Projekt “Jadran, malo poduzetništv poduzetništvo i lokalni razvoj” Adriatico, microimpresa e sviluppo loca locale 8192/Cospe/CRZ LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE (sažetak istraživanja) Grad Dubrovnik Općina Konavle Općina Dubrovačko primorje Poluotok Pelješac Općina Mljet Donjoneretvanski kraj 1 Dubrovnik, 2011. Projekt “Jadran, malo poduzetništvo i lokalni razvoj” Adriatico, microimpresa e sviluppo locale 8192/Cospe/CRZ LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE (sažetak istraživanja) Nakladnik: DEŠA - Dubrovnik, Frana Supila 8, Dubrovnik Urednice/i: doc. dr. sc. Ivana Pavlić doc. dr. sc. Doris Peručić Ana Portolan, univ.spec.oec Studenti SveučiIišta u Dubrovniku, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju: Blanka Bradvica Marija Butorac Lucija Hajdić Ljubica Lovrić Joško Markota Katarina Mladošević Marina Sršen Sonja Šešelj Jany Hansal, voditeljica projekta Recenzentica: doc. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž Grafička priprema i tisak: Fotografije: Boris Jović - Alfa-2 d.o.o., Dubrovnik Turistička zajednica Dubrovačko – neretvanske županije Studenti Sveučilišta u Dubrovniku, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju DEŠA – Dubrovnik Boris Jović Ministarstvo vanjskih poslova Republike Italije Projekt financira: Regija Marche DEŠA – Dubrovnik Projekt provodi: Sadržaj Uvod Izvješće o rezenziji Grad Dubrovnik Općina Konavle Općina Dubrovačko primorje Poluotok Pelješac Općina Mljet Donjoneretvanski kraj Summary Review report 4 5 9 24 38 54 70 88 106 107 Uvod O d ožujka 2008. Udruga DEŠA – Dubrovnik, provodi trogodišnji međunarodni projekt pod nazivom „Jadran, malo poduzetništvo i lokalni razvoj“ u suradnji s talijanskom nevladinom udrugom Cospe iz Firence. Projekt financira Ministarstvo vanjskih poslova Republike Italije i Regija Marche. LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE Glavni je cilj projekta pridonijeti održivu razvoju gospodarstva na cijelom jadranskom području, jačajući veze, razmjenjujući iskustva i metode prekogranične suradnje. Budući da se Jadran percipira kao zajednički resurs a ne kao geografska prepreka, aktivnosti ovog projekta većim se dijelom odnose na razmjenu znanja i iskustava. 6 Jedna od važnijih aktivnosti ovog projekta izrada je Lokalnih akcijskih planova, no u projektu je zamišljeno kako bi ovo istraživanje i izradu lokalnih planova razvoja trebalo provesti na terenu, uz doprinos stanovnika koji tamo žive. Stanovnici najbolje znaju što je dobro, što nije, što bi trebalo mijenjati ili poboljšati. Ovu iznimno zahtjevnu zadaću željeli smo podijeliti i s drugim dionicima zajednice i uključiti mlade ljude koji će u budućnosti postati promotori pozitivnih promjena. Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, odmah je prepoznalo projekt kao doprinos razvoju zajednice te se uključilo u aktivnosti pružajući ljudsku i intelektualnu pomoć. Sve aktivnosti vezane za izradu lokalnih akcijskih planova uspješno su realizirane uz pomoć i suradnju nastavnika i studenata, koji su odvojili svoje vrijeme za istraživanje i prikupljanje podataka kako bi ove lokalne akcijske planove razvoja što bolje prikazali, upravo kroz sažetak istraživanja “Lokalni akcijski planovi Dubrovačkoneretvanske županije”. Lokalni akcijski planovi razvoja rađeni su za Dubrovnik, Konavle, dolinu Neretve, otok Mljet, Dubrovačko primorje i poluotok Pelješac. Zadane teme i rezultati provedenog istraživanja obrađeni su u okviru diplomskih radova. Željela bih istaknuti ulogu ovog projekta kao promotora suradnje i razvoja teritorija i zajednice, budući da se na ovom primjeru uistinu vidi na koji način različiti dionici doprinose suradnji i razvoju. Ovim putem Udruga DEŠA – Dubrovnik zahvaljuje na suradnji nastavnicama Ivani Pavlić, Doris Peručić i Ani Portolan te studentima: Blanki Bradvici, Mariji Butorac, Luciji Hajdić, Ljubici Lovrić, Jošku Markoti, Katarini Mladošević, Marini Sršen i Sonji Šešelj. predsjednica Udruge DEŠA Izvješće o recenziji Opći podaci o Projektu: Nakladnik: DEŠA – Dubrovnik Voditeljica Projekta: Jany Hansal Opseg Projekta: 108 stranica Broj tablica: 25 Broj grafikona: 2 Analiza i zapažanje: Naslov sažetka istraživanja „LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE“ u sklopu projekta „JADRAN, MALO PODUZETNIŠTVO I LOKALNI RAZVOJ – ADRIATICO, MICROIMPRESA E SVILUPPO LOCALE“ u cijelosti odgovara sadržaju tretiranom u projektu. Građa projekta sustavno je elaborirana u šest međusobno povezanih dijelova: općina Dubrovačko primorje, grad Dubrovnik, općina Konavle, općina Mljet, Donjoneretvanski kraj i poluotok Pelješac. Udruga DEŠA – Dubrovnik provodi trogodišnji međunarodni projekt pod nazivom „Jadran, malo poduzetništvo i lokalni razvoj“, u suradnji s talijanskom nevladinom udrugom Cospe iz Firence. Projekt financira Ministarstvo vanjskih poslova Republike Italije i Regija Marche. Glavni cilj projekta je pridonijeti održivom razvoju gospodarstva na cijelom jadranskom području, jačajući veze, razmjenjujući iskustva i metode prekogranične suradnje. Aktivnosti ovog projekta većim dijelom se odnose na razmjenu znanja i iskustava, budući da se Jadran percipira kao zajednički resurs, a ne kao geografska prepreka. Jedna od važnijih aktivnosti ovog projekta je bila izrada Lokalnih akcijskih planova razvoja. 7 Lokalni akcijski planovi izrađeni su u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, Odjelom za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, na temelju prikupljenih stavova i mišljenja lokalnog stanovništva u primarnom istraživanju u čiju su izradu bili uključeni nastavnici i studenti Sveučilišta u Dubrovniku, Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju. Lokalni akcijski planovi razvoja rađeni su za ukupno 6 područja Dubrovačko – neretvanske županije: Dubrovnik, Konavle, dolina Neretve, otok Mljet, Dubrovačko Primorje i poluotok Pelješac. LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE Zadane teme i rezultati provedenog istraživanja obrađeni su u okviru diplomskih radova, a sažetak svih radova je objavljen u sažetcima istraživanja pod nazivom „Lokalni akcijski planovi Dubrovačko-neretvanske županije“. 8 Studenti su u okviru navedenog istraživanja izradili svoje diplomske radove na temu lokalnog razvoja turizma različitih područja u Dubrovačko neretvanskoj županiji, te proveli istraživanje o mogućnosti razvoja i osnivanja lokalnih centara razvoja. Kako bi vidjeli dobre primjere prakse ovakvog razvoja u Italiji, DEŠA - Dubrovnik je organizirala studijsko putovanje u regiju Marche u razdoblju od 10. do 14.svibnja 2010. Svrha studijskog putovanja bila je upoznati se s primjerima dobre prakse u regiji Marche, Italija, pa je tako upriličen susret s predstavnicima Sveučilišta u Anconi, a posjetili su: Gospodarsku komoru u Anconi, špilje kojima upravlja Konzorcij Frasassi, općinu Marche gdje su se upoznali s projektom “Teatar mirisa i okusa”, Udrugu Riviera del Conero, Collesini - Il Distretto Rurale di Qualità “Colli Esini” – gdje su se upoznali s projektom teritorijalnog marketinga područja Vallesina koji je izrađen u sklopu Lokalnog akcijskog plana razvoja. Regija Marche uvelike je razvila i ojačala promociju svojeg područja putem lokalnog turističkom sistema (tzv. STL) pod nazivom Marca Anconetana. Marca Anconetana udružuje 48 od 49 općina na području regije Marche, koje se zajedno promoviraju na svjetskom tržištu. Metodologija istraživanja i analiza građe je u skladu s odabranom temom projekta. U sažetku istraživanja su korišteni aktualni primarni podaci prikupljeni na terenu kao i sekundarni podaci iz relevantnih statističkih baza podataka usmjereni na održivi razvoj turizma kao osnovnog pokretača lokalnog razvoja na odabranim prostorima prije, za vrijeme i poslije Domovinskog rata. Projekt promovira koncept integriranog planiranja lokalnog razvoja uz stavljanje posebnog naglaska na uspostavljanje snažne veze između strateške vizije te administrativnih modaliteta za implementaciju, gdje se proces lokalnog razvoja promatra na kompleksan način: osigurava se međusobna povezanost, uzimajući u obzir komparativne prednosti svakog pojedinačnog teritorija uz isticanje nužnosti suradnje i razvoja između prostora i zajednice. Prikupljeni primarni podaci ukazali su kako lokalno stanovništvo nije upoznato s pojmovima EU fondovi, LEADER, Lokalna akcijska grupa i Lokalno partnerstvu čime ovaj projekt još više dobiva na važnosti, posebice za stručnu javnost čime ostvaruje svoju svrhu, omogućiti lokalnom stanovništvu potrebne informacije o prednostima korištenja EU fondova za poticanje razvoja malog poduzetništva uz naglasak na održivom razvoju prostora. Ocjena projekta: Tema koju projekt pokriva izuzetno je značajna u aktualnim okolnostima nakon usvajanja Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske i Zakona o regionalnom razvoju i do danas na ovako cjelovit način nije javnosti prezentirana. Tema je tim značajnija zbog prilagodbe hrvatske regionalne politike načelima ekonomske i socijalne politike kohezije EU. Proces tranzicije i osobito približavanja EU-u dodatno pojačava potrebu razvoja svijesti, kao i strateškog promišljanja, planiranja i programiranja ukupnog i lokalnog održivog razvoja. Strateško planiranje lokalnog razvoja je neosporno važna i uvijek aktualna tema. Neosporno je očekivati kako će primjena spoznaja i rezultata istraživanja iskazanih u sažetku istraživanja poticajno utjecati na stručnu javnost. U sažetku istraživanja su ostvareni postavljeni ciljevi, a to su: doprinijeti održivom razvoju gospodarstva na području Dubrovačko-neretvanske županije davanjem smjernica za daljnji održivi lokalni razvoj na prostoru Županije. Lokalni akcijski planovi za šest područja Dubrovačko-neretvanske županije navedeni u sažetku istraživanja obuhvatili su slijedeće: opće podatke (točno određeno područje intervencija, najveći održivi potencijali tog područja, u kojim sektorima se namjerava podržati privatne inicijative i motivacije uz naglasak na postojećim kulturnim i prirodnim resursima), poduzetničke inicijative (opis predloženih inicijativa, analiza utjecaja na okoliš i položaj u odnosu na prepreke za odgovorni turizam tog područja (framework), infrastrukture (opis lokalnih potreba za lokalne infrastrukture malih dimenzija i studije predprovedivosti) kao i obrazovne potrebe (utvrđivanje od strane lokalnog odbora, lokalnih potreba, bilo institucionalnih ili privatnih i definiranje potreba za novim stručnim kadrovima uz obuku i razvoj postojećih kadrova). Projekt je prepoznao važnost lokalnog razvoja s ciljem očuvanja i integralnog povezivanja ruralnih područja i njihovih vrijednosti. Doprinos projekta proizlazi prvenstveno iz empirijskih istraživanja provedenih za svako od šest promatranih područja, kao i na temelju SWOT analiza svakog područja koje su potvrdile pretpostavku o temeljnim čimbenicima zaostajanja analiziranih prostora kao i u navođenju smjernica daljnjeg razvoja uspostavljanjem učinkovitog sustava upravljanjem lokalnim razvojem. Ovaj projekt ispunio je svoju ulogu, promicanje suradnje i razvoja prostora i zajednice, uz isticanje načina na koji različiti dionici doprinose suradnji i razvoju. Projekt Udruge DEŠA ukazao je na važnost poticanja i razvoja nevladinih organizacija, putem kojih se mogu rješavati brojni pojedinačni razvojni problemi i potrebe ljudi, a koji mogu biti i inicijatori različitih aktivnosti za održivi razvoj. U doba globalizacije djelovanje na lokalnoj razini postaje sve važnije. Za Republiku Hrvatsku je zbog niza raznolikosti i specifičnosti prije svega regionalnih prostora posebno značajno podupiranje razvoja regija, umrežavanjem lokalnih potreba i inicijativa te njihovog koordiniranja. Istovremeno, de- 9 LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE centralizacija je omogućila da lokalne vlasti i dionici iz okruženja preuzmu sve veću odgovornost za razvoj svojih prostora i poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva. Lokalni razvoj treba biti održiv, a kako bi se to postiglo nužno je uključiti ekonomsku dimenziju, uzimajući u obzir dobrobit čovjeka i lokalne zajednice, pitanja zaštite i očuvanja okoliša, tehnološkog napretka i njegovog utjecaja na okruženje, te učinkovito upravljanje lokalnim institucijama. Stoga je dobrodošao svaki doprinos tim procesima u obliku projekata koji podupiru ideju o održivom razvoju lokalne zajednice. 10 Datum: Recenzentov potpis: 13. travnja 2011. doc. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž GRAD DUBROVNIK POVIJESNI RAZVOJ GRAD DUBROVNIK LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE I 12 zbjeglice iz Epidaura (Cavtata), kojima se poslije pridružila skupina izbjeglica iz Salone, utemeljili su na otočiću Rausij (Ragusium) istoimeno naselje koje se u hrvatskom jeziku zove Dubrovnik. Grad je geografski i politički pripadao Dalmaciji koja je u to doba bila pokrajina Bizantskog Carstva. Dubrovčani su potpuno naselili i zidinama opasali otočić na kojem su, i prije njihova dolaska, živjele male zajednice Ilira i Romana. Godine 972. za svog su sveca-zaštitnika izabrali sv. Vlaha. Od tada njegov lik urezuju u pečate i novac, slikaju na zastavama i klešu u kipove. Zasipavaju kanal koji je dijelio naseljeni otočić od kopna; prelaze i naseljavaju kopno podno brda Srđ i čitavo područje opasuju zidinama (10.-11. st.). Dubrovnik je 1025. priznao vlast Mlečana, te će pod njihovim suverenitetom ostati sve do 1358. Gradski narodni zbor 1272. potvrdio je Statut i Dubrovnik je dobio svoj temeljni zakon. Izbio je veliki požar 1296. koji je uništio velik dio predgrađa i grada. Nakon toga izrađuje se detaljni urbanistički plan unutar zidina koji je sačuvao svoje glavne konture sve do danas. Od 1317. u Franjevačkom samostanu djeluje apoteka. Počela je raditi kovnica novca 1337. Sagrađen je ‘hospital’ 1347. (svojevrsna bolnica) “ Domus Christi”. Dubrovnik je 1358. odbacio suverenitet Mlečana te, kao sastavni dio Kraljevstva Dalmacije i Hrvatske, prišao hrvatskougarskoj kruni pod kojom je ostao sve do 1526. Godine 1435. otvorena je prva javna škola, neka vrsta klasične gimnazije. Onofrio de la Cava (1436.-1438.) sagradio je javni vodovod i fontanu. U Gružu se podiže brodogradilište 1525. Prestankom postojanja hrvatsko-ugarske zajednice 1526. Dubrovčani priznaju suverenitet turskog sultana. Strašan potres 1667. ruši veliki dio Dubrovnika. Godine 1674. otvorena je štedionica “Sv. Vlaho”, a koliko je poznato, to je prva takva banka u hrvatskim i južnoslavenskim zemljama. Francuski general Lauriston zaposjeo je Dubrovnik 1806. Odlukom Napoleonova maršala Marmonta 1808. ukinuta je Dubrovačka Republika, a njen je državni teritorij stavljen pod francusku vlast u Dalmaciji. Dubrovnik ulazi u sustav ilirskih pokrajina 1809. Godine 1815. na Bečkom kongresu, Dubrovnik, kao dio kraljevstva Dalmacije i zajedno s njom, međunarodno je pripojen Austriji, koja se kasnije prozvala Austro-Ugarskom, te je ostao u njenu sastavu do 1918. Godine 1867. otvoreno je Bondino kazalište, današnje kazalište Marina Držića. Otvoren je prvi hotel “Miramare” na Pilama 1868. Godine 1918. Hrvatski sabor prekida državno-pravnu vezu s Austro-Ugarskom, stvara se država Slovenaca, Hrvata i Srba u čiji sastav ulazi i Dubrovnik. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca pretvara se 1929.u Kraljevinu Jugoslaviju kojoj pripada i Dubrovnik. Banovina Hrvatska stvara se 1939., a Dubrovnik ulazi u njen sastav. Federativna Narodna Republika Jugoslavija, u čijem sastavu je i Dubrovnik, proglašena je 1945. Prve Dubrovačke ljetne igre otvorene su 1950. Odlukom UNESCO-a 1979. Dubrovnik je upisan u listu svjetske kulturne baštine. Počinje ratna agresija srpsko-crnogorske vojske na Dubrovnik 1991. ZEMLJOPISNI PODACI U sastavu Grada Dubrovnika su naselja: Bosanka, Brsečine, Čajkovica, Čajkovići, Donje Obuljeno, Dubravica, Dubrovnik, Gornje Obuljeno, Gromača, Kliševo, Knežica, Koločep, Komolac, Lopud, Ljubač, Mokošica, Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Pobrežje, Prijevor, Rožat, Suđurađ, Sustjepan, Luka Šipanska, Šumet, Trsteno, Zaton s pripadajućim morem. Granica grada Dubrovnika ide vanjskim kopnenim granicama sljedećih rubnih katastarskih općina: Dubravica, Mravinjac, Mrčevo, Kliševo, Gromača, Osojnik, Petrovo Selo, Mokošica, Obuljeno, Prijevor, Rožat, Komolac, Čajkovica, Knežica, Šumet, Dubrovnik i granicom na moru. Prema podacima Ureda za katastarske i geodetske poslove površina grada Dubrovnika je 144,32 km ². STANOVNIŠTVO P rema posljednjem popisu stanovništva 2001., Dubrovnik je imao sveukupno 43 770 stanovnika i to 20 603 stanovnika muškog spola te 23 167 stanovnika ženskog spola. Prema popisu iz 1971. Dubrovnik je imao 35 628 stanovnika, a 1981. imao je 42 749 stanovnika. 13 FLORA I FAUNA GRAD DUBROVNIK LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE O 14 vo područje pripada eumediteranskoj zoni koju karakterizira klimazonalna vegetacija vazdazelene šumske zajednice hrasta crnike (česvine) i crnog jasena. Degradacijom šuma crnike nastaje istoimena zajednica makije crnike, a zatim zajednice gariga (bušika). Veliko područje niske obale prekrivaju sastojine crnog jasena i crnike, najčešće u obliku makije, a nekim mjestima u obliku bujnih sastojina šuma alepskog bora, od kojih su neke i zaštićene u kategoriji “parka šume”, kao na primjer Velika i Mala Petka u Dubrovniku, Donje i Gornje Čelo na otoku Koločepu te šumski predjel u obalnom pojasu Brsečine-Trsteno. Unutrašnjost otoka Lopuda, a posebno Šipana, prekrivena je travnjačkom vegetacijom. Na južnim visokim stijenama uz more otoka Lokruma, Koločepa, Lopuda i Šipana u vegetacijskoj zoni divlje masline najčešće dominira drvenasta mlječika. Značajni dio obalnog područja prekriven je različitim zajednicama kamenjarskih pašnjaka i suhih travnjaka, nastalih ekstremnom degradacijom makija crnike. Među kopnenom faunom užeg dubrovačkog područja svakako prednjače ptice, a zabilježeno je 308 vrsta. Za Dubrovnik i okolicu navodi se oko 300 vrsta Coleoptera (vrsta kukaca). Naplavno područje Rijeke dubrovačke stanište je velike štipavice, najvećeg kukca naše faune. Od sisavaca tipična je populacija čaglja na otoku Šipanu. Izrazito su ugrožene vrste europske vidre u staništu u izvorišnom dijelu Rijeke dubrovačke i u Zatonu. Zaštićena područja na prostoru grada Dubrovnika: Rijeka dubrovačka zaštićena je i ona se nalazi pod kategorijom značajni krajobraz, pod kategoriju “park šume” spadaju park makije na Donjem Čelu i šuma alepskog bora na Gornjem Čelu na otoku Koločep, šuma alepskog bora na poluotočiću Osmolišu kraj Brsečina, šumski predjel u obalnom pojasu Trsteno-Brsečine, predjel Velika i Mala Petka u Dubrovniku. Zaštićen je i Arboretum u Trstenom pod kategorijom spomenik parkovne arhitekture te dvije Platane u Trstenome i otok Lokrum kao posebni šumski rezervat. RESURSI stara gradska jezgra pod zaštitom UNESCO-a gradske zidine s kulom Minčetom te tvrđavama Lovrijenac, Bokar, Revelin i Sv. Ivan • gradska vrata od Pila i gradska vrata od Ploča • Stradun • velika i mala Onofrijeva česma • sakralni spomenici: Crkva sv. Spasa, Franjevački samostan i Crkva Male braće, Dominikanski samostan i Crkva sv. Dominika, Katedrala, Crkva sv. Vlaha, isusovački samostan i Crkva sv. Ignacija • zgrada glasovitog dubrovačkog učilišta Collegium Ragusium • Knežev dvor, Palača Velikog vijeća, palača Sponza • Orlandov stup • Gradski zvonik • Lazareti • Porporela • Muzeji: Dom Marina Držića, Etnografski muzej Rupe, kulturno-povijesni muzej u Kneževu dvoru, Muzej Dominikanskog samostana, Muzej Franjevačkog samostana, Pomorski muzej, Prirodoslovni muzej, riznica katedrale. • Otok Lokrum: benediktinski samostan, botanički vrt i jezero Mrtvo more • Trsteno: ljetnikovac Gučetić-Gozzi i Arboretum i dva gigantska platana • Otok Šipan: Na Suđurđu ljetnikovac obitelji Stjepović-Skočibuha, a u Šipanskoj Luci ljetnikovac obitelji Sorkočević, • Otok Koločep: Crkva sv. Marije, Crkva sv. Nikole, Kapela sv. Antuna Padovanskog • Otok Lopud: franjevački samostan i Crkva sv. Marije od Špilice. • • 15 MANIFESTACIJE • • • • • • • • • GRAD DUBROVNIK LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE • 16 Festa svetog Vlaha u Dubrovniku (pod zaštitom UNESCO-a) Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva u Dubrovniku Jedriličarska regata Dana državnosti u Koločepskom kanalu Libertas film festival u Dubrovniku Dubrovačke ljetne igre Dubrovnik film meeting Festival Julian Rachlin & friends u Dubrovniku Hrvatski festival pekmeza, džema i marmelade u Dubrovniku Dubrovačka kolenda Dubrovački karnevo FAZE RAZVOJA TURIZMA Prva faza: prije Domovinskog rata Do 1985. ostvarene su pozitivne stope realnog rasta udjela djelatnosti ugostiteljstva i turizma u društvenom proizvodu. Nakon 1985. bilježe se negativne realne stope kretanja udjela djelatnosti ugostiteljstva i turizma u društvenom proizvodu. Takav pad udjela rezultat je opadanja interesa turista za boravkom u Županiji i u cijeloj Hrvatskoj. U razdoblju od 1985. do 1990. broj turističkih noćenja opadao je prosječno godišnje po stopi od 5,4%. Razlog stagnacije i pada turističkog prometa koncem 80-ih treba tražiti u zapostavljanju kvalitete usluga i neprilagođenosti ponude ukusu potrošača. Nudio se klasični odmor na moru i suncu za kojim je bilo sve manje interesa potencijalnih turista. Ulaganja su bila usmjerena na izgradnju velikih smještajnih kapaciteta koja su značajno pridonijela razvoju masovnog turizma. Druga faza: tijekom Domovinskog rata Razaranja koja su s prekidima trajala četiri godine, kao i ranije prisutne napetosti na širem području, bile su uzrokom da je već u turističkoj 1991. Dubrovnik gotovo izbrisan s turističke karte. Iako je područje Dubrovnika izravno napadnuto početkom listopada 1991., odnosno krajem turističke sezone, u toj je godini ostvareno svega 14,6 % ukupnih noćenja iz 1990., odnosno 10,8 % noćenja inozemnih turista. Ogromna su razaranja u velikoj mjeri uništila temelje turističke ponude. Razaranje temelja turističke ponude, dubrovačke zračne luke, odlazak stručne radne snage i povremeno granatiranje sve do konca 1995., učinili su Dubrovnik nedostupnim za glavna emitivna tržišta. Treća faza: poslije Domovinskog rata Izbivanje ovoga područja s turističkog tržišta nije imalo za posljedicu samo velike financijske gubitke, već se i struktura posjetitelja i turista ovoga područja znatno promijenila. U godinama oporavka dubrovačkog turizma (1996.) i povratka ove destinacije na inozemno turističko tržište (1997.), došlo je do promjene strukture turističkog prometa jer tada prevladavaju turisti iz Bosne i Hercego vine, Slovenije, Češke, Slovačke i Rusije. U 2000. Hrvatska se ponovno vraća svojim tradicionalnim emitivnim tržištima Austrije, Njemačke, Italije, Slovenije i Češke. 