i kalijem.
Fenobarbital (hipnotik, antikonvulziv) može izazvati mučninu i povraćanje, a može
uzrokovati smanjeno stvaranje vitamina D u organizmu, što s vremenom može dovesti do
stvaranja rahitisa i osteoporoze.
Triamteren (diuretik) može izazvati povraćanje, dijareju i bolove u trbuhu. Preporučljivo je
ovaj i slične lijekove uzimati s hranom ili odmah nakon jela.
Aspirin, andol i kortikosteroide trebalo bi uzimati na pun želudac.
Kortikosteroidi koji imaju jako široku primjenu i nalazimo ih u mnogim lijekovima (za
liječenje kožnih bolesti, alergijske i autoimune bolesti, reumatske bolesti, upale oka i uha,
nekih oblika leukemije, nekih bolesti probavnog trakta, upala jetre) koče apsorpciju kalcija,
povisuju razinu lipida u krvi, stimuliraju apetit, pa mogu uzrokovati povećanje tjelesne mase.
Kako bi se želučana sluznica zaštitila od potencijalne iritacije, ovaj lijek treba uzimati zajedno
s jelom ili neposredno nakon obroka. Osobe koje uzimaju kortikosteroide trebale bi uzimati
hranu bogatu proteinima, vitaminom D i kalcijem.
Vitamini i minerali
Vitamini i minerali, o kojima vlada mišljenje kao o sasvim bezazlenim sredstvima, te različiti
drugi dodaci prehrani mogu se vezati na neke lijekove, izazivajući neuobičajene reakcije
organizma (teškoće u disanju, slabost, povraćanje, opstipaciju ili proljev). Gotovo da nema
vitamina koji ne interferira s nekim lijekom.
Znanstvenim studijama dokazano je da tvari nađene u lijekovima protiv prehlade, bolova i
alergije, koji se u svakoj ljekarni mogu dobiti bez recepta, uvelike smanjuju razinu vitamina
A u organizmu. Budući da je njegova zadaća da štiti i jača sluznicu koja oblaže nos, grlo i
bronhe, pomanjkanje tog vitamina može pružiti bakterijama pogodan medij u kojem se mogu
nesmetano razmnožavati. Tako se može produljiti tijek bolesti, iako je prva namjena lijeka
ublažiti bolest.
Poznat je učinak lijekova iz skupine sulfosalazida koji se primjenjuju kod upalnih bolesti
crijeva na razinu folata u organizmu, pa je tijekom terapije nužno dodatno uzimanje
(suplementacija) folne kiseline.
Kod lijekova laksativnog djelovanja treba uzeti u obzir nemogućnost apsorpcije, odnosno
iskorištavanja vitamina topivih u mastima, poput vitmina A, D i E. Kod starijih osoba koje
često pate od opstipacije upravo je tako izazvan ili pogoršan postojeći deficit tih vitamina.
Kod osoba koje koriste lijekove za "razrjeđivanje krvi" (antikoagulansi) treba izbjegavati
hranu bogatu vitaminom K, koji ima koagulativno svojstvo, tj. utječe na proces zgrušavanja
krvi. Zbog toga što je bogato vitaminom K, tamnozeleno povrće koči hipoprotrombinemijski
učinak oralnih antikoagulansa, lijekova koji sprječavaju zgrušavanje krvi (varfarin, pelentan,
heparin i sl.). Stoga pripazite na unos špinata, kupusa, graha, peršina i ribe.
10
Različiti lijekovi utječu i na mnoge minerale sadržane u hrani, a uglavnom se kao posljedica
javlja smanjenje njihovih rezervi u organizmu. Djelovanjem diuretika, mokraćom se izlučuju
kalij, magnezij i cink. Dulje korištenje aspirina (acetilsalicilne kiseline) uzrokuje krvarenja u
probavnom sustavu, što može smanjiti razinu željeza u organizmu i izazvati blaži ili teži oblik
anemije. Lijekovi koji se uzimaju radi uklanjanja suvišne kiseline u želučanom
soku izazivaju nedostatak fosfata i magnezija, što dovodi do mišićne slabosti i grčeva u
mišićima.
Interakcija lijekova i vitamina C
Acetaminofen – Visoke doze vitamina C mogu smanjiti izlučivanje ovog lijeka urinom, što bi
uzrokovalo povećanje količina tog lijeka u krvi.
Antacidi s aluminijem – Aluminij se nalazi u većini antacida. Vitamin C može povećati
količine aluminija koje tijelo apsorbira, što bi dovelo do pogoršanja nuspojava ovog lijeka.
Vitamin C uzmite 2 sata prije ili 4 sata poslije uzimanja antacida.
Aspirin i nesteroidni protuupalni lijekovi – Ovi lijekovi mogu smanjiti količinu vitamina C
u tijelu, jer uzrokuju njegovo pojačano izlučivanje urinom.Visoke količine vitamina C mogu
onemogućiti tijelo da razgradi aspirin (da bi ga se riješilo) te uzrokovati zadržavanje ovog
lijeka u tijelu, povećavajući njegovu koncentraciju u krvi. To bi pojačalo djelovanje i
nuspojave aspirina. Neka istraživanja su pokazala da vitamin C može smanjiti želučane
poteškoće koje ovi lijekovi mogu prouzročiti.
Barbiturati – Barbiturati, kao fenobarbital, pentobarbital i sekonobarbital, mogu smanjiti
učinak vitamina C tako što uzrokuju njegovo izlučivanje iz organizma.
Blokatori kalcijevih kanala – Uzimanje blokatora kalcijevih kanala, kao što su nikardipin i
nifedipin, zajedno sa vitaminom C smanjuje apsorpciju vitamina C u stanice.
Inhibitori proteaze – Vitamin C malo snižava razinu inhibitora proteaze, lijekova koji se
koriste u liječenju HIV i AIDS-a (npr. amprenavir, nelfinavir i ritonavir). Uzimanje velikih
doza vitamina C može smanjiti vrijeme zadržavanja tih lijekova u organizmu te time smanjiti
učinkovitost tih lijekova.
Lijekovi koji se primjenjuju u kemoterapiji – Kao antioksidans, vitamin C može ometati
učinke nekih lijekova koji se koriste u kemoterapiji. Međutim, neka istraživanja pokazuju da
vitamin C može čak pospješiti učinak kemoterapije. Ako idete na kemoterapiju, ne uzimajte
vitamin C bez savjetovanja sa vašim onkologom.
Nitratni lijekovi za liječenje bolesti srca – Kombinacija vitamina C sa nitroglicerinom,
izosorbid dinitratom ili izosorbid mononitratom (vazodilatatori) sprječava razvoj tolerancije
na te lijekove zbog koje ti lijekovi ne bi djelovali na pacijenta.
Oralni kontraceptivi i hormonska zamjenska terapija – Vitamin C može povećati razine
estrogena. Vitamin C može smanjiti brzinu uklanjanja estrogena iz organizma te stoga
uzimanje vitamina C sa estrogenima može povećati djelovanje i nuspojave estrogena. S druge
strane, oralni estrogeni smanjuju apsorpciju i učinak vitamina C u tijelu.
Varfarin – Neka istraživanja pokazuju da vitamin C ometa djelovanje varfarina
(antikoagulansa). Smanjenje djelovanja varfarina povećava rizik od grušanja krvi i stvaranja
ugrušaka.
Tetraciklini – Uzimanje vitamina C zajedno sa tetraciklinima (antibiotici) može povećati
razine antibiotika u krvi. Također, antibiotici mogu smanjiti učinak vitamina C u tijelu.
11
1.5. Specifičnosti prehrane prema vrsti oštećenja
1.5.1. Downov syndrom
Sindrom Down i pretilost dvije su usko povezane medicinske pojave. Od 70-tih godina
prošlog stoljeća, u literaturi se više puta raspravljalo o uzrocima tih pojava i mogućnostima
liječenja (1-6,8-9,11-12,14-16). Jasnih implikacija za medicinsko postupanje s osobama sa
sindromom Down još nema.
Ustanova Olgahospital Stuttgart djeluje već 17 godina i radi s djecom i odraslim osobama sa
sindromom Down. U istraživanju provedenom na uzorku od 25 slučajeva rezultati su pokazali
da je BMI te djece u velikom dijelu kontinuirano povećan nakon treće godine života tako da
više od 30% ima BMI iznad 90. centile, a u oko 50% on je veći i od 75. centile.
Najčešći uzroci debljanja u dobi do treće godine života su orofacialna disfunkcija, anomalije
unutarnjih organa (želuca, gušterače) te srca. Nakon 3. godine malformacije se uglavnom
ispravljaju kirurškim putem, pa je povišen BMI u toj dobi obično posljedica visokokalorične
prehrane i motorne hipotonije te djece. Problem se povećava sa odrastanjem, jer roditelji,
škola i okolina u cjelini ne posvećuju dovoljno pozornosti prehrani i tjelesnoj aktivnosti djece
sa sindromom Down.
BMI iznad 75. centile rizična je za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Ova populacija ima
veći rizik za bolesti srca i krvnih žila, te srčanog i moždanog udara, jer su pretilost i dijabetes
u osoba sa sindromom Down predodređujući čimbenici.
U prethodnim je studijama bila praćena i motorna aktivnost djece pomoću indeksa aktivnosti
(IA). Zabilježena je smanjena aktivnost s povećanjem BMI.
Briga o osobama sa sindromom Down zahtijeva velike napore roditelja i stručnog osoblja
zbog temeljne bolesti i popratnih poremećaja kao što su pretilost i neprilagođene prehrambene
navike.
Prehrambene navike i ponašanje djece, mladeži i odraslih osoba sa sindromom Down
zahtijevaju pažljivo praćenje, analizu i moguće rane intervencije. Primarni prehrambeni
problemi mogu se sagledati, često uz korelaciju s raznim dodatnim poteškoćama kao što su
srčane i gastrointestinalne anomalije ili orofacijalna disfunkcija, ali i problem psihološke
interakcije roditelj-dijete.
Sekundarno, problem prehrane u djetinjstvu nije kvaliteta prehrambenih namirnica, nego
neadekvatan unos energije što s vremenom dovodi do porasta BMI.
Roditelji moraju biti svjesni da je za rješenje tog problema obavezna stalna obuka,
promatranje i stručni savjeti s naglaskom na prehrambeno ponašanje.
Prehrambene navike su također rezultat procesa učenja. Zato bi trebalo težiti prevenciji
hranom uzrokovanih bolesti i prihvatiti nutricionističke koncepte kao što su DGE.
Djeca, mladež i odrasle osobe sa sindromom Down trebaju biti sportski aktivni. Sindrom
Down ne isključuje sportske aktivnosti ako nisu isključene specifičnim zdravstvenim
problemima, npr. kardijalnom genezom. Tjelesna aktivnost uključuje sportove izdržljivosti
kao što su hodanje, vožnja biciklom i dr. 3 puta na tjedan najmanje 30 minuta. Posebno među
mladim ljudima i odraslim sa sindromom Down, sport u slobodno vrijeme i dodatno
psihološki motivira.
