ISSN 1333-879X
IZ SVEG GLASA
GLAS 1
SADRÆAJ
5
PROGLAS
6
IZ SVEG GLASA
• PEDAGO©KI ASPEKTI I PREGLED IZLOÆBE ”USPOMENE /NA/ JEDNOG BANA - OSTAV©TINA
JELA»IΔ U HRVATSKOM POVIJESNOM MUZEJU” /Jelena Hotko, Hrvatski povijesni muzej
u Zagrebu/
13
17
•
•
ARHEOLO©KI PARK ANDAUTONIJA /Dora Kuπan ©palj, Arheoloπki muzej u Zagrebu/
POGLED U NAJNOVIJE SLIKOVNICE HRVATSKOGA MUZEJSKOG NAKLADNI©TVA /Snjeæana
Radovanlija MileusniÊ, Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb/
22
•
CRAFTATTRACT
TRADICIJSKI OBRTI - NOVE ATRAKCIJE ZA KULTURNI TURIZAM /Branka ©prem LovriÊ, Muzej ”Staro selo“ Kumrovec/
26
•
MALA ©KOLA BA©TINE /Marijan BogatiÊ, Gradski muzej Sisak/
29
GLASNO I JASNO
• BLANKA OTKRIΔE BOGATOG ÆENSKOG GROBA NA TURSKOJ KOSI KOD TOPUSKOG /Lazo
»uËkoviÊ/
31
33
•
ARHEOLO©KO REKOGNOSCIRANJE POKUPLJA (PRVI DIO) /Zoran »uËkoviÊ/
•
STARI GRAD DUBOVAC - ARHEOLO©KA ISTRAÆIVANJA 2009/2010. /Tatjana TkalËec, institut za arheologiju/
35
•
NACRTI IZ KARLOVA»KOG GRA–EVINSKOG PODUZEΔA ”ING. NIKOLA MARIΔ” - PROZOR U
MODERNISTI»KU IZGRADNJU IZME–U DVA SVJETSKA RATA /Igor »ulig/
39
•
RESTAURACIJA PORTRETA ALOISA DUQUENOISA /Zoran DurbiÊ i Silvija Huljina/
41
•
AKVIZICIJE GALERIJSKOG ODJELA 2009. - 2010. GODINE /Silvija Huljina/
43
•
NOVE AKVIZICIJE ODJELA DOMOVINSKOG RATA /Ruæica StjepanoviÊ/
46
47
•
IVANA OÆETSKI, PARALLEL TRIPP /Aleksandra Goreta/
48
•
•
IRANSKI UMJETNICI U KARLOVCU /Aleksandra Goreta/
©TO JE NOVO NA KARLOVA»KOJ LIKOVNOJ SCENI? /Aleksandra Goreta/
49
•
VESNA PAVLAKOVIΔ, SUZVU»JA 2009. /Silvija Huljina/
50
51
•
•
MARIO KU»ERA, SOBE /Silvija Huljina
STIPE GOLAC, KAMENI CVJETOVI /Silvija Huljina/
52
•
PAINTING FOR JOY: NEW JAPANESE PAINTING IN 1990S /Aleksandra Goreta/
53
•
BORIS KUGLER, IZLOÆBA SLIKA /Silvija Huljina/
54
•
IVANA PULJIΔ, IZLOÆBA SLIKA /Silvija Huljina/
2 GLAS
55
56
•
POSUDBA DJELA IZ GALERIJSKOG ODJELA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC /Silvija Huljina/
57
•
•
IZLOÆBA ZLATNO TELE 2 U GRADSKOM MUZEJU SISAK /Lazo »uËkoviÊ/
AUTOR O POSTAVU - ZLATNO TELE 2 /Zdenko DuboveËak/
78
•
REFLEKSIJE NA “REFLEKSIJE IDOLA” /Goran MajetiÊ/
59
•
ARHITEKTONIKA STOLARSKE OPREME KARLOVA»KE FRANJEVA»KE CRKVE PRESVETOG
TROJSTVA I SAMOSTANA /Igor »ulig/
64
•
66
•
CIKLUS PREDAVANJA O DOMOVINSKOM RATU I NOVIJOJ HRVATSKOJ POVIJESTI /Ruæica
StjepanoviÊ/
MULTIMEDIJALNA PREZENTACIJA ZBIRKE RAZGLEDNICA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC
/Sanda KoËevar/
68
•
PREDSTAVLJANJE KARLOVCA U PRAGU NA 19. GENERALNOJ SKUP©TINI ME–UNARODNOG VIJEΔA ZA UTVRDE /Igor »ulig/
70
72
•
NOΔ MUZEJA 2010. /Viπnja LasiÊ i Lana Bede/
•
STRIP ”POGLEDALOVE KRONIKE” EPIZODA: IZGUBLJENO ÆEZLO /Lazo »uËkoviÊ/
73
SUGLASJA
• ZBIRKA DR. IVANA RIBARA I CATE DUJ©IN-RIBAR /Vesna Vrabec, Muzej grada Zagreba/
77
•
50 GODINA DRÆAVNOG ARHIVA U KARLOVCU /Davorka JankoviÊ-©krtiÊ, DAKA/
78
•
URE–ENJE DOMOBRANSKE VOJARNE U KARLOVCU - KONZERVATORSKI OSVRT /Sonja
JakπiÊ, Konzervatorski odjel u Karlovcu/
82
•
ROZGANJE - POSEBNOST TRADICIJSKE KULTURE KARLOVA»KOG POKUPLJA /Grozdana
MaroπeviÊ, Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu/
86
S RAZGLASA
• UMJETNOST BEZ GRANICA /Aleksandra Goreta/
87
GLASONO©A
88
GLASPAPIR
90
OGLASI PRODAJE
GLAS 3
GLAS
Godina IX, broj 7, 2010.
IzdavaË:
Gradski muzej Karlovac
Za izdavaËa:
Viπnja LasiÊ
Glavne i odgovorne urednice:
Lana Bede, Silvija Huljina
Uredniπtvo:
Lana Bede, Lazo »uËkoviÊ, Igor »ulig, Aleksandra Goreta, Silvija Huljina, Sanda KoËevar, Viπnja
LasiÊ, Jana MihaliÊ, Ruæica StjepanoviÊ, Antonija ©krtiÊ
Lektura:
Draæenka PoloviÊ
GrafiËko oblikovanje i tisak:
Tiskara ”PeËariÊ & RadoËaj” Karlovac
Naklada:
600 primjeraka
Suradnici u ovom broju:
Marijan BogatiÊ, Zoran »uËkoviÊ, Zdenko DuboveËak, Zoran DurbiÊ, Jelena Hotko, Sonja
JakπiÊ, Davorka JankoviÊ-©krtiÊ, Dora Kuπan ©palj, Goran MajetiÊ, Grozdana MaroπeviÊ, Neven
MihajloviÊ Cetinjanin, Snjeæana Radovanlija MileusniÊ, Branka ©prem LovriÊ, Tatjana TkalËec,
Vesna Vrabec
Fotografije:
Lana Bede; Marijan BogatiÊ (GMS); Igor »epurkovski; Matija DronjiÊ; Zoran DurbiÊ; Zvonimr
Gerber; Miljenko Gregl (MGZ); Sonja JakπiÊ; Mario KuËera; Ivana Mora AsiÊ (HPM); Dinko
Neskusil; Sran PetroviÊ; Ivana PuljiÊ; Tatjana TkalËec; Goran VraniÊ;
Fototeke: Arheoloπki muzej, Zagreb; Gradski muzej Karlovac, Karlovac; Gradski muzej Sisak,
Sisak; Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Zagreb; Muzeji Hrvatskog zagorja - Muzej ”Staro
selo”, Kumrovec; Fotoarhiva: ”Studio 23”, Karlovac
Adresa uredniπtva:
Gradski muzej Karlovac
Strossmayerov trg 7, 47 000 Karlovac
tel. 047/ 615 980, tel./fax. 047/615 981
e-mail: gradski-muzej@ka.t-com.hr
»asopis izlazi jednom godiπnje. »asopis je besplatan.
Tekstovi se ne honoriraju.
Ovaj broj Ëasopisa zakljuËen je 15. travnja 2010. godine.
Izdavanje Ëasopisa potpomogao je Grad Karlovac.
ISSN 1333-879X
4 GLAS
PROGLAS
Dragi Ëitatelji,
u ovogodiπnjem, sedmom po redu broju Glasa okupili smo
veÊi broj suradnika kako bismo za vas pripremili πto viπe
raznolikih i kvalitetnih sadræaja, a uz to smo nastojali da
se uz glasove karlovaËkih muzealaca, Ëuju i glasovi kolega iz drugih sredina i srodnih baπtinskih ustanova. »asopis otvara tematski blok posveÊen muzejskoj pedagogiji
koja posljednjih godina postaje sve vaænijim aspektom
muzejske djelatnosti. U njemu donosimo izabrane primjere dobre muzejske prakse kolega iz drugih muzeja, kojima æelimo prikazati raznolikost i multidisciplinarnost u
moguÊim naËinima i oblicima odgojno-obrazovnog rada
s posjetiteljima i pokazati kako muzeji mogu uspjeπno
sudjelovati u æivotu zajednice. PovjesniËarka Jelena Hotko iz zagrebaËkog Hrvatskog povijesnog muzeja piπe o
pedagoπkim aspektima izloæbe posveÊene banu Josipu
JelaËiÊu, od upotrebe multimedije do popularne metode
kostimiranog vodstva. Dora Kuπan ©palj upoznaje nas s
Arheoloπkim parkom Andautonija u blizini Zagreba gdje
posjetitelji kroz radionice „oæivljene povijesti“ uËe i sudjeluju u svakodnevnom æivotu nekadaπnjeg rimskog
grada. Iz Muzeja „Staro selo“ Kumrovec, jedinstvenog in
situ etnografskog muzeja na otvorenom u Hrvatskoj, mr.
sc. Branka ©prem LovriÊ donosi prikaz nagraenog hrvatsko-slovenskog muzeoloπkog projekta kulturnog turizma
u kojem su edukativne radionice posveÊene tradicijskim
obrtima jedan od kljuËnih segmenata. Iz Gradskog muzeja
Sisak stiæe nam zanimljiv primjer neformalnog oblika muzejske edukacije izvan muzeja, a mr. sc. Snjeæana Radovanlija MileusniÊ predstavlja najnovija izdanja edukativnih
muzejskih slikovnica.
U duhu otvorenosti muzeja prema publici, osmislili smo
ovogodiπnju naslovnicu Glasa. Njome vas æelimo podsjetiti da ustanova Gradskog muzeja Karlovac djeluje u dvije
zgrade na dvije lokacije, te vam omoguÊiti da, otvaranjem
Ëasopisa, ujedno otvorite unutraπnjost Muzeja i Galerije,
i razgledate ne samo naπe izloæbene, nego i radne prostore, sa svim muzejskim djelatnicima i stalnim vanjskim
suradnicima.
U naπim redovitim rubrikama slijedi pregled muzejskih djelatnosti i dogaanja u GMK u proteklih godinu dana - od
arheoloπkih istraæivanja, novih akvizicija, restauracije slika
i kronoloπkog pregleda izloæbi, do odræanih predavanja i
prezentacija. IstiËemo Ëlanak arheologa Laze »uËkoviÊa o
vrijednim nalazima japodskog nakita na Turskoj kosi koji
se trenutno nalaze na laboratoriskoj analizi u Mainzu, te
Ëlanak mr. sc. Tatjane TkalËec o najnovijim istraæivanjima
na Dubovcu, koja su iznijela na svjetlo dana materijalne
dokaze o naseljenosti ovog podruËja u kasno bronËano
doba, prije tri tisuÊe godina.
PovjesniËar umjetnosti Igor »ulig piπe o graevinskoj djelatnosti ing. Nikole MariÊa 30-ih i 40-ih godina 20. stoljeÊa
u Karlovcu, a donosimo i Ëlanak istog autora posveÊen
stolarskoj opremi naπeg franjevaËkog samostana i crkve,
praÊen izvrsnim fotografijama Zvonimira Gerbera.
Ujedno koristimo prigodu da Ëestitamo 50. roendan kolegama u Dræavnom arhivu u Karlovcu, kao i 20. roendan
Konzervatorskom odjelu u Karlovcu. Konzervatorica Sonja
JakπiÊ predstavlja nedavno dovrπen projekt obnove vojarne
u Domobranskoj ulici s izvornim arhivskim nacrtima prema
kojima su proËelja obnovljena, a koji se ovdje objavljuju
po prvi puta. Vesna Vrabec iz Muzeja grada Zagreba piπe
o memorijalnoj zbirci dr. Ivana Ribara i Cate Dujπin-Ribar
u Zagrebu, otvorenoj proπle godine, u kojoj su izloæena
i dva portreta Vjekoslava Karasa iz Ribarove obiteljske
ostavπtine iz VukmaniÊa. Posebno nas raduje da je novom suradnicom Glasa postala etnomuzikologinja dr. sc.
Grozdana MaroπeviÊ koja donosi prilog o rozganju, specifiËnom naËinu pjevanja, dosad nedovoljno vrednovanom
obliku glazbene tradicijske kulture KarlovaËkog Pokuplja.
Do slijedeÊeg broja æelimo Vam ugodno Ëitanje,
glavne urednice
GLAS 5
IZ SVEG GLASA
PEDAGO©KI ASPEKTI I PREGLED IZLOÆBE
”USPOMENE /NA/ JEDNOG BANA - OSTAV©TINA
JELA»IΔ U HRVATSKOM POVIJESNOM MUZEJU”
JELENA HOTKO, HRVATSKI POVIJESNI MUZEJ U ZAGREBU
OSTAV©TINA JELA»IΔ - PREGLED
IZLOÆBE
U
studenom 2009. godine otvorena je izloæba „Uspomene /na/ jednog bana - Ostavπtina JelaËiÊ
u Hrvatskom povijesnom muzeju“. RijeË je o
povijesnoj izloæbi - o izloæbi Ostavπtine JelaËiÊ koja
se Ëuva u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu.
Ostavπtina je zbog raznovrsnosti grae rasporeena
u nekoliko zbirki - Zbirku predmeta iz svakodnevnog
æivota, Zbirku slika, grafika i skulptura, Dokumentarnu
zbirku I., Zbirku oruæja, Zbirku odlikovanja, medalja,
plaketa i znaËaka, Zbirku heraldike i sfragistike, Zbirku
vojnih odora i opreme, Zbirku zastava i zastavnih vrpci, Sakralnu zbirku i knjiænicu muzeja. NajveÊi se broj
predmeta ipak nalazi unutar Zbirke predmeta iz svakodnevnog æivota, Ëija je kustosica, Andreja Smetko,
autorica izloæbe i prateÊeg kataloga. Kustosica izloæbe
je Matea Brstilo Reπetar, a autorica likovnog postava
Nikolina JelaviÊ MitroviÊ. Publikacije koje prate izloæbu
su dvojeziËni katalog i deplijan na hrvatskom i engleskom jeziku te plakat.
Izloæba je otvorena povodom 150. obljetnice smrti
bana Josipa JelaËiÊa, s namjerom da se javnosti predstavi brojem najveÊa i jedna od najznaËajnijih obiteljskih ostavπtina koja se Ëuva u zbirkama muzeja.
Ostavπtina plemiÊke, barunske i grofovske grane druge
loze JelaËiÊ svoj muzejski æivot zapoËinje sredinom 19.
stoljeÊa, u prvim godinama djelovanja Narodnog muzeja u Zagrebu (Ëiji je Hrvatski povijesni muzej jedan od
slijednika) i svojim najveÊim dijelom svjedoËi o æivotu
i ulozi bana Josipa JelaËiÊa. Iako je nastajala kroz duæe
razdoblje i danas sadræi oko 700 raznovrsnih muzej6 GLAS
skih predmeta (koji prema vremenu nastanka datiraju
od kraja 18. do poËetka 20. stoljeÊa), Ostavπtina se
formirala postupno i to najprije darovima same obitelji
JelaËiÊ. Stoga osnovu Ostavπtine Ëine predmeti koje
su Ëlanovi obitelji za æivota darovali ili kao cjelinu namijenili Arheoloπko-historiËkom narodnom muzeju u
Zagrebu. NajveÊi je dio izloæenih predmeta pristigao
u muzej 1937. godine otkupom ostavine Anke JelaËiÊ,
kÊerke banovog mlaeg brata Jure i posljednje nasljednice obiteljskog imanja Novih Dvora kraj ZapreπiÊa. Ti
predmeti su na izloæbi posebno oznaËeni.
Kao prvi predmet iz Ostavπtine treba izdvojiti dar samoga bana JelaËiÊa. Ban je Narodnom muzeju 1856.
godine osobno poklonio svoj portret, kojega je poslije
1849. naslikao Martin Herle, a prikazuje bana u vojnoj
odori generala topniπtva. Poklonivπi svoj portret Narodnom muzeju, JelaËiÊ ne samo πto je vlastitim primjerom æelio ukazati na vaænost oËuvanja baπtine veÊ
je na neki naËin inicirao i buduÊe formiranje Ostavπtine
Prikaz postava izloæbe „Uspomene /na/ jednog bana“ u Hrvatskom
povijesnom muzeju u Zagrebu
IZ SVEG GLASA
Portret Josipa JelaËiÊa u odori generala topniπtva, kojega je ban osobno darovao Muzeju 1856., zatim banov husarski kalpak - dar brata Antuna
iz 1859., te bronËano Fernkornovo poprsje iz 1860., nabavljeno za Hrvatski povjesni muzej 2008.
JelaËiÊ. Drugi predmet koji je u muzej pristigao uskoro nakon smrti bana, bio je banov husarski kalpak
s perjanicom. Njega je 1859. godine muzeju poklonio
Antun JelaËiÊ, banov mlai brat. Ta dva predmeta su
nukleus oko kojega se kasnije postepeno formirala
Ostavπtina JelaËiÊ, koja ni danas nije zatvoreni sustav,
veÊ se razvija i prati razvoj muzeja i njegovih zbirki. O
tome svjedoËi maleno bronËano poprsje bana JelaËiÊa
koje je oko 1860. godine u BeËu izradio Anton Dominik
Fernkorn, a u muzej je pristiglo tek nedavno, 2008.
godine. Iako nije bilo u vlasniπtvu bana niti je dio njegovih uspomena, poprsje jasno svjedoËi o banovoj prisutnosti i znaËaju, koji u hrvatskom druπtvu traje do
danaπnjih dana.
Iako je jedan od glavnih ciljeva izloæbe bilo predstavljanje Ostavπtine u njenoj ukupnosti sa svih 700-tinjak
predmeta, zbog prostornih ograniËenja izloæbenog prostora u baroknoj palaËi VojkoviÊ - OrπiÊ - Kulmer - Ra-
uch na Gornjem gradu taj broj izloæaka nije mogao biti
ostvaren. Ipak, glavnina Ostavπtine s oko 350 predmeta (na izloæbi prezentiranih u originalu, reprodukcijama
i multimedijalnim putem) je po prvi puta hrvatskoj i
πiroj javnosti prezentirana u jedinstvenom prostoru
palaËe, u ambijentalnom razmjeπtaju, πto posjetitelju
pruæa priliku da ove vrijedne predmete, svjedoËanstva
i dokumente proπlosti razgleda u njihovom prirodnom
razmjeπtaju, kao πto ih je Ëuvala sama obitelj JelaËiÊ.
Kroz nekoliko cjelina izloæba prati æivot i djelo hrvatskoga bana Josipa JelaËiÊa. Josip JelaËiÊ (Petrovaradin,
16. listopada 1801 - Zagreb, 20. svibnja 1859), krajiπki
Ëasnik, zapovjednik banskih pukovnija i ban Kraljevine
Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, djelovao je u vremenu nacionalnih pokreta i revolucionarnih previranja te
poËetaka oblikovanja modernoga graanskog druπtva.
Kao ban Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, civilni upravitelj Dalmacije i Rijeke i zapovjednik krajiπkih
GLAS 7
IZ SVEG GLASA
Koriπtenje pokretnih ladica sa ”skrivenim” predmetima - izloπcima
posjetitelje potiËe na aktivno sudjelovanje u otkrivanju i razgledavanju izloæbe
pukovnija nakratko je 1848. formalno ujedinio sve hrvatske zemlje unutar Habsburπke Monarhije. U narodu
je, pak, ostao upamÊen kao narodni ban i ban koji je
ukinuo kmetstvo.
U kronoloπko-tematskoj strukturi izloæbe Ostavπtina je
predstavljena biografski s teænjom da bude sveobuhvatna u prikazu banova æivota, sudbine Novih Dvora
nakon njegove smrti te banove prisutnosti u hrvatskom
druπtvu do danaπnjih dana.
Spomen-pokal s pladnjem, dar karlovaËkih domorotkinja banu
JelaËiÊu, izraen je u BeËu 1849., a u Muzej je pristigao 1937. otkupom Ostavine Anke JelaËiÊ
Izloæbene cjeline su: I. Ban Josip JelaËiÊ: Ëovjek, vojnik
i politiËar, JelaËiÊ narodni ban; II. SvjedoËanstva banova ugleda i popularnosti; III. Obiteljski æivot: Sofija
JelaËiÊ i æivot u Novim Dvorima; IV. Banove posljednje
godine æivota, pogreb bana JelaËiÊa; V. Baπtinici Novih
Dvora i Ostavπtina JelaËiÊ; Ban nakon bana - reminiscencije na bana.
PEDAGO©KI PRISTUP IZLOÆBI
ZaruËni prsten Sofije Stockau i bana Josipa JelaËiÊa
Linz, Austrija, sredina 19. stoljeÊa - natpis na njemaËkom:
Willst Du Dich trennen // Musst Du mich brechen // Lienz
8 GLAS
S obzirom na dvojaku ulogu muzeja, kao mjesta
susreta muzejskih predmeta i posjetitelja, i na njegovo edukativno poslanje, izloæba zahtijeva aktivan
pristup i prilagodbu sadræaja πirokom spektru korisnika. Kako bi se u najveÊoj moguÊoj mjeri iskoristio edukativni potencijal muzeja i izloæbe te izloæeni
sadræaj pribliæio πto veÊem broju korisnika, muzejski
IZ SVEG GLASA
pedagog pristupa izloæbi kroz primjenu raznih tehnika i sredstava komunikacije, koristeÊi se raznim
pedagoπkim metodama s ciljem uspjeπne realizacije
zamiπljenih programa.
OD PRIPREME DO REALIZACIJE
BuduÊi da je profil korisnika muzeja izuzetno heterogen (prema uzrastu, interesu, prethodnom znanju ili
porijeklu), pred muzejskim pedagogom se Ëesto nalazi kompleksan zadatak da muzej i izloæeni sadræaj na
najbolji naËin prilagodi i predstavi πirokom krugu korisnika. Pritom su mu na raspolaganju razne pedagoπke
metode, sadræaji i naËini pristupanja grai i njezinoj
interpretaciji. Kako bi se najviπe postiglo u radu s korisnicima muzeja, najËeπÊe djecom πkolskoga uzrasta,
sadræaj tih programa mora biti predstavljen na njima
zanimljiv i prilagoen naËin. Djeca Ëesto pozitivno reagiraju na uËenje kroz igru i vlastito iskustvo, stoga
je od velike vaænosti da takav pristup bude sadræan u
radu muzejskog pedagoga. Kako bi se ostvario, Ëesto
je u fazi pripreme i u fazi realizacije potrebna suradnja sa πirokim profilom muzejskih djelatnika (kustosima, preparatorima, vodiËima, Ëuvarima), ali ponekad i
vanjskim suradnicima. Da bismo zorno prikazali opseg,
problematiku, zahtjevnost i konaËni rezultat takvoga
rada, koristit Êemo se iskustvom sa spomenute izloæbe
Ostavπtine JelaËiÊ.
Tematska i povijesna izloæba ili izloæba postava ima
najπiri krug korisnika i stoga mora biti postavljena na
naËin da bude svima dostupna i jasna. Komunikacija
izmeu izloæaka i korisnika ne smije biti uvjetovana
treÊom osobom, ali je Ëesto za bolje razumijevanje i
prijem poruka dobrodoπla pomoÊ struËne osobe - muzejskog pedagoga. Na ovome mjestu bi valjalo spomenuti podatak koji se ne susreÊe tako Ëesto u praksi,
a to je da je autorica izloæbe, Andreja Smetko, bila
dugogodiπnji muzejski pedagog Hrvatskog povijesnog
muzeja, a iskustvo rada na tom podruËju imala je i
kustosica izloæbe, Matea Brstilo Reπetar, πto je uvelike
doprinijelo komunikacijsko-animacijskom i edukativnom aspektu izloæbe te se o tome unaprijed vodilo
raËuna pri osmiπljavanju postava.
Multimedijalni prikaz video zapisa i dokumentarnih snimki koji prikazuju sudbinu spomenika bana JelaËiÊa na glavnom zagrebaËkom
trgu, s ciljem potpunije interpretacije i kontekstualizacije kompleksnijih sadræaja
Odgojno-obrazovna uloga izloæbe vizualizirana je veÊ
u samom postavu, putem razliËitih oblika prezentacije
- od lako razumljivih tematskih i predmetnih legendi
na hrvatskom i engleskom jeziku, koriπtenja pokretnih ladica sa „skrivenim“ izloπcima, preko popratnih
zvuËnih sadræaja i prateÊih efekata do multimedijalne prezentacije - audio i video zapisa te prikaza
dokumenata i fotografija uz koriπtenje foto-uveÊanja.
Takva prezentacija sadræaja u sluæbi je pribliæavanja
predmeta i dokumenata πirem krugu posjetitelja, ali
i njihovom animiranju i poticanju na sagledavanje
predmeta s raznih aspekata. Tako audio zapis „JelaËiÊ
marπa“ Johanna Straussa starijeg, posjetiteljima pruæa
moguÊnost potpunijeg doæivljaja vremena iz sredine
19. stoljeÊa i daje uvid u πiri kulturno-povijesni kontekst. Upotreba informacijske tehnologije odraz je
danaπnjeg druπtva i svakodnevnice, a na izloæbi je u
funkciji interpretacije i kontekstualizacije sadræaja te
animiranja posjetitelja pri razgledavanju. Na taj naËin
predstavljeni su i neπto kompleksniji sadræaji, poput
video zapisa i dokumentarnih snimki koji prikazuju
sudbinu spomenika bana JelaËiÊa na glavnom zagrebaËkom trgu. PomoÊu kratkih, ali jasnih snimki iz 20.
stoljeÊa nastojalo se posjetiteljima pribliæiti problematiku postavljanja i uklanjanja spomenika banu,
promjena u druπtvu od druge polovice 20. stoljeÊa
GLAS 9
IZ SVEG GLASA
do danaπnjih dana te dalekoseæne utjecaje bana na
hrvatsku povijest.
KlasiËni naËin izlaganja upotpunjen je ambijentalnim
razmjeπtajem predmeta - prema saËuvanim fotografijama snimljenim u Novim Dvorima 1920-ih. Na taj naËin
predstavljena blagovaonica obitelji JelaËiÊ svjedoËi o
uporabnoj funkciji predmeta prije nego πto su pristigli u muzej i postali uspomene. Takav postav pruæa
velike moguÊnosti interpretacije i pristupa grai u
pedagoπkim programima. Jedan od njih je prikaz komunikacije i ponaπanja plemstva 19. stoljeÊa putem
radionica, izrada kopija predmeta prema predloπku originalu izloæenom u muzeju i sliËno. Djeca tako upoznaju svijet i obiËaje proπlih vremena te kroz iskustvo
(radionice), dodatna pojaπnjenja (vodstva, predavanja)
i igru uspjeπno savladavaju razne, Ëak i kompleksnije
sadræaje i teme.
Predstavljanje muzejske grae upotrebom metode ”oæivljene povijesti” omoguÊuje posjetiteljima da se ”osobno upoznaju s banom”,
popriËaju o njegovoj proπlosti i saznaju zanimljivosti ”iz prve ruke”
(Na slici gore: ”ban” pokazuje na proglas kojim je 1848. ukinuto
kmetstvo). Posjetitelje se potiËe na postavljanje pitanja te aktivno
sudjelovanje u razgledavanju izloæbe
Pedagoπki programi su najveÊim dijelom namijenjeni
najavljenim skupinama posjetitelja i πkolskim grupama, πto je najËeπÊe organizirano u obliku struËnog
vodstva popraÊenog radionicom ili radnim zadacima
kojima se potiËe samostalno razgledavanje izloæbe.
Osim likovnih radionica i tematskih predavanja nudi
se moguÊnost predstavljanja grae u prvom licu. U
Hrvatskom povijesnom muzeju s tim ciljem je izraena
kopija instalacijske odore bana JelaËiÊa, koja se Ëuva
u muzeju. Takav pristup omoguÊuje posjetiteljima da
se „osobno upoznaju s banom“, popriËaju o njegovoj
proπlosti, saznaju zanimljivosti iz proπlog vremena, ali
i na drugaËiji naËin doæive muzejski predmet/izloæak
kao uporabni predmet, nekada aktivnog sudionika u
razvoju svakodnevnice i æivotu bana. Tako uËenje u
muzeju nudi drugaËiji pristup i iskustveno usvajanje
gradiva, za razliku od institucionalnog obrazovanja, pa
djeca nuæno na novi naËin usvajaju gradivo vezano uz
vrijeme u kojemu je æivio i djelovao ban JelaËiÊ. Kako
je to gradivo ujedno dio redovnog nastavnog programa 7. razreda osnovne πkole, te 3. razreda gimnazije
i 2. razreda strukovnih πkola, pedagoπki programi su
najveÊim dijelom prilagoeni ovoj ciljanoj skupini posjetitelja.