17 Tablica 1. Dolasci domaćih i stranih turista na području Dubrovnika u razdoblju od 2001. do 2010. Godine Dolazak domaćih turista Dolazak stranih turista Ukupan broj turista 2001. 56 425 184 814 241 239 2002. 52 330 197 356 249 686 2003. 53 552 255 205 308 757 2004. 49 010 330 608 379 618 2005. 51 716 410 407 462 123 2006. 54 572 415 542 470 114 2007. 59 442 441 776 501 218 2008. 52 055 457 133 509 188 2009. 50 472 470 351 520 823 2010. 44 435 522 267 566 702 Najveći broj dolazaka domaćih turista na području Dubrovnika bio je u 2007. kad je zabilježen dolazak 59 442 domaća turista, dok je najmanji broj dolazaka domaćih turista zabilježen u 2010. kada ih je na području Dubrovnika bilo 44 435. Najveći broj dolazaka stranih turista na području Dubrovnika zabilježen je u 2010. kada ih je bilo 522 267, a najmanji broj dolazaka zabilježen je u 2001. kada je bilo 184 814 dolazaka. Tablica 2: Noćenja domaćih i stranih turista na području Dubrovnika u razdoblju od 2001. do 2010. GRAD DUBROVNIK LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE Izvor: www.dzs.hr 18 Godine Noćenja domaćih turista Noćenja stranih turista Ukupno noćenja 2001. 180 271 904 104 1 084 375 2002. 174 084 927375 1 101 459 2003. 155 835 1 166 241 1 322 076 2004. 133 538 1 444 326 1 577 864 2005. 149 505 1 773 587 1 923 092 2006. 158 388 1 626 972 1 785 360 2007. 171 856 1 618 159 1 790 015 2008. 151 871 1 639 230 1 791 101 2009. 146 662 1 716 631 1 863 293 2010. 125 119 1 911 887 2 037 006 Izvor: www.dzs.hr Najveći broj noćenja domaćih turista ostvaren je na području Dubrovnika u 2001. kada je zabilježeno 180 271 noćenja, dok je najmanje noćenja zabilježeno u 2010. (125 119). Najveći broj noćenja stranih turista na području Dubrovnika ostvaren je 2010. (1 911 887). Najmanje noćenja stranih turista ostvareno je 2001. (901 104). Tablica 3: Turistički objekti prema broju zvjezdica na području Dubrovnika 2010. Vrste objekata Turistički objekti prema broju zvjezdica ** *** **** ***** broj objekata 2 19 7 12 broj soba 151 1 702 1055 1636 3222 Hoteli Turistička naselja Kamp broj kreveta 302 3 397 2087 broj objekata 1 broj soba 151 broj kreveta 339 kamp mjesta 24 kamp parcela 26 Izvor: www.mint.hr, Prema popisu kategoriziranih objekata iz skupine ‘Hoteli u Republici Hrvatskoj’ Na području grada Dubrovnika u 2010. bila su dva hotela s dvije zvjezdice, 19 hotela s tri zvjezdice, 7 hotela s četiri zvjezdice i 12 hotela s pet zvjezdica. Hoteli s pet zvjezdica imaju sveukupno 1 636 soba te 3 222 postelje, dok hoteli s tri zvjezdice sveukupno imaju 1 702 sobe i 3 397 postelja. Tablica 4. Ukupni dolasci i noćenja turista po mjesecima na području grada Dubrovnika 2010. prema mjesecima UKUPNI DOLASCI TURISTI UKUPNA NOĆENJA TURISTA siječanj 5 541 21 882 veljača 5 832 12 958 ožujak 13 849 34 846 travanj 32 812 96 082 svibanj 64 961 211 227 lipanj 74 717 278 881 srpanj 101 761 416 550 kolovoz 118 204 472 695 rujan 80 811 291 695 listopad 43 820 140 705 studeni 15 461 40 756 prosinac 8 933 18 729 Izvor: www.dzs.hr 19 Najveći broj noćenja stranih turista ostvaren je u srpnju i kolovozu, dok je najmanji broj noćenja ostvaren u siječnju i veljači. Tablica 5: Hotelski objekti prema broju zvjezdica na području grada Dubrovnika od 2004. do 2009. Godine Hotelski objekti prema broju zvjezdica ** *** **** ***** 2004. 8 14 3 4 2005. 4 19 3 3 2006. 4 21 3 5 2007. 4 21 3 5 2008. 3 21 5 7 2009. 3 21 5 7 Izvor: www.dzs.hr, Prema popisu kategoriziranih objekata iz skupine hoteli GRAD DUBROVNIK LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE Iz tablice je vidljivo kako se broj hotela s dvjema zvjezdicama na području grada Dubrovnika smanjio. Osam hotela na području Dubrovnika imaju dvije zvjezdice u 2004. Taj se broj u 2009. smanjio na tri hotela. Godine 2009. čak sedam hotela imaju pet zvjezdica, dok 2004. samo četiri hotela na ovom području imaju pet zvjezdica. 20 REZULTATI ISTRAŽIVANJA I straživanje je provedeno na području grada Dubrovnika, a ispitanici su stanovnici Dubrovnika i to njih 150 slučajno odabranih. Od 150 ispitanika, 60 ih je bilo muškog spola, dok je njih 90 bilo ženskog spola. S tvrdnjom kako je potrebno razviti strategiju regionalnog turizma usmjerenog na ključna područja tematski povezana složilo se 52% ispitanika. Preko 85% ispitanika smatra da je potrebno razviti odnose i komunikaciju između svih dionika zaduženih za pitanje razvoja turizma regije; 47% ispitanika slaže se s tvrdnjom kako je potrebno unaprijediti regionalne smjerokaze i interpretacijske oznake turističkih atrakcija; 57% ispitanika ističe kako je potrebno unaprijediti i učvrstiti internacionalno prepoznavanje regije kao ekoturističke destinacije; 80% ispitanika misli kako se mora osigurati dostupnost edukacijskih materijala prema važnosti lokaliteta; 79% ispitanika naglašava važnost osiguranja većih sredstava financiranja za promociju lokaliteta. Preko 80% ispitanika smatra da je potrebno osnažiti kapacitete lokalne zajednice za sudjelovanje u turizmu; 82% ispitanika smatra da bi država trebala sudjelovati u procesu razvoja regije u skladu s načelima održivog razvoja. Neke od intervencija države koje ispitanici smatraju vrlo važnim su: osiguranje sredstava i povoljnih uvjeta investicija, prilagodba zakonske regulative, državne subvencije, olakšice investitorima, porezima, doprinosima i olakšicama u poslovanju i slično. Čak 90% ispitanika je odgovorilo kako bi na razini županije, lokalne samouprave i turističkih zajednica trebalo sudjelovati u procesu razvoja regije u skladu s načelima održivog razvoja; 84% ispitanika smatra kako na razini gospodarskih subjekata treba sudjelovati u procesu razvoja u skladu s načelima održivog razvoja. Podjednak je broj ispitanika koji se u potpunosti slažu i onih koji se u potpunosti ne slažu s tvrdnjom da su vrijednosti koje turisti prepoznaju dobro istaknute, dok se 52,7% ispitanika djelomično slaže s tom tvrdnjom; 32% ispitanika ne slaže se s tvrdnjom kako postoje planovi i strategije koji potvrđuju prethodnu navedenu tvrdnju, dok se 48% ispitanika djelomično slaže s tom tvrdnjom. Čak 80% ispitanika smatra da se kulturno-povijesne i prirodne vrijednosti zajednice tretiraju na poseban način, dok se 13,3 % ispitanika ne slaže s tom tvrdnjom; 70% ispitanika tvrdi da se određena područja pretjerano eksploatiraju u turističke svrhe; 50% ispitanika ističe da tematski pristup ponudi može unaprijediti postojeće turističke proizvode; 42% ispitanika naglašava da postojeći prometni planovi ne zadovoljavaju planirani rast turizma; 67% ispitanika ne slaže se s tvrdnjom da postojeća infrastruktura može podnijeti željeni broj turista. U dijelu upitnika gdje su ispitanici trebali razvrstati 21 proizvode prema važnosti na tradicionalne, materijalne i nematerijalne, koji bi se mogli ponuditi u okviru zajednice, rezultati su sljedeći: 30% ispitanika smatra da je tradicionalni dubrovački nakit, kao što su prsteni zmijar i samarac važni i da se mogu ponuditi kao proizvod, dok njih 7,3 % smatra da je nakit nevažan; 77% ispitanika drži da su suveniri s motivima povijesnih spomenika Dubrovnika važni; 59% ispitanika smatra da je rozata kao tradicionalni proizvod izrazito važna; preko 70% ispitanika slaže se da su džem od ljute naranče, ušećerene kore od naranče, torta od skorupa, bruštulani mjenduli te fritule i šporki makaruli vrlo važni tradicionalni proizvodi Grada Dubrovnika; 70% ispitanika smatra Dubrovačke ljetne igre izrazito važnim običajem; 68,7% ispitanika smatra da je Festa svetoga Vlaha izrazito važna; 81% ispitanika smatra da je Dubrovačka kolenda izrazito važan tradicijski običaj; 34% ispitanika smatra da je Dubrovački karnevo vrlo važan običaj; 32% ispitanika smatra da je vožnja Karakom vrlo važna te da se može ponuditi u okviru ponude zajednice. GRAD DUBROVNIK LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE SWOT ANALIZA 22 SNAGE: • dobar geografski položaj • povoljni klimatski uvjeti za razvoj turizma • razvedena obala • očuvani okoliš • duga tradicija razvoja turizma • obrazovani stručni kadar • bogata povijesna baština • bogatstvo povijesnih spomenika (stara gradska jezgra pod zaštitom UNESCO-a) • bogatstvo prirodnih atraktivnih čimbenika ponude • Dubrovnik kao svjetski poznat brand • Prisutnost vodećih svjetskih hotelskih lanaca SLABOSTI: • neprilagođena gradska i prometna infrastruktura (neriješena pitanja odvodnje, neriješena pitanja električne energije, prometni čepovi u srcu sezone) • prometna izoliranost (Dubrovnik je pretežita aviodestinacija) • izražena sezonalnost • nedovoljan razvoj selektivnih oblika turizma (kao npr. kongresni turizam, kulturni turizam, nautički turizam) • neplanska izgradnja • • • • • • • • • • • loša turistička ponuda (nedostatak sadržaja) neravnomjeran odnos kvalitete i cijene neizgrađeni imidž destinacije nepostojanje jedinstvene strategije za razvoj i promidžbu destinacije osrednja kvaliteta proizvoda udaljenost od velikih centara neadekvatna privatizacija neobnavljanje Hotela „Belvedere“ problemi administracije, spora reakcija koja usporava daljnja ulaganja i razvoj nedovoljna iskorištenost stručnog kadra uvoz radne snage PRILIKE: • ulaganje u razvoj infrastrukture (ulaganje u odvodnju, ulaganje u električnu energiju, ulaganje u prometnu infrastrukturu) • obnova do sada neobnovljivih i ratom uništenih kapaciteta • sadržajnija turistička ponuda • uvođenje novih niskotarifnih letova • završavanje autoceste do Dubrovnika • gradnja Pelješkog mosta • dovršenje procesa privatizacije • uvođenje u ponudu autohtonih proizvoda • značajniji razvoj selektivnih oblika turizma • pružanje visokokvalitetnih doživljaja posjetiteljima • veći broj domaćih i stranih investicija • daljnji razvoj turizma u skladu s načelima održivog razvoja • prepoznata destinacija brodskih putovanja PRIJETNJE: • izražena sezonalnost • masovni turizam • ubrzano povećanje kvalitete proizvoda u konkurentskim destinacijama • jaka konkurencija • neadekvatan proces privatizacije • manjak sadržaja • zanemarivanje važnosti izračuna prihvatnih kapaciteta • ekološke prijetnje koje negativno utječu na turizam (vulkanski oblak, onečišćenje obale na Pelješcu) • zapostavljanje važnosti promjena na tržištu (statičnost i slaba reakcija na promjene na turističkom tržištu) 23 SMJERNICE DALJNJEG RAZVOJA T GRAD DUBROVNIK LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE urizam na području grada Dubrovnika vodeća je djelatnost Općine i Županije. Današnji turisti zahtijevaju sadržajniju turističku ponudu, iznimno su osjetljivi na ljepotu mjesta, bioraznovrsnost; često su to dobro upućene osobe koje su se informirale prije nego su krenule na put i osjetljive su na opću kvalitetu usluga tražeći vrijednost za novac. Najveći pritisci turizma na okoliš su posljedica koncentracije turista u relativno ograničenom prostoru i vremenu. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti planiranju razvoja turizma i problemima koji danas postoje na području Županije. Turizam se neprestano mijenja, stoga se stalno moraju tražiti nove ideje i proizvodi koji mogu poboljšati turističku ponudu. Izuzetno je važno da se pri stvaranju i razvoju turizma ne ponavljaju pogreške zemalja koje su taj razvoj prošle. 24 Strateške smjernice razvoja turizma na području grada Dubrovnika su: • ulaganje u razvoj infrastrukture (razvoj komunalne, prometne i institucionalne infrastrukture). Time bi se riješili mnogi problemi grada; boljim prometnim rješenjima mogle bi se smanjiti gradske gužve. Jedan od prijedloga rješenja ljetne gužve na Pilama otvaranje je jedinstvenog booking centra s dispečerom koji bi upućivao i raspoređivao turističke autobuse tijekom velikih gužva • nosivi kapaciteti (važna smjernica daljnjeg razvoja i samog funkcioniranja turizma). Izračunavanjem nosivih kapaciteta uvelike bi se moglo pridonijeti kvalitetnijem doživljaju destinacije te bolje organizirati sam prihvat turista • održivi turizam i daljnji razvoj destinacije u skladu s načelima održivog turizma (npr. očuvanje okoliša posebnim zakonima o zaštiti, planska izgradnja, korištenje obnovljivih izvora energije) • ulaganje u sadržajniju ponudu, stvaranje novih izleta, te bogatija ponuda društvenih događanja (barem u sezoni) • definiranje imidža destinacije, stvaranje jedinstvene strategije i promocije destinacije (odluka kakav se turizam želi razvijati, u skladu s time prilagoditi ponudu potrebama tržišnog segmenta koji se želi pridobiti) • produženje sezone, još bolji razvoj selektivnih oblika turizma (kongresnog turizma, kulturnog turizma, ruralnog turizma, nautičkog turizma i dr.). Samim razvojem ovih oblika turizma obogatila bi se ponuda Grada, ali i znatno smanjila sezonalnost • bolja promocija autohtonih proizvoda i tradicionalnih suvenira ( suveniri s motivima Dubrovnika, dubrovački tradicionalni nakit, džem od ljute naranče, torta od skorupa, arancini…) • razvoj stručnih kadrova, prilagodba nastavnih programa Sveučilišta s potrebama na tržištu rada • osiguranje bolje poduzetničke klime: poticati ulaganja smanjenjem administrativnih zapreka, razvijati malo i srednje poduzetništvo, ubrzati proces privatizacije 25 26 OPĆINA KONAVLE LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE OPĆINA KONAVLE 27 POVIJESNI RAZVOJ N ZEMLJOPISNI PODACI I OPĆINA KONAVLE LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE aziv Konavle potječe od latinske riječi “canale”, “canalis” ili “kanali” za navodnjavanje, jer je u rimskom razdoblju postojao vodovod iz istočnog dijela Konavala (Vodovađa) u Epidaur (Cavtat). Područje je nastanjeno još od paleolitika i neolitika o čemu svjedoče ostaci nađeni u konavoskom polju, kameno strugalo i okamenjene životinjske kosti. U 4. i 5. st. prije Krista u Konavlima su živjela ilirska plemena Plerejaca i Ardijejaca, a dva stoljeća kasnije došli su Rimljani; središte njihove vlasti bio je Epidaur (Cavtat). U 7.st. Epidaur su razorili Slaveni i Avari te ga zauzeli kao i ostatak Konavala. Konavle su mijenjale svoje vladare sve do početka 15. stoljeća, kada ih je kupila Dubrovačka Republika od bosanskih vladara. Nakon pada Dubrovačke Republike, francuska vlast preuzima područje Konavala koje ekonomski propada, a zatim dolaze pod austrougarsku vlast pod kojoj ostaju cijelo stoljeće. Do osamostaljenja Republike Hrvatske, 1991., Konavle su bile u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Općina Konavle osnovana je 1993. kao jedinica lokalne samouprave na području Dubrovačko-neretvanske županije sa sjedištem u Cavtatu. 28 zdvojena je to geografska cjelina unutar dubrovačke regije, smještena na krajnjem jugoistoku Hrvatskog primorja i Republike Hrvatske, te prva po veličini od 22 jedinice lokalne samouprave Dubrovačko - neretvanske županije, s površinom teritorija od 209 km2, u dužini do 35 km i širini do 12 km. Proteže se od Rta Oštro na istoku do Oboda na zapadu, gdje graniči sa Župom dubrovačkom, dok na sjeveru graniči s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, a na jugu s Jadranskim morem. Ima dva granična prijelaza prema Republici Crnoj Gori, Karasovići - Debeli brijeg i Konfin – Prevlaka. Sastoji se od 33 manja i veća naselja s brojnim zaselcima, razmještenim po Donjoj Bandi (priobalnom dijelu): Cavtat, Zvekovica, Močići, Čilipi, Komaji, Popovići, Radovčići, Gruda, Poljice, Pločice, Mikulići, Molunat, Đurinići i Vitaljina; Gornjoj Bandi (središnji dio uz Konavosko polje prema brdima): Uskoplje, Gabrili, Drvenik, Mihanići, Pridvorje, Lovorno, Ljuta, Zastolje, Dunave, Dubravka, Vodovađa, Gunjina i Palje Brdo; te Konavoskim brdima: Jasenica, Brotnice, Šilješki, Stravča, Duba Konavoska i Kuna Konavoska. Isprepletenost triju prirodnih cjelina: obalnog krškog pojasa u središnjem dijelu koji čini obala okomitih, strmih stijena, visokih do tristo metara, središnjeg dijela, Konavoskog polja u koje se slijevaju rijeka Ljuta, Konavočica i Kopačica i sjevernog brdskog dijela gdje dominiraju planine Sniježnica (najviši konavoski vrh 1234m) i Bjelotina. STANOVNIŠTVO G odine 1948. na ovom je području živjelo 8 906 osoba, pad stanovništva bilježi se do 1981., dok je u 1991. broj porastao na 9 074 osobe; po posljednjem popisu stanovništva iz 2001., u Općini Konavle živi 8 250 stanovnika te je najmnogoljudnija općina u Županiji. Glede nacionalne strukture, prema posljednjem popisu iz 2001., područje je homogeno čisto, s udjelom domaćeg, hrvatskog stanovništva od 96,5 %. U Konavlima se kršćanstvo počelo širiti poslije Konstantinovog milanskog edikta 313., a pretpostavlja se da je već u 4. stoljeću, u tadašnjem Epidauru bila biskupija. Kršćanstvo se zadržalo do danas, a u 2006. zabilježeno je oko 96% pripadnika Katoličke crkve. FLORA I FAUNA B ogatstvo biljnih i životinjskih vrsta, pripada području eumediterana. Trećina površine prekrivena je šumama, u obalnom krškom dijelu prevladavaju niske šume makije, šume borova i čempresa. Zastupljene su i česvina, dub, a u manjem udjelu oštrika. U središnjem dijelu (polju) vegetacija je vazdazelenih niskih grmova – garig (ružmarin, vrijes, pelin) i alepski bor, uz brda hrastova i grabova šuma. Sjeverni brdski dio prekrivaju oskudni pašnjaci i goli kamenjar, manje šumice balkanskog javora gluhača uz Sniježnicu. Zastupljene vrste su rogač i maslina, a rasprostranjene su pojedine endemične biljke i samoniklo aromatično bilje i raslinje: pelin, vrijesak, grab, smrijek, biljka mandragora. Zaštićene biljke su: grmoliki jupiterov ranjenik (bijeli pelin), vilinska planika, dubrovačka zečina, a predstavnici prizemnih zajednica su: kadulja, majčina dušica, komorač, sljez, drijenak, brštan, dubašac, kamilica, metvica. Od životinjskih vrsta područje nastanjuju: fazani, od zvjeradi divlja svinja, čagalj, jazavac, vuk, kuna, lisica i gušteri; ); na cavtatskim otočićima je i gnjezdište galeba klaukavca. Morske životinje čine različite vrste riba, mekušaca i školjaka; tu je i najveće prirodno stanište riječnih kornjača u Hrvatskoj, a radi se na zaštiti rijeke Ljute (autohtonih vrsta riječnih rakova). 29 GOSPODARSTVO Od aktualnih gospodarskih aktivnosti mogu se izdvojiti: • proizvodnja vina • proizvodnja maslinovog ulja • poljodjelstvo • stočarstvo • turizam • obrt - tradicionalni zanati • kulturni događaji i folklor OPĆINA KONAVLE LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE RESURSI 30 PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA • ukupno 380 kulturno – povijesnih spomenika/lokacija • brojne crkve; srednjovjekovna groblja: Crkva sv. Đurđa (Cavtat), Crkva sv. Mihajla (otok Mrkan), Crkva sv. Petra (otok Supetar), Crkva sv. Petra (Uskoplje), Crkva sv. Ane (Obod), Crkva sv. Đurđa (Močići), Crkva sv. Luke (Komaji), Crkva sv. Đurđa (Popovići), Crkva sv. Tome (Radovčići), Crkva sv. Ane (Poljice), Crkva sv. Đurđa (Mikulići), Crkva sv. Spasa (Vitaljina), Crkva sv. Petra (Karasovići), Crkva sv. Pavla (Pavle brdo), Crkva sv. Vida (Vodovađa), Crkva sv. Križa i sv. Barbare (Dubravka), Crkva Male Gospe (Dunave), Crkva sv. Ane i sv. Ilije (Lovorno), Crkva sv. Nikole (Kuna), Crkva sv. Srđa i Bahka (Pridv orje), Crkva sv. Mihajla (Mihanići), Crkva sv. Martina (Drvenik), Crkva sv. Mitra (Gabrile), Crkva sv. Luke (Brotnice), Crkva sv. Stjepana (Duba), Crkva sv. Ilije (Uskoplje) rodna kuća Vlaha Bukovca zbirka Baltazara Bogišića • mauzolej obitelji Račić • pinakoteka Crkve svetog Nikole • Zavičajni muzej Konavala • tvrđava Soko u Dunavama • tvrđava Oštro na Prevlaci • franjevački samostan i Knežev dvor u Pridvorju • sustav mlinica i stupa na rijeci Ljutoj arheološki lokaliteti: ilirske nekropole – gomile, stećci, kominate, glagoljski natpis galerija Miha Šiše Konavljanina i slikarski atelijer Antonije Rusković Radonić • • MANIFESTACIJE • • • • • • folklorne priredbe u Čilipima Cavtatsko ljeto Epidaurus festival Festival „Glazba i riječ“ Susret klapa „Na me pogled tvoj obrati“ Karnevalske tradicije 31 FAZE RAZVOJA TURIZMA Prva faza: prije Domovinskog rata Bilo je 3000 ležaja u hotelskom te oko 1150 ležaja u privatnom smještaju, 900 mjesta u autokampovima. Najveći pokretač turizma, poljoprivrede i trgovine bilo je poduzeće Agrum, koje je otkupljivalo poljoprivredne proizvode od seljaka te je u svom vlasništvu imalo brojne restorane, trgovine, mljekaru, vinariju i zapošljavalo veliki broj lokalnog stanovništva. Poduzeće „Hotelsko Cavtat“ bilo je vodeće hotelsko poduzeće i zapošljavalo velik broj stanovništva. Treća faza – poslije Domovinskog rata Tek 2003. počinje pravi procvat turizma; do tada su obnovljeni svi hoteli osim hotela Makedonija, poboljšan privatni smještaj, obnovljena seoska domaćinstva, nastavljaju se izvedbe folklora u Čilipima. U svrhu turizma osmišljava se nova ponuda s naglaskom na autohtonost područja, obnavljaju se i stari mlinovi, vodenice, vinski podrumi, konobe. Povećavaju se smještajni kapaciteti, slijedi nova ponuda turističkih izleta, što doprinosi boljoj posjećenosti i produžetku turističke sezone. Tablica 1. Smještajni kapaciteti 2010. (broj kreveta) OPĆINA KONAVLE LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE Druga faza: tijekom Domovinskog rata To je doba stagnacije, od 1991. do 1993., bez turističkih dolazaka i prihoda od turizma. Uništen je veći dio objekata i kulturnog blaga, no 1993. kreću letovi sa zračne luke Čilipi. Konavljani kreću u obnovu svoje djedovine i obnovu hotela. 