1EXIVMNEP^EXVIRMRK Š/SVMģXIRNISFRSZPNMZMLM^ZSVE IRIVKMNIYVYVEPRMQTSHVYÐNMQEš 0DWHULMDO]DWUHQLQJ ³.RULãWHQMHREQRYOMLYLKL]YRUD HQHUJLMHXUXUDOQLPSRGUXþMLPD´ .DOHVLMDMXQLOLSDQM 0DWHULMDOSULSUHPOMHQ]DSRWUHEHWUHQLQJDL]REODVWL ³.RULãWHQMHREQRYOMLYLKL]YRUDHQHUJLMHXUXUDOQLPSRGUXþMLPD´ XRNYLUXSURMHNWD ³=DãWLWDSULURGHLJOREDOL]DFLMDREQRYOMLYLKL]YRUDHQHUJLMH352*5(6´ NRMHJ¿QDQVLUD(YURSVNDXQLMDDX%L+SURYRGL8GUXåHQMH]DUD]YRM1(5'$ ,]YRÿDþWUHQLQJD&HQWDU]DUD]YRMLSRGUãNX&537X]OD IZVORI ENERGIJE 1 Energija Energos- Aktivnost •Sposobnost nekog tijela da vrši rad •Ne može se uništiti •Prelazi iz jednog oblika u drugi 2 Energija •Potencijalna •Kinetiþka •Toplotna •Elektriþna •Hemijska •Nuklearna 3 1 Izvore energije dijelimo na: • Neobnovljive izvore energije • Obnovljive izvore energije 4 Neobnovljivi izvori Karakteristika neobnovljivih izvora energije je da su im nalazišta i zalihe ograniþene i podložne konaþnom iscrpljivanju. U neobnovljive izvore energije ubrajamo: •Ugalj •Naftu •Prirodni plin •Nuklearna goriva 5 Smatra se da je glavni uzrok globalnog zatopljavanja poveüana koliþina ugljendioksida i ostalih stakleniþkih gasova koji se oslobaÿaju u atmosferu. Ovi gasovi se oslobaÿaju zbog spaljivanja fosilnih goriva (nafta, ugalj i plin), uništavanja šuma u korist poljoprivrede, i ostalih ljudskih aktivnosti. 6 2 Obnovljivi izvori energije Karakteristika obnovljivih izvora energije je da su neiscrpni, odnosno neprestano se obnavljaju u prirodi. U obnovljive izvore energije ubrajamo: • sunþevu energiju • energiju vjetra • energiju vode • geotermalnu energiju • energija iz biomase 7 Obnovljivi izvori energije • Obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljendioksida (CO2) u atmosferu. • Smanjenje emisije CO2 u atmosferu je politika Evropske unije, pa se može oþekivati da üe i BiH morati prihvatiti tu politiku. •Oþekuje se da üe obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni konvencionalnim izvorima energije. 8 9 3 Hvala na pažnji mr.sc. Amer Karabegoviü dipl.ing Centar za razvoj i podršku (CRP) Tuzla Februar 2014 10 4 SUNýEVA ENERGIJA I NJENA PRIMJENA 1 Sunþeva energija Sunþevo zraþenje predstavlja daleko najveüi izvor energije na Zemlji, pri þemu je godišnje dozraþena energija 15 000 puta veüa od ukupnih svjetskih potreba. 2 Sunþeva energija Na koliþinu dozraþene sunþeve energije (insolaciju) pojedinog mjesta na Zemlji ponajviše utiþu njegova geografska širina i lokalne klimatske prilike. Od toga se 75% dozraþi u toplijoj polovici godine (od poþetka marta do kraja septembra), dok je u hladnijem dijelu godine, kada su potrebe za energijom najveüe, insolacija osjetno niža. 3 1 Sunþeva energija Energija Sunca se danas direktno iskorištava pomoüu : Sunþevih kolektora za zagrijavanje PTV-a i grijanje prostora Fotonaponskih üelija za proizvodnju elektriþne energije Pasivnih graÿevina uz pomoü arhitektonskih mjera provedenih u svrhu grijanja i osvjetljavanja prostora. 4 Apsorbcioni hladnjak 5 Elementi solarnog sistema 1. Solarni kolektor 2. Spremnik vode 3. Cirkulaciona pumpa 4. Ekspanziona posuda 5. Termometar-manometar 6. Sigurnosni ventil 7. Automatska ozraka 8. Automatska regulacija 9. Cijevna instalacija 10. Teþnost u sistemu 6 2 Elementi solarnog sistema 7 Ploþasti kolektor 8 Vakumski kolektori 9 3 Solarni bojler 10 Solarna stanica i automatika 11 Ostala oprema za solarni sistem 12 4 Sistemi s prirodnom cirkulacijom 13 Bazenski kolektor 14 Bazenski kolektori 15 5 Koncetrirajuüi kolektori 16 Solarno grijanje stambenog prostora 17 Pasivna kuüa 18 6 NISKOENERGETSKA I PASIVNA GRADNJA 19 Solarno grijanje stambenog prostora 20 Solarno grijanje stambenog prostora 21 7 Solarno grijanje stambenog prostora 22 Solarno grijanje stambenog prostora 23 Solarno grijanje stambenog prostora 24 8 Solarno grijanje stambenog prostora 25 Solarno grijanje stambenog prostora 26 Solarno grijanje stambenog prostora 27 9 Solarno grijanje stambenog prostora 28 Solarno grijanje stambenog prostora 29 Solarno grijanje stambenog prostora 30 10 Fotonaponsko pretvaranje Fotonaponske üelije sunþevu energiju direktno pretvaraju u elektriþnu. Napravljene su od poluvodiþkog materijala (najþešüe silicijuma (Si) u obliku tankih ploþica. Dodavanjem malih koliþina primjesa (poput bora, fosfora) osnovnom materijalu na jednoj strani ploþice se formira pozitivno naelektrisan (P) spoj a na drugoj negativno naelektrisan (N) spoj. Kada osvijetlimo ovu ploþicu ona generira istosmjernu el.struju u vanjskom krugu. 31 Fotonaponski sistem Fotonaponski sistem sesastoji od: 1.Fotonaponskih panela 2.Regulatora napona 3.Invertora 4,Akumulatora 5.Spojnih vodova 6.Nosaþa panela 32 Fotonaponski sistem 33 11 Fotonaponski sistem Mrežni sistem (Grid Connected) 34 Fotonaponski sistem Izolirani sistem (Stand-Alone) 35 Fotonaponski sistem 36 12 Fotonaponski paneli 37 Fotonaponski paneli 38 Fotonaponski paneli 39 13 Fotonaponski paneli 40 Fotonaponski paneli 41 Fotonaponski paneli 42 14 Fotonaponski paneli 43 Fotonaponski paneli 44 Fotonaponski paneli 45 15 Fotonaponski paneli 46 Fotonaponski paneli 47 Energetski potencijal sunca u Evropi 48 16 Instalirani solarni termalni sistemi u Evropi 49 /njǀŽƌ͗W/ŵĂƌŬĞƚƌĞƉŽƌƚϮϬϭϮ Instalirani fotonaponski sistemi u Evropi Zemlja Austrija U 2012. godini Ukupno 230 MW 420 MW Belgija 655 MW 2 670 MW ýeška 116 MW 2 085 MW Francuska 1 200 MW 4 200 MW Njemaþka 7 600 MW 32 300 MW Grþka 912 MW 1 536 MW Italija 3 337 MW 16 250 MW Nizozemska 125 MW 270 MW Portugal 30 MW 213 MW 478 MW Slovaþka 10 MW Slovenija 114 MW 195 MW Španjolska 200 MW 5100 MW 1 100 MW 1 975 MW Ujedinjeno Kraljevstvo Hrvatska 2 MW 4 MW 50 Energetski potencijal sunca za Bosnu i Hercegovinu • • • Bosna i Hercegovina ima odliþan potencijal za korištenje energije sunca Južni dio naše zemlje ima izmeÿu 2500 - 2700 sunþanih sati godišnje . Godišnja insolacija na horizontalnu plohu iznosi 1200- 1600 kWh/m2 51 17 Solarni sistemi - Stanje uBiH • Potencijali – odliþni • Primjena – vrlo niska • Tržište – dosad nerazvijeno (nerealno visoke cijene sistema, uvoz uglavnom iz Austrije i Njemaþke) • Nedovoljno educiranih instalatera • Nedostatak javne svijesti o prednostima solarnih sistema • Nepostojanje poticaja za ugradnju sistema 52 Solarni sistemi - Stanje uBiH Tržišna prilika • Moguünost proizvodnje domaüih solarnih sistema istih karakteristika kao i uvoznih uz znaþajno nižu cijenu. • Okupljanje BiH preduzeüa oko proizvodnje domaüih solarnih toplinskih sistema (klaster) • Prednost klastera: zajedniþki marketing, smanjeni troškovi proizvodnje, tržišna snaga, edukacija instalatera, pravilno planiranje proizvodnje, stvaranje klime za poticanje ugradnje tehnologije, brendiranje bosanskog proizvoda… 53 FN sistemi u Bosni i Hercegovini •Prva solarna elektrana u Bosni i Hercegovini •Solarna oprema je instalirana na krov gradske dvorane u Kalesiji • Investitor je firma 'Eko energija' Kalesija • Investicija izgradnje oko 800 hiljada KM. • Instalirana snaga elektrane je 120 kWp • Planirana godišnja proizvodnja 130 MWh 54 18 FN sistemi u Bosni i Hercegovini • Solarna elektrana ''Hodovo 1“ Stolac • Investitor ''GP Toming'' Grude • Instalirane snaga 149,68 kWp • Predviÿena godišnja proizvodnja 250 MWh. • Investitori oþekuju povrat investicije kroz 7-8 godina 55 FN sistemi u Bosni i Hercegovini • Prva solarna elektrana u Tuzli • Na poslovnom objektu "Sicon Sas" u ýakuloviüima • Investitor "Sicon Sas" Tuzla • Instalirana snaga 10 kWp • Oþekivana proizvodnja 11,7 MWh • Oþekivani period povrata investicije je 5 - 6 godina 56 Instalirani solarni termalni sistemi u BiH • Banja Luka – Gradski bazeni Površina solarnih kolektora : 1029 m2 . Akumulator toplote: 30 m3 Grijanje: 700 kW Puštanje u rad: 2009. 57 19 Instalirani solarni termalni sistemi u BiH • Dom penzionera u Trebinju • 140 korisnika • Površina solarnog polja 91m2 • Vrijednost projekta 60.000 Eura • 50 000 Eura Španska vlada • 10 000 Eura Opština Trebinje 58 Instalirani solarni termalni sistemi u BiH • Sportski centar Mejdan u Tuzli • Površina solarnog polja 100 m2 • Spremnik 2x2500 litara • Vrijednost projekta 104 000 KM • Finansijer: MDGF, Opština Tuzla i Ministarstvo • Solarni kolektori CRP-IS 02 – domaüi proizvod 59 Instalirani solarni termalni sistemi u BiH • Stadion Tušanj - Tuzla Seniorski tuševi • Površina solarnog polja 40m2 • Spremnik 2x1000 litara • Vrijednost projekta oko 40 000 KM • Finansijer: USAID, Opština Tuzla, MKF Partner Tuzla • Solarni kolektori CRP-IS 02 domaüi proizvod 60 20 Instalirani solarni termalni sistemi u BiH • Stadion Tušanj - Tuzla Omladinski tuševi • Površina solarnog polja 40m2 • Spremnik 2x1000 litara • Vrijednost projekta oko 40 000 KM • Finansijer: USAID, Opština Tuzla, MKF Partner Tuzla • Solarni kolektori CRP-IS 02 domaüi proizvod 61 Instalirani solarni termalni sistemi u BiH • Dom zdravlja – Tuzla Fizijatrija • Površina solarnog polja 18 m2 • Spremnik 2x500 litara • Vrijednost projekta oko 20 000 KM • Finansijer: MDGF Opština Tuzla • Solarni kolektori CRP-IS 02 domaüi proizvod 62 Instalirani solarni termalni sistemi u BiH • Dom za djecu bez roditeljskog staranja – Tuzla • Površina solarnog polja 48 m2 • Spremnik 2x1000 litara • Vrijednost projekta oko 50 000 KM • Finansijer: Italija Opština Tuzla • Solarni kolektori CRP-IS 02 domaüi proizvod 63 21 Instalirani solarni termalni sistemi u BiH • Koraci Nade - Dom za djecu sa posebnim potrebama – Tuzla • Površina solarnog polja 12 m2 • Spremnik 600 litara • Finansijer: DVV Internacional Opština Tuzla • Solarni kolektori CRP-IS 02 domaüi proizvod 64 Instalirani solarni termalni sistemi u BiH • Dom Zdravlja - Graþanica • Površina solarnog polja 30 m2 • Spremnik 2x1000 litara • Finansijer: MDGF Opština Graþanica • Solarni kolektori CRP-IS 02 domaüi proizvod 65 Instalirani solarni termalni sistemi u BiH • CRP Projekti u Gradaþcu 66 22 FN sistemi u Bosni i Hercegovini CILJ BOSNE I HERCEGOVI NE ? 