Kod kostimiranog vodstva i metode oæivljene povijesti
svaki detalj je bitan. Zato je izuzetno vaæno projekt
realizirati s punom paænjom i promiπljanjem - od izbora
10 GLAS
IZ SVEG GLASA
kvalificiranog osoblja za prezentaciju u prvom licu do
izrade kostima. Treba posebno naglasiti da ovakav
projekt zahtijeva temeljitu pripremu, financijska sredstva, uspjeπnu suradnju osoba raznih profila te vrijeme. Naπi suradnici na izradi instalacijske odore bili su
πarolikog profila - od struËnog kadra (kustosa i muzejskih preparatora - specijaliziranih za metal, papir i drvo,
vodiËa) do kvalificiranih kostimografa i krojaËa, postolara, krznara, zlatara, tvornica tekstila i pozamenterije,
fotografa i dr. Niz je gotovo nepregledan, a zahtijeva
dobru koordinaciju i suradnju, πto ponovno naglaπava
ulogu i vaænost muzejskog pedagoga kao koordinatora
i autora projekta. Ovakvim pristupom naglaπavaju se
komunikacijska i edukativna uloga muzeja, πto za sobom povlaËi jaËanje interesa publike i jaËanje svijesti
o vaænosti oËuvanja baπtine. Dakako, ovakve metode
privlaËe posjetitelje te se nuæno odraæavaju na njihovo
zadovoljstvo i poveÊani broj posjeta.
RAZVOJ PEDAGO©KOG DJELOVANJA
UNUTAR OKVIRA ZADANOG TEMOM
Radionice i pedagoπki pristupi mogu biti raznoliki u
obradi zadane teme. Djeca izloπcima i grai pristupaju Ëesto s likovne strane - od izrade crteæa, predmeta
od gline, materijala, kolaæa, slaganja puzzli. Kroz igru
i zabavu obraÊaju viπe paænje detaljima i samim predmetima te ih promiπljaju na novi naËin. Radionice se
povremeno izvode uz powerpoint prezentaciju, koja na
zanimljiv naËin daje uvod u temu i πiri kontekst predmetima i povijesnim dogaajima, nakon Ëega sudionici
provjeravaju usvojeno znanje ispunjavajuÊi radne zadatke. Veliki je uspjeh postigla igra „Uokviri detalj“, u
kojoj su djeca pomoÊu pripremljenih karata s detaljima
traæila odgovarajuÊe predmete, a koristeÊi se izloπcima,
uËili su o tehnikama izrade i ukraπavanja predmeta (in-
Interaktivna radionica uz powerpoint prezentaciju i predstavljanje originalnih predmeta iz fundusa Muzeja daje uvod u temu, nakon Ëega
sudionici provjeravaju usvojeno znanje ispunjavajuÊi radne zadatke, Ëesto odgovarajuÊi na pitanja kroz igru
GLAS 11
IZ SVEG GLASA
krustacija, intarzija, tauπiranje, filigran,...), πto je kompleksna i zahtjevna tema, gledana sama za sebe.
Kad govorimo o dodatnim sadræajima, moæda je potrebno prisjetiti se uspjeπnih akcija koje organizira Hrvatsko
muzejsko druπtvo u sijeËnju - akcije NoÊ muzeja. Sudjelovanjem u takvim akcijama muzeji πirom otvaraju vrata
velikom broju posjetitelja. Tom prigodom Ëesto se organiziraju dodatni sadræaji, poput koncerata, gostovanja,
izloæbi, happeninga, predstava ili revija. Takve sadræaje
osmiπljava muzejski pedagog uz pomoÊ struËnog muzejskog osoblja, koristeÊi se temama vezanim uz instituciju
koju predstavlja. Iz tog razloga Hrvatski povijesni muzej
je povodom ovogodiπnje NoÊi muzeja ugostio mjeπoviti
pjevaËki zbor „Ban Josip JelaËiÊ“ KUD-a iz ZapreπiÊa, koji
je svojim repertoarom domoljubnih pjesama posjetiteljima pruæio nezaboravan koncert „Banu u Ëast“ i sve prisutne „vratio“ u doba hrvatskog narodnog preporoda,
1848. i vremena neposredno nakon smrti bana JelaËiÊa.
Djecu se kroz igru i likovne radionice potiËe da obraÊaju viπe paænje
na detalje i same predmete izloæene u Muzeju
12 GLAS
BuduÊi da je izloæba „Uspomene /na/ jednog bana“ joπ
uvijek u tijeku (do kraja rujna 2010.), pred nama su joπ
brojne moguÊnosti predstavljanja ove vrijedne obiteljske
ostavπtine posjetiteljima. Bliæi se i mjesec pedagoπkih
akcija povodom obiljeæavanja Meunarodnog dana muzeja, 18. svibnja. Hrvatski povijesni muzej je vjeran sudionik navedene akcije te je i ove godine organizirao
poseban program za posjetitelje. Naglasak je na posjetiteljima πkolskog uzrasta za koje se organiziraju radionice, pripremaju zanimljive igre i radni zadaci, zagonetke
i nagrade, uz mnoπtvo informacija i sadræaja. Stoga ovoj
priËi o Ostavπtini i moguÊnostima njezine prezentacije i
pribliæavanja posjetiteljima ovdje nije kraj.
Ostavπtina obitelji JelaËiÊ Êe znaËenjem i sadræajem u
skoroj buduÊnosti imati istaknuto mjesto unutar prvog
stalnog postava Hrvatskog povijesnog muzeja na novoj
lokaciji, u bivπoj Tvornici duhana Zagreb. Uzevπi u obzir
njezinu raznovrsnost, dugotrajnost sabiranja i ponajviπe
njezinu izvornost, dokumentarnost i baπtinsku vrijednost, Ostavπtina JelaËiÊ Êe nastaviti svoj æivot i rast unutar institucije muzeja, a uz pomoÊ dodatnih sadræaja i
pedagoπkih pristupa grai Ostavπtina Êe zasigurno nastaviti uspjeπno komunicirati s posjetiteljima, korisnicima informacija koje pruæa. Na taj naËin ispunit Êe se
posljednja æelja bana, upuÊena njegovim nasljednicima,
da: „...Moji predmeti od vrijednosti, diplome, zatim sve
uspomene iz sudbonosnih godina 1848. i 1849., zastave, oruæje, srebrni πtit, te svi predmeti koji se nalaze
na tamnosmeem stolu u mojoj sobi u Zagrebu, ... a
isto tako i moja paradna narodna odora πto sam je
nosio prigodom sveËanog ustoliËenja u Zagrebu... treba
da budu sigurno pohranjeni u jednoj od soba u Novim
Dvorima...“, te privesti konaËnom cilju namjera banovih
nasljednika, brata Jure i neÊakinja Vere i Anke, da se
uspomena na bana trajno saËuva u Hrvatskom povijesnom muzeju za buduÊe naraπtaje.
Literatura:
Smetko, A. Uspomene /na/ jednog bana, katalog izloæbe, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2009.
Smetko, A. Pedagoπki aspekti izloæbe Dadoh zlato za æeljezo
Hrvatskoga povijesnog muzeja, „Glas“, god. VII, Gradski muzej Karlovac, Karlovac, 2008.
IZ SVEG GLASA
ARHEOLO©KI PARK
ANDAUTONIJA
DORA KU©AN ©PALJ, ARHEOLO©KI MUZEJ U
ZAGREBU
U
rimsko vrijeme, od 1. do 4. stoljeÊa poslije Krista, srediπte danaπnjeg zagrebaËkog podruËja bio
je grad Andautonija. SaËuvani dijelovi tog grada
mogu se i danas razgledati u selu ©Ëitarjevu, svega 10ak km jugoistoËno od Zagreba, gdje je od 1994. godine otvoren Arheoloπki park. U samom srediπtu sela, na
povrπini od oko 5 000 m2, muzeoloπki je prezentirana,
istraæena i konzervirana rimska arhitektura. Obilaskom
saËuvanih dijelova rimskih zgrada, uz koje su postavljene
informativne ploËe, posjetitelji mogu upoznati povijest
grada Andautonije te obiljeæja pojedinih graevinskih
struktura, ali i pojedine teme iz svakodnevnog æivota na
ovom prostoru prije 2 000 godina.
Prema projektu “Arheoloπki park Andautonija-Ekomuzej
©ËitarjevaËke Posavine” iz 2001. godine (autori projekta:
Dorica Nemeth Ehrlich, Dora Kuπan ©palj) predvien je
daljnji razvoj Arheoloπkog parka kao Ekomuzeja u kojem bi arheologija bila glavni sadræaj, ali povezana i s
drugim prirodnim, etnografskim i kulturno-povijesnim
sadræajima πireg podruËja. Ekomuzej πËitarjevaËke Posavine bio bi muzej bez zidova i krova, bez tradicionalne
zbirke, smjeπten na prostoru ©Ëitarjeva i okolnih sela, veliËine oko 16 km2, koje je u Prostornom planu ZagrebaËke
æupanije odreeno za arheoloπko podruËje. Njegovu zbirku Ëinile bi sve graevne strukture, vode, pejsaæ, biljke
i æivotinje, kao i sve ljudske aktivnosti koje svjedoËe o
æivotu na ovom prostoru. Tako bi se u okviru glavnih tematskih cjelina (arheologija, etnologija, povijest, kultura,
priroda) prezentirala kulturna i prirodna baπtina te razna
dogaanja, kao i edukacijski i turistiËki programi.
Arheoloπki park Andautonija: muzeoloπki prezentiran dio nekadaπnjeg rimskog grada nadomak Zagreba. U prostoru parka odræava se radionica „Mali Rimljani u πkoli“
GLAS 13
IZ SVEG GLASA
Kako bi se ovaj projekt realizirao, od 2002. godine
raznim se dogaanjima i sadræajima nastoji proπiriti
ponuda Arheoloπkog parka, a u suradnji s Likovnim
studijem iz Zagreba kontinuirano se radi i na projektu
vizualnog identiteta. U tu su svrhu nastali i likovi Markusa i Juliusa, stvarnih stanovnika Andautonije (Markus
Juencije Primigenije i Julius Victorinus), Ëija su imena
saËuvana na kamenim spomenicima iz 2. stoljeÊa. Kao
maskote Arheoloπkog parka, ovi se likovi pojavljuju na
razliËitim suvenirima, informativnim ploËama i u publikacijama, te iz ”prve ruke” priËaju o æivotu u ovom
rimskom gradu.
U sklopu igraonice u
Arheoloπkom parku djeca se odijevaju u rimsku
odjeÊu
MANIFESTACIJE I DOGA–ANJA U
ARHEOLO©KOM PARKU ANDAUTONIJA
ceptima (kruh-libum, jeËmena kaπa-puls fabata, kobasice - Lucanicae, okruglice s makom - globi i dr.), te
za oblaËenje u rimsku odjeÊu.
Kako bi se potaknuo interes posjetitelja i medija te predstavili novi sadræaji Arheoloπkog parka i
moguÊnosti razvoja ovog prostora kao znaËajne destinacije kulturnog turizma, veÊ se osam godina uz
otvorenje sezone poËetkom svibnja (Park je otvoren
od 1. svibnja do 31. listopada) prireuje manifestacija
Dani Andautonije. Tijekom dva dana posjetiteljima se
kroz edukativne i zabavne sadræaje nastoji pribliæiti
naËin æivota u rimsko vrijeme, te tako kroz ”oæivljenu
povijest” popularizirati arheoloπki lokalitet i arheologiju opÊenito, kao i druge prirodne i kulturne vrijednosti ovog prostora. Pod zajedniËkim nazivom DE ANDAUTONIA..., svake se godine prireuje ”æiva” izloæba
na otvorenom, u kojoj se obrauje pojedina tema iz
svakodnevnog æivota rimskoga grada. Tijekom izloæbe
kostimirani ”Rimljani” (danaπnji obrtnici, umjetnici)
pokazuju naËin proizvodnje razliËitih autentiËnih predmeta koji su naeni u istraæivanjima u ©Ëitarjevu (nakit, uljanice, keramiËke posude i dr.), a na popratnim
informativnim panoima Markus i Julius daju dodatna
objaπnjenja uz fotografije originalnih predmeta. Na taj
su naËin predstavljene i razliËite faze gradnje i opreme
zgrada (obrada kamena, gradnja kamenih i zemljanih
zidova, izrada mozaika, fresaka i podova i dr.). Posjetitelji mogu sudjelovati u svim fazama proizvodnje,
ali isto tako vidjeti i isprobati naËin na koji su se ti
predmeti koristili. Uvijek je najveÊi interes posjetitelja
za rimsku hranu koja se priprema prema rimskim re-
Svake godine glavna tema najavljuje se i odgovarajuÊom
latinskom poslovicom, koja se oblikovana u prepoznatljivom vizualnom identitetu Parka, pojavljuje na
plakatima, pozivnicama, suvenirima i popratnim materijalima.
14 GLAS
Do sada je obraeno viπe tema, pa je tako npr. glavna
tema 2004. godine predstavljena naslovom PANEM ET
CIRCENSES (Kruha i igara), a prikazan je proces proizvodnje kruha od uzgoja i obrade æitarica do peËenja
te razliËite igre. Tema ”Kako se gradilo u Andautoniji...”, 2006.godine najavljena je poslovicom HOMO
MENSURA (»ovjek je mjerilo) koja vrlo dobro odraæava
duh i bit rimskog graditeljstva, dok je 2009. godine
tema bila rimska muzika - VINUM ET MUSICA LAETIFICANT COR (Vino i glazba razveseljuje srce).
Ulaz u Arheoloπki park tijekom Dana Andautonije je besplatan, a manifestaciju svake godine posjeti oko 2 500
posjetitelja. Dosadaπnja iskustva su pokazala da ljudi
izuzetno dobro prihvaÊaju informacije koje stjeËu na
temelju vlastitih iskustava, odnosno kada im se pruæi
”oæivljena povijest” u kojoj i sami mogu sudjelovati.
U akciji ”TuristiËki cvijet-Kvaliteta za Hrvatsku 2005.”
koju provodi Hrvatska radiotelevizija u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom Dani Andautonije
izabrani su za najuspjeπniju kulturno-turistiËku manifestaciju ”oæivljene povijesti” kontinentalne Hrvatske
za godinu 2005.
IZ SVEG GLASA
U nastojanju da manifestacija Dani Andautonije ne
bude jedino dogaanje tijekom godine, u 2009. godini, povodom 15. godiπnjice Arheoloπkog parka organizirana je akcija „Rujan u Andautoniji - Andautonija za
djecu“, koja se odræavala svake nedjelje tijekom rujna.
Svi posjetitelji mogli su besplatno sudjelovati u programu radionica i igraonica, a izabrani su i nagraeni
najljepπi crteæi na temu „Jedan dan u rimskom gradu
Andautoniji“. Ovisno o financijskim sredstvima, nastojat Êe se i u buduÊe organizirati raznovrsna dogaanja
tijekom godine, buduÊi da je taj oblik interpretacije
lokaliteta vrlo dobro prihvaÊen kod posjetitelja.
”ANDAUTONIJA ZA DJECU”:
RADIONICE I IGRAONICE U
ARHEOLO©KOM PARKU
Meu aktivnostima koje se odræavaju tijekom cijele
sezone u Arheoloπkom parku posebno treba istaknuti
projekt „Andautonija za djecu“. Programom radionica
i igraonica namijenjenih djeci predπkolske i πkolske
dobi æeli se potaknuti njihov interes za povijest i arheologiju, a time i razviti briga za kulturnu baπtinu, kao
marcus iuentius
primigenius
iulius victorinus
asinus pepius
marko juencije primigenije #ivio
je u andautoniji krajem ii.
stoljeäa. njegovo ime saöuvano
je na #rtveniku koji je (zajedno s
drugovima –
et socii) posvetio rijeönom
bo#anstvu savu (savus).
julije viktorin bio je vijeänik
andautonijskog municipija,
ii. – iii. st.
njegovo ime saöuvano je na
natpisu u donjem dijelu ploöe s
reljefnim prikazom nemeze, koju
je posvetio ovoj bo#ici i
ispunio zavjet
za primljeno dobroöinstvo
(votum solvit libens merito).
Magarac Pepi #ivi u Arheoloükom
parku •Andautonija• u üöitarjevu
od 2005. godine. Vrlo je umiljat,
svojeglav i nestaüan. Voli üeäer,
mrkvu i jabuke.
Marcus Iuentius Primigenius
lived in Andautonia at the end
of the 2nd century. His name is
preserved on the altar which he
and his associates (et socii)
dedicated to the river divinity
Savus.
Iulius Victorinus was a senator
at the Andautonian Municipium
(2nd–3rd century). His name is
preserved in the inscription on
the lower part of the board
with a relief illustration of
Nemesis, which he dedicated to
this goddess, thereby fulfilling
his pledge for the act of charity
received (votum solvit libens
merito).
Donkey Pepi has been living in
the •Andautonia• Archæological
Park in üöitarjevo, since 2005. He
is very lovable, heady and playful.
He likes sugar, carrots and
apples.
design: likovni studio < www.list.hr
Maskote Arheoloπkog parka Andautonija Marcus i Julius, te Asinus
Pepius
i navika posjeÊivanja kulturno-turistiËkih destinacija. U
tu je svrhu dio Parka ureen za igru i radionice, a tu se
nalaze i informativne ploËe sa sadræajima prilagoenim
djeËjem uzrastu. Mali posjetitelji mogu igrati rimske
igre s loptom, æetonima, kockama i orasima, oblaËiti
se u rimsku odjeÊu, iskopavati, tj. igrati se arheologa, lijepiti naenu keramiku, izraivati uljanice i bule,
uËiti rimske poslovice igrajuÊi memory itd. U ovom se
prostoru odræavaju i proslave djeËjih roendana, a za
predπkolske grupe prireuju se i posebni programi u
kojima se æivot u rimskom gradu predstavlja kroz priËu
s lutkama Markusa i Juliusa. U veÊini zagrebaËkih i velikogoriËkih πkola, posjet ©Ëitarjevu dio je nastavnog
programa, a osim struËnog vodstva po lokalitetu svim
je acima omoguÊeno sudjelovanje u spomenutim radionicama i igraonicama. O dobrim rezultatima ovoga
projekta najbolje govori broj od nekoliko tisuÊa djece
koja svake godine organizirano, sa πkolom ili vrtiÊem,
posjete Arheoloπki park, a joπ viπe Ëinjenica da mnogi
od njih za vikend dovedu svoje roditelje i ponosno im
pokazuju πto sve znaju o æivotu u Andautoniji.
Dosadaπnja iskustva u Arheoloπkom parku u ©Ëitarjevu
pokazala su da su, osim organiziranih grupa πkolske
djece, najËeπÊi posjetioci roditelji s djecom, koji park
posjeÊuju vikendom i æele aktivno sudjelovati u razliËitim aktivnostima. Zbog toga su, u prostoru za igru i radionice, postavljene informativne ploËe s objaπnjenjima
za razliËite igre i aktivnosti, tako da roditelji mogu sami
„voditi“ djecu, odnosno zajedno mogu „istraæivati“
kako su se nekada Rimljani igrali, oblaËili, pisali ili
kako arheolozi iskopavaju i obrauju nalaze.
Osnovna ideja cijelog projekta je predstaviti predmete
i nalaze pronaene u ©Ëitarjevu, a koji su vezani uz
rimski grad Andautoniju. Preko tih predmeta obrauje
se potom neka πira tema iz æivota u rimsko vrijeme.
Tako su npr. u istraæivanjima naene æeljezne pisaljke,
a iz drugih izvora poznato je kako su izgledale drvene
ploËice s voskom na kojima se pisalo. Na informativnoj
ploËi prikazana je originalna pisaljka i objaπnjena njena
funkcija, a pored toga se nalazi kopija pisaljke i drvena
ploËica s voskom na kojoj djeca mogu isprobati kako
se s jednom stranom pisaljke pisalo, a s drugom brisalo.
Komplet pisaljke s ploËicom moguÊe je kupiti u suvenirnici u Parku, upakirano u kutiju s osnovnim podaciGLAS 15
IZ SVEG GLASA
ma o Andautoniji, a usklaeno s vizualnim identitetom
Arheoloπkog parka. Na sliËan se naËin, kao suveniri i
materijal za radionice, koriste i druge kopije predmeta naenih u ©Ëitarjevu (keramika, staklo, nakit), a sve
kako bi se posjetitelji upoznali s naËinom njihove upotrebe i aspektima svakodnevnog æivota u rimskom gradu. Kroz projekt vizualnog identiteta obraeni su i neki
edukativni sadræaji kojima se æeli na zabavan i suvremen
naËin pribliæiti tekovine rimske civilizacija. U tom je smislu vrlo dobro prihvaÊen naËin na koji su prezentirane
latinske poslovice „oæivljene“ likovima Markusa i Juliusa.
Tako predstavljene poslovice postaju zabavan sadræaj s
edukativnom porukom koji se koristi na informativnim
ploËama, suvenirima i kalendarima, a istovremeno postaju duhoviti komentar teme koja se obrauje.
Radionica izrade fresaka odræava su u sklopu manifestacije Dani
Andautonije svakoga svibnja povodom otvorenja parka
Radionica pisanja na drvenim ploËicama s voskom kao πto su to
nekada radili Rimljani u πkolama
16 GLAS
Latinske poslovice s likovima Marcusa i Juliusa - dio vizualnog identiteta Arheoloπkog parka (dizajn Likovni studio)
U cjelokupnom osmiπljavanju muzeoloπke prezentacije
i interpretacije lokaliteta nastoji se predstaviti nalaze
u njihovom πirem kontekstu, odnosno ispriËati njihovu
„priËu“, od samog procesa nastanka, upotrebe, pa sve
do arheoloπkog konteksta i konzervatorsko-restauratorskih radova, a sve usklaeno s jedinstvenim vizualnim identitetom. Ovaj se princip nastoji primijeniti
ne samo u sadræajima namijenjenim djeci veÊ i u svim
ostalim elementima interpretacije lokaliteta (informativne ploËe, publikacije, suveniri, dogaanja, izloæbe i
dr.), a s ciljem da se realizira ideja kulturno-turistiËke
destinacije prepoznatljivog i zanimljivog sadræaja, koja
na edukativan i zabavan naËin danaπnjim posjetiteljima svjedoËi o povijesti jednog rimskog grada.
IZ SVEG GLASA
POGLED U NAJNOVIJE SLIKOVNICE HRVATSKOGA
MUZEJSKOG NAKLADNI©TVA
SNJEÆANA RADOVANLIJA MILEUSNIΔ
MUZEJSKI DOKUMENTACIJSKI CENTAR, ZAGREB
S
likovnice su prve djetetove knjige, uglavnom
sadræe slike ili se sastoje samo od slika i crteæa.
Kod djece potiËu uoËavanje, razmiπljanje i verbalno izraæavanje, razvijaju maπtu, utjeËu na emocionalni
razvoj i usvajanje estetskih stavova ukoliko sadræe dobro odabrane i usklaene ilustracije i tekst.
U korpusu muzejskoga nakladniπtva one su vrsta
muzejsko-edukativnih publikacija namijenjenih djeci
predπkolskog i πkolskog uzrasta. Muzeji ih odabiru kao
knjiæevnu vrstu sa æeljom da najmlaim posjetiteljima
poπalju poruke vezane za muzejske sadræaje na njima
prihvatljiv i razumljiv te zabavan naËin. Pritom se trude
da njihove slikovnice budu kvalitetne, da tekst bude
prilagoen djeËjim spoznajnim sposobnostima, a ilustracije jednostavne, razumljive, maπtovite i duhovite
te visokih estetskih vrijednosti.
Slikovnice su u hrvatskom muzejskome izdavaπtvu
javljaju relativno kasno. Nakon slikovnice Drage Hedla
Æuti vrtuljak1 koja je objavljena krajem 1980-ih, proÊi
Êe desetak godina da se ta knjiæevna forma opet pojavi u muzejskom nakladniËkom korpusu.
Marija ©ercar odluËiti Êe se za formu stripa kako bi
pojednostavljeno opisala povijest zagrebaËkih cehova2
i dugo Êe ostati usamljena u odabiru knjiæevne forme
za prenoπenje muzejskih tema i sadræaja.
Kasnih 1990-ih dva Êe se velika zagrebaËka muzeja odluËiti za slikovnicu kao pomagalo za pojednostavljeno
i djeËjem uzrastu razumljivo tumaËenje i opis pojedinih
muzejskih zbirki.
TehniËki muzej 1997. objavljuje slikovnicu PriËa iz pËelinjeg grada Ljubice Koren-Æeljkove3 s ilustracijama Ivice
AntolËiÊa, kao prvu u ediciji Mala biblioteka TehniËkog
muzeja, zamiπljenoj kao niz ilustriranih pripovijedaka
namijenjenih djeci za upoznavanje dostignuÊa znanosti
i tehnike. Prvom slikovnicom opisan je æivot pËela u
oglednim pËelinjim koπnicama i Apisarij Muzeja.
Anica RibiËiÊ-ÆupaniÊ u svojoj je muzejskoj slikovnici O
sagu i staklu4 predstavila Zbirku stakla i Zbirku orijentalnih sagova Muzeja Mimara u Zagrebu. Za muzejsku
edukativnu priËu iskoristila je djeci znane motive iz
bajki o leteÊem sagu i duhu iz boce.
Vrijeme 2000-ih bilo je razdoblje ponovnog snaænijeg
buenja muzejskog izdavaπtva za djecu. U nizu razliËitih formi i oblika tiskanih i elektroniËkih edukativnih
publikacija za djecu, sve ËeπÊe se, iako joπ uvijek rijetko i sporadiËno, pojavljuju i slikovnice. Neke od njih
imaju i svoje stalne junake, poput Arhimira koji je,
zahvaljujuÊi muzejskoj pedagoginji Mili ©kariÊ, postao
maskota Arheoloπkog muzeja u Zagrebu5.
Posljednjih je godina objavljeno nekoliko vrlo vrijednih
i kvalitetnih muzejskih slikovnica6.
LackoviÊ, Damir; Vedriπ, Trpimir. KAPLJICA I KAMEN. Zagreb: Hrvatski prirodoslovni muzej, 2008.
Hrvatski prirodoslovni muzej (HPM) u Zagrebu slikovnicom Kapljica i kamen pridruæio se za sada joπ uvijek
malobrojnim hrvatskim muzejskim ustanovama koje
slikovnicama nastoje pribliæiti svoje fondove najmlaim
posjetiteljima. Autor teksta te pouËne slikovnice o
krπkim fenomenima i kruæenju vode u prirodi je viπi
kustos i voditelj Zbirke Speleotemi (sige) HPM-a Damir
LackoviÊ. To je “priËa o kapljicama vode i kristaliÊima
kalcita koji zajedniËki stvaraju neobiËni krajolik - krπ ili
kras - iz kamena vapnenca”. Tu jednostavnu, ali i poetGLAS 17
IZ SVEG GLASA
ski intoniranu pouËnu prirodoslovnu priËu za najmlae
vrlo jednostavnim crteæima ilustrirao je Trpimir Vedriπ.
Slikovnica je objavljena na hrvatskom, talijanskom,
njemaËkom i engleskom jeziku, u zasebnim svescima.
RoviËanac, Dubravka; Kastrapeli, Dubravko. FRANJO
ÆUΔAK I ZBIRKA KUKACA. Varaædin: Gradski muzej
Varaædin, 2008.
RoviËanac, Dubravka; Kastrapeli, Dubravko. FRANJO
ÆUΔAK U VARAÆDINSKOM STAROM GRADU. Varaædin:
Gradski muzej Varaædin, 2009.
Gradski muzej Varaædin u 2009. objavio je slikovnicu
Franjo ÆuÊak u varaædinskom Starom gradu. Autor ilustracija je Dubravko Kastrapeli, akademski slikar, koji
je likovno opremio brojne knjige, πkolske udæbenike
i slikovnice, a autorica teksta je Dubravka RoviËanac, profesorica hrvatskoga jezika i knjiæevnosti, Ëije
su priËe za djecu objavljene u Ëasopisima „Radost“
i ”Modra lasta“. To je veÊ druga slikovnica koju je
varaædinski muzej namijenio najmlaim posjetiteljima
muzeja. I u njoj je glavni junak Franjo ÆuÊak, simpatiËni
Ëuvar Entomoloπke zbirke Gradskoga muzeja Varaædin
koji je prezime dobio po vrsti maloga domaÊega lep18 GLAS
tira - æuÊka, a ime po prirodoslovcu Franji KoπÊecu. Sa
sadræajem Entomoloπke zbirke i radom njezina utemeljitelja Franje KoπÊeca najmlaa se publika veÊ upoznala 2008. u slikovnici Franjo ÆuÊak i zbirka kukaca,
objavljenoj u sklopu projekta Franjo KoπÊec i njegovo
djelo.
Najnovija slikovnica mnoπtvom maπtovitih slika skladnih boja te kratkim i jasnim tekstom pomaæe najmlaim
posjetiteljima muzeja upoznavanje sedam zlatnih pravila muzejskog bon-tona.
AgaËeviÊ, Ibrahim. PRI»A O GAJU LABERIJU. Trilj: Muzej
triljskog kraja, 2009.
Jedan od najmlaih muzeja u Hrvatskoj, Muzej triljskoga kraja, objavio je slikovnicu o Gaju Laberiju, rimskom djeËaku koji je æivio i meu prvima igrao nogomet u okolici Trilja. Naime, tomu svjedoËi djeËakov
nadgrobni spomenik iz 1. st. pr. Kr. s likom mladiÊa koji
je prigrlio nogometnu loptu. Spomenik je pronaen i
iskopan na brdu Gardun kod Trilja polovicom 19. st.,
a nalazi se uzidan na kamenoj fasadi kuÊe u Sinju.