32 Vrsta smještaja Cavtat Molunat Ostala mjesta Hoteli 2 495 - - Privatni smještaj 1 279 241 149 Izvor: Turistička zajednica Općine Konavle Hoteli su smješteni samo u Cavtatu, i to njih sedam, od koji se ističe Hotel Croatia, vodeći hotel na hrvatskoj obali, te hotelski lanac Iberostar koji je preuzeo hotele Albatros, Epidaurus i Cavtat. Kapacitet privatnog smještaja posljednjih je godina u porastu, a rasprostranjen je po cijelom području Konavala. Osim hotela i privatnog smještaja, tu su i kampovi; tri kampa u primorskom mjestu Molunat i dva u Cavtatu, svi u privatnom vlasništvu. Tablica 2. Dolasci i noćenja u Općini Konavle Godina Domaći Strani 2001. 9 715 54 643 Ukupno dolasci 64 358 Domaći Strani 31 602 378 569 Ukupno noćenja 410 171 2002. 8 084 56 810 64 894 22 779 411 246 434 025 2003. 10 825 60 338 71 163 31 754 427 632 459 386 2004. 11 301 64 204 75 505 30 552 459 995 490 547 2005. 11 210 74 429 85 639 29 060 492 401 521 461 2006. 10 190 71 233 81 423 27 720 475 045 502 765 2007. 10 167 68 922 79 089 28 761 455 462 484 223 2008. 6 403 69 050 75 453 24 426 462 352 486 778 2009. 4 748 68 387 73 135 17 302 439 305 456 607 Izvor: Turistička zajednica Općine Konavle U razdoblju od 2001. do 2006. broj dolazaka ima trend rasta, nakon čega taj broj znatno opada, kao i broj ukupnih noćenja koji počinje opadati godinu prije. U dolascima i noćenjima prednjače strani turisti. Tijekom 2010. zaustavljen je negativni trend smanjenja broja noćenja započet 2005. te je ostvareno 5,1% više noćenja u odnosu na 2009., i to u svim vrstama smještaja Tablica 3. Struktura noćenja prema zemlji podrijetla turista Država 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Belgija 45 706 39 991 45 559 42 444 40 857 36 025 35 243 34 646 Francuska 9 366 24 059 48 119 77 993 62 525 52 040 71 470 81 574 Irska 10 267 29 427 33 398 34 172 32 929 25 683 24 141 18 341 Italija 13 258 12 569 12 178 10 214 9 598 9 123 8 323 8 326 Njemačka 127 980 122 234 95 732 74 909 68 493 43 051 40 729 46 564 49 367 Rusija 46 440 35 474 42 745 60 263 86 281 78 864 54 300 Velika B. 55 694 61 581 87 956 108 796 83 655 80 946 86 865 78 634 Ukupno 308 711 32 5335 365 687 397 895 358 320 333 149 345 635 322 385 Izvor: Turistička zajednica Općine Konavle Turisti iz Njemačke do 2005. kontinuirano ostvaruju najveći broj noćenja. Od 2005. do 2007. najviše su zastupljeni turisti iz Velike Britanije a od 2007. Rusi. U posljednje dvije godine, na području Općine Konavle najčešće borave turisti iz Velike Britanije, Rusije i Francuske, a vraćaju se i turisti iz Njemačke. Ukupan broj svih noćenja ima trend rasta do 2005., po stopi od 28,9%, a nakon toga opada za 23,4%. 33 REZULTATI ISTRAŽIVANJA OPĆINA KONAVLE LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE I 34 straživanje je provedeno u Općini Konavle, ispitanici su trajno naseljeni stanovnici, ispitani su slučajnim odabirom i to 131 ispitanik u razdoblju od travnja do kolovoza 2010. Oko 61% ispitanika smatra da bi osiguranje dostupnosti edukacijskih materijala prema važnosti lokaliteta bilo jedan od glavnih ciljeva koji bi unaprijedili razvoj zajednice. Tu je riječ o raznim edukacijskim materijalima (brošure, vodiči) koji bi bili dostupni na svim lokacijama turističke ponude, bilo da su to hoteli, kampovi, privatni smještaj, restorani, galerije, lokacije uključene u izletničku ponudu ili manifestacije. Materijali bi prvenstveno trebali biti dostupni svim djelatnicima u turizmu koji svakodnevno mogu promovirati regiju, što znači da se prethodno moraju educirati o svim lokalitetima. Oko 71% ispitanika smatra da je usavršavanje i obrazovanje djelatnika u turizmu izrazito važno. Vrlo je važno da se i lokalno stanovništvo educira o svim lokalitetima jer ono može najbolje promovirati svoju regiju, budući da je u Konavlima razvoj ruralnog turizma u sve većem porastu i da sve više ljudi otvara svoja seoska domaćinstva za posjetitelje i turiste. Problem je što su u dosadašnjim edukacijskim materijalima bili zastupljeni samo pojedini lokaliteti sveukupne turističke ponude, a ostali su zapostavljeni, no ne i manje važni; to se događa upravo zato što među najvažnijim organima u turizmu, kao i među lokalnim stanovništvom, već dugo vlada svijest da će se turisti privući samo onim što je „najpoznatije“ u nekoj zajednici, pa nema zalaganja za uvođenje inovacija u turističku ponudu. Iz rezultata istraživanja vidljivo je i kako je najveći broj ispitanika podržao činjenicu da je važno sudjelovanje države u osiguranju sredstava i povoljnih uvjeta investicija kao i osiguranje povoljnih uvjeta kreditiranja, zatim prilagodba zakonske regulative, olakšice investitorima, osiguranje sredstava za opću turističku promociju te usavršavanje i obrazovanje turističkih djelatnika, što polovica ispitanika smatra vrlo važnim. Oko 50% ispitanika djelomično se slaže da su vrijednosti koje turisti prepoznaju dobro istaknute, te se trećina njih slaže da su neke vrijednosti bolje istaknute radi privatnih interesa. Više od 50% ispitanika slaže se da je suradnja u promidžbi regije nedovoljna i nepotpuna. Najveće nezadovoljstvo lokalni ispitanici izrazili su u pogledu pružanja informacija posjetiteljima; 31% ih smatra da postojeći informacijski centar ne pruža dovoljno informacija posjetiteljima, a 52% njih smatra da su postojeći tiskani materijali u nedovoljnoj mjeri primjereni potrebama posjetitelja. Konavle imaju bogatu kulturno – povijesnu i prirodnu baštinu, očuvanu stoljetnu tradiciju, te se, ponajprije među stanovništvom, sve više budi svijest da se ti potencijali razvoja regije moraju ujediniti u jedinstven turistički proizvod s naglaskom na autohtonost kraja. Poduzeti su i prvi koraci kada su Konavljani prepoznali potencijal zajednice za razvoj ruralnog turizma, uredili svoja seoska domaćinstva za prihvat posjetitelja i osnovali Udrugu lokalnih poduzetnika koja ima važnu ulogu u razvoju i promociji te vrste turizma. Naglasak se stavlja na održivi razvoj i ekološku zaštitu, a sve s ciljem da Konavle postanu vodeća destinacija ruralnog turizma u državi. Preko 65% ispitanika nije upoznato s pojmom, značenjem i važnošću LEADER pristupa. SWOT ANALIZA • • • • • • • • • • • • • • • SNAGE: • povoljni uvjeti za razvoj poljoprivrede (uzgoj autohtonih poljoprivrednih vrsta) • povoljni klimatski uvjeti za vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, pčelarstvo, stočarstvo, ribarstvo • povoljan geografski položaj • očuvani okoliš nezasićenost prostora obala prikladna za izgradnju turističkih objekata bogata kulturno – povijesna baština arheološki lokaliteti bogatstvo kulturnih i zabavnih rekreativnih sadržaja nadaleko poznata tradicionalna konavoska nošnja i vez tradicionalni zanati glazbena tradicija proizvodnja svjetski poznatih vina razvoj ruralnog turizma (brojna seoska domaćinstva) povećavanje broja poduzetnika, naročito u ruralnom turizmu zračna luka – glavni nositelj turizma (kontinuirani rast zračnog prometa) pogodno područje za razvoj ekološke proizvodnje brojni smještajni kapaciteti (hoteli, apartmani, kampovi) ljudski potencijali – iskusna radna snaga u pojedinim područjima (poljoprivreda, ribarstvo, turizam, izrada nošnji i vezova, postolarstvo, kameno klesarstvo, pletenje, stolarstvo, svilarstvo) 35 SLABOSTI: • nedostatak financijskih sredstava • nedostatak kvalitetnih stručnjaka • loša infrastruktura (loša izgradnja glavne Jadranske ceste, nerazvedenost lokalnih cesta) • izražena sezonalnost • nedovoljna zastupljenost selektivnih oblika turizma • nemogućnost otkupa poljoprivrednih proizvoda • nezainteresiranost mlade populacije za razvoj turizma • sporo provođenje razvojnih planova i programa • loša turistička ponuda • neizgrađen imidž regije PRILIKE: mogućnost razvoja selektivnih oblika turizma (avanturistički, izletnički, kulturni, kongresni) • produžetak turističke sezone • razvoj organskog uzgoja • organizirana poljoprivredna proizvodnja • pružanje visokokvalitetnih doživljaja posjetiteljima • domaće i strane investicije • sadržajnija turistička ponuda • obnova i promocija povijesnih spomenika • uključivanje u ponudu manjih zapostavljenih ruralnih cjelina • postati vodeća regija u ruralnom turizmu u državi • poboljšanje infrastrukture • povećanje broja smještajnih kapaciteta • autocesta do Konavala • razvoj pogranične trgovine • veći razvoj malog poduzetništva • iskorištenje tradicionalne ruralne arhitekture u svrhu turizma • očuvanje autohtonih proizvoda regije • neiskorišteni prirodni resursi OPĆINA KONAVLE LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE • 36 PRIJETNJE: • klimatski uvjeti koji uzrokuju sezonalnost • ekonomska kriza • nedostatak poticajnih mjera za razvitak poljoprivrede, pčelarstva i stočarstva • nedostatak poticajnih programa za razvoj ruralnih prostora i tradicionalnih obrta • raseljavanje stanovništva • tranzitna destinacija • velika konkurencija • ubrzano povećanje kvalitete proizvoda konkurentskih destinacija • masovni turizam SMJERNICE DALJNJEG RAZVOJA Tablica 4. Glavna područja razvoja Općine Konavle Glavna područja razvoja Negativni aspekti Pozitivni aspekti Nosivi kapaciteti Općine Prometna infrastruktura nedovoljna Izgrađenost Općine u granicama za proširenje turističke sezone Edukacija o atrakcijama regije; lokalno planiranje i razvoj Nedovoljna educiranost o svemu što Spoznaja o potrebi širenja ponude; regija može ponuditi; nedovoljna su- lokalno stanovništvo uključuje se u radnja i povezanost u djelovanju turi razvoj ruralnog turizma stičkih organa i stanovništva; djelo mično planiranje Gospodarstvo Turizam kao dominantna djelatnost nije uključen u druge gospodarske grane. Nedovoljan plasman domaćih autohtonih proizvoda Prirodni (položaj, reljef, obala za izgradnju...) i društveni činitelji (kulturno-povi jesna baština, demo grafski činitelji...) Zadovoljenje postojećom ponudom; Netaknuta priroda, autohtonost, zapostavljanje i nedovoljno uključi- tradicija, bogata povijesna baština, vanje u ponudu pojedinih prirodnih starine, arheološka nalazišta i kulturnih lokaliteta Razvoj poduzetništva, potencijal u obiteljskim gospodarstvima i obrtima, poljoprivreda, turizam, novi pro izvodi i usluge Izvor: Istraživanje autorice 37 OPĆINA KONAVLE LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE U 38 Općini Konavle potrebno je razviti odnose i komunikaciju između svih sudionika u turizmu, kao i razviti strategiju regionalnog turizma usmjerenog na ključna područja tematski povezana; prvenstveno se to odnosi na ruralni turizam koji bilježi uspjehe i predstavlja sasvim novi proizvod koji se temelji na izvornosti čitave regije i konceptu održivog razvoja, popraćen drugim selektivnim oblicima turizma. Za razvijanje takve strategije potrebno je prvenstveno: izgraditi imidž regije po kojem će biti prepoznatljiva, povećati postojeće poticajne mjere za razvoj seoskih domaćinstava i tradicionalnih zanata, uvesti poticajne mjere u poljoprivredi te ostvariti suradnju između organa u turizmu i lokalnog stanovništva. Gospodarski razvitak Konavala treba se temeljiti na resursima kojima raspolaže. U svezi s tim moguća je valorizacija prometa, turističkih potencijala i djelatnosti koje su povezane s razvitkom turizma. Upravo su nositelji dosadašnjeg razvitka bile djelatnosti turizma i ugostiteljstva, prometa, poljoprivreda, trgovina, ribarstvo i obrtništvo. Mogući ciljevi gospodarskog i društvenog razvitka temelje se na vanjskim i unutrašnjim čimbenicima. Na vanjske se ne može značajnije utjecati, a to su: gospodarska politika države, s osvrtom na regionalni razvitak, stupanj uključenosti države u međunarodne političke i gospodarske tokove, geopolitički i geostrateški položaj područja u državi i države u međunarodnim uvjetima. Na unutarnje čimbenike može se značajnije utjecati i to izborom pravaca i akcija dje- lovanja te optimalnom alokacijom resursa, a to su: raspoloživi prirodni resursi područja, raspoloživi ljudski resursi, razvoj infrastrukture, posebice one na koju može utjecati lokalna uprava i samouprava, tržište, razvoj tradicionalnih grana djelatnosti. Općina Konavle trebala bi razraditi i sustav stimulativnih mjera kao npr. odobrenje građevinskih dozvola, oslobađanje od raznih taksa i pristojbi, poreza na tvrtku i drugo. Također bi trebalo organizirati otkupne centre sa statusom državnih poduzeća za tržišno neorganizirane djelatnosti (individualnu poljoprivrednu proizvodnju zdrave hrane, ribarstvo, obrtništvo) koji bi uz zajamčene cijene stimulirali njihov razvitak; ili privatna poduzeća s državnom potporom u prvim godinama poslovanja. U turizmu je trenutno najznačajniji razvoj ruralnog turizma koji se očituje na rastu broja seoskih domaćinstava, bogatoj seoskoj tradicijskoj arhitekturi, tradicionalnim obrtima (ipak nedovoljno raširenima) i kulturi naroda i življenja. Nužno je obrazovanje lokalnog stanovništva u cilju unapređenja ponude i prezentacije iste na najbolji mogući način. U tu svrhu treba izraditi sadržajno obuhvatne brošure i vodiče koji će zainteresirati posjetitelje i približiti im ne samo atrakcije regije, već i povijest naroda i kraja, njihov način života, običaje, legende… Sportsko-rekreacijski, kulturni i zabavni sadržaji zastupljeni su u Konavlima u dovoljnoj mjeri, no ipak neravnomjerno raspoređeni. U ponudu bi se mogla uključiti i ostala manje turistička mjesta i naselja, koja imaju preduvjete za nadopunjavanje ponude već spomenutih selektivnih oblika turizma. Kao primjer samo jednog takvog dijela područja Konavala koji ima velike potencijale za razvoj avanturističkog turizma može se navesti poluotok Prevlaka. Danas se tamo pokušava stvoriti ponuda sportsko-rekreacijskih sadržaja uz plaže i uvale, no najvažnije pretpostavke koje priječe razvoj turizma nisu riješene, a to su pitanja prodaje zemlje investitorima, Hrvatima ili strancima, te pitanje lokalne i komunalne infrastrukture. Na području Konavala trebalo bi izgraditi još manjih objekata i vila koje bi pridonijele produženju sezone, a time se ne bi narušavao prostor niti bi u velikoj mjeri izlazio iz okvira seoske arhitekture. 39 40 OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJE LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJE 41 POVIJESNI RAZVOJ O OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJE LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE d 1399. sastavni je dio Dubrovnika, do danas poznato pod imenom Dubrovačko primorje, iako su se granice mijenjale sukladno ratovima i povijesnim događanjima. Središte je bilo u Slanome (jedna od najvećih dubrovačkih luka s dvama brodogradilištima, magazinom soli…). Godine 1806. pada pod vlast Francuza, propada brodarstvo, ukida se knežija, gradi se Napoleonova cesta. Pod vlašću Austrije, 1815.-1918., otvorena je muška škola u Franjevačkom samostanu koja je od 1890. obvezna i za djevojčice, produbljena je uvala, izgrađena velika kamena obala, vodovod i cesta od Slanoga do Zavale. Godine 1905. utemeljeno je Kulturno društvo „Sloga“. Nakon II. svjetskog rata grade se zadružni domovi i škole, Tvornica za preradu ribe „Primorka“ u Slanome, u Banićima je bila farma koka nesilica, u Dolima pogon za proizvodnju eteričnih ulja, nakon zatvaranja tvornice na njenim se temeljima gradi Hotel „Admiral“, potom Hotel „Osmine“ i nekoliko odmarališta. Godine 1997. osnovana je kao nova teritorijalna jedinica lokalne samouprave tj. Općina. 42 ZEMLJOPISNI PODACI I zdvojena je kao političko-teritorijalna i geografska cjelina na krajnjem jugu Hrvatskog primorja i Republike Hrvatske, sa sjedištem u Slanome. Druga je po veličini između dvadeset dvije jedinice lokalne samouprave Dubrovačko-neretvanske županije s površinom od 197,11 km2 ili 11.06% površine Županije. Graniči s Dubrovnikom, kopnom na jugoistoku i morem na jugozapadu, općinskom jedinicom lokalne samouprave Ston na zapadu, a prema sjeveroistoku i sjeverozapadu graniči s državom Bosnom i Hercegovinom. Ima čak četiri granična prijelaza prema Republici Bosni i Hercegovini: Bistrina - G. Klek, Imotica - Duži, Čepikuće - Trebimlja i Slano – Zavala. Sastoji se od dvadeset samostalnih naselja i stotinjak postojećih ili napuštenih zaselaka. Majkovi-Ratac, Slano, Banja, Grgurići, Slađenovići, Kručica, Banići, Smokvina i Doli priobalna su područja smještena u malim uvalama, oko plodnih zemljišta i vrela, uz jadransku turističku cestu. Topolo, Štedrica, Imotica, Visočani, Smokovljani, Stupa i Ošlje, te istočno, Čepikuće, Lisac, Podimoč, Točionik, Trnovica, Mravinca, Podgora, Trnova i Majkovi, ostala samostalna naselja, razmještena su u brdovitom zaleđu Primorja uz staru Napoleonovu cestu i dalje do hercegovačkih brda. Isprepletenost dvaju prirodnih cjelina: priobalnih područja smještenih u malim uvalama oko plodnih zemljišta i vrela uz jadransku turističku cestu i naselja razmještenih u brdovitom zaleđu Primorja uz staru Napoleonovu cestu i dalje do hercegovačkih brda, čini ovu Općinu posebnom i ističe je od ostalih jedinstvenim reljefom. STANOVNIŠTVO G odine 1948. na ovome su području živjele 4554 osobe, a po posljednjem popisu stanovništva iz 2001., živi 2216 stanovnika, što je najmanji broj u proteklih 1,5 stoljeća FLORA I FAUNA B iljne i životinjske vrste bogatstvo su ovoga kraja jer uži pojas prati samu morsku obalu i pripada vazdazelenoj, eusredozemnoj zoni. Zastupljene vrste su rogač, drvenasta mlječika i razne vazdazelene vrste u sklopu makije. Širi pojas pokriva brdovite terene, a ulazi i u dio Hercegovine te pripada listopadnoj, submediteranskoj zoni. Pripada zoni sredozemne fitogeografske regije sa smanjenim intenzitetom ili potpunim prekidom vegetacije uzrokovanom visokim ljetnim temperaturama te izrazitim sušama. Najveće površine zauzimaju niže zajednice makije (lovor, planika, tršlja, borovica ili smrič, mirta, zelenika, lemprika, oskoruša, divlja kruška, trnina), gariga (ruzmarin, vrijes, oštrikovina, pelin) i šikare. Prevladavaju autohtone vrste hrasta crnike ili česvine, a u novije vrijeme sve veću površinu zauzima alepski i primorski bor i izdvojena stabla ili velike skupine čempresa. Predstavnici raznih prizemnih zajednica su: kadulja, sredozemna mlječika, smilje, preslica, majčina dušica, brčak, kamilica, bokvica, badelj, bazga, sljez, drijenak, bobovnik, mnogobrojne trave. Prisutne su i suptropske i tropske vrste: palma, akacija, aloa, eukaliptus, kaktus, agava te ukrasne već udomaćene oleandar i tamaris. Od životinjskih vrsta područje općine nastanjuju: jarebica kamenjarka, prepelica pućpura, fazan, zec, divlja svinja, lisica, čagalj, vuk, kuna bjelica, jazavac i mungos. Osim kopnenih životinja, bitno je spomenuti i one u moru, a to su različite vrste riba, mekušaca i školjaka. od kojih se najviše izdvajaju kamenice i dagnje. 43 GOSPODARSTVO Od aktualnih gospodarskih aktivnosti mogu se izdvojiti: • proizvodnja maslinovog ulja • ribolov • turizam • obrt • prerada ljekovitog bilja (aromatične i endemične biljke) • stočarstvo i pčelarstvo • kulturni događaji i folklor. OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJE LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE Stanovništvo daje prednost ekološkoj proizvodnji, ali postoje određena ograničenja: • nepostojanje organizirane agrikulturne proizvodnje • nedostatak financijskih sredstava • nedostatak vode i sustava za navodnjavanje • nedostatak prerade ljekovitog, aromatskog i začinskog bilja • nedostatak ekološke osviještenosti u zajednici. 