67 68 Hvala na pažnji Ismet Salihoviü Voditelj odjela za obnovljive izvore energije Centar za razvoj i podršku (CRP) Tuzla Februar 2014 69 23 Energija sunēeva zraēenja Sunþani toplinski sustavi koriste se za zagrijavanje potrošne tople vode te kao podrška grijanju prostora. Osnovni element sunþanog toplinskog sustava je kolektor. Sunþani se kolektori najþešüe postavljaju na krovove objekata, a nešto rjeÿe na fasade. Najþešüe korišteni tipovi kolektora su ploþasti i vakuumski kolektori. Vakumski i ploēasti toplinski kolektori Osim sunþanih kolektora, sunþani se toplinski sustavi sastoje od cijelog niza elemenata: spremnika potrošne tople vode, kotla, crpke te popratne opreme poput sustava regulacije, sigurnosnih ventila itd. Sunþani kolektor sastoji se od apsorbera unutar kojega je položen niz paralelno spojenih bakrenih cjevþica. Apsorber je s gornje strane premazan selektivnim premazom koje osigurava visoki stupanj propusnosti za sunþevo zraþenje, te nizak stupanj emisivnosti za kratkovalno zraþenje. Dobra izolacija izmeÿu stijenke kuüišta i apsorbera nužna je za uþinkovitost kolektora. Apsorber u principu služi kao izmjenjivaþ topline – s jedne strane apsorbira energiju sunþevog zraþenja, a s druge strane tu toplinu predaje radnom fluidu, koji se dalje vodi u spremnik potrošne tople vode. Sunēev toplinski sustav Buduüi da se vremenski profil potreba za toplom vodom i dostupnim resursom Sunþevog zraþenja ne poklapaju, topla voda se neprestano zagrijava preko radnog fluida, te se tako zagrijana topla voda nalazi u spremniku potrošne tople vode. Na taj naþin, potrošna topla voda iz sustava raspoloživa je i u razdobljima kada nema osunþanja, npr. u noünim satima. Spremnici tople vode izvedeni su tako da u što je moguüe veüoj mjeri smanje toplinske gubitke, te omoguüe temperaturnu slojevitost vode unutar spremnika. Osim kolektora, u ovakvim sustavima gotovo uvijek je potrebno koristiti i dodatni energent za zadovoljavanje energetskih potreba, naroþito ako se radi i o podršci grijanju prostora. Fotonaponski sustavi koriste energiju sunþevog zraþenja za proizvodnju elektriþne energije. To mogu biti sustavi spojeni na elektroenergetsku mrežu i autonomni sustavi. Osnovni element fotonaponskog sustava je fotonaponski modul. Fotonaponski modul sastoji se od niza serijski spojenih üelija, þiji broj varira ovisno o snazi i željenim elektriþnim karakteristikama modula. Izlaganjem üelije sunþevom zraþenju generira se elektriþna struja, te time üelija postaje izvor elektriþne energije. Fotonaponski modul Shematski prikaz fotonaponskog sustava spojenog na elektroenergetsku mrežu ûelije se proizvode u tehnologijama amorfnog, monokristaliþnog, multikristaliþnog ili trakastog kristaliþnog silicija, te u tehnologiji tankog filma. Slika 8 prikazuje fotonaponski modul izraÿen od üelija u tehnologiji monokristaliþnog silicija. Osnovna zadaüa mrežno vezanih fotonaponskih sustava je predaja proizvedene elektriþne energije u elektriþnu mrežu. Fotonaponski moduli proizvode se u relativno malim snagama (do nekoliko stotina vata). Za postizanje veüih napona moduli se serijski spajaju u nizove, a za postizanje veüih snaga nizovi se paralelno spajaju u fotonaponsko polje željene snage. Fotonaponski moduli generiraju istosmjernu elektriþnu struju, te se za pretvorbu iz istosmjerne u izmjeniþnu, pogodnu za predaju u elektroenergetsku mrežu, koriste izmjenjivaþi. Osim prilagodbe oblika, izmjenjivaþi imaju još dvije važne zadaüe – praüenje optimalne radne toþke fotonaponskog polja te odspajanje sustava u sluþaju nestanka elektriþne energije radi sigurnosnih razloga. Ovisno o izvedbi, na jedan izmjenjivaþ moguüe je spojiti više polja fotonaponskih modula, te se jedan takav kompletan sustav može smatrati generatorom izmjeniþne struje u punom smislu te rijeþi. U veüem broju država, ovakvi sustavi ostvaruju pravo na poticajnu otkupnu cijenu proizvedene energije. Fotonaponski sustavi koriste se i kao autonomni sustavi za opskrbu elektriþnom energijom sustava udaljenih od elektroenergetske mreže. Ovakvi sustavi zahtijevaju dodatan spremnik energije, najþešüe u vidu akumulatora, te najþešüe koriste i neki od dodatnih izvora energije, poput malih vjetroagregata, dizelskih agregata itd. BIOMASA 1 Energija biomase • Biomasa je danas jedan od najveüih obnovljivih izvora energije, zajedno s korištenjem energije vode i vjetra za proizvodnju korisne energije. • Za razliku od ostalih obnovljivih izvora energije biomasa ima jednu veliku prednost – može se proizvoditi gotovo svugdje na planetu. • Mnoge energetske studije pokazuju da bi biomasa mogla postati jedan od najvažnijih izvora energije u buduünosti, tj. izvor energije nad kojim se može izgraditi ekonomija þiste energije 2 Energija biomase Biomasa je biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka poljoprivredne proizvodnje (biljnog i životinjskog porijekla), šumarskeindustrije i ostalih srodnih industrija. •drvna biomasa (ostaci iz šumarstva, otpadno drvo), •drvna uzgojena biomasa (brzorastuüe drveüe), •nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuüe alge i trave), •ostaci i otpaci iz poljoprivrede, •životinjski otpad i ostaci, •gradski i industrijski otpad. 3 1 Drvna biomasa • Najznaþajniji izvor biomase za proizvodnju energije je drvna masa porijeklom iz šumarstva (ogrjevno drvo, šumski ostatak) i drvni otpad iz drvne industrije. • Ostaci i otpad nastao pri piljenju, brušenju, blanjanju, itd. • ýesto je to otpad koji optereüuje poslovanje drvno-preraÿivaþke firme • Služi kao gorivo u vlastitim kotlovnicama, ili kao sirovina za proizvodnju briketa i peleta . 4 Drvna biomasa • Biomasa je obnovljivi izvor energije jer svi živi organizmi, prvenstveno biljke, mogu ponovo narasti u relativno kratkom vremenu. • Pametnim korištenjem resursa iz biomase može se postiüi kontinuirana eksploatacija u smislu da se koliþina biomase koja se koristi prilagodi koliþini biomase koja se obnovi kroz rast biljki u istom vremenskom periodu. 5 Biomasa • Ostaci biomase iz poljoprivrede takoÿer predstavljaju znaþajan energetski potencijal u regionu sjeverne, centralne i južne BiH • Slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike, koštice, ljuske... Ima nisku ogrjevnu vrijednost zbog visokog udjela vlage i razliþitih primjesa. • Preraÿuje se presovanjem, baliranjem, peletiranjem. Danska: instalirana je elektrana na ostatke žitarica od 450 MW. 6 2 Biomasa Kotlovi na pelet 7 Biomasa Kotao na drvnu sjeþku 8 Biomasa Kotao na pirolizu 9 3 Biomasa Kotao na slamu 10 Biomasa Eko-toplane Graþanica Za proizvodnju toplote se koristi þvrsta biomasa u obliku kore, piljevine, sjeþke. Kora i piljevina se prikupljaju sa pilana na podruþju Opüine Graþanica. Jedinica prema kojoj se biomasa obraþunava ili koristi je 1 prostorni, strešeni metar (1 SPM). Kalorijske jaþine u SPM : 1 SPM kore = cca 550 kWh 1 SPM sjeþke iz þetinarskog drveta = cca 700 kWh 1 SPM sjeþke od lisnatog drveta = cca 900 kWh 11 Biomasa Proizvodnja peleta u BiH • Bosna i Hercegovina ima 18 fabrika za proizvodnju peleta biomase koje koriste domaüe sirovine i po statistiþkim podacima najveüi smo proizvoÿaþi peleta u regiji. • Fabrike godišnje proizvedu oko 150 hiljada tona ovog veoma traženog proizvoda koji veü zamjenjuje fosilna goriva poput ugljena i lož ulja u mnogim javnim, ali i privatnim ustanovama. 12 4 Biomasa 13 Hvala na pažnji Mr.sc. Amer Karabegoviü dipl.ing Centar za razvoj i podršku (CRP) Tuzla Februar 2014 14 5 Energija biomase Biomasa je složen oblik obnovljivih izvora energije jer sa stajališta sirovine obuhvaüa šumsku i poljoprivrednu biomasu, biomasu nastalu prilikom proizvodnih procesa razliþitih industrija, otpad u smislu komunalnog otpada, otpada nastalog prilikom proþišüavanja otpadnih voda, kanalizacijskog mulja i sliþno. Drvna (šumska) biomasa Izvori drvne biomase su vrlo raznoliki te se opüenito mogu podijeliti u sljedeüe kategorije: šume i ostala drvenasta vegetacija, energetski nasadi, drvni ostatak iz industrije (primarna i sekundarna obrada drva - piljenje i krojenje trupaca, izrada drvne graÿe i elemenata, proizvodnja namještaja) i konaþno drvni otpad (npr. graÿevinski otpad, komunalni otpad). Oblici drvne biomase koji se koriste za proizvodnju energije su ogrjevno drvo, sjeþka, kora, piljevina i blanjevina, te briketi i peleti. Drvnu biomasu moguüe je pretvoriti u toplinsku i elektriþnu energiju, te u tekuüa i plinovita goriva koristeüi razliþite termokemijske i biokemijske procese. Proizvodnja energije iz biomase najþešüe se vrši direktnim izgaranjem, pirolizom, rasplinjavanjem i ukapljivanjem. Poljoprivredna biomasa Sirovine iz poljoprivrede koje se mogu koristiti u energetske svrhe obuhvaüaju energetske usjeve, ostatke i otpad iz ratarstva, otpad iz stoþarstva (stajski gnoj i gnojovka), a u ovu grupu mogu se svrstati i ostaci i otpad iz primarne prerade u poljoprivredi (npr. proizvodnja voüa, prerada žita, klaonice) te iz prehrambene industrije. S obzirom na karakteristike sirovine, energija iz biomase može se iskoristiti pomoüu razliþitih procesa i tehnologija. Energetski derivati poljoprivredne biomase obuhvaüaju brikete i pelete, bioplin i biogoriva za prijevoz (biodizel, bioetanol i biometan). ENERGIJA VJETRA 1 Energija vjetra Vjetrovi nastaju najveüim dijelom kao posljedica razliþitog intenziteta zagrijavanja i hlaÿenja pojedinih dijelova Zemlje. Energija vjetra se koristi još 643 godine kada je perzijski halifa izumio vjetrenjaþu koja se koristila za mljevenje žita i crpljenje vode za navodnjavanje. U ogromnim pustinjama Arabije, kada su sezonski izvori presušivali, jedini izvor energije je bio vjetar koji je mjesecima konstantno puhao iz jednog pravca. Mlinovi su imali šest ili 12 jedara prekrivenih tkaninom ili palminim lišüem. To je bilo 500 godina prije nego što je prva vjetrenjaþa viÿena u Evropi. 2 Vjetroelektrane Veliki energetski potencijal energije vjetra za proizvodnju el. energije poþinje se znaþajnije iskorištavati u evropskim zemljama tokom 90-tih godina prošlog vijeka, te je u velikom porastu sve do današnjih dana (100% godišnje). Zemlje predvodnice su Njemaþka i Danska s više od 3 GW instalirane snage. 3 1 Vjetroelektrane Moguüe lokacije vjetroelektrana u BiH 4 Za podruþje Podveležja mjerenja su poþela još 2002. godine i ona su vršena na višim visinama od 40 metara i vršena su na mikrolokacijama. Za sada su to najbolje lokacije u BiH. Procjenjuje se da bi se BiH moglo instalirati preko 1000 MW ekonomski isplativih vjetroenergetskih potencijala. 5 Vjetroelektrane Vjetroelektanu þini niz blisko smještenih vjetrogeneratora, najþešüe istog tipa, izloženih istom vjetru i prikljuþenih posredstvom zajedniþkog rasklopnog ureÿaja na elektriþnu mrežu. 6 2 Vjetroelektrane Vjetrogenerator je autonomna proizvodna jedinica elektriþne energije. Sastoji se od : 1) vjetroturbine, koja kinetiþku energiju pretvara u mehaniþki rad 2) generatora koji mehaniþki rad pretvara elektriþnu energiju. 7 Vjetroelektrane sa horizontalnom osom 8 Vjetroelektrane sa vertikalnom osom 9 3 Vjetroelektrane Za proizvodnju el. energije danas se najviše koriste vjetrogeneratori s horizontalnom osom s jednom, dvije ili tri lopatice dok su one s vertikalnom osom još uglavnom u fazi razvoja. Vjetrogeneratori se pokreüu pri brzinama vjetra veüim od 5 m/s (18 km/h) te postižu najveüu snagu pri 15 m/s koja ostaje konstantna sve do 30 m/s (108 km/h) kada dolazi do zaustavljanja lopatica radi sprjeþavanja ošteüenja. 10 Vjetroelektrane Troškovi instaliranja veüih vjetrogeneratora se kreüu oko 2.000 KM/kW dok su troškovi za manje vjetrogeneratore oko 3.000 KM/kW. Troškovi instaliranja ukljuþuju izgradnju temelja, nabavku vjetrogeneratora, transporta opreme koji uglavnom zahtjeva izgradnju ceste, izgradnju infrastrukture, transformatora, kontrolora, kablova i spajanja na elektroenergetsku mrežu 11 Mali vjetrogeneratori Vjetrenjaþa ARTAS 500 1. Nazivni napon: 2. Nazivna snaga: 3. Promjer elise: 24V ili 48V 172cm 4. Broj lopatica: 3 trofazni bez þetkica / NdFeB 23kg 500W / 900Wmax 5. Tip generatora: 6. Masa vjetrenjaþe: 7. Zaštita od jakog koþenje generatorom vjetra: Maks. brzina vjetra: 60m/s 8. 