To je, naime, materijalni dokaz da se prvi nogomet
igrao na prostoru danaπnje Hrvatske, i to u gradu Tri-
IZ SVEG GLASA
Paljetak, Luko. PJESME ZA SLIKE. Zagreb: Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2009.
lju. Ta je zanimljiva priËa ispriËana tekstom Ibrahima
AgaËeviÊa uz struËnu pomoÊ kustosice triljskoga muzeja Angele Tabak te ilustrirana crteæima Zorana PerdiÊa
LukaËeviÊa. Tekst je objavljen usporedno na hrvatskom
i engleskom jeziku, a u prilogu donosi i mali leksikon
s tumaËenjima desetak rijeËi i pojmova iz antiËkoga
doba. Ta slikovnica izborom teme kao i kompozicijom
teksta te strip-ilustracijom, kod djece πkolskog uzrasta
pobuuje interes za lokalne znamenitosti i specifiËnosti te tako ljubav i poπtovanje za svoj zaviËaj.
Kaniæaj, Pajo. NAIVKU SLIKU UZ HAIKU: PROPJEVALE SLIKE. Zagreb: Hrvatski muzej naivne umjetnosti,
2007.
Isaac, Salih. VJEDRO NA IZVORU. Zagreb : Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2008.
Hrvatski muzej naivne umjetnosti objavio je posljednjih
godina nekoliko izdanja za djecu u tiskanome i elektroniËkome obliku7. Posebnu pozornost privlaËe njihove
umjetniËke slikovnice-pjesmarice koje kod djece nastoje razviti osjeÊaj za lijepu knjigu, sliku i tekst. Izborom i
reprodukcijom nekih od remek-djela iz svojega fundusa
te slikovnice imaju za zadaÊu kod djece razviti senzibilitet prema ljepoti hrvatskoga naivnoga slikarstva, a
izbor renomiranih hrvatskih pjesnika i njihovih stihova
kod djece razvijaju ljubav prema lijepoj knjiæevnoj rijeËi. Te slikovnice donose i najuspjeπnije djeËje likovne
radove nastale u sklopu edukativnih aktivnosti muzeja
i kreativnih radionica, a rezultat su djeËjega poimanja
likovne i pjesniËke teme. Projekt je zapoËet 2007. kada
je deset vrhunskih djela hrvatske naive stihovima popratio Pajo Kaniæaj. Uz njih je objavljeno i 18 djeËjih
radova inspiriranih navedenim slikama nastalih u likovnim radionicama pedagoπke djelatnosti muzeja. U
2008. godini objavljena je pjesmarica Saliha Isaaca, a
najnovija iz 2009. donosi stihove Luke Paljetka.
GLAS 19
IZ SVEG GLASA
PJETLIΔ bake Argije = Il galletto di nonna Argia / autorica i voditeljica projekta Denise Zlobec - Novigrad:
Muzej/Museo Lapidarium, 2008.
Muzej/Museo Lapidarium u Novigradu objavio je slikovnicu PjetliÊ bake Argije / Il galletto di nonna Argia
u ediciji Bakine biljeænice / I quaderni della nonna. Autorica i voditeljica projekta je Denise Zlobec, odgojiteljica i pjesnikinja za djecu, a autori ilustracija su djeca
predπkolskog uzrasta (Eric Visintin, Toni Fabbris, Sani
Stabile, Elena MacinkoviÊ, Leila Ravalico, Gabriela Dujak, Lia Ravalico i Nicole Moraca). Slikovnica je rezultat
suradnje skupine djece Talijanskoga vrtiÊa i korisnika
StaraËkoga doma u Novigradu. PriËe i sjeÊanja starijih Novigraana bili su inspiracija i poticaj za likovno
stvaralaπtvo djece. Tako prva slikovnica donosi kratku
pouËnu priËu o pjetliÊu s moralnom poukom o pravu i
pravdi. Osim πto je ilustrirana djeËjim crteæom, pisana
usporedno na hrvatskome i talijanskome jeziku, novigradsku slikovnicu odlikuje i njezina interaktivna komponenta - razliËiti zadaci prate tekst i aktivno ukljuËuju
male ËitaËe na usvajanje moralnih vrijednosti i humanih poruka kroz igru.
Kaniæaj, Pajo. PRAKRAPINCI I PRAPI©PILINCI / ilustracije Niko Barun, Kreπimir ©oπtarko. Krapina: Muzeji Hrvatskog zagorja, Muzej evolucije i nalaziπte praËovjeka
“Huπnjakovo”; Zagreb: Art Studio, 2006.
Pajo Kaniæaj, hrvatski knjiæevnik i autor niza knjiga za
20 GLAS
djecu, suraivao je i s Muzejom evolucije i nalaziπte
praËovjeka “Huπnjakovo”. Pajo Kaniæaj duhovitim je
stihovima na kajkavskome narjeËju, uz pomoÊ ilustracija Nike Baruna i Kreπimira ©oπtarka, ispriËao priËu
o “prakrapincima” otkrivenima 1899. na Huπnjakovom
brdu u Krapini.
Æivot krapinskoga praËovjeka svojim je slikovnicama
djeci mlaega uzrasta nastojao pribliæiti i Ivan Pelina
Pele8 maπtovitim i pouËnim priËama o lovu i pripitomljavanju æivotinja, otkriÊu vatre i pripremi hrane naπih
davnih predaka.
MarijanoviÊ, Stanislav. »UDOVI©TA U MUZEJU: ILITI 1.
TVR–AVSKI RAT ZA MUZEJ PROTIV DOSADA NEPOZNATIH »UDOVI©TA. Osijek: Muzej Slavonije, 2010.
Nedavno je, tijekom NoÊi muzeja 2010, u osjeËkome
IZ SVEG GLASA
Muzeju Slavonije promovirana najnovija slikovnica ilustratora i pisca Stanislava MarijanoviÊa »udoviπta u
muzeju: iliti 1. tvravski rat za muzej protiv dosada nepoznatih Ëudoviπta, dok su sa zidova, sa stropova, kroz
prozore, iza izloæaka, promatrali likovi iz predstavljene
knjige - Ëudoviπta. MarijanoviÊ se, naime, veÊ duæe vrijeme bavi Ëudoviπtima o kojima je objavio nekoliko
djeËjih knjiga od kojih je Enciklopedija Ëudoviπta ovjenËana, kao najbolja knjiga 2009. godine, nagradama
“Grigor Vitez” i “Mali princ”. Maπtovitost teme, nagrade za kvalitetnu djeËju knjigu, MarijanoviÊev autoritet uglednog slikara i knjiæevnika, kao i brand vrsnog
poznavatelja Ëudoviπta (πto je djeËjem Ëitateljstvu posebice vaæno!), bili su garancija za novu uspjeπnu i duhovitu strip-slikovnicu s muzejskom tematikom, namijenjenu djeci, ali i odraslima. »udoviπta su se, naime,
nastanila u Muzeju Slavonije kao jednome od slabije
posjeÊenih mjesta pronaπavπi tamo svoju sigurnost,
mir i tiπinu. No, nakon sukoba njihove mlade „Repatice
sreÊe“ i djeËaka Ivana Kedera, izbio je rat graanstva
i novih stanovnika Muzeja. PriËa, naravno, ima sretan
kraj, ali i nekoliko problemskih pitanja i upozorenja.
Jedno od njih namijenjeno je samim muzealcima i glasi: „Zaπto su muzeji prazni, kome oni sluæe, i kako?“
Drugo vaæno pitanje veæe se za ekoloπku problematiku i ljudsku nebrigu pa i okrutnost prema prirod-
nim dobrima (πto je i natjeralo Ëudoviπta da skloniπte
pronau u muzeju). I u toj je slikovnici, kao i u slikovnici Paje Kaniæaja o Krapinekima, koriπten lokalni
govor ispunjen æargonizmima, πto doprinosi snaænijem
intimiziranju malih ËitaËa s prezentiranom tematikom.
Kratkim prikazom najnovijih muzejskih slikovnica nastojalo se ponajprije ukazati na njihovu prisutnost u
novijem muzejskom nakladniπtvu. Naæalost, joπ uvijek
je vrlo skroman broj muzeja koji su se odluËili za formu slikovnice, ali oni koji jesu, sa zadovoljstvom se
moæe zakljuËiti, proizveli su vrsna ostvarenja.
1
HEDL, Drago. Æuti vrtuljak. Osijek: Galerija likovnih umjetnosti, 1986.
©ERCER, Marija. Martin iz Zagreba, Martin u Zagreb: iz povijesti zagrebaËkih cehova. Zagreb: Hrvatski povijesni muzej, 1991.
3
KOREN-ÆELJKOVA, Ljubica. PriËa iz pËelinjeg grada. Zagreb: TehniËki muzej, 1997 .
4
RIBI»IΔ-ÆUPANIΔ, Anica. O sagu i staklu: muzejska poËetnica. Zagreb: MGC - Muzej Mimara, 1998 .
5
Ta edicija publikacija za djecu obuhvaÊa: ©KARIΔ, Mila. Odjeni Arhimira, veseli lik koji te vodi kroz proπlost. Zagreb: Arheoloπki muzej u
Zagrebu, 1996.; ©KARIΔ, Mila. Fabula o fibuli. Zagreb: Arheoloπki muzej u Zagrebu, 2004.; ©KARIΔ, Mila. KuÊa za svagda. Zagreb: Arheoloπki
muzej u Zagrebu, 2004.; ©KARIΔ, Mila. Igrom do znanja. Zagreb: Arheoloπki muzej u Zagrebu, 2005.; ©KARIΔ, Mila. Moj vodiË s Arhimirom
kroz NumizmatiËku, Pretpovijesnu i Egipatsku zbirku te po Lapidariju Arheoloπkog muzeja u Zagrebu, 2008.
6
LACKOVIΔ, Damir; Vedriπ, Trpimir. Der Tropfen und der Stein. Zagreb: Kroatisches Naturkundemuseum, 2008.; LACKOVIΔ, Damir; Vedriπ,
Trpimir. Droplets and the stone. Zagreb: Croatian Natural History Museum, 2008.; LACKOVIΔ, Damir; Vedriπ, Trpimir. La goccia e la roccia.
Zagreb: Museo delle scienze naturali croato, 2008.
7
FRANCETIΔ, Mira. Vrata u svijet naive [ElektroniËka graa]: muzejsko-edukativna djelatnost / crteæ Manuela VladiÊ Maπtruko. Zagreb: Hrvatski muzej naivne umjetnosti, 2005., FRANCETIÊ, Mira. Slike i kipovi naive u zvukovima [CD-ROM]. Zagreb: Hrvatski muzej naivne umjetnosti,
2006.
8
Slikovnice je objavilo krapinsko Narodno sveuËiliπte u Ediciji Krapineki: PELIN, Ivan Pela. PeËenje. Krapina: Narodno sveuËiliπte, 1997.;
PELIN, Ivan Pela. Prijatelj. Krapina: Narodno sveuËiliπte, 1997.; PELIN, Ivan Pela. Vatra. Krapina: Narodno sveuËiliπte, 1997.
2
GLAS 21
IZ SVEG GLASA
CRAFTATTRACT
TRADICIJSKI OBRTI - NOVE ATRAKCIJE ZA
KULTURNI TURIZAM
BRANKA ©PREM LOVRIΔ, MUZEJ ”STARO SELO“ KUMROVEC
O PROJEKTU
O
brtniËka baπtina sinonim je za individualno
stvaralaπtvo s prepoznatljivim lokalnim posebnostima i regionalnim karakteristikama. Upravo
te posebnosti i lokalne karakteristike obuhvaÊene su
meunarodnim projektom pod nazivom: TRADICIJSKI
OBRTI - nove atrakcije za kulturni turizam. Projekt, zapoËet 1. kolovoza 2007. i zavrπen 31. kolovoza 2008.
godine, sufinancirala je Europska Unija u okviru programa INTERREG III A, u podruËju prekograniËne suradnje
(SLOVENIJA - MA–ARSKA - HRVATSKA), u okviru mjere
koja promiËe zajedniËki prostor kulture i turizma, a na
temu koriπtenja tradicijskih resursa za potrebe kultur-
nog turizma. Brojni tradicijski obrti, znanja i vjeπtine
bogatog povijesnog naslijea ubrzano nestaju. Kako
bi ih spasili od zaborava, osmiπljen je model koji na
rastuÊem træiπtu kulturnog turizma moæe predstavljati
relevantan segment.
NOSITELJI PROJEKTA
Nositelji projekta s hrvatske strane su Muzeji Hrvatskoga zagorja - Muzej „Staro selo“ Kumrovec, a nacionalni
partner je Krapinsko - zagorska æupanija. Nositelj projekta sa slovenske strane je Znanstveno istraæivaËki institut Bistra iz Ptuja, a slovenski partneri su Pokrajinski
muzej Murska Sobota i Pokrajinski muzej Ptuj.
CILJEVI
Osnovni ciljevi projekta:
a) Stvaranje sinergije izmeu tradicijskih obrta, vjeπtina
i nematerijalne baπtine sa sektorom turizma stvarajuÊi
nove atrakcije i nove kulturno - turistiËke sadræaje u
prekograniËnom podruËju.
b) Transfer znanja - prijenos znanja o tradicijskim obrtima, znanjima i vjeπtinama na mlae generacije kroz
organizaciju edukativnih radionica.
c) Osnivanje Centra za tradicijske obrte i vjeπtine s
bazom podataka o tradicijskim obrtima, znanjima,
vjeπtinama i majstorima s obje strane granice, a koja
Êe se koristiti za izradu novih kulturno-turistiËkih
sadræaja u pograniËnom prostoru.
Otvaranje Centra za tradicijske obrte i vjeπtine u Muzeju „Staro selo“
Kumrovec
22 GLAS
IZ SVEG GLASA
AKTIVNOSTI TIJEKOM TRAJANJA PROJEKTA
U pograniËnom prostoru Republike Hrvatske i Republike
Slovenije realizirana su intenzivna terenska istraæivanja
koja su provodili etnolozi Centara za tradicijske obrte
i vjeπtine u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec (Hrvatska) i
Pokrajinskom muzeju Ptuj (Slovenija).
U Centru za tradicijske obrte i vjeπtine zapoËeo je upis
tradicijskih obrta i vjeπtina te nematerijalne baπtine u
bazu podataka, koja Êe posluæiti kao osnova za daljnji
rad struËnjaka iz podruËja baπtine i kulturnog turizma.
Tijekom trajanja projekta odræana je meunarodna
konferencija na temu Tradicijski obrti - izazov za kulturni turizam, u kojoj su svojim izlaganjima sudjelovali
mnogi struËnjaci iz podruËja baπtine i kulturnog turizma iz Hrvatske i Slovenije. Svi radovi objavljeni su u
Zborniku istog naslova. UËesnici konferencije su nakon
okruglog stola posjetili potencijalne turistiËke lokalitete vezane uz tradicijske obrte, a koji se mogu ugraditi u kulturno-turistiËku ponudu Krapinsko - zagorske
æupanije (Republika Hrvatska).
Projekt Tradicijski obrti - izazov za kulturni turizam predstavljen je na meunarodnim turistiËkim sajmovima u
Sloveniji, gdje su turistiËkim agencijama predloæene i
nove turistiËke ture kao πto su:
Doæivimo Hrvatsko zagorje
Medenjaci, fuÊke i ævegle na dar
KovaËka radionica
Po lijepom stubiËkom kraju
Suveniri Zlatara
Ispijmo kapljicu za Mariju JuriÊ Zagorku
Stazama starih lonËara
EDUKATIVNE AKTIVNOSTI
U Muzeju „Staro selo“ Kumrovec odræane su edukativne radionice preko kojih su majstori i poznavatelji
tradicijskih obrta nastojali prenijeti znanje na mlae
generacije: kovaËka radionica, izrada tradicijskog
nakita od krep papira, slame i tekstila, tradicijska
stolarska radionica, lonËarska radionica i krovopokrivaËka radionica - prekrivanje krovova raæenom slamom- πopom.
Paralelno su se odræavale edukativne radionice u pograniËnom prostoru Pomurja i Podravja u Republici
Sloveniji s temom: izrada cvijeÊa od krep papira, izrada predmeta od liπÊa kukuruza, radionica vezenja.
Realizirane su meunarodne izloæbe tradicijskih suvenira nastalih radom majstora i polaznika radionica, a koji
pokazuju kako tradicijski proizvodi danas mogu pronaÊi
novo mjesto u sklopu turistiËke ponude, a mogu se koristiti u organizaciji dogaanja i opremanja prostora poradi stvaranja ugoaja tradicijskog ambijenta. Tiskan je
katalog izloæbe pod nazivom: Proizvodi tradicijskih obrta
kao suveniri, kao i „Knjiga majstora“ pod naslovom: Putovima tradicijskih obrta uz hrvatsko-slovensku granicu.
GLAS 23
IZ SVEG GLASA
Radionica izrade tradicijskog nakita od krep papira, slame i tekstila
SUDIONICI I KORISNICI PROJEKTA TRADICIJSKI
OBRTI - NOVE ATRAKCIJE ZA KULTURNI TURIZAM
SUDIONICI:
❏ Obrtnici i poznavatelji tradicijskih obrta, znanja i
vjeπtina
❏ Polaznici radionica
❏ StruËnjaci u podruËju baπtine
❏ StruËnjaci u podruËju kulturnog turizma
PRIMARNI KORISNICI:
❏ Sudionici projekta
❏ Kulturne institucije i parkovi
24 GLAS
❏ TuristiËka industrija (agencije, tour operatori, spa
centri, event manageri itd.)
❏ Lokalne zajednice (æupanije, obrtniËke komore, mali
i srednji poduzetnici)
ZAKLJU»AK - REZULTATI
Radom i aktivnostima kroz projekt Craftattract stvoreni su
novi i kvalitetniji preduvjeti rada u Muzeju „Staro selo“
Kumrovec. ZahvaljujuÊi terenskom istraæivanju na prostoru Krapinsko - zagorske æupanije, prikupljene su informacije koje su od iznimnog znaËaja za oËuvanje tradicijskog
znanja i oËuvanja nematerijalne baπtine. Kroz projekt su
uspostavljene nove dimenzije meusobne suradnje hrvatskih i slovenskih muzejskih institucija te je stvorena vrlo
dobra podloga za buduÊe zajedniËke programe.
IZ SVEG GLASA
Odjeci projekta u javnosti i medijima bili su izrazito pozitivni. Na konferencijama za tisak, osim predstavljanja
projekta, promovirane su publikacije nastale tijekom
trajanja projekta. To su: „Knjiga majstora“ - Putovima
tradicijskih obrta i vjeπtina uz hrvatsko- slovensku granicu u nakladniπtvu Znanstvenoraziskovalnog srediπËa
Bistra, Ptuj; Zbornik radova sa meunarodne konferencije - Tradicijski obrti - izazov za kulturni turizam,
katalog izloæbe XI. Trijenale zagorskog suvenira - Proizvodi tradicijskih obrta kao suveniri, DVD - Tradicijski
obrti, znanja, vjeπtine i obiËaji, kao i potencijalne turistiËke rute na prostoru Krapinsko- zagorske æupanije, u
nakladniπtvu Muzeja Hrvatskoga zagorja.
Populariziranjem kroz medije, uskom suradnjom s poznavateljima tradicijskih znanja, vjeπtina i obiËaja,
uvaæavanjem njihovog rada i, prije svega, brigom za
oËuvanjem kako materijalne tako i nematerijalne kulturne baπtine, muzejska struka je stvorila nove pretpostavke za daljnju suradnju. Pobudila je joπ veÊi interes majstora i poznavatelja tradicijskih obrta, znanja
i vjeπtina za demonstracijom i prezentacijom obrta na
prostoru Muzeja „Staro selo“ Kumrovec. Stalni izloæbeni
prostori Muzeja „Staro selo“ Kumrovec oplemenjeni su
kontinuiranim demonstracijama tradicijskih obrta, znanja, vjeπtina i obiËaja.
Knjiga majstora: Putovima tradicijskih obrta uz hrvatsko-slovensku
granicu, izdavaË je nositelj projekta sa slovenske strane
Uspostavljena je kvalitetna suradnja Muzeja i
srednjoπkolskih obrazovnih ustanova koje su izrazile
æelju za nastavkom ovakvog oblika suradnje i obrazovanja uËenika.
Majstori, nositelji tradicijskih znanja i vjeπtina, s pohvalama su pozdravili ovaj projekt Muzeja Hrvatskoga
zagorja - Muzeja „Staro selo“ Kumrovec, uspostavljeni
su novi i kvalitetniji odnosi i stvorene su nove poveznice suradnje upravo kroz novoosnovani Centar za tradicijske obrte i vjeπtine.
Takav naËin suradnje muzeja i prezentatora i poznavatelja tradicijskih obrta, znanja i vjeπtina stvorio je pretpostavke za nove projekte, nove muzejske sadræaje kao
πto su projekti pod nazivom: Majstori u radionici; Radionice nematerijalne baπtine i mnoge druge.
U oËuvanju i promociji nematerijalne kulturne baπtine
postignuti su hvalevrijedni rezultati koji su prepoznati
od domaÊih i stranih struËnjaka u podruËju baπtine i
kulturnog turizma, a projekt je pohvaljen kao odliËan
primjer rada na promociji muzejske struke i kulturno-turistiËkog sektora, te je kao takav 2009. dobio i godiπnju
nagradu Hrvatskog muzejskog druπtva za najbolji projekt realiziran u 2008. godini. Nagradu su primili: Goranka Horjan, idejna autorica projekta, Branka ©prem
LovriÊ, viπi konzultant, Tihana LovriÊ, voditeljica baze
podataka i Mladen Kuhar, asistent - etnolog.
GLAS 25
IZ SVEG GLASA
MALA ©KOLA BA©TINE
EDUKATIVNO - KREATIVNA RADIONICA ZA ONE KOJI ÆELE, A NE MORAJU!
MARIJAN BOGATIΔ, GRADSKI MUZEJ SISAK, SISAK
O GRADSKOM MUZEJU SISAK
Z
ahvaljujuÊi bogatoj povijesti i baπtini grada Siska
u vremenu njegova napretka u drugoj polovici 19.
stoljeÊa, javlja se i potreba za oËuvanjem baπtine,
te za osnivanjem gradskog muzeja. No, prethodilo mu
je osnivanje ArkeologiËkog druπtva Siscia, a pravi pomak je napravljen tek u drugoj polovici 20. stoljeÊa.
Prvi korak ka osnivanju muzeja u Sisku napravljen je
29. oæujka 1942. godine kada je osnovano druπtvo pod
nazivom Muzej i knjiænica grada Siska. »lanovi druπtva
postavljali su izloæbe u prostorijama hotela „Turist“
(danaπnji Veliki kaptol) i u Starom gradu, a nakon Drugog svjetskog rata, 1. svibnja 1951. godine osnovan je
Gradski muzej Sisak. U Sisku je 1957. godine osnovan
i Muzej i arhiv narodne revolucije za podruËje Siska,
Petrinje, Gline, Kostajnice i Dvora te poËinje intenzivno prikupljanje i obraivanje grae u obje institucije. Rjeπenjem Skupπtine opÊine Sisak od 15. prosinca
1964. godine, dolazi do spajanja Gradskog muzeja i
Muzeja i arhiva revolucije u jedinstvenu muzejsku instituciju - Muzej Sisak. Ova institucija, kao integrirana
ustanova, djeluje od 1. sijeËnja 1965. godine i obavlja
muzejsku djelatnost na podruËju opÊina Sisak, Petrinja, Glina, Kostajnica i Dvor. Novim Statutom i Pravilnikom o unutraπnjem ustrojstvu i radu Muzeja, 1995.
godine promijenjen je njegov naziv u Gradski muzej
Sisak, Ëime je utvreno i novo podruËje djelovanja.
Danas je muzej opÊeg tipa koji obavlja muzejsku djelatnost na podruËju grada Siska. Izloæbeni prostori
Muzeja nalaze se na dvije lokacije u gradu Sisku i to
u ulici kralja Tomislava 10, gdje se nalazi i upravna
zgrada te u Utvrdi Stari grad, ulica Tome BakaËa b.b.
26 GLAS
EDUKATIVNA AKTIVNOST GRADSKOG
MUZEJA SISAK
UËenje i shvaÊanje vaænosti uËenja posjetitelja u muzeju postalo je neophodno za opstanak muzeja. Da bi
posjet muzeju bio πto korisniji, potrebno je djecu, ali
i odrasle posjetitelje, upoznati s muzejskim svijetom,
muzejskim vrijednostima, prostorom muzeja i poslom
muzejskih djelatnika (©KARIΔ 2002, Muzejska pedagogija u Hrvatskoj) .
Aktivnosti kojima se posjetitelju, odnosno grupama
posjetitelja, predoËavaju informacije u muzeju, moraju
biti prilagoene njihovoj dobi, ali i stupnju obrazovanja. KoliËina informacija koja Êe se ponuditi korisniku i naËin prezentacije treba biti detaljno isplaniran i
prilagoen njegovim interesima i potrebama. Odgajanje, odnosno stvaranje stalne publike muzeja, jedan je
od najvaænijih zadataka muzejskog pedagoga.
U razdoblju od 1990., kada je zaposlen prvi muzejski
pedagog u Gradskom muzeju Sisak, do 2007., veÊina
edukativnih aktivnosti bile su usmjerene organiziranom voenju grupa uËenika, dok je provoenje radionica svedeno na svega nekoliko projekata, veÊinom
s djecom iz DjeËjeg doma Vrbina, koji se nalazi u neposrednoj blizini zgrade Muzeja. Kontinuirani edukacijski rad je onemoguÊen odlascima muzejskih pedagoga iz Gradskog muzeja Sisak, odnosno prelascima
na nova radna mjesta, te se aktivno kreÊe s planiranjem i provoenjem edukacijskih projekata tek 2007.
godine. Od tada se kontinuirano provode anketna
istraæivanja o potrebama korisnika u sklopu programa
obiljeæavanja Meunarodnog dana muzeja. Pokrenuti
su razliËiti pedagoπki programi i muzejske radionice
IZ SVEG GLASA
koji su se pokazali uspjeπnima pa se vijest o njima
proπirila usmenim putem, tako da se sada sve viπe
nastavnika sa svojim uËenicima ukljuËuje u edukativne
programe Muzeja.
MALA ©KOLA BA©TINE
Ideja za projekt edukativne radionice Mala πkola
baπtine postoji veÊ sedam godina, ali je pokrenuta
tek krajem 2006. godine u Klubu mladih Skwhat u
Sisku. Prvo se provodila kao projekt Gradske udruge
mladih aktivista iz Siska, da bi kasnije Muzej prihvatio ideju i radionica se poËela provoditi kao muzejski
projekt. Osnovni cilj Male πkole baπtine je baπtinsko
opismenjavanje graana grada Siska, a namijenjena je
srednjoπkolcima, studentima i starijim osobama koje
zanima rad baπtinskih institucija i baπtinska ostavπtina
grada Siska. Dosadaπnji produkti radionice bile su
dvije izloæbe: izloæba plakata (2007) na kojima je bio
predstavljen mali dio baπtinske ostavπtine grada Siska, dok je drugom izloæbom (2008) bila predstavljena
koncertna aktivnost Kluba mladih Skwhat. Ova izloæba
je postavljena na naËin da smo se koristili privatnom
kolekcijom gitarskih trzalica jednog od polaznika radionice. Svrha izloæbe je bila pribliæiti posjetiteljima
pojam privatnog kolekcionara jer su oni u pravilu jedni
od najvaænijih osoba u lancu prikupljanja predmeta za
muzej.
Mala πkola baπtine je zamiπljena tako da se u razdoblju od πest mjeseci polaznicima predstave pojmovi
baπtina, baπtinske institucije, crtice iz sisaËke povijesti,
osnovne muzejske funkcije. Na kraju radionice polaznici pripremaju i postavljaju izloæbu po svom odabiru. Osim spomenutih izloæbi vezanih za Meunarodni
dan muzeja, polaznici radionice su postavili nekoliko
izloæaba fotografija, etnografske baπtine, skulptura i
slika mladih, neafirmiranih, ali i afirmiranih umjetnika
s podruËja grada Siska i Zagreba.
Plan i program izvoenja radionice usklaen je sa
sadræajem skripte koja je napisana uz pomoÊ literature
i biljeπki sa svih predavanja na studiju muzeologije na
Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Plakat za Malu πkolu baπtine u Sisku 2010.
SADRÆAJ
1
OSNOVNI POJMOVI
2
MDC
4
SAKUPLJANJE
5
OBRADA
7
ZA©TITA
10
OPΔE OBVEZE ZA©TITE KULTURNE BA©TINE
U MUZEJU
11
ETI»KI KODEKSI
11
UVJETI U MUZEJSKOM PROSTORU (KRIPTOKLIMA) 12
TEMPERATURA
14
MJERENJE I REGULIRANJE UVJETA
14
SVJETLOST
16
ONE»I©ΔENJE ZRAKA
17
PREZENTACIJA
18
KORI©TENI MATERIJALI
21
Sadræaj skripte za Malu πkolu baπtine, autor Marijan BogatiÊ, muzejski pedagog Gradskog muzeja Sisak
GLAS 27
IZ SVEG GLASA
Uvod u radionicu
23.01.2008.
2.
Osnovni pojmovi
30.01.2008.
1
Upoznavanje s povije
u grada Siska
6.02.2008.
1
Ponavljanje
1.
Obrada
Redni broj sata
I
NASTAVNA CJELINA; NASTAVNA TEMA; NASTAVNA
JEDINICA
Uvod
Mjesec
ORIJENTACIJSKI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA
EDUKATIVNU RADIONICU MALA KOLA BATINE
Praktini rad
Polaznici Male πkole baπtine u Sisku na predavanju Ivana
Zagorca, zaposlenika Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Sisku
Teoretski dio radionice
II
3.
1
(gledanje dokumentarnog filma
4.
Fragmenti)
13.02.2008.
5.
Posjet Gradskom muzeju Sisak
20.02.2008.
1
6.
Gost predava i sluaonica
27.02.2008.