44 RESURSI PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA • Crkva sv. Marije Magdalene - Banići • Crkva sv. Ivana Krstitelja, Crkva sv. Vlaha, Crkva sv. Roka, Knežev dvor, Ljetnikovac Ohmučević, Kompleks Knežići - Slano • Crkva sv. Mihajla, Crkva sv. Ante - Imotica • nekropola stećaka, Crkva sv. Martina, Crkva sv. Roka - Čepikuće • seoska lokva, Crkva sv. Ivana, Crkva sv. Nikole - Trnovica • ladanjsko-gospodarski kompleks Milić-Ljuban - Doli • Crkva sv. Nikole, Crkva sv. Petra i Pavla - Ošlje • Crkva sv. Ane - Podimoć • nekropola stećaka i “Vlaško greblje” - Smokovljani • Crkva sv. Stjepana - Topolo • Crkva sv. Ivana Krstitelja - Trnova • prirodni i arheološki lokaliteti – stećci (ornamentalni stećci u Dolima, arheološki lokaliteti iz prapovijesnog doba u Kručici) • rijetka prirodna staništa (samonikli oleandar kod Slanog, vrlo rijetka plosnata kornjača u Majkovima) • akvatorij Malostonskog zaljeva • unikatni vidikovci zapanjujuće ljepote MANIFESTACIJE Uskrs u Primorju • Tradicionalni sajam na otvorenome Sidž u Slanome • Klapske večeri • FAZE RAZVOJA TURIZMA Prva faza: prije Domovinskog rata Bilo je ukupno 1000 postelja u hotelskom, 800 u privatnom smještaju i oko 2000 mjesta u autokampovima. Hoteli i restorani zapošljavali su velik broj lokalnog stanovništva. Otkupljivali su se domaći poljoprivredni proizvodi. Izgrađene su lokalne ceste te je ojačala infrastruktura. 45 Tablica 1. Turistički promet od 1985. do 1991. Godina Dolasci Noćenja Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Ukupno 1985. 10 561 23 173 33 734 98 533 200 244 298 777 1986. 10 875 22 808 33 683 93 156 202 691 295 847 1987. 8 762 20 072 28 834 78 399 172 533 250 932 1988. 10 838 16 755 27 593 91 922 140 927 232 849 1989. 10 070 16 603 26 673 92 706 149 623 242 329 1990. 7 676 13 756 21 432 57 696 120 129 177 825 Izvor: Promet turista u primorskim općinama 1985.-1990., DZS, Zagreb Druga faza: tijekom Domovinskog rata Bez turističkih dolazaka i ostvarenog prihoda od turizma, Dubrovačko područje izgubilo je 700 milijuna eura prihoda od inozemnog i domaćeg turizma u razdoblju od 1991. do 1995. Tablica 2. Turistički promet od 1991. do 1995. OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJE LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE Godina 46 Dolasci Noćenja Domaći Strani Ukupno Domaći Strani Ukupno 1991. 1 256 1 085 2 341 6 456 12 556 19 012 1992. 0 0 0 0 0 0 1993. 0 0 0 0 0 0 1994. 0 0 0 0 0 0 1995. 0 0 0 0 0 0 Izvor: Promet turista u primorskim općinama 1991.- 1995., DZS, Zagreb Treća faza: poslije Domovinskog rata Mnogi se stanovnici nisu vratili u Primorje, a oni koji jesu, bili su zaokupljeni obnovom svojih domova. Bilo je teško povjerovati da će Primorje opet zaživjeti i ponovno privlačiti turiste iz svih krajeva svijeta. Prilikom obnove dogodila se nepopravljiva šteta jer su se gradile moderne kuće, objekti i ustanove, umjesto tradicijske, autohtone i ambijentalne izgradnje koja se stapa s okolišem na primjeren način. Primorje je time izgubilo veliki dio svoje čari i ljepote koja se u novije vrijeme pokušava nadomjestiti i vratiti u prvobitno stanje. Snažni potres 1995. iznova je nanio veliku materijalnu štetu pojedinim dijelovima Dubrovačkog primorja pa je opet potreban oporavak. Turisti su se počeli ponovno vraćati, ali ne istim intenzitetom kao prije Domovinskog rata. Tablica 3. Smještajni kapaciteti Godina Slano Banići Doli 2001. 1 073 - - 2002. 1 057 75 - 2003. 1 098 75 - 2004. 1 203 75 - 2005. 1 284 75 - 2006. 1 295 75 16 2007. 1 295 75 16 2008. 1 966 75 20 2009. 1 966 75 20 Izvor: Promet turista u primorskim gradovima i općinama od 2001. do 2009.,DZS, Zagreb U navedenom razdoblju došlo je do povećanja broja postelja i to za 92% prosječno godišnje 8,5%. Osim kampova i privatnog smještaja postoje i Hotel „Osmine“ *** sa 168 dvokrevetnih soba i jednim apartmanom te Hotel „Admiral“***** sa 199 dvokrevetnih soba, četrnaest jednokrevetnih, dvije invalidske, četrnaest obiteljskih i devet apartmana. Tablica 4. Kretanje turističkog prometa Godina Dolasci Noćenja Domaći Inozemni Ukupno Domaća Inozemna Ukupno 2001. 349 14 897 15 246 2 160 61 745 63 905 2002. 477 8 378 8 855 3 050 69 159 72 209 2003. 375 8 969 9 344 2 221 70 350 72 571 2004. 548 9 217 9 765 3 113 74 652 77 765 2005. 665 11 329 11 994 4 688 85 811 90 499 2006. 785 11 502 12 287 4 317 80 932 85 249 2007. 738 10 765 11 503 4 463 78 172 82 635 2008. 890 12 908 13 798 5 492 89 841 95 333 2009. 1 023 13 944 14 967 6 210 97 557 103 767 ∑ 16 007 189 164 205 171 45 871 795 474 841 345 Izvor: Promet turista u primorskim gradovima i općinama od 1997. do 2009.,DZS, Zagreb U analiziranom razdoblju došlo je do pada ostvarenih dolazaka i to prosječno godišnje 0,23%, ali zabilježen je porast ostvarenih noćenja i to prosječno godišnje 6,25%, Što znači da je došlo do porasta ostvarenih noćenja i to s četiri dana 2001. na skoro sedam dana u 2009. 47 Tablica 5. Struktura noćenja prema zemlji podrijetla 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Austrija 7 400 2 410 1 559 1 485 1 648 2 047 1 940 2 392 3 027 Češka 3 023 3 850 4 191 2 967 3 912 3 728 3 958 4 516 4 424 Francuska 814 1 984 5 598 11 371 16 040 14 988 14 474 15 946 12 680 Italija 1 658 2 744 3 569 3 407 4 832 4 938 4 626 3 895 4 576 Mađarska 649 955 960 1 137 1 525 1 813 2 006 1 884 2 544 Nizozemska 280 591 55 555 993 826 777 1 022 1 134 Njemačka 22 856 28 674 32 638 30 788 31 419 23 308 20 598 23 255 26 123 Poljska - 3 812 3 812 3 173 4 601 4 789 5 394 6 599 8 331 Slovenija 5 243 4 179 3 343 2 161 2 571 3 862 3 458 2 952 4 222 Slovačka - 625 597 345 558 89 791 1 255 1 665 V. Britanija 702 421 189 6 692 3 817 2 257 1 762 2 183 3 177 Ostali 19 120 18 914 14 47 10 571 1 395 17 547 18 388 23 492 25 654 Ukupno 61 745 69 159 70 350 74 652 85 811 80 932 78 172 89 841 97 557 OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJE LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE Izvor: Promet turista u primorskim gradovima i općinama od 2001. do 2009.,DZS, Zagreb 48 U strukturi inozemnih turista dominiraju turisti iz Njemačke. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I straživanje je provedeno u Općini Dubrovačko primorje, a ispitanici su bili trajno naseljeni stanovnici, 129 slučajno odabranih, u razdoblju od travnja do srpnja 2010. Preko 60% ispitanika složilo se kako bi strategija regionalnog turizma usmjerenog na ključna područja tematski povezana bila jedna od polaznih točaka koja bi imala svrhu unaprjeđenja zajednice. Riječ je o dokumentu s jasno definiranim ciljevima, sredstvima, misijom i vizijom cjelokupne općine s ciljem održivosti, jer je potrebno imati na umu dostupnost i ograničenost prirodnih resursa. Samim tim, trebalo bi poraditi na prepoznavanju regije kao ekoturističke destinacije, što bi podrazumijevalo izgradnju parkova, šumskih šetnica, staza za bicikliste, prezentiranje zdravog načina života i očuvane prirode kroz gastronomsku ponudu, opuštanje, ugodu i stvaranje dobrog osjećaja po mjeri čovjeka i privlačno prezentiranje kulturno-povijesne baštine, mir i tišinu u zaleđu Dubrovačkog primorja kao i slikovite pejzaže destinacije. To će biti teško izvedivo bez pomoći i potpore države, jer bilo kakve investicije u ovom kraju nailaze na velike administrativne i političke prepreke kojima je potrebno više vremena za bilo kakve akcije, nakon čega investitori uglavnom odustanu prije nego li izgube sve uloženo. Najviše ispitanika u istraživanju podržalo je potrebu osiguranja povoljnih uvjeta kreditiranja od strane države te, između ostaloga, i obogaćivanje postojeće ponude što bi dovelo do rasta potrošnje inozemnih turista, osiguranje sredstava za opću turističku promociju, poticanje razvoja proizvoda temeljenih na tradicijskoj, kulturnoj i prirodnoj baštini te ono najvažnije-poticanje usavršavanja djelatnika u turizmu. Preko 50% ispitanika složilo se kako su vrijednosti koje turisti prepoznaju slabo istaknute, a isto toliko njih je kritiziralo postojeće vrijednosti i posebnosti marketinških obilježja vlastite zajednice. Izraženo je nezadovoljstvo domaćeg stanovništva informacijskim centrom koji pruža informacije posjetiteljima. Čak 46,8% ispitanih negativno je ocijenilo njihovo djelovanje, 38,3% djelomično je zadovoljno onim što čine. Činjenica je da Primorje ima bogatu povijest, kulturu, tradiciju, potencijal za razvoj turizma, ali na žalost, nema nikoga tko bi to bogatstvo prepoznao, osmišljeno i maštovito kreirao u nov, bogat turistički proizvod i hrabro se upustio u maštovitu zemlju čudesa pružajući posjetiteljima nevjerojatnu pustolovinu bogatu jedinstvenim povijesnim događajima i doživljajima koji su, upravo danas, i traženi u ovome svijetu užurbanosti, stresa i radoholičarstva. Čak 70% ispitanika nije upoznato s LEADER pristupom razvoju ruralne zajednice. Iz ispitivanja proizlazi da je Općina Dubrovačko primorje potencijal vrijedan investiranja, a ispitanici smatraju da bi to investiranje možda moglo dovesti i do ozbiljnih promjena u vidu povećanja broja radnih mjesta, što bi utjecalo na stopu smanjenja iseljavanja domicilnog stanovništva, ali i do povećanja broja turističkih dolazaka i noćenja čime bi se suzbila sezonalnost. Navedeno je moguće, između ostalog, realizirati upoznavanjem lokalnog stanovništva s prednostima LEADER pristupa. 49 OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJE LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE SWOT ANALIZA 50 SNAGE: • povoljni klimatski uvjeti za razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje: zdrava hrana (voćarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, ribarstvo, pčelarstvo, ovčarstvo, peradarstvo, povrtlarstvo, ljekovito bilje i dr.) • razvedena obala pogodna za razvoj turizma i nezagađen okoliš • kvalitetna arheološka nalazišta • bogata povijesna baština • uvala Bistrina kao jedinstven akvatorij za uzgoj školjkaša • ljekovito bilje iznimne kakvoće • tradicija i vještina obrade kamena • atraktivni ruralni prostor za razvijanje ruralnog turizma • tradicija pčelarstva • povoljan geografski položaj • povoljna lokacija za izgradnju zračne luke • stvaranje poduzetničkih zona za razvoj obrta i malih ekoloških proizvodnih djelatnosti • mineralne sirovine (arhitektonski i tehnički kamen – kamenolom Visočani) • proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (insolacija, vjetar) • ljudski potencijali- iskusna radna snaga u određenim područjima (ribarstvo, pomorstvo, poljoprivreda, turizam) • postojeće i planirane poduzetničke zone • postojanje neiskorištenih poduzetničkih kapaciteta • poduzetništvo u rastućem trendu • mogućnost razvoja poljoprivrede, obrtništva i poduzetništva u službi turizma • pozitivna klima za osnivanje poduzetničkih centara SLABOSTI: • infrastruktura (kapilarna nerazvedenost vodovoda, odvodnja, lokalne ceste, uređenje naselja) • depopulacija (mali broj stanovnika, visoka starosna dob) • nesređeno stanje u poljoprivredi (nezastupljeno zadrugarstvo, nema inicijative otkupa i organizirane proizvodnje) • nepovoljno kreditiranje i poticanje • prometna izoliranost • neorganizirana prodaja i prerada marikulturnih dobara • nesređeni prostorni i urbanistički planovi • izražena sezonalnost • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • nezastupljenost selektivnih grana turizma nedostatak prostorija za kulturu nedostatak sportskih terena nedostatak ustanova za zbrinjavanje starih i nemoćnih neiskorišten potencijal proizvodnje zdrave hrane i ljekovitog bilja nedostatak poljskih putova i organiziranog otkupa maslinovog ulja nepostojanje ili nedovoljno poticaje otkupa u vinogradarstvu, pčelarstvu i maslinarstvu sporo provođenje razvojnih planova i programa nedovoljno kvalitetna razmjena informacija sporo donošenje strateških odluka i provođenja ključnih aktivnosti (neriješeni imovinskopravni odnosi, očevidnik i upravljanje javnom imovinom) udaljenost potpornih institucija za poduzetnike (komore, udruženja, centri za poduzet ništvo) usmjerenost na samo jednu granu ekonomskog razvoja (turizam) velika razlika vrijednosti zemljišta i objekata unutar općine neplanska poljoprivredna proizvodnja nepovezanost lokalne poljoprivredne proizvodnje s potrošnjom nedostatak kapaciteta za preradu poljoprivrednih proizvoda nedovoljna medijska podrška pozitivnim primjerima, idejama i rezultatima visok stupanj socijalne i radne isključenosti manjak suvremenih poslovnih ideja i programa nedovoljna obaviještenost (kapilarna područja, neusklađenost školskog sustava s potrebama gospodarstva, svijest o potencijalu civilnog sektora i socijalnom poduzetništvu, pravovremena informiranost gospodarskih aktera o standardima privređivanja u EU i pristupu EU fondovima) veliki pad broja gostiju u odnosu na prijeratne godine visoka stopa nezaposlenosti neizgrađen imidž regije uloga turističkih djelatnika nedostatak financijskih sredstava nedostatak društvenih aktivnosti 51 OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJE LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE 52 PRILIKE: • neiskorišteni prirodni resursi od Majkova do Imotice • poticajni programi za revitalizaciju, zapošljavanja i nova ulaganja u postojeće kuće i objekte • razvoj infrastrukture (cesta, vodovod, odvodnja) • obnova oštećenih objekata • razvoj poljoprivrede, posebno maslinarstva • razvoj malog poduzetništva • proizvodnja i pakiranje malih doza ljekovitog bilja • izrada i očuvanje narodnih nošnja i malih glazbala – lijerica kao autohtonih suvenira • autohtona izvornost kraja • širenje pčelarstva • razvoj selektivnih oblika turizma • razvoj i iskorištenje resursa kamena • razvoj telekomunikacijske infrastrukture i Interneta • državni fondovi potpore i predpristupni fondovi • dovršenje procesa privatizacije • autocesta do Dubrovnika • razvoj organske proizvodnje • obnova i promocija povijesnih spomenika • otvaranje muzeja • raznolikost i potencijal turističke ponude PRIJETNJE: prometna (kopnena i morska izoliranost) • administracija i centralizacija (Dubrovnik) • betonizacija obale i masovni turizam • nedostatak poticajnih programa za razvoj ruralnih prostora i tradicionalnih obrta • nedostatak poticajnih mjera za razvitak poljoprivrede, pčelarstva i stočarstva • propadanje prirodne i kulturne baštine zbog nezainteresiranosti državnih organa • krutost zakona i administracije • nepostojanje mjerodavnih zakona za udruživanje i djelovanje • izloženost elementarnim nepogodama (požari - visoke ljetne temperature, bura vjetrovi, ljetni pljuskovi, zemljotres) • neriješen sustav navodnjavanja emigracija mladih i obrazovanih • ekonomska kriza • neprilagođen proces privatizacije • • SMJERNICE DALJNJEG RAZVOJA Tablica 6. Glavna područja razvoja Općine Dubrovačko primorje Glavna područja razvoja Nosivi kapaciteti Općine Negativna gledišta Izgrađenost prometne infrastrukture nije dostatna za proširenje turističke sezone Pozitivna gledišta Izgrađenost Općine još uvijek nije dosegla maksimum Lokalno planiranje i Ne postoji sustav planiranja, razvoj suradnje, dogovaranja, pregovaranja već improvizacija Prepoznaje se potreba za oblikovanjem zajedničkih interesa i uključivanja lokalnog stanovništva u donošenje odluka Turizam kao prevladavajuća Gospodarstvo, samozapošljavanje djelatnost nije integriran s drugim gospodarskim granama. Nema razvoja poduzetništva niti dovoljnog plasmana domaćih autohtonih proizvoda Potencijal u obiteljskim gospodarstvima i obrtimapoljoprivreda, turizam, novi proizvodi i usluge Društveni kapital, baština, okoliš Demografski je trend negativan, a Priroda sa svojim osobitostima. pritisak turista u kratkoj sezoni je Autohtonost, tradicija, bogata sve veći. prošlost, starine, arheologija... Ugrožena su sva gledišta kvalitetnog života Izvor: Istraživanje autorice S obzirom da je Općina Dubrovačko primorje mala te da nema ustrojene mehanizme planiranja, trebalo bi razviti konkretno zajedništvo sa susjednim općinama i gradovima radi racionaliziranja troškova i učinkovitosti. Manje, konkretne aktivnosti za razvoj su: • • • • • komunalna pitanja s naglaskom na pitanja zbrinjavanja, razdvajanja i reciklaže otpada suradnja turističkih zajednica formiranje zajedničkog identiteta i imidža prostorno planiranje poljoprivredni i/ili poduzetnički savjetnik 53 Nužno je izaći iz okvira rutine svoje zajednice i redovito sagledavati trendove i iskustva na regionalnoj i globalnoj razini. U ovom bi dijelu trebalo zahtijevati više od Županije i usmjeriti se na njihove urede za gospodarstvo, obrt, prostorno uređenje, zaštitu okoliša… Rad Općine treba zasnovati na transparentnosti, dosljednosti i uključivanju javnosti u postupke planiranja i donošenja odluka. Javnost rada i uključivanje građana postići će se dostupnošću svim dokumentima od javnog interesa (npr. izvještaja sa sjednica, stanja proračuna), izvještavanjem o planovima i provedenim aktivnostima (npr. godišnjih izvještaja o radu s prihodima i rashodima) putem lokalnih medija, oglasne ploče, direktnim prenošenjem sjednica, i sl.), izravnim predlaganjem (sandučić za komentare, e-mail sugestijama...), javnim tribinama za pitanja gdje je potreban ili poželjan konsenzus, uspostavom stručnih/nepolitičkih radnih timova ili odbora (urbanizam, okoliš, promet, javno zdravstvo, …) koji bi savjetovali i uključivali se u konkretne aktivnosti. OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJE LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE Osiguravanje kvalitete rada postizalo bi se: praćenjem izvršenja odluka (pisanim mišljenjem vijećnika o planiranom i provedenom), aktivnijim sudjelovanjem mjesnih odbora u planiranju i napredovanju svoje zajednice, planiranjem obrazovanja djelatnika (tečajevima rada na kompjuteru, upravnim procesima, funkcijama izvršne vlasti, vođenjem i upravljanjem projektima), oblikovanjem propozicija za zapošljavanje ljudi, uvođenjem prakse javnih natječaja za investicije većih iznosa, edukacijama. 54 Turizam, poljoprivreda i ribarstvo moraju se razvijati u okvirima struke i nosivog kapaciteta i međusobno nadopunjavati. Kako je turizam vodeća gospodarska grana, upravo on nosi najveću odgovornost za pomaganje razvoja ostalih grana (poljoprivreda i ribarstvo) kao i nositeljima tih grana - obiteljskim gospodarstvima i obrtima. Samozapošljavanje se može ostvarivati već vrlo brzo ako bi se investiralo u obrazovanje obitelji koje se već bave turizmom da povećaju svoju zaradu dodatnim uslugama i proizvodima: • • • • • sadržajima za preinaku jednostavnih apartmana - pansiona u bed&breakfast ili male obiteljske hotele izravnim plasiranjem vlastitih, postojećih proizvoda (vino, med, maslinovo ulje, ljekovito bilje, meso, voće i povrće…) autohtonim suvenirima, interpretacijom povijesti svog kraja “otvorenim gazdinstvima”, kušanjem vina, pršuta, maslina u konobama pokretanjem rješenja za plasman postojećih proizvoda preko hotela i većih smještajnih kapaciteta obavezom ponude domaće proizvodnje Treba staviti naglasak za razvoj posebnih turističkih proizvoda kao što su: sportski turizam • alternativni sportski turizam: mountinbicking, jogging, tracking, planinarenje, freeclimbing, paintball… • zdravstveni turizam • doživljaj prošlosti i tradicije u sklopu blagdana (Božić u Primorju, penganje jaja za Uskrs, tradicionalni pirevi itd.) • berba i obrada maslina, grožđa, lavande, ljekovitog bilja… • ribarenje na stari način (mreže, parangal), “ribanje i ribarsko prigovaranje” • lovni turizam • mali festivali i fešte po starim urbanim ambijentima manjih mjesta, kao cjelodnevni izleti u prošlost (doživljaji zanata, običaja, kulturnih događanja) • obnova starih škola za funkciju sadržaja u turizmu koji ujedno potiču kulturu ili tradiciju (radionice glume, slikarstva, arheologije, gurmanizma, enologije, istraživanje biodiverziteta) • brošure i vodiči koji kvalitetno interpretiraju baštinu te stvaraju mogućnost prihoda muzejima, zbirkama, galerijama, starinama i arheološkim nalazištima. • 55 56 POLUOTOK PELJEŠAC LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE POLUOTOK PELJEŠAC 57 POVIJESNI RAZVOJ POLUOTOK PELJEŠAC LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE P 58 ostojanje potvrđuju nalazi iz mlađeg kamenog doba (neolitika) u špiljama Gudnja između Ponikava i Česvinice, Spila na Kopinju kraj Gornje Nakovane i Prnčevo spila iznad Trstenika. Počeci ratarske proizvodnje zasnivaju se na vinogradarstvu i maslinarstvu pod utjecajem Rimljana. Od 7. do 14. st. dominira stočarstvo, a sklapali su se ugovori s dubrovačkom vlastelom o čuvanju njihove stoke na Pelješcu. Dolaskom Pelješca pod vlast Dubrovačke Republike, već 1333. zabranjuje se izvoz pelješkog vina u druge dijelove Republike, osim u Grad (što već tada govori mnogo o istaknutoj kvaliteti peljeških vina). Kreće gradnja Stonskih zidina u srednjem vijeku te gradnja Stona po planu iz 1335. (manji dio projektiran je 1370. zbog proširenja grada). U 15. i 16. st. kreće početak razvoja brodogradnje u Stonu; 1806. ukida se Dubrovačka Republika, gradi se Napoleonova cesta koja obuhvaća i Pelješac. Godine 1865. do 1887. osnovano je Pelješko pomorsko društvo (33 pelješka jedrenjaka plovila su morima svijeta). Za posjeta cara Franje Josipa 1874. srušen je cijeli istočni gradski zid Stona. U 19. st. bolest vinove loze i propast brodarstva uzrokuje iseljavanje stanovnika. Godine 1904. osnovano je „Društvo za poljepšavanje i unaprjeđenje mjesta Orebić“, a to su počeci turizma na Pelješcu, zato je 1957. osnovano Ugostiteljsko poduzeće „Bellevue“. Do osamostaljenja Republike Hrvatske 1991., poluotok Pelješac bio je u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. ZEMLJOPISNI PODACI P elješac je poluotok smješten u južnom dijelu Hrvatske, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ukupne je duljine 62 km, s površinom od 348 km2 (najveći dalmatinski, te drugi po veličini hrvatski poluotok); najveći vrh Pelješca je Sv. Ilija (961 m) do kojega se može doći iz Orebića. Na jugoistočnom rubu s kontinentom ga spaja Stonska prevlaka, široka 1,2km, dok je sa svih ostalih strana okružen Jadranskim morem. Preko Stonske prevlake ima kopnenu vezu s Dubrovačkim primorjem, dok ga more povezuje s deltom Neretve i Makarskim primorjem, Hvarom, Korčulom, Mljetom. Od glavnih gradskih središta u ovom dijelu Hrvatske najbliži je Dubrovnik (cestovna udaljenost od Stonske prevlake iznosi 50 km), dok je Split, najvažnije gradsko središte tog dijela Hrvatske, udaljen 165 km. Sastoji se od četiriju općinskih jedinica lokalne samouprave: Stona, Janjine, Trpnja i Orebića. STANOVNIŠTVO S rednjom gustoćom naseljenosti od 23,7 st/km2 (2001.) Pelješac spada u najrjeđe naseljene dijelove Hrvatske (prosjek 84,6 st/km2), ali i Europe u cijelosti (101 st/ km2). Prvi moderan popis stanovništva iz 1857. broji oko 11 000 stanovnika. Od 1931. do II. svjetskog rata broj stanovnika oscilirao je između 10 000 i 11 000; 1948. zabilježeno je na Pelješcu 8 614 stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2001., na Pelješcu živi 8 234 stanovnika. Pelješac danas bilježi niske stope nataliteta, niže od državnog prosjeka i umjerene stope mortaliteta, nešto više od hrvatskog prosjeka. 