Neka djeca s Downovim sindromom nemaju dovoljno snage da u prvim danima života
izvršavaju komplicirane koordinacije potrebne za sisanje, gutanje i disanje u isto vrijeme, pa
se često znaju zagrcnuti ili gušiti. Ti se problemi obično rješavaju nakon nekoliko tjedana.
Ako želite dojiti, a vaše novorođenče, s obzirom na okolnosti, još nije dovoljno spremno,
12
potrudite se zadržati mlijeko dok ono ne prihvati dojenje koje mu je prijeko potrebno za
razvoj. Ako je dojenje neostvarivo, bilo zbog majke ili zbog djeteta, moguće je i hranjenje na
bočicu umjetnom hranom. To ne može štetiti. Najvažnije je da je vaše dijete zadovoljno. Ne
požurujte hranjenje i nemojte prebrzo prestati hraniti svoje dijete. Djeca s Downovim
sindromom obično jedu vrlo sporo, a povremeno znaju i zaspati. Ako se to dogodi, pokušajte
ga škakljati po obrazima, dlanovima i stopalima, te kad se probudi, nastavite hranjenje.
Bilo je mnogo rasprava na temu prehrambenih potreba djece s raznim invaliditetima, posebno
djece s Downovim sindromom. Djeca u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i u mnogim
drugim zemljama koriste dijete koje se baziraju na ugljikohidratima i mliječnim proizvodima.
Iako su odrasli često svjesni da će dijeta pomoći u održavanju njihova zdravlja, često ta načela
ne primjenjuju za svoju djecu.
Organsko povrće ima mnogo hranjivih tvari potrebnih za tijelo da ostane zdravo i jako i za
mozak da bude aktivan. Ovi nutrijenti se uvode u savršenim oblicima da se probavljaju i
apsorbiraju. Unatoč tome, mnoga djeca su unosila vrlo malo od njih. S druge strane, kruh,
šećeri, tjestenina i većina žitarica sadrže jednostavne ugljikohidrate poznate da rastvaraju
kvasac u probavnom traktu i rezultiraju zbunjenim razmišljanjem, sporom probavom i
zatvorom.
Probavni problemi su česti u djece s Downovim sindromom i često se mogu spriječiti dijetom
i preveniranjem rastvaranja kvasaca i zatvora čim se pojave. Živjeti sa zatvorom je opasna
opcija, jer omogućava toksinima da prodru u crijeva preko tankog crijeva. Bitno je da roditelji
djece s Downovim sindromom budu aktivni i da potenciraju ishranu bogatu povrćem. Voće
također može pomoći u održavanju probavnog sustava. Problemi kao što su pred-celijakijski
uvjeti također se mogu riješiti prehranom koja je lako probavljiva.
Hrana treba biti korištena za liječenje i promicanje zdravlja. Hrana bi trebala biti sredstvo za
održavanje zdravlja. Kupovanje namirnica koje se uzgajaju treba potencirati za razliku od
onih koje su proizvedene. Vaše dijete treba konzumirati namirnice koje su lako probavljive,
kao što su mliječni proizvodi npr. od kozjeg mlijeka, za razliku od kravljih mliječnih
proizvoda.
Ako vaše dijete ima refluks, saznajte koje namirnice su kiseline a koje su alkalne. Alkalna
hrana bi bila najbolja za vaše dijete.
Najbolji obroci za vaše dijete će uključivati stvari kao što su špinat, peršin, kelj i slatki
krumpir, organska jaja, mala količina organskog mesa i voća, kao i neke žitarice poput prosa .
Oni će uključivati čistu vodu kao savršeno piće.
1.5.2. Autizam
Dijetalna ograničenja - hrana bez glutena (koji je sadržan u brašnu, riži, zobi i ječmu) i
kazeina (nalazi se u mlijeku).
Jedan od pristupa liječenju autizma je i prehrana bez glutena i kazeina. Kazein i gluten su
slični proteini koji kod neke autistične djece mogu negativno utjecati na moždane funkcije te
uzrokovati pojavu kožnih i probavnih simptoma. Prije početka ovakvog načina prehrane
potrebno je posavjetovati se s pedijatrom ili obiteljskim liječnikom.
Mnogi roditelji djece s autizmom pokazuju da im je dijete dobilo ili produžavalo recepte za
antibiotike za uho ili druge respiratorne infekcije tijekom prve godine, prije dijagnoze
autizma. Antibiotici širokog spektra ubijaju dobre kao i loše bakterije u crijevima, a to je
možda razlog zašto autistična djeca obično imaju problema sa crijevima.
Dakle, ako vaše dijete ima autizam, vraćanje zdravog crijeva je bitno. Možete početi
jednostavno, i zamjenom probavnih enzima, te davanjem probiotika za vraćanje ravnoteže
13
bakterija u probavnom sustavu. Obje mjere mogu pomoći u liječenju probavnog trakta i
postizanju normalne apsorpcije, a proizvele su pozitivne kliničke rezultate kod autistične
djece.
Postoji mnogo preklapanja između ADHD (hiperaktivnost) i autizma, tako da za autističnu
djecu koja pokazuju znakove hiperaktivnosti, potrebno je uspostavljanje ravnoteže šećera u
krvi.
Prehrambene studije dosljedno pokazuju da hiperaktivna djeca jedu više šećera nego druga
djeca. Druga su istraživanja potvrdila da nije problem šećer sam po sebi, nego forme u kojima
dolazi, te nepostojanje ravnoteže u prehrani općenito. Studija sa 265 hiperaktivne djece je
utvrdila da više od tri četvrtine njih pokazuje abnormalnu toleranciju glukoze, odnosno
njihova tijela su u manjoj mogućnosti da obrađuju unos šećera i održavaju uravnoteženu
razinu šećera u krvi.
U svakom slučaju, kada dijete redovito jede te rafinirane ugljikohidrate, bombone, čokolade,
gazirana pića, sokove i malo ili nimalo vlakana, usporava se apsorpcija glukoze, razina
glukoze u krvi stalno će varirati i pokrenuti česte fluktuacije na svim razinama aktivnosti,
koncentracije, fokusa i ponašanja. To, naravno, neće pomoći bilo kojoj funkciji djetetovog
mozga.
Povećanje omega 3 masnih kiselina
Nedostaci esencijalnih masnoća su česti kod ljudi s autizmom. Istraživanje koje je dr. Gordon
Bell sproveo na Sveučilištu Stirling je pokazalo da neka autistična djeca imaju enzimski
defekt koji uklanja esencijalne masti iz stanične membrane mozga brže nego što bi trebalo. To
znači da će autistično dijete vjerovatno trebati veći unos esencijalnih masnoća od prosjeka. I
utvrđeno je da nadopuna EPA, može usporiti aktivnosti neispravnih enzima, klinički
poboljšava ponašanje, raspoloženje, maštu, spontani govor, spavanje i težište autističnog
djeteta.
Povećanje vitamina i minerala
Još od 1970-ih utvrđeno je da nutritivni pristup može pomoći kod autizma, zahvaljujući
pionirskim istraživanjima dr. Bernard Rimlanda sa Instituta za istraživanje dječjeg ponašanja
u San Diegu, Kalifornija. On je pokazao da dodatak vitamina B6, vitamina C i magnezija
značajno poboljšava simptome kod djece s autizmom. U jednoj od njegovih ranih studija u
1978, 12 od 16 autistične djece pokazalo je bolje rezultate, a zatim regresiju kada su vitamini
zamijenjeni sa placebom. Desetljećima nakon toga, dr. Rimland i mnogi drugi istraživači su
izvijestili pozitivne rezultate s ovim pristupom.
Ipak, druge studije nisu uspjele potvrditi pozitivne rezultate s određenim hranjivim tvarima.
Na primjer, francuska studija sa 60 autistične djece pokazala je znatno poboljšanje sa
kombinacijom vitamina B6 i magnezija, ali ne i kada je svaka tvar korišćena zasebno. Ova
studija pokazuje kako je važno dobiti ravnotežu tih hranjivih tvari.
Vitamin B6 osobito može pomoći, dijelom zbog toga što mnoga djeca s autizmom ili
poteškoćama u učenju imaju pyroluriu, stanje u kojem se, iz genetskih razloga, visoke razine
spojeva nazvanih kryptopyrroles izlučuju urinom, što uzrokuje nedostatak cinka i vitamina
B6. Sva djeca autističnog spektra bi trebala biti testirana na pyroluriu. To uključuje
jednostavan i jeftin test urina na kryptopyrroles i dopune odgovarajućim razinama vitamina
B6 i cinka, koji su donijeli izvanredna poboljšanja.
Pedijatar Marija Megson iz Richmonda, Virginia, smatra da kod mnoge autistične djece
nedostaje vitamin A. Inače poznat kao retinol, vitamin A je neophodan za vid. Također je vrlo
važan za izgradnju zdravih ćelija u probavnom sustavu i mozgu.
14
Najbolji izvori vitamina A su majčino mlijeko, organsko meso, mliječne masti, riba i ulja iz
jetre bakalara. Ništa od navedenog ne preovladava u našoj prehrani. Umjesto toga, imamo
formule mlijeka, multivitamine, od kojih mnogi sadrže retinol i promijenjene oblike kao što
su retinyl palmitata, koji ne djeluje kao retinol dobijen iz riba ili životinja. Megson je počela
ispitivati što se može dogoditi ako ta djeca ne dobivaju dovoljno prirodnog vitamina A.
Ona je shvatila da ne samo da će to utjecati na cjelovitost probavnog trakta, nego da
potencijalno dovodi do alergije. To bi također utjecalo na razvoj njihovih mozgova, i ometalo
njihov vid. Oboje, razlike izmedju mozgova i vizualni nedostaci su otkriveni kod autistične
djece. Vizualni nedostaci, Megson će zaključiti, bili su važan trag, zbog nedostatka vitamina
to bi značilo loše crno-bijele vizije, simptom često uočen kod autistične djece. Ako ne možete
vidjeti crno i bijelo, ne možete vidjeti sjene. I bez da izgubite sposobnost percipiranja
trodimenzionalnost, to vam zauzvrat smanjuje mogućnost da vidite ljudske siluete, što bi
moglo objasniti zašto neka autistična djeca imaju tendenciju da ne gledaju izravno u vas. Oni
vas gledaju sa strane.
Izbjegavajte alergije na hranu
Jedan od najznačajnijih čimbenika koji pridonose autizmu su nepoželjne namirnice i
kemikalije koje često dolaze do mozga putem krvotoka zbog neispravne probave i apsorpcije.
Velik dio poticaja za prepoznavanje važnosti prehrane je došao od roditelja koji su primijetili
ogromna poboljšanja kod svoje djece nakon promjene njihovih dijeta.
Najjači izravni dokaz o hrani povezan s autizmom uključuje pšenične i mliječne proizvode i
specifične proteine koji sadrže gluten i kazein. To je teško probaviti i, pogotovo ako je
uvedeno rano u životu, može dovesti do alergije. Ulomci tih proteina, tzv peptidi, mogu imati
velike učinke u mozgu. Oni mogu djelovati izravno u mozgu oponašanjem vlastitih tjelesnih
prirodnih opioida (kao što su enkefalin i endorfin), pa se ponekad nazivaju i 'exorphins'.