1
5.03.2008.
1
1
Sakupljanje muzejskih predmeta
III
7.
8.
Gost arheolog
12.03.2008.
9.
Posjet arheolokom terenu
19.03.2008.
1
26.03.2008.
1
11.
2.04.2008.
1
12.
9.04.2008.
1
16.04.2008.
1
23.04.2008.
1
10.
Obrada muzejskih predmeta
1
Zatita
IV
13.
14.
Izlaganje muzejskih predmeta
Posjet Muzeju
Posjet Knjinici ili Arhivu
Iskustvo proteklih godina ostavlja mjesta za
napredak, pogotovo u porastu broja polaznika, meutim ovom radionicom je ostvaren
najvaæniji cilj - vidljivi pomak u baπtinskom
opismenjavanju svih generacija graana grada Siska.
Izlobe
V
15.-
Praktini dio radionice
25.
30.04.10
18.05.2008.
Izrada plana i realizacija izlobe
UKUPNO
1
8
5
10
Primjer izvedbenog plana i programa Male πkole baπtine iz 2008. godine
28 GLAS
Do sada je radionicu pohaalo ukupno tridesetak redovitih polaznika. Od godine do
godine broj varira, tako da godiπnje na radionici sudjeluje od pet do osam osoba. Na
gostujuÊa predavanja, sluπaonice i projekcije filmova u sklopu radionice pojavljuje se
i do tridesetak osoba. Polaznici su veÊinom
srednjoπkolci i studenti, ali ima i nezaposlenih
osoba od dvadeset do Ëetrdeset godina starosti. Afiniteti polaznika su usmjereni k upoznavanju povijesti grada Siska, naËinima obrade,
sakupljanja i prezentacije grae u baπtinskim
institucijama, Ëak je bilo i studenata muzeologije koji su radionicu prihvatili kao ponavljanje, odnosno utvrivanje gradiva. Bitno je
napomenuti da se veÊina polaznika pretvorila
u stalne posjetitelje i korisnike Muzeja, koji
na razne naËine koriste muzejske kapacitete.
Napredak se vidi i u posjeËenosti muzejske
knjiænice: sve viπe posjetitelja, na preporuku
polaznika radionice, dolazi i posuuje literaturu vezanu za pisanje seminarskih, maturalnih
i diplomskih radova. NajveÊi uspjeh zabiljeæen
je proπle godine kada su polaznici Male πkole
baπtine kao volonteri sudjelovali u postavljanju muzejske izloæbe (U)OKVIR(I). Na taj smo
naËin uspostavili jednu od najkvalitetnijih
veza izmeu muzeja i publike.
ISTRAÆIVANJA
GLASNO I JASNO
BLANKA
OTKRIΔE BOGATOG ÆENSKOG GROBA NA
TURSKOJ KOSI KOD TOPUSKOG
LAZO »U»KOVIΔ
G
radski muzej Karlovac veÊ gotovo tri desetljeÊa,
od 1981. godine, istraæuje lokalitet Turska Kosa
u selu Velika Vranovina nedaleko Topuskog.
Prva spominjanja lokaliteta datiraju iz 1960-ih godina.
Odluku o istraæivanju ovog lokaliteta nije bilo teπko
donijeti jer se u bivπoj Muzejskoj zbirci Topusko, koja
je danas u sastavu Gradskog muzeja Karlovac, nalazilo nekoliko zanimljivih glinenih figurica, idola, koji
su privukli paænju struËne javnosti. Kasnija arheoloπka
iskapanja potvrdila su da je to najznaËajnije nalaziπte
predpovijesnih idola, odnosno predpovijesne skulpture u Hrvatskoj. Tu, na samo jednom ilirskom svetiπtu,
prikupljeno je preko 500 idola, za usporedbu, na preostalom dijelu Hrvatske do sada je pronaeno svega
pedesetak.
tu i paljevinskih i skeletnih ukopa. Zbog kiselosti tla,
nisu se saËuvale kosti pokojnika, πto znatno oteæava
istraæivanja. Meutim, kako je kod skeletnog ukopa
bio obiËaj da se s pokojnikom ukapa i nakit, bilo je
moguÊe utvrditi grobne cjeline. Posebno je zanimljiv
grob broj 13, jer je jedini imao bogat nakit na predjelu
Dugogodiπnja sustavna istraæivanja dala su odgovore
na mnoga pitanja. Utvrena je starost i namjena veÊ
spomenutih idola. Sada znamo da su se idoli u starijem
æeljeznom dobu koristili u vaæne obredne svrhe. Jedan
od obreda najvjerojatnije je bio vezan i uz proizvodnju æeljeza. Naime, da bi se udobrovoljile mraËne podzemne sile i dopustile proizvodnju æeljeza, trebalo ih
je posebnim kultnim radnjama udobrovoljiti. U blizini
svetiπta pronaeni su i dokazi o postojanju utvrenog
naselja. Po rubu malog platoa, gdje su se nalazile
kuÊe, otkopano je nekoliko peÊi za koje se pretpostavlja da su sluæile upravo za proizvodnju æeljeza. Na
navedenim svetiπtima obavljali su se i drugi obredi.
NajveÊi broj dokaza upuÊuje na obavljanje pogrebnih
rituala. Tu su se, izmeu ostalog, spaljivali pokojnici te
obavljala sveËana gozba u Ëast pokojnika.
Uokolo svetiπta pokapali su se umrli pripadnici zajednice. Do sada je istraæeno ukupno 14 grobova. Bilo je
Turska kosa kraj Topuskog: grob br. 13
GLAS 29
GLASNO I JASNO
ISTRAÆIVANJA
Turska kosa kraj Topuskog: arheolozi na terenu
glave. RijeË je o nekoj vrsti oglavlja s puno bronËanih privjesaka. Nalaz je izvaen zajedno sa zemljom
tako da je prerano govoriti o njemu prije nego se oËisti i konzervira. Za sada pretpostavljamo da se radi o
japodskoj kapi. Nekoliko saËuvanih zuba upuÊuju na
mlau æensku osobu. Ovaj vrijedan nalaz otkriven je
21. kolovoza 2009., a arheolozi su joj dali ime Blanka,
30 GLAS
u Ëast rekorda u skoku u vis koji je Blanka VlaπiÊ, hrvatska atletiËarka, postigla dan prije otkrivanja „Blanke na Turskoj Kosi“.
Dakle, iz svega navedenoga, moæemo pretpostaviti da
je u pitanju bio ukop japodske princeze, a kako i zaπto
je dospjela ovamo i od Ëega je umrla vjerovatno nikada neÊemo saznati.
GLASNO I JASNO
ISTRAÆIVANJA
ARHEOLO©KO
REKOGNOSCIRANJE
POKUPLJA (PRVI DIO)
ZORAN »U»KOVIΔ
P
rojekt arheoloπkog rekognosciranja Pokuplja
proveden je u studenom i prosincu 2009. godine na viπe lokacija u blizini Petrinje i Gvozda.
Cilj projekta je bio topografsko dokumentiranje i
probno sondiranje arheoloπkih nalaziπta. Takoer su
zabiljeæeni pedo-geoloπki Ëimbenici na terenu, stanje
i utjecaj vegetacije, te je utvreno stanje oËuvanosti
arheoloπkih nalaziπta. Provedeno rekognosciranje je
dobra podloga za razvijanje sustavnog prouËavanja
ovoga, arheologiji, slabo poznatog podruËja.
Klinac grad: ulaz
Ukratko, snimljena su i sondirana tri prapovijesna
nalaziπta (Humka u Podgorju kod Gvozd, kod groblja u
PjeπËanici i Glavica u JeresimiÊima u PjeπËanici) te dva
sloæena nalaziπta (Klinac grad kod Petrinje i Cicina Glavica u Ostroæinu) s uzastopnim naseljavanjem od vremena prapovijesti do srednjega vijeka. Sva tri prapovijesna nalaziπta spadaju u skupinu ranoæeljeznodobnih
gradinskih naselja poput veÊ poznate obliænje Turske
Kose kod Topuskog. Na sva tri su potvreni tragovi
naseljavanja. Srednjovjekovni grad Klinac je topografski snimljen te je utvrena πira zona rasprostiranja
povrπinskih arheoloπkih tvorevina, a u blizini je locirano i novo prapovijesno nalaziπte.
NajveÊe iznenaenje su ostaci u kamenu uklesanih
tvorevina na Cicinoj Glavici kod Ostroæina. Ovdje je dokumentirano viπe faza naseljavanja, od eneolitika preko kasnog bronËanog te razvijenog æeljeznog doba do
antike i, moguÊe, srednjega vijeka. Na padinama brijega pronaen je kamenolom te jedan umjetno izraen
hipogej. Bez daljnjih istraæivanja nije moguÊe utvrditi
toËnu dataciju, no pretpostavljamo da se radi o rimskom razdoblju. Na sjevernoj padini vidljivi su ostaci
kamenoloma, istesane stijene na kojima se ponegdje
Humka u Podgorju kod Gvozda: sonda 1 (serija ukopa sa veÊim
kamenjem)
GLAS 31
GLASNO I JASNO
mogu vidjeti neodbijeni kruæni blokovi, te takoer veÊi
izvaljeni komadi stijene. Na jednom mjestu u stijenama, neposredno ispod vrπnog platoa, u stijenu je
uklesana mala apsidalna prostorija u Ëijim su zidovima izdubljene manje niπe. Takoer je i na vanjskoj,
ulaznoj strani, vidljivo usijecanje plitkih kanala koji su
moguÊe pruæali oslonac za nadstreπnicu ili neku drugu
konstrukciju. Objekt nedvojbeno asocira na antiËke ili
srednjovjekovne hipogeje, podzemne kultne prostorije. Vrijedan je podatak da je joπ poËetkom 20. stoljeÊa
istaknuti znanstvenik Gj. Szabo u svom Izvjeπtaju s
puta po Kordunu (akt 60/1911) zabiljeæio na podruËju
Kirina „naroËito klesanu peÊinu s niπama“ za koju dræi
da je rijeË o mithreumu (podzemna prostorija u kojoj
je πtovano orijentalno boæanstvo Mitra). Je li ovo novo
otkriÊe upravo taj pretpostavljeni mitrej ili je rijeË o
potpuno novom nalazu za sada nemamo odgovora.
Literatura:
»uËkoviÊ, L. Arheoloπka topografija karlovaËke regije, Izdanja HAD
10, 1986 (9-18)
Kruhek, M., Horvat, Z. Utvrde banske krajine od Karlovca do Siska,
Izdanja HAD 10, 1986 (161-188)
MajnariÊ - PandæiÊ, N. Prilog poznavanju kasnog bronËanog i starijeg
æeljeznog doba na Kordunu i Baniji, Izdanja HAD 10, 1986 (29-44)
Horvat, A. O spomenicima kulture na podruËju Petrove gore, Simpozij o Petrovoj gori, JAZU, Zagreb 1972.
32 GLAS
ISTRAÆIVANJA
Cicina Glavica u Ostroæinu: uklesane niπe u hipogeju
GLASNO I JASNO
ISTRAÆIVANJA
STARI GRAD DUBOVAC - ARHEOLO©KA
ISTRAÆIVANJA 2009/2010.
TATJANA TKAL»EC, INSTITUT ZA ARHEOLOGIJU U ZAGREBU
U
okviru obnove i sanacije Starog grada Dubovca
planirana je u 2009. godini izvedba drenaænih
radova izmeu tzv. kule B i C. Prije tih radova poduzeta su zaπtitna arheoloπka istraæivanja. Nositelj cjelokupnog programa je Gradski muzej Karlovac, a izvoaË arheoloπkih radova bio je Institut za
arheologiju iz Zagreba. Suradnja ovih dviju kulturnih
i znanstvenih ustanova nastavljena je i u 2010. godini, jer su zapoËeta arheoloπka istraæivanja sredinom
prosinca 2009. morala biti privremeno obustavljena zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, smrzavice i
snijega. U arheoloπkim istraæivanjima, uz voditeljicu,
autoricu teksta, sudjeluju dr. sc. Snjeæana KaravaniÊ
i arheologinja Andreja KudeliÊ iz Instituta za arheologiju. StruËni dio ekipe Ëini i apsolventica arheologije i povijesti Filozofskog fakulteta SveuËiliπta u Zadru Nikolina Broz, a pomoÊnu ekipu Ëine sedmorica
vrijednih mladiÊa iz Karlovca i okolice. Istraæivanja se
odvijaju u uspjeπnoj suradnji s arheologom-kustosom
Gradskog muzeja Karlovac Lazom »uËkoviÊem i arheologom iz nadleænog Konzervatorskog odjela u Karlovcu
Kreπimirom Raguæom.
U vrijeme pisanja ovoga priloga odvija se nastavak
zapoËetih arheoloπkih istraæivanja iz 2009. godine.
Iako istraæivanja joπ nisu okonËana, veÊ sada imamo
potvrdu arheoloπke stratigrafije kakva je ustanovljena
i u prethodnim istraæivanjima Gradskog muzeja Karlovac, a na svjetlo dana su izaπli i potpuno novi nalazi,
od novovjekovnih peÊnjaka, keramiËkih lonaca i ulomaka luksuznih vrËeva u tehnici majolike, do kasnobronËanodobnih posuda i litike. Prikupljeni su i nalazi
æivotinjskih kostiju, kao i uzorci zemlje iz kojih Êe se
metodom flotacije ekstrahirati arheobotaniËki nalazi.
Zooarheoloπke i arheobotaniËke analize dat Êe, zasi-
Stari grad Dubovac: nalaz novovjekovnog turbanastog peÊnjaka
gurno, zanimljive nove spoznaje o flori ovoga podruËja
u raznim povijesnim i prapovijesnim razdobljima, kao i
o prehrani stanovniπtva.
Istraæivanjima izvan jezgre utvrde, izmeu kule B i C
ustanovljeno je nekoliko novovjekovnih slojeva, a osoGLAS 33
GLASNO I JASNO
ISTRAÆIVANJA
Stari grad Dubovac: keramiËka lula iz sloja 16. stoljeÊa
Pogled na objekt iz kasnog bronËanog doba te na uËvrπÊivanje ruba
prapovijene gradine paljenjem drvenih greda i gline
bito je nalazima bogat horizont 16. stoljeÊa πto odgovara vremenu kada je dubovaËki grad bio u posjedu
obitelji Frankopana te Zrinskih. Ispod novovjekovnih
slojeva ustanovljen je kasnosrednjovjekovni obrambeni jarak, Ëiji poËetak izgradnje joπ nije moguÊe preciznije utvrditi, no razvidno je da je u vrijeme podizanja
dubovaËkog kaπtela, u ovome obliku kakvoga ga danas poznajemo, taj obrambeni jarak veÊ bio izgubio
svoju funkciju jer je veÊ tada zatrpan i nad njime je
izgraena postojeÊa arhitektura. Na rubovima istaknute dubovaËke gradine ustanovljeno je formiranje
kasnosrednjovjekovnog bedema utvrenog drvenim
palisadama od niza okomito ili nakoso, prema oËekivanim neprijateljima, okrenutim drvenim trupcima
koji su na vrhovima vjerojatno bili zaπiljeni. Analizom
keramike iz slojeva valja utvrditi je li oËuvan i sam kasnosrednjovjekovni sloj ili su novovjekovne intenzivne
izgradnje i intervencije taj sloj na istraæivanoj povrπini
u potpunosti uniπtile. Istraæivanjima je obuhvaÊen i dio
prapovijesnog objekta, oπteÊenog prokopom kasnosrednjovjekovnog obrambenog jarka s jedne, te novije
dubovaËke utvrde s druge strane. Ispod tog objekta
registriran je i intenzivan kasnobronËanodobni sloj crveno-crne gorevine za koji je veÊ dobiven i rezultat
C14 analize provedene u Kielu u Leibniz-Labor für Altersbestimmung und Isotopenforschung - 10. stoljeÊe
prije Krista.
34 GLAS
Osim istraæivanja izvan zidina dubovaËke utvrde, iskopavanja su se odvijala i unutar istoËne braniË-kule Ëetverokutna tlocrta. Na tom je podruËju ispod slojeva
podrumskog prostora, koji su istraæeni u prijaπnjoj
kampanji karlovaËkog muzeja, definiran obrambeni jarak te su istraæeni svi njegovi slojevi zasipavanja, a u
njima je bilo kako prapovijesnih, tako i kasnosrednjovjekovnih nalaza.
DubovaËka utvrda se pokazala kao izvor za spoznaje o
æivotu u ovome kraju ne samo u novom i kasnom srednjem vijeku nego i u prapovijesti, kada je ovaj lokalitet
predstavljao visinsko gradinsko naselje. O njegovom
izuzetnom geostrateπkom poloæaju moæe se uvjeriti
svaki putnik-namjernik kada s dubovaËkog breæuljka, a
osobito s vidikovca braniË-kule, osmotri grad Karlovac
i πiroku okolicu na koju se pruæa prekrasan pogled.
ISTRAÆIVANJA
GLASNO I JASNO
NACRTI IZ KARLOVA»KOG GRA–EVINSKOG
PODUZEΔA ”ING. NIKOLA MARIΔ” - PROZOR U
MODERNISTI»KU IZGRADNJU IZME–U DVA
SVJETSKA RATA
IGOR »ULIG
Z
birka nacrta i planova Gradskog muzeja Karlovac sadræi 614 graevinsko-arhitektonskih nacrta i listova izraËuna iz karlovaËkog graevinskog
poduzeÊa „Ing. Nikola MariÊ“. RijeË je o radnim materijalima koji su pristigli iz doma Nikole MariÊa (stan u
ul. –uke BencetiÊa 5), gdje su ih zatekli novi vlasnici
stana te ih poklonili Muzeju krajem 1980-ih. Izvedeni
su olovkom i tuπem na paus-papiru te pruæaju opseæan
uvid u djelatnost MariÊeve graevinske tvrtke, koja je
predvodila u ovdaπnjoj izgradnji u razdoblju od 1932.
do 1943. godine. Osim MariÊa, nacrte tvrtke potpisuje
i petnaestak drugih, zasad neidentificiranih, inæenjera.
KuÊa ©ibenik (1938), Karlovac, skica uliËnog proËelja
GLAS 35
GLASNO I JASNO
ISTRAÆIVANJA
Nikola MariÊ roen je 1886. godine u KostajniËkom
Majuru. Nakon πto je 1921. diplomirao na TehniËkoj visokoj πkoli u Pragu, u Kostajnici osniva i svoje prvo
graevinsko poduzeÊe. Prema prouËenom uzorku nacrta
u GMK, od kojih je najstariji iz 1923. godine, isprva se
gotovo iskljuËivo bavi hidrogradnjom i niskogradnjom,
a takoer je i jedini potpisani projektant. Godine 1932.
zapoËeto karlovaËko razdoblje obiljeæava πirenje kruga
suradnika i podruËja gradnje: stanogradnja, industrijska
i javna gradnja. Nadalje, MariÊ, Ëije poduzeÊe je nacionalizirano u FNRJ, odlazi u Zagreb i radi u Ministarstvu
graevine te u nekoliko graevinskih poduzeÊa, a u vrijeme gradonaËelnika VeÊeslava Holjevca, rukovodi investicijskom izgradnjom. Umire 1981. godine u Zagrebu.
Premda je, osobito nakon prijelomne knjige Tomislava Premerla Hrvatska moderna arhitektura izmeu dva
rata (Zagreb, 1990, MH), hrvatski znanstveno-struËni
diskurs o modernoj arhitekturi priliËno dobro razvijen,
pa je 2007. godine iziπla i prva antologija u uredniπtvu
Darje RadoviÊ MaheËiÊ (Moderna arhitektura u Hrvatskoj
1930-tih, Zagreb, IPU i ©K), zasad ni u ovim knjigama ni
u periodici nema niti jedne reference o Karlovcu. Projekt
zapoËet ove godine u Gradskom muzeju Karlovac pod
naslovom „Nacrti iz karlovaËkog graevinskog poduzeÊa
„Ing. Nikola MariÊ“ - prozor u modernistiËku izgradnju
izmeu dva svjetska rata“ stoga je, nimalo uranjena,
prilika da se kroz izloæbu i prateÊe publikacije, i Karlovac
ukljuËi u ovaj diskurs. ©toviπe, prezentacija graditeljske
ostavπtine MariÊeve tvrtke nalaæe pribliæavanje, u praksi
uglavnom odvojenom, diskursu industrijske baπtine u
kojem se, naprotiv, Karlovac istiËe objavljivanjem prvog sustavnog pokuπaja prezentacije svoje i nacionalne
baπtine (zbornik Grad za 21. stoljeÊe, Druπtvo arhitekata, graevinara i geodeta, Karlovac 2001).
Naime, MariÊ i njegova tvrtka potvrdili su se u hidrogradnji (utvrivanje obale rijeke Korane za kupaliπte
gradskog πportskog kluba u Karlovcu), niskogradnji
(rekonstrukcija banskog puta Karlovac-Ozalj-Brod na
Kupi) i visokogradnji (izgradnja dalekovoda VrbovskoKarlovac), nadogradnji industrijskih kompleksa (koæara
Alekse Podvinca, benzinska crpka predviena za Zrinjski trg, oboje u Karlovcu), izgradnji javnih graevina
(πkola u Mrzlom Polju, crkva i trænica u Dugoj Resi,
neizgraeno kupaliπtu u zaljevu Slanica, Murter) i prak36 GLAS
KuÊa Lipke, Karlovac, idejna skica
tiËki svih tipova stambene, tj. stambeno-poslovne izgradnje (poluugraena najamna uglovnica dr. ©ibenika
u ulici –uke BencetiÊa, ugraena najamna kuÊa Boπka
VukoviÊa u ZajËevoj, samostojeÊi ljetnikovac Alfreda Schlichta u Ozlju u ulici Zrinskih i Frankopana, ugraena
vila JakuliÊ u KurelËevoj ulici, tzv. ljetnikovaËkoj zoni
Karlovca). To su tek primjeri panorame s oko 120 veÊih
i manjih projekata (neπto manje od pola su adaptacije
postojeÊih zgrada), koja se nadalje proteæe i do Dvora
na Uni, Kostajnice, Ogulina…
Ovako razgranata djelatnost ukazuje na znaËajna
obiljeæja kulturno-povijesnog trenutka: istovremeno s
MariÊem u Karlovcu su aktivni Dragutin Dvornik, Filip
ISTRAÆIVANJA
GLASNO I JASNO
KuÊa VukoviÊ, Karlovac, detalj jarbola na proËelju
Heksch i Branko PetroviÊ, uglavnom praπki studenti
graevine roeni izmeu 1880. i 1886, a meuratna
izgradnja Karlovca gotovo je posve u rukama tih
domaÊih/udomaÊenih arhitekata, te praktiËki zatvorena
za pridoπlice iz tada stasale „zagrebaËke πkole arhitekture“, koji su i neπto stariji (MariÊ je svega 12 godina
mlai od glasovitog Viktora KovaËiÊa). Ipak su elementi
„Novog graenja“, osobito u sluËaju MariÊeve tvrtke,
vrlo dosljedno primijenjeni.
Neki primjeri, poput crkve sv. Antuna u Dugoj Resi
(1934), pokazuju da je projektant predlagao i ogoljeli
stereometrijski rjeËnik usporedno s ostvarenim prijedlogom koji ima mjeru referentnosti na povijesne stilove.
Zadaci postavljeni ovim autorima katkad su jako delikatni te su postali prijeporno, ali istaknuto, obiljeæje
Karlovca. Naime, tridesetih godina se nastavlja veÊ
otprije zapoËeti proces uklanjanja bastionskog sustava renesansnog grada-tvrave, pa nova jugozapadna
fasada povijesne jezgre, zapremajuÊi pravilne poteze
nekadaπnjih bedema i poligone bastiona, postaje jednokatni niz najamnih kuÊa, meu njima i MariÊevih.
Posve modernistiËki oblikovane, zgrade su takoer i
oËitovanje novih industrijskih tehnologija u stanogradnji (armature) - kao u sluËaju veÊ spomenute uglovnice
©ibenik (1938). ZnaËajni su i graditeljski pomaci nastali
u okrilju industrijske izgradnje: radniËke kuÊe projektirane za Dugu Resu (1942) donose koncepciju jednosobnog radniËkog stana koji svejedno nudi visok standard
Crkva sv. Antuna, Duga Resa, perspektiva
higijene i æivotnih uvjeta: istiËu se velike kupaonice s
prozorima na uliËnu i dvoriπnu fasadu! Kao napredna
koncepcija industrijske, ali i socijalne organizacije, oËituje se zdruæivanje upravne zgrade i radniËkog doma u
tvornici koæe Alekse Podvinca (1944): direktorov ured je
u prizemlju, odmah do trijema za bicikle i svih ostalih
ureda, a u podrumu su smjeπteni tuπevi, dok je na prvom katu radniËki restoran.
Danas je veÊina gradnji MariÊeve tvrtke joπ u vrlo solidnom stanju, aktivni dio urbane matrice, Ëak i u joπ donekle postojeÊoj paradigmi industrijskog i stambenog
susjedstva.
KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKA
PRIPREMA GRA–E ZA IZLOÆBU
Za ovu izloæbu posveÊenu karlovaËkoj moderni odabrano je iz muzejske zbirke 69 nacrta koji Êe
predstaviti odabrane projekte na podruËju javne,
GLAS 37
GLASNO I JASNO
ISTRAÆIVANJA
Kupaliπte, Murter, tlocrt prizemlja (neizvedeno)
stambene, infrastrukturne i industrijske izgradnje.
Prije izlaganja grau je potrebno pripremiti. Pripremne
radnje ukljuËile su izradu zaπtitnih arhivskih kutija u
koje je smjeπtena cjelokupna graevinska dokumentacija zbirke. Kutije su naËinjene od bezkiselinskih kartona kojima proizvoaËi najavljuju viπestoljetno trajanje,
naravno, budu li pritom i drugi mikroklimatski uvjeti
zadovoljeni. Odabrani nacrti su joπ k tome oËiπÊeni
pomoÊu spuæve od sirovog kauËuka i absoren gumicom, potom su oni s tvrdokornim pregibima „relaksirani“ (postupno navlaæeni) otopinom vode i alkohola,
Ëime se graa ujedno i dezinficira. Naime, i mikoorganizmi su uzroËnici propadanja papira. Dijelovi koji nedostaju nadomjeπtaju se tzv. japanskim papirom koji
je, u kontekstu najdelikatnijih konzervatorsko-restauratorskih djelatnosti, dobrano „osvojio Zapad“. Nakon
suπenja i ravnanja slijedi opremanje nacrta prozirnim
38 GLAS
poliesterskim melinex koπuljicama, Ëime je ova krhka graa postala prikladnija za izlaganje buduÊi da je
izbjegnut izravni dodir pri rukovanju s izvornicima te
smanjen nepovoljan utjecaj mikroklime na njih.
Ovo je tek pregled najvaænijih postupaka prema
izvjeπÊu Velimira Mikca, licenciranog izvoaËa radova. Cjelovita dokumentacija izvrπenih konzervatorskorestauratorskih zahvata takoer je dio zaπtite nekog
predmeta. BuduÊe generacije imat Êe zacijelo i nove
tehnologije pa Êe za njihove intervencije na grai biti
vaæno znati πto je poduzeto 2009. i 2010. godine.
Takoer, istodobno s postupcima digitalizacije i katalogizacije, zbirka Êe na ovaj naËin postati podatnija i za
druge istraæivale i njihova iπËitavanja ovog segmenta
karlovaËke povijesti.
GLASNO I JASNO
RESTAURACIJA
GALERIJSKI ODJEL GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC
RESTAURACIJA PORTRETA ALOISA DUQUENOISA
ZORAN DURBIΔ I SILVIJA HULJINA
rajem 2009. godine zavrπeni su radovi na restauraciji slike Portret Aloisa Duquenoisa, rad nepoznatog autora, ulje na platnu, druga polovica 18.
stoljeÊa, 58,2x44,8, inv. oznaka G-220. Kao i na nekoliko dosadaπnjih restauratorskih zahvata na oπteÊenim
djelima iz fundusa GMK-a, restauracija ove slike bila je
povjerena akademskom slikaru, konzervatorsko-restauratorskom savjetniku Zoranu DurbiÊu.
K
Slika je prije odlaska na restauraciju bila u izrazito
loπem stanju. S obzirom da platno nije preparirano
klasiËnom tutkalno-krednom preparacijom, veÊ je
samo tutkaljeno, nedostatak preparacije je i uzrokovao oπteÊenje, tj. gubitak slikanog sloja u velikom postotku. Preostali dio slikanog sloja se iznimno slabo
dræao za nosioca, te bi i vrlo malo djelovanje na boju
bilo dovoljno da otpadne. Platno je takoer bilo u
Portret Aloisa Duquenoisa prije restauracije
Portret Aloisa Duquenoisa nakon restauracije
GLAS 39
GLASNO I JASNO
izrazito loπem stanju, oksidirano, opuπteno i mlohavo,
s brojnim perforacijama, prljavπtinom, a mjestimiËno i
odvojeno od podokvira.
Zbog svih navedenih razloga sliku je prvenstveno trebalo konsolidirati, tj. uËvrstiti slikani sloj za nosioc,
a to je napravljeno otopinom Plexsisola u Acqaragiji.
Nakon suπenja premaza, slika je mogla biti skinuta s
podokvira. Upotrebljeni Plexsisol je termo aktivno ljepilo, koje optimalno djeluje kada se tretira toplinom,
te je zbog toga, slikani sloj upeglan jaËim pritiskom toplinskom πpahtlom. Osim πto je pojaËan proces ljepljenja, ujedno su izravnavane neravnine slikanog sloja.