59 FLORA I FAUNA POLUOTOK PELJEŠAC LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE P rirodna vegetacija sačuvana je u obliku crnogorične šuma hrasta crnike ili česmine, najviše izražene na sjevernim padinama poluotoka. Šuma alepskog bora prisutna je na prisojnim i na osojnim stranama poluotoka, a tu je i čempres. Primorski bor razvijen je u područjima uz samu obalu mora, dok je šuma dalmatinskog crnog bora zastupljena u reljefno višim područjima, gdje je temperatura zraka niža i padaline obilnije. Spomenute prirodne šume pod ljudskim su utjecajem degradirane i velikim dijelom pretvorene u makiju. Od biljnih vrsta koje spadaju u makiju prisutni su: planika, smrič, somina, tetivka, ljekovita kadulja, veliki vrijes itd. Od kultura značajnim za čovjeka i gospodarstvo zastupljene su: vinova loza, maslina, smokva, murva, badem, ali i neke voćne vrste kao što su orah, višnja, trešnja, šipak, itd. Maslinu su kao najstariju kultiviranu biljku na poluotok donijeli Grci i Rimljani. Najplodnije površine u unutrašnjosti poluotoka rezervirane su za vinovu lozu. Najviše zastupljene divlje životinje su čagalj (predak psa) i muflon (predak ovce tipičan za krško područje). Na Pelješcu se nalaze i gmazovi, od kojih zelembać (specifičan za Europu) može narasti i do pola metra. Od zmija je posebno poznat poskok, od kopnenih životinja valja još spomenuti i one koje su bile gospodarski značajne za čovjeka, a to su magarac i mazga (koje su se koristile pri prenošenju tereta na izrazito teškom krškom području), zatim krave, svinje, ovce i koze. Obalno more Pelješca važno je životno područje raznih ribljih vrsta: srdela, gerica, smuduta, zubaca, raznih vrsta cipola, lovrata, pagara i orhana. Od dubinskih riba prisutne su raža, mačka, jegulja, gruj, murina itd. U južnom dijelu Jadrana, posebno na pučini, žive za čovjeka opasne vrste morskog psa: kučina dugonosa, pas modrulj i pas pravi, te morski psi neopasni za čovjeka, a to su repulja i volonja. Sredozemnu medvjedicu, kojoj danas prijeti istrebljenje, često možemo vidjeti na južnoj obali poluotoka. 60 GOSPODARSTVO u gospodarske aktivnosti tipične za ovaj kraj spadaju: • vinogradarstvo • maslinarstvo i proizvodnja maslinovog ulja • uzgoj soli • ribolov • prerada ljekovitog bilja • turizam i ugostiteljstvo • obrti • u manjoj mjeri stočarstvo i pčelarstvo Pelješac je danas poznat ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijelom svijetu kao vinska regija. Zato valja spomenuti vrhunska vina kao što su plavac, postup i dingač koji su višestruko nagrađivani za svoju kvalitetu. Bitno je spomenuti da je stanovništvo Pelješca danas uglavnom usmjereno na razvoj turizma i tradicionalnog gospodarstva vinogradarstva i maslinarstva te ribolova. Ostale djelatnosti, kao što su prerada ljekovitog bilja ili pčelarstvo, slabo su zastupljene, a zaslužuju poticaj od strane lokalne samouprave kako bi se promovirala i autohtonost Pelješca. RESURSI PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA • Stonske zidine, građene u srednjem vijeku u obrambene svrhe, duge ukupno 5,5 km, najduže su u Europi, a po dužini su druge na svijetu, odmah poslije Kineskog zida • Utvrda Stoviš (locirana na najvišoj točki u sastavu gradskih zidina) podignuta je između 1475. i 1478. • Kula Minčeta podignuta je istodobno kad i utvrda Stoviš • Veliki Kaštio je četverokutna utvrda sa zidovima debelim i do 5 metara (gradnja je započela 1357., a utvrda je dodatno ojačana 1403. i 1489.) 61 • • • • • • • • • • • • • • POLUOTOK PELJEŠAC LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE • 62 Kula Barabanata služila je kao stan za barabanate (vojnike plaćenike), a podignuta je 1349. četverokutna kula Nad vodom izgrađena je 1349. iznad izvora Velika voda iz koje otječe voda u obrambeni kanal Velika ili Poljska (završena 1506.) Vrata od zamirja (oblikovana 1384.) Knežev dvor iz 14.st. Crkva sv. Vlaha izgrađena 1850. god. Samostan sv. Nikole u Stonu iz 14. st. utvrđeni lokaliteti oko 20 gradina duž Pelješca (ilirske utvrde) Humac i Gradac (blizu Stona), Velika Stina (između Zabrđa i Dančanja), Gradine (Potomje), Kotorac (Podobuće), Gračica i Grčka kuća (iznad Orebića), Grad (kod Nakovnja) itd. ustanovljeno je oko 120 lokaliteta s gomilama (ilirske grobnice) Velika gomila i Crkovna glava (na području Ponikava), Jegulja (iznad Brijeste), Carina, Žarma, Brodarevica, Peče (nedaleko od Popove Luke), Sv. Juraj (kod Potomja) itd. arheološki nalazi iz špilje Spila kod Nakovnja (arheološka iskapanja završena su 2000., a nalazi se još uvijek obrađuju). Špilja je predstavljala ilirsko svetišta koje datira između 4. i 3. st. pr. Krista. franjevačka crkva i samostan u Orebiću sagrađeni su još u 15.st. u gotičko-renesansnom stilu Pomorski muzej u Orebiću, otvoren 1. svibnja 1957., podsjeća na razdoblja kada je Orebić bio središtem pelješkog pomorstva ali i pomorstva cijele tadašnje Dubrovačke Republike. oko 1000 predmeta povezanih uz pomorsku prošlost Orebića MANIFESTACIJE KUD “Poloneza” Susreti klapa u Orebiću, franjevački samostan u kolovozu • “Noć peljeških jedara”, fešta pred početak tradicionalne južnodalmatinske regate Pelješac-Mljet prvog vikenda u kolovozu • Festa Velike Gospe u Trpnju 15. kolovoza • • TURIZAM Tablica 1. Struktura smještajnih objekata na dan 31. kolovoz 2009. Pelješac - općine Ston Janjina Trpanj Orebić Vrsta smještaja Ukupno Sobe 316 Apartmani 163 Mjesta za kampiranje 458 Postelje 2.505 Sobe 158 Apartmani 79 Mjesta za kampiranje - Postelje 758 Sobe 386 Apartmani 127 Mjesta za kampiranje 50 Postelje 1 365 Sobe 1 659 Apartmani 790 Mjesta za kampiranje 761 Postelje 8 613 Izvor: Promet turista po gradovima i općinama, DZS, Zagreb, 2009. 63 Prisutna je raznovrsnost smještajnih kapaciteta za općine Ston i Orebić, dok se u općinama Trpanj i Janjina vidi manjak mjesta za kampiranje pa postoji mogućnost proširenja kapaciteta u tim općinama. Tablica 2. Dolasci i noćenja po općinama u razdoblju od siječnja do prosinca 2010. Orebić Ston Janjina Trpanj Ukupno Domaći Strani dolasci 70 749 3 795 66 954 noćenja 553 295 25 189 528 106 dolasci 22 266 1 450 20 816 noćenja 100 880 5 649 95 231 dolasci 3 721 101 3 620 noćenja 32 001 1 011 30 990 dolasci 13 356 783 12 573 noćenja 102 449 6 293 96 156 Iz prikazane tablice vidimo da glavnina noćenja otpada na Općinu Orebić (oko 70%), ali najvažnije je spomenuti da je poluotok Pelješac regija koja već niz godina uvjerljivo drži drugo mjesto u Županiji po turističkom prometu (s udjelom od oko 12.5% u ukupnom prometu Županije) odmah iza Dubrovnika. Tablica 3. Dolasci i noćenja prema zemlji podrijetla turista u 2009. u općinama Orebić, Ston, Janjina i Trpanj POLUOTOK PELJEŠAC Ostali 5 551 UK 3 400 12 013 17 336 5 616 Slovenija Slovačka Poljska Njemačka 4 654 Mađarska 2 926 15 923 6 930 Italija Francuska 64 Dolasci Češka Zemlja Austrija LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE Izvor: Promet turista po gradovima i općinama 2010.,DZS, Zagreb 3 041 21 696 Noćenja 19 408 134 335 42 673 20 476 23 377 85 794 140 672 43 460 46 876 24 252 142 238 Izvor: Promet turista po gradovima i općinama 2010.,DZS, Zagreb Od ukupnog broja dolazaka od 99 086 stranih turista na Pelješcu u 2009., najveći su udio imali Poljaci sa 17,49% dolazaka, slijede ih Česi sa 16,06% te Nijemci s 12,12% dolazaka. Od ukupnog broja noćenja od 723 561 stranih turista na Pelješcu u 2009.godini, raspored je isti. Prvo mjesto su također zauzeli Poljaci s 19,44% noćenja, Česi 18,56%, i Nijemci s 11,86% noćenja. Grafikon 1. Noćenja u Općini Orebić tijekom četiri ljetna mjeseca u razdoblju od 2007. do 2010. Izvor: TZO Orebić Po prikazanom grafikonu možemo vidjeti da je sezona u Općini Orebić uglavnom usmjerena na mjesec srpanj i kolovoz te da zapravo traje tek puna dva mjeseca. No, usprkos najavama, sezona 2010. u noćenjima je nadmašila prethodnu 2007.,2008. i 2009., a slična je situacija na cijelom poluotoku Pelješcu. 65 REZULTATI PROVEDENOG ANKETNOG ISTRAŽIVANJA POLUOTOK PELJEŠAC LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE I straživanje je provedeno na području poluotoka Pelješca, od travnja do srpnja 2010., na 98 slučajno odabranih ispitanika koji su ujedno i nositelji turističke ponude i gospodarstva ovog kraja, (predstavnici lokalnih zajednica, ugostitelji, privatni poduzetnici, pružatelji turističkih usluga). Svrha istraživanja bila je utvrditi ima li poluotok Pelješac potencijala za razvoj selektivnih oblika turizma, u prvom redu ekoruralnog turizma. Naglasak se stavio na nužnost obnavljanja starih zanata i običaja kako bi se turistima osigurao jedinstveni doživljaj destinacije s naglaskom na održivi razvoj. Više od 70% ispitanika smatra da je ruralni turizam velika mogućnost unaprjeđenja razvoja pelješkog kraja. Više od 70% ispitanika smatra da Pelješac ima veliki potencijal za razvoj selektivnih oblika turizma kao što su agroturizam, ekoturizam i zeleni turizam. Preko 80% ispitanika smatra da su lokalne zajednice najviše odgovorne za razvoj turizma, baštine i okoliša, ali drže kako bi u odlučivanju trebali sudjelovati svi članovi zajednice. Po tome se može zaključiti da ispitanici smatraju bitnim transparentnost u odlučivanju o bitnim pitanjima razvoja svoga kraja. Čak 99% ispitanika slaže se kako je bitno stvoriti takvu koncepciju razvoja i promocije ovoga područja u 66 smislu tematskog povezivanja određenih područja, čime bi se trebala znatno unaprijediti komunikacija između svih dionika turizma, o čemu svjedoči i podatak da se čak 51% ispitanika slaže kako su vrijednosti koje turisti prepoznaju slabo istaknute. Većina ispitanika (njih oko 80%) vidi državu i njene institucije kao glavne pokretače u formiranju strategije održivog razvoja na ovom području, te se slaže da bi razvoju ekoruralnog turizma uvelike pomogli povoljniji uvjeti kreditiranja i osiguravanje viših poticajnih sredstava za ova područja. Oko 75% ispitanika nije upoznato s EU fondovima za razvoj. Ukoliko bi se lokalne zajednice više okrenule tom vidu poticaja i financiranja, možda bi se za ovakav tip razvoja određenog područja znatno lakše došlo do sredstava. Budući da je Pelješac područje izrazito bogate kulturno-povijesne baštine, čak 47% ispitanika slaže se da se kulturno-povijesne ali i prirodne vrijednosti ne njeguju na poseban način. Iz spomenutog se vidi da bi povećanje brige, ali i promocije, o kulturi i povijesti Pelješca, znatno pridonijelo stvaranju jedinstvenog imidža poluotoka, koji ne mora biti isključivo prepoznat kao vinska regija. Bitno je zaključiti kako preko 90% ispitanika smatra da poluotok Pelješac ima izvanredne predispozicije za razvoj ekoruralnog turizma, što je i argumentirano njegovom bogatom povijesti kao vinogradarskog i maslinarskog kraja. Ključno je povećati komunikaciju između stanovnika i tijela lokalne i državne uprave kako bi se u pravom smislu prepoznala ova inicijativa i stvorila odgovarajuća strategija za ekoruralni razvoj ovoga kraja, jer je očito da Pelješac može znatno obogatiti svoju ponudu te ponuditi puno više od odmora na suncu i moru. 67 SWOT ANALIZA POLUOTOK PELJEŠAC LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE SNAGE: • geoklimatski položaj poluotoka (pogodan za razvoj vinogradarstva, maslinarstva, ribarstva i ljekovitog bilja) • vinska regija (međunarodno prepoznata) • bogatstvo netaknute prirode • nezagađen okoliš • kulturno-povijesna baština • prostor pogodan za razvoj ekoruralnog turizma • seoska domaćinstva • veliki broj udruga (vinara, ribara, lovačka društva, udruga mladih, planinara) • tradicija vinogradarstva i maslinarstva • razvedena obala pogodna za razvoj turizma (posebno južni i zapadni dio poluotoka) • pogodne lokacije za izgradnju nautičkih luka • bogatstvo arheoloških nalazišta 68 SLABOSTI: • loša infrastruktura (prometnice, vodoopskrba) • prometna izoliranost • usmjerenost gospodarskih aktivnosti isključivo na turizam • nesređeni imovinskopravni odnosi za pojedine objekte koji bi se mogli iskoristiti u turističke svrhe • slaba promocija kulturno povijesne baštine (s obzirom na bogatstvo arheoloških nalazišta) • loša komunikacija između nositelja razvoja turizma, od lokalne zajednice do pružatelja usluga • udaljenost od većih gradskih centara (npr. Split, Dubrovnik) • nepostojanje urbanističkog plana • demografska slika poluotoka (pretežito starija populacija) • odljev mlade radne snage • manjak popratnih sadržaja za mlade (vezano za noćni život, posebno u sezoni) • izrazita sezonalnost • nedostatak radne snage (uvoz iz drugih krajeva) • sivo tržište • kategorizacija smještajnih kapaciteta PRILIKE: • iskoristivost prirodne raznolikosti poluotoka • razvoj infrastrukture (most kopno-Pelješac, vodoopskrba) • poticanje razvoja ekoruralnog turizma • iskorištavanje poticajnih sredstava od strane države • orijentiranje na pristupne fondove EU • modernizacija smještajnih objekata • poticanje razvoja maslinarstva i drugih kultura (ljekovito bilje) • u promociji isticati autohtonost područja (kultura, običaji, stari zanati, povijest) • izgradnja nautičke luke • iskoristiti bogatstvo arheoloških nalazišta u turističke svrhe • prilagodba urbanističkog plana • poticanje malog poduzetništava • veći broj muzeja • vinski putovi (obilazak starih, ali i novih vinski podruma, te proizvođača vina) • poboljšanje suradnje i komunikacije između svih nositelja turizma (od lokalnih vlasti do pružatelja usluga) PRIJETNJE: • prirodne nepogode (relativna učestalost požara i potresa - Ston 1996.) • ekonomska kriza • politička situacija u zemlji • prometna izoliranost • obustava gradnje mosta kopno-Pelješac • blizina konkurentnih regija (Makarska rivijera, Dubrovačko područje) • odljev radne snage • masovni turizam • promocija još uvijek većinom zasnovana na suncu i moru • visoki udio sive ekonomije • uvoz jeftinije radne snage 69 SMJERNICE DALJNJEG RAZVOJA • • • • • • POLUOTOK PELJEŠAC LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE P otrebna je izrada koncepta razvoja ekoruralnog turizma šireg prostora Dubrovačko-neretvanske županije koji uključuje i poluotok Pelješac. Ovo područje još uvijek nema potrebne instrumente ali ni resurse za investicije u turističkoj djelatnosti u svojim rukama. Bolja financijska perspektiva mogla bi se osigurati kroz veću usmjerenost na EU fondove. Budući da je odgovarajuća infrastruktura temelj za potenciranje razvoja nekog kraja, u tom smislu može se istaknuti kako bi upravo dovršetak izgradnje autoputa do Dubrovnika, ali i gradnje mosta kopno-Pelješac, doveo do ozbiljnijeg turističkog razvoja posebno u ekoruralnom smjeru. Bitno je unaprijediti i elektroopskrbu i vodoopskrbu ovoga kraja kako bi se spriječila česta nestajanja struje i nestašica vode tijekom ljetnih mjeseci. Dok su Dubrovačko područje i Makarska rivijera prolazile kroz proces značajnijeg turističkog razvoja, područje Pelješca ostalo je gotovo netaknuto. Zbog prirodne, kulturno-povijesne i gospodarske raznolikosti, Pelješac bi se kao regija mogao na turističkom tržištu prezentirati u smislu subregije jednog klastera šireg dubrovačkog područja, unutar kojeg bi svaka od njih gradila svoj imidž turističke destinacije s profesionalno oblikovanim proizvodima, a na temelju vrijednosti koje posjeduju. U tom smislu Pelješac može obogatiti svoju promociju proizvodima kao što su: 70 vino maslinovo ulje gastronomija (tradicionalna jela) školjke (kamenice i mušule) biljne prerađevine stari zanati i običaji (npr. način vađenja soli u Stonu) Neophodno je poboljšanje komunikacije između svih nositelja turizma i razvoja ovog kraja. Lokalne zajednice trebale bi primjerice osigurati: transparentnost u donošenju odluka (primjerice za način uređenja nekog područja) češće održavati javne tribine (kada se trebaju donijeti neke važne odluke) • izvještaj o provedenim planovima i programima • • Turističke zajednice trebale bi poboljšati međusobnu suradnju i komunikaciju. Određeni podaci ne smiju biti dostupni samo u jednoj turističkoj zajednici, a u drugoj ne ili uopće ne postoje. Više bi se trebalo ulagati u edukaciju stanovništva ovoga kraja. Trebali bi biti više upoznati s poviješću, kulturom i običajima ali i starim zanatima, pa bi se u tom smislu trebale formirati određene edukativne radionice. Pelješac je područje pogodno za razvoj posebnih turističkih proizvoda veznih uz: • • • • • • planinarenje (rute do pojedinih vrhova na Pelješcu) ronjenje (atraktivnost pelješkog podmorja) biciklizam (mnoštvo brdskih putova) windsurfing ( mjesto Viganj s jednim od najboljih pozicija za windsurfing na svijetu) vinski putovi ( posjet seoskim domaćinstvima i vinarijama, uz kušanje vina i obrok) posjet uzgajalištima kamenica Bogatstvo kulturno-povijesne baštine ulazi u domenu bolje iskoristivosti u turističke svrhe. Većina starih ilirskih nalazišta, ali i starih crkvi, propadaju, dok bi uz interes lokalne zajednice za njihovim uređenjem i obnovom kao i adekvatnom promocijom i to moglo postati neizostavan dio turističke, ali i autohtone ponude kraja. Pelješac bi mogao biti vrlo poželjna destinacija za turiste koji su zainteresirani za izvornost i povijest destinacije u koju putuju. Jedna od stvari koja se mora poboljšati na Pelješcu je noćni život koji je, pored nekoliko manifestacija i festa tijekom ljeta, iznimno siromašan. Turizam je glavna djelatnost ovoga kraja, o čemu svjedoči konstantna apartmanizacija Pelješca, no trebao bi poslužiti i kao glavni pokretač razvoja i ostalih djelatnosti kao što su lov, ribolov, vinogradarstvo, maslinarstvo, koji bi se dobro uklopili u stvaranje jedinstvenih proizvoda područja i tako omogućili jedinstveni doživljaj kod turista. Vrijeme masovnog turizma i promocije zasnovane na suncu i moru mora postati prošlost. Izvornost, originalnost i autohtonost ono je što se danas traži, a to su karte na koje Pelješac mora i može igrati, posebno imajući na umu da je današnji gost puno zahtjevniji nego prije. Zbog toga je hvalevrijedno spomenuti inicijativu Općine Ston za revitalizacijom Napoleonova puta kao jedinstvene atrakcije koja povezuje prošlost i budućnost, te izravno utječe na kulturno-ekonomski razvoj pelješkog prostora i šire regije. 71 72 OPĆINA MLJET LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE OPĆINA MLJET 73 POVIJESNI RAZVOJ OPĆINA MLJET LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE O tok se u povijesnim dokumentima susreće pod imenima: de Melita, na Mlete, de Melta, di Meleda. Riječ Melita – Melite u grčkom jeziku ima isto značenje kao i latinska riječ za med – mell, mellis iz razloga što su u prošlosti u njegovim šumama živjeli brojni pčelinji rojevi. Svoja saća pravili su u udubinama stoljetnih stabala i stijena. Prvi stanovnici otoka bili su Iliri, o čemu svjedoče brojna nalazišta iz tog doba, kao što su brojne ilirske gomile i gradci. Pokoreni od strane Rimljana, Iliri postupno nestaju te se s vremenom integriraju s rimskim doseljenicima. Najveće je zdanje iz rimske vladavine nad otokom rimska palača iz 3. st. u Polačama. Osim Rimljana, na otoku su često boravili grčki trgovci. U 7. st. hrvatsko-slavenska plemena pokoravaju otok, a nekoliko stoljeća iza padaju pod vlast Dubrovačke Republike te pod njom ostaju do njena raspada. Uz Dubrovnik, Lastovo i Korčulu, Mljet je dobio svoj statut 1345. Nakon toga pada, dolaze pod vladavinu Francuza, a nakon njih i Talijana, i to u dva navrata. Krajem II. svjetskog rata, Mljet prati sudbinu Dubrovnika i ostalih mjesta iz dubrovačke regije. Općina Mljet postaje jedinicom lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj od 1993. godine. 