U svakom slučaju, posljedica toga je povećanje opioidne aktivnosti, što dovodi do mnogih
simptoma koje opisujemo kao autizam. Istraživači na odjeljenju autizma na Sveučilištu
Sunderland su otkrili povećane razine tih peptida u krvi i mokraći djece s autizmom.
Exorphin peptidi su izvedeni iz nepotpuno probavljenih proteina, posebno hrane koja sadrži
gluten i kazein. Jedan od njih, zvan IAG i proizlazi iz glutena u pšenici, uočen je kod 80 posto
autističnih bolesnika. Dakle, prvi problem je loša probava proteina. Nedovoljno cinka i
vitamina B6 može doprinijeti tome, jer su neophodni za pravilnu proizvodnju želučane
kiseline i proteina za probavu, ali često su manjkavi kod autistične djece s pyroluriom, kao što
smo ranije spomenuli.
Postoji mnogo anegdota o dramatičnim poboljšanjima kod djece s autizmom od roditelja koji
su uklonili kazein (mliječni protein) i gluten (protein pšenice, ječma, raži i zobi) iz njihove
dijete. Dr. Robert Cade, profesor medicine i fiziologije na Sveučilištu u Floridi, je primijetio
da ako razina peptida u krvi pada, simptomi autizma padaju. "Ako se razina peptida može
svesti na normalu", kaže on, "mi obično vidimo dramatičan napredak“.
Ako se odlučite na ovaj put sa svojim djetetom, morat ćete primijeniti spori pristup. Odjel za
istraživanje autizma na Sveučilištu Sunderland preporučuje postupno povlačenje hrane, nakon
odstranjenja mliječnih proizvoda (kazein) treba čekati tri tjedna prije uklanjanja pšenice, zobi,
ječma i raži (gluten) iz prehrane. U početku, kod djeteta se u procesu 'povlačenja' njegovi
simptomi mogu malo pogoršati.
Vodite dnevnik hrane i pratite ponašanje i simptome djeteta. To može pomoći da se
identificira na koju od uobičajene hrane su osjetljivi - agrume, čokoladu, umjetne
prehrambene boje, salicilate, jaja, rajčice, avokado, patlidžane, crvene paprike, soju i kukuruz.
Ali zapamtite, većina namirnica na ovom popisu sadrži vrijedne hranjive tvari, tako da ćete se
15
morati pobrinuti da su adekvatno zamijenjene, a ne samo uklonjene. Taj cijeli proces je
najbolje učiniti pod vodstvom prehrambenog terapeuta.
Dislipidemije i hipertenzije: Dijetetski ciljevi za zdravlje srca uključuju planiranje prehrane
koja je na biljnoj bazi, s niskim postotkom natrija ograničenim u ukupnoj masti. DASH dijeta
(dijetetski pristup da se zaustavi hipertenzija) je popularna dijeta korištena od strane
American Heart Association i American Dietetic Association. Natrij je obično proračunat za
2000mg/dnevno. Preporuke za unos masnoća naglašavaju fokusiranje na zdravija biljna ulja i
esencijalne masne kiseline, dok ograničavaju izvore zasićenih i trans-masti.
1.5.3. Celijakija
Vjeruje se da više od milijun Europljana boluje od celijakije ili glutenske enteropatije. Na
jednog dijagnosticiranog oboljelog najmanje je sedam neprepoznatih. Znanje o celijakiji i
održavanju zdravlja kod te je bolesti na izrazito niskoj razini. Prepoznavanje celijakije, tj.
razina kliničke sumnje posebno je izražen problem u Hrvatskoj. Bolest zahvaća sve dobne
skupine, oba spola, a može se javiti već u dojenčadi ili pak u odraslih. Razni simptomi te
bolesti dugo mogu biti prikriveni.
Neliječena celijakija može biti povezana s ozbiljnim zdravstvenim komplikacijama. Oštećenje
sluznice tankog crijeva koje traje može rezultirati razvojem vrlo teških i za život opasnih
bolesti crijeva kao što su karcinom crijeva i maligni tumor limfnog tkiva crijeva tzv. limfoma.
Stručnjaci ističu (dr. Irena Slavić) da u Hrvatskoj od oko 85 osoba jedna boluje od celijakije.
Problem je što se na otprilike 500 osoba u Hrvatskoj dijagnosticira samo jedna oboljela osoba.
Drukčije je stanje u susjednim zemljama. Italija, primjerice, bilježi 1 oboljelog na 85 osoba,
Slovenija 1 na 100, Mađarska 1 na 90. Bolje poznavanje bolesti i točniji postupci za njezino
dijagnosticiranje pridonose njezinu češćem otkrivanju.
Celijakija ili glutenska enteropatija najčešća je kronična gastroenterološka autoimuna bolest
koju karakterizira netolerantnost organizma na gluten - bjelančevinu pšenice, ječma, raži i
zobi. Pojavljuje se kod genetski sklonih pojedinaca kojima jelovnik sadrži gluten, ali i kao
posljedica stresa ili infekcija. Rezultira oštećenjem sluznice tankog crijeva, smanjenjem
lučenja nekih hormona, otežanom probavom bitnih nutritivnih sastojaka te razvojem vrlo
teških i za život opasnih bolesti.
Bezglutenska prehrana je zdravstvena prehrana koja isključuje gluten koji je protein pšenice,
raži, ječma, zobi i botaničkih srodnika ovih vrsta kao što su Pira, Farina, Semolina, Triticale.
Za oboljele od celijakije štetno je brašno spomenutih žitarica i sve namirnice od brašna - kruh,
tjestenina te razna industrijska hrana.
Problem je održavanje striktne bezglutenske dijete, jer gluten je popularan dodatak u industriji
za zgušnjavanje ili podloga za boje i arome koje se dodaju u proizvode široke potrošnje.
Namirnice također mogu biti kontaminirane glutenom tijekom proizvodnje ili pakiranja. Za
održavanje dijete prijeko je potrebno znati koja hrana u svojem sastavu sadrži gluten, a koja
ne sadrži.
Bezglutenska dijeta nije nimalo štetna za organizam. Gluten kao protein nije esencijalan i
aminokiseline koje ga čine zamjenjive su brojnim drugim prehrambenim izvorima.
Uzimanjem hrane bez glutena niste lišeni niti jednog važnog nutritivnog sastojka, niti
vitamina i minerala koji se ne bi mogli nadoknaditi drugom hranom.
Uz striktnu bezglutensku dijetu stanje organizma potpuno se normalizira. I za ovu dijetu
vrijede osnovna pravila pravilne prehrane koja vrijede i za zdrave osobe.
16
Priprema bezglutenske prehrane nije teško ostvariva, ali zahtijeva promjene ustaljenih
prehrambenih navika. Temelji se na dobroj informiranosti, pravilnom izboru namirnica,
pozornosti prilikom pripreme i posluživanja hrane.
Bezglutensko kuhanje identično je normalnom kuhanju. Mnoga se jela mogu pretvoriti u
bezglutenska bez ikakvih poteškoća ako se upotrebljavaju prirodno bezglutenske namirnice.
Mnogi dijelovi nekog obroka mogu se pripremiti tako da su bezglutenski, a da se pritom ne
gubi na okusu.
Umaci se mogu zgušnjavati škrobnim brašnom ili krumpirom. Čak se i holandski umak može
pripremiti na takav način. Gotova sredstva za zgušnjavanje umaka često su bez glutena.
Kroketi ili nabujci također će se dobro vezivati krumpirovim, škrobnim ili kukuruznim
brašnom.
Kod pripreme ribljih jela može se upotrijebiti čisto kukuruzno brašno.
Povrće se može pripremati i bez umaka s brašnom. Okus pojedinog povrća osobito će doći do
izražaja kada se stavi samo na maslac.
Juhe, žličnjaci, odresci od krupice ili puding od fine kukuruzne ili rižine krupice bit će
jednako dobra jela poput onih pripremljenih od pšenične krupice.
Danas jedina terapija bolesti jest striktna bezglutenska dijeta za cijeli život. Uvođenjem takve
prehrane crijevna sluznica se opravlja i simptomi koji su tome prethodili nestaju. Osoba koja
je na striktnoj bezglutenskoj prehrani može biti zdrava kao i drugi ljudi.
Bezglutenska zdravstvena dijeta isključuje iz prehrane proizvode koji sadrže i najmanje
količine (>0, 002 ppm) glutena. Potrebno je striktno paziti pri izboru namirnica za prehranu.
Prehranu bez skrivenih izvora glutena nije jednostavno provoditi. Poteškoću stvara što se
gluten može skrivati u aditivima, konzervansima i različitim stabilizatorima hrane. Može se
nalaziti u procesuiranoj hrani, lijekovima i nekim sredstvima za održavanje higijene usta.
Opasnost postoji i od kontaminacije hrane glutenom.
1.5.4. Chronova bolest
Podhranjenost je prisutna kod bolesnika koji boluju od Chronove bolesti. Bolesnici s ovom
bolesti brže sagorijevaju kalorije, ali im crijeva ne mogu resorbirati hranjive sastojke iz
uobičajene hrane jer im je crijevna sluznica ili stijenka upaljena, dok je ova resorpcija
normalna kod zdravih ljudi bez crijevnog poremećaja. Radi izbjegavanja zaostajanja u rastu
kod djece sa upalnim bolestima crijeva, neki stručnjaci savjetuju uzimanje hrane kalorijski
vrjednije bjelačevinama za 150 % dnevno u odnosu na unos u normalnim oklnostima.
Znanstvena istraživanja su pokazala da je suport (potpora) adekvatnom prehranom također
važna kao i samo liječenje lijekovima, stoga je od iznimne važnosti pravilna prehrana
oboljelih.
Hrana koju treba preferirati
1) Tekućina
Iznimno je važno piti puno tekućine zbog proljevastih stolica. Potrebno je piti vodu, čajeve,
negazirane sokove, najbolje jabučni sok. Smatra se da čajevi, iako imaju teina kao zeleni čaj,
imaju pozitivan učinak na oboljele.
2) Bjenačevine (proteini)
Bjelančevine su vrlo važni spojevi, osobitio za djecu u fazi intenzivnog rasta. Proljev dovodi
do deficita (pada) bjelačevina i oboljeli trebaju veće količine bjelančevina u odnosu na zdravu
populaciju. Jedna znanstvena studija pokazala je da su bjenačevine soje prihvatljive kao
17
nadomjestak bjelačevina iz mlijeka kod osoba koje ne podnose mliječne bjelančevine. Stoga
se sojino mlijeko može konzumirati, ali ne i jesti soju u obroku (vidjeti dalje kod hrane koju
treba izbjegavati). Plava riba kao tuna, srdela ili lokarda smatraju se pogodnom hranom za
oboljele. Piletina je također pogodna vrsta mesa za oboljele.