9. Kabel: 3 x 6mm2 do 50m dužine 10. Noseüi stup: 11. Jamstvo: cijev promjera 60.3mm (nije ukljuþen u cijenu) 5 godina 12. Cijena: 1380KM 12 4 Mali vjetrogeneratori 13 Vjetroelektrane 14 Vjetroelektrane 15 5 Vjetroelektrane 16 Vjetroelektrane 17 Vjetroelektrane 18 6 Vjetroelektrane 19 Vjetroelektrane buduünosti 20 Vjetroelektrane buduünosti 21 7 Hvala na pažnji Ismet Salihoviü Voditelj odjela za obnovljive izvore energije Centar za razvoj i podršku (CRP) Tuzla Februar 2014 22 8 Energija vjetra Energija vjetra je prirodni resurs koji je moguüe iskoristiti za proizvodnju mehaniþkog rada, odnosno elektriþne energije. Ureÿaj pomoüu kojeg se kinetiþka energija sadržana u vjetru najprije pretvara u mehaniþku energiju vrtnje, a potom u elektriþnu energiju, naziva se vjetroagregat1. Kod rada vjetroagregata ne može se kontrolirati „gorivo“ pa je proizvodnja ovisna o trenutnim uvjetima vjetra na lokaciji. To znaþi da isporuka elektriþne energije ovisi o vanjskim uvjetima i teško ju je prilagoditi trenutnoj potrošnji, odnosno trenutnim potrebama. Svaki se vjetroagregat sastoji od dva osnovna dijela: rotor vjetroagregata i elektriþni generator. Današnji vjetroagregati su moderni i složeni ureÿaji koji se osim spomenutih dijelova sastoje još od niza sofisticiranih dijelova. Veüina modernih vjetroagregata ima rotor s horizontalnom osi vrtnje i tri lopatice. Vjetroagregati su ureÿaji konstruirani tako da kinetiþku energiju oduzimaju vjetru i pretvaraju je prvo u mehaniþku energiju vrtnje, a potom u elektriþnu u generatoru. Pretvaranje kinetiþke energije gibanja vjetra u mehaniþku energiju vrtnje ostvaruje se korištenjem turbinskog kola. Turbinsko kolo se uobiþajeno sastoji od tri lopatice. Lopatice su aerodinamiþki profilirane i na njima se sliþno kao kod zrakoplovnog krila stvaraju sile uzgona i otpora. Zbog tipiþnog zakrivljenja, zrak koji struji s gornje strane mora prijeüi veüu udaljenost u istom vremenu nego zrak koji prolazi s donje strane. Zbog toga, þestice zraka na gornjoj površini imaju veüu brzinu, što üe dovesti do pada tlaka na gornjem dijelu profila lopatice. Razlika tlakova üe uzrokovati silu na lopaticu F. Komponenta sile koja je okomita na neporemeüenu struju vjetra naziva se uzgon Fu, a sila u pravcu puhanja vjetra otpor Fo . Idealno bi bilo imati silu otpora što manju, a silu uzgona što veüu, meÿutim kod lopatica rotora vjetroagregata i sila otpora ima svoju ulogu za regulaciju brzine vrtnje pri velikim brzinama vjetra koje su nepovoljne za rad vjetroagregata. Sile uzgona - Fu i otpora Fo na profile lopatice vjetroagregata Veliki vjetroagregati (>150 kW) najþešüe proizvode trofaznu izmjeniþnu struju napona 690 V. Zatim se elektriþna energija vodi kroz transformatore koji su obiþno smješteni pored vjetroagregata koji služe za podizanje napona na 10-30 kV ovisno o lokalnoj elektroenergetskoj mreži u svrhu prijenosa elektriþne energije na veüe udaljenosti. U Europi, pa tako i u BiH, frekvencija elektriþne energije u javnoj elektroenergetskoj mreži iznosi 50 Hz, sukladno tome i vjetroagregati proizvode elektriþnu energiju iste frekvencije. GEOTERMALNA ENERGIJA 1 Geotermalna energija • Geotermalna energija postoji od kad postoji Zemlja. "Geo" znaþi zemlja, a "thermal" znaþi toplina. • Iako je geotermalna energija tehniþki neobnovljivi izvor energije, tipiþni period geotermalne aktivnosti oko magma centara je od 5.000 do 1.000.000 godina pa se prema tome geotermalna energija smatra obnovljivim izvorom energije. • Ukupna energetska vrijednost geotermalnih resursa na Zemlji je prema nekim istraživanjima vlade SAD-a veüa od ukupne energetske vrijednosti ugljena, nafte, zemnog plina i urana kombinirano 2 Geotermalna energija Trenutno se geotermalna energija iskorištava u tri glavne tehnološke kategorije: • Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu geotermalnih pumpi koje pumpaju plitke geotermalne resurse. • Strukture grijanja koje direktno koriste geotermalnu energiju. • Proizvodnja elektriþne energije iz geotermalnih resursa. 3 1 Geotermalna energija 4 Geotermalna energija Geotermalna elektrana Malitbog (Filipini) je jedna od najveüih samostalnih geotermalnih elektrana na svijetu. 5 Geotermalna energija Države koje u 2010 proizvode elektriþnu energiju iz geotermalnih izvora energije: 6 2 Geotermalna energija Potencijal geotermalne energije u BiH • U BiH je oblast geotermalne energije nedovoljno istražena • Potencijal geotermalne energije u BiH se procjenjuje na 33 MWth. • Temperature vode na poznatim lokacijama u Bosanskom Šamcu (85°C), Kaknju (54°C), Sarajevu (58°C) i Graþanici preniske za proizvodnju elektriþne energije • Zasada nisu pronaÿene lokacije s temperaturama vode iznad 100 0C • Razmatra se grijanje grupe zgrada na Ilidži • Danas se geotermalna energija u BiH/FBiH koristi u banjama za grijanje i razliþite vrste tretmana. 7 Geotermalna energija Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi Pored energije koja dolazi iz zemljine jezgre i energija koju sunce predaje zemlji najveüim dijelom bude zarobljena u zraku, tlu i vodi. Toplotne pumpe iskorištavaju tu energiju kako bi grijale poslovne ili stambene prostore i osigurale toplu vodu tokom cijele godine. Mnogi modeli toplotnih pumpi nude i moguünosti hlaÿenja tokom ljetnog perioda. 8 Geotermalna energija Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi Toplotne pumpe su ureÿaji koji rade na termodinamiþkom principu podizanja toplote, to jest dovode energiju s niže temperature na višu uz dodatnu energiju (rad kompresora) i pomoüu kružnog procesa prikladnog medija. 9 3 Geotermalna energija Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi Toplotne pumpe koriste elektriþnu energiju za pokretanje kompresora, da bi toplinu iz okoliša preusmjerili u neki prostor (grijanje prostora), ili kako bi višak topline iz tog prostora preusmjerile u okolinu (hlaÿenje prostora). Takvo preusmjeravanje topline troši znatno manje energije nego druga rješenja za grijanje ili hlaÿenje. Scroll kompresor 10 Geotermalna energija Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi Naprimjer, da bi zagrijala prostor, toplotnoj pumpi je potrebno samo 25% elektriþne energije koja bi bila potrebna elektriþnoj grijalici za isti zadatak. Uz ovako visoke uštede u potrošnji energije, prosjeþna toplotna pumpa u potpunosti povrati svoju vrijednost u samo nekoliko godina. 11 Geotermalna energija Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi Toplotne pumpe su vrlo robusne, pouzdane i izdržljive. Životni vijek toplotnih pumpi proizvedenih u zadnjih 20 godina teško je procijeniti jer velika veüina još uvijek radi optimalno. Realno je za oþekivati da nova toplotna pumpa pouzdano radi barem trideset godina, vjerovatno i duže. Jednom kada se pravilno instalira, toplotna pumpa zahtijeva minimum pažnje i vrlo je jednostavna za održavanje. 12 4 Geotermalna energija Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi Uz znatnu uštedu elektriþne energije, koja ponekad prelazi i 75% u poreÿenju sa klasiþnim metodama hlaÿenja i grijanja, te bez negativne direktne interakcije s okolinom - bez ispuštanja ikakvih štetnih supstanci ili plinova, toplotne pumpe prepoznate su u svijetu kao jedno od rješenja koje najviše doprinosi zaštiti okoliša u segmentu grijanja i hlaÿenja domova ili poslovnih prostora. 13 Geotermalna energija Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi Toplotne pumpe možemo podijeliti na: 1. Toplotne pumpe Zrak-Voda 2. Toplotne pumpe Voda-Voda 3. Toplotne pumpe Zemlja-Voda 14 Geotermalna energija Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi Zrak/Voda toplotne pumpe oduzmaju energiju od vanjskog zraka i predaju je u sistem centralnog grijanja. Mogu grijati vodu za potrebe domaüinstva, a neki modeli rade i kada se vanjske temperature spuste daleko ispod nule. Njihova efikasnost je nešto manja u odnosu na toplotne pumpe koje oduzimaju energiju zemlje ili podzemnih voda. 15 5 Geotermalna energija Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi Voda/Voda toplotne pumpe (geotermalne ili površinske) koriste zatvoreni sistem podzemnih cijevi kako bi izvlaþile toplotnu energiju iz podzemnih voda. Poput zrak/voda, podzemne mogu grijati vodu za potrebe domaüinstva i poslovnih prostora a rade na nešto višim temperaturama, na kojima su puno efikasnije zahvaljujuüi þinjenici da temperatura podzemnih voda ostaje stabilna tokom cijele godine, bez obzira na vremenske prilike. 16 Geotermalna energija Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi Zemlja/Voda toplotne pumpe (geotermalne ili površinske) koriste zatvoreni sistem podzemnih cijevi kako bi izvlaþile toplotnu energiju iz zemlje. Poput zrak/voda, one mogu grijati vodu za potrebe domaüinstva i poslovnih prostora a rade na nešto višim temperaturama,na kojima su puno efikasnije zahvaljujuüi þinjenici da temperatura tla ostaje stabilna tokom cijele godine, bez obzira na vremenske prilike. 17 Geotermalna energija Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi 1. Zaporni ventil 2. Termometri 3. Manometri 4. Spremnik sole medija 5. Sabirnik 6. Razvodnik 7. Revizijski otvor 8. Dubina polaganja 20 cm ispod granice mraza na 1,2 m - 1,5 m 9. Duljina kolektorskih ploþa 6 m 10. Širina kolektorskih ploþa 1 m 11. Sigurnosni razmak 0,5 m 12. Kolektorska ploþa 18 6 Geotermalna energija Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi Prednosti upotrebe toplotnih pumpi • Koristi obnovljivu energiju, • Koristi samo 20 – 25% elektriþne energije za svoj rad • Ne zahtijeva upotrebu dimnjaka (oko 30% energije proizvedene u kotlu na þvrsto gorivo, odlazi kroz dimnjak) • Rad joj je automatizovan • Ne zahtijeva posebno održavanje • Ne postoji potreba za kupovinom energenta unaprijed • Moguünost programiranja rada za vrijeme niže tarife • Nema otvorenog plamena (nema moguünosti izazivanja požara). 19 Geotermalna energija Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi 20 Geotermalna energija Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi 21 7 Geotermalna energija Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi 22 Geotermalna energija Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu toplotnih pumpi Praktiþni primjer rovni kolektor Izvor Pipelife Izvor Pipelife Izvor Pipelife 23 Geotermalna energija Grijanje i hlaÿenje zgrada pomoüu geotermalnih pumpi Energetska košarica se koristi u ciklusu grijanja i hlaÿenja toplotnom pumpom te nudi najekonomiþniji omjer troškova ugradnje i dobivene energije. 24 8 Hvala na pažnji mr.sc. Amer Karabegoviü dipl.ing Centar za razvoj i podršku (CRP) Tuzla Februar 2014 25 9 Geotermalna energija Geotermalna energija je toplinska energija Zemlje koja je prikladna za izravno korištenje ili za pretvorbu u elektriþnu energiju. Osnovni geotermalni resurs predstavljaju geotermalni fluidi koji se nalaze u podzemnim ležištima, a mogu se dovesti na površinu i iskoristiti. Podzemna ležišta termalnih voda javljaju se u širokom rasponu dubina - od plitkih/površinskih do više kilometara dubokih. Voda u podzemna ležišta dolazi obiþno procjeÿivanjem s površine kroz pukotine u stijenama, a ležište predstavlja voda ili vodena para u poroznim ili propusnim stijenama, najþešüe zarobljena izmeÿu slojeva nepropusnih stijena. Radi smanjenja utjecaja na okoliš i zadržavanja kapaciteta ležišta, danas se geotermalna ležišta koriste u zatvorenom sustavu koji podrazumijeva crpljenje termalne vode kroz proizvodnu bušotinu te nakon iskorištavanja njezine topline, vraüanje u ležište kroz utisnu bušotinu. Najuþinkovitije korištenje geotermalne energije je kaskadnom primjenom. Izravnim korištenjem geotermalne energije smatra se iskorištavanje topline niskotemperaturnih resursa (temperatura vode ispod 90°C) za zagrijavanje u industrijskim procesima (sušenje papira, voüa, povrüa, ribe, drveta, vune, izluþivanje soli, destilacija vode, pasterizacija mlijeka i drugo), u poljoprivredi za grijanje staklenika, u akvakulturi za grijanje ribnjaka, za otapanje snijega na ploþnicima, u balneologiji (toplice) te u toplinarstvu za grijanje i hlaÿenje prostora. Visokotemperaturni i srednjotemperaturni resursi mogu se koristiti za proizvodnju elektriþne energije. Geotermalne energije kaskadnom primjenom Rad geotermalnih elektrana temelji se na pretvaranju toplinske energije geotermalnog fluida u kinetiþku energiju okretanja turbine, a zatim i u elektriþnu energiju. Geotermalne elektrane rade na tri osnovna principa: suha para, separiranje pare i binarni ciklus. Elektrana na suhu paru koristi vruüu paru za pokretanje turbine generatora i predstavlja najjeftiniji i najjednostavniji princip za proizvodnju elektriþne energije iz geotermalnih