74 ZEMLJOPISNI PODACI M ljet je otok u južnodalmatinskoj otočnoj skupini. Najjužniji je i najistočniji od svih većih hrvatskih otoka. Dug je 37 km s prosječnom širinom od 3 km i površinom od 100.4 km2. Osmi je otok po veličini na Jadranskom moru. Nalazi se u neposrednoj blizini Dubrovnika, Korčule, Elafitskih otoka, a od poluotoka Pelješca dijeli ga Mljetski kanal. Reljef otoka ima raščlanjen i vrlo dinamičan izgled. Na jugoistočnom dijelu nalaze se predivne pješčane plaže Saplunara i Blace, a na suprotnom kraju nalazi se nacionalni park s dvama slanim jezerima. Mljetska je obala vrlo razvedena pa oko Mljeta ima više otočića i grebeni. Najviši je vrh otoka Veliki grad (514 m), a najveće je mjesto na otoku Babino Polje. Otok obiluje špiljama. FLORA I FAUNA O tok Mljet nosi titulu jednog od „najzelenijih“ otoka Sredozemlja čemu su zaslužne velike površine šuma alepskog bora te hrasta crnike. Uz njih je vrlo česta i makija, garig i samonikli pitomi bor poznat pod imenom pinj. Čak 72% otoka prekriveno je šumom. Životinjski svijet na otoku buja pa su često viđene životinje poput kune bjelice, jelena lopatara, divlje svinje, zeca, muflona, podivljale domaće koze, miša, puha, ježa, žaba, kornjača, ptica kao što su kos, jarebica, fazan, galeb, sokol te brojne zmije neotrovnice. Za izostanak zmija otrovnica zaslužna je životinja dovedena iz Indije, mungos. U vodama otoka Mljeta viđeni su često i dupini te brojne druge morske životinje i vrlo rijetka sredozemna medvjedica. 75 STANOVNIŠTVO I ako je jedan od većih hrvatskih otoka, broj stanovnika iznosi svega 1 300 raspoređenih u 14 manjih mjesta. Kao što je slučaj i u ostalim otočnim općinama, prisutna je depopulacija. GOSPODARSTVO Broj zaposlenih iznosi 221 u pravnim osobama i 46 u obrtima. Znatan broj stanovnika zaposlen je u javnom sektoru koji se tiče očuvanja otoka, kao što su zaposlenici Općine Mljet, Nacionalnog parka, vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Mljet i Komunalnog Mljet. Općina Mljet jedna je od rijetkih općina u RH koja je u potpunosti ovisna o vlastitoj proizvodnji vode. Proizvodnja vode obuhvaća postupak desalinizacije bočate vode iz blatina i bušotina te dostavu vode. OPĆINA MLJET LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE Glavne djelatnosti otočana su vezane uz : • turizam • ugostiteljstvo • maslinarstvo • vinogradarstvo • ribolov • proizvodnju autohtonih proizvoda 76 RESURSI NACIONALNI PARK N acionalni park «Mljet» osnovan je 11. XI. 1960. kao najstariji nacionalni park na otocima. Nalazi se na zapadnom dijelu otoka Mljeta. Njegove granice obuhvaćaju jednu trećinu kopna otoka s pripadajućim otočićima i obalni morski pojas širine 500 m od najudaljenije točke kopna. Kao jedinstveni primjer osebujne vegetacije, s Velikim i Malim jezerom kao geološkim i oceanografskim fenomenima u kršu, ovo područje značajno je i poznato i u svjetskim razmjerima. Mljetska su jezera svoj današnji izgled dubokog morskog zaljeva dobila nakon zadnjeg ledenog doba, kada je zbog otapanja leda došlo do postupnog povećanja razine mora pri čemu su se krška udubljenja, u kojima su današnja jezera, prvo počela ispunjavati vodom, a daljnjim povećanjem razine mora, i morem. Danas su jezera u potpunosti morska i s otvorenim morem povezana uskim prolazom Vratosolina, kroz koji se u njima izmjenjuje voda pod utjecajem plime i oseke. U Velikom jezeru nalazi se i nadaleko poznat otočić Sv. Marije s benediktinskim samostanom iz 12. st. te ostaci mosta na ulazu u Veliko jezero s mlinicom iz 17. st. Samostan i Crkvu sv. Marije sred otočića u Velikom jezeru osnovali su u 12. st. benediktinci iz Monte Gargana u Italiji. Nacionalni park Mljet jedini je nacionalni park u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. 77 LEGENDE I MITOVI KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA OPĆINA MLJET LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE N ajpoznatija legenda je ona o Odiseju i Odisejevoj špilji. Legenda kaže da je veliko nevrijeme uhvatilo grčkog junaka u mljetskim vodama te je doživio brodolom. Od smrti su ga spasili otočani koji su ga odveli prelijepoj božici Kalipso gdje je Odisej podlegao njenim čarima kao i ljepotama njenog otoka, ostavši “zarobljen” na otoku sedam godina. Jednako tako, manje poznata legenda govori o brodolomu sv. Pavla na njegovom putu za Rim. Zadržavši se nekoliko mjeseci na otoku šireći kršćanstvo, jednom prilikom ugrizla ga je zmija otrovnica te su ga lokalni stanovnici spasili. Iako se dugo vremena smatralo da se ovaj brodolom dogodio na Malti, kao i onaj Odisejev, nekoliko činjenica upućuje na Mljet. Prije svega, u to vrijeme Mljet je obilovao zmijama otrovnicama, dok Malta nije. Iz ovog je razloga prije 100 godina donesen mungos, prirodni istrjebljivač zmija otrovnica. Posljednjih godina pojavljuje se veći broj stručnih mišljenja potkrijepljenih povijesnim dokazima koja ukazuju kako ovo nije legenda, već povijesna činjenica. Jedna je od legendi i ona o mljetskim vilama i vilinskoj planici. Priča se da su u špiljama između Prožure i Maranovića u prošlosti živjele vile. Stanovnici i vile živjeli su skladnim suživotom, daleko jedni od drugih, sve do onog dana kad su ljudi krenuli brati planiku na kojoj su vile sušile svoje haljine. Tada su vile bacile kletvu na svakog tko bude brao njihovu planiku, a mnoge priče govore o tome kako je to puno više od legende. Danas vile više nisu tu, ali vilinska planika, s crvenkastim odsjajem na listu, svjedoči o njihovu boravku na otoku. 78 S vako mjesto na otoku krije svoju bogatu prošlost te vrvi znamenitostima. Tako je rimska palača iz 3. st., po kojoj su Polače i dobile ime, treće najveće rimsko zdanje u Hrvatskoj. Palača se sastoji od antičke palače, terma, dvije ranokršćanske bazilike, arsenala te skladišta za galije. U Nacionalnom parku nalazi se i mjesto zvano Goveđari. Osim specifične arhitekture, vrlo je zanimljiva činjenica da su prvi stanovnici tog mjesta došli uz blagoslov benediktinaca te su im dani posjedi za bavljenje poljoprivredom i stokom odnosno govedima pa je po tome i mjesto dobilo ime. Sve do sredine 18. st. stalno je naseljavanje bilo zabranjeno. Goveđarima pripadaju i mjesta na jezerima: Pristanište, gdje se nalazi uprava Nacionalnog parka Babine Kuće, jedno od najmlađih naselja na otoku • Njivice, mjesto u kojem se nalazio Hotel Jezero, prvi na otoku, u kojem je odsjeo i predsjednik bivše SFRJ Josip Broz Tito kada je posjetio Mljet 1958. Hotel danas nije u funkciji. • Soline, smještene na samom ulazu u jezera s morske strane, poznate su po proizvodnji soli još iz vremena mljetskih benediktinaca, kao i po kamenom križu s natpisom na bosančici. Benediktinci su na tom mjestu sagradili i jedan od prvih mlinova pokretanih plimom i osekom. • • Pomena, također smještena u Nacionalnom parku, mlađe je naselje nastalo kao ribarsko mjesto stanovnika iz Goveđara, a danas je, uz Babino Polje, središte otočkih zbivanja. To i ne čudi obzirom da je u Pomeni smješten Hotel Odisej, trenutno jedini takav na otoku. Pomena i Polače vrlo su česta meta nautičara. Nedaleko od samog mjesta nalazi se arheološko nalazište ilirskih gomila. Uz samu granicu s Nacionalnim parkom, smjestila su se mjesta Blato, Ropa i Kozarica. Blato je poznato ponajprije po svojim vinogradima. Ime je dobilo po blatini koja se nalazi u neposrednoj blizini, a koja je stanovnicima omogućavala lov na mljetske jegulje. U Blatu se nalazi i Crkva sv. Petra i Pavla iz 14.st. Blatska luka Kozarica maleno je ribarsko mjesto poznato zbog meliorizirane slatine koja je sada veliki voćnjak. Danas je Ropa vrlo popularno turističko primorsko mjesto s kampom smještenim među stoljetnim stablima maslina, ali je manje poznato da je u Ropskoj uvali prirodno stanište sredozemne medvjedice. 79 Babino Polje jedno je od najstarijih naselja i najveće mjesto na otoku i mljetski administrativni centar. Smješteno je podno brda Velikog i Malog grada, a čine ga tri zaseoka: Zadublje, Sršenovići i Zabrježe. Dugo je oko četiri kilometra. Babino Polje dobilo je ime po istoimenom prostranom polju smještenom ispod mjesta. Za vrijeme Dubrovačke Republike u njemu je obitavao mljetski knez i zasjedala otočna univerzija. Ovo je mjesto poznato i po velikom broju crkava i kapelica. Tijekom XI. stoljeća Babinopoljci grade Crkvu svetog Pankracija, prvog zaštitnika otoka, koja krajem stoljeća dolazi u vlasništvo lokrumskih benediktinaca, a pred kojom se na otoku dijelila pravda. U selu je tada ustanovljena i rimokatolička župa čime je Babino Polje postalo upravnim i crkvenim središtem cijelog otoka. U staro doba u selu je bio i benediktinski samostan. Kao i u ostalim značajnijim mjestima u Dubrovačkoj Republici, i u Babinom Polju sagrađena je Crkva sv. Vlaha početkom XV stoljeća, a Knežev dvor sredinom XVI st. Kneževa kuća dovršena je tek 1554., a nalazi se na osami između Sotnice i Crkve sv. Vlaha te Babina Polja. Ta prostrana renesansna prizemnica širokih prozora okružena stablima stoljetnih maslina u narodu nosi naziv Palac. Nad ulazom je natpis koji svjedoči o tome kako je mljetski Knežev dvor izgrađen za mljetskoga kneza od strane Dubrovačke Republike. PRAETORIS MELITESIS PRAETORIVM PUBLICA RAGVSINOR PECVNIA ERECTVM ANO A PARTV VIRG MDLIV OPĆINA MLJET LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE U selu su crkve: Sv. Andrije, Sv. Mihovila, Sv. Ivana, Sv. Spasa, Sv. Đurđa, Sv. Vlaha, Gospe od Milosrđa (Gospa od Brijega), Sv. Pavla, Sv. Josipa i manji broj kapelica. 80 Svim znatiželjnicima i posjetiteljima otoka vrata ovog dvora uskoro će biti otvorena. Osim samog dvora, posjetitelji će moći razgledavati i brojne izloške iz bogate mljetske prošlosti (poput kneževa umivaonika, žare, nekoliko stoljeća stare kamenice za ulje, tradicionalne mljetske nošnje, amfore, itd.), ali i degustirati brojne otočke proizvode u kojima su uživali i mljetski kneževi. Sotnica (soto-ispod) je bila sudsko – upravna i gospodarska zgrada, također u Babinu Polju. Sve do dolaska kneza, sudbenu vlast u toj zgradi obnašali su benediktinici Sv. Marije s Jezera. U njoj su se držali i prihodi prikupljeni od župljana. Sotnica se prvi put spominje 1388. Samo stoljeće iza, sagrađena je i nova Sotnica u kojoj je stanovao mljetski kančeljer koji je vodio notarske spise, zapisivao testamente, različite ugovore, tužbe i žalbe Mljećana u notarske knjige Diverse, Vendite, Testamenti, Lamente. Danas su od prve Sotnice ostali samo vanjski zidovi, dok je druga zgrada očuvana. Na zgradi Sotnice na balkonu je nadgrobna ploča na kojoj je ispisan najdulji dosad poznati srednjovjekovni natpis na Mljetu: VITALIS QVMVIIS CARMEN SACERDOS... N VOCIBVS CV VOBIS EX VIA ERATIS MATHEI BANI SIBIQ: PER OMNIA CARI... NOS QVOD PRESENS TEGIT SIMVL QVE CERNIS HEV VT HABEANT DICITE PARADISI REQVIEM VITE Danas je Babino Polje sjedište Općine Mljet, a tu je i osmogodišnja škola, pošta, zdravstvena stanica s ambulantom, Župni ured sv. Vlaha, Kulturno – umjetničko društvo Natko Nodilo, Dom kulture Zabriježe itd. U neposrednoj blizini Babina Polja nalazi se Odisejeva špilja te Uvala Sutmiholjska s plažom. Sobra je smještena u zaljevu na sjevernoj strani otoka. Kao i ostala primorska mjesta na otoku, Sobra je bila malo ribarsko mjesto pored Babina Polja, no danas je važno mjesto na otoku obzirom da se u njemu nalazi jedina benzinska crpka na otoku i glavna luka. Redovne trajektne i brzobrodske linije s Pelješca i Dubrovnika prisutne su tijekom cijele godine, dok je u sezoni otok preko Sobre povezan i s Korčulom, Lastovom, Splitom te Italijom. 81 No, ovo nije jedina vrijednost Prožure. Osim Crkve sv. Trojice, tu su i Crkva sv. Martina iz 14. st., jednog od zaštitnika sela i zaštitnika siromaha, uz koju se nalazi i seosko groblje te Crkva sv. Roka, također zaštitnika sela. Za sv. Roka vjeruje se da je selo spasio od kuge. Svake godine, 16. 8., slavi se sv. Roko svečanom misom te procesijom koja kreće iz Crkve sv. Trojice, obilazi selo do Crkve sv. Roka pa se po završetku mise vraća u Crkvu sv. Trojice. Prožura je jedno od rijetkih mjesta koje se ne vidi s mora, no Prožurani su zbivanja na moru oduvijek pomno pratili. Tako su mještani imali postavljene izvidnice koje bi najavile dolazak gusara te bi hitno započela evakuacija seljana u Kaštio, obrambenu četverokutnu kulu iz 17.st. Obrana je bila vrlo pomno organizirana, tako da su na prvoj razini kule bile smještene životinje i druge materijalne vrijednosti, na drugoj razini bile su žene i djeca, dok su na trećoj bili svi sposobni muškarci koji su za obranu od gusara koristili vrelo maslinovo ulje. Prožurska luka, jedna od najljepših uvala otoka Mljeta, popularna je među nautičarima. Neposredno pokraj nje nalazi se i Prožurska blatina. OPĆINA MLJET LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE Prožura je jedno od prvih slavenskih naselja na otoku Mljetu. To srednjovjekovno mjesto građeno prema urbanističkom planu služilo je za odmor dubrovačke vlastele i prvi se put spominje u 14. stoljeću. Kako su benediktinci obilježili gotovo sva mjesta na otoku, to je i slučaj s Prožurom. Tako u samom središtu mjesta dominira Crkva sv. Trojice s benediktinskim samostanom iz 15. st. jedno je od rijetkih bogatstava crkve i raspelo iz 14. st. te raspelo iz 15. st. koje potječe baš iz ove crkve, a njihova je vrijednost neprocjenjiva. Raspelo iz 14. st. Jedno je od rijetkih preostalih, napravljeno u romaničko-brončanom stilu, koje prikazuje razapetog Isusa Krista na kojem mu noge nisu prekrižene već jedna pored druge. 82 Maranovići su također jedno od najstarijih naselja na otoku. Bogato maransko polje i veliki maslinici doprinijeli su velikom razvoju ovog mjesta koje je svojedobno imalo i svoje suce i župu od početka 18. st. Crkva sv. Antuna, smještena podno sela, prvotno je bila izgrađena u gotičkom stilu u 17. st. pa se u njoj čuva gotički kalež od pozlaćena srebra donesen iz stare Crkve Marije od Brda iz 14. st. iznad sela. U selu se nalazi i jako dobro očuvan dvorac veleposjedničke obitelji Peš. Maranska se luka zove Okuklje, a do nje se dolazi cestom koja je, u skladu s imenom, puna okuka-krivina. Danas je čestom metom nautičara, a u prošlosti gusara i hajduka koji su nekoliko puta palili mjesto i natjerali stanovnike u bijeg u unutrašnjost otoka. Osim brojnih restorana, u Okuljama se nalazi i Crkva sv. Nikole iz 16. st. Između Maranovića i Okuklja nalazi se Vrhmljeće, najstarije naselje na otoku, iz kojeg se slavensko stanovništvo širilo dalje u mjesta Žare, Maranoviće i Korita. Na krajnjem jugoistočnom dijelu Mljeta nalaze se ostaci antičkog naselja Žara s ostacima vile rustice iz 1.st. i Crkve sv. Pavla Apostola iz 5. st. Antička su naselja na ovom dijelu Mljeta još Okrajak, Lokvice, Seoce, čijim napuštanjem, ponajprije zbog kuge, nastaju Korita. Ime je dobilo po prirodnim kamenim udubljenjima u kojima se punila voda. U sredini sela nalazi se kula koja je služila za obranu od čestih napada gusara, Crkva sv. Vida iz 16. st., Samostan sv. Marka dubrovačkih klarisa, Gospa od Brijega iz 14. st. sa seoskim grobljem te Crkvica sv. Ilije iz 16. st., zaštitnika mjesta. Saplunara (sabulum-pijesak) jedino je mjesto na otoku koje je u potpunosti prekriveno sitnim pijeskom. Područje Saplunare i Blaca pod posebnom je zaštitom, a njihove pješčane plaže, dugačke preko kilometra, vrlo su atraktivne i popularne među turistima. Pijesak iz Saplunare dugo se vremena odvozio s Mljeta u Dubrovnik i koristio u građevinske svrhe. MANIFESTACIJE • • • • • Mljetsko kulturno ljeto na kojem nastupaju otočka folklorna društva i klape, glazbenici klasične i zabavne glazbe te se održavaju izložbe, predstave i druge priredbe Mljetski pokladi Mljetske večeri u Zagrebu Festa sv. Petra i Pavla ( zaštitnika otoka), Festa sv. Roka i Velike Gospe povodom kojih se organiziraju procesije, a navečer zabave Ostale lokalne feste 83 TURIZAM Tablica 1. Struktura smještajnih kapaciteta u 2010. Hotelski kapaciteti 350 postelja Autokampovi 80 kamp mjesta Privatni smještaj 1 096 postelja Izvor: TZO Mljet OPĆINA MLJET LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE P očeci turizma na otoku vežu se za razdoblje prije Drugog svjetskog rata i uz Hotel Jezero u mjestu Njivice. U vrijeme SFRJ, Mljet je bio popularna destinacija unatoč samo jednoj redovnoj brodskoj liniji. Zanimljivo je spomenuti da je Tito svoju rezidenciju prvotno planirao napraviti na Mljetu, no na kraju je ipak otišao na Brijune. Benediktinski samostan na Sv. Mariji od 1950. obnašao je ulogu hotela. To je ujedno bilo zlatno razdoblje otočnog turizma. Uz hotel, otvaraju se i autokampovi te se kreće u otvaranje privatnih smještajnih kapaciteta. Zbog sve veće potražnje za otokom, Mljetski kombinat kreće u izgradnju Hotela Odisej. Od 1978. pa do 2010. to je jedini hotel na otoku. Zadruge su u to vrijeme bile vrlo aktivne pa su ribarske zadruge organizirale fish piknike za tisuće posjetitelja i turista dnevno. Raspad SFRJ i rat dovode do zastoja u turizmu. Po završetku rata, na Mljet prvi dolaze vjerni prijeratni turisti, Talijani i nautičari. Hotel Odisej ponovno otvara svoja vrata 1994. Raste broj privatnog smještaja, a otvaraju se i dva autokampa. Rješavanje zemljišnih sporova i izglasavanje prostornog plana predviđa širenje svih vrsta smještajnih kapaciteta u vrlo skoroj budućnosti. Smještaj na otoku moguć je u Hotelu Odisej***, dvama autokampovima i privatnom smještaju. 84 Ukupan broj postelja u 2009. je 1 446 plus 105 pomoćnih postelja. Pružanje usluge privatnog smještaja pružaju 102 domaćinstva i tri obrta. U 2009. ukupni broj dolazaka je 15 085, a ukupni broj noćenja je 69 691. U sljedećoj tablici podaci o noćenjima i dolascima razdvojeni su na dvije cjeline. Razlog tome je što su do 2009. na otoku postojale dvije turističke zajednice. Stupanjem novog zakona na snagu, Turistička zajednica mjesta Goveđari 2010. postala je dijelom TZO Mljet. Tablica 2. Dolasci i noćenja u 2009. Turistička zajednica mjesta Goveđari Turistička zajednica Općine Mljet Broj dolazaka Broj noćenja Broj dolazaka Broj noćenja DOMAĆI TURISTI 3 015 13 838 470 2 551 STRANI TURISTI 7 502 36 130 4 098 17 172 UKUPNO 10 517 49 968 4 568 19 723 Izvor: TZO Mljet U 2010. ostvareno je 77 974 noćenja, a ukupan broj dolazaka je 15 563. Tablica 3. Dolasci i noćenja u 2010. Broj dolazaka Broj noćenja DOMAĆI TURISTI 2 378 12 444 STRANI TURISTI 13 185 65 530 UKUPNO 15 563 77 974 Izvor: TZO Mljet Najveći broj noćenja i dolazaka zabilježen je u kolovozu. Tablica 4. Struktura turista po zemlji podrijetla u 2010. Italija 8 202 Njemačka 10 690 Slovenija 11 368 Velika Britanija 4 563 Francuska 5 219 Rusija 2 500 Irska 1 404 Izvor: TZO Mljet Zabilježen je veliki porast i značajan broj dolazaka turista iz susjednih zemalja, Srbije i Bosne i Hercegovine te Češke, Švicarske, Španjolske. Osim turista, zabilježen je i porast u broju posjetitelja. Tijekom 2010. Nacionalni park Mljet bilježi 93,5 tisuća posjetitelja. Ovaj bi broj bio i veći da su kapaciteti brodova na liniji Dubrovnik-Mljet veći ili da je broj linija češći. Kao dokaz tome svjedoče brojne fotografije redova u gruškoj luci ispred katamarana Nona Ana. 85 REZULTATI ISTRAŽIVANJA U OPĆINA MLJET LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE kupan broj ispitanika je 41. Ispitanici su stalni stanovnici otoka Mljeta koji pokrivaju različite društvene i ekonomske dijelove života na otoku. Oko 68% ispitanika smatra da su prirodni atraktivni čimbenici izrazito važna snaga razvoja regije kao i društveni čimbenici s 58,5% i očuvani okoliš s 80,5%. Masovni turizam kao prijetnju razvoju regije vrlo važnom smatra 31,7% ispitanih. Kao opasnu prijetnju izdvajaju i nedefiniran imidž regije. Preko 70% ispitanika smatra da je razvoj strategije regionalnog turizma usmjerene na ključna područja tematski povezana važan za unaprjeđenje zajednice. Preko 80% ispitanika slaže se da je potrebno razviti odnose i komunikaciju između svih dionika zaduženih za pitanje razvoja regije te da se sredstva za promociju lokaliteta trebaju povećati. Oko 78% ispitanih smatra da bi država trebala sudjelovati u procesu razvoja regije prema načelima održivog razvoja. Osim toga, 78,1% smatra važnim da država treba osigurati sredstva i povoljne uvjete kreditiranja, od čega 41,5% ispitanika smatra da je ta vrsta državne intervencije vrlo važna. Poštovanje principa održivosti razvoja turizma i optimalnu upotrebu resursa ispitanici smatraju definicijom odgovornog turizma. 