3) Kompleksi ugljikohidrata
Voće, povrće i žitarice (ukoliko se ne boluje od celijakije - bolesti nepodnošenja glutena koji
je glavni sastojak svih žitarica), trebaju činiti polovicu kalorija koju oboljeli tijekom dana
trebaju unositi u organizam. Svježe voće (jabuke, grejpfrut, šljive, maline i ribizli) smatraju se
protektivnim (dobrim) voćem za oboljele i za sprečavanje raka debelog crijeva. Bolesnici
trebaju izbjegavati voće s većim sadržajem šećera kao grožđe, ananas, lubenica, kruške.
4) Omega 3 masne kiseline
Riblje ulje, tj.plava riba koja obiluje omega 3 masnim kiselinama, smatra se izuzetno dobrim
za crijevnu sluznicu i smanjivanje upale osobito tankog crijeva. Znanstvena istraživanja su
pokazala kako osobe koje su oboljele od ovih bolesti, a osobito oboljeli od Chronove bolesti,
trebaju znatno kraću terapiju lijekovima i manje doze lijekova ukoliko im je prehrana bogata
plavom ribom.
5) Tekući nadomjesci hranom
Postoje nadomjesci hrane gdje su omjeri tekućine, elektrolita, vlakana i mikroelemenata točno
izbalansirani i primijenjuju se kao nadomjestak barem jednog ili više obroka kod osoba koje
ne povraćaju, a imaju proljeve zbog kroničnih crijevnih bolesti. Na našem tržištu u ljekarnama
može se nabaviti ”Ensure plus”.
6) Kalijem bogate namirnice
One su potrebne kod svih vrsta proljeva, a osobito onih kod kroničnih crijevnih bolesti.
Gotovo redovito kod takvih bolesnika nedostaje element kalij, koji se u namirnicama nalazi u
svježem kravljem siru, ribi, avokadu i bananama. To su ujedno namirnice koje oboljeli mogu
konzumirati.
Hrana koju oboljeli moraju izbjegavati
1) Masnoće
Masnoće pogoršavaju upalu sluznice tankog crijeva kod Chronove bolesti i ulceroznog
kolitisa. Bolesnici s kroničnim upalnim bolestima crijeva trebaju izbaciti masnoće iz ishrane,
pogotovo zasićene masnoće u mesu i mliječnim proizvodima. Međutim, kako je već ranije
napomenuto, masnoće koje nalazimo u ribljem ulju (omega 3 masne kiseline) mogu pomoći u
zacjeljenju upaljene sluznice. Nutricionisti, stručnjaci koji se u svijetu bave namirnicama,
prehranom i učincima pojedinih sastojaka hrane, za oboljele od navedenih bolesti optimalnom
prehranom smatraju onu koja je izbalansirana sa što manjim unosom zasićenih masnoća (koje
unosimo preko crvenog mesa i mesnih prerađevina) i povećanim unosom plave ribe.
2) Mlijeko
Pojedini bolesnici s kroničnim uplanim crijevnim bolestima imaju nepodnošenje
(intoleranciju) na laktozu tj. šećer koji se nalazi u mlijeku. Tim bolesnicima proljev se obično
pogoršava pijenjem mlijeka. Korištenje običnog jogurta (nikako voćnog jogurta), ili jogurta s
dodatkom kultura kao acidofila i drugih mliječnih kultura gdje je mlijeko fermentirano, može
pomoći u smanjenju upale crijevne sluznice. Naime, takvi mliječni fermentirani proizvodi
sadrže probiotike koji su važni mikroelementi za uredan rad crijeva.
3) Alkohol, kofein, gazirana pića, složeni šećeri - saharoza
18
Ove proizvode treba izbjegavati i ne uzimati ih ako bolujete od kroničnih crijevnih bolesti.
Kao zamjenu za saharozu (to je svakodnevni konzumni šećer) možete koristiti neki od
jednostavnih šećera (monosaharida), a to su voćni šećer - fruktoza, dextroza ili grožđani šećer
(možete ih kupiti u trgovinama prehrambenih namirnica s delikatesnim odjelom ili u
ljekarnama).
4) Voće je dozvoljeno kod navedenih bolesti, ali kako je prethodno pomenuto, bolesnici
trebaju izbjegavati voće s većim sadržajem šećera (ananas, grožđe, smokve, lubenice,
kruške i slično voće).
5) Soju, jaja, rajčice i kikiriki ne treba konzumirati. Iako je napomenuto da oboljelima treba
kalija, a rajčica je namirnica koja ga ima u visokom udjelu, za nadoknadu kalija oboljeli
trebaju uzimati bananu, svježi kravlji sir bez vrhnja i ribu, a nikako rajčicu.
6) Namirnice sastavljene od pšeničnog zrna, zobi, ječma, odnosno namirnice koje sadrže
gluten zbog velikog broja oboljelih koji imaju pogoršavanje simptoma bolesti zbog
intolerancije (nepodnošenja) navedenih namirnica treba izbaciti iz svakodnevne upotrebe.
7) Povrće koje može iritirati upaljenu sluznicu i pogoršati simptome i koje oboljeli trebaju
izbaciti iz ishrane su brokula, karfiol, poriluk, kupus, prokulica i kelj.
19
2. PIRAMIDA ZDRAVE ISHRANE
Naša prehrana danas uglavnom izgleda obrnuto od onih navika koje bi trebale prevladavati tj.
koristi se najviše i previše mlijeka i mliječnih proizvoda, previše slatkiša i masnoća! Piramida
prehrane koju sam spomenula prikazuje nam koliki bi udio različite namirnice trebale
zauzimati u svakodnevnoj prehrani. Na dnu ili bazi piramide nalaze se namirnice koje bi
trebale biti osnova ili baza prehrane.
Oko 55-60 % dnevnog unosa svih namirnica trebale bi biti integralne žitarice sa svojim
proizvodima i one bi trebale biti najzastupljenije u prehrani svake osobe unutar naših obitelji.
Sljedeći nivo dijele voće i povrće. Sva ostala hrana smještena je u višim nivoima, koji su sve
manji svojom površinom, a taj slikovito manji prikaz znači i njihovu manju zastupljenost u
svakodnevnom jelovniku. Korištenje tih namirnica trebalo bi biti sve opreznije i oskudnije.
U svakom slučaju, piramida zdrave prehrane nas uči da je potrebno jesti raznoliku i
raznovrsnu hranu, povećati unos integralnih žitarica (integralni kruh i tjestenine, integralna
riža, žitarice za zajutrak, pahuljice i slično), voća, povrća i mahunarki (grah, grašak, leća,
slanutak, bob, soja,...), te smanjiti unos hrane životinjskog porijekla, smanjiti unos slobodnih
masnoća i rafiniranog šećera i slatkiša, smanjiti upotrebu soli, odbaciti alkoholna pića,
pojačati fizičku aktivnost, piti mnogo čiste vode.
1) Bazu piramide, koja je najšira a time i najpreporučljivija u svakodnevnoj prehrani,
čine žitarice, riža, kruh od integralnog brašna i krumpir. Idealno bi bilo svakodnevno jesti
integralni kruh, no u našim pekarama možete naći razne vrste kruha, ali samo u nekima i
integralni kruh koji bi trebao biti osnovni sastojak pravilne prehrane. Žitne pahuljice možete
pronaći u svakoj trgovini po povoljnoj cijeni. To su namirnice koje su bogate vlaknima.
Žitarice su važan izvor energije za ljudski organizam. Imaju nizak sadržaj kolesterola, bogate
su esencijalnim masnim kiselinama i biljnim vlaknima.
Najvažniji je kruh i proizvodi od punog zrna žitarica. Pri tome, namirnica od krupnije
mljevenog kukuruza koju zovemo palenta, danas je kao visokovrijedna i lako probavljiva
namirnica vrlo rijetko zastupljena u jelovniku.
Namirnice sadržavaju topljiva i netopljiva vlakna. Topljiva vlakna nalazimo u žitu, grahu,
zobi i pšenici. Netopljiva nalazimo u voću i povrću koje nije prerađeno. Kako bi bili
najzadovoljniji i najsigurniji s onime čime se hranimo najbolje bi bilo da to proizvedemo sami
na što prirodniji način. Na taj način hrana zadrži sve svoje hranjive vrijednosti u prirodnom
obliku.
2) Na drugom mjestu po piramidi prehrane preporučuje se voće i povrće, po mogućnosti
svježe, ili kratkotrajno kuhano ili kuhano na pari. Povrće je nezamjenjiva komponenta naše
svakodnevne prehrane jer je bogato vitaminima, mineralima i prehrambenim vlakanima.
Preporučuje se dnevna konzumacija povrća i voća veća od 400 grama. Mahunarke (grah, leća,
grašak, bob) su vrlo hranjive pa ih je poželjno uvrstiti u jelovnik više puta u tjednu. One
sadrže značajnu količinu bjelančevina biljnog porijekla i ugljikohidrata, koji se zbog sadržaja
škroba u tijelu razgradnjom cijepaju do jednostavnih šećera. Grah kao namirnica koja se
danas slabo koristi u svakodnevnoj prehrani važan je izvor, osim vitamina, i minerala i
bjelančevina. Grah bi se trebao naći barem jedanput tjedno na stolu svih nas. Nije skup,
kilogramom graha može se dobro prehraniti 4-člana obitelj u jednom obroku uz dodatak
salate, tj. svježeg povrća, čime će biti dobro zadovoljene dnevne potrebe za pojedinim
hranjivim sastojcima. Osim toga, pošto je bogat celuloznim vlaknima koja su teško
probavljiva za ljudski organizam, grah je važna namirnica za održavanje dobrog rada crijeva
(crijevne peristaltike) a time i održavanja uredne probave i stolice.
20
Voće poboljšava vitalnost, djeluje povoljno na probavu, odličan je izvor energije. Svježe voće
i povrće imaju povoljan učinak na ljudsko zdravlje jer između ostalog djeluju kao
antioksidansi. Cijenjeno je zbog visokog sadržaja vitamina i minerala te posebno ‘‘voćnih
kiselina’’ koje daju osvježavajući okus. Voće zamjenjuje slastice. Voće i povrće bi trebalo
konzumirati svježe, sirovo ili termički kratko obrađeno.
3) Na trećem mjestu po hijerarhiji prehrane su mlijeko, mliječni proizvodi, riba, meso
(perad, teletina, svinjetina, junetina). Mlijeko je izvor esencijalnih aminokiselina, koje su
našem organizmu neophodne za normalno funkcioniranje. Ono sadrži kalcij potreban za
izgradnju kostiju. U mladenačkoj dobi preporučljivo je uzeti više od pola litre mlijeka dnevno.
Gotovo svatko od nas svakodnevno jede meso, ali bi bilo najbolje da se barem jednom tjedno
izbjegne mesna hrana. Meso peradi, riba, jaja i mahunarke trebali bi biti dio svakodnevne
prehrane.