Nakon toga pristupilo se krpanju i ËiπÊenju. U perforacije je umetnuto adekvatno i grundirano platno
(intarzija), a spojevi nosioca s intarzijom spojeni su
Schvaspulverom (prahom za varenje - ljepljenje tekstila ) i elektriËnom iglom. Prljavπtina s platna uklonjena
je Wishab spuævom.
Nakon konsolidacije slikanog sloja (premazivanjem
i upeglavanjem), te krpanja perforacija i poderotine,
bilo je potrebno konsolidirati i nosioc. Da bi mu se
vratila ËvrstoÊa i elastiËnost, a ujedno popunio prostor
40 GLAS
RESTAURACIJA
izmeu tkanja, na poleinu je πirokom πpahtlom utisnuta mjeπavina Plexstola - klucela - krede - celulozno
smolnog kita. Mjeπavina je utisnuta u strukturu rijetkog platna, a viπak s povrπine je uklonjen. Preko toga
je poloæen najprije tanki osam gr. japanski papir, koji
je πirokim kistom utisnut u platno, a na to je poloæen
silikonski papir. Tim postupkom slika je potpuno izravnana, platno je ojaËano, dobilo je na elastiËnosti i
punoÊi, a ujedno je i prodiranjem utisnute mjeπavine
do slikanog sloja i on po drugi puta zaljepljen za nosioc. Po zavrπetku ovog postupka slika je oËiπÊena etilnim alkoholom.
Sva podruËja na slici, gdje je nedostajao slikani sloj,
bilo je potrebno zakitati u ravninu, te na kitu imitirati strukturu slikanog sloja, πto je uËinjeno celulozno
smolnim kitom. BuduÊi da je slika (nosioc) pretrpio
mnoga oπteÊenja, podstavljen je novim platnom.
Poleina slike premazana je termo aktivnim ljepilom
Beva. Novo laneno platno napeto je na radni okvir te
dva puta premazano ljepilom, a slika je potom napeta
i na novi podokvir. Slikani sloj obnovljen je uz pomoÊ
akvarel boja i damar laka, te retuπiran uljnim i mastiks
lazurama.
AKVIZICIJE
GLASNO I JASNO
AKVIZICIJE GALERIJSKOG ODJELA 2009. - 2010.
GODINE
SILVIJA HULJINA
G
alerijski odjel Gradskog muzeja Karlovac tijekom
2009. i 2010. godine obogaÊen je s Ëak 12 novih,
uglavnom darovanih, slika. Tri rada otkupljena
su planski, sa ciljem da upotpune dosadaπnji fundus
utemeljen na djelima umjetnika koji su biografski ili
opusom vezani uz Karlovac:
Gradskom muzeju Karlovac jedan rad, najËeπÊe po njihovom vlastitom izboru, a ponekad kustos i voditeljica
Galerije imaju moguÊnost izbora. Na takav su naËin
pristigli sljedeÊi radovi:
- Viπnja ErcegoviÊ, Otapanje snjega, 1956, ulje na platnu, 65x100 cm, inv. broj G-10668
- Ivana Oæetski, Sjene iz ateljea, print na platnu, 2007,
80x100 cm, inv. broj G-10712
- Franjo Koren, Rublje u dvoriπtu, ulje na platnu, 1966,
90x62 cm, inv. broj G-10713
- Vesna PavlakoviÊ, SuzvuËja 2009, br XVIII, kombinirana tehnika, 2009, 66x51 cm, inv. broj G-10714
- Alfred Krupa, Paukova mreæa, strugani tuπ, 1962,
34,5x49,5 cm, inv. broj G-10715
- Stipe Golac, Kameni cvjetovi, akrilik, 2009, 100x100
cm, inv. broj G-11041
Nakon izloæbe u Galeriji „Vjekoslav Karas“, umjetnici u pravilu poklanjaju i ostavljaju u trajno vlasniπtvo
- Mario KuËera, Soba 23, Hotel Consul, Split, ink jet
print, 2006, 60x74 cm, 3/10, inv. broj G-11042
- Ana Feiner Æalac, Nedovrπena poslovica, solopress na
papiru, 2005, 100x70 cm, inv. broj G-10669
Viπnja ErcegoviÊ, Otapanje snjega,
1956, ulje na platnu, 65x100 cm,
inv. broj G-10668
GLAS 41
GLASNO I JASNO
AKVIZICIJE
Franjo Koren, Rublje u dvoriπtu, ulje na platnu, 1966, 90x62 cm, inv.
broj G-10713
Alfred Krupa, Paukova mreæa, strugani tuπ, 1962, 34,5x49,5 cm, inv.
broj G-10715
- Boris Kugler, Veduta, ulje na platnu, 2007, 70x50 cm,
inv. broj G-11043
nih umjetnicima, pokazala je osobiti senzibilitet i naklonost upravo prema karlovaËkom Gradskom muzeju
poklonivπi mu 2009. godine sljedeÊe radove :
- Ivana PuljiÊ, Polazak iz grada, kombinirana tehnika,
vosak na drvu, 2009, 60x62 cm, inv. broj G-11658
Dva rada pristigla su kao poklon gospoe Vere MihaliÊ,
kojoj ovo nije prvo takvo darivanje Gradskog muzeja
Karlovac. Kao povjesniËarka umjetnosti i osoba koja je
najveÊi dio æivota provela u Parizu druæeÊi se s broj-
42 GLAS
- Slavko ©ohaj, naslov nepoznat, tempera na papiru,
1980.(?), 48x32,5 cm, inv. broj G-10670
- Ivan LovrenËiÊ, Portret æene, olovka na papiru, 1959,
61x49,5 cm, inv. broj G-10671
GLASNO I JASNO
AKVIZICIJE
NOVE AKVIZICIJE ODJELA DOMOVINSKOG RATA
RUÆICA STJEPANOVIΔ
D
io zbirke Domovinskog rata, koji je izloæen na
prostoru nekadaπnje vojarne na Turnju, upotpunjen je proπle godine s tri nove, vrlo vrijedne i
zanimljive akvizicije. RijeË je o donaciji Ministarstva
obrane RH: tenk T-55 A SA M67 (S), haubica M115 203
mm i zrakoplov MIG 21 bis L-17. Posjetiteljima smo
ih prezentirali 7. listopada 2009. godine, u povodu
obiljeæavanja Dana neovisnosti Republike Hrvatske.
Varaædinu. Na prostor Turnja dopremljen je i postavljen uz pomoÊ pripadnika 33. inæ. br. HV-a iz Karlovca.
Porijeklo: SSSR
Duljina: 6,20 m
©irina: 3,27 m
Visina: 2,35 m
Masa: 36 000 kg
Posada: 4 Ëlana
Tenk T-55 A SA M67 (S)
Motor: V55
Inv. br. GMK-IKMP-10513
Snaga motora: 427 kw, pri 2.000 obr/min
Sovjetski srednje teπki tenk T-55 je poboljπana verzija
modela T-54. Bio je najrasprostranjeniji tenk u vojsci
JNA. T-54 i T-55 su uvedeni u naoruæanje JNA nakon
ponovne uspostave odnosa sa SSSR-om. Zbog brojnosti, upravo je T-55 bio najkoriπteniji tenk u ratovima
na podruËju bivπe Jugoslavije. Hrvatska vojska je do
veÊe koliËine tenkova doπla nakon osvajanja vojarne u
Brzina: 50 km/h
Borbeni radijus: 500 - 715 km
Naoruæanje: top D-10T2S, kalibra 100 mm, spregnuta
strojnica PKT od 7,62 mm i PAM DSK od 12,7 mm
Borbeni komplet: 43 granata, 3.500 metaka 7,62 i 300
metaka 12,7mm
TvorniËki broj: H02GT4395P.
Haubica M115 203 mm
Inv. br. GMK-IKMP-10514
Sovjetski srednje teπki tenk T - 55
Hrvatska vojska je ovaj tip haubica zarobila nakon preuzimanja vojarni bivπe JNA, onesposobljene za bojno
djelovanje. Za dvadesetak dana haubice su osposobljene i poslane na bojiπta kod Pisarovine na Kupi i na
Baniji. Dio njih je kasnije prebaËen na istoËno - slavonsko bojiπte. Pod zapovjedniπtvom OZ Karlovac je od
28. listopada 1991. djelovala bitnica ovih haubica na
poloæajima u Gornjoj Jelsi kod Karlovca.
GLAS 43
GLASNO I JASNO
Porijeklo: SAD,1939.
Kalibar: 203,2 mm
Masa: 14 528 kg
Broj æljebova u cijevi : 64
NajveÊa duljina trzaja cijevi: 1 778 mm
Duljina: 10 972 m
AKVIZICIJE
Zrakoplov MIG 21 bis L-17
Inv. br. GMK-IKMP-10680
Borbeni viπenamjenski lovaËki zrakoplov jednosjed osposobljen je i za napade na ciljeva na zemlji.
Zrakoplov je oboren tijekom borbenog djelovanja u
vojnoj operaciji “Bljesak”. Nosi oznaku 21. Eskadrile
Duljina cijevi: 5,14 m
Maksimalna brzina paljbe: 1 granata/min
Efektivan domet: 16 800 m
Posada: 14
MIG u Zrakoplovno-tehniËkom centru u Zagrebu prije obnove
lovaËkih zrakoplova (21 ELZ) osnovane su 1992. godine
pod imenom I. lovaËka eskadrila. Zrakoplov je za izlaganje pripremio Zrakoplovno-tehniËki centar, Zagreb.
ProizvodaË: Mikojan-GurjeviË, SSSR
Haubica 203 mm na poloæaju na Jelsi 1991.
Prvi let: 14. lipnja 1956.
U uporabi od: 1959.
NajveÊa brzina: 2 230 km/h
Raspon krila: 7,15 m
Povrπina krila: 23 m2
Duæina: 15,76 m
Visina: 4,12 m
Dolet: 500 km
Teæina zrakoplova: 5 350 kg
Maksimalna teæina: 9 660 kg
Motor: jedan turbo-mlazni motor od 70 kN MikojanGurjeviË
Haubica 203 mm na Turnju
44 GLAS
TvorniËki broj: 126/75092205.
AKVIZICIJE
GLASNO I JASNO
MIG 21 bis na Turnju
GLAS 45
GLASNO I JASNO
IZLOÆBE
Ivana Oæetski, PARALLEL TRIPP
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”
13. svibnja - 3. lipnja 2009.
ALEKSANDRA GORETA
U
Galeriji „Vjekoslav Karas“, 13. svibnja 2009. godine otvorena je izloæba radova autorice Ivane
Oæetski.
©kolu za primijenjenu umjetnost i dizajn, slikarski odjel,
zavrπila je u Zagrebu, u klasi prof. Danijela ÆabËiÊa.
Godine 1998. diplomirala je na Akademiji likovnih
umjetnosti u Zagrebu, nastavniËki odjel, smjer slikarstvo, u klasi prof. Eugena Kokota. »lanica je Hrvatskog
druπtva likovnih umjetnika (HDLU) i Hrvatske zajednice
samostalnih umjetnika (HZSU). Do sada je izlagala na
14 samostalnih i oko 30 skupnih izloæbi. U Galeriji je
predstavila Ëetiri video rada i tridesetak slika. Izloæba
pod nazivom Parallel tripp obraivala je fenomen sjene kojom se autorica bavi veÊ nekoliko godina. Zbog
specifiËnosti medija izloæbu je pratio DVD katalog.
Predgovor katalogu izloæbe napisala je voditeljica Galerije „Vjekoslav Karas“ Aleksandra Goreta.
Ivana Oæetski, Sjene iz ateljea, print na platnu, 80x100 cm, 2007,
inv. broj G -10712
46 GLAS
GLASNO I JASNO
IZLOÆBE
IRANSKI UMJETNICI U KARLOVCU
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”
lipanj 2009.
ALEKSANDRA GORETA
K
ulturnu ponudu grada Karlovca proπlog su lipnja
obogatili “Dani iranske kulture”. Tom su prilikom KarlovËani i njihovi gosti imali priliku saznati neπto viπe o kulturi te, za veÊinu nas, egzotiËne
i daleke zemlje. Galerija “Vjekoslav Karas”, u suradnji
s Gradom Karlovcem, Iranskim kulturnim centrom iz
Zagreba i Melal centrom, ugostila je izloæbu Ëetvorice iranskih umjetnika. Bila je to ujedno i prva izloæba
meunarodnog karaktera u 2009. godini. KarlovaËkoj
likovnoj javnosti predstavljeni su radovi Ali Asghar Abdoli Ghamsarya, Bahman Sharifiia, Slaheddin Allamazade i Farahnaz Yekta. Bilo je izloæeno ukupno Ëetrdeset i
sedam radova raenih u razliËitim likovnim tehnikama.
Pored vizualnog podraæaja, KarlovËani su, druæeÊi se
s iranskim umjetnicima, imali priliku degustirati i jela
tradicionalne iranske kuhinje.
Detalj s otvorenja izloæbe u Galeriji ”Vjekoslav Karas”
GLAS 47
GLASNO I JASNO
IZLOÆBE
Osvrt na KLS 2009. godine
©TO JE NOVO NA KARLOVA»KOJ LIKOVNOJ SCENI?
ALEKSANDRA GORETA
K
arlovaËki likovni susreti tradicionalna su manifestacija karlovaËke likovnosti, kojom se svake godine
obiljeæava Dan Grada Karlovca. Ova izloæba doprinos
je karlovaËkih umjetnika proslavi roendana naπega grada.
Njezina posebnost leæi u tome πto rame uz rame sudjeluju
profesionalci i amateri: slikari, kipari, keramiËari, konceptualni umjetnici i mnogi drugi. Ovim konceptom prati se iz
godine u godinu napredak i pojave u karlovaËkom likovnom stvaralaπtvu. Ozbiljnost izloæbe garantira i Ëinjenica
da su radovi pomno æirirani, filtrirani i izabrani.
Uzevπi u obzir tradiciju i zametke, moæemo zakljuËiti
kako je u Karlovcu susret s likovnoπÊu, zapravo susret s
pejzaæom kao vjeËnom temom. TreÊina od pedesetak autora odabrala je pejzaæ kao glavnu temu. Time su pokazali kako se temeljna likovnost joπ uvijek studira uz obale
naπih rijeka. Æivopisne i prekrasne karlovaËke rijeke nisu
zaokupila samo danaπnje umjetnike veÊ i generacije onih
po kojima je Karlovac bio prepoznat na nacionalnoj razini.
Ono πto autore u interpretaciji ovog vjeËnog i neiscrpnog
vrela Ëini razliËitima, je odabir likovne tehnike i kvaliteta
izvedbe. Ostatak autora priklonio se istraæivanju medija i
tema, koje su stvar proizvoljnih interesa. Ovdje moæemo
uoËiti cijeli niz originalnih interpretacija i ideja ohrabrenih eksperimentom. Posebnu skupinu na ovoj izloæbi Ëine
keramiËari i autori skulptura. Oni omoguÊuju da se ova
izloæba otme kontroli, te da njihovim djelima Galerija dobije karakter nekog virtualnog prostora. Sve te skupine
umjetnika predstavljaju presjek karlovaËke likovnosti okupljene na jednom mjestu.
S obzirom da okupljaju toliko razliËitih autora, KarlovaËki
likovni susreti izloæbeni je dogaaj pun kontrasta i suprotnosti. Oni autorima pruæaju priliku da se usporede s drugima, otkriju neπto novo i usavrπe rad. Za promatraËa ova
48 GLAS
Katalog izloæbe ”KarlovaËki likovni susreti 2009”.
izloæba nudi sve ono πto Karlovac u likovnom smislu
posjeduje, posve otvoreno, bez cenzure, dopalo se
to vama ili ne.
IZLOÆBE
GLASNO I JASNO
Vesna PavlakoviÊ, SUZVU»JA 2009.
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”
23. rujna - 14. listopada 2009.
SILVIJA HULJINA
N
akon kratke ljetne stanke jesen je u Galeriju
„Vjekoslav Karas“ ponovno vratila programske
izloæbe. Dana 23. rujna otvorena je izloæba akademske slikarice Vesne PavlakoviÊ.
U rodnom Zagrebu zavrπila je Akademiju likovnih
umjetnosti diplomiravπi 1982. godine u klasi profesora
Nikole Reisera. Putovanja i susreti s ljudima nauËili su
je osluπkivanju svijeta oko sebe.
Sudjelovala je na brojnim samostalnim i skupnim
izloæbama u zemlji i inozemstvu, a Karlovcu se, izmeu
ostaloga, predstavila kao sudionica Hrvatskog trijenala akvarela gdje je osvojila Veliku nagradu Trijenala.
SuzvuËja 2009. donose nam ukupno trideset i dva
djela, raena u kombiniranoj tehnici¸ u kojima slikarica izraæava svoja duhovna propitivanja neminovno
proæeta s materijalnom zbiljom.
Vesna PavlakoviÊ na otvorenju svoje izloæbe u Galeriji ”Vjekoslav
Karas”
Predgovor katalogu izloæbe napisala je voditeljica Galerije „Vjekoslav Karas“ Aleksandra Goreta.
GLAS 49
GLASNO I JASNO
IZLOÆBE
Mario KuËera, SOBE
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”
28. listopada - 18. studenog 2009.
SLIVIJA HULJINA
U
z brojne izloæbe slika, ponekad u Galeriji „Vjekoslav Karas“ imamo prilike uæivati i u umjetniËkoj
fotografiji. Listopad i studeni 2009. godine bili
su rezervirani za izloæbu slika fotografa Maria KuËere.
Ova gostujuÊa izloæba predstavila nam je crno-bijeli
fotografski ciklus „Sobe“, svojevrsni dnevniËki serijal
koji fotograf vodi od 2003. godine. Na izloæbi je prikazano ukupno dvadeset fotografija kojima se autor prvi
puta na ovaj naËin predstavlja karlovaËkoj publici.
Mario KuËera diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao laborant i fotograf u
RepubliËkom zavodu za zaπtitu spomenika, surauje
na raznim projektima, a od 1996. godine fotograf je
i urednik tjednika „Gloria“. Sudjelovao je na brojnim
samostalnim i skupnim izloæbama. »lan je ULUPUH-a.
ZahvaljujuÊi upravo svom poslu, imao je priliku snimiti
ovaj serijal. Na brojnim poslovnim putovanjima uhvatio je trenutak vremena za sebe, i za promjenu stao
ispred vlastitog objektiva.
Predgovor katalogu izloæbe, u izdanju Moderne Galerije u Zagrebu, napisao je Branko Franceschi, a u realizaciji izloæbe u Galeriji „Vjekoslav Karas“ sudjelovala je
kustosica Galerijskog odjela Gradskog muzeja Karlovac
Silvija Huljina.
50 GLAS
Mario KuËera, Silvija Huljina i Viπnja LasiÊ na otvorenju izloæbe fotografija u Galeriji ”Vjekoslav Karas”
GLASNO I JASNO
IZLOÆBE
Stipe Golac, KAMENI CVJETOVI
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”
2. prosinca 2009. - 5. sijeËnja 2010.
SILVIJA HULJINA
U
prosincu 2009. godine otvorena je izloæba slika
akademskog slikara Stipe Golca Kameni cvjetovi. Akademiju primijenjenih umjetnosti zavrπio
je u Beogradu u klasi profesora Mihajla Petrova. Po
zavrπetku studija vraÊa se u rodnu Liku koja je za njega neiscrpno vrelo inspiracije. Svoje talente, znanja
i iskustva nije ograniËio samo na slikarstvo, bavi se
pedagoπkim radom i pisanjem aforizama. Iza njega
je sedamdesetak samostalnih i preko stotinu grupnih
izloæaba, brojni pedagoπki tekstovi i devet knjiga aforizama. A ovaj vitalan sedamdesetogodiπnjak i dalje
stvara.
»etrdeset radova koliko je izloæio u Galeriji „Vjekoslav
Karas“ predstavlja bogatsvo svjetlosti, boje i gibanja.
U predgovoru kataloga izloæbe voditeljica galerije „Vjekoslav Karas“ Aleksandra Goreta napisala je: „Radi se
o energiËnom slikarstvu koje prπti temperamentom i
nabojem. Stipe Golac tumaËi kako voli apstrakciju jer
nije sputan i moæe slikati kako æeli... EnergiËno slikarstvo zahitjeva energiËne likovne tehnike. Zato je
njeænost poËetnih akvarela izblijedjela pred snagom
akrilika i ulja, a energiËnim potezima, πirokim kistom,
spontanim gestikulacijama, nastaju kameni cvjetovi“.
Stipe Golac, Kameni cvjetovi, akrilik, 100x100 cm, 2009, inv. broj G
-11041
GLAS 51
GLASNO I JASNO
IZLOÆBE
PAINTING FOR JOY: NEW JAPANESE PAINTING IN
THE 1990S
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”
12 - 21. sijeËnja 2010.
ALEKSANDRA GORETA
S
uradnjom Veleposlanstva Japana, Grada Karlovca
i Gradskog muzeja Karlovac, Galerija „Vjekoslav
Karas“ ugostila je izloæbu Painting for Joy: New
Japanese Painting in the 1990s. Izloæbom je predstavljeno devet autora s 31 radom. Predstavljeni autori
roeni su pedesetih godina proπlog stoljeÊa, u vrijeme
ekonomskog procvata Japana, πto je uveliko utjecalo na njihov likovni izriËaj koji prerasta tradicionalne
okvire. Ovom izloæbom prikazan je njihov pokuπaj da
razviju umjetniËki izriËaj i æanr adekvatan vremenu u
kojem æive.
Izloæbu su otvorili veleposlanik Japana Yoshio Tamura,
gradonaËelnik Karlovca Damir JeliÊ i voditeljica Galerije
„Vjekoslav Karas“ Aleksandra Goreta.
Priprema izloæbe Painting for Joy: New Japanese Painting in the 1990s
u Galeriji ”Vjekoslav Karsa”
Japanski veleposlanik Yoshio Tamura i gradonaËelnik Karlovca Damir
JeliÊ na otvorenju izloæbe u Galeriji ”Vjekoslav Karas”
52 GLAS
GLASNO I JASNO
IZLOÆBE
Boris Kugler, IZLOÆBA SLIKA
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”
29. sijeËnja - 26. veljaËe 2010.
SILVIJA HULJINA
O
vogodiπnja „NoÊ muzeja“ poklopila se s otvorenjem izloæbe slika akademskog slikara Borisa
Kuglera, i na naπe veliko zadovoljstvo privukla
znatan broj posjetitelja.
Boris Kugler pripada mlaoj generaciji hrvatskih slikara.
Akademsku naobrazbu stekao je na zagrebaËkoj Likovnoj akademiji, a πkolovanje je nastavio na Akademiji
vizualnih umjetnosti u nizozemskom gradu Enschedeu.
Karlovcu se predstavio s ukupno πezdeset i sedam recentnih radova, tematski podijeljenih u deset cjelina,
nastalih u periodu od 2007. do 2009. godine. Bogatim
i izraæajnim koloritom te ugodnom atmosferom, slike
osvajaju promatraËa na prvi pogled. Njegovo slikarstvo
teπko je svesti na jedan nazivnik. U osnovi joπ uvijek
figurativno, ono ipak kreÊe prema pojednostavljivanju
oblika, gubljenju obrisa, a u pojedinim slikama vidljiva
je teænja k apstrakciji.
Predgovor katalogu izloæbe napisala je kustosica Gradskog muzeja Karlovac Silvija Huljina.
Marina, ulje na platnu,
70x50 cm, 2008.
GLAS 53
IZLOÆBE
GLASNO I JASNO
Ivana PuljiÊ, IZLOÆBA SLIKA
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”
17. oæujka - 14. travnja 2010.
SILVIJA HULJINA
M
lada splitska slikarica Ivana
PuljiÊ ovom se izloæbom prvi
puta predstavila karlovaËkoj
publici. ©kolovala se u Rimu na Accademia di Belle Arti, gdje je 2000. godine diplomirala. Tijekom i po zavrπetku
πkolovanja izlagala je na brojnim izloæbama u zemlji i inozemstvu, a danas
æivi na relaciji Split - Rim.
Predstavlja se s ukupno 34 djela raena
u kombiniranoj tehnici, vosak na drvu.
Pod jednostavnim nazivom kombinirana tehnika, krije se Ëitav niz postupaka
i materijala koji zahtijevaju strpljenje,
preciznost i brzinu, kako bi u konaËnici
dobila efekt koji æeli. Bogatstvo materijala i postupaka na kraju rezultira magiËnim slikama realizma. Izloæeni radovi
nastali su tijekom posljednjih nekoliko
godina. Oni neπto stariji radovi, iz 2006.
i 2007. godine, prikazuju izrazitu povezanost slikarice s materijalom u kojem
radi, te ona voskom prekriva skoro cijelu sliku. S vremenom ta veza polako
popuπta te autorica naglaπava pojedine
segmente, Ëime slika dobiva na intenzitetu, a vosak zapravo tek tada dobiva
na snazi i dolazi u prvi plan.
Predgovor katalogu izloæbe napisala je
kustosica Gradskog muzeja Karlovac
Silvija Huljina.
54 GLAS
Ivana PuljiÊ, Polazak iz grada, kombinirana tehnika, vosak na drvu, 60x62 cm, 2009,
inv. broj G -11658
IZLOÆBE
GLASNO I JASNO
POSUDBA DJELA IZ GALERIJSKOG ODJELA
GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC
SILVIJA HULJINA
F
undus Galerijskog odjela Gradskog muzeja Karlovac je neprocjenjivo umjetniËko blago koje se
Ëuva iza dobro zatvorenih vrata galerijskog depoa, bez stalnog postava i daleko od oËiju publike. To
je problem kojem se za sada, naæalost, niti ne nazire
rjeπenje. ToËno 1 043 umjetniËka djela, nastala u razdoblju od 18. do 21. stoljeÊa, Ëekaju neka bolja vremena.
Upravo iz tog razloga osobito nam je drago kada se
prilikom priprema neke znaËajne izloæbe pokaæe interes za to „naπe“ skriveno blago i predstavi ga se publici izvan Karlovca. Na takav je naËin, u vidu posudbe za
izloæbe u organizaciji zagrebaËkih muzejsko-galerijskih
i znanstvenih ustanova, u proteklih godinu dana nekoliko umjetniËkih djela izaπlo iz mraka depoa.
Oton Gliha, GromaËe, ulje na platnu, 63x160 cm, 1964, inv. broj G
-165
Slika Otona Glihe, GromaËe, ulje na platnu, 1964,
63x160 cm, inv. oznaka G-165 bila je u proljeÊe 2009.
godine dio izloæbe Alternativni krajolici u hrvatskom
slikarstvu 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeÊa. Izloæba je
bila postavljena u UmjetniËkom paviljonu u Zagrebu.
Autoprtret Huga LukπiÊa, ulje na platnu, 116,6x73,6 cm,
inv. oznaka G-614 iz davne 1894. godine, bio je dio
velike izloæbe Zagreb - München - Hrvatsko slikarstvo
i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu. Slika je
bila izloæena u UmjetniËkom paviljonu u Zagrebu tijekom prosinca 2009.
Slika ”Licitacija” u Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti u Zagrebu,
krajnje desno
Na retrospektivnoj izloæbi, a ujedno i promociji monografije Ivan GeneraliÊ 1930 - 1945. autorice Svjetlane
Sumpor, tijekom sijeËnja i veljaËe 2010. godine u Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti u Zagrebu bila je
izloæena i GeneraliÊeva slika Licitacija, ulje na platnu,
1936, 70x86,5 cm, inv. oznaka G-107, vlasniπtvo Gradskog muzeja Karlovac.
Nadamo se da Êemo ta, ali i brojna druga znaËajna
djela hrvatske umjetnosti, jednog dana moÊi predstaviti u Karlovcu, pred karlovaËkom publikom, u okviru
stalnog postava Galerijskog odijela Gradskog muzeja
Karlovac.
GLAS 55
GLASNO I JASNO
IZLOÆBE
IZLOÆBA ZLATNO TELE 2
U GRADSKOM MUZEJU SISAK
30. listopada 2009 - 20. sijeËnja 2010.
LAZO »U»KOVIΔ
Organizatori izloæbe: Gradski muzej Karlovac i Gradski muzej Sisak
Autor izloæbe i kataloga: Lazo »uËkoviÊ
StruËni suradnik: Zdenko Burkowsky
Likovna rjeπenja: Anita ©timac i Zdenko DuboveËak (Archi MANIA d.o.o.)
Izloæbu su omoguÊili: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske,
Grad Karlovac i Grad Sisak
O
va izloæba nastavak je projekta 501 idol i Zlatno
tele koju su KarlovËani imali prilike vidjeti tijekom studenog 2008. godine, a s ciljem poticanja i popularizacije naπe prapovijesne baπtine. Okosnica izloæbe je bogata zbirka glinenih idola iz Gradskog
muzeja Karlovac prikupljena na lokalitetu Turska Kosa,
Ëudesnom arheoloπkom nalaziπtu oko kojega je ispletena legenda o zlatnom teletu. Pored idola iz Gradskog
muzeja Karlovac bilo ih je i nekoliko iz Gradskog muzeja Sisak, Arheoloπkog muzeja Zagreb i Muzeja Moslavine iz Kutine. Koncepcija postave teæi, izmeu ostalog,
prikazu borbe svjetla i tame kao osnovnog religijskog
i filozofskog svjetonazora naπih predaka. Stoga je i
samo otvorenje upriliËeno uoËi 31. listopada, na dan
kada prema staroj europskoj tradiciji pobjeuju sile
mraka i zapoËinje zimska polovica godine. Prezentacijom naπe izvorne baπtine suprotstavljamo se danaπnjoj
komercijaliziranoj NoÊi vjeπtica (Halloween).
56 GLAS
Detalj s otvorenja izloæbe Zlatno tele 2 u Gradskom muzeju Sisak
IZLOÆBE
GLASNO I JASNO
AUTOR O POSTAVU - ZLATNO TELE 2
ZDENKO DUBOVE»AK
I
zloæbeni prostor Gradskog muzeja Sisak podijeljen
je na tri dijela: uski ulazni dio, bijeli i crni svijet.
Odnos suprotnosti, kao okosnica shvaÊanja druπtva
koje nam je ostavilo idole, izabran je kao glavni prostorni i likovni motiv. U najËiπÊem obliku on se manifestira kao crno naspram bijeloga, otvoreno naspram
zatvorenoga. Bijeli svijet je simboliziran bijelim plohama poda, boËnim tekstilnim stijenama te bijelim
vitrinama, dok crni svijet sadræi te iste elemente u
crnoj boji. Odnos zatvorenosti i otvorenosti sugeriran je nagnuÊem stijena od platna, pa su tako platna
bijelog svijeta otvorena prema visinama, dok platna
crnog svijeta natkriljuju posjetitelja smjeπtajuÊi ga u
„zatvoreni“, tamni prostor. Akcente u bijelom svijetu
predstavljaju sjene idola projicirane na bijela platna
s njihove straænje strane. U crnom svijetu, u zasebnoj
niπi, naglasak je na maketi zlatnog teleta, koje u ovom
odnosu ima lokalni, mitski karakter. Geometrija prostora izloæbe je ukoπena, zaokrenuta, nepravilna kao
suprotnost danaπnjim kanonima ortogonalnog, funkcionalnog i ekonomiËnog.
Idejno rjeπenje izloæbenog prostora Gradskog muzeja Sisak za
izloæbu Zlatno tele 2, detalj
GLAS 57
GLASNO I JASNO
REFLEKSIJE NA “REFLEKSIJE IDOLA”
GORAN MAJETIΔ
P
lesna predstava “Refleksije idola” u izvoenju
ansambla Plesnog centra “Studio 23”, premijerno je izvedena u Gradskom kazaliπtu “Zorin dom”
u Karlovcu 6. i 13. veljaËe 2010. Predstava u koreografiji Vere MitroviÊ Vrbanac i uz koreografsku asistenciju
Ivane RumenoviÊ pravo je scensko osvjeæenje. Potaknuta i nadahnuta spoznajom “da æivimo i pleπemo
danas, na mjestu gdje je u pradavno vrijeme æivjelo
ilirsko pleme Kolapijana”, predstava glazbom i plesom
priËa priËu o vienju æivota davnih predaka, o kojima si postavljamo (sve) viπe pitanja, nego li moæemo
dobiti odgovora. U pripremi predstave “Studio 23” je
ostvario suradnju s Gradskim muzejom Karlovac, u kojem se Ëuva najbogatija zbirka pretpovijesne figurativne umjetnosti u Hrvatskoj, koja potjeËe s arheoloπkog
nalaziπta Turska Kosa kraj Topuskog. Tamoπnji idoli
su, kako pretpostavlja voditelj istraæivanja, arheolog
i kustos Gradskog muzeja Karlovac Lazo »uËkoviÊ,
ostavπtina svetiπta drevnih Kolapijana. Suradnja ansambla i muzeja ogleda se i u izboru plesnih kostima,
koji prema zamisli kostimografinje Andrijane KrivdiÊ
RadoËaj odaju prepoznatljive umjetniËke motive s ilirske keramike.
“Refleksije idola” predstavljaju zahtjevnu plesnu izvedbu. Solisti Sanja Tek, Ivana RumenoviÊ i Leo PavlaËiÊ,
ali i ostatak plesne skupine u sastavu Andrijana KrivdiÊ,
Viktorija Paljug, Helena PlavetiÊ, Æeljka Car, Tamara
BareπiÊ, Kasija Vrbanac, Valentina ©krtiÊ i Marija Brckan
su na plesnom podiju jedan puni πkolski sat, izvodeÊi
na trenutke izuzetno teπke, ali stoga jednako tako dojmljive, pojedinaËne i skupne pokrete. I odabir glazbe
Vere MitroviÊ Vrbanac u suglasju je s duhovnom pozadinom predstave. Glazba iz majstorskih glazbaonica
Petera Gabriela, Zakira Hussaina i Johna McLaughlina
58 GLAS
Detelj s plesne predstave Refleksije idola
podarila je plesnom ansamblu onu finu nit vodilju koja
u plesu ne vodi samo tijela veÊ i srca plesaËa. U isto
nastojanje nadogradilo se i osvjetljenje scene “Zorin
doma” u reæiji dizajnera svjetla Roberta PavliÊa. Izrada
pozivnica i deplijana s kratkim biljeπkama o ansamblu, predstavi i Kolapijanima, te odliËnim fotografijama
Maje SpudiÊ, koja je i dizajnirala te tiskovine, vlastitim
snagama ostvario je Plesni centar „Studio 23“.
Valja dodati da su pokrovitelji ove plesne produkcije
“Studija 23” Grad Karlovac, KarlovaËka æupanija i karlovaËka Tiskara “Lana”.
PREDAVANJA
GLASNO I JASNO
ARHITEKTONIKA STOLARSKE OPREME
KARLOVA»KE FRANJEVA»KE CRKVE
PRESVETOG TROJSTVA I SAMOSTANA
IGOR »ULIG
P
remda za nju do sada u literaturi nije iskazan
veÊi interes, stolarija u crkvi i samostanu karlovaËkih franjevaca obimom i kvalitetom zasluæuje
struËni pregled. Kao πto biljeæi samostanska spomenica osnovana 1930. godine, oprema od hrastovine
u refektoriju i sakristiji djelo je Ivana Repara, stolara i rezbara iz Slovenije, naËinjena za vrijeme sluæbe
gvardijana Klerencija KlariÊa (1930-1936). Nastavak je
to rada slovenskih majstora za karlovaËke franjevce,
uhodan u doba hrvatsko-kranjske provincije Svetoga
Kriæa (1814-1899) i joπ ranije, u stoljeÊima baroka. To
je ujedno i primjer svojevrsnog istrajavanja neostilova
u arhitektonici crkvene opreme. Klupe u brodu crkve
Presvetog Trojstva datira godina 1937., urezana na jednoj od njih. U njihovoj nabavci sudjelovali su donatori
za koje su pojedina mjesta bila rezervirana, o Ëemu
svjedoËi 15 saËuvanih (od nekadaπnjih 50) mjedenih
ploËica s imenima donatora. Pripisivanje ovih radova
takoer Ivanu Reparu, nadaje se kao vjerojatno. U crkvi se takoer nalaze i dvije ispovjedaonice u kapeli
Sv. Antuna, te joπ dvije u Lurdskoj kapeli, gdje se k
tome nalazi i klecalo podno raspeÊa te red klupa.
Ovim radovima praktiËki je zavrπeno opremanje crkve
i samostana. „Sve su kompozicije (u refektoriju i sakristiji) u slogu renesanse“, biljeæi samostanska spomenica prenoseÊi uobiËajenu terminologiju svoga vremena.
Navedeni stilski odabir, kakvim ga vidi samostanski
kroniËar, moæe se povezati s, u refektoriju (iznad vrata
u susjednu prostoriju) veÊ prisutnim, uljem na platnu
Alojzija Zorattija iz Maribora, signiranog 1907. godine,
Ëiji predloæak je Posljednja veËera Leonarda da Vincija. NemoguÊe je odrediti moæebitni utjecaj prethodne,
izgledom nepoznate, opreme od orahovine iz 1796.
godine. No, buduÊi da je joπ od doba historicizma,
Raskoπna vegetabilna rezbarija na klupama u crkvi Presvetog
Trojstva u Karlovcu - rad Ivana Repara iz Slovenije (1937)
GLAS 59
GLASNO I JASNO
PREDAVANJA
odabir povijeπÊu nadahnutog stila ne samo tumaËenje
u nekoj situaciji zateËenih povijesnih slojeva veÊ i kôd
za upisivanje druπtvenog poslanja, tako i karlovaËki
primjer treba tumaËiti u oba konteksta, zavrπno opisu
koji slijedi.
REFEKTORIJ
Oplata teËe uz zidove Ëetvero-travejnog, baËvasto
svoenog refektorija (14,17 x 6,95 m) s dubokim susvodnicama u koje su uklopljene prozorske niπe prema
atriju, odnosno hodniku, vrata na hodnik i njima susjedni ormar. Iz arhitekture proizlazi ritam izmjene blagih
rizalita oplate ispod punih segmenata svoda, s osnovnom ravni ispod susvodnica, odnosno s uvuËenim dijelovima ispod prozorskih niπa. Ovakav trodjelni ritam se,
uz neke varijacije, nastavlja i duæ jedinstvene ravnine
kraÊih zidova, gdje je oplata viπa, a u sredini su uklopljeni ormar (bliæe kuhinji), odnosno vrata u susjednu
prostoriju (ispod spomenute Zorattijeve slike).
Kao πto je uobiËajeno u povijesnim stilovima nadahnutoj produkciji 1930-ih godina, (neo)renesansna sastavnica koju spominje franjevaËka spomenica, zapravo je
tek dominanta u eklektiËnom tkanju izvedenom u priliËno plitkom reljefu, πto ga Ëine kasetirano raπËlanjene
povrπine, (pseudo)pilastri, (pseudo)trabeacija i reljefi u
ukladama. Tijela pilastara utorena su trakama s veÊinom
jednostavno nanizanim ili isprepletenim geometrijskim
ornamentima, dok se u frizu izmjenjuju rombovi i krugovi s umetnutim glavicama cvijeÊa te okomiti razdjelni
urezi. Uz duæe zidove, odnos vodoravnih i okomitih Ëlanova „tektoniËki“ je Ëitak; uz kraÊe zidove, trabeacija je
„stlaËena“, pa se friz i zona kapitela preklapaju (denti vijenca i vrhovi kapitela se susreÊu), na dente pak naljeæe
red (polu)ovula, uraslih u usku krunu zavrπenu nizom
astragala. Takoer, na stlaËenoj trabeaciji nadvratnika
æljebovi friza su zakriveni lisnatim ornamentima (kao
da su preneseni iz upraænjene metope), a pri njihovu
dnu kaplje (gutae) se naslanjaju poput resa. Posebni
naglasak daju crno obojani dijelovi: kapiteli raznolikih
vegetativnih oblika, s viπe ili manje izraæenim prizivom
na klasiËne redove i atika koju Ëini srediπnja kartuπa s
Kristovim monogramom, oblikovana kao πkoljka i podboËena dvjema grotesknim ribama Ëiji hrptovi opisuju
60 GLAS
Refektorij franjevaËkog samostana - detalj vrata
Refektorij franjevaËkog samostana - detalj zidne oplate
GLASNO I JASNO
PREDAVANJA
krivulju volute, dok su se u konkavno odrezane uglove
nadvratnika i dovratnika smjestili oveÊi rocaille ornamenti, kakvi takoer tvore prelaz izmeu dovratnika i
rubova oplate. SliËan raspored voluta i rocaille ornamenata, premda mnogo saæetijih, krasi okvir ormara na
suprotnom zidu, na kojem „stlaËivanje“ nije provedeno,
premda je prisutno na poboËnim dijelovima oplate. Ispod friza, iza prepuπtenih kaplji, reljefno je izrezberena dovodjelna draperija. SliËna Ëetverodjelna draperija
ukraπava ormar uz vrata na hodnik, kao i kod prethodnog ormara, gdje prijelaz prema okolnoj oplati Ëine dva
sunËana kriæa Ëija je trapezoidno proπirena donja greda
postavljena na jednostavnu bazu. Reljefi u ukladama
podræavaju opÊi ritmiËki sklad, u izmjeni horizontalnih,
vertikalnih ili kriænih naglasaka. Ikonografski, klasiËni
dekor zdruæen je s krπÊanskim simbolima i nacionalnom
heraldikom.
Ispod spomenute atike s Kristovim monogramom, nalaze se vrata na Ëijoj ukladi je kriæ s ruæom. Lijevo i desno
od vrata su: koπarica s voÊem, odnosno vaza s voÊem
(kojim se gosti jedna ptica), potom kerubin sa svake
strane i, naposlijetku, okrunjeni hrvatski grb (lijevo),
ispod kojeg su buzdovan, maË i vijenac, odnosno lira
(desno). Na zidu prema hodniku, lijevo od vrata na hodnik, nakon vegetativnog maskerona slijedi grb Druæbe
„BraÊa hrvatskoga zmaja“, tzv. Sigismundov zmaj s repom ovijenim oko vrata, zdruæen s hrvatskim grbom.
Na hrptu zmaja je akronim gesla druæbe P(ro) A(ris) E(t)
F(ocis) - za ærtvenike i ognjiπta - ukriæen s akronimom
Grb Druæbe ”BraÊa hrvatskog zmaja”
BHZ. Uz koπÊice krila urezana su imena franjevaca-Ëlanova Druæbe: K(lemencija) KlariÊa, A(leksandra) Peteka
i J(Jurja, tj. –uke) BencetiÊa. Nadalje, lijevo do vrata je
maË poloæen na kriæ, s maslinovom granËicom i lentom
s natpisom „mir“, potom girlanda s voÊem i palmetom,
te orao. Desno od vrata, poboËno ormaru u niπi, je
grozd πipka, odnosno grozd groæa. Na sljedeÊem zidu,
na vratnicama ormara, je Kristov monogram (alfa) i
zdruæen s cvijeÊem, a zid prema atriju ukraπen je joπ
jednim grozdom, rocaille ribom i rogom obilja.
Ovaj ikonografsko-idejni sklop je, prema shvaÊanju
naruËitelja i autora, srastao s „duhom renesanse“ koji
svojedobno u historicistiËkom Karlovcu, kao i drugdje u
regiji, odreuje naËelni (neo)stilski izbor kod projektiranja πkola, a Ëest je i kod nekih drugih javnih graevina.
Bez obzira na kasni, posthistoricistiËki datum nastanka
i novi pristup povijesnim uzorima, klasiËnim rjeËnikom
proæeto stilsko tkanje u refektoriju evocira univerzalno
vaæeÊe kulturne tekovine, prisutne u ovdje aktualnoj
„kulturi stola“, kao i humanistiËki „duh vremena“ zainteresiran za obrazovni, politiËki i gospodarski razvoj:
dakle kljuËne Ëinitelje u nacionalnim sintezama iz naruËiteljeva vremena. Stvoreno je ozraËje prikladno za
redovnike, ali i laike zdruæene u promiπljanjima komunalne i nacionalne stvarnosti.
SAKRISTIJA
U oplatu sakristije (587 x 643 cm) ugraene su tri ispovjedaonice (lijevo do vrata s hodnika, u uglovima
desno od vrata u crkvu i onome njemu nasuprot), dva
ormara (lijevo od vrata u crkvu i uza zid nasuprot njima) i vjeπalica (desno od veÊeg ormara). Ispovjedaonice
su otvorene sprijeda, tek jedna pregrada s reπetkom
u ukladi odjeljuje sveÊenikovo sjedalo i klecalo. Arhitektonika je sliËna onoj u refektoriju, uz neke inaËice:
zavrπni vijenac je zarubljen zupËastim kruniπtem (kao
protuteæa dentima), pregrade ispovjedaonica nose vaze,
reljefi u ukladama su jednoliËniji (oblikovani kao vijenac) odnosno iskljuËivo kristoloπke ikonografije (veliki
ormar). StlaËena trabeacija je i ovdje primijenjena na
najbogatije izvedenom Ëlanu, dakle, ormaru za crkveno posue, u gornjem dijelu πesterokrilnom, s reljefnim
nizom predmetnih (sidro i kriæ), zoomorfnih (orao i jaGLAS 61
GLASNO I JASNO
nje) i vegetativnih (vinova loza i pπenica) kristoloπkih
simbola koji su simetriËno rasporeeni s lijeve, odnosno desne strane. Na atici dva lava podboËuju vinovom
lozom obavijeni kalvarijski breæuljak s raspeÊem, u koji
je takoer umetnut natpis: „pro antistite (predstojnik)
nostro Josepho“.
CRKVA
U crkvi Presvetog Trojstva nalaze se klupe oblikovane
kao prilagodba prevladavajuÊe baroknom ansamblu.
Ove Ëetverosjedne klupe rasporeene su uz bokove
crkvenog broda, bliæe svetiπtu, odnosno bliæe koru,
kao dvije sedmeroredne, tj. dvije osmeroredne skupine. Prema uzduænoj osi crkve, stranice klupa su bogato
Klupe u crkvi Presvetog Trojstva
62 GLAS
PREDAVANJA
ukraπene i razvedenog su obrisa. U okvirnu konstrukciju
umetnute su tri okomito rasporeene uklade raznolikog
obliËja; najgornja je dvostruko profilirana kartuπa (dakle pribliæno kriænog oblika), a najdoljnja je izvedena
iz pravokutnika Ëije su kraÊe stranice razvedene krivuljama, kao i srediπnja traka koja ih povezuje. Uz dasku
sjedala je Ëetvrta, polukruæna uklada. „BarokizirajuÊi“
vegetativni ukrasi bujaju uz vanjske konkavne i konveksne profile okvira. U doljnjim se ukladama izmjenjuju dva razliËita cvjetna uzorka u reljefu, dok je reljefni
simbol u gornjoj kartuπi jedinstven za svaku stranicu.
Svaka skupina ima i prednju pregradu s po tri okomito
rasporeene uklade koje ponavljaju (najgornja), odnosno suæavaju i poravnavaju (donje dvije) profile uklada
na stranicama sjedala. Meu 34 jedinstvena amblema
PREDAVANJA
GLASNO I JASNO
Detalji kartuπa na klupama u crkvi Presvetog
Trojstva
(gornja uklada) tek je jedan koji se izravno odnosi na
franjevce, onaj gdje se ukriæavaju ranjena Spasiteljeva
ruka s stigmatiziranom rukom Franje Asiπkog, podno
kriæa u oblacima. Takoer, grb Zrinskih i Frankopana, Ëiji
kult je bio u srediπtu djelovanja Druæbe „BraÊa hrvatskoga zmaja“, na neizravan naËin biljeæi prisustvo ove
domoljubne organizacije.
InaËe, unutar ovog skupa amblema, zdruæivanje nije
strogo tematsko, no postoje Ëitljive tendencije. Naprijed
lijevo je pet razliËitih Kristovih monograma, kriæ s granËicom masline, hrvatski grb i veÊ spomenuti grb hrvatskih velikaπa. Naprijed desno, nakon franjevaËkog amblema, slijedi, kao jedini zoomorfni simbol Krista, riba,
potom kaleæ i kriæ, svaki za sebe ovijen vinovom lozom
(koja je simbol Krista i Crkve). IduÊi je „trijumfirajuÊi
kriæ“ (na globusu) kojega slijede ukrπteni kljuËevi (Raja)
kao joπ jedna referenca na crkvenu organizaciju (kojoj
su kljuËevi povjereni), izlazeÊe sunce (krπÊanstva), te rastvorene stranice s deset boæjih zapovjedi. Straga lijevo,
nakon vage sa simbolima vrline i grijeha, nekoliko je
referenci na Sv. Bogorodicu: bezgreπno srce, ljiljan (lijer)
i zvjezdoliki buket Ëetiri ljiljana i Ëetiri ljubiËice. Uz potonji zvjezdoliki simbol nalaze se i peterokraka zvijezdarepatica (simbol utjelovljenja Sina) i πesterokraka zvijezda u prstenu (simbol OËevog stvaranja u πest dana). U
posljednjoj grupi je „Jeruzalemski kriæ“, koji referira na
Stari i Novi zavjet te πirenje krπÊanstva, a isti sadræaj
nadopunjuju menora (simbol Starog zavjeta) i, zavrπno,
naselje πatora s totemom u sredini, a svaki Ëlan, kao
znak pokrπtavanja, nosi kriæ. Straga desno razabire se
tema Pasije i UskrsnuÊa: upraænjeni kriæ i tri Ëavla, k
Ëemu se moæe pribrojiti i referenca na hrastovo drvo
(prema predaji je od njega naËinjen kriæ pasije) i cvijet
(kao cvijet muËeniπtva). Sunce je simbol uskrslog Krista,
a njegovo svjetlo oznaËava upaljena zublja; Presveto
Srce Isusovo ovjenËano je trnovom krunom, a simbol
svete priËesti (kaleæ i hostija) ujedno je i simbola tajne
veËere. U ovoj grupi je urezana i datirajuÊa godina 1937.
Jednostavna klasiËna arhitektonika primijenjena je i u
oblikovanju Ëetiri ispovjedaonice, postavljene uza zidove Lurdske kapele (sastoje se od po dva odjeljka) i kapele sv. Antuna (sastoje se od po tri odjeljka). Doimlju
se kao standardni radovi iste provenijencije kao i ostala
drvena stolarija.
»lanak je neznatno izmijenjeni referat predavanja I. »uliga na znanstvenom skupu „350 godina prisutnosti i djelovanja franjevaca u Karlovcu (1658. - 2008.)“, odræanom 01.10. 2008. u dvorani refektorija
franjevaËkog samostana u Karlovcu.
GLAS 63
GLASNO I JASNO
PREDAVANJA
CIKLUS PREDAVANJA O DOMOVINSKOM RATU I
NOVIJOJ HRVATSKOJ POVIJESTI
RUÆICA STJEPANOVIΔ
O
djel Domovinskog rata Gradskog muzeja Karlovac pripremio je tijekom 2009. godine ciklus
od tri predavanja tematski vezanih uz Domovinski rat i noviju hrvatsku povijest. Predavanjima smo
æeljeli zainteresirati publiku svih generacija za ovu tematiku, osobito poticajno djelovati na mlae naraπtaje
koji ovakvim specijaliziranim predavanjima mogu nadopuniti veÊ steËena znanja buduÊi se teme predavanja nadovezuju na postojeÊi plan i program nastave
povijesti osnovnih i srednjih πkola. Osim toga, htjeli
smo suradnju muzeja i πkola uËiniti interaktivnom i
kontinuiranom te osnaæiti edukativnu ulogu muzeja u
naπoj sredini.
Predavanje „PoËeci otvorene agresije na Republiku Hrvatsku“ odræao je u travnju dr. sc. Nikica BariÊ, znanstveni suradnik pri Hrvatskom institutu za povijest u
Zagrebu, mladi znanstvenik koji je kao podruËje svog
znanstvenog istraæivanja odabrao upravo noviju hrvatsku povijest. U predavanju je prikazano stanje u Jugoslaviji krajem 1980-ih godina, raspad vladajuÊeg Saveza komunista Jugoslavije, prve slobodne viπestranaËke
izbore u Hrvatskoj, jednostranu uspostavu autonomije
Srba u Hrvatskoj, proglaπenje hrvatske samostalnosti
i poËetak otvorene agresije Jugoslavenske narodne armije i pobunjenih hrvatskih Srba.
Tema drugog predavanja koje je 6. lipnja 2009. odræao
dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalnodokumentacijskog centra Domovinskog rata, bila je
„PoËeci suvremene hrvatske dræave (od Memoranduma SANU 1986. do konaËnog osamostaljenja RH 8.
listopada 1991.)“. Ovu temu smo izabrali prigodom
obiljeæavanja Dana neovisnosti Republike Hrvatske,
2009. godine navrπilo se 18 godina od povijesne sjed-
64 GLAS
nice Hrvatskoga sabora odræane 8. listopada 1991. godine u podrumu Inine zgrade u ©ubiÊevoj ulici u Zagrebu, na kojoj su saborski zastupnici donijeli Odluku
o odcjepljenju i osamostaljenju Republike Hrvatske od
SFRJ. Ovo je bila prava prigoda da se podsjetimo ili
nauËimo kako je nastajala slobodna, suverena hrvatska dræava.
TreÊe, posljednje predavanje u ovome ciklusu, pod nazivom „Karlovac listopad - prosinac 1991.“, odræali su
10. studenoga Dubravko HalovaniÊ, umirovljeni brigadir
HV-a i Ruæica StjepanoviÊ, kustos Odjela Domovinskog
rata. U ljeto 1991. godine JNA je krenula u otvoreni
sinkronizirani napad na svim bojiπtima u Republici Hrvatskoj s ciljem zauzimanja teritorija do zamiπljene crte
Virovitica-Karlovac-Karlobag. Karlovac se tada nalazio
na jednom od strateπkih smjerova na kojima je trebalo
presjeÊi Hrvatsku. Umirovljeni brigadir HV-a Dubravko
HalovaniÊ, izravni sudionik dogaaja, govorio je o karlovaËkoj bojiπnici ujesen 1991. godine. Predavanje je
podijeljeno u nekoliko cjelina, a kako bi slika o tim
zbivanjima postala cjelovita, izlaganja su obogaÊena
zemljovidima, fotografijama, grafiËkim prikazima i kratkim filmovima.
Predavanja su privukla veliki broj posjetitelja, a osobito nas raduje πto su najbrojniji bili uËenici osnovnih i
srednjih πkola.
PREDAVANJA
GLASNO I JASNO
Predavanje dr. sc. Ante Nazora (sasvim lijevo) u Gradskom muzeju Karlovac, 6. lipnja 2009. godine
GLAS 65
GLASNO I JASNO
PREZENTACIJE
MULTIMEDIJALNA PREZENTACIJA ZBIRKE
RAZGLEDNICA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC
SANDA KO»EVAR
P
ovodom Dana Gradskog muzeja Karlovac, 18.
prosinca 2009. godine, promovirana je multimedijalna prezentacija zbirke razglednica Gradskog
muzeja Karlovac autorice Sande KoËevar, viπe kustosice Povijesnog odjela. Iako ovo nije prva multimedijalna prezentacija jedne zbirke Gradskog muzeja,
jer je 1999. godine na isti naËin predstavljena zbirka
starih fotografija karlovaËkih fotografa „Iz starih albuma“, ovo je prvi put da se fundus doslovce pribliæava
publici izlaskom na ulicu. Naime, na izlogu knjiæare
©kolske knjige u RadiÊevoj ulici 7, postavljen je LCD
monitor osjetljiv na dodir, te svatko zainteresiran moæe
pritiskom prsta pregledati razglednice i/ili pronaÊi informacije vezane uz njih. Pretraæivanje je jednostavno bilo prema nazivu mjesta
na podruËju KarlovaËke
æupanije, a kod grada
Karlovca i po Ëetvrtima/
ulicama, bilo prema izdavaËima razglednica, a
donosi i osnovne podatke o mjestima, motivima
razglednica te o samoj
razglednici (naziv izdavaËa, putovala ili ne, inv.
oznaka). Osobita je vrijednost samog projekta
prilagoenost publici, jer
svatko, prema vlastitom
interesu, kreira svoju
izloæbu, koja svaki put
moæe biti drugaËija.
Projekt je izveden u suradnji s fotografom Gora-
66 GLAS
nom VraniÊem i tvrtkom Va-copy d.o.o. Uz Grad Karlovac i Ministarstvo kulture RH sponzori su ©kolska
knjiga d.d. te KarlovaËka pivovara d.d. Multimedijalnu
prezentaciju zbirke razglednica pratit Êe i DVD izdanje,
a trajni smjeπtaj vjerojatno Êe naÊi u novom stalnom
postavu Muzeja.
Sama zbirka razglednica Gradskog muzeja Karlovac
broji neπto viπe od 1 000 primjeraka, od najstarije
kromolitografije H. Krapeka, poslane 1894., do razglednice crkve sv. Josipa na Dubovcu iz 1969. godine. NajveÊi dio zbirke otkupljen je od privatnog
kolekcionara, dio je stigao manjim otkupima ili poklonima. ObuhvaÊa razglednice s podruËja KarlovaËke
æupanije, iako ima i razglednica s vizurama mjesta su-
PREZENTACIJE
sjednih æupanija (KraπiÊ, PribiÊ, Plitvice, Topusko...).
Razvrstane prema motivima, meusobno povezane
prostorom grada u vremenskom periodu koji obuhvaÊa
neπto manje od stotinjak godina, ocrtavaju vjerno sve
promjene - nestanke kuÊa, ulica, spomenika, nastanke
novih vizura s novim prolaznicima, sluËajno ili namjerno ulovljenim u objektiv fotoaparata.
Ne ulazeÊi u povijest medija (o tome veÊ postoji brojna
literatura, a naπiroko o tome priËa i N. PeriÊ u knjizi
Pozdrav iz Karlovca iz 2004. godine) ni intimna svjedoËanstva poπiljatelja razglednica, zadræali smo se iskljuËivo, uz osnovne podatke o izdavaËima i prikazanim mjestima, na dokumentarnoj vrijednost slikovnog
prikaza podastiruÊi oku gledatelja i ostavljajuÊi njegovom sudu ova svjedoËanstva o arhitekturi, urbanizmu,
gospodarskom, kulturnom, umjetniËkom i politiËkom
razvoju Karlovca i okolice.
GLASNO I JASNO
neumitno iπËezava u vremenu sve bræe elektronske
razmjene poruka.
Razglednice pokazuju snimane objekte u najboljem
svjetlu, kako bi se svidjele potencijalnim kupcima od spomenika kulturne baπtine (dvoraca, crkava, palaËa), objekata javne namjene (πkola, zgrada opÊine,
kina, kazaliπta, kupaliπta, hotela), industrijskih i vojnih
zgrada, do prirodnih ljepota - tokova rijeka, slapova...
Prema poznatoj frazi da grad koji nema svojih razglednica, nije grad, i mala naselja i sela izdaju razglednice
koje obiËno prikazuju mjesnu crkvu, glavnu, Ëesto i
jedinu ulicu, trgovinu ili gostionicu, koje je poduzetni
vlasnik dao fotografirati i izraditi u obliku razglednice,
dajuÊi tako vaænost ne samo sebi veÊ i svom mjestu.