86 Prilagodbu zakonske regulative izuzetno važnom smatra 51,2% ispitanih. Investicije su također vrlo bitne, stoga 73,2% ispitanika smatra da je važno poticati inozemna ulaganja, od kojih 48,8% smatra da su inozemne investicije vrlo važne te da država mora uvesti određene olakšice investitorima. Osvrću se i na sudjelovanje županije, jedinica lokalnih samouprava, turističke zajednice pa i samih gospodarstvenika. Ispitanici su mišljenja kako bi svi sudionici u turizmu, kao i lokalno stanovništvo i vlasti, trebali sudjelovati u odlukama i razvoju turizma. Davanje koncesija, naknada, uređivanje turističkih mjesta i plaža te donošenje prostornih planova pozitivno utječe na unaprjeđenje razvoja na otoku. No, nije sva odgovornost na vlasti i turističkoj zajednici već i na gospodarstvenicima koji moraju podići razinu kvalitete svojih proizvoda u skladu s europskim standardima, te turistima ponuditi value for money. U tome bi mogli uspjeti ukoliko koriste sirovine iz domaće proizvodnje te neprestano rade na obogaćivanju svoje ponude kako bi pratili tržišna kretanja. Kao odgovornost gospodarstvenika naglašavaju i obrazovanje svojih djelatnika, što i nije lagan zadatak. Zaposlenici su obično sezonski i svake se sezone mijenjaju. Ispitanici se osvrću i na činjenicu kako je za unaprjeđenje poslovanja potrebno unaprijediti znanje stranih jezika i provesti modernizaciju poslovanja uvođenjem novih tehnologija, ali i aktiviranjem starih zanata. Primjećeno je zanimanje ispitanika za volontiranje u zajednici. S druge strane, ispitanici nisu dovoljno upoznati s pojmovima EU fondovi, LEADER, Lokalna akcijska grupa, Lokalno partnerstvo, a time ni s njihovim prednostima. Oko 39% ispitanika smatra kako vrijednosti koje bi turisti trebali prepoznavati nisu dovoljno dobro istaknute. Ističu važnim i činjenicu što vrijednosti i posebnost zajednice nisu dobro istaknute marketinški te da informacijski centar ne pruža dovoljno informacija turistima. Oko 63,4% ispitanika smatra da se turistička ponuda okreće isključivo obilježjima zajednice, te da je Nacionalni park Mljet težište predstavljanja turističke ponude otoka. Informacije na internetu i u brošurama često su zastarjele i netočne, stoga je potreban redizajn brošura i dostupnost novih informacija. Prihvatni kapaciteti nedovoljni su prema mišljenju ispitanika. Jedan hotel, dva kampa i privatni smještaj nisu dovoljan ni mjerodavan smještajni kapacitet s obzirom na potrebe otoka. Na otoku ima dovoljno mjesta za širenje kapaciteta, i to po mogućnost više kategorije. Pri analizi podataka vidljivo je da stanovnici otoka Mljeta nisu zadovoljni brojem brodskih linija; smatraju da otok Mljet nije dovoljno dobro povezan tijekom čitave godine, što uvelike otežava produženje sezone. Brodske linije koje povezuju Mljet i Dubrovnik tijekom sezone nisu dovoljne. Obzirom da se radi o brzobrodskoj liniji koja uz Mljet, povezuje i Lastovo i Korčulu s Dubrovnikom, kapaciteti i učestalost tih linija nisu dovoljni. Brojem turista i jednodnevnih posjetitelja Mljet opravdava potrebu za izravnom linijom Mljet-Dubrovnik i obratno. Izuzetno važno je i oživljavanje tradicionalnih običaja i uključivanje tradicionalnih proizvoda u turističku ponudu. Naglasak je stavljen na folklor i klape, maslinarstvo i ribarstvo. 87 SWOT ANALIZA SNAGE • Očuvana priroda SLABOSTI • Nepriključenost • Blaga • • • • • • • • • Izvor: Izradila autorica OPĆINA MLJET LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE • sredozemna klima Razvedena obala Pješčane plaže Bogata flora i fauna Nacionalni park Blizina Dubrovnika, Pelješca i Korčule Očuvana sela srednjovjekovne arhitekture Veliki broj arheoloških nalazišta Brojne kulturnopovijesne građevine, sakralni objekti neprocjenjive vrijednosti Nezasićenost prostora Prostorni plan 88 • • • • • • • • na vodovodni sustav Nepostojanje kanalizacijskog sustava Manjak infrastrukture Depopulacija Nedovoljan broj brodskih linija tijekom cijele godine što uzrokuje izoliranost Sezonalnost Nedovoljan broj hotelskog smještajnog kapaciteta Nedostatak dodatnih sadržaja Zapuštenost poljoprivrede zbog manjka vode PRILIKE • Ruralni turizam PRIJETNJE • Neriješeni • Ekoturizam • Avanturistički • • • • • • • • • • turizam Lovni turizam Nautički turizam Biciklizam, ronjenje Obnavljanje maslinika i vinograda Ekološka proizvodnja Mogućnost proširivanja smještajnih kapaciteta Uključivanje autohtonih proizvoda u turističku ponudu Otvaranje muzeja Izgradnja marine Manifestacije van sezone • • • • zemljišnovlasnički sporovi Centralizacija prema Dubrovniku Sporost Vladine administracije koja onemogućuje realizacije projekata Ekonomska kriza Neadekvatni zakoni o ribolovu ZAKLJUČAK Važno je naglasiti da se neke od prilika iskorištavaju u korist razvoja otoka. Izglasavanjem prostornog plana otvoren je prostor za proširenje smještajnih kapaciteta, pogotovo hotelskih. Povećanjem hotelskih kapaciteta dolazi do povećanja zaposlenosti, a obzirom da mlade radne snage nedostaje na otoku, doći će i do njena uvoza. Ukoliko hotelski kapaciteti osiguraju ponudu i van sezone, zasigurno je da će dio turističkih djelatnika ostati trajno na otoku. Povećanje broja noćenja i broja turista potaknut će i razvoj dodatnih sadržaja. Sve se više obnavljaju maslinici i kreće se u proizvodnju maslinovog ulja, no pretežno za vlastite potrebe i potrebe ugostiteljskih objekata na otoku. Ulaže se i u infrastrukturu otoka pa se u skoroj budućnosti očekuje i kanalizacijski sustav. Problem vode privremeno je riješen vlastitom proizvodnjom vode, što nije dostatno da bi se poljoprivreda pokrenula u punom smislu. Ekonomska je kriza sveprisutna, no to nije spriječilo turiste da 2010. dođu u većem broju nego prethodne godine. Investicije, domaće ili strane, više su nego potrebne. Projekti ne smiju ostajati nerealizirani zbog nerazumijevanja potreba stanovnika od strane državne vlasti. Ova je vrsta nerazumijevanja nepojmljiva obzirom na težnju RH za ulazak u EU. Mljet ima dovoljno prostora za realizaciju velikih projekta, a da pritom ne ugrožava okoliš i ostane najzeleniji otok Sredozemlja. Različitost političkih opcija lokalne, županijske i državne vlasti ne smije biti kočnica razvoja ni jedne regije ni mjesta. Na samom kraju treba raščistiti i ovo: kada se govori o otoku Mljetu, prva pomisao je Nacionalni park. Otok Mljet puno je više od toga. Otok Mljet su i pješčane plaže Saplunare i Blaca, skrivene luke Kozarica, Sutmiholjska, Okuklje i Prožurski porat, barke, mreže, vrše i baluni, bogato blatsko, maransko i babinopoljsko polje, grebeni, visoke stijene i špilje, kamene kuće, blatine i slatine, guste šume, tisuće stabala maslina... Aktivnostima turističke zajednice, lokalne i županijske vlasti te stanovnika-poduzetnika, potrebno je jače promovirati otok Mljet kao cjelinu i time osigurati ravnomjeran razvoj čitavog otoka. 89 90 DONJONERETVANSKI KRAJ LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE DONJONERETVANSKI KRAJ 91 POVIJESNI RAZVOJ DONJONERETVANSKI KRAJ LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE Š 92 iri prostor donjoneretvanske delte bio je naseljen već u prapovijesnom razdoblju (pećina Badanj s tragovima staništa iz paleolitskog doba). Ardijevci, pripadnici ilirskog plemena, bili su prvo stanovništvo na ovim područjima. U 6.st. prije Krista grčki trgovci zalaze na ušće Neretve te u 5. st. formiraju svoja naselja, od kojih se najviše ističe Narona. Svoj najveći uspon Narona doživljava u vremenu od 1. st. prije Krista, pa do 3. st. kada postaje važnim žarištem okupljanja čitavog neretvanskog područja. Krajem 6. st. i početkom 7. st. na Balkanski poluotok dolaze avarska i slavenska plemena, među njima i Hrvati. Avari i Slaveni srušili su rimske gradove uključujući i Naronu. Tijekom 8. i 9. st. Neretvani priznaju Bizant, ali i dalje uživaju svoju samostalnost i slobodni razvitak, slijedi ulazak u jedinstvenu hrvatsku državu tijekom 11. st. Pad Bosne (1463.) i Hercegovine (1482.) omogućio je prodor Osmanlija prema Donjem Poneretavlju, koje je već 1499. priključeno Bosanskom sandžaku. Želeći učvrstiti svoj utjecaj na ovom važnom prometnom pravcu, Osmanlije su izgradile Kulu Norinsku te iz nje nadzirali cijeli prostor gotovo dva stoljeća. Nakon Turaka, Mlečani su zagospodarili Neretvom, izgradivši novu teritorijalno-političku upravnu jedinicu Fort Opus (1684.), današnji Opuzen te neretvansku luku u Metkoviću (1716.). Za vladavine Mlečana do 1850. Opuzen je bio središte donjoneretvanskog kraja. Na prijelazu iz 18. u 19. st. Neretvani kratko priznaju vlast Austrije (Napoleonova cesta), a potom Francuza (1806.-1813.). Austrougarskom vladavinom, do kraja 1918., Neretva je opet doživjela trgovački procvat, posebice kada je Metković željezničkom prugom povezan s Mostarom (1885.) i Sarajevom (1891.). Podjelom Kraljevine Jugoslavije na devet banovina, donjoneretvanski kraj našao se u okviru Primorske banovine. Od 1943. vladaju Talijani, a potom Nijemci, nakon čijeg se sloma (1945.) uspostavljaju federalne jedinice nove Jugoslavije. Neretvanski kraj doživljava preobražaj, bolja je prometna povezanost, izgrađena je Luka Ploče, izvršena je meliorizacija močvara što je ubrzalo gospodarski razvoj kraja. Do osamostaljenja Republike Hrvatske 1991., donjoneretvanski kraj bio je u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. ZEMLJOPISNI PODACI O buhvaća sjeverozapadni dio Dubrovačko-neretvanske županije, a čine ga gradovi Metković, Opuzen i Ploče te općine Slivno, Kula Norinska, Pojezerje i Zažablje. Donjoneretvanska delta prostor je koji zatvara obronak Rilića i Rujnice do linije na kojoj su sela Dračevo, Gabela i Crnić, u dužini od 25 km. Površina je 448 km2, što je manje od 1% površine RH. Prosječna gustoća naseljenosti je 82,15 st/km2, a prevladavaju slikoviti krajolici, atraktivna priroda, raznoliki prostor koji karakterizira dodir rijeke i mora, nizine i krša, jezera i močvare, zbog čega se razlikuju tri specifične fizionomske cjeline: deltanska halocenska ravan, krški vapnenački okvir i obalna maritimno-litoralna zona. Područje se može podijeliti na pojedine, nekada vodoplavne, a danas meliorativne zone: Vidovsko blato (3 192 ha), područje zatvoreno krškim uzvisinama, unutar kojih se nalazi veliki broj krških izvora; Kuti, čija površina područja iznosi 40 km2. Udaljeno od toka Neretve veći je dio površina močvaran i s jezerima; Luke, najmanje je područje s ukupnom površinom oko 350 ha; Rogotin ušće (1 661 ha), prostor koji se pruža na desnoj obali rijeke; Opuzen ušće (3 762 ha), predstavlja najvažnije melioracijsko područje. Pored glavnog toka koji je plovan do Metkovića (21 km), osnovicu tekućica tvori i Mala Neretva, koja se odvaja od glavnog toka s lijeve strane kod Opuzena, 12 km prije ušća. Najznačajniji pritoci Neretve su: Norin, Desanka, Crna rijeka, Prunjak i Crepina. Najznačajnija jezera prije melioracije bila su: Modrič, Glogačko jezero, Životina, Dragače, Timenica i Palinić. Danas još postoje Desansko jezero, jezero Vlaška, Parila i Kuti. Na spoju aluvijalne ravni i vapnenačkog oboda prisutan je veći broj izvora koji su u vrijeme sušnog razdoblja jedva primjetni, dok tijekom vlažnijeg dijela godine ispuštaju znatne količine vode. Najslikovitiji i najdublji izvor zasigurno je Modro oko, jezero dubine 22,5 m. Baćinska jezera smjestila su se sjeverozapadno od ušća Neretve, s desne strane Jadranske turističke ceste od Ploča prema Splitu. Svega dva km od Ploča u krškoj kotlini nanizalo se u modro-zelenu kolajnu šest spojenih i jedno odvojeno jezero s nekoliko zelenih otočića i malih zaljeva: Crniševo, Vrbnik, Oćuša, Sladinac, Podgora, Šipak i Plitko jezero. Dubina jezera je od 3 do 45 metara. Površina im je iznad, a dno ispod razine mora. Voda je slatka, ali ima i izvora koji su izravno povezani s morem, što uzrokuje pojavu slane vode. 93 STANOVNIŠTVO S ela na lijevoj obali Neretve naselile su obitelji iz Zažablja i Popova, a sela na desnoj obali iz Broćna i susjednih krajeva. Kada su se nakon protuturskih krajeva na početku 18. st. prilike u ovom kraju smirile, na desnoj obali Neretve nastala su sela Komin, Krvavac, Podrujnica, dok su lijevu obali naselili pravoslavci u selima: Glušci, Dobranje, Metković, Slivno i Opuzen. U 18. st. gotovo svi stanovnici donjoneretvanskog kraja bili su poljodjelci, a tek nekolicina trgovci i obrtnici. Prema popisu stanovništva iz 2001. Metković je imao 15 000 stanovnika, Opuzen 2 730 stanovnika, a Ploče 6 537 stanovnika. K DONJONERETVANSKI KRAJ LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE FLORA I FAUNA 94 raj pripada zoni sredozemne vazdazelene vegetacije, gdje je zastupljen tip šumske vegetacije u obliku šikara. Na mjestima gdje se pojavljuje kamen vapnenac, makija postaje gariga. Temeljno obilježje vegetaciji daju dominantne vrste: česvina, planika, tršlja, zelenika, tetivika. Šume u donjoneretvanskom kraju zauzimaju 36,3 % površine prostora. Ističu se čempresi, hrast crnika, hrast medunac, kao i različite vrste borova. U močvarnom području prevladavaju izrazito slatkovodne zajednice i zajednice slabo zaslanjenih staništa, koje, kako se približavamo moru, zamjenjuju zajednice morskih obala. Razne vrste vegetacije rastu u močvarama, a najčešće su to biljke poput lopoča, lokvnja, šaša i trske. Životinjski svijet ovog područja veoma je bogat, a najrasprostranjeniji su kukci, leptiri i puževi. Cijelo je područje delte Neretve u biološkom smislu najznačajnije zbog velikog broja ptica. Močvarni ambijent sa sredozemnim podnebljem omogućavaju povoljne uvjete za zimovanje i gniježđenje ptica močvarica. Do sada je zabilježeno 311 vrsta, od čega je 116 gnjezdarica, od kojih je čak 35 vrsta vezano uz vodu. Ovo je područje izuzetno važno kao odmorište za selidbe prema Africi, ali i kao zimovalište za ptičje populacije iz sjeveroistočne i srednje Europe. Na najdubljim vodama močvare gnijezdi se ćubasti gnjurac, a od ptica koje se gnijezde unutar trske su vranac kaloser, bijela čaplja, čaplja danguba i dr. Neke od najrasprostranjenijih ptica su: liska, grotavac, modraš, plinor, galeb, patka. Od 53 vrste sisavaca mnogi su zaštićeni, u prvom redu šišmiši (čak 25 vrsta). Delta Neretve predstavlja kraljevstvo gmazova (17 vrsta). U močvarnom dijelu mogu se susresti zmije, uglavnom neotrovne, dok se na krškim područjima nalazi poskok. Veliki je broj kornjača (barska, riječna i čančara) i žaba, najznačajnijih vodozemaca po kojima je kraj poznat. Kraj je bogat i jeguljama te mnogim slatkovodnim i morskim ribljim vrstama. Zbog svojih je prirodnih vrijednosti područje Neretve predloženo za zaštitu u kategoriju parka prirode. Uvršteno je u Ramsarski popis močvarnih područja od međunarodne važnosti i program ornitološki važnih područja u Europi, koji provodi Međunarodno vijeće za zaštitu ptica. Tri su ornitološka rezervata: Pod Gredom (Vid), Prud (Metković) i Orepak (Kula Norinska) te Ihtiološkoornitološki rezervat Ušće Neretve. GOSPODARSTVO P roučavajući ekonomske strukture u donjoneretvanskom kraju, izdvajaju se tri sektora gospodarskih djelatnosti: primarni sektor obuhvaća aktivno stanovništvo zaposleno u poljoprivredi (eksploataciji zemljišta): poljodjelstvu, ribarstvu, šumarstvu i stočarstvu • sekundarni sektor odnosi se na stanovništvo zaposleno u industriji, građevini i proizvodnom obrtu • tercijarni sektor obuhvaća aktivno stanovništvo zaposleno u neproizvodnim gospodarskim djelatnostima: uslužnom obrtu, prometu, trgovini, ugostiteljstvu, turizmu, bankarstvu, a obuhvaća zaposlene i u prosvjeti, kulturi, zdravstvu, upravi, obrani, ali te se djelatnosti već ponegdje izdvajaju u poseban, kvartarni sektor Povrtlarstvo je izuzetno razvijeno u dolini. Tijekom cijele godine proizvode različite kulture, poput rajčica, kupusa, mrkve, cikle, krumpira i drugo, dok je do prije nekoliko desetljeća najviše bio zastupljen uzgoj duhana. Uz ostale poljodjelske grane dobro je razvijeno i vinogradarstvo. Vinova loza uzgaja se u svim krajevima, krševitim i ravničarskim. Mnoga domaćinstva u svojim podrumima prerađuju grožđe u vino i rakiju te svoje proizvode prodaju na tržištu. Voćarstvo je zasigurno najvažnija grana poljodjelstva za čiji razvoj postoje vrlo dobri uvjeti pa zbog toga velike površine obradive zemlje prekrivaju plantaže mandarina, bresaka, smokava, jabuka, šljiva. Ribarstvo je jedno od najstarijih zanimanja. Od morske ribe najviše se lovi plava riba i to srdela, skuša i lokarda, a od bijele ribe posebno mjesto zauzima cipal. Visoko je razvijeno slatkovodno ribarstvo, od kojih je najpoznatija i najtraženija jegulja, pastrva, šaran, bren i druge. Kvaliteta neretvanske jegulje poznata je diljem Europe. • 95 DONJONERETVANSKI KRAJ LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE RESURSI 96 PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA • ilirske kamene grobne gomile - desne i lijeve strane Neretve, pokrivaju veliko područje Baćine, Istočne i Zapadne Pline, Momića, Borovaca, slivanjskih brda • arheološko nalazište Narona – današnji Vid • stećci - najveća nekropola nalazi se na slivanjskim brdima, broji devedeset stećaka iz 14. st., u obliku ploča, sarkofaga i sljemenjaka • utvrda Brštanik koju je izgradio bosanski kralj Tvrtko 1373., Opuzen • Kula Norinska - izgrađena oko 1500. • Smrdan-grad – početak 15.st., Klek • Nonkovićeva kula, Klek, Erešova kula, Vid • jezero Modro oko • Baćinska jezera • fotosafari Neretvom • ornitološka zbirka – Metković SAKRALNI OBJEKTI • • • • • • • • • • • • • • • • • Župa Baćina: Crkva sv. Jure, Crkva sv. Luke Župa Bagalović: Crkva Gospe od Karmela, Crkva Gospe Fatimske, Crkva sv. Martina Župa Borovci: Crkva sv. Nikole Župa Desne: Crkva sv. Jure Župa Dobranje – Bijeli Vir: Crkva Male Gospe, Crkva Gospe Lurdske, Crkva Srca Isusova Župa Komin: Crkva sv. Ante Župa sv. Ilije – Metković: Crkva sv. Ilije, Crkva sv. Franje, Crkva sv. Ivana Nepomuka i sv. Roka, Crkva sv. Ante, samostanska Crkva svete Obitelji, Pravoslavna crkva sv. Petra Župa sv. Nikole: Župna kapela sv. Nikole, biskupa Župa Nova sela: Crkva sv. Ante Župa Opuzen: Crkva sv. Stjepana, Crkva sv. Roka, Pravoslavna crkva Velike Gospe Župa Otrić – Struge: Crkva sv. Nikole, biskupa, Crkva sv. Mihovila, Crkva Gospe od jezera, Crkva sv. Roka, Crkva Male Gospe Župa Pasičina – Staševica: Crkva svih Svetih, Crkva sv. Staša, Crkva sv. Jure, Crkva sv. Ante Župa Plina – Stablina: Crkva Velike Gospe, Crkva sv. Ivana Župa Rogotin: Crkva Presvetog Trojstva Župa Slivno Ravno: Crkva sv. Stjepana, Crkva Gospe od zdravlja, Crkva sv. Ivana Krstitelja, Crkva Velike Gospe, Crkva sv. Ante, Crkva sv. Liberana, Pravoslavna crkva sv. Spiridijona Župa Vid: Crkva Gospe Snježne, Crkva sv. Vida, Crkva sv. Ivana Krstitelja Župa Vidonje: Crkva sv. Ivana Krstitelja, Crkva Srca Isusova i Srca Marijina 97 MANIFESTACIJE • • • • • • • • • • • • DONJONERETVANSKI KRAJ LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE • 98 smotra folklora „Na Neretvu misečina pala“ Prosinačke svečanosti Metkovsko kulturno ljeto Metkovske maškare – Metković Opuzensko lito Neretvanska brudetijada Melodije hrvatskog juga – Opuzen Utrka trupa i Dječji maraton pokladne svečanosti Božić u Pločama pučke fešte – Ploče Maraton lađa ribarske noći TRADICIONALNI PROIZVODI • • • • • • • • neretvanska lađa i neretvanska trupa maslinovo ulje med vino, prošek, rakija, neretvanska travarica, rogačuša, orahovica mandarine, suhe smokve, šipak pekmezi od mandarina i smokava narancini brudet od jegulja i žaba – autohtona gastronomska ponuda TURIZAM N eretva je spoj dvaju nerazdvojnih prostora koji tvore jedinstvenu turističku destinaciju. Jedan prostor obuhvaća obalu Jadranskog mora, gdje se nalaze turistička mjesta: Klek, Duboka, Komarna, Blace i grad Ploče, čija se turistička ponuda odnosi na more, prirodu i ugodnu klimu te predstavlja najveći turistički potencijal kraja. Posljednjih godina razvija se novi oblik turizma, značajan za sve koji su željni avanture i adrenalina, a to je kitesurfing, vodeno-zračni sport, koji na ušću Neretve svake godine bilježi sve veći broj sudionika. Na ovom obalnom prostoru djeluju turističke zajednice mjesta Klek, Slivno i Ploča. Drugi prostor Neretve, koji je uključen u turizam, obuhvaća dolinu rijeke Neretve i gravitirajući joj zagorski pojas. Na ovom prostoru razvio se potpuno novi turistički proizvod, okrenut uglavnom prema jednodnevnim izletima obilaska prirodnih ljepota kraja u obliku fotosafarija. Temelj turističke ponude čine jedinstveni prirodni okoliš, povijesne znamenitosti, autohtona gastronomija i nezaobilazna neretvanska lađa. 99 FAZE RAZVOJA TURIZMA Prva faza: prije Domovinskog rata Velik je udio domaćih gostiju. Hotelski smještaji u Pločama i Metkoviću te autokamp na Baćinskim jezerima prije Domovinskog rata ostvaruju preko 20 000 noćenja, a tu su apartmani i privatni smještaji. Hoteli i restorani, kao i mnogobrojne tvornice i prerađivačke industrije zapošljavale su veliki broj lokalnog stanovništva, otkupljivali su se domaći poljoprivredni proizvodi. Razvoj turizma omogućio je i rast prometa, posebno cestovnog i željezničkog Treća faza: poslije Domovinskog rata Kreće ulaganje u obnovu gospodarstva i infrastrukture, slijedi otvaranje novih hotela, apartmana, privatnih smještaja, restorana i ugostiteljskih objekata te obogaćivanje turističke ponude fotosafarijem Neretvom, Maratonom lađa, berbom mandarina čime se povećava promet domaćih i stranih turista. Tablica 1. Broj postelja po vrstama smještajnih kapaciteta u razdoblju od 2003. do 2009. DONJONERETVANSKI KRAJ LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE Druga faza: tijekom Domovinskog rata Loša turistička, ekonomska i politička situacija odrazila se na gospodarstvo u donjoneretvanskom kraju. Cijene i skupoća neprihvatljive za lokalno stanovništvo. Izrazit je pad turističkog prometa, porušena je infrastruktura i smanjen broj smještajnih kapaciteta. 100 ukupno hoteli i sl. kućanstva- sobe, apartmani i kuće za odmor ostali objekti Ploče 92 92 - - Slivno 1 177 531 646 Ploče 189 92 97 Slivno 1 445 418 1 027 2009. 194 86 108 1 593 442 1 119 2003. 2006. - Ploče Slivno 32 Izvor: Državni zavod za statistiku, Promet turista u primorskim gradovima i Općinama 2003., Državni zavod za statistiku, Turizam u primorskim gradovima i općinama, 2006. i 2009. Tablica 2: Turistički promet od 2000. do 2010. Donjoneretvanski kraj godina dolasci/noćenja Ukupno domaći strani 2000. dolasci 14 171 3 900 10 271 noćenja 94 332 18 068 76 264 2001. dolasci 12 403 3 799 8 604 noćenja 73 038 10 427 62 611 2002. dolasci 12 259 3 681 8 578 noćenja 72 596 10 491 62 105 2003. dolasci 12 721 4 600 8 121 noćenja 73 775 15 489 58 286 2004. dolasci 12 487 3 834 8 653 noćenja 68 341 9 913 58 428 2005. dolasci 12 496 4 244 8 252 noćenja 62 711 9 149 53 562 2006. dolasci 17 693 4 910 12 783 noćenja 96 701 17 285 79 416 2007. dolasci 18 717 5 302 13 415 noćenja 103 021 21 174 81 847 2008. dolasci 23 514 7 489 16 025 noćenja 131 656 36 788 94 868 2009. dolasci 18 817 6 666 12 151 noćenja 95 979 23 867 72 112 2010.