izvora. Princip separiranja pare koristi se kod visokih temperatura geotermalnih voda (>180°C). Na ovom principu radi veüina modernih geotermalnih elektrana. Voda iz ležišta pumpa se prema površini, a sa smanjenjem tlaka pretvara se u vodenu paru koja pokreüe turbine. Binarni ciklus može se koristiti kod visokotemperaturnih i srednjotemperaturnih izvora. Kod ovog tipa elektrana vruüa voda koristi se za grijanje radnog fluida koji ima znatno nižu temperaturu vrelišta od vode, te isparava na nižoj temperaturi i pokreüe turbine generatora. Ovaj princip omoguüava veüu efikasnost postupka, ali i dostupnost potrebnih geotermalnih resursa, jer je dovoljna niža temperatura vode za proizvodnju elektriþne energije. Iz ovih se razloga veüina novih geotermalnih elektrana planira na ovom principu. Geotermalna se energija sve više iskorištava putem dizalica topline - sustava kojima se toplina tla i stijena podloge može pretvoriti u korisnu toplinsku energiju. Geotermalne dizalice topline mogu se postavljati horizontalno u tlo iskorištavajuüi stalnu temperaturu tla u gornja 3 metra koja u veüini podruþja iznosi 10-15°C ili vertikalno u plitkim bušotinama sa sondom, najþešüe izmeÿu 60 i 150 m. Dizalice topline mogu se koristiti za grijanje ili hlaÿenje prostora te za grijanje potrošne tople vode kako u malim (obiteljske kuüe, plastenici/staklenici, ribnjaci itd.) tako i u velikim razmjerima (daljinsko grijanje, industrija). ENERGIJA VODE 1 Energija vode (velike hidroelektrane) Hidroelektrane su energetska postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pomoüu turbine pretvara u mehaniþku (kinetiþku) energiju, koja se zatim u elektriþnom generatoru koristi za proizvodnju elektriþne energije 2 Energija vode (velike hidroelektrane) Iako je energija vode po svojoj definiciji obnovljivi izvor energije, današnje znaþenje pojma "obnovljivi izvori" u praksi þesto ne obuhvata sve hidroelektrane. Obnovljivim izvorima se u naþelu smatraju lokalni izvori, odnosno elektrane manjih snaga i s manjim uticajem na prirodu i okoliš. 3 1 Energija vode (velike hidroelektrane) Postoje tri osnovne vrste hidroelektrana: 1. Protoþne, 2. Akumulacijske 3. Reverzibilne 4 Energija vode (velike hidroelektrane) Protoþne hidroelektrane su one koje nemaju uzvodnu akumulaciju ili se njihova akumulacija može isprazniti za manje od dva sata rada kod nazivne snage. Prednost takve izvedbe je vrlo mali utjecaj na okoliš i nema dizanja razine podzemnih voda 5 Energija vode (velike hidroelektrane) Akumulacijske hidroelektrane su najþešüi naþin dobivanja elektriþne energije iz energije vode. Problemi nastaju u ljetnim mjesecima kad prirodni dotok postane premali za funkcioniranje elektrane. U tom sluþaju se brana mora zatvoriti i potrebno je održavati bar razinu vode koja je biološki minimum. Veliki problem je i dizanje razine podzemnih voda. 6 2 Energija vode (velike hidroelektrane) Postoje dvije izvedbe akumulacijskih hidroelektrana: 1.Pribranska 2.Derivacijska Derivacijska je smještena puno niže od brane i cjevovodima je spojena na akumulaciju. Pribranska se nalazi ispod same brane 7 Energija vode (velike hidroelektrane) Reverzibilne hidroelektrane okarakterisane su postojanjem gornjeg i donjeg akumulacionog bazena i pumpnog turbinskog postrojenja. U periodima malih optereüenja voda iz donjeg bazena se pumpa u gornji bazen (pumpni pogon), da bi se u periodu velikih optereüenja voda iz gornjeg bazena propuštala kroz turbine u cilju proizvodnje elektriþne energije, kao u konvencionalnim hidroelektranama 8 Energija vode (velike hidroelektrane) Štetnost velikih hidrocentrala se opisuje kroz velike promjene ekosistema (gradnja velikih brana), uticaji na tlo, poplave, utjecaji na slatkovodni živi svijet, poveüana emisija metana i postojanje štetnih emisija u þitavom životnom ciklusu hidroelektrane. 9 3 Energija vode (velike hidroelektrane) Turistiþka ponuda Jablaniþkog jezera 10 Energija vode (velike hidroelektrane) Turistiþka ponuda Jablaniþkog jezera 11 Energija vode (velike hidroelektrane) Brane na Neretvi u blizini Jablaniþkog jezera akumuliraju veliki vodeni sistem koji proizvodi u prosjeku 2000 MWh elektriþne energije godišnje. Suša koja se desila u augustu 2011 godine smanjila je proizvodnju na samo þetvrtinu toga iznosa. 12 4 Energija vode (male hidroelektrane) Male hidroelektrane se dijele: a) Prema zahvatu: • Protoþna s boþnim zahvatom iz glavnog vodotoka • Sa akumulacijom-branom, sa dnevnim, nedeljnim, godišnjim ili višegodišnjim izravnavanjem c) Prema povezanosti sa mrežom i naþinom rada: • Izolovane elektrane-samostalni rad • Elektrane vezane na mrežu-paralelni rad • Elektrane koji rade pod režimom: on-off • Elektrane u kojima radi jedna, dvije ili više jedinica elektrane koje rade po potrebi, ovisno prema potrošnji b) Prema regulisanosti protoka: • Male hidroelektrane sa protokom koji se može podešavati-regulacija protoka na ulazu u turbinu (ruþna ili automatska) • Sa stalnim protokom, bilo zbog stvarne prirode optereüenja, ili uništavanjem viška energije d) Prema instalisanoj snazi HE za naše uslove: • Džepne hidroelektrane do 20 kW • Mini hidroelektrane od 20 do 500 kW • Male hidroelektrane od 0.5 do 1 MW • Male hidroelektrane od 1 do 3 MW • Srednje hidroelektrane od 3 do 10 MW • Velike hidroelektrane preko 10 MW 13 Energija vode (male hidroelektrane) Osnovni dijelovi male hidroelektrane su: • Ureÿaj za smanjenje brzine protoka (brane i ustave) • Privod vode do strojeva (kanal ili cjevovod) • Strojarnica s pomoünim ureÿajima • Odvodni kanal Nekoliko primjera moguüih izvedbi 14 Energija vode (male hidroelektrane) Male hidroelektrane svojim dizajnom mogu se u potpunosti uklopiti u pejzaž te se time vizuelno oneþišüenje svodi na minimum. U sluþaju da je u sklopu elektrane predviÿena akumulacija, ista se može koristiti u vodoprivredne i/ili sportsko-rekreativne svrhe. Akumulacije kojima se koriste male hidroelektrane svojom veliþinom ne mogu bitno ugroziti geološkopedološke karakteristike zemljišta 15 5 Energija vode (male hidroelektrane) Da bi se hidroelektrana smatrala malom hidroelektranom, sa ciljem zaštite okoliša, mora imati sledeüa svojstva: • Protoþni rad ili iznimno mala akumulacija (minimiziran utjecaj na vodotok) • Paralelan rad sa mrežom i ugradnja asinhronih generatora • kod objekata sa instaliranom snagom manjom od 100 kW nema gradnje trafostanice veü se predviÿa izvedba transformatora na stubu • Postrojenje se sastoji od brane (niskog preljevnog praga), dovodnog kanala i/ili cjevovoda, zgrade strojarnice i odvodnog kanala • Prelivni prag služi samo zato da uspori vodotok prije ulaska u dovodni kanal 16 Energija vode (male hidroelektrane) • • • • • • Umjesto niskog preljevnog kanala može se upotrijebiti tzv. tirolski zahvat Dovodni kanal zatvorenog tipa predviÿen je samo za voÿenje zahvaüene vode po strmim obroncima i veüim dijelom je ukopan (može biti i potpuno ukopan) Dovodni kanal otvorenog tipa predviÿen je za veüe koliþine vode i u pravilu se nalazi na manje strmim terenima Tlaþni cjevovod treba biti što manjih dimenzija i predviÿen je da vodu najkraüim putem dovede do strojarnice Zgrada strojarnice je što manjih gabarita i operacija je u potpunosti automatizirana Odvodni kanal je otvoren i kratak i njime se voda vraüa iz strojarnice u vodotok (ova voda je gotovo redovito jako obogaüena kiseonikom, tako da se ribe rado zadržavaju u ovom podruþju) 17 Energija vode (male hidroelektrane) Procjenjuje se da mala hidroelektrana snage 5 MW godišnje svojim radom zamjenjuje 1400t ekv.nafte fosilnog goriva i umanjuje emisiju od 16000 tona CO2 i 1100 tona SO2 u u poreÿenju sa postrojenjem na fosilna goriva jednake godišnje proizvodnje. 18 6 Energija vode Potencijal malih hidroelektrana za sliv rijeke Spreþe 19 Energija vode (valovi) 20 Energija vode (valovi) 21 7 Energija vode (plima i oseka) 22 Hvala na pažnji Ismet Salihoviü Voditelj odjela za obnovljive izvore energije Centar za razvoj i podršku (CRP) Tuzla Februar 2014 23 8 Hidroenergija Princip rada hidroelektrana temelji se na tri elementarne energetske transformacije. Postavljanjem brane odnosno preljevnog praga na odreÿenom vodotoku dolazi do stvaranja visinske razlike razine vode na lokaciji ispred i iza brane. Ova visinska razlika predstavlja potencijalnu energiju odreÿene koliþine vode. Ta potencijalna energija vode pretvara se u kinetiþku energiju vode koja se dovodi vodnoj turbini kroz kanale odnosno cjevovode. Kinetiþka energija vode u pokretu se rotacijom turbine pretvara u mehaniþku energiju. Mehaniþka energija rotirajuüe turbine se pretvara u elektriþnu energiju u generatoru s kojim je mehaniþki povezana osovinom. Proizvedena elektriþna energija se koristi na istoj lokaciji gdje se nalazi i hidroelektrana ili/i dalekovodima prenosi do potrošaþa, uz prethodnu transformaciju u transformatoru na višu razinu napona pogodnu za prijenos na veüe udaljenosti. Prikaz glavnih komponenti hidroelektrane prikazan je na sljedeüoj slici. BIODIZEL I BIOPLIN 1 Biodizel • Biljke upotrebljavaju fotosintezu za rast i proizvodnju biomase. • Biomasa se može direktno upotrebljavati kao gorivo ili za proizvodnju tekuüeg biogoriva. • Biogorivo proizvedeno u poljoprivredi, poput biodiezela, etanola ili bioplina (þesto kao nusprodukt kultivisane šeüerne trske), može se koristiti za sagorijevanje u bojlerima (kotlovima) ili motorima s unutrašnjim sagorijevanjem. • Biodizel se može upotrijebiti u modernim dizel vozilima sa malo ili bez preinaka na motoru 2 . Biodizel • Tekuüe biogorivo je inaþe ili bioalkohol, poput etanolnog goriva, ili bioulje, poput biodizela i þistog biljnog ulja. • Može biti proizvedeno od ostataka ili þistih biljnih ili životinjskih ulja i masti • Dizel motor je izvorno zamišljen s pogonom na biljno ulje, a ne s pogonom na fosilna goriva 3 1 Biodizel • Glavna prednost biodizela je mala emisija ugljenmonoksida i ostalih ugljikovodika • Primjenom biodizela emisija plinova smanjena je za 20% do 40%. • Biodizel je najþešüe korišteno biogorivo u Europi, biorazgradiv je i nije opasan za okoliš. • Aktivno se radi na istraživanju efikasnijih naþina pretvaranja biogoriva i ostalih goriva u elektriþnu energiju koristeüi gorive üelije. 4 Biodizel • U nekim podruþjima kukuruz, stabljika kukuruza, šeüerna repa ili proso posebno su uzgajani za proizvodnju etanola (poznatog kao „zrnati alkohol“ ili „alkohol od zrna“), tekuüine koja se može upotrijebiti u motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem i gorivim üelijama • Poveüava se meÿunarodno krizitikovanje biogoriva proizvedenih iz usjeva hrane zbog poštovanja prema temama kao što su: osiguravanje hrane, utjecaj na okoliš (krþenje šuma) i energetska ravnoteža. 5 Biodizel • Kao odgovor na ove primjedbe razvija se proizvodnja biodizela iz mikro-algi. • To su skupine vodenih fotosintetskih, jednostaniþnih ili višestaniþnih organizama, koji rastu u slanoj, slatkoj, otpadnoj pa þak i zagaÿenoj vodi. • U staniþnoj graÿi mikro-algi nalazi se do 40% lipida i masnih kiselina iz kojih se rafiniranjem dobija biodizel. • Iz mikro-algi po hektru površine može se proizvesti i 30 puta veüa koliþina bio goriva u odnosu na gorivo dobijeno iz uobiþajenih bio sirovina (biljne i životinjske masnoüe). 6 2 Biodizel • Biodizel je istovremeno spas, jer je izvrsna zamjena za fosilna goriva, i opasnost, zbog toga što diže cijenu hrane. • Kalorijska vrijednost biodizela je oko 37,3 GJ/t, a fosilnog dizela 45,6 GJ/t. • Sve veüi broj benzinskih pumpi u Evropi nudi biodizel. • Korištenje biodizela smanjuje potencijalno stvaranje smoga • Biodizel ima pozitivnu energetsku bilancu, što znaþi da se više energije dobija korištenjem biodizela od energije uložene u njegovu proizvodnju od strane þovjeka. 