Preporučljivo je jesti ribu barem jednom tjedno i to plavu ribu koja nije skupa kao srdela,
lokarda ili skuša i tuna. Cijena te ribe je upola manja od cijene crvenog mesa ili približno
jednaka cijeni mesa. Nasuprot relativno jeftinoj plavoj ribi koja je viskovrijedna namirnica, u
škampima, jastozima i školjkama nalazi se veća količina kolesterola, pa zbog njegove
štetnosti ne treba žaliti za ovim namirnicama. One mogu predstavljati sirovinu za kulinarske
delicije koje ipak treba samo povremeno konzumirati i one nisu nužne za zdravu i
uravnoteženu prehranu.
Masnoće životinjskog porijekla sadržavaju i kolesterol. Kolesterol je mastima srodna tvar
koja je u određenoj količini neophodna za život. Većina tkiva sadrže manje ili veće količine
kolesterola posebno mozak, živčani sustav, jetra i krv. Kolesterol je potreban za stvaranje
spolnog hormona i hormona nadbubrežne žlijezde, vitamina D i žučnih soli koje olakšavaju
probavu masti. Kolesterol stvaraju samo tkiva životinja i čovjeka. Nalazi se u većoj količini u
žumanjku, iznutricama, masnom sušenom siru i maslacu, zatim u škampima, jastozima,
školjkama iz grupe skupih morskih plodova.
Od mesa treba češće konzumirati bijela mesa, a rjeđe crvena. Navest ću jedan primjer. Kod
Slavonaca kao liječnik ste puno napravili ukoliko Vaš pacijent Slavonac ne konzumira kulen
svaki dan, ili kod Ličana ako ne kuhaju suho meso svaki dan i ne jedu tu masnu tečnost sa
dimljenim mesom, koja uz masnoće ima i puno kancerogenih tvari koje nastaju dimljenjem
mesa.
Samo jedan dnevni obrok treba sadržavati meso i pri tom treba prednost dati peradi i ribi, ali
ne treba izbjegavati i ostale vrste mesa.
4) Na vrhu piramide, zastupljeni najmanjom površinom su sol, šećer, mast i ulje. Masti i
ulja treba koristiti umjereno tj.u vrlo malim količinama. Poželjno je koristiti biljna ulja,
najbolje maslinovo ulje. Dnevni unos treba ograničiti na 70 do 90 g.
Hranu treba soliti umjereno, i koristiti začinsko bilje. Šećer je preporučljivo unositi u
ograničenim količinama. Treba izbjegavati zaslađene napitke i osvježavajuća pića, dok se
slastice preporučuju povremeno.
Voda je životno važna tekućina. Treba je piti u dovoljnim količinama, dnevno 1,5 do 2 litre.
Smatra se kako nema zdravih ili nezdravih namirnica. Pitanje je samo odabira, kombinacije i
količine hrane. Međutim, vrijedno je spomenuti da je mediteranska prehrana postala
svojevrstan standard pravilne prehrane, budući da je preporučuje i Svjetska zdravstvena
organizacija, kao prototip hrane za suzbijanje kroničnih degenerativnih bolesti. U toj prehrani
osnovu čine ugljikohidrati porijeklom iz žitarica, povrća i voća. Znanstvena su istraživanja
potvrdila da ta prehrana doprinosi zdravlju.
21
22
3. PRILAGOĐAVANJE KUHINJE ZA OSOBU SA INVALIDITETOM
Ako ste osoba sa nekim invaliditetom ili kuhate za svoje dijete sa invaliditetom, sigurno je da
treba da ispoštujete više standarde (osim ukusa hrane) u odnosu na obične ljude, ali vaša je
odgovornost da omogućite svojoj porodici da probaju tajne vašeg kulinarskog umijeća.
Sigurno je jedno: za domaćicu sa invaliditetom je potrebno mnogo više od običnog kuhanja,
da bi ona uživala u svojoj kuhinjici, a porodica posle dobrog ručka imala osmjeh na licu.
Ako neko u vašoj porodici ima određeni invaliditet onda je odgovornost porodice da mu se
život olakša (barem u sopstvenom domu).
Posebno kada je osoba sa invaliditetom žena, onda treba učiniti veliki napor da joj se učini
velika usluga da joj kuhinja bude što jednostavnija za upotrebu.
Sigurno je da svako od nas može da svoje kulinarsko umijeće ili iskustvo učini ugodnijim i
prijatnijim sa samo nekoliko izmjena u svojoj kuhinji.
Koji god da je invaliditet, da li koristimo kolica, štake, hodalicu, imamo problema u savijanju
ili vidu, postoji veliki broj promjena koje možemo vrlo lako napraviti tako da sve ide glatko i
prijatno u našoj kuhinji po pitanju kuhinjskih elemenata kao i načina pripreme obroka.
Dovoljne su i samo male promjene u kuhinji i knjigama za kuhanje da bi smo mogli da
razmjenjujemo recepte i savjete kako da napravimo fini svakodnevni ručak ili svečani ručak,
kolač ili rođendansku tortu.
Prva stvar koju treba uraditi pri dizajniranju kuhinje za osobe sa invaliditetom je da se iz kuće
ukloni sve što može izazvati da se osoba koja priprema obrok povrijedi ili lako padne, ili
onemogućava lako kretanje korisnicama invalidskih kolica, štaka...
Postoji mnogo različitih vrsta invaliditeta, od privremene upotrebe štaka do stalnog boravka u
invalidskim kolicima. Mala ali veoma značajna izmjena je npr. da uklonite sve tepihe i druge
podne obloge koje mogu da pod učine neujednačenim za kretanje.
Ako pravite vašu kuhinju pristupačnijom za nekoga ko je od nedavno osoba sa invaliditetom,
možda ćete željeti ozbiljniji pristup u uklanjanju prepreka koje su ugrađene u vaš pod, kao što
su pragovi ili neravnine koje povezuju različite vrste podova u cijeloj kuhinji.
Ponovo organizovati kuhinjski namještaj:
•
•
neophodno je pratiti potrebe osobe koja će provoditi vrijeme u kuhinji kako bi joj se
omogućilo šire područje manevrisanja, posebno u slučaju kada je korisnica skutera ili
kolica,
čak i oni koji koriste štake su bezbjedniji kada imaju širi prostor za kretanje, bez šanse
da se udare u neki komad nameštaja.
Zapamtite, kuhinjski dekor ne treba da bude prioritet, bezbjednost i dostupnost su od suštinske
važnosti u vašoj kuhinji!
23
Razmak između kuhinjskih elementa mora biti minimalno 150 cm kako bi se omogućilo
okretanje invalidskih kolica i time korištenje kuhinje. Radna ploha se izvodi konzolno, s
donjom plohom na visini od 70 cm, a gornjom na najviše 85 cm i dubinom od 50 cm. Gornji
viseći elementi kuhinje postavljaju se donjim rubom na visinu od 120 cm. Stol za blagovanje
mora biti minimalne duljine 150 cm kako bi se osigurala površina od 90 cm za osobu u
kolicima. U spavaćoj sobi ispred kreveta treba osigurati površinu radijusa 150 cm za
nesmetano okretanje, a ispred ormara i polica potreban je prostor širine 120 cm.
Daska
Na standardnoj dasci lako je raditi ljudima bez invaliditeta. Osobe koje imaju oštećenje
gornjih ekstremiteta kao što je lom, trajni invaliditet, paraliza jedne strane, ograničene su u
obavljanju operacija na standardnim daskama kao što su rezanje jabuke, naranče, ljuštenje,
rezanje povrća. One-Hand kuhinjska oprema je dizajnirana za ljude koji se koriste samo
jednom rukom. U svijetu se koristi specijalizirana oprema koja uključuje i opremu za rezanje i
pripremanje hrane jednom rukom. Kao otvarač služi cijev različitog promjera, jednom rukom
drži se alat koji fiksira naprimjer voće i povrće koje se stabilizira pomoću non slip gume za
dodavanje stabilnosti a rukom se vrši rezanje ili ljuštenje. Dizajn uključuje igle i kutije.
Dok se priprema hrana, samo jedna polovica bitke je kuhanje, a čišćenje nakon toga je druga.
24
25
26
27
Šporet
Ploče za kuhanje moraju imati kontrole koje se nalaze ispred, koje se mogu dodirnuti bez
pružanja ruke iznad vrućeg plamenika. Te kontrole trebaju biti dizajnirane za jednostavno
korištenje jednom rukom, te biti dostupne i osobama u invalidskim kolicima. Ploča za kuhanje
mora biti izolirana kako bi se spriječile opekotine, abrazije i strujni udar. Površina mora
omogućavati lako kretanje posuđa i čišćenje. Potreban je svjetlosni indikator za vruće
površine.
Hladnjak
Hladnjak mora imat kontrole koje se nalaze unutar dosega ruke (između 15 i 48 cm iznad
poda) i dostupne za korištenje jednom rukom. Police u unutrašnjosti hladnjaka moraju biti
također dostupne.
Perilice posuđa
Stroj za pranje posuđa mora biti opremljen s kontrolama smještenim unutar dosega ruke
(između 15 i 48 cm iznad poda), koje omogućuju rad jednom rukom. Unutar perilice svi stalci
su dizajnirani za prednji pristup.
3.1. Uputstvo radnim terapeutima za kvalitet i sigurnost pri radu u kuhinji
Terapeut mora najprije provesti edukacju korisnika o sredstvima, alatima, mjerama,
simbolima i higijenskim navikama sa kojim će se svakodnevno susretati pri radu u kuhinji.
Skrenuti pažnju na opasnosti pri radu, npr. da voda i struja ne idu skupa.
Skrenuti pažnju na opasnost pri radu sa plinom, naglasit da drže otvoren prozor i vode računa
pri paljenju vatre, objasniti operacije na mašinama koje koriste pri radu i pranju, kako uzeti i
koristiti nož - voditi računa da ne bude suviše oštar kako ne bi došlo do povrede.
28
Naglasiti i voditi računa o higijeni - pranju ruku na početku procesa, pranju dok obavljaju
različite operacije, kao i na kraju procesa pripreme obroka.
Praćenje procesa mora biti stalno i time se pomaže osobi pri pravljenju hrane. Identifikacije,
procjene i kontrole opasnosti koje mogu biti vezane za određeni proizvod ili cijelu pripremu.
Sigurnost hrane za nas je jako bitna - pranje, skladištenje i kombinovanje (npr. sjeckanje mesa
i sjeckanje povrća, voća - ako koristimo isti nož lako možemo dobiti salmonelu), skladištenje
majoneze, mlječnih proizvoda.
Moramo se usredotočiti na sprječavanje opasnosti od bolesti koje se prenose hranom, i to na
temelju znanstvenih spoznaja te preventivnih kontrola u svrhu ranog uklanjanja eventualno
nastalih nepravilnosti.
Potrebno je na prihvatljiv način upoznati osobu sa mikrobiološkim kriterijima za hranu, kako
bi svatila opasnost od trovanja hranom i svrhu preventivnih mjera.
HACCP može biti jako koristan pri radu sa namirnicama u kuhinji, te predlažemo da ga
pročitate.
HACCP obuhvaća 7 principa ili načela:
•
•
•
•
•
•
Analiza opasnosti. Označava moguće opasnosti povezane s hranom kao i načine
kojima su ove opasnosti identificirane. Opasnosti mogu biti biološke (djelovanje
mikroorganizama), kemijske (toksini) ili fizikalne (komadi metala, krhotine stakla itd.)
Određivanje kritičnih kontrolnih točaka. U proizvodnom procesu postoje točke od
polazne sirovine, kroz proizvodni proces, pa sve do faze isporuke krajnjem kupcu pri
kojima se moguća opasnost može kontrolirati odnosno eliminirati. Primjeri takvih
kontrolnih točaka su npr. kuhanje, hlađenje, pakiranje i detekcija metala.
Uspostavljanje zaštitnih mjera s kritičnim granicama za svaku kontrolnu točku.
Npr, za kuhanu hranu kao kritična točka može se uspostaviti minimalna temperatura
kuhanja i vrijeme potrebno za eliminaciju štetnih mikroorganizama, ovisno o vrsti
mikroorganizama i zahtjevima struke u tom pogledu.
Uspostavljanje postupaka praćenja kritičnih kontrolnih točaka. Te postupke
mogu sačinjavati, npr. prilikom kuhanja, određivanje načina i osobe koja treba da prati
temperaturu kuhanja (jačanje sustava odgovornosti).
Uspostavljanje korektivnih radnji koje trebaju biti poduzete kada je praćenje
pokazalo da kritične točke nisu osigurane na adekvatan način. Npr, ponovna
obrada ili odlaganje hrane ako nije uspostavljena zadana minimalna temperatura.
Uspostavljanje postupaka kojim se potvrđuje da sustav ispravno funkcionira.
Postupci kojima potvrđujemo korektnost metode. Npr, vrijeme ispitivanja rada uređaja
i instaliranje mjerača temperature sa povratnom spregom koji zapisuje podatke koji
potvrđuju da uređaj za kuhanje ispravno funkcionira.
Uspostavljanje učinkovitog vođenja evidencije prema dokumentima HACCP sustava
Ovaj korak uključuje uspostavu zapisa o opasnosti i metodama za njihovu kontrolu, praćenje
sigurnosnih zahtjeva i poduzete radnje kako bi se ispravili mogući nastali problemi. Svaki od
ovih principa mora biti temeljen na pouzdanim znanstvenim tvrdnjama, npr. na temelju
objavljenih pravovremenih mikrobioloških studija ili činjenice o temperaturnim čimbenicima
neophodnim za kontroliranje patogena prenosivih hranom.
29
Više o HACCP sustavu pročitajte na ovim linkovima:
Primjena 7 načela HACCP sustavaProf. dr. sc. Nada Vahčić: HACCP sustavHIGIJENSKI
PAKET I KATEGORIZACIJA ODOBRENIH OBJEKATA (pdf 0.2 MB)PROPISI O
HIGIJENI HRANE (pdf 1.1 MB)
http://hah.hr/zakonska.php ovdje je zakonska regulativa
30
4. SREDSTVA ZA KUHANJE
ŠPORET
MIKROVALNA
ŠERPA
PEKAČ
ZDJELA
KUHAČE
TAVA ZA PEČENJE
31
NOŽEVI ZA REZANJE
PLITKI TANJIR
DUBOKI TANJIR
PRIBOR
KAŠIKA
VILJUŠKA
NOŽ
LOPATICA
32
MUTILICA
RIBEŽ
33
5. AGENDA
5.1. Mjerenje tečnosti i težine
ŠALICA VELIKA / 2 dcl
ŠALICA MALA / 1 dcl
SUPENA KAŠIKA 5 gr
MALA KAŠIKA 10 gr
5.2. Mjere temperature
RERNA
JAKA VATRA 200/250 °C
.....
34
SREDNJA JAČINA 150/200°C
UMJERENA 100/150 °C
.
LAGANA DO 100 °C
35
RINGLA
JAKA 5/7 (POSLJEDNJI BROJ NA MJERAČU)
UMJERENA OD 3/ 5 (DO SREDNJE TAČKE NA MJERAČU)
LAGANA PRVA TAČKA NA MJERAČU
5.3. Termička obrada i priprema hrane
KUHANJE
KUHANJE UZ MIJEŠANJE
PRŽENJE
36
5.4. Priprema hrane
OPRATI RUKE
OPRATI HRANU
SJECKANJE
GULJENJE
OTVARAČ
DASKA
MIJEŠANJE
MIKSANJE
37
UVALJATI
ZAMIJESITI
UROLATI
DODATI SMJESU
DODATI (TEČNOST) UZ MIJEŠANJE
DODATI TEČNOST – POULJITI
RENDATI (RIBATI)
OTVORITI KONZERVU
38
5.5. Zahtjevnost jela
Nezahtjevno *
Lagano za pripremu **
Umjereno zahtjevno ***
Srednje zahtjevno ****
Zahtjevno za pripremu *****
39
5.6. Energetska vrijednost
VISOKA
UMJERENA
NISKA
5.7. Količina hrane
JEDNA PORCIJA
DVIJE PORCIJE
TRI PORCIJE
ČETIRI PORCIJE
40
5.8. Vrijeme pripreme
15 min
30 min
45 min
60 min
5.9. Postavljanje stola
Koliko je bitno osposobljavanje osobe za pripremu obroka, toliko važan dio procesa je
usvajanje znanja o pravilima i načinu postavljanja stola.
Svako pripremljeno jelo pikantnije izgleda uz dobro postavljen sto.
Sto se može postaviti za jednu, dvije i više osoba.
Sredstva neophodna za postavku stola:
PLITKI
TANJIR
DUBOKI
TANJIR
ZDJELA KAŠIKA VILJUŠKA NOŽ
VELIKA VELIKA VELIKA
MALA
MALA
MALA
LOPATICA ŠALICA
STOLNA
KRPA
41
42
6. RECEPTI
SLANA JELA
1. Sataraš
2. Zapečeno povrće sa piletinom
3. Piletina u sosu od gljiva
4. Musaka od patlidžana
5. Pašteta od tunjevine
6. Lijena pita
7. Grah
8. Juha od povrća
9. Krem juha od riže
10. Rižoto sa piletinom i povrćem
11. Ćevapi
12. Makaroni sa mljevenim mesom
13. Makaroni sa kozicama
14. Dolma sa tikvicama
SLATKA JELA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Šljivopita
Patišpanja
Sutilija
Puding
Instant sladoled
Voćna salata
Jagode sa šlagom
Palačinke
Halva
43
SATARAŠ
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
SATARAŠ
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
***
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
44
Početak pripreme
Postupak obrade namirnica
Kraj pripreme
OPRATI RUKE
1. LUK
1 glavica luka
OGULITI
OPRATI
ISJECKATI
2 kašike ulja
STAVITI U
POULJENU ŠERPU
PROPRŽITI
NA LAGANOJ
VATRI
45
OPRATI RUKE
2. TIKVICA
2 tikvice
OGULITI
OPRATI
ISJECKATI
DODATI U LONAC
DINSTATI
3. PARADAJZ
3 paradajza
OPRATI RUKE
OPRATI
ISJECKATI
46
DODATI U LONAC
ZAJEDNO
DINSTATI 15-20
MINUTA NA
LAGANOJ VATRI
UZ POVREMENO
MIJEŠANJE
47
ZAPEČENO POVRĆE SA PILETINOM
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
ZAPEČENO POVRĆE SA
PILETINOM
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
****
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
48
Početak pripreme
1. LUK
1 glavica luka
Postupak obrade
namirnica
Kraj pripreme
OPRATI RUKE
OGULITI
OPRATI
ISJECKATI
2 kašike ulja
STAVITI U
POULJENU
ŠERPU
PROPRŽITI
NA LAGANOJ
VATRI
2. MRKVA
2 mrkve
OPRATI RUKE
OGULITI
49
OPRATI
ISJECKATI
DODATI U
LONAC
DINSTATi
3. GLJIVE
250 gr gljiva
OPRATI RUKE
OPRATI
ISJECKATI
DODATI U
LONAC
50
4. PILETINA
400 gr pilećih prsa
OPRATI RUKE
OPRATI
ISJECKATI
DODATI U
POULJENU
TAVU
DODATI
POVRĆE
LAGANO
PROPRŽITI
5. TIKVICA
2 tikvice
OPRATI RUKE
OGULITI
OPRATI
51
ISJECKATI
DODATI U
TAVU
6. PATLIDŽAN
2 patlidžana
OPRATI RUKE
OGULITI
OPRATI
ISJECKATI
DODATI U
LONAC
7. PARADAJZ
3 paradajza
OPRATI RUKE
OPRATI
52
ISJECKATI
DODATI U
LONAC
ZAJEDNO
DINSTATI 1520 MINUTA NA
LAGANOJ
VATRI UZ
POVREMENO
MIJEŠANJE
SADRŽAJ ULITI
U POULJENI
PEKAČ
PO ŽELJI
DODATI SIR
PEĆI U RERNI
30 MINUTA NA
180 STEPENI
53
PILETINA U SOSU OD GLJIVA
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
PILETINA U SOSU OD GLJIVA
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
**
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
54
Početak pripreme
1. LUK
1 glavica luka
Postupak obrade namirnica
Kraj pripreme
OPRATI RUKE
OGULITI
OPRATI
ISJECKATI
1 kašika ulja
STAVITI U
POULJENU
ŠERPU
PROPRŽITI
NA LAGANOJ
VATRI
OPRATI RUKE
2. GLJIVE
250 gr gljiva
OPRATI
55
ISJECKATI
DODATI SO,
VEGETU
LAGANO
PROPRŽITI
3. PILETINA
400 gr pilećih prsa
OPRATI RUKE
OPRATI
ISJECKATI
DODATI U
POULJENU TAVU
DODATI
POVRĆE
LAGANO
PROPRŽITI
56
4. VRHNJE ZA KUHANJE
VRHNJE ULITI U
TAVU
KUHATI 10
MINUTA NA
LAGANOJ VATRI
57
MUSAKA OD PATLIDŽANA
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
MUSAKA OD PATLIDŽANA
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
****
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
58
Početak pripreme
1. LUK
1 glavica crvenog luka
Postupak obrade namirnica
Kraj pripreme
OPRATI RUKE
OGULITI
Nekoliko čena bijelog luka
OPRATI
ISJECKATI
STAVITI U
POULJENU ŠERPU
3 kašike ulja
PROPRŽITI
NA LAGANOJ VATRI
2. MESO
300 gr mesa
DODATI
PROPRŽITI
59
30 MINUTA
NA LAGANOJ
VATRI
3. PARADAJZ
2 paradajza
OPRATI
ISJECKATI
DODATI U LONAC
4. PATLIDŽAN
2 srednja patlidžana
OPRATI RUKE
OGULITI
OPRATI
ISJECKATI NA
PLOŠKE
60
STAVITI U ZDJELU
POSOLITI, OSTAVITI
DA STOJI 30
MINUTA
DODATI PATLIDŽAN
POREDATI U
POULJEN PEKAČ
DODATI ZAVRŠNI
SLOJ PATLIDŽANA
PEĆI U RERNI NA
200 STEPENI 45
MINUTA
5. BEŠAMEL SOS
PRELITI BEŠAMEL
SOSOM
I PEĆI 15-20
MINUTA
61
PAŠTETA OD TUNJEVINE
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
PAŠTETA OD TUNJEVINE
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
***
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
62
Početak pripreme
1. JAJA
5 jaja
Postupak obrade namirnica
OPRATI RUKE
Kraj pripreme
Treba li ova slika
5 JAJA STAVITI U
LONAC SA
VODOM
STAVITI NA
VATRU I KUHATI
5 MINUTA
Treba li ova slika
2. MASLAC
1 maslac – 250 gr
MASLAC
OSTAVITI DA SE
RASTOPI NA
SOBNOJ
TEMPERATURI
PJENASTO
IZMIJEŠATI
MIKSEROM
3. LUK
1glavica luka
OPRATI RUKE
OGULITI
OPRATI
ISJECKATI
63
4. TUNJEVINA
1 konzerva tune
OTVORITI
KONZERVU
DODATI
TUNJEVINU U
MASLAC
DODATI LUK
DODATI JAJA I
ZAČINE PO ŽELJI
5. SENF
2 kašike senfa
DODATI
2 KAŠIKICE
SENFA
6. LIMUN
1 limun
IZMIKSATI
SMJESU
ISCIJEDITI
DODATI
64
SERVIRANJE
SERVIRATI
NA PECIVU PO
ŽELJI
65
LIJENA PITA
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
LIJENA PITA
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
***
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
66
Početak pripreme
1. JAJA
3 jajeta
Postupak obrade namirnica
Kraj pripreme
OPRATI RUKE
ULITI JAJA U
ZDJELU
2. SO
DODATI SO
3. MLIJEKO
2 šalice
4. MLADI SIR
1 sir – 250 gr
MUTITI
DODATI
2 ŠOLJE MLIJEKA
DODATI SIR
5. PRAŠAK ZA PECIVO
1 pakovanje
DODATI PRAŠAK
ZA PECIVO
6. ULJE
2 kašike
DODATI 2 KAŠIKE
7. BRAŠNO
67
2-3 šalice
DODATI 2-3
ŠOLJE
PROMJEŠATI DO
ŽELJENE
GUSTOĆE
ULITI SMJESU U
POULJEN PLEH
PEĆI NA
220 STEPENI
30 MINUTA
SERVIRATI
SERVIRATI TOPLO
68
GRAH
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
GRAH
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
***
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
69
Početak pripreme
1. LUK
1 glavica
Postupak obrade
namirnica
Kraj pripreme
OPRATI
RUKE
OGULITI
OPRATI
ISJECKATI
STAVITI U
POULJENU
ŠERPU
PROPRŽITI
NA
LAGANOJ
VATRI
2. MRKVA
2 mrkve
OGULITI
OPRATI
70
ISJECKATI
DODATI U
LONAC
DINSTATI
3. GRAH
1 konzerva
OTVORITI
KONZERVU
GRAHA
DODATI U
LONAC
4. VODA
2 šalice
ULITI 2
ŠOLJE
VODE U
LONAC
KUHATI
DOK GRAH
NE
OMEKŠA
5. ZAČINI
DODATI
ZAČINE PO
ŽELJI –
LOVOROV
LIST,
VEGETA
71
6. MESO PO IZBORU
DODATI
MESO PO
IZBORU
KUHATI
DOK NE
OMEKŠA
SERVIRATI
SERVIRATI
72
JUHA OD POVRĆA
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
JUHA OD POVRĆA
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
***
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
73
Početak pripreme
1. LUK
1 glavica luka
Postupak obrade
namirnica
Kraj pripreme
OPRATI UKE
OGULITI
OPRATI
ISJECKATI
2 kašike ulja
STAVITI U
POULJENU
ŠERPU
PROPRŽITI
NA LAGANOJ
VATRI
2. MRKVA
2 mrkve
OGULITI
74
OPRATI
ISJECKATI
DODATI U
LONAC
DINSTATI
3. KROMPIR
2 krompira
OPRATI
ISJECKATI
DODATI U
LONAC
4. TIKVICA
1 tikvica
OGULITI
75
OPRATI
ISJECKATI
DODATI U
TAVU
5. PATLIDŽAN
1 patlidžan
OGULITI
OPRATI
ISJECKATI
DODATI U
LONAC
5. VODA
4 šalice vode
ULITI 4 ŠOLJE
VODE U LONAC
KUHATI DOK
POVRĆE NE
OMEKŠA
76
6. ZAČINI
DODATI
ZAČINE PO
ŽELJI –
VEGETA, SO,
BIBER
7. PARADAJZ SOS
1 šalica sosa
U LONAC
DODATI 1
ŠOLJU
PARADAJZ
SOSA
KUHATI 15
MINUTA UZ
MIJEŠANJE
SERVIRATI
SERVIRATI
TOPLO
77
KREM JUHA OD RIŽE
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
KREM JUHA OD RIŽE
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
***
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
78
Početak pripreme
1. RIŽA
1 šalica riže
Postupak obrade namirnica
Kraj pripreme
OPRATI RUKE
NASUTI RIŽU U
ČAŠU
OPRATI
STAVITI U
ŠERPU SA
VODOM
2 kašike ulja
DODATI ULJA
KUHATI NA
LAGANOJ VATRI
79
2. BRAŠNO
2 kašike brašna
U ŠERPU SA
ULJEM DODATI
DVIJE KAŠIKE
BRAŠNA
PROPRŽITI NA
LAGANOJ VATRI
UZ STALNO
MIJEŠANJE
80
U ŠERPU U
KOJOJ JE
PROPRŽENO
BRAŠNO
DODATI I
ZAČINE
U PRETHODNO
SKUHANU RIŽU
KUHATI NA
LAGANOJ VATRI
UZ STALNO
MIJEŠANJE
10- 15 MIN
3. MLIJEKO
3 šalice mlijeka
DODATI 3 ŠOLJE
MLIJEKA U LONAC
UZ STALNO
MIJEŠANJE
SERVIRATI TOPLO
SA MENTOM ILI
DROBNJAKOM
81
RIŽOTO SA PILETINOM I POVRĆEM
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
RIŽOTO SA PILETINOM I
POVRĆEM
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
*****
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
82
Početak pripreme
1. RIŽA
1 šalica riže
Postupak obrade namirnica
Kraj pripreme
OPRATI RUKE
NASUTI RIŽU U
ČAŠU
OPRATI
STAVITI U ŠERPU
SA VODOM
DODATI ULJA
NA LAGANOJ
VATRI KUHATI
2. LUK
1 glavica luka
OPRATI RUKE
OGULITI
83
OPRATI
ISJECKATI
STAVITI U
POULJENU ŠERPU
PROPRŽITI
NA LAGANOJ
VATRI
3. GLJIVE
250 gr gljiva
OPRATI
ISJECKATI
DODATI U LONAC
84
4. PILETINA
400 gr piletine
OPRATI
ISJECKATI
DODATI U
POULJENU TAVU
DODATI POVRĆE
LAGANO
PROPRŽITI
5. MRKVA
2 mrkve
OPRATI RUKE
OGULITI
OPRATI
ISJECKATI
85
DODATI U LONAC
DINSTATI NA
LAGANOJ VATRI
6. TIKVICA
2 tikvice
OGULITI
OPRATI
ISJECKATI
DODATI U TAVU
7. PATLIDŽAN
2 patlidžana
OGULITI
86
OPRATI
ISJECKATI
DODATI U LONAC
87
ĆEVAPI
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
ĆEVAPI
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
**
ZAHTJEVNOST
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
88
Početak pripreme
ĆEVAPI
1. MESO
300 gr mesa
Postupak obrade
namirnica
Kraj pripreme
OPRATI RUKE
POULJITI TAVU
ĆEVAPE
STAVITI NA
POULJENU
TAVU
2 kašike ulja
NA LAGANOJ
VATRI PRŽITI
15- 20 MIN
DOK NE
NEDOBIJU
SVIJETLO
SMEĐU ILI
ZLATNU BOJU
2. LUK
1 glavica luka
SERVIRATI PO
ŽELJI DODATI
KAJMAK,
LUKA I
POVRĆA
89
MAKARONI SA MLJEVENIM MESOM
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
MAKARONI SA MLJEVENIM
MESOM
PODACI O JELU
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
****
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
90
Početak pripreme
1. MAKARONI
1 pakovanje – 400 gr
Postupak obrade namirnica
Kraj pripreme
OPRATI RUKE
U LONAC NASUTI
1L VODE
1 litar vode
STAVITI
MAKORONE U
ŠERPU SA VODOM
2 kašike ulja
DODATI ULJA
I POLA KAŠIČICE
SOLI
KUHATI NA
LAGANOJ VATRI
UZ POVREMENO
MJEŠANJE 8- 10
MINUTA
91
UMAK OD MLJEVENOG MESA
OPRATI RUKE
1. LUK
1 glavica luka
OGULITI
OPRATI
ISJECKATI
DODATI
NA POULJENU
TAVU
PEĆI 5 MINUTA
DOK LUK NE
DOBIJE ZLATNU
BOJU
2. MLJEVENO MESO
300 gr mesa
MLJEVENO
MESO
ZAČINJENO
STAVITI NA
PROPRŽEN LUK
NA LAGANOJ
VATRI PEĆI
UZ
POVREMENO
MIJEŠANJE 15
MINUTA
92
3. PARADAJZ
3 paradajza
OPRATI
ISJECKATI
DODATI
PARADAJZ
NA LAGANOJ
VATRI PEĆI
UZ
POVREMENO
MIJEŠANJE 15
MINUTA
SERVIRANJE
SERVIRATI
UMAK SE MOŽE
POMIJEŠATI SA
TJESTENINOM
ILI DODAVATI
93
MAKARONI SA KOZICAMA
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
MAKARONI SA KOZICAMA
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
**
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
94
Početak pripreme
1. MAKARONI
1 pakovanje – 400 gr
Postupak obrade namirnica
Kraj pripreme
RUKE OPRATI
U LONAC NASUTI
1L VODE
1 litar vode
STAVITI
MAKORONE U
ŠERPU SA VODOM
DODATI ULJA
2 kašike ulja
I POLA KAŠIČICE
SOLI
NA LAGANOJ
VATRI KUHATI
UZ POVREMENO
MIJEŠANJE 8- 10
MINUTA
95
RUKE OPRATI
UMAK SA KOZICAMA
1. LUK
1 glavica luka
OGULITI
OPRATI
ISJECKATI
DODATI
POULJITI TAVU
PEĆI 5 MINUTA
DOK LUK NE
DOBIJE ZLATNU
BOJU
2. KOZICE/GAMBERI
1 pakovanje - 400 gr
GAMBERE/KOZICE
STAVITI NA
PROPRŽEN LUK
NA LAGANOJ
VATRI PEĆI
UZ POVREMENO
MIJEŠANJE 15
MINUTA
96