Stare razglednice donose miris prohujalih vremena,
najbolje Ëuvaju naπ identitet, lik i duh grada i njegovu povijest. Motiv za sakupljanje razglednica je zasigurno njihova izuzetna privlaËnost kao dokumenta
odreenog razdoblja te viπe razina iπËitavanja: od
pruæanja uvida u povijest i presjek razvoja jednog medija (dosega tadaπnjeg tiskarstva, tehnika, izdavaËa,
fotografa, opreme, tipova i formata papira), dokumentarne vrijednosti koja zrcali proπlost mjesta i svjedoËi
o njegovim mijenama, do druπtvene, odnosno intimne
priËe na poleini, koja prenosi osobne poruke i ukazuje na tadaπnju kulturu opÊenja meu ljudima, a koja
GLAS 67
GLASNO I JASNO
PREZENTACIJE
PREDSTAVLJANJE KARLOVCA U PRAGU NA 19.
GENERALNOJ SKUP©TINI ME–UNARODNOG
VIJEΔA ZA UTVRDE
IGOR »ULIG
P
od sponzorstvom Grada Karlovca, 19. generalnoj
skupπtini IFC-a (International Fortress Council/
Meunarodno vijeÊe za utvrde), odræanoj 24.
listopada 2009. godine u Pragu u Republici »eπkoj,
prisustvovali su arhitekti Stjepan LonËariÊ, predsjednik Nacionalne udruge za fortifikacije i dr. sc. Boris
Morsan, redoviti profesor na Arhitektonskom fakultetu
SveuËiliπta u Zagrebu, te autor ovog Ëlanka. Potonji je
dvojac dobio priliku uskom krugu Ëelnika europskih
nacionalnih udruga predstaviti Karlovac kao grad koji
se, mjerama obnove i promocije, sprema zauzeti svoje nedovoljno prepoznato mjesto u europskoj obitelji
gradova-zvijezda. Kao sredstvo argumentacije koriπten
je, tom prilikom i prvi put javno promovirani, edukativni plakat „Karlovac i idealni gradovi renesanse“ koji
donosi kratku kronologiju razvoja urbanistiËko-fortifikacijske koncepcije iz naslova, a podijeljen je sudionicima Skupπtine.
Nastojanja KarlovËana da uvjerljivo prikaæu sposobnost domaÊih struËnjaka da unaprijede situaciju Pokupskog grada zacijelo je potpomoglo, od strane IFC-a
veÊ prepoznato, iskustvo obnove bastionskog sustava
Slavonskog Broda - projekta koji je zapravo i potakao
osnivanje hrvatske Nacionalne udruge za fortifikacije.
Naime, stekavπi svojega nacionalnog predstavnika, obnovitelji Slavonskog Broda posve su besplatno primili
vrijednu struËnu pomoÊ od skupa sestrinskih udruga,
a osobito je znaËajno bilo apsolviranje nizozemskog
iskustva. Nije rijeË tek o tamoπnjem kontinuiranom
odræavanju graditeljskog naslijea, provoenom u
okrilju vojske, veÊ i o znaËajnom iskustvu zalaganja
za druπtveno usvajanje graditeljskih vrijednosti. Naime, i danas uzorno ureeni grad Naarden prolazio
je 1960-ih godina trenutak krize kada mu je prijetilo
68 GLAS
Predstavljanje plakata „Karlovac i idealni gradovi renesanse“ na
konferenciji u Pragu (Vyπehrad) 24. listopada 2009.
razgraivanje tradicionalnih graditeljskih struktura u
ime nove gospodarske paradigme. Ono πto je zapoËelo potpisivanjem peticije πto su je provodili Carlos i
Elizabeth Scheltema izraslo je u uzornu obnovu, 1991.
Predstavnici IFC-a u Pragu 2009. godine (s lijeva na desno): Kees Neisingh (Nizozemska), Stjepan LonËariÊ (Hrvatska), Elizabeth Scheltema (Nizozemska), Andreas Kupka (NjemaËka), Luc Fellay (©vicarska,
dosadaπnji predsjednik), Amaury de Sigalas (Francuska), Vladimir
Kupka (»eπka, novi predsjednik), Boris Morsan (Hrvatska), Dave Basset (Velika Britanija), Carlos Scheltema (Nizozemska, poËasni predsjednik), Igor »ulig (Hrvatska)
GLASNO I JASNO
PREZENTACIJE
INTERNATIONAL FORTRESS COUNCIL
ME–UNARODNO VIJEΔE ZA UTVRDE
Javno poslanje ovog saveza civilnih udruga dostupno je
na njihovim sluæbenim internetskim stranicama:
http://www.simonstevin.org
IFC je osnovan 1989. godine kao meunarodna organizacija za suradnju na podruËju utvrda, utvrenih poloæaja i
druge vojne arhitekture s ciljem promicanja i usklaivanja
interesa svojih organizacija - Ëlanica i za poticanje
opÊenitog uvaæavanja utvrda, utvrenih poloæaja i druge
vojne arhitekture kao dijela nacionalnog i meunarodnog
kulturnog naslijea.
Aktivnosti i naËela IFC-a jesu:
- osvjeπÊivanje javnosti putem prireivanja javnih
dogaaja u i na utvrdama i utvrenim poloæajima
- izrada inventara i pokrivanje cijelog podruËja pojedinih
dræava
- otvorenost prema javnosti
- nezavisnost od javnosti.
Nacionalne udruge - Ëlanice:
BELGIJA
Simon Stevin Vlaams
Vestingbouwkundig Centrum
HRVATSKA
Nacionalna udruga za fortifikacije
NJEMA»KA
Deutsche Gesellschaft für
Festungforschung E.V.
FRANCUSKA
Association Vauban
VELIKA BRITANIJA
Fortress Study Group
LUKSEMBURG
Frënn vun der Festungsgeschicht
Lëtzebuerg
NIZOZEMSKA
Stichting Menno van Coehoorn
»E©KA
Czech Association for Military History
SAD
Coast Defense Study Group
©VICARSKA
Association St. Maurice
nagraenu nagradom „Eurpa nostra“. Gospodin Carlos je, odstupivπi s aktivne duænosti, i danas poËasni
predsjednik IFC-a.
Kao obeÊavajuÊi prilog promociji Karlovca najavljen je
Ëlanak u Ëasopisu britanske Fortress Study Group autora Johna Harrisa, koji je, nakon opseæne prepiske s autorom ovog Ëlanka, u prosincu posjetio Karlovac. HoÊe
li grad koji pretendira na titulu prvijenca svoje vrste, u
doglednom vremenu uistinu moÊi pruæiti odgovarajuÊe
æivotno i turistiËko iskustvo svojim stanovnicima,
odnosno posjetiteljima, ovisi o multidisciplinarnom
planiranju obnove i razvoja, ali i o πiroko iskovanom
konsenzusu meu njegovim graanima. Udruge poput
IFC-a mogu zacijelo pomoÊi da se odπkrinu vrata prema europskoj promociji, pa i ojaËati kredibilitet u nastupu prema europskim fondovima, no KarlovËani se
moraju odvaæiti na nove inicijative.
PLAKAT „KARLOVAC I IDEALNI GRADOVI
RENESANSE“
»injenica da je Karlovac jedan od europskih prvijenaca
u ostvarenju zamisli idealnog renesansnog urbanizma i
fortifikacija, razmjerno je dobro poznata njegovim stanovnicima i nacionalnim struËnim krugovima. Proπle
godine Gradski muzej Karlovac je, u svrhu daljnje popularizacije, objavio plakat „Karlovac i idealni gradovi renesanse“, promoviran povodom Meunarodnog
dana urbanizma (8. prosinca). Plakat donosi kratku
kronologiju razvoja relevantne tipologije, pa je Karlovac stavljen u kontekst joπ 12 odabranih projektantskih zamisli i 15 realiziranih izgradnji diljem Europe:
u SlovaËkoj, Poljskoj, NjemaËkoj, Francuskoj, Italiji…
Uvrπtavanje Karlovca u „europsku zvjezdanu obitelj“
potpomaæe ne samo struËnom razumijevanju okolnosti njegovog nastanka i trajanja veÊ i raznolikim subjektima sluæi kao orijentir za pronalaæenje projektnih
partnera, stvaranje turistiËkih ruta, prijateljskih veza.
Tiskan u formatu 98x78 cm, na hrvatskom i engleskom
jeziku, odliËno dizajnirani plakat veÊ je naπao mjesto
na zidovima gradskih i æupanijskih ureda, kulturnih
ustanova, πkola i hotela, a preπao je i granice naπe
domovine. Autori plakata su Boris Morsan, Stanko
Stergarπek, Saπa StubiËar, Stjepan LonËariÊ i Igor »ulig.
GLAS 69
GLASNO I JASNO
PREZENTACIJE
NOΔ MUZEJA 2010.
VI©NJA LASIΔ I LANA BEDE
O
vogodiπnja, πesta NoÊ muzeja, velika nacionalna akcija Hrvatskog muzejskog druπtva, u karlovaËkom je muzeju protekla u znaku izuzetno
posjeÊenih radionica namijenjenih djeci, uz prezentaciju restaurirane æumberaËke tare (uspravnog tkalaËkog
stana), izloæbe panoramskih fotografija Æumberka Romea IbriπeviÊa i Male izloæbe prapovijesnih odjevnih
predmeta. Na Maloj tkalaËkoj radionici svi zainteresirani mogli su nauËiti tkati uz instrukcije ing. Æeljka
KneziÊa i viπe dizajnerice tekstila Ane KneziÊ.
NoÊ su glazbenim programom oplemenili Dunja Knebl
i prijatelji. Ova renomirana etno-glazbenica, koja je
u mladosti jedno vrijeme æivjela i u naπem gradu,
predstavila je karlovaËkoj publici svoj jubilarni deseti
studijski album te izvela bogat repertoar tradicijskih
pjesama iz cijele Hrvatske i svijeta, a za ovu prigodu
osobito pjesme iz KarlovaËkog Pokuplja te Æumberka.
Tijekom veËeri se u Maloj dvorani, u prizemlju muzeja, odvijala
arheoloπka radionica na improviziranom
arheoloπkom
lokalitetu
prilagoenom djeci. U zemlji se nalazilo zakopano stotinjak replika idola
kakvi su pronaeni na Turskoj Kosi,
te su djeca, uz pomoÊ alata kakav
koriste arheolozi, kopala i pronalazila
figurice idola, koje su mogli ponijeti
kuÊi. Istovremeno se u pozadini na
velikom LCD ekranu prikazivao dokumentarni video zapis arheoloπkih
iskopavanja na Turskoj Kosi.
Tijekom veËeri predstavljen je i prvi
broj stripa Pogledalove kronike au-
70 GLAS
tora Pee MihajloviÊa-Cetinjanina i scenaristice Lane
Bitenc, takoer inspiriranog istraæivanjima na Turskoj
Kosi. Predstavljanje ovog novog izdanja Gradskog muzeja Karlovac pratila je izloæba uveÊanih ilustracija iz
stripa te pripremnih skica i crteæa iz kojih su nastali
strip junaci.
U zgradi Galerije ”Vjekoslav Karas” otvorena je izloæba
zagrebaËkog akademskog slikara Borisa Kuglera i
odræana veËer πansone Srana Depola.
I ovogodiπnje iskustvo joπ je jednom potvrdilo da su
ovakve akcije uvjerljiv pomak prema interesu posjetitelja kojih je u muzeju i galeriji u NoÊi muzeja 29.
sijeËnja bilo viπe od 4.000. U opuπtenijoj atmosferi
æeljeli smo posjetiteljima prirediti ugodniji boravak u
muzeju, novi doæivljaj i drugaËiji pogled na naπu ustanovu, te ih potaknuti na sudjelovanje u dogaanjima
tijekom godine.
PREZENTACIJE
GLASNO I JASNO
GLAS 71
GLASNO I JASNO
IZDANJA
STRIP ”POGLEDALOVE KRONIKE”
EPIZODA: IZGUBLJENO ÆEZLO
LAZO »U»KOVIΔ
Nakladnik: Gradski muzej Karlovac
Urednik: Lazo »uËkoviÊ
Strip nacrtao: Pea MihajloviÊ Cetinjanin
Tekst stripa napisala: Lana Bitenc
A
rheoloπko nalaziπte Turska Kosa kraj Topuskog
sastoji se od nekoliko dijelova. Na strateπki
vaænom poloæaju, u narodu poznatom pod imenom Pogledalo, smjestilo se utvreno naselje. Nedaleko naselja nalazi se nekropola (groblje), a unutar nje
intrigantna kultna mjesta. Posebno je zanimljivo kultno
mjesto 1, kojeg smatramo jednim od najvaænijih prapovijesnih ilirskih svetiπta jer je tu pronaeno preko
500 glinenih figurica, idola. Usporedbe radi, u ostalim
dijelovima Hrvatske pronaeno ih je svega pedesetak.
Osim idola, prikupljen je i veliki broj drugih predmeta koji svjedoËe o materijalnoj i duhovnoj kulturi prastanovnika naπih krajeva, a to nam omoguÊava lakπe
osmiπljavanje stripa koji je prvenstveno namijenjen djeci, ali i svim zainteresiranim poklonicima ovog medija.
Viπnja LasiÊ, Pea MihajloviÊ, Lana Bitenc, Lazo »uËkoviÊ
arheoloπkog stripa „Pogledalove kronike“, epizoda „Izgubljeno æezlo“. Mjesec dana kasnije strip je predstavljen i u Gradskom muzeju Sisak.
Strip-serija „Pogledalove kronike“ zamiπljena je kao
hrvatska inaËica svjetski poznatog strip o zgodama
Asterixa i Obelixa. Osnovna zamisao i prve skice stripa
nastale su tijekom arheoloπkih iskopavanja na samom
lokalitetu Turska Kosa. Prvi broj serijala upoznaje nas s
glavnim likovima na 64 stranice velikog formata u koloru. U sljedeÊim nastavcima Ëitatelje oËekuje i uËestalije
koriπtenje autentiËnih arheoloπkih nalaza i povijesno
utemeljenih dogaaja iz Hrvatske i susjednih zemalja.
Promocija prvoga broja odræana je tijekom „NoÊi muzeja“, 29. sijeËnja 2010. godine u Gradskom muzeju
Karlovac, kada je bila postavljena i prigodna izloæba
72 GLAS
Predstavljanje stripa ”Pogledalove kronike”, Mala dvorana
SUGLASJA
ZBIRKA DR. IVANA RIBARA I CATE
DUJ©IN-RIBAR
VESNA VRABEC, MUZEJ GRADA ZAGREBA, ZAGREB
Z
birka dr. Ivana Ribara i Cate Dujπin-Ribar za javnost je otvorena 17. lipnja 2009. godine, nakon
dugotrajne obnove zbirke i palaËe u Demetrovoj
3 u Zagrebu, u kojoj se zbirka nalazi. Zbirka je donacija gradu Zagrebu. Darovnim ugovorom potpisanim
26. svibnja 1976. godine Cata Dujπin-Ribar darovala je
zbirku slika, umjetniËkih predmeta, knjiga te arhivsku
grau, cjelokupnu svoju ostavπtinu, sav inventar stana
u Demetrovoj 3, Gradu Zagrebu u koji je doπla 1917.
godine na studij i u kojem je umrla 8. rujna 1994. Uvjet
darovateljice bio je da se u stanu uredi memorijalna
zbirka u kojoj Êe posjetitelji steÊi uvid u æivot i rad
troje znaËajnih ljudi hrvatske kulture, umjetnosti i politike te razgledati vrijednu zbirku umjetnina. Zbirka je
predana na upravljanje i skrb Muzeju grada Zagreba.
Adresa Demetrova 3 povezuje tri iznimne osobe iz
naπeg kulturnog i politiËkog æivota! To su Dubravko
Dujπin (Zadar, 12. 9. 1894. - Zagreb, 30. 1. 1947.) slavni glumac, redatelj i kazaliπni pedagog; dr. Ivan
Ribar (VukmaniÊ kod Karlovca, 21. 1. 1881. – Zagreb, 2.
2. 1968.) - istaknuti politiËar prije, a poglavito poslije
Drugog svjetskog rata; Cata Dujπin-Ribar (Trogir, 17.
10. 1897. - Zagreb, 8. 9. 1994.), slikarica i pjesnikinja,
osoba koja je svoj æivotni put povezala s dvojicom
spomenutih muπkaraca.
Zbirka sadræi nekoliko cjelina: osamdesetak slika donatorice; stilski namjeπtaj i predmete umjetniËkog obrta iz razdoblja od 18. do 20. st.; slike i skulpture iz
razdoblja od 15. do 20. stoljeÊa, potom ostavπtinu dr.
Ivana Ribara u kojoj se nalaze slike Vjekoslava Karasa
iz obiteljske ostavπtine, te slike sina Jurice, akademskog slikara stradalog u Drugom svjetskom ratu. Tu
je joπ bogata biblioteka, Catine pjesme u rukopisu,
Ulazni hodnik u stanu Cate Dujπin-Ribar u Demetrovoj 3 na Gornjem
gradu u Zagrebu
GLAS 73
SUGLASJA
Interijer stana u kojem je za javnost otvorena memorijalna zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujπin-Ribar
fotografije i druga dokumentacija vezana uz æivot i rad
Cate, Dubravka Dujπina i dr. Ivana Ribara.
Zbirka Catinih slika Ëini presjek njenog cjelokupnog slikarskog opusa od 1919. do 1989. godine. VeÊina slika
izvedena je u tehnici ulja na platnu, kartonu ili lesonitu,
no ima crteæa, ugljenom i olovkom, te akvarela. Tematski najviπe su zastupljeni pejsaæi i to veÊinom motivi
njoj omiljenih maslina te vedute dalmatinskih gradova. Cata je bila vrsna portretistica, pa zbirka sadræi,
uz njezin autoportret, i znatan broj portreta. Istaknuto
mjesto zauzimaju portreti obojice njenih muæeva, Dubravka Dujπina i dr. Ivana Ribara, te omiljenih pjesnika
Lorce i Njegoπa.
Cata i Dubravko Dujπin u Demetrovu 3 doselili su 1936.
godine iz Doma glumaca na MaruliÊevom trgu. Tu su
74 GLAS
æivjeli do Dubravkove smrti 1947., a nakon Catine udaje
za dr. Ivana Ribara 1952., ovaj je stan postao i njegov
dom. Stan Cate Dujπin-Ribar nalazi se na drugom katu
palaËe u Demetrovoj 3, u krilu koje gleda na Tuπkanac.
PalaËa je iznimne kulturno-povijesne, arhitektonske i
urbanistiËke vrijednosti i ima znaËaj kulturnog dobra.
KuÊa je izgraena na gradskom bedemu sredinom 18.
st., a danaπnji oblik Ëetverokrilne palaËe s unutraπnjim
dvoriπtem dobila je dogradnjama u 19. i 20. stoljeÊu.
Do sredine 19. st. kuÊa se sastojala od jednokatnog zapadnog krila na bedemu i sjevernog krila prema ulici,
uz koje je bila staja. Sredinom 19. st. dograen je kat
na uliËnom krilu, veæa i klasicistiËko stubiπte te drveni
trijem na istoËnoj i juænoj strani dvoriπta. Drugi kat na
zapadnom i sjevernom krilu dograen je 1926. godine prema projektu arhitekta Ignjata Fischera, koji je u
SUGLASJA
Dnevna soba mjesto je okupljanja i druæenja s mnogim
umjetnicima - glumcima, piscima i slikarim. Uz prozore
je smjeπten veliki stol za blagovanje s osam stolaca.
Od ulaza lijevo nalazi se raskoπni barokni tabernakl iz
prve pol. 18. stoljeÊa, a uz njega je ovjeπena iznimno
vrijedna slika Madona s djetetom talijanskog majstora
iz 15. st. Vittorea Crivellija. Na zidovima su ovjeπene
Catine slike, a istaknuto mjesto zauzima portret prvog
supruga Dubravka Dujπina (1935) te portret dr. Ivana
Ribara (1948) i portret Sai Babe (1982). Na komodi je
smjeπtena Catina zbirka oslikanih tanjura (kamenina,
od druge pol. 18. st. do sred. 19. st.), portret I. T., rad
Ivana MeπtroviÊa. U ovoj sobi je takoer Dubravkova
bista, rad Vanje Radauπa i Catino poprsje, rad Grge
Antunca (1956).
Catina soba njezin je atelijer i mjesto susreta s dragim prijateljima. Na zidovima te sobe ovjeπen je veÊi
dio njezinih slika nastalih od 1919. do 1990. godine, a
meu njima se istiËe Autoportret (1948) na πtafelaju.
Soba je namjeπtena vrijednim stilskim namjeπtajem;
barokni venecijanski tabernakl s ogledalom (18. st.);
komoda s dvije ladice, ukraπena intarziranim meandar vrpcama (oko 1800. g.); mala bidermajer komoda
i sekreter (prva pol. 19. st.). Na bidermajer sekreteru
smjeπtena je vitka, drvena figura sv. Antuna (Dalmacija, 19. st.) i Mojsije, drvena skulptura iz 18. stoljeÊa.
Detalj dnevne sobe: barokni tabernakl iz 18. st. i slika „Madona s
djetetom“, rad talijanskog majstora Vittorea Crivellia iz 15. st.
ovoj kuÊi imao atelijer. Tada je dvoriπni trijem dobio
kamene stupove, a u dvoriπtu je naËinjen zdenac.
Stan u kojem se nalazi Zbirka je prostrani Ëetverosobni
stan s djevojaËkom sobom. Memorijalni prostor stana
Ëine hodnik, Catina soba, dnevni boravak, spavaonica,
te soba dr. Ivana Ribara.
Prepun ukrasnog bilja (koje je Cata pomno njegovala i
koje smo saËuvali do danas) hodnik nas uvodi u zbirku
punu slika i drugih umjetnina. Na zidovima hodnika
vise Catine slike i crteæi, dva reljefa, kopije prizora s
Buvininih vratnica iz splitske katedrale; dva venecijanska zrcala iz 18. i 19. st., rezbarena klupa (druga pol.
19. st.), dvije barokne drvene skulpture svetaca, dvije
dalmatinske rezbarene πkrinje iz 19. st. te staklena vitrina s mnogo vrijednog porculana.
SpavaÊa soba opremljena je namjeπtajem od svijetlosmeeg ulaπtenog drva u duhu sjeverne renesanse
koji je donio dr. Ivan Ribar iz Beograda. U sobi se joπ
nalazi drvena πkrinja obloæena iskucavanim mjedenim
limom ukraπena reljefima, engleski rad iz druge pol.
19. stoljeÊa, neobarokni podnoæak s lavljim glavama,
presvuËen koæom i stolËiÊ-podnoæak s povijenim stranicama i tapeciranim sjediπtem (prva pol. 19. st.). Na
zidovima je ovjeπeno mnogo Catinih slika: joπ jedan
portret Dubravka Dujπina (1927), Njegoπ (1940), Lorca
(1931), CvijeÊe, Masline, Udovica...
Soba dr. Ivana Ribara bila je njegova radna soba i
prostor u kojem je primao sluæbene i politiËke goste.
U njoj je garnitura od smeeg furniranog drva s mjestimiËnim rezbarenim vegetabilnim ukrasima, kupljena
1947. godine u Beogradu te dvije bidermajer komode.
U ovoj je sobi dr. Ivan Ribar na zidovima dræao portrete poginulih sinova Jurice (rad Nikole Graovca) i Ive
GLAS 75
SUGLASJA
- Lole (rad Cate Dujπin-Ribar, 1954), te prve supruge
Tonice (Boris Pastuhov, 1931). Tu se takoer nalaze
radovi Jurice Ribara. Na zidu ponad bidermajer komode, pored JuriËinih radova, nalaze se dva portreta iz
Ribarove obiteljske ostavπtine (Marija RadoËaj - Pintar
i Ivan Pintar), prema izjavi dr. I. Ribara, rad Vjekoslava
Karasa. Na postamentu uz police za knjige je bista
Ive Lole Ribara, rad Tome RosandiÊa te poprsje Josipa
Broza Tita, rad Antuna AugustinËiÊa.
Zbirka dr. Ivana Ribara i Cate Dujπin Ribar, autentiËan
je ambijent, kakav je bio i za æivota darovateljice,
koji Êe Ëuvati sjeÊanje na jednog velikana hrvatskog
glumiπta, jednog odvjetnika i politiËara i Catu, slikaricu i pjesnikinju koja je πirinom svoga duha povezala
sve njih i ËuvajuÊi njihove predmete njegovala ljubav i
uspomenu kroz svoje slike i pjesme.
Zbirka je otvorena za posjetitelje srijedom od 11 do
17 sati.
Radna soba dr. Ivana Ribara
76 GLAS
U radnoj sobi dr. Ivana Ribara nalaze se portreti Marije RadoËaj-Pintar i Ivana Pintara pripisani slikaru Vjekoslavu Karasu
SUGLASJA
50 GODINA DRÆAVNOG ARHIVA U KARLOVCU
DAVORKA JANKOVIΔ-©KRTIΔ, DRÆAVNI ARHIV U KARLOVCU
G
odine 2010. obiljeæava se 50. obljetnica Dræavnog
arhiva u Karlovcu i njegove djelatnosti na sustavnom prikupljanju, sreivanju, popisivanju i
obradi arhivskoga gradiva.
Naπ Arhiv osnovan je 11. listopada 1960. godine kao Historijski arhiv u Karlovcu, regionalna ustanova za podruËje tadaπnjih kotareva Karlovac, GospiÊ i Ogulin. Rad
je zapoËeo u prostorijama u zgradi Gradskog muzeja
Karlovac, Strossmayerov trg broj 7 u Karlovcu. Arhiv je u
to vrijeme imao dva sabirna centra, jedan u GospiÊu za
opÊine s podruËja Like, a drugi u Ogulinu za podruËje
Ogulina i Vrbovskog.
Kako je prostor u Gradskom muzeju Karlovac bio potreban za Ëuvanje muzejskih predmeta, Skupπtina opÊine
Karlovac je dodijelila Arhivu prostor na Zrinjskom trgu
broj 10, te na broju 8. Jedan dio prostora Arhiv je koristio
i u zgradi Sindikata u ©ebetiÊevoj ulici u Karlovcu. U
tim je prostorima Arhiv obavljao djelatnost sve do 1980.
godine kada je uselio u novu zgradu u ulici Ljudevita
©estiÊa 5, jedinu namjenski podignutu arhivsku zgradu u
Hrvatskoj, izgraenu od armiranog betona i opremljenu
vatrodojavnim i protuprovalnim sustavom. Zgrada je tijekom Domovinskog rata bila teπko oπteÊena u topniËkim
napadima te je obnovljena sredstvima Ministarstva kulture RH, Ëijim su sredstvima 1996. godine izgraeni kosi
krovovi, a 2007. godine dograena ulazna rampa.
Arhiv je nekoliko puta u svojih 50 godina mijenjao naziv.
Od 1960. do 1993. godine nosi naziv Historijski arhiv u
Karlovcu, a 1993. godine mijenja naziv u Povijesni arhiv
Karlovac. Od 1997. godine djeluje kao Dræavni arhiv u
Karlovcu (DAKA).
Danas je Dræavni arhiv u Karlovcu javna kulturna ustanova od posebnog probitka koja u svojim spremiπtima
Ëuva, obrauje i daje na koriπtenje arhivske dokumen-
te nastale djelovanjem najvaænijih upravnih, pravosudnih, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih, gospodarskih
i drugih institucija te istaknutih obitelji i pojedinaca na
podruËju cijele KarlovaËke æupanije, opÊina Gvozd i Topusko na podruËju SisaËko-moslavaËke æupanije te grada Vrbovsko na podruËju Primorsko-goranske æupanije.
Do osnivanja Dræavnog arhiva u GospiÊu 1999. godine,
arhivsku djelatnost obavljao je i na podruËju LiËko-senjske æupanije.
Najstariji dokument koji Ëuvamo potjeËe iz 1637. godine. Osobito su vrijedni fondovi Gradskog poglavarstva
Karlovac, nastali radom gradske uprave od osnutka
grada 1579., a saËuvani za razdoblje 1714-1945. Svojim
se znaËenjem istiËu: Zbirka povelja (1767-1878), Zbirka
graevinskih nacrta kotara Karlovac, Ogulin, OtoËac,
GospiÊ, Delnice i Suπak (1829-1944), Zbirka graevinske
dokumentacije za grad Karlovac, te Zbirka matiËnih
knjiga. Tu je i gradivo pravosudnih institucija, osobito
gruntovnica. Za izuËavanje povijesti πkolstva 19. stoljeÊa
dragocjeni podaci sadræani su u gradivu fondova Kraljevska gimnazija u Karlovcu i Kraljevska viπa realna πkola
u Rakovcu-Karlovac (K.K. Ober Realschule in Rakovac),
Ëijom integracijom zapoËinje povijest Kraljevske velike
realne gimnazije u Rakovcu - Karlovcu.
Dræavni arhiv u Karlovcu tiho i marljivo obavlja svoj nadasve vrijedan posao skrbi o dokumentima kao svjedoËanstvu naπe proπlosti veÊ punih 50 godina. Stoga
je namjera ovaj jubilarni roendan obiljeæiti prigodnim
programom posveÊenim upravo djelatnosti Ëiji je cilj
saËuvati dokumente za vjeËnost, a prvih 50 godina tek
je poËetak toga puta.
Vidimo se u Arhivu!
GLAS 77
SUGLASJA
URE–ENJE DOMOBRANSKE VOJARNE U
KARLOVCU - KONZERVATORSKI OSVRT
SONJA JAK©IΔ, KONZERVATORSKI ODJEL U KARLOVCU
I
mpozantna graevina vojarne u Domobranskoj ulici
broj 12 u Karlovcu - izvornog naziva Domobranska
vojarna - izgraena je 1895. godine za smjeπtaj velikog broja vojnika i Ëasnika 26. domobranske pjeπaËke
pukovnije austro-ugarske vojske, s obzirom da je krajem
19. stoljeÊa Karlovac, u okviru Austro-Ugarske Monarhije, imao izuzetan geostrateπki poloæaj u sjeverozapad-
nom dijelu Hrvatske, na najbliæoj prometnoj komunikaciji prema moru. Vojarna zauzima Ëesticu veliËine cijelog
bloka, uz jugozapadni rub bivπe RakovaËke ceste, danas Domobranske ulice, juæno od karlovaËke tvrave.