7 Biodizel „Proizvodnja biodizela iz korištenog jestivog ulja“ Projekat CRP-a Tuzla 8 Bioplin • Bioplin je mješavina plinova koja nastaje fermentacijom biorazgradivog materijala bez prisustva kiseonika. • Bioplin se dobija iz organskih materijala. 9 3 Bioplin • Bioplin se lako može proizvesti iz trenutnih ostataka kao što su: proizvodnja papira, proizvodnja šeüera, fekalija, ostataka životinja i tako dalje. • Ove raznolike ostatke treba zajedno pomiješati i uz prirodnu fermentaciju proizvodi se plin metan. • Do proizvodnje metana može se doüi vrlo jednostavnom pretvorbom trenutnih fekalinih postrojenja u bioplinska postrojenja. 10 Bioplin • Obnovljivi prirodni plin je bioplin koji je poboljšan do kvalitete sliþnoj prirodnom plinu. • Približavajuüi kvalitet onom kvalitetu prirodnog plina, moguüe je distribuirati plin širem tržištu uz pomoü plinovoda. • Da bi se bioplin koristio kao gorivo mora se proþistiti na nivo 97-98% udjela metana u plinu. Kao takav se može miješati sa prirodnim plinom te se može distribuirati i koristiti njegovom mrežom. 11 Bioplin U Danskoj se veüina bioplina distribuira toplanama i termoelektranama a može se koristiti i za transportna vozila. Sporedni proizvod proizvodnje bioplina je digestirani ostatak koji može poslužiti kao zamjena za umjetno gnojivo. 12 4 Bioplin • Digestacija životinjskog gnojiva u postrojenjima za proizvodnju bioplina je mnogo bolja opcija, jer se ne emitiraju stakleniþki plinovi. • Korištenjem izmeta od 120 krava može se proizvesti dovoljno bioplina za pogon motora snage 50 kW, što je dovoljno za pokrivanje potreba za elektriþnom energijom manjeg sela. • Kad bioplinski reaktor ispusti sav metan koji može, ostaci su katkad pogodniji za gnojivo nego originalna biomasa. 13 Bioplin 14 Hvala na pažnji Ismet Salihoviü Voditelj odjela za obnovljive izvore energije Centar za razvoj i podršku (CRP) Tuzla Februar 2014 15 5 Zakoni i direktive o korištenju obnovljivih izvora energije (OIE) u BiH i EU Podsticajne mjere za korištenje obnovljivih izvora energije )HEUXDU9HOMDþD Institucionalna ureÿenost oblasti održivog upravljanja energijom - Globalni nivo: Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), Kyoto protokol i dr. - Nivo EU: cilj "20-20-20" do 2020. godine, Direktiva 2009/28/EC o korištenju obnovljivih izvora energije, Ugovor o Energetskoj zajednici i dr. - Nivo BiH: zakonska rješenja, ispunjenost obaveza prema EU, podsticajne mjere za korištenje obnovljivih izvora energije i dr. Institucionalna ureÿenost oblasti održivog upravljanja energijom na globalnom nivou - Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) - Kyoto protokol ¾ ¾ ¾ Finansiranje karbon kreditima: Meÿunarodna trgovina Zajedniþka realizacija Mehanizam þistog razvoja 1 Institucionalna ureÿenost oblasti održivog upravljanja energijom na nivou EU Institucionalna ureÿenost oblasti održivog upravljanja energijom na nivou EU - Osnovni cilj EU u smislu OIE: 20% obnovljivih izvora energije do 2020. godine - Evropska komisija je 22.1.2014. godine predložila okvir energetske politike gdje uþešüe obnovljivih izvora energije do 2030. godine treba biti najmanje 27% ukupne energetske potrošnje. - 80% energije iz obnovljivih izvora energije do 2050. godine Institucionalna ureÿenost oblasti održivog upravljanja energijom na nivou EU - Mehanizam za ostvarenje ciljeva EU do 2020. godine je „Klimatski i energetski paket” kao niz obvezujuüih propisa za zemlje þlanice. - Pravna steþevina EU o obnovljivim izvorima energije ukljuþuje: ¾ Direktivu 2001/77/EC o promociji elektriþne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije na unutarnjem tržištu elektriþne energije; ¾ Direktivu 2003/30/EC o promociji korištenja biogoriva ili drugih obnovljivih goriva za transport; ¾ Direktivu 2009/28/EC o promociji korištenja energije iz obnovljivih izvora; 2 Institucionalna ureÿenost oblasti održivog upravljanja energijom u BIH Ugovor o energetskoj zajednici: - Osnivanjem Energetske zajednice EU je proširila svoje unutrašnje tržište energije na jugoistoþnu Evropu i otvorila moguünost širenja na sve one zemlje koje iskažu interes. - Energetska zajednica se zasniva na provoÿenju relevantne pravne steþevine EU i liberalizaciji domaüih energetskih tržišta svojih þlanica. Institucionalna ureÿenost oblasti održivog upravljanja energijom u BiH - Strane potpisnice su: ¾ Evropska unija, s jedne strane; i ¾ Albanija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Rumunija, Srbija, UNMIKKosovo - Ugovorne strane Energetske zajednice danas: Strane potpisnice, Moldavija, Ukrajina - Zemlje posmatraþi: Armenija, Gruzija, Norveška, Turska - Organizaciona struktura: Ministarsko vijeüe, Stalna grupa, Regulatorni odbor; Forum; Sekretarijat. - Sjedište: Beþ - Datum pristupa BiH: 01.10.2006. godine - Datum pristupa Hrvatske: 01.07.2007. godine Institucionalna ureÿenost oblasti održivog upravljanja energijom u BiH - Zadatak Energetske zajednice (ýlan (2)): (a) Stvoriti stabilan regulatorni i tržišni okvir sposoban da privuþe investiranje u gasnu mrežu, proizvodnju elektriþne energije, prijenosnu i distributivnu mrežu, kako bi sve Strane imale pristup stabilnoj i neprekidnoj opskrbi energije koja je suštinska za ekonomski razvoj i socijalnu stabilnost; (b) Stvoriti jedinstven regulatorni prostor za trgovinu mrežne energije (elektriþna energija i gas); (c) Pojaþati sigurnost opskrbe energijom; (d) Poboljšati situaciju u pogledu okoliša u vezi s mrežnom energijom i uz to vezanu energetsku efikasnost, te poveüati korištenje obnovljive energije; (e) Razviti tržišnu konkurenciju mrežne energije; 3 Institucionalna ureÿenost oblasti održivog upravljanja energijom u BiH Potpisom Ugovora o uspostavi energetske zajednice, ugovorne strane su se izmeÿu ostalog obavezale: 1. Da implementiraju kljuþne elemente relevantne pravne steþevine EU, ukljuþujuüi amandmane u skladu sa razvojem EU legislative i to u utvrÿenim rokovima, u oblastima: - Energija (struja, gas, nafta); - Okoliš; - Tržišna konkurencija; - Obnovljivi izvori energije; - Energetska efikasnost; - Statistika; 2. Da usvoje i realiziraju razvojne planove s ciljem usklaÿivanja svojih energetskih sektora sa EU standardima; Zakoni o korištenju obnovljivih izvora energije (OIE) u BiH - Opüenito o stanju energetskog sektora BiH (nadležnost entiteta i koordinacija u okviru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH) - Ispunjavanje obaveza iz Ugovora o energetskoj zajednici u segmentu OIE (Direktiva 2009/28/EC o promociji korištenja energije iz obnovljivih izvora) - Rok za implementaciju direktive: 01.01.2014. - BiH još uvijek nije implementirala sve zahtjeve iz direktiva ¾ FBiH: Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (Službene novine FBiH, br. 70/13), stupio na snagu 18.09.2013., primjena od 18.03.2014.; Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH (Službene novine FBiH, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10); ¾ RS: Zakon o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji (Službeni glasnik RS, br. 39/13), stupio na snagu 23.05.2013. godine; Zakon o ureÿenju prostora i graÿenju (Službeni glasnik RS, br. 40/13), stupio na snagu 16.05.2013. godine. Zakoni o korištenju obnovljivih izvora energije (OIE) u BiH ¾ FBiH: Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije ¾ Potrebno izraditi 14 podzakonskih dokumenata na osnovu Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije ¾ RS: Zakon o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji ¾ Potrebno izraditi 8 podzakonskih dokumenata na osnovu Zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji ¾ Zahtjevi koji su vezani za jedinice lokalne samouprave: - Jedinice lokalne samouprave izdaju upotrebnu dozvolu za korištenje postrojenja za proizvodnju elektriþne energje iz obnovljivih izvora energije i kogeneracija, za odreÿene vrste postrojenja i njihove nominalne snage. - Jedinice lokalne samouprave se mogu pojaviti kao investitori za korištenje OIE. 4 Podsticajne mjere za korištenje obnovljivih izvora energije ¾ Uvoÿenje ekonomskih instrumenata ¾ Sistem garantovanih otkupnih cijena, tzv. feed-in tarife ¾ Sistem trgovine zelenim certifikatima u kombinaciji sa obaveznim kvotama ¾ Podsticajne mjere za korištenje obnovljivih izvora energije u BiH: - pogodnosti prilikom prikljuþenja na prijenosnu i distributivnu mrežu, - prednost u isporuci proizvedene elektriþne energije iz OIE u mrežu, - pravo na obavezan otkup elektriþne energije, - pravo na garantovanu otkupnu cijenu (feed-in tarifu) Podsticajne mjere za korištenje obnovljivih izvora energije do 150kW od 150 kW do 1 MW od 1MW do 10 MW preko 10 MW Referentna cijena u FBiH za 2010. i 2011. i 2012. godinu iznos i 12,26 pf/kWh. Npr. Solarne elektrane snage do 10 kW imaju tarifni koeficijent 7,5 tako da garantovana otkupna cijena iznosi 91,95 pf/kWh ili 0,9195 KM/kWh (7,5x12,26 pf/kWh). Podsticajne mjere za korištenje obnovljivih izvora energije Hvala na pažnji Za dodatne informacije kontaktirati: Tel: + 387 35 248 340 E-pošta: edin.z@crp.org.ba 5 Institucionalna ureĜenost oblasti održivog upravljanja energijom U posljednjih nekoliko godina, naroēito na podruēju Evropske unije intenzivno se vode aktivnosti na smanjenju emisije stakleniēkih plinova, poveđanju energetske efikasnosti i primjeni obnovljivih izvora energije. Najpoznatija je obavezujuđa legislativa koja ima za cilj da EU i sve njene ēlanice do 2020. godine dostignu ciljeve postavljene kao „20-20-20“. Ovi ciljevi "20-20-20" do 2020. godine podrazumijevaju: x 20% smanjenje emisije stakleniēkih plinova u Evropskoj uniji u odnosu na nivo iz 1990. godine, x poveđanje udjela potrošnje energije nastale iz obnovljivih izvora energije od 20% i x poveđanje energetske efikasnosti za 20% u Evropskoj uniji. Pored navedenog, pokretaēi procesa poboljšanja energetske efikasnosti su zakonodavna regulativa i direktive Evropske unije. Pod ovim se naroēito misli na Direktivu 2006/32/EC Evropskog parlamenta i Vijeđa o efikasnosti korištenja krajnje energije i energetskih usluga i Direktivu 2009/28/EC o korištenju obnovljivih izvora energije, kao dokumentima i procesima znaēajnim za Evropski privredni prostor. Pored Evropske unije i njenih inicijativa prisutne su i akcije na globalnom nivou koje se uglavnom pod uticajem organizacije Ujedinjenih nacija. Pitanje klimatskih promjena na globalnom nivou rješava se Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC). Konvencija je prihvađena na samitu u Rio de Janeiru 1992. godine, a od tada je 190 država ratificiralo istu. Kako se navodi u Konvenciji, osnovni cilj je postiđi stabilizaciju koncentracije stakleniēkih plinova u atmosferi na nivou koji đe sprijeēiti opasno antropogeno djelovanje na klimatske promjene. Taj nivo se treba ostvariti u vremenskom okviru dovoljno dugom da omoguđi ekosistemu da se prirodno prilagodi na klimatske promjene, da se ne ugrozi proizvodnja hrane i da se omoguđi nastavak ekonomskog razvoja na održiv naēin. Na Tređoj Konferenciji stranaka UNFCCC u Kyotu 1997. godine, prihvađen je Kyoto protokol kojim industrijalizovane države svijeta postavljaju cilj smanjenja emisije ukupno za 5 % u periodu od 2008. do 2012. godine, u odnosu na baznu 1990. godinu. Ciljevi za pojedine države su razliēiti: od –8% smanjenja do +10% poveđanja emisije. Obaveze smanjenja emisije mogu se postiđi primjenom vlastitih mjera ili u drugim državama putem tzv. mehanizama Kyoto protokola. Kyoto protokol polazi od ēinjenice da je s gledišta globalnog zatopljenja svejedno gdje je geografski došlo do emisije, odnosno gdje je smanjena emisija. Kyoto protokolom uspostavlja se sistem koji omoguđava smanjenje emisije uz minimalne troškove, a ujedno dolazi do transfera tehnologija i finansijskih sredstava u nerazvijene države gdje je primjena mjera najjeftinija. Protokolom iz Kyota definiše se nova energetska politika s ciljem stabilizacije koncentracije stakleniēkih plinova u atmosferi, koja ukljuēuje korištenje obnovljivih izvora energije i poveđanje energetske efikasnosti. Postavljeni su ciljevi za odreĜeno razdoblje (2008. - 2012.), a njihova realizacija zavisi od zakonodavne ureĜenosti podruēja i finansijske podrške. Iako je na deklarativnom nivou Kyoto protokol prihvađen od gotovo svih zemalja potpisnica, realizacija smjernica ide sporije od oēekivanog. Osnovni problem Kyoto protokola je u tome što kvantifikovanu obavezu smanjenja emisija štetnih plinova ima samo 55 zemalja ēlanica Aneksa B Protokola. Radi se o razvijenim zemljama i zemljama s ekonomijom u tranziciji, koje su ujedno ēlanice iz Aneksa I Konvencije o promjeni klime (UNFCCC). Dakle, kvantifikovanu obavezu smanjenja emisije nemaju ni Kina, ni Indija, niti nerazvijene zemlje, u kojima dolazi do znatnog poveđanja emisije. Buduđi da su klimatske promjene globalni problem, efikasna borba s poveđanjem emisija nije moguđa bez ukljuēivanja svih zemalja, ili barem velike veđine zemalja svijeta koje proizvode veđinu emisija. Stoga je ukljuēivanje što veđeg broja zemalja, koje bi preuzele obaveze u skladu sa stepenom razvoja i moguđnostima za smanjenje emisija, jedan od najvažnijih ciljeva novog sporazuma, post-kyoto sporazuma. Finansiranje karbon kreditima je oblik finansiranja formiran na bazi protokola iz Kyota i to putem 3 tržišna mehanizma, to jest: x MeĜunarodna trgovina emisijama (International Emission Trade-IET) x Zajedniēka realizacija (Joint Implementation-JI) x Mehanizam ēistog razvoja (Clean Development Mechanism-CDM) Prva dva mehanizma odnose se na strane koje su preuzele obaveze u okviru Kyoto protokola tj., na razvijene zemlje koje su prihvatile ciljeve za ograniēenje ili smanjenje emisija stakleniēkih plinova. U okviru meĜunarodne trgovina emisijama, razvijenim zemljama je omoguđeno da svoje obaveze u smanjenju emisija stakleniēkih plinova, u odnosu na baznu 1990. godinu, ispune tako što đe izmeĜu sebe kupovati ili prodavati kredite za prekomjerne emisije. Stvaranjem finansijske vrijednosti za kredite emisija, predviĜa se da đe tržišne snage obezbijediti dovoljno podsticaja za vlade i industriju, kako bi se iste prebacile na ēišđa goriva i industrijske procese, s ciljem da postignu zadane ciljeve emisija i idu u pravcu održivog razvoja. Zajedniēka realizacija dozvoljava razvijenim zemljama da, kroz saradnju, provode projekte koji đe smanjiti emisiju stakleniēkih plinova. Investitor iz neke zemlje dobije kredite za emisije u iznosu koji je jednak iznosu emisija koje su smanjene, ili kod kojih nije došlo do poveđanja, zahvaljujuđi tom projektu. Zemlja korisnik (strana domađin) dobiva struēnost i znanje iz nove tehnologije. Mehanizam ēistog razvoja (CDM) omoguđava da zemlje, koje imaju obavezu smanjenja ili ograniēenja emisija prema Kyoto protokolu, projekat smanjenja ili ograniēenja emisija provode u zemljama u razvoju, kao što je BiH, koje nemaju obavezu smanjenja ili ograniēenja emisija. Takvi projekti mogu obezbijediti kredite za emisije, koje razvijene zemlje mogu iskoristiti kako bi ispunile svoje ciljeve. Ciljevi CDM-a su da se održivi razvoj promoviše u zemljama u razvoju, te da se razvijenim zemljama omoguđi da obezbijede emisije za kredite iz njihovih investicija, dajuđi na takav naēin razvijenim zemljama odreĜenu fleksibilnost u naēinu na koji ispunjavaju svoje ciljeve smanjenja ili ograniēenja emisije. Projekti CDM-a, mogu obezbijediti kredite za certificirano smanjenje emisije, gdje je svaki kredit ekvivalent jednoj toni ugljen dioksida. Krediti se mogu prodavati ugovornim stranama tj. razvijenim zemljama. Da bi obezbijedio kredite prema CDM-u, projekat mora dokazati i imati verifikaciju da su smanjenja stakleniēkih plinova stvarna i mjerljiva. Kako bi se osiguralo ispunjavanje ovih obaveza, za odobrenje projekta, a u konaēnici i za izdavanje kredita za certificirano smanjenje emisija, primjenjuju se institucionalne strukture i strogo odreĜene procedure i metodologije. Cjelokupna aktivnost u okviru CDM-a u zemlji u razvoju dodjeljuje se Imenovanom državnom tijelu (Designated National Authority-DNA). Ocjenu i odobrenje prijava za CDM, koje podnosi korisnik projekta, provodi odbor CDM-a. U BiH je proces uspostave DNA finaliziran tokom 2011. godine, ēime su stvoreni i osigurani uslovi za provoĜenje procedure CDM-a na nivou zemlje. Proces uspostave je snažno podržavao Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini. Veđina investicija u okviru EEOIE jasno ispunjavaju kriterije za CDM projekte, jer doprinose smanjenju stakleniēkih plinova. MeĜutim, u finansijskom i ekonomskom smislu nije jednostavno odrediti potencijalnu korist mehanizma ēistog razvoja iz EEOIE projekata. Tržišna vrijednost kredita za certificirano smanjenje varira zavisno od uslova ponude i potražnje. Cijena kredita je znatno niža od kredita kojima se trguje u okviru mehanizma meĜunarodnog trgovanja emisijama, dakle, izmeĜu razvijenih zemalja, u ēemu se ogleda veđi rizik CDM projekata. Cijena kredita je varirala izmeĜu 1,08 i 15,08 eura/toni CO2 izmeĜu 2008. i 2012. godine. U sluēaju CDM investicija, korist od kredita se rasporeĜuje izmeĜu uēesnika u projektu tj. vlasnika projekta i kupca kredita. Kupci kredita su fondovi za karbon, trgovci emisijama, komunalna preduzeđa i industrijske korporacije aktivne u razvijenim zemljama koje trebaju kredite kako bi pokrile svoje emisije. Obiēno kupac kredita finansira dio investicija i zauzvrat prima dio ili sve kredite izdate tokom nekog vremenskog perioda. MeĜutim, projekat može razraditi i finansirati samo vlasnik projekta, s tim da kupac kredita bude ukljuēen u kasnijoj fazi. U svakom sluēaju, odluku o rasporeĜivanju koristi od kredita izmeĜu uēesnika u projektu iskljuēivo donose sami uēesnici, na osnovu njihovog sporazuma. Dio u iznosu od 2% od odobrenih kredita se odvaja za pomođ zemljama u razvoju, posebno onih osjetljivih na štetne uticaje klimatskih promjena radi pokriđa troškova prilagoĜavanja. Ugovor o Energetskoj zajednici Energetska zajednica osnovana je Ugovorom o Energetskoj zajednici koji je potpisan u Atini (Grēka) 25. oktobra 2005., a njen cilj je stvaranje najveđeg tržišta elektriēne energije i plina u svijetu. Osnivanjem Energetske zajednice Evropska unija proširila je svoje unutrašnje tržište energije na jugoistoēnu Evropu te otvorila moguđnost širenja na sve one koji iskažu interes. Ona se zasniva na provoĜenju relevantnog acquis communautaire-a i liberalizaciji domađih energetskih tržišta ēlanica Zajednice. lanice Energetske zajednice su: 27 država Evropske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, eška, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grēka, Holandija, Italija, Irska, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Malta, MaĜarska, Njemaēka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovaēka, Slovenija, Španija, Švedska i Velika Britanija) te Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i UNMIK-Kosovo. Status zemalja posmatraēa imaju: Gruzija, Moldavija, Norveška, Turska i Ukrajina. Organizacionu strukturu Energetske zajednice ēine: Ministarsko vijeđe, Stalna grupa, Regulatorni odbor, Forum i Sekretarijat. Sjedište Sekretarijata Energetske zajednice je u Beēu, u Austriji. Zadatak Energetske zajednice (lan (2)): (a) Stvoriti stabilan regulatorni i tržišni okvir sposoban da privuēe investiranje u gasnu mrežu, proizvodnju elektriēne energije, prijenosnu i distributivnu mrežu, kako bi sve Strane imale pristup stabilnoj i neprekidnoj opskrbi energije koja je suštinska za ekonomski razvoj i socijalnu stabilnost; (b) Stvoriti jedinstven regulatorni prostor za trgovinu mrežne energije (elektriēna energija i gas); (c) Pojaēati sigurnost opskrbe energijom; (d) Poboljšati situaciju u pogledu okoliša u vezi s mrežnom energijom i uz to vezanu energetsku efikasnost, te poveđati korištenje obnovljive energije; (e) Razviti tržišnu konkurenciju mrežne energije; Stanje energetskog sektora BiH Postratnu BiH, sukladno stanju u drugim oblastima, karakteriše dezintegracija i podijeljenost energetskog sektora, kao jednog od najbitnijih segmenata u ekonomiji bilo koje zemlje. Veoma sporo i otežano postizanje meĜuentitetskih kompromisa, koji su neophodni kada je u pitanju reintegracija baznih funkcija energetskog sektora kao preduslova za ispunjenje državnih obaveza BiH preuzetih potpisivanjem i ratifikacijom meĜunarodnih ugovora, povelja, sporazuma i obaveza koje proistiēu iz ēlanstva BiH u meĜunarodnim organizacijama i institucijama, dodatno usložnjava stanje u ovoj oblasti. Energetski sektor Bosne i Hecegovine nije u nadležnosti države Bosne i Hercegovine nego entiteta, osim funkcije koordinacije u okviru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. BiH je, kao ēlanica meĜunarodnih organizacija, agencija, tijela, mreža u oblasti energije i potpisnica meĜunarodnih ugovora i sporazuma, kao što su npr.: x Ugovor o Energetskoj zajednici zemalja Jugoistoēne Evrope, 2005. god. (stupio na snagu 2006. godine), x Ugovor o energetskoj povelji (ECT), 1995., ratificiran 2000. godine, x IAEA – MeĜunarodna agencija za atomsku energiju, 1995. godine, x Okvirna Konvencija o klimatskim promjenama i Kyoto protokol, x Direktive EC –unutrašnje tržište elektriēne energije, prirodnog plina i dr., x Dokumenti UN ECE – Komitet za održivu energiju, x Eurostat, IEA – Energetska statistika, x Energetske mreže: RENEUER, MUNEE, Energie-Cites/BISE i dr. U vezi sa navedenim BiH je obavezna da ispunjava uslove i provodi mjere, ali se konstatuje da je realizacija obaveza BiH nedostatna i po sadržaju i po obimu. BiH u svim segmentima energetike znaēajno kasni za zemljama Balkana i regije. Disharmonija nadležnosti i kompetencija u energetskom sektoru BiH, s jedne strane i preuzetih meĜunarodnih obaveza BiH u procesu integracija i ispunjenja obaveza s druge strane, proizvodi veliko kašnjenje objektivno moguđeg bržeg razvoja i korištenja meĜunarodnih finansijskih izvora i projekata. Susjedne, a i ostale zemlje iz bivše Jugoslavije postižu brži napredak u reformama energetskog sektora, jer nisu opteređene unutrašnjim strukturnim i drugim problemima kao BiH. U svrhu ilustracije prethodnog stanja navodi se da je BiH jedina država u Evropi koja nema: x Strategiju razvoja energetike i energetske efikasnosti; x Zakon o energiji i energetskoj efikasnosti (u nacrtu u FBiH, predviĜeno potpisanom i ratificiranom Energetskom poveljom – ECT, i drugim dokumentima); x Državne regulatorne komisije za energiju (osim za elektriēnu energiju - DERK); x Direkciju/Institut/Agenciju/Centar za energiju i/ili energetsku efikasnost; x Energetsku statistiku na nivou države; x Energetski bilans na nivou države (energetske potrebe i potrošnja energije, projekcije i drugo). Doneseni zakoni kojima se usklaĜuje legislativa BiH sa pravnom steēevinom EU u oblasti obnovljivih izvora energije su za: - Federaciju BiH: Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (Službene novine FBiH, br. 70/13), stupio na snagu 18.09.2013., primjena od 