3. VRHNJE ZA KUHANJE
VRHNJE ULITI U
TAVU
DODATI ZAČINE
PO ŽELJI
KUHATI 10
MINUTA NA
LAGANOJ VATRI
SERVIRATI
UMAK SE MOŽE
POMJEŠATI SA
TJESTENINOM ILI
DODAVATI
97
DOLMA SA TIKVICAMA
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
DOLMA SA TIKVICAMA
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
****
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
98
Početak pripreme
1. LUK
1 glavica luka
Postupak obrade namirnica
Kraj pripreme
OPRATI RUKE
OGULITI
OPRATI
ISJECKATI
2. MLJEVENO MESO
300 gr
DODATI I U
ZDJELU SA
MESOM
DODATI ZAČINE
PO ŽELJI
3. RIŽA
1 šalica riže
NASUTI RIŽU U
ČAŠU
OPRATI
DODATI RIŽU U
MESO
99
4. TIKVICA
3 tikvice
OGULITI
OPRATI
ISJEĆI NA
KOLUTOVE
DEBLJINE
5 CM
SMJESOM PUNITI
TIKVICE
5. ULJE
DOLMU STAVITI
U ŠERPU
POULJENU
DODAT I
3 ČAŠE VODE
6. PARADAJZ SOS
1 šalica
DODATI
1 ČAŠU
PARADAJZ SOSA
100
NASUTI U ŠERPU
KUHATI
NA LAGANOJ
VATRI
45 MINUTA
SERVIRATI
DODATI
PAVLAKU PO
ŽELJI
101
ŠLJIVOPITA
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
ŠLJIVOPITA
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
***
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
102
Početak pripreme
1. ŠLJIVE
1 kg šljiva
Postupak obrade
namirnica
Kraj pripreme
OPRATI RUKE
OPRATI
OČISTITI OD
KOŠPICA I
POLOVITI ŠLJIVE
2 kašike ulja
DODATI ULJE
TEPSIJU
POMASTITI
DODATI POLOVICE
ŠLJIVA U TEPSIJU
DODATI PREZLU I
ŠEĆERA PO ŽELJI
PEĆI NA
TEMPERATURI OD
220 STEPENI 2030 MIN DOK SE
PREZLA I ŠEĆER
NE SJEDINE SA
ŠLJIVAMA
103
SERVIRANJE
SERVIRATI
HLADNO
104
PATIŠPANJA
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
PATIŠPANJA
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
***
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
105
Početak pripreme
1. JAJA
10 jaja
Postupak obrade
namirnica
Kraj pripreme
OPRATI RUKE
JAJA RAZBITI,
ODVOJITI
ŽUMANJAK I
BJELANJAK
ULITI ŽUMANJAK U
ZDJELU
I MIJEŠATI
MIKSEROM
2. ŠEĆER
10 kašika
DODATI
10 KAŠIKA ŠEĆERA
3. VANILIN ŠEĆER
4. LIMUN
½ limuna
DODATI
VANILIN ŠEĆER
DODATI 1
POLOVICU
LIMUNOVOG SOKA
106
5. BRAŠNO
10 kašika
DODATI
10 KAŠIKA BRAŠNA
6. PRAŠAK ZA PECIVO
1 pakovanje
DODATI PRAŠAK ZA
PECIVO
BJELANAK
UMUTITI,
SASTAVITI SVE
SASTOJKE
MIKSATI
SMJESU ULITI
U POMAŠĆENU
TEPSIJU
PEĆI NA
TEMPERATURI OD
220 STEPENI 20-30
MINUTA, DOK
TIJESTO NE DOBIJE
ZLATNO ŽUTU
BOJU
107
AGDA/SIRUP
1. VODA
5 šalica
DODATI
5 ŠOLJICA VODE
DODATI
2. ŠEĆER
4 šalice
4 ŠOLJICE ŠEĆERA
KUHATI 5
MINUTA,OHLADITI
I ZALITI KOLAČ
SERVIRATI HLADNO
SERVIRANJE
108
SUTLIJA
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
SUTLIJA
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
***
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
109
Početak pripreme
1. RIŽA
1 šalica
Postupak obrade namirnica
Kraj pripreme
NASUTI RIŽU U
ČAŠU
OPRATI
STAVITI U ŠERPU
SA VODOM
NA LAGANOJ
VATRI KUHATI
ISPRATI RIŽU
2. MLIJEKO
1 litar
DODATI U ŠERPU
1 LITAR MLJEKA
I KUVANU RIŽU
110
3. BRAŠNO
2 kašike
U ZDJELICU
NASUTI
Vanilin šećer 1 pakovanje
2 KAŠIKE
BRAŠNA I JEDAN
VANILIN ŠEĆER
DODATI 7
KAŠIKA ŠEĆERA
IZMIJEŠATI
DODATI
U RIŽU I MLJEKO
KUHATI 10-15
MINUTA
SERVIRAT U
ZDJELICE
111
PUDING
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
PUDING
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
***
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
112
Početak pripreme
1. MLIJEKO
1 litar
Postupak obrade namirnica
Kraj pripreme
NASUTI 1 LITAR
MLIJEKA
U ŠERPU
2. ŠEĆER
10 kašika
DODATI 10
KAŠIKA ŠEĆERA
NA LAGANOJ
VATRI KUHATI
DOK MLIJEKO NE
PROVRI
3. PUDING
1 pakovanje
U ZDJELICU
ISTRESTI PUDING
DODATI
1 ŠOLJICU VODE
PROMIJEŠATI
113
DODATI U ŠERPU
SA MLJEKOM
NA LAGANOJ
VATRI KUHATI
DOK NE DOBIJE
POTREBNU
GUSTINU
SERVIRATI U
ZDJELICE
114
INSTANT SLDOLED
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
SLADOLED
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
***
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
115
Početak pripreme
1. MLIJEKO
1 šalica
Postupak obrade namirnica
Kraj pripreme
OPRATI RUKE
NASUTI
1 ŠOLJU MLIJEKA
2. SLADOLED U VREĆICI
1 pakovanje
U ZDJELU
DODATI
SLADOLED IZ
VREĆICE U
ZDJELU
MIKSATI 5 MIN
SERVIRANJE
SERVIRATI U
ZDJELICE I
STAVITI U
FRIŽIDER PAR
SATI
116
VOĆNA SALATA
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
VOĆNA SALATA
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
****
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
117
Početak pripreme
1. JABUKA
2 jabuke
Postupak obrade
namirnica
Kraj pripreme
OPRATI RUKE
OGULITI
OPRATI
ISJECKATI
STAVITI U
ZDJELU
2 .KRUŠKA
2 kruške
OPRATI RUKE
OPRATI
OGULITI
118
ISJECKATI
DODATI U
ZDJELU
3. BANANA
1 banana
OPRATI RUKE
OGULITI
OPRATI
ISJECKATI
DODATI U
ZDJELU
119
4. NARANČA
2 narandže
OPRATI RUKE
OPRATI
OGULITI
ISJECKATI
DODATI U
ZDJELU
5. BRESKVA
2 breskve
OPRATI RUKE
OPRATI
OGULITI
120
ISJECKATI
DODATI U
ZDJELU
6. JAGODE
1 šalica jagoda
OPRATI RUKE
OPRATI
ISJECKATI
STAVITI U
ZDJELU
121
7. KIVI
2 kivija
OPRATI RUKE
OPRATI
OGULITI
ISJECKATI
DODATI
U ZDJELU
SERVIRANJE
SERVIRATI PO
ŽELJI SA SIRUPOM
ILI ŠLAGOM
122
JAGODE SA ŠLAGOM
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
JAGODE SA ŠLAGOM
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
***
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
123
Početak pripreme
1. JAGODE
2 šalice jagoda
Postupak obrade
namirnica
Kraj pripreme
OPRATI RUKE
OPRATI
ISJECKATI
DODATI
2. ŠLAG
1 pakovanje
DODATI ŠLAG
U ZDJELU
3. MLIJEKO
1 šalica mlijeka
DODATI 1 ŠOLJU
MLIJEKA
MIKSATI 10
MINUTA
124
SERVIRANJE
SERVRATI
JAGODE U
ZDJELU
DODATI ŠLAG
NA JOGODE I
ŠEĆERA PO ŽELJI
125
PALAČINKE
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
PALAČINKE
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
***
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
126
Početak pripreme
1. JAJA
2 jajeta
Postupak obrade namirnica
Kraj pripreme
2 JAJA RAZBITI U
ZDJELU
PROMJEŠATI
MUTILICOM,
RUČNO ILI
MIKSATI SA
MIKSEROM
2. BRAŠNO
7 kašika
DODATI
7 KAŠIKA BRAŠNA
3. ŠEĆER
3 kašike
DODATI
3 KAŠIKE ŠEĆERA
127
4. MLIJEKO
1 šalica mlijeka
DODATI U
ZDJELU 1 ŠOLJU
MLIJEKA
5. VODA
1 šalica vode
DODATI U
ZDJELU
1 ŠOLJU VODE
6. VANILIN ŠEĆER
1 pakovanje
DODATI 1
VANILIN ŠEĆER
SVE ZAJEDNO
UMUTITI
128
PEČENJE
NA TAVU ULITI
PAR KAPI ULJA
ZAGRIJATI NA
LAGANOJ VATRI
PEĆI SA JEDNE
I DRUGE STRANE
SERVIRATI
SERVIRATI PO
ŽELJI SA ŠLAGOM
ILI SLADOLEDOM
129
HALVA
FOTOGRAFIJA I NAZIV JELA
PODACI O JELU
HALVA
VRIJEME
PRIPREME
PORCIJE
ZAHTJEVNOST
***
ENERGETSKA
VRIJEDNOST
NAMIRNICE
PRIBOR
130
Početak pripreme
1. MASLAC
½ maslaca
Postupak obrade namirnica
Kraj pripreme
OPRATI RUKE
MASLAC
100 GRAMA
2. BRAŠNO
200 gr. brašna
DODATI U TAVU
DODATI 200
GRAMA BRAŠNA
PEĆI BRAŠNO
NA UMJERENOJ
VATRI DOK NE
DOBIJE ZLATNU
BOJU
ŠERBE
U ŠERPU
1. VODA
2 šalice
DODATI
2 ŠOLJE VODE
131
2. ŠEĆER
1 šalica
DODATI
1 ŠOLJU ŠEĆERA
KUVATI NA
UMJERENOJ
VATRI UZ
MIJEŠANJE
3. ORASI
100 grama
U ZDJELICU
ISJECKATI 100
GRAMA ORAHA
DODATI U
IZMIJEŠATI
FORMIRATI
OBLIK PO ŽELJI I
SERVIRATI SA
ORASIMA ILI
KOKOSOM
132

PREHRANA ZA PACIJENTE SA STOMOM.pdf

Namirnice i biljke koje ublažavaju menstrualne tegobe

Kuhar - Oliva Allegra

PRIPREME ZA DRŽAVNU MATURU - Pučko otvoreno učilište Krapina

Prilog - Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo

pripreme za državnu maturu

PRIMJENA LIOFILIZACIJE U PREDADI VIŠNJE - ipa

PREHRANA NAKON OPERACIJE CRIJEVA.pdf

PSIHOLOŠKA PRIPREMA SPORTAŠA Psychological Preparation of

letku