Projekt vojarne je izradio beËki inæenjer Carl Wicker
1893. godine, a zavrπetak gradnje je potvren 27. rujna
1895. Graevina ima Ëetiri krila koja su organizirana u
Vojarna u Domobranskoj ulici u Karlovcu, situacija prije Prvog svjetskog rata (iz zbirke razglednica N. PeriÊa)
78 GLAS
SUGLASJA
Reprezentativna srediπnja zona glavnog proËelja vojarne, detalj nacrta, 1893.*
Srediπnji rizalitni dio uliËnog proËelja vojarne nakon obnove, 2010.
obliku slova E. Tri su uliËna krila u obliku slova U, duga
i duboka, dok je Ëetvrto, koje zapoËinje na srediπnjem
dijelu glavnog krila, πiroko i kratko.
rom Konzervatorskog odjela u Karlovcu obzirom da je
graevina smjeπtena unutar zaπtiÊene kulturno-povijesne urbanistiËke cjeline grada Karlovca.
Naglaπeno izduæeno glavno uliËno proËelje, dugo Ëak
Ëetrdeset i pet prozorskih osi (!) (148 m), potezu Domobranske ulice daje izraziti arhitektonsko-urbanistiËki
naglasak. ProËelje je kompozicijski podijeljeno na pet
dijelova, od kojih su dva boËna dijela plitko rizalitno istaknuta, dok je srediπnji, dvokatni rizalitni dio,
naglaπen portalnom zonom s posebno istaknutom arhitektonskom plastikom, grbovima i medaljonima.
Podlogu za uvjete ureenja graevine pruæili su originalni nacrti Domobranske vojarne projektanta ing. Carla
Wickera, opisani maarskim i njemaËkim jezikom, koji
se Ëuvaju u Dræavnom arhivu u Karlovcu. Devet originalnih nacrta bili su osnova kako za povrat izvornih elemenata i detalja vojarne, uklanjanje kasnijih prigradnji,
VeÊ 1907. godine vrπeni su popravci prozora u prizemlju
vanjskih krila, a sljedeÊi veÊi zabiljeæeni popravci izvedeni su 1921. godine. Iz 1922. godine saËuvan je detaljan
zapisnik o loπem stanju zgrade. (Izvor: Dræavni arhiv u
Karlovcu). Podaci o stanju i eventualnim radovima na
graevini izmeu Drugog svjetskog rata i Domovinskog
rata nisu dostupni. Vojarna je oπteÊena u Domovinskom
ratu, nakon Ëega je sanirana.
Ministarstvo obrane, Oruæane snage RH, odnosno Dom
zapovjedniπtva iz Karlovca, u drugoj polovici 2008.
godine pokreÊe sveobuhvatni projekt ureenja i adaptacije graevine, s prvim korakom sanacije kroviπta i
ureenjem proËelja uliËnog i srediπnjeg dvoriπnog krila.
Projekt se provodi uz struËnu suradnju i pod nadzo-
Dekorativni grb na proËelju u zoni II etaæe - detalj poËetka ËiπÊenja,
2008.
GLAS 79
SUGLASJA
Detalj nacrta s peËatom projektanta ing. Carla Wickera i potpisima
izvoaËa radova, 1893.*
Portalna zona glavnog proËelja vojarne nakon obnove, 2010.
80 GLAS
Potez glavnog uliËnog proËelja vojarne u Domobranskoj ulici, 2010.
SUGLASJA
Dvoriπno proËelje vojarne prije obnove, 2008.
Dvoriπno proËelje vojarne nakon obnove, 2010.
tako i za donoπenje odluke o prihvaÊanju specifiËnih
zahtjeva danaπnjeg korisnika.
gmentnih lukova izmeu prozora.
U skladu s izvornim, a ujedno i zateËenim stanjem, sanirano je kroviπte, postavljena bakrena limarija, te izvedeni
novi dimnjaci od fasadne opeke. Stolarija je izmijenjena
u skladu s izvornim oblikovanjem, ali su istovremeno zadovoljeni novopostavljeni fizikalni i sigurnosni zahtjevi
(IZO-staklo, neprozirne plohe, zaπtitne kovane reπetke).
S osobitom paænjom definirana su i oblikovana nova
vrata reprezentativnog ulaznog portala.
Obnova proËelja predstavljala je izazov ne samo zbog
znaËajne kvadrature zidnog platna veÊ prvenstveno
zbog zahtjevnih karakteristiËnih elemenata u æbuci.
Kompletnoj obnovi uliËnih i dvoriπnih proËelja pristupilo se nakon provedenih konzervatorskih istraæivanja,
restauratorskih sondiranja s identifikacijom i redoslijedom svih slojeva boja na fasadi i izrade πablona svih
karakteristiËnih profilacija.
ZateËeno zidno platno, nagriæeno vremenom i poslijeratnom neadekvatnom obnovom, otuËeno je u potpunosti,
a obnova je u svemu provedena prema izvornoj nacrtnoj
dokumentaciji i rezultatima istraæivanja i sondiranja.
Osobita promjena u odnosu na zateËeno stanje vidljiva je na dvoriπnom proËelju u koloristiËki naglaπenom
ritmu rekonstruiranih ploπno izvedenih stubova i se-
Resturatorski je najzahtjevnija bila sanacija i obnova
elemenata centralne zone uliËnog proËelja. Konzole s
boËnim volutama, te grbovi i medaljoni u kojima su zateËeni πtitovi s lentama (bez drugog znakovlja) - sanirani su izravnim kiparskim modeliranjem prema izvornoj
formi, iskljuËivo zbog dekorativne vrijednosti, bez heraldiËkog znaËenja. Ostalo izvorno povijesno znakovlje (slova inicijala cara Franje Josipa I. i maarski naziv vojarne
na atici) nije rekonstruirano, jer nije u skladu sa znakovljem danaπnjeg vlasnika - Oruæanim snagama RH.
Prilikom izvoenja sljubnica u prizemlju portalne zone,
uklonjene su straæarnice, jer se kao neizvorna prigradnja oblikovno nisu uklapale u posebno istaknutu arhitektonsku plastiku reprezentativnog srediπnjeg dvokatnog rizalita.
Ureenje proËelja i kroviπta privedeno je kraju sredinom
2009. godine, nakon Ëega slijedi ureenje unutraπnjosti
prema zahtjevima i potrebama Ministarstva obrane,
Oruæanih snaga RH, kako bi ovaj znaËajan dio karlovaËke graditeljske baπtine, osim redefiniranja i obnove
izvornih arhitektonsko-oblikovnih vrijednosti, doæivio i
svoju revitalizaciju.
*Izvor: HR-DAKA-0086 Zbirka graevinske dokumentacije Grada Karlovca
GLAS 81
SUGLASJA
ROZGANJE - POSEBNOST TRADICIJSKE
KULTURE KARLOVA»KOG POKUPLJA
GROZDANA MARO©EVIΔ, INSTITUT ZA ETNOLOGIJU I FOLKLORISTIKU U ZAGREBU
O
samostaljenjem
hrvatske dræave na poËetku
devedesetih godina 20.
stoljeÊa, u KarlovaËkoj æupaniji
dogodila se prava renesansa
folklornog i glazbenog amaterizma, naroËito nakon oslobaanja
okupiranih podruËja 1995. godine. U ozraËju otkrivanja vlastite
proπlosti i obnavljanja zaviËajnih tradicija, u mnogim su se
selima osnovala ili nakon viπe
desetljeÊa obnovila folklorna
amaterska druπtva. Intenziviralo
se i djelovanje organizacija za
koordiniranje njihova rada (Zajednice organizacija amaterskih
kulturnih djelatnosti Karlovca i
Zajednice amaterskih kulturnoumjetniËkih djelatnosti KarlovaËke æupanije), uspostavile su Ivan Terentuta iz ReËice rozga na koncertu ”VeËer selskih gucov” u Zorin domu u Karlovcu 2006.
se æupanijske smotre i susreti
amatera. Ovdaπnje su folklorne skupine postale redouglavnom u kratkim vokalnim oblicima Ëiji je tekst devitim sudionicama velikih republiËkih smotri folklora,
seteraËki dvostih. InaËe je ojkanje tipiËno za tradiciju
na kojima su se etablirale kao predstavnice jedne od
stoËarskoga stanovniπtva dinarskih podruËja Hrvatske i
vaænih hrvatskih regionalnih tradicija, koju u njezinim
Bosne i Hercegovine, a njegova proπirenost planinskim
sjevernim predjelima (karlovaËkom, dugoreπkom i ozaljpredjelima Bugarske, Albanije, Turske i GrËke upuÊuje
skom podruËju - u nastavku Êu ih zvati KarlovaËkim
da je vjerojatno starobalkanskog podrijetla. BuduÊi da
Pokupljem) posebnom Ëini plesanje drmeπa i ikalice uz
je bolje prouËeno, ojkanje dinarskih podruËja, posebno
pratnju guca, ophodi jurjâ (jurjaπa) o Jurjevu i krisnica
dalmatinskog zalea, u struËnoj se literaturi nerijetko
(ivanËica) o Ivanju, no iznad svega solistiËko rozganje.
navodi kao prototip ojkanja u cjelini. Podaci o ojkanju
Rozganje je suvrstica ojkanja, osobita naËin pjevanja
u srediπnjoj Hrvatskoj malobrojniji su i nalazimo ih tek
duæih melodijskih ukrasa, ponegdje uz blaæe, a ponegod 1930-ih, kada je izvoenje samica i rozgalica iz Podje oπtrije potresanje glasom na slogu ”oj”. Izvodi se
kuplja i πire jaskanske okolice na smotrama SeljaËke
82 GLAS
SUGLASJA
sloge izazivalo oduπevljenje, ali i Ëuenje da ova vrst
otegnutog pjevanja postoji i sjevernije, izvan uæeg dinarskog podruËja.
SporadiËno postojanje oblika s ojkanjem u drugim dijelovima srediπnje i istoËne Hrvatske te na nekim dalmatinskim otocima obiËno se smatra posljedicom seoba
dinarskoga stanovniπtva tijekom 16. i 17. stoljeÊa. Za
rozganje u KarlovaËkom Pokuplju, koje je tijekom povijesti takoer bilo izrazitim migracijskim podruËjem, vrlo
bi se lako moglo primijeniti isto tumaËenje. Istraæivanja
su, meutim, pokazala da se ne rozga upravo u mjestima za koja postoje izriËite potvrde o doseljavanju
veÊeg broja stanovnika, primjerice u Vukovoj Gorici,
PriliπÊu, Bosiljevu i okolnim selima te meu srpskim
stanovniπtvom u jugoistoËnom dijelu KarlovaËkog Pokuplja. S druge strane, meu mjestima u kojima je rozganje
dokumentirano, dosta je onih za koja nisu zabiljeæena
veÊa migracijska kretanja i koja izvori navode kao starosjedilaËka, πto govori u prilog tezi da je ovaj osebujan
stil pjevanja ovdje postojao i prije.
Za razliku od dinarskih podruËja u kojima prevladavaju dvoglasni oblici ojkanja, najËeπÊe u izvedbi dvojice
ili trojice pjevaËa istoga spola, pjesme s ojkanjem (rozganjem) u Pokuplju izvode uvijek pojedinci, nerijetko
naizmjence s drugim pjevaËima. Na solistiËko izvoenje
izravno upuÊuje naziv samica za pjesmu koja se (u kojoj
se) rozga. Taj je naziv proπiren srediπnjim i sjevernim
dijelovima regije, gdje se javlja i u oblicima posamica
(ozaljsko podruËje) i posamiË (DraganiÊi i Lazina). Naziv
rozgalica ËeπÊe se upotrebljava u juænim predjelima KarlovaËkog Pokuplja i u vezi je s razvedenim melizmatiËnim
uvodom na slogu ”oj” (rozati znaËi Ëiniti nabore, nabirati; bijela nabrana suknja - inaËe zvana krila - u okolici
NetretiÊa zove se i rozanka). Za izvoenje, u uporabi su
glagoli rozgati i rozati, dok su na ozaljskom podruËju
zabiljeæeni i termini roæditi, (z)grohotati i (za)jaËiti. Na
glasnoÊu pjevanja upuÊuje termin grohotanje, a moæda i
naziv glasnice za istovrsne pjesme u Vrhovcu, no potonji
bi naziv mogao dolaziti i od glagola ”glasati se” jer se
pjevaËi, kad su razdvojeni, glasaju (javljaju i odazivaju)
izvoenjem glasnica i tako uspostavljaju komunikaciju.
Na cijelom se podruËju javlja i termin napjevki (napjevkivati) kad se samicom ili rozgalicom obraÊa odreenoj
osobi ili se u izvedbi izmjenjuje viπe pjevaËa.
Uzvik na slogu ”oj”, koji se u melizmima bogatoj silaznoj melodijskoj liniji izvodi na poËetku svakog stiha,
signal je da se svrati pozornost pjevaËu, odnosno poruci koju Êe nakon uzvika izraziti razgovjetno, recitativno
otpjevanim stihom. Kad pjevaË otpjeva samicu, drugi
ubrzo zarozga novu, koja se sadræajno najËeπÊe nadovezuje na prethodnu. Pritom do punog izraæaja dolazi
pjevaËeva kreativnost, njegov smisao za improvizaciju i
domiπljatost u stvaranju novih ili u odabiru veÊ poznatih deseteraËkih dvostihova. NaizmjeniËnim rozganjem
pjevaËi uspostavljaju komunikaciju, neku vrst dijaloga, razgovora, izraæavajuÊi pritom svoje raspoloæenje
i osjeÊaje, komentirajuÊi tekuÊe dogaaje, kritizirajuÊi
ponaπanje pripadnika zajednice.
NekoÊ se (do otprilike 1960-ih) rozgalo uglavnom na
otvorenom, snaæno i glasno, u situacijama kada su razdvojenost prigodom obavljanja poslova, kao πto su Ëuvanje stoke, kopanje, æetva i drugi poljodjelski radovi,
ili pak teæina samog posla prijeËile komunikaciju normalnim, uobiËajenim govorom ili skupnim pjevanjem.
Kratke samice ili rozgalice bile su tada idealno sredstvo
kojim se zadovoljila potreba i za komunikacijom i kreativnim izraæavanjem. Otvoren prostor, koji ne samo da
dopuπta nego, da bi bio svladan, upravo traæi glasno
pjevanje, bio je uvelike i kontekst odvijanja tradicijskih
svadbenih dogaanja - od voænje mladenkina ruha do
svadbene povorke koja je pjeπice ili na kolima svladavala udaljenosti izmeu mladenkine i mladoæenjine kuÊe
i crkve. I tu su rozgalice ispunile funkciju oglaπavanja
i komentiranja svadbenog dogaanja. Osim ruharica,
rozganjem dvostihova prigodna sadræaja na svadbi su
se posebno isticali zastavnik (barjaktar ili fendrija) i posmikalja ili majka (kuma). Od njih se oËekivalo da rozganjem najavljuju odreena svadbena zbivanja, ali i da
potiËu i odræavaju dobro raspoloæenje svatova.
Sa svadbom, upravo zato jer su bile dijelom obvezatna
glazbena repertoara, samice ili rozgalice uπle su i u zatvoren prostor - u zatvoren, ali buËan prostor, u kojem
su, kao i na otvorenom, efikasno sluæile uspostavljanju
komunikacije u akustiËki neprikladnim uvjetima. Rozganjem se mogao nadglasati æamor ljudskih glasova i
svirka uz koju se plesalo te uputiti poruku i udaljenijem svatu. Osim zastavnika i kume, tijekom svadbenog
veselja zarozgali bi i ostali svatovi. U rozganju su tom
GLAS 83
SUGLASJA
”VeËer selskih gucov” u Zorin domu u Karlovcu 2006.
prigodom prednjaËile æene koristeÊi ga kao sredstvo
vlastita isticanja i ukljuËivanja u druπtveno dogaanje.
U patrijarhalnim seoskim sredinama, bez prava na sudjelovanje u javnom æivotu, premda na svadbi prisutne, æene su nekoÊ stajale sa strane, u kutu prostorije,
odakle su se oglaπavale rozgalicama i njima privlaËile
pozornost. U tome su se osobito isticale udane æene, a
kad bi se atmosfera svatovskog veselja dovoljno ugrijala, odvaæile bi se zarozgati i mlae djevojke.
Rozgalicom je bilo dopuπteno otvoreno i jasno izraziti svoj stav, daleko slobodnije nego obiËnim govorom
uputiti kritiku neËijem ponaπanju, javno ismijati i narugati se slabostima i manama prisutnih. Njome se smjela
i pred ”svjedocima” izjaviti ljubav, ali i odbiti neæeljeno
udvaranje. Otvorenije djevojke rozgalicama su izazivale
i zadirkivale momke, katkad tako papreno da ovima
nije bilo nimalo ugodno. Ukratko, ono πto je bilo neprimjereno izreÊi govorom, smjelo se izraziti rozganjem.
Ali ipak samo do odreene mjere. U protivnom, kako
84 GLAS
mi je poËetkom 1980-ih napomenula Jelka BrozoviÊ iz
Duge Rese (r. 1921.), ”te su naπe pjesme tele dojti i do
batina izmeu deËkov i cura - kad neki voli curu, a ova
mu prkosi, pjeva”.
Istodobno izvoenje samica ili rozgalica uz svirku i ples
zanimljiva su pojava u folklornoj tradiciji KarlovaËkog Pokuplja. Svirka koja prati ples (najËeπÊe je rijeË o drmeπu)
sasvim je nesrodna tim napjevima. Njihovim istodobnim
izvoenjem nije doπlo do meusobnog prilagoavanja
i srastanja u jedinstven vokalno-instrumentalni oblik.
Svirka je ostala primarno u funkciji pratnje plesa, dok
je dominantna funkcija samica ili rozgalica i nadalje bila
verbalna poruka, koja je upravo zbog oπtra odudaranja
njihovih napjeva od melodije drmeπa ostala jasna i lako
uoËljiva.
Rozganje je bilo vitalnim dijelom glazbene prakse sve
do potkraj πezdesetih godina 20. stoljeÊa. Promjene koje je donosilo novije doba, s modernizacijom i
zapoπljavanjem seljaka u obliænjim gradskim srediπtima
SUGLASJA
te s prihvaÊanjem elemenata urbanog naËina æivota, dovele su do relativno naglog nestajanja tog glazbenog
æanra. Sve se rjee æelo ruËno, broj se pastira smanjio razmjerno smanjenju broja stoke po domaÊinstvu,
æivot se sve viπe povlaËio u zatvorene prostore. Svadba
se svela na jednonoÊno veselje u druπtvenom domu
do kojega su se svatovi poËeli dovoziti automobilima.
Svadbena dogaanja na otvorenom, tijekom kojih se
najviπe rozgalo, gotovo su potpuno izostala. K tomu,
æene su poËele ravnopravnije sudjelovati u javnome
æivotu. Neke su se zaposlile izvan kuÊe, pa su konaËno i
u kuÊi izborile svoje mjesto za stolom, a na svadbi viπe
nisu bile prisiljene oglaπavati se rozganjem iz prikrajka
i tako privlaËiti pozornost.
Na prijelomu 1970-ih i 1980-ih, kada sam istraæivala folklornu glazbu πireg dugoreπkog podruËja, mlaa ih generacija uopÊe nije izvodila. Doæivljavala ih je kao glazbeni anakronizam i primjer zaostalosti vlastite sredine,
a takvom je stavu zasigurno pridonijelo i druπtveno
ozraËje, od pedesetih godina 20. stoljeÊa ne odveÊ sklono tradicijskim vrijednostima seoske kulture. Srednja i
starija generacija izvodila ih je tek iznimno, i to na svadbi. Premda su samice ili rozgalice posebnost glazbene
tradicije KarlovaËkog Pokuplja i premda su u prijaπnje
doba bile dosta zastupljene i u programima izvedenima
na smotrama folklora, tijekom sedamdesetih i osamdesetih nalazile su se na repertoaru tek nekoliko folklornih
skupina. Razlog je tomu bilo nepoznavanje rozganja u
krugu mlae generacije, ali i opÊenito mali broj folklornih skupina na ovome podruËju, posebno onih koje su
njegovale zaviËajni folklorni izraz. Od devedesetih godina 20. stoljeÊa, povezano s valom obnavljanja hrvatske
tradicijske kulture i oæivljavanja folklornog amaterizma
u KarlovaËkom Pokuplju, rozganje je ponovno su naπlo
svoje mjesto u javnoj praksi folklora, u kojoj se istiËe
kao jedan od kljuËnih simbola regionalnog identiteta.
va s rozganjem priredba ”VeËer selskih gucov”, koju je
2004. utemeljila Zajednica organizacija amaterskih kulturnih djelatnosti Karlovca i koja se otada odræava svake godine. Prve tri godine taj se koncert guca i rozganja
odræavao u ”Zorin domu”, a potom (od 2007.), zbog
iznimno dobre posjeÊenosti i zanimanja publike, u veÊoj
dvorani Doma OSRH ”Zrinski”. ”VeËer selskih gucov”
bitno je pridonijela obnavljanju i daljnjem njegovanju
rozganja i repertoara tradicijskih guca - dviju znaËajnih
vrijednosti nematerijalne kulture baπtine KarlovaËkog
Pokuplja. Potvruje to svakom godinom sve veÊi broj
mladih sudionika koji svirkom i pjesmom plijene pozornost i oduπevljavaju publiku.
Oj, æanjte ænjaËi, pobirajte lati,
oj, pa vas neÊe lati proklinjati.
Oj, sad se vozi πkrinja i maπina,
oj, a sutra Êe mila materina.
Oj, svekrvice, budi snaπi dobra,
oj, ona tebi kako bude mogla.
Oj, alaj imam kolo i tancara,
oj, mili Boæe, za njega sam prava.
Oj, sviraËu, tambure ti tvoje,
oj, neÊeπ bolje nego grlo moje.
Premda ga i sudionici i struËna povjerenstva smotri
vrednuju veoma pozitivno, jer je posebnost i izraz najstarijeg dijela baπtine KarlovaËkog Pokuplja, rozganje
u cjelini nastupa folklornih skupina nerijetko ne dolazi
dovoljno do izraæaja, kao ni svirka guca koji su na smotrama folklora potisnuti u pozadinu i samo su u funkciji
pratnje pjevaËa i plesaËa. Priliku za potpunije predstavljanje publici pruæila je i sviraËima i izvoaËima napjeGLAS 85
S RAZGLASA
UMJETNOST BEZ GRANICA
ALEKSANDRA GORETA
S
uradnja s partnerima iz Bosne i Hercegovine zapoËinje na likovnoj koloniji “Europski kulturni put
starih gradova u dolini rijeke Une” u 2008. godini.
Upoznavanjem, ostvarivanjem kontakata i diskusijom o
nekim buduÊim kulturnim razmjenama stvoreni su temelji projekta „Umjetnost bez Granica“.
U sklopu natjeËaja IPA Cross-Border Programme CroatiaBosnia and Herzegovina 2007-2013. prijavljen je projekt „Art without boundaries“. Gradski muzej Karlovac
i Udruæenje likovnih umjetnika Unsko-sanskog kantona
iz BihaÊa partneri su
i nositelji projekta.
Projekt se nadovezuje
na bilateralni ugovor
o kulturnoj razmjeni
od 18. prosinca 2002.
godine izmeu Vlade
Republike Hrvatske i
VijeÊa ministara Bosne
i Hercegovine.
Cilj projekta je ubrzavanje procesa prihvaÊanja ATA CARNET
sporazuma i neometana
prekograniËna
kulturna razmjena u
buduÊnosti.
Glavne
aktivnosti u projektu
bit Êe razmjena umjetnika iz pograniËnih
regija kroz likovne kolonije, rad na temu zajedniËke baπtine srednjovjekovnih utvrda,
86 GLAS
obogaÊivanje fundusa ustanova organizatora i organizacija okruglog stola na temu ATA CARNET.
Projekt iznosi oko 90.000 €, od Ëega bi se iz fondova
EU dobilo 85% bespovratnih sredstava. U izradi opseæne
projektne dokumentacije sudjelovali su partneri iz BIH,
djelatnici Ureda za europske integracija na Ëelu sa voditeljicom Galerije „Vjekoslav Karas“ koja je ujedno i
autorica projekta. Projekt je proπao administrativnu
provjeru i Ëekaju se daljnji rezultati.
Sudionici likovne kolonije, Stari Sokolac, Bosna i Hercegovina
GLASONO©A
GLAS 87
GLASPAPIR
88 GLAS
GLASPAPIR
GLAS 89
OGLASI PRODAJE
2.
1.
3.
GRUPA AUTORA
JAKOV ©A©EL
4.
©K, GMK, GK ”IGK”
1832-1903
MONOGRAFIJA
GMK, 2007.
152 STR., U BOJI
CIJENA: 200,00 KN
5.
©KRTIΔ, A.
KOREN, F
1929-1983
KATALOG
GMK, 2008.
116 STR., U BOJI
CIJENA: 100,00 KN
90 GLAS
GRUPA AUTORA
KARLOVA»KI LEKSIKON
2008.
678 STR., U BOJI
CIJENA: 495,00 KN
6.
MIHALIΔ, J.
GLAVNI RUBAC ZAGONETNO
POKRIVALO
U TRADICIJSKOM
ÆENSKOM OGLAVLJU
GMK, 2009.
136 STR., U BOJI
DVOJEZI»NO
CIJENA: 200,00 KN
OGLASI PRODAJE
7.
»ULIG, I.
LON»ARIΔ S.
MORSAN B.
STERGAR©EK S.
STUBI»AR S.
KARLOVAC I IDEALNI
GRADOVI RENESANSE
PLAKAT
GMK, 2009.
DVOJEZI»NO
CIJENA: 25,00 KN
8.
HULJINA, S.
IVANA PULJIΔ
KATALOG IZLOÆBE
GMK, 2010.
8 STR., U BOJI
CIJENA: 10,00 KN
IZL O ŽBA S L IK A
IVANA
PULJIΔ
Galerija ”Vjekoslav Karas”, Lj. ŠestiÊa 3 Karlovac
17. oæujka - 14. travnja 2010.
9.
IZ LOŽ BA S L I KA
HULJINA, S.
BORIS KUGLER
KATALOG IZLOÆBE
GMK, 2010.
20 STR., U BOJI
CIJENA: 15,00 KN
10.
BITNEC, L.
MIHAJLOVIΔ CETINJANIN, P.
POGLEDALOVE KRONIKE
EPIZODA: IZGUBLJENO ÆEZLO
GMK, 2010.
64 STR., U BOJI
CIJENA: 20,00 KN
IVANA
PULJIΔ
Galerija ”Vjekoslav Karas”, Lj. ŠestiÊa 3 Karlovac
17. oæujka - 14. travnja 2010.
Ove, kao i brojne druge tiskovine Ëiji je izdavaË Gradski muzej Karlovac mogu se kupiti u uredovno
vrijeme Gradskog muzeja.
GLAS 91
POSJET MUZEJU
Radno vrijeme
Gradski muzej Karlovac
Strossmayerov trg 7
Radnim danom 7 - 15
Subotom i nedjeljom 10 - 12
Galerija ”Vjekoslav Karas”
Lj. ©estiÊa 3
Radnim danom 7 - 15
Za trajanja izloæbe srijedom i petkom od 17 - 19
Subotom i nedjeljom 10 - 12
Stari grad Dubovac
Od 1. travnja do 1. listopada
Radnim danima i nedjeljom 14 - 18
Subotom 10 - 18
Cijena ulaznica:
Odrasli: 10,00 kn
Djeca, uËenici, studenti, umirovljenici i grupe: 5,00 kn
U istome danu ulaznica vrijedi za sva tri objekta.
StruËno vodstvo najaviti dva dana ranije na
tel.: 047/615-980 ili e-mail: gradski-muzej@ka.t-com.hr
StruËno vodstvo: na hrvatskom jeziku 50,00 kn,
na engleskom jeziku 150,00 kn
92 GLAS
Gradski muzej Karlovac osnovan je 1904. godine, a od 1953. godine smjeπten
je u ranobaroknoj kuriji Frankopan na trgu J. J. Strossmayera 7, u karlovaËkoj
Zvijezdi.
Galerija ”Vjekoslav Karas” namjenski je izgraena graevina za potrebe Galerijskog
odjela Gradskog muzeja Karlovac. Projektirao ju je arhitekt Æelimir Æagar 1976. godine.
Nalazi se u ulici Ljudevita ©estiÊa 3, u Novom centru.
Ilus
ide traci
j
ja
Lan e Gra
a B dsk
ede og
, re muz
aliz eja
aci
ja Karlo
Ne
ven vac i
Mih Gale
ajlo rije
viÊ Vje
Cet kos
inja lav
nin Kar
, a as:
kad
em
ski
film
s
ki
ani
ma
tor

Mjesto i datum održavanja: : Karlovac, 20.09.2014. ŠDS "4 RIJEKE

File

Mladost d.o.o. Rakovac 1 Karlovac Objavljuje Javni natječaj za

Ljetni gimnastički kamp Selce 2014.

POZIV ZA UPIS DJECE U PROGRAM PREDŠKOLE U 2014

OSV KA_2014 otvoreno

Kalendar izložbi, predstavljanja, predavanja i radionica u Gradskom

13.4.2013. održano je 3. kolo Hrvatske lige robotičara u Karlovcu

SVJETSKO PRVENSTVO U PRECIZNOJ

Jednake mogućnosti – bolja integracija romske djece u obrazovni

02-24 TERMINY za m rc