18.03.2014.; Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH (Službene novine FBiH, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10); - Republiku Srpsku: Zakon o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji (Službeni glasnik RS, br. 39/13), stupio na snagu 23.05.2013. godine; Zakon o ureĜenju prostora i graĜenju (Službeni glasnik RS, br. 40/13), stupio na snagu 16.05.2013. godine. Podsticajne mjere za korištenje obnovljivih izvora energije U cilju postizanja održivog razvoja i smanjenja emisije ugljen dioksida, a takoĜe i smanjenja uvozne zavisnosti i fluktuacije u cijeni energenata (nafte, plina, i dr.), vlade mnogih država uvode podsticajne mjere za korištenje obnovljivih izvora energije. Brojne direktive i politike su donesene u EU kako bi se dala podrška obnovljivim izvorima energije. Svaka država ēlanica EU je u obavezi da poveđa udio obnovljivih izvora u sopstvenoj proizvodnji elektriēne energije i takoĜe da postavi svoj cilj: koliko obnovljivih izvora u odnosu na ukupnu potrošnju želi da postigne u 2020. godini. Krajnji cilj EU u 2020. godini je da ispuni minimalno 20%-no poveđanje u korištenju obnovljivih izvora energije. UvoĜenje ekonomskih instrumenata radi podsticaja investicijama u obnovljive izvore energije je bila kljuēna stvar za države EU u dostizanju definisanih ciljeva. Neke države su odabrale sistem garantovanih cijena, tzv. feed-in tarife, gdje su utvrĜene otkupne cijene za elektriēnu energiju proizvedenu iz svakog od obnovljivih izvora, dok su druge uvele sistem trgovine zelenim certifikatima u kombinaciji sa obaveznim kvotama. U tom sistemu svaki proizvoĜaē za svaki MWh elektriēne energije iz obnovljivog izvora dobija zeleni certifikat sa kojim može trgovati na tržištu, tako da svaki proizvoĜaē, ili postrojenje može postiđi obavezan udio zacrtan od strane države. Sistem tarifa predstavlja najefikasniji naēin za brzo postizanje održivih ciljeva u pogledu energije iz obnovljivih izvora. Ovaj sistem je najbrojniji u primjeni, što opet ne znaēi da je ekonomski najefikasniji u pristupu, ali je prepoznat od strane investitora kao znak sigurnosti, jer je transparentan, lak za administraciju i fleksibilan. Ove ēinjenice i karakteristike važe u razvijenim zemljama, što u BiH nije sluēaj. Njemaēka je primjenom zakona o povlaštenim cijenama u 2007. godini proizvela 14,2% ukupne elektriēne energije od obnovljivih izvora, a vlada Njemaēke je izraēunala da je u 2007. godini smanjila emisiju ugljen dioksida za 57 miliona tona i to zahvaljujuđi direktno feed in tarifama. Cijena po kWh je stalna za postrojenja koja su prikljuēena na sistem, ali se odreĜuje prema godini poēetka rada. Što je postrojenje duže prikljuēeno na sistem, cijena je niža. Ideja je da se podstakne što brže investiranje i da se uraēunaju uštede od tehnološkog progresa. Njemaēka je postigla izuzetan uspjeh u razvoju proizvodnje elektriēne energije iz vjetra i sunēevog zraēenja, ne samo uvoĜenjem povlaštene tarife po sebi, nego i znaēajnim obimom podrške koji je obezbijeĜen, tj. voljom potrošaēa da prihvate dodatni trošak i kroz proces postupnog izjednaēavanja cijene elektriēne energije iz razliēitih izvora preraspodijele teret na sva elektroenergetska preduzeđa u Njemaēkoj. Sistemi kvota zasnivaju se na izboru i sprovoĜenju obaveze da se jedan minimalni dio elektriēne energije proizvede iz obnovljivih izvora. Ako proizvoĜaēi ne ispune kvotu ponekad se mogu primijeniti novēane kazne. TakoĜe, da bi se podržalo efikasno korištenje sistema kvota koriste se programi izdavanja zelenih certifikata kojima se može trgovati. Na primjer, u eškoj republici postoji dvostruki sistem podrške, u okviru kojeg proizvoĜaēi iz obnovljivih izvora mogu da biraju klasiēnu fiksnu povlaštenu cijenu, ili prodaju po tržišnim cijenama uz dodatne fiksne ekološke grantove po osnovu Kyoto protokola. eški sistem „zelenog bonusa” uveden je 2005. godine zakonom o elektriēnoj energiji iz obnovljivih izvora. Zeleni bonusi su fiksni za narednu godinu prema tipu obnovljivog izvora, tako da ukupni iznos naknade do iznosa oēekivane prosjeēne prodajne cijene bude viši od fiksne prodajne cijene, što odražava poveđani rizik. Podsticajne mjere za korištenje obnovljivih izvora energije u BiH, izmeĜu ostalih, su: - pogodnosti prilikom prikljuēenja na prijenosnu i distributivnu mrežu, - prednost u isporuci proizvedene elektriēne energije iz OIE u mrežu, - pravo na obavezan otkup elektriēne energije, - pravo na garantovanu otkupnu cijenu (feed-in tarifu). Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije )HEUXDU9HOMDþD Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije • hǀŽĚ Ƶ ĨŝŶĂŶƐŝũƐŬƵ ĂŶĂůŝnjƵ ƉƌŽũĞŬĂƚĂ • sĂǎĂŶ ĚŝŽ ƌĂnjǀŽũĂ ďŝůŽ ŬŽũĞŐ ƉƌŽũĞŬƚĂ ũĞ ƉƌŽĐũĞŶĂ ŶũĞŐŽǀĞ ƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ͘ • ŝůũ ŝnjƌĂēƵŶĂǀĂŶũĞ ƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ ũĞ ĚĂ͗ KƚŬƌŝũĞƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚƉƌŽũĞŬƚĂŝͬŝůŝŵũĞƌĂŝĚĂŝŚ ŝƐƉƌĂǀŶŽƉƌŽĐũĞŶŝ͊ Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije WƌĞĚƐƚĂǀůũĞŶŝ ƐƵ ŝ ŽƉŝƐĂŶŝ ƐůũĞĚĞđŝ ĞůĞŵĞŶƚŝ͗ • ŬŽŶŽŵƐŬŝ ƉĂƌĂŵĞƚƌŝ • KƐŶŽǀĞ ŝ ŬŽŶĐĞƉƚ ĨŝŶĂŶƐŝũƐŬĞ ĂŶĂůŝnjĞ • DĞƚŽĚĞ ƉƌŽƌĂēƵŶĂ ƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ ƉƌŽũĞŬƚĂ 1 Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije ŬŽŶŽŵƐŬŝ ƉĂƌĂŵĞƚƌŝ • /ŶǀĞƐƚŝĐŝũĂͬ/ŶǀĞƐƚŝƌĂŶũĞ /ϬΦ • 'ŽĚŝƓŶũĂ ŶĞƚŽ njĂƌĂĚĂͬƵƓƚĞĚĂ Ƶ ŐŽƚŽǀŝŶŝ ΦͬŐŽĚŝŶĂ • dĞŚŶŝēŬŽͬĞŬŽŶŽŵƐŬŽƚƌĂũĂŶũĞ ŶŐŽĚŝŶĂ • ŝƐŬŽŶƚŶĂ ƐƚŽƉĂ ƌй Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije /ŶǀĞƐƚŝĐŝũĂͬ/ŶǀĞƐƚŝƌĂŶũĞͲ /Ϭ Φ Ͳ ƵŬůũƵēƵũĞ ƐǀĞ ƚƌŽƓŬŽǀĞ ƌĞĂůŝnjĂĐŝũĞ ƉƌŽũĞŬƚĂ͘KďŝēŶŽ ƐƵ ƚŽ ƐůũĞĚĞđŝ ĞůĞŵĞŶƚŝ͗ • WůĂŶŝƌĂŶũĞͬWƌŽũĞŬƚŽǀĂŶũĞ • hƉƌĂǀůũĂŶũĞ ƉƌŽũĞŬƚŽŵͬKƐŝŐƵƌĂǀĂŶũĞ ŬǀĂůŝƚĞƚĞ • <ŽŵƉŽŶĞŶƚĞ • DŽŶƚĂǎĂ • <ŽŶƚƌŽůĂ ŝ ƚĞƐƚŝƌĂŶũĞ • /njǀĞĚďĞŶŝƉƌŽũĞŬĂƚ • WƵƓƚĂŶũĞ ƵƉŽŐŽŶ • KďƵŬĂ • ƌƵŐŝ ƚƌŽƓŬŽǀŝ • WŽƌĞnjŝ͕Ws Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije 'ŽĚŝƓŶũĂ ŶĞƚŽ njĂƌĂĚĂͬƵƓƚĞĚĂ Ͳ ΦͬŐŽĚŝŶĂ ũĞĚŶŽƐƚĂǀŶŽ ŝnjƌĂēƵŶĂǀĂŶũĞ ŐŽĚŝƓŶũĞ ŶĞƚŽ njĂƌĂĚĞͬƵƓƚĞĚĞ͗с^dž Ͳ ŐŽĚŝƓŶũĂ ŶĞƚŽ njĂƌĂĚĂͬƵƓƚĞĚĂ ΦͬŐŽĚŝŶĂ ^ ʹ ƉƌŽŝnjǀĞĚĞŶĂͬƵƓƚĞĜĞŶĂ ĞŶĞƌŐŝũĂ ŶĂ ŐŽĚŝŶƵ ŬtŚͬŐŽĚŝŶĂ Ͳ ĐŝũĞŶĂ ƉƌŽŝnjǀĞĚĞŶĞͬƵƓƚĞĜĞŶĞĞŶĞƌŐŝũĞ ΦͬŬtŚ 2 Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije dĞŚŶŝēŬŽͬĞŬŽŶŽŵƐŬŽƚƌĂũĂŶũĞ Ͳ ŶŐŽĚŝŶĂ • dĞŚŶŝēŬŽ ƚƌĂũĂŶũĞ͗ &ŝnjŝēŬŽ ƚƌĂũĂŶũĞ ŽƉƌĞŵĞ͕ ŽĚŶŽƐŶŽ ŬŽůŝŬŽ ĚƵŐŽ ƚĞŚŶŝēŬĂ ŽƉƌĞŵĂ ŵŽǎĞ ĨƵŶŬĐŝŽŶŝƐĂƚŝ͘ • ŬŽŶŽŵƐŬŽ ƚƌĂũĂŶũĞ͗WƌĂŬƚŝēŶŽ ƚƌĂũĂŶũĞ ŽƉƌĞŵĞ͕ŽĚŶŽƐŶŽ ƚƌĂũĂŶũĞ ĚŽŬ ŶĞƉŽƐƚĂŶĞ ƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽ ŶĂďĂǀŝƚŝ ŶŽǀƵ ŽƉƌĞŵƵ͘ Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije dĞŚŶŝēŬŽ ͬ ĞŬŽŶŽŵƐŬŽƚƌĂũĂŶũĞ Ͳ ŶŐŽĚŝŶĂ <ŽŵƉŽŶĞŶƚĞ ŐƌĂĚĂ /njŽůĂĐŝũĂ ^ŽůĂƌŶŝƐŝƐƚĞŵnjĂƉƌŝƉƌĞŵƵƚŽƉůĞǀŽĚĞ sũĞƚƌŽĞůĞŬƚƌĂŶĞ DĂůĞŚŝĚƌŽĞůĞŬƚƌĂŶĞ /ŶƐƚĂůĂĐŝũĂĐŝũĞǀŝ ŽũůĞƌŝƐĂŶŝƚĂƌŶĞǀŽĚĞ ůĞŬƚƌŝēŶŝƐŝƐƚĞŵŐƌŝũĂŶũĂ dĞƌŵŽƐƚĂƚŝŝǀĞŶƚŝůŝ WƵŵƉĞnjĂŐƌŝũĂŶũĞ EĂĨƚŶŝŐŽƌŝŽŶŝŬ ^ŝƐƚĞŵĞŬƐƉĂŶnjŝũĞ ZŽƚĂĐŝŽŶŝŝnjŵũĞŶũŝǀĂēƚŽƉůŽƚĞ /njŵũĞŶũŝǀĂēƚŽƉůŽƚĞǀŽĚĂͬŐůŝŬŽů ƵƚŽŵĂƚƐŬĂƌĞŐƵůĂĐŝũĂ ZĂƐǀũĞƚĂ KƉƌĞŵĂnjĂƵƓƚĞĚƵǀŽĚĞ dĞŚŶŝēŬŽƚƌĂũĂŶũĞ ŐŽĚŝŶĂ ϲϬ ϰϬ Ϯϱ Ϯϱ Ϯϱ ϯϬ ϭϱ ϯϬ ϭϱ ϭϱ ϭϱ ϮϬ ϭϬ ϭϱ ϭϱ ϮϬ ϭϬͲ ϭϱ ŬŽŶŽŵƐŬŽƚƌĂũĂŶũĞ ŐŽĚŝŶĂ ϯϬ ϯϬ ϮϬ ϮϬ ϮϬ ϭϱ ϭϱ ϭϱ ϭϬ ϭϱ ϭϬ ϭϱ ϭϬ ϭϱ ϭϬ ϭϱ ϱͲ ϭϬ Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije ŝƐŬŽŶƚŶĂƐƚŽƉĂ Ͳ ƌй ŝƐŬŽŶƚŝƌĂŶũĞ ƵĞŬŽŶŽŵŝũŝŽnjŶĂēĂǀĂƉŽƐƚƵƉĂŬŝnjƌĂēƵŶĂǀĂŶũĂ ƐĂĚĂƓŶũĞǀƌŝũĞĚŶŽƐƚŝďƵĚƵđŝŚŶŽǀēĂŶŝŚŝnjŶŽƐĂ͘ ŝƐŬŽŶƚŶĂƐƚŽƉĂ ũĞŽŶĂƐƚŽƉĂŬŽũĂƐĞŬŽƌŝƐƚŝnjĂĚŝƐŬŽŶƚŝƌĂŶũĞ ďƵĚƵđŝŚŶŽǀēĂŶŝŚƚŽŬŽǀĂ͘ KĚŐŽǀĂƌĂŶĂƉŝƚĂŶũĞͲ ĂŬŽŝŵĂŵŽŶΦƵďĂŶĐŝ͕ŶŐŽĚŝŶĂŽĚƐĂĚĂ͕ ŬŽũĂũĞĚĂŶĂƓŶũĂǀƌŝũĞĚŶŽƐƚϬΦŶŽǀĐĂďĂnjŝƌĂŶŽŐŶĂƉƌŽƐũĞēŶŽũ ŬĂŵĂƚŶŽũƐƚŽƉŝƚŽŬŽŵŶŐŽĚŝŶĂ͍ B0 = Bn n ( 1 + r) 3 Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije DĞƚŽĚĞƉƌŽƌĂēƵŶĂƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ ƉƌŽũĞŬĂƚĂͬŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĂ • • • • • :ĞĚŶŽƐƚĂǀŶŝƉĞƌŝŽĚƉŽǀƌĂƚĂ;WWͿ EĞƚŽƐĂĚĂƓŶũĂǀƌŝũĞĚŶŽƐƚ;E^sͿ /ŶƚĞƌŶĂƐƚŽƉĂƌĞŶƚĂďŝůŶŽƐƚŝ;/^ZͿ /ŶĚĞŬƐƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ ;W/Ϳ ŶĂůŝnjĂƐĞŶnjŝďŝůŶŽƐƚŝƉƌŽũĞŬƚĂ Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije :ĞĚŶŽƐƚĂǀŶŝƉĞƌŝŽĚƉŽǀƌĂƚĂŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĞ;WWͿ :ĞĚŶŽƐƚĂǀĂŶƉĞƌŝŽĚƉŽǀƌĂƚĂŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĞũĞƉŽƚƌĞďŶŽǀƌŝũĞŵĞĚĂƐĞ ŽƚƉůĂƚŝŝŶǀĞƐƚŝƌĂŶũĞ͕ĂnjĂƐŶŝǀĂƐĞŶĂũĞĚŶĂŬŽũŐŽĚŝƓŶũŽũŶĞƚŽƵƓƚĞĚŝ ;ϭсϮс͙сŶͿ͗ PP = Investiranje I = 0 [ godina ] Godišnja neto zarada / ušteda novca B ŬŽ ũĞ ƉĞƌŝŽĚƉŽǀƌĂƚĂ ĚƵǎŝ ŽĚĞŬŽŶŽŵƐŬŽŐǀŝũĞŬĂƚƌĂũĂŶũĂ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĞ͕ŽŶĚĂŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĂŶŝũĞƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀĂŶŝƚŝƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶĂ͘ Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije :ĞĚŶŽƐƚĂǀŶŝƉĞƌŝŽĚƉŽǀƌĂƚĂŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĞ;WWͿ WƌŝŵũĞƌ ^ŽůĂƌŶŝƐŝƐƚĞŵnjĂƉƌŝƉƌĞŵƵƚŽƉůĞǀŽĚĞũĞƉŽƐƚĂǀůũĞŶŶĂŽďũĞŬĂƚ ƐƉŽƌƚƐŬĞĚǀŽƌĂŶĞ͘/ŶǀĞƐƚŝĐŝũĂŬŽƓƚĂϭϬϬϬϬΦ͕ĂŐŽĚŝƓŶũĂŶĞƚŽƵƓƚĞĚĂ ũĞϮϬϬϬΦ͘ PP = I0 10 000 = = 5 godina B 2 000 4 Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije EĞƚŽƐĂĚĂƓŶũĂǀƌŝũĞĚŶŽƐƚ;E^sͿ • KƐŶŽǀŶĂ ŵĞƚŽĚĂ ŽĐũĞŶĞ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĂ • E^s ƉƌŽũĞŬƚĂ ũĞ ĚĂŶĂƓŶũĂ ǀƌŝũĞĚŶŽƐƚ ƐǀŝŚ ďƵĚƵđŝŚ ŐŽĚŝƓŶũŝŚ ŶĞƚŽ ƵƓƚĞĚĂ ƚŽŬŽŵ ĞŬŽŶŽŵƐŬŽŐ ƚƌĂũĂŶũĂ ŵŝŶƵƐ ƉŽēĞƚŶĂ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĂ͘ • <ƌŝƚĞƌŝũ ƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀŽƐƚŝͬƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ͗ E^s х Ϭ NPV = ( B1 (1+ r ) 1 + B2 (1 + r ) 2 + ... + (1 Bn + r )n ) - I0 NPV = B ⋅ 1 − ( 1 + r )− n − I0 r Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije EĞƚŽƐĂĚĂƓŶũĂǀƌŝũĞĚŶŽƐƚ;E^sͿ WƌŝŵũĞƌ &ŽƚŽŶĂƉŽŶƐŬŝƐŝƐƚĞŵnjĂƉƌŽŝnjǀŽĚŶũƵĞůĞŬƚƌŝēŶĞĞŶĞƌŐŝũĞƐŶĂŐĞϵ͕ϵ ŬtũĞƉŽƐƚĂǀůũĞŶŶĂŽďũĞŬĂƚƉƌĞĚƵnjĞđĂͣ^K>ZW>h^͘͞/ŶǀĞƐƚŝĐŝũĂ ŬŽƓƚĂϮϱϬϬϬΦ͕ĂŐŽĚŝƓŶũĂŶĞƚŽnjĂƌĂĚĂnjĂƵŐŽǀŽƌĞŶŝƉĞƌŝŽĚŽĚϭϮ ŐŽĚŝŶĂũĞϱϬϬϬΦ͘WƌĞĚƵnjĞđĞƐĞnjĂŶĂǀĞĚĞŶƵŝŶǀĞƐƚŝĐŝũƵnjĂĚƵǎƵũĞ ŬŽĚďĂŶŬĞƉŽƐƚŽƉŝŽĚϳй͘ĂůŝũĞŽǀŽƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀĂŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĂ͍ −n 1 − ( 1+ r ) − I0 r 1 − ( 1 + 0,07 )−12 NSV = 5000€ ⋅ − 25000€ = 14713€ 0,07 NSV = B ⋅ Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije /ŶƚĞƌŶĂƐƚŽƉĂƌĞŶƚĂďŝůŶŽƐƚŝ;/^ZͿ /^Z ŝnjũĞĚŶĂēĂǀĂ ŶĞƚŽ ƐĂĚĂƓŶũƵ ǀƌŝũĞĚŶŽƐƚ ďƵĚƵđŝŚ ƵƓƚĞĚĂͬƉƌŝůŝǀĂ ŶŽǀĐĂ njĂ ĞŬŽŶŽŵƐŬŽ ƚƌĂũĂŶũĞ ŝŵŽǀŝŶĞ ŝ ƚƌŽƓŬŽǀĂ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĞ͘ ZĂnjůŝŬĂŝnjŵĞĜƵ /ZZŝE^s͗ 'ůĂǀŶĂƌĂnjůŝŬĂũĞƐƚĞƵŝnjƌĂǎĞŶŽũũĞĚŝŶŝĐŝǀƌŝũĞĚŶŽƐƚŝͲ ĚŽŬũĞE^s ŝnjƌĂǎĞŶƵŵŽŶĞƚĂƌŶŝŵũĞĚŝŶŝĐĂŵĂ;<DͬΦͬΨͿ͕/ZZƐĞŝnjƌĂǎĂǀĂƵ ƉƌŽĐĞŶƚŝŵĂ;йͿ͘ <ƌŝƚĞƌŝũƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀŽƐƚŝͬƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ͗/^Z хnjĂŚƚŝũĞǀĂŶĞƐƚŽƉĞ NSV = B ⋅ 1 − ( 1 + r )− n − I0 = 0 r r = IRR 5 Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije /ŶƚĞƌŶĂƐƚŽƉĂƌĞŶƚĂďŝůŶŽƐƚŝ;/^ZͿ /Ɛƚŝ ƉƌŝŵũĞƌ ŬĂŽ ŝ njĂ E^s &ŽƚŽŶĂƉŽŶƐŬŝ ƐŝƐƚĞŵ njĂ ƉƌŽŝnjǀŽĚŶũƵ ĞůĞŬƚƌŝēŶĞ ĞŶĞƌŐŝũĞ ƐŶĂŐĞ ϵ͕ϵ Ŭt ũĞ ƉŽƐƚĂǀůũĞŶ ŶĂ ŽďũĞŬĂƚ ƉƌĞĚƵnjĞđĂ ͣ^K>Z W>h^͘͞ /ŶǀĞƐƚŝĐŝũĂ ŬŽƓƚĂ ϮϱϬϬϬ Φ͕ Ă ŐŽĚŝƓŶũĂ ŶĞƚŽ njĂƌĂĚĂ njĂ ƵŐŽǀŽƌĞŶŝ ƉĞƌŝŽĚ ŽĚ ϭϮ ŐŽĚŝŶĂ ũĞ ϱϬϬϬ Φ͘ WƌĞĚƵnjĞđĞ ƐĞ njĂ ŶĂǀĞĚĞŶƵ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũƵ njĂĚƵǎƵũĞ ŬŽĚ ďĂŶŬĞ ƉŽ ƐƚŽƉŝ ŽĚ ϳй͘ Ă ůŝ ũĞ ŽǀŽ ƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀĂ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĂ͍ ZĂēƵŶĂŶũĞ ƉŽŵŽđƵ džĐĞůͲĂ /ZZсϭϲ͕ϵϰй хϳй /ŶǀĞƐƚŝĐŝũĂ ƉƌŝŚǀĂƚůũŝǀĂ Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije /ŶĚĞŬƐƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ ;W/Ϳ /ŶĚĞŬƐ ƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ Ͳ W/ ũĞ ƐƚŽƉĂ ŝnjŵĞĜƵ ŶĞƚŽ ƐĂĚĂƓŶũĞ ǀƌŝũĞĚŶŽƐƚŝ ŝ ƵŬƵƉŶĞ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĞ͗ <ƌŝƚĞƌŝũŝƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ͗ EĂũǀĞđŝŝŶĚĞŬƐƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝƵŬĂnjƵũĞŶĂŶĂũƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŝũƵŵũĞƌƵ͘ /ŶĚĞŬƐƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝũĞĂůĂƚnjĂƌĂŶŐŝƌĂŶũĞƉƌŽũĞŬĂƚĂ͘ WƌĂǀŝůŽŝnjďŽƌĂŝŽĚďĂĐŝǀĂŶũĂƉƌŽũĞŬĂƚĂͬŵũĞƌĂ͗ ŬŽũĞ W/хϭƉƌŝŚǀĂƚŝƉƌŽũĞŬĂƚͬŵũĞƌƵ͘ ŬŽũĞ W/фϭŽĚďĂĐŝƉƌŽũĞŬĂƚͬŵũĞƌƵ͘ Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije /ŶĚĞŬƐƉƌŽĨŝƚĂďŝůŶŽƐƚŝ ;W/Ϳ WƌŝŵũĞƌ WƌĞĚƵnjĞđĞ ͣKďŶŽǀůũŝǀĂ ĞŶĞƌŐŝũĂ͟ ƌĂnjŵĂƚƌĂ ĚǀŝũĞ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĞ͘ WƌǀĂ ƉŽĚƌĂnjƵŵŝũĞǀĂ ŶĂďĂǀŬƵ ŬŽƚůĂ ŶĂ ƉĞůĞƚ ŝ njĂŵũĞŶƵ ƐŝƐƚĞŵĂ ŐƌŝũĂŶũĂ ŬŽũŝ ŬŽƓƚĂũƵ ϴϬ͘ϬϬϬ Φ ŝ njĂ ŬŽũĞ ƐĞ ŽēĞŬƵũĞ ĚĂ đĞ ŽƐŝŐƵƌĂƚŝ ƵƓƚĞĚĞ Ƶ ƐůũĞĚĞđŝŚ ϭϱ ŐŽĚŝŶĂ Ƶ ŝnjŶŽƐƵ ŽĚ ϭϮ͘ϬϬϬΦ ŐŽĚŝƓŶũĞ͘ ƌƵŐĂ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĂ ƉŽĚƌĂnjƵŵŝũĞǀĂ ŝnjŐƌĂĚŶũƵ ƐŽůĂƌŶŽŐ ƐŝƐƚĞŵĂ njĂ ƉƌŝƉƌĞŵƵ ƚŽƉůĞ ǀŽĚĞ ŬŽũĂ ŬŽƓƚĂ ϱϬ͘ϬϬϬ Φ ŬŽũŝ đĞ ƐŶĂďĚŝũĞǀĂƚŝ ƉƌŽŝnjǀŽĚŶŝ ƉŽŐŽŶ ƉƌĞĚƵnjĞđĂ ƚŽƉůŽŵ ǀŽĚŽŵ ŝ Ɖƌŝ ƚŽŵĞ ŽƐƚǀĂƌŝƚŝ ŐŽĚŝƓŶũƵ ƵƓƚĞĚƵ ŽĚ ϲϵϬϬ Φ͘ WƌĞĚǀŝĜĂ ƐĞ ĚĂ đĞ ŽǀĂũ ƉŽŐŽŶ ŐĞŶĞƌŝƐĂƚŝ ƵƓƚĞĚĞ ƐůũĞĚĞđŝŚ ϮϬ ŐŽĚŝŶĂ͘ Ă ŽďũĞ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũĞ͕ ƉƌĞĚƵnjĞđĞ ƐĞ njĂĚƵǎƵũĞ ŬŽĚ ďĂŶŬĞ Ƶnj ŬĂŵĂƚŶƵ ƐƚŽƉƵ ŽĚ ϳй͘ <ŽũƵ ŝŶǀĞƐƚŝĐŝũƵ ƉƌŝŚǀĂƚŝƚŝ͍ PI1= ( B ⋅ −n 1 − ( 1+ r ) r PI 2 = ( B ⋅ ) / I 0 = 1,37 −n 1 − ( 1+ r ) r ) / I 0 = 1,46 6 Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije ŶĂůŝnjĂŽƐũĞƚůũŝǀŽƐƚŝƉƌŽũĞŬƚĂ WŽĚ ĂŶĂůŝnjŽŵ ŽƐũĞƚůũŝǀŽƐƚŝ ƉƌŽũĞŬƚĂ ƉŽĚƌĂnjƵŵŝũĞǀĂ ƐĞ ƉƌŝŬĂnj ǀĂƌŝũĂĐŝũĞ ŝƐƉůĂƚŝǀŽƐƚŝ ƉƌŽũĞŬƚĂ ;ͣƉŽŶĂƓĂŶũĂ ŝƐƉůĂƚŝǀŽƐƚŝ͞ ƉƌŽũĞŬƚĂͿ Ƶ ŽĚŶŽƐƵ ŶĂ ŬǀĂŶƚŝƚĂƚŝǀŶĞ ƉƌŽŵũĞŶĞ njŶĂēĂũŶŝũŝŚ ƵůĂnjŶŝŚ ƉŽĚĂƚĂŬĂ͘ ƌƵŐŝŵ ƌŝũĞēŝŵĂ ƌĞēĞŶŽ͕ ĂŶĂůŝnjĂ ŽƐũĞƚůũŝǀŽƐƚŝ ƉƌŽũĞŬƚĂ ŶĂŵ ƉŽŬĂnjƵũĞ ŝƐƉůĂƚŝǀŽƐƚ ƉƌŽũĞŬƚĂ ;E^s͕/^Z͕W/Ϳ ƉƌŝůŝŬŽŵ ŽĚƐƚƵƉĂŶũĂ ĐŝũĞŶĂ ĚĞĨŝŶŝƐĂŶŝŚ Ƶ ĨŝŶĂŶƐŝũƐŬŽũ ĂŶĂůŝnjŝ ƉƌŽũĞŬƚĂ͘ hŬŽůŝŬŽ ĚŽĜĞ ĚŽ ŽĚƐƚƵƉĂŶũĂ ŽĚ ƉƌĞĚǀŝĜĞŶŝŚ ǀƌŝũĞĚŶŽƐƚŝ ;ƵƓƚĞĚĂ͕ ĐŝũĞŶĂ ĞŶĞƌŐĞŶƚĂͿ ŶĂ ŽƐŶŽǀƵ ĂŶĂůŝnjĞ ƐĞŶnjŝďŝůŶŽƐƚŝ Ƶ ƐƚĂŶũƵ ƐŵŽ ĚĂ ƉƌĞĚǀŝĚŝŵŽ ŝƐŚŽĚ ŽĚůƵŬĞ Ž ŝŶǀĞƐƚŝƌĂŶũƵ Ƶ ƉƌŽũĞŬĂƚ͘ Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije ŶĂůŝnjĂŽƐũĞƚůũŝǀŽƐƚŝƉƌŽũĞŬƚĂ WƌŝŵũĞƌ NPV Poþetno ulaganje Uštede -50,00% 61.859,87 -175.858,17 -40,00% 56.859,87 -133.314,57 -30,00% 51.859,87 -90.770,96 -20,00% 46.859,87 -48.227,35 -10,00% 41.859,87 -5.683,74 0,00% 36.859,87 36.859,87 10,00% 31.859,87 79.403,47 20,00% 26.859,87 121.947,08 30,00% 21.859,87 164.490,69 40,00% 16.859,87 207.034,30 50,00% 11.859,87 249.577,91 Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije <ŽƌŝƐŶŝůŝŶŬŽǀŝ͗ ŚƚƚƉ͗ͬͬnjĂƐƚŝƚĂŽŬŽůŝƐĂ͘ĐƌƉ͘ŽƌŐ͘ďĂͬ ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ǀůĂĚĂƚŬ͘Ŭŝŵ͘ďĂͬƉƵďůŝŬĂĐŝũĞ ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ŝnjǀŽƌŝĞŶĞƌŐŝũĞ͘ĐŽŵ ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ĞĞĞ͘ďĂͬŝŶĚĞdž͘ƉŚƉͬďƐͬƉƌĞnjĞŶƚĂĐŝũĞ ŚƚƚƉ͗ͬͬǁǁǁ͘ĞŶĞƌŐŝƐ͘ďĂ 7 Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije Hvala na pažnji Za dodatne informacije kontaktirati: Tel: + 387 35 248 340 E- pošta: edin.z@crp.org.ba 8 Finansijska ocjena investicija u obnovljive izvore energije Jedan od osnovnih podsticaja za ulaganje u realizaciju investicija korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) jeste oēekivanje da đe u predviĜenom periodu dobici od ušteda nastalih smanjenjem potrošnje goriva, ili korištenjem jeftinijih goriva premašiti poēetne investicione troškove. Ekonomska ocjena investicija u obnovljive izvore energije tokom izrade studija izvodljivosti je od presudne važnosti, naroēito kada investicija zahtjeva podršku finansijskih institucija. Finansiranje tehnologija za korištenje obnovljivih izvora energije podrazumijeva razmatranje ēetiri kljuēne karakteristike koje pomažu u definisanju okvira i ciljeva investicije. Karakteristike su: x Veliēina investicije: veliēina ili kapacitet odreĜuje nivo potrebnih finansijskih sredstava. x Potrošnja energije: Potrošnja energije odreĜuje rizik koji se može javiti kod davanja garancija da đe biti ostvaren odreĜeni nivo prihoda od prodaje energije. Na primjer, teže je odrediti bonitet velikog broja malih kupaca nego jednog veđeg kupca. x Nivo razvijenosti tehnologije za korištenje obnovljivih izvora energije: Tehnologije koje su tržišno dokazane i isprobane je mnogo jednostavnije finansirati, dok je finansiranje onih tehnologija koje su eksperimentalnoj fazi znatno komplikovanije i teže. x Vremenski uslovi: Obnovljivi izvori energije donekle zavise od vremenskih uslova (koliēina sunēevog zraēenja, brzina vjetra, koliēina padavina i sl.). Ne postoji opravdanje kada investicija primjene tehnologija za obnovljive izvore energije ne postigne svoj definisani cilj i svrhu. Bez sigurnosti u vremenske uslove ne može se predvidjeti oēekivani prihod. Tokom izrade investicione studije od kljuēne važnosti je uzeti u obzir sve rizike, varijacije i analize osjetljivosti kako bi se izraēunali oēekivani prihodi. Te analize moraju ukljuēiti sve raspoložive podatke o vremenskim uslovima na odreĜenom podruēju tokom dugog niza godina. Tokom faza ocjene investicije u obnovljive izvore energije potrebno je dati veliki broj informacija i analiza. Ocjena administrativnih i regulatornih zahtjeva tokom realizacije investicije mora biti detaljno istražena, te moraju biti analizirane tehniēke pretpostavke za funkcionisanje projekta i tehnologije. Nadalje, mora biti jasno prikazana finansijska sposobnost i snaga unutar projekta obnovljivih izvora energije. Nadalje, mora biti izraēunat i predstavljen oēekivani ekonomski doprinos investicije razvoju privrede, ili privredne grane u okviru koje se investicija obavlja. Ukoliko dio finansijskih sredstava kojim se finansira investicija potiēe iz javnih sredstava, onda mora biti odreĜeno koliko i kako investicija doprinosi ispunjenju društvenih ciljeva uz analizu troškovne efikasnosti investicije u ispunjenju tih ciljeva. Na kraju, moraju biti date ocjene uticaja na okoliš kao i koristi i troškovi za okoliš od proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Prikupljanju podataka za izradu investicionih studija za obnovljive izvore energije treba pristupiti veoma oprezno i najbolje je prikupljati podatke iz do tada realizovanih projekata u zemlji i bližem okruženju. Veoma je važno imati na umu nauēene lekcije iz prethodno realizovanih aktivnosti u podruēju proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Te nauēene lekcije ukljuēuju specifiēnosti vezane za potražnju za energijom iz obnovljivih izvora, primijenjenu tehnologiju, finansijske i privredne uslove i kretanja, institucionalna znanja i podršku, infrastrukturu, tehniēki, finansijski i institucionalni rizik, te osjetljivost investicije na promjene na tržištu. Kod ekonomske i finansijske ocjene investicija u obnovljive izvore energije koriste se tehnike i metode koje uzimaju u obzir vremensku vrijednost novca. Izbor diskontne stope je veoma važan u analizi investicija i preporuēuje se korištenje one stope koja odgovara oportunitetnim troškovima kapitala. Investicije u obnovljive izvore energije koje se posmatraju sa aspekta investitora zahtijevaju visoku stopu povrata, koja znaēi i visok rizik. S druge strane, za društvo, ove investicije su niskog rizika i zaslužuju nisku diskontnu stopu. U svakom sluēaju, ako interna stopa prinosa na investicije u obnovljive izvore energije nije veđa od diskontne zahtijevane stope, onda investicija ne treba biti prihvađena i realizovana. Pored toga u analizi i procjeni investicije samo jedna diskontna stopa mora biti korištena i analiza treba ukljuēivati detaljnu i taēnu ocjenu nemonetarnih uticaja, jer investicije u obnovljive izvore pružaju veoma znaēajne nemonetarne koristi. Izraēunavanje profitabilnosti Postoji nekoliko metoda za izraēunavanje ekonomske profitabilnost investicija. Neke od njh su: - Period otplate - Neto sadašnja vrijednost - Koliēnik neto sadašnje vrijednosti (Indeks profitabilnosti) - Isplata - Interna stopa povrata Slijedeđi parametri se koriste kod svih metoda: - Investicija, Io [KM] - Godišnja neto ušteda/Gotovinska zarada, B [KM/god] - Ekonomski vijek trajanja, n [god] - Kamatna stopa, r × 100 [%] Metod perioda povrata Prost period otplate je vrijeme koje je potrebno da se isplati investicija na osnovu jednakih godišnjih neto ušteda (B1 = B2 = ... = Bn). Poslije tog vremena investicija poēinje da zaraĜuje novac sve dok se ne stigne do ekonomskog vijeka trajanja. Tada je potrebna nova investicija. Metoda perioda povrata je najjednostavniji alat za brzo izraēunavanje, ali ujedno i alat koji posjeduje niz ograniēenja. Iz tog razloga se upotrebljavaju druge metode kako bi se uzele u obzir sve specifiēnosti investicija. Period otplate = Investicija = I0 [god] Godišnja neto ušteda B Metod perioda otplate je najjednostavniji alat za brzo izraēunavanje, ali se moraju prepoznati i prisutna ograniēenja: - Treba da se koristi samo kada je realna kamatna stopa niska, - Treba da se koristi za period otplate koji je krađi od 4-5godina, - Metod ne uzima u obzir vrijednost godišnjih ušteda poslije perioda otplate Metod neto sadašnje vrijednosti – NSV (Net Present Value - NPV) Najēešđe 1,000 KM u 2013. godine nema istu vrijednost kao 1,000 KM 2010. godini zbog inflacije. Drugim rijeēima, ne bi bilo moguđe da se kupi onoliko robe i usluga za 1,000 KM 2013. kao za 1,000 KM 2010. godine. Isti argument đe se odnositi i na uštede energije. Da bi se rezimirala diskontovana vrijednost godišnjih ušteda, neophodno je da se definiše referentna godina koja se odnosi na sve investicije i uštede. Nije važno koja godina đe se odabrati za referentnu godinu sve dok se sve uplate i isplate odnose na istu referentnu godinu. Normalno je da odabrana godina bude ona u kojoj su izvršene investicije (godina 0). Neto sadašnja vrijednost (NPV – net present value) projekta je sadašnja vrijednost svih buduđih godišnjih neto ušteda tokom ekonomskog vijeka trajanja (od prve do n-te godina) umanjena za investiciju (nulte godine): Metoda interne stope prinosa (ISR) Interna stopa prinosa je najprecizniji pokazatelj isplativosti nekog projekta. ISR prikazuje diskontnu stopu za koju je projekt još uvijek isplativ te predstavlja stopu godišnjeg prinosa na investiciju. Prema metodi interne stope prinosa, projekti su prihvatljivi ukoliko je ISR veđi od zahtjevane stope prinosa. Neovisno o strukturi izvora finansiranja, ISR treba tumaēiti kao maksimalno prihvatljivu kamatnu stopu na kredite kojima se finansira investicija. Ako je rijeē o vlastitom kapitalu kao izvoru finansiranja investicije, ISR predstavlja prosjeēnu godišnju stopu njegova povrata tokom cijelog vijeka projekta, što znaēi da ta stopa odreĜuje i maksimalni iznos dobiti koju vlasnik ili investitor može raspodjeliti. Metoda indeksa profitabilnosti Indeks profitabilnosti nam služi za rangiranje projekata. Pored toga, prema indeksu profitabilnosti prihvatljivi su nam projekti koji imaju vrijednost veđu od 1. Indeks profitabilnosti nam govori koliko dobiti ostvaruje investitor u današnjoj vrijednosti na svaku uloženu konvertibilnu marku. PI = ( B * 1 ( 1 + r ) n ) / I0 r Analiza osjetljivosti projekta Pod analizom osjetljivosti projekta podrazumijeva se prikaz varijacije isplativosti projekta („ponašanja isplativosti“ projekta) u odnosu na kvantitativne promjene znaēajnijih ulaznih podataka. Drugim rijeēima reēeno, analiza osjetljivosti projekta nam pokazuje isplativost projekta (NSV,ISR,PI) prilikom odstupanja cijena definisanih u finansijskoj analizi projekta. Ukoliko doĜe do odstupanja od predviĜenih vrijednosti (ušteda, cijena energenta) na osnovu analize senzibilnosti u stanju smo da predvidimo ishod odluke o investiranju u projekat.
© Copyright 2024 Paperzz