* dolasci 16 427 4 088 12 339 noćenja 84 318 10 952 73 366 Izvor: Državni zavod za statistiku, Turizam, od 2000. do 2009., Državni zavod za statistiku, Promet turista u primorskim gradovima i općinama, od 2000. do 2005., Državni zavod za statistiku Turizam u primorskim gradovima i općinama, od 2006. do 2009., Državni zavod za statistiku, Turizam-kumulativni podaci, od siječnja do rujna 2010. 101 DONJONERETVANSKI KRAJ LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE Tablica 3. Noćenja po mjesecima u Pločama u 2009. 102 Broj noćenja/mjesec domaći strani ukupno siječanj 116 5 121 veljača 46 25 71 ožujak 63 67 130 travanj 110 28 138 svibanj 254 37 291 lipanj 275 212 487 srpanj 192 612 804 kolovoz 240 626 866 rujan 322 212 534 listopad 166 118 287 studeni 498 213 711 prosinac 31 26 57 Izvor: Turistička zajednica grada Ploča Izražena je sezonalnost u svim dijelovima donjoneretvanskog kraja, osim u Pločama gdje je taj utjecaj slabiji, budući da su Ploče lučki grad pa turisti dolaze i u ostalim dijelovima godine, a ne samo u ljetnim mjesecima. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I • • • • • • • • • straživanje je provedeno na području donjoneretvanskog kraja u travnju i svibnju 2010. na uzorku od 300 ispitanika. Rezultati prikazani sukladno pretpostavkama prije početka samog istraživanja, govore: razvoj turizma u donjoneretvanskom kraju u odnosu na ostatak Županije nije na adekvatnoj razini donjoneretvanski kraj ima mogućnosti za razvoj turizma donjoneretvanski kraj još nema razvijen imidž turističke regije razvojem posebnih oblika turizma u donjoneretvanskom kraju omogućilo bi se produženje sezone van glavnih ljetnih mjeseci u donjoneretvanskom kraju postoji mogućnost za razvoj ruralnog turizma obzirom na veliko bogatstvo poljoprivrednih resursa, uzgoj autohtonih poljoprivrednih vrsta, nezasićenost prostora i mnoštvo prirodnih značajki razvoj ruralnog turizma i razumijevanje vrijednosti baštine može pomoći turističkom razvoju i uspješnom nastupu doline Neretve na turističkom tržištu promocija donjoneretvanskog kraja nije zadovoljavajuća potencijal ovog kraja nije dovoljno dobro iskorišten u turističke svrhe Maraton lađa je najznačajniji tradicionalni običaj i jedan od glavnih oblika promocije donjoneretvanskog kraja Ruralni turizam mogao bi se razvijati u svim dijelovima Neretve, budući da je to izrazito poljoprivredni kraj s očuvanim prirodnim resursima. Ljepote rijeke i jezera uz autohtonu gastronomsku ponudu, idealna su kombinacija za razvoj ruralnog turizma. Kulturno-edukacijski turizam mogao bi se razvijati na području Metkovića, Opuzena i Općine Slivno. Upravo ova područja imaju slikovitu i burnu povijest, čiji se ostaci nalaze na poznatim dijelovima doline. Najznačajnije je područje Narone, gdje je danas izgrađen suvremeni muzej, koji nudi dodatnu edukaciju o povijesti Neretve. Izletnički 103 SWOT ANALIZA DONJONERETVANSKI KRAJ LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE turizam moguć je u svim dijelovima doline; izleti bi se mogli organizirati u okviru razgledavanja prirode, kao npr. fotosafari Neretvom ili obilazak Baćinskih jezera, ili nekih od spomenika kulturne baštine. Blizina velikih gradova, Splita i Dubrovnika, pogoduje Neretvi u razvoju turizma. Nakon iskrcavanja u Dubrovniku ili Splitu te nakon razgledavanja tih gradova, turisti koji dolaze velikim brodovima mogu kao izletnici posjetiti područje Neretve, koje predstavlja sasvim drugačiji oblik turizma od onog koji nude gradovi. Nakon gradskih ulica mogu uživati i opustiti se u očuvanoj prirodi koju nudi neretvanski kraj. Sportsko-rekreacijski oblik turizma moguć je na obalnim morskim područjima doline. Plaža na ušću Neretve nudi raj za kitesufring, koji se svake godine sve više razvija. Vjetrovi koji svako popodne zapušu na moru predstavljaju idealne uvjete za razvoj kitesurfinga. Ljeti postoji i organizirani tečaj za taj sport. Ušće je idealno područje za razvoj kitesurfinga; plaža je pješčana, s kilometarskim plitkim predjelima, nakon kojih slijede sve dublja morska područja, što je idealno za početnike. Ovim turističkim oblicima omogućilo bi se produženje sezone izvan glavnih ljetnih mjeseci. Turizam bi se odvijao tijekom cijele godine, jer bi ponuda postala puno bogatija. Više bi se pozornosti dalo rijeci Neretvi i njenoj povijesti koju je proživjela, a čiji spomenici svjedoče o minulim vremenima. 104 SNAGE: • prirodni, ljudski i gospodarski resursi • blaga klima i nezasićenost prostora • slikovitost i raznolikost naselja, sela i zaselaka • kulturološka autentičnost, stil življenja, hrana i ambijent (izvorne vrijednosti) • povoljan prometni položaj • blizina većih gradova, Dubrovnika i Splita • blizina emitivnih tržišta • vrijedne poljoprivredne površine • mogućnost razvoja poljoprivrede u službi turizma • uzgoj autohtonih poljoprivrednih vrsta • osobna sigurnost boravka • ekološka proizvodnja • prirodni atraktivni čimbenici ponude • povijesno naslijeđe • očuvani okoliš SLABOSTI: • loša prometna komunikacija • loša infrastruktura • nedovoljan broj smještajnih kapaciteta • nedovoljno iskorišteni resursi • slaba medijska podrška i promocija • nedostatak educiranog kadra • zapostavljanje važnosti uloge turističkih djelatnika • neizgrađen imidž regije • sadržajno siromašan turistički proizvod • nedostatak informiranosti • nedostatak financijskih sredstava • poduzetnička klima • razjedinjen rad i nastup sustava turističkih zajednica te nedovoljna učinkovitost turističke promocije PRILIKE: razvoj ruralnog, izletničkog, kulturno-edukacijskog i sportsko-rekreacijskog turizma • povećanje turističkih kapaciteta • sadržajnija turistička ponuda • očuvanje autohtonih proizvoda regije • promocija povijesnih spomenika • dodatna edukacija • pružanje visokokvalitetnih doživljaja posjetiteljima • prepoznavanje vrijednosti baštine • domaće i strane investicije • poticanje poduzetništva i stvaranje radnih mjesta, podizanje životnog standarda • primjena koncepta održivog razvoja • svjetski trend zdravog života • briga o lokalitetima • potrebe, očekivanja i navike suvremenog turista • rast interesa emitivnih tržišta za dolinom Neretve • suradnja s drugim regijama i povećanje svijesti lokalnog stanovništva o značajkama područja u kojem žive (očuvanje prirodnih vrijednosti) • 105 PRIJETNJE: • globalizacija • masovni turizam koji bi uništio prostore očuvane prirode • migracije • nedefiniran imidž države • klimatski uvjeti koji uzrokuju sezonalnost • jaka konkurencija • neadekvatan proces privatizacije • nedovoljna uključenost u svjetske informacijske sustave • neuključivanje u nacionalne programe • opasnost od onečišćenja (pesticidi, industrija) • loša suradnja svih dionika na području delte • nepristanak lokalnih zajednica i lokalnog stanovništva na razvoj i proglašenje Neretve parkom prirode zbog straha od nemogućnosti korištenja velikih poljoprivrednih zemljišta (stopiranje ideje) I DONJONERETVANSKI KRAJ LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE SMJERNICE DALJNJEG RAZVOJA 106 zrada koncepta razvoja turizma i osmišljavanje marketinškog programa u donjoneretvanskom kraju olakšalo bi početak njegova razvoja i ukazalo na mnoge promjene. Bitno je potaknuti jaču suradnju svih relevantnih institucija (državna uprava, područna i lokalna samouprava, sustav turističkih zajednica, razvojne agencije, znanstvene i stručne institucije) u cilju zajedničkog djelovanja u razvoju turizma. Treba potaknuti suradnju turističkih seljačkih gospodarstava i ostalih poduzetnika u turizmu osnaživanjem postojećih i formiranjem novih udruga i zadruga. Kako bi se turizam uopće počeo razvijati na području Neretve, potrebno je donijeti i uskladiti zakonsku regulativu i točno definirati ulogu turizma, poboljšati prometnu infrastrukturu kako bi se postigla bolja povezanost same turističke destinacije, poboljšati ponudu i kvalitetu smještajnih objekata, potaknuti njihovu obnovu i izgradnju, povećati suradnju s lokalnim stanovništvom kako bi se korisnicima turističke usluge što bolje prezentirao cijeli donjoneretvanski kraj. Potrebno je nastupiti zajednički na tržištu i stvoriti brand. Turizam od nas zahtijeva povezanost i funkcioniranje u cjelini. Donjoneretvanski kraj ima mogućnosti za razvoj ruralnog turizma, ali bez definiranih smjernica nema budućnosti. Tako se može govoriti o određenim promjenama koje su nužne i glavni preduvjeti za budući razvoj, a to su obrazovanje, zapošljavanje i usavršavanje lokalnog stanovništva. Ljudi su ključni faktor uspjeha turizma na nekom području. Ukupno zadovoljstvo gostiju turističkom ponudom izravno ovisi o kvaliteti usluge koju im pružaju turistički djelatnici, a uspjeh u poslovanju ovisi o tome kako se tim poslovanjem upravlja. Neke od najvažnijih smjernica su: • donijeti i uskladiti zakonsku regulativu i točno definirati ulogu turizma (različitih oblika turizma) • izraditi projekt održivog razvoja turizma na nacionalnoj i županijskoj razini te njihovo uključivanje u međunarodne projekte razvoja turizma • poboljšati prometnu infrastrukturu kako bi se postigla bolja povezanost same turističke destinacije • voditi računa o održivosti i očuvanju prirodnih resursa • provoditi mjere s povećanjem broja stanovnika • poboljšati ponudu i kvalitetu smještajnih objekata, potaknuti njihovu obnovu i izgradnju u skladu sa zahtjevima turista i dati prednost izgradnji kapaciteta od ekološki prihvatljivih materijala • razviti ljudske potencijale i menadžerske vještine • povećati interakciju s lokalnim stanovništvom i provoditi edukaciju s ciljem podizanja ekološke svijesti i aktivnosti turista • potaknuti proizvodnju ekološke hrane – zdravog voća i povrća • poboljšati sustav informiranja turista • raditi na razvoju novih destinacija turizma • izraditi koncept razvoja i osmisliti marketinški program za dolinu • zaštiti jedinstveno bogatstvo flore i faune • potaknuti jaču suradnju svih relevantnih institucija (državna uprava, područna i lokalna sa mouprava, sustav turističkih zajednica, razvojne agencije, znanstvene i stručne institucije) • obrazovati lokalno stanovništvo i povećati udio visokoobrazovanih kadrova u turizmu • osigurati povećanje sredstava financiranja za promociju kraja • stvoriti jaki zaštitni ekološki znak područja – dolina Neretve kao ekobrand • stvoriti integrirani turistički proizvod – ujediniti sve turističke zajednice regije 107 Summary S ince March 2008 the association DEŠA – Dubrovnik has been implementing a triennial international project entitled “Adriatic, small businesses and local development“, in cooperation with the Italian NGO Cospe from Florence. Project has been funded by the Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Italy and the Marche Region. The main objective of the project is to contribute to sustainable economic development at the entire Adriatic region, strengthening relationships, sharing experiences and methods of cross-border cooperation. Since the Adriatic has been perceived as a joint resource and not as a geographical barrier, the project activities mostly relate to the exchange of knowledge and experiences. LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE One of the important activities of this project is creation of Local action plans for development. The project was designed in a way that the research and creation of local plans for development should be implemented in the field, with contribution from residents who live there. The residents know the best what is good, what is not good, and what should be changed or improved. 108 This extremely demanding task we wanted to share with other stakeholders in the community and to engage young people who will become promoters of positive changes. University of Dubrovnik, Department of Economics and Business, immediately recognized the project as a contribution to community development and has been involved in the activities providing human and intellectual support. All activities related to the creation of local action plans for development were successfully implemented with the assistance and cooperation of teachers and students, who took their time to research and collect data to make a better view of these local action plans for development, by means of the research summary “Local action plans for development”. Local action plans for development were created for the territories of: Dubrovnik, Konavle, the Neretva valley, island of Mljet, Dubrovnik Riviera and the Peninsula of Peljesac. Assigned topics and results of the study were processed within theses. I would like to emphasize the role of this project as a promoter of cooperation and development of territories and communities, since in this case we can clearly perceive the ways in which various stakeholders contribute to cooperation and development. For their cooperation, the association DEŠA - Dubrovnik thanks hereby to the professors Ivana Pavlic, Doris Peručić and Ana Portolan and students: Ljubica Lovrić, Marina Sršen, Blanka Bradvica, Sonja Šešelj, Katarina Mladošević, Marija Butorac, Lucija Hajdić and Joško Markota. president of DEŠA - Dubrovnik association Review report General information about the project: Publisher: Desa - Dubrovnik Project Manager: Jany Hansal Project Scope: 81 pages Number of tables: 25 Number of graphs 2 Analysis and notices: The title of the research summary „LOCAL ACTION PLANS OF DUBROVNIK-NERETVA COUNTY“ within the implementation of the project „Adriatic, small entrepreneurship and local development“ fully corresponds to the contents treated in the project. The structure of the project has been systematically elaborated in the six interrelated components: the Municipality of Dubrovnik-primorje, the City of Dubrovnik, Konavle municipality, the municipality of Mljet, Lower Neretva area and peninsula of Pelješac. The association DEŠA - Dubrovnik has been implementing a three-year international project entitled “Adriatic, small entrepreneurship and local development”, in cooperation with the Italian NGO Cospe from Florence. This project was funded by the Ministry of Foreign Affairs of the Republic of Italy and the Marche Region. The main objective of the project is to contribute to sustainable economic development all over the Adriatic region, strengthening relationships, sharing experiences and methods of cross-border cooperation. Activities of this project are mostly related to the exchange of knowledge and experiences, since the Adriatic sea has been perceived as a common resource, not as a geographical barrier. One of the important activities of this project was the creation of local action plans for development. 109 Local action plans have been worked out in cooperation with the University of Dubrovnik, Department of Economics and Business, based on the collected attitudes and opinions of local residents during the primary research, in which preparation were involved teachers and students of the University of Dubrovnik, the Department of Economics and Business. Local action plans of development were worked out for a total of 6 areas of Dubrovnik – Neretva County: Dubrovnik, Konavle, the Neretva valley, island of Mljet, Dubrovnik - Primorje and penninsula of Peljesac. LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE The assigned topics and results of the study were elaborated within the thesis, and the summary of all papers was published in the research summaries entitled “Local Action Plans of Dubrovnik-Neretva County“. 110 Within the above mentioned research, the students worked out their theses on the subject of local development of tourism in different areas of Dubrovnik Neretva County, and carried out the research on the opportunities for development and establishment of local centers of development. In order to see the examples of best practices of such development in Italy, DEŠA - Dubrovnik organized a study visit to Marche Region, in the period from 10th to 14th May 2010. The main objective of the study visit was to get acquainted with examples of best practice in the Marche Region, Italy.The participants of study visit had arranged meeting with representatives of the University of Ancona, and they also visited: Chamber of Commerce in Ancona, caves managed by the Consortium Frasassi, Marche municipality where they were acquainted with the Project “Theatre of scents and taste,” the association of Riviera del Conero, Collesini - Il Distretto Rurale di Qualità “Colli Esin” - where they met with the project of the territorial marketing of the area of Vallesina. This project was created within the Local Action Plan of Development. Marche Region has greatly developed and strengthened the promotion of their areas through local tourist systems (the LTS) entitled Marca Anconetana. Marca Anconetana joins 48 of 49 municipalities in the Marche Region, which has common promotion at the global market. The research methodology and analysis of materials have been in accordance with the chosen topic of the project. In the summary review were used the current primary data collected in the field, as well as the secondary data from relevant statistical databases focused on the sustainable development of tourism as the basic driver of local development in selected areas before, during and after the Homeland war. This project promotes the concept of integrated local development planning with special emphasis on establishing strong links between the strategic vision and administrative modalities for implementation, where the process of local development has been observed in a complex way: providing the interconnection, taking into account the comparative advantages of each territory with an emphasis on the necessity of cooperation and development between areas and communities. The collected primary data showed that local residents were not familiar with the terms of EU funding, LEADER, Local action groups and local partnerships, whereby this project becomes more important, especially for the expert public, by which it achieves its purpose, to provide for local people needed information about the advantages of using EU funds to encourage development of small entrepreneurship, with an emphasis on sustainable development of the area. Project evaluation: The theme covered by the project has significant importance in the current circumstances after the adoption of the Strategy for Regional Development of the Republic of Croatia and the Law on regional development, and it was not presented to the public in such a comprehensive manner up till now. The theme is more important because the adjustments of Croatian regional policy to the principles of economic and social cohesion of EU policies. The transition process and, especially approaching the EU, further reinforces the need to develop awareness, as well as strategic thinking, planning and programming of the overall and local sustainable development. Strategic planning for local development is, undoubtedly, an important and still current topic. It is indisputable to expect that the application of knowledge and research results reported in the summary of research, will have stimulating influence the expert public. In the summary of the research set up objectives have been achieved, namely: to contribute to sustainable economic development in the area of Dubrovnik-Neretva County by providing guidelines for future sustainable local development in the County. Local action plans for six areas of Dubrovnik-Neretva County listed in the summary of the research included the following: general information (a specific area of intervention, the largest sustainable potentials of the area, in which sectors exists the intention to support private initiatives and motivations, with emphasis on the existing cultural and natural resources), entrepreneurial initiatives (a description of the proposed initiatives, analysis of the impact on the environment and position in relation to the obstacles for responsible tourism the region (framework), infrastructure (description of local needs for local infrastructure of small dimensions and pre-feasibility studies) as well as educational needs (identification by the local board, local needs, whether institutional or private, and defining the need for new professional staff with training and development of existing staff). 111 The project has recognized the importance of local development with the aim of preservation and integrated connection of rural areas and their values. The contribution of the project stems primarily from empirical research conducted for each of the six observed areas, as well as on the basis of SWOT analysis of each area, which confirmed the assumption about the basic factors of inferiority of analyzed areas, and as well on the induced guidelines for further development by establishment of an efficient system of management of local development. LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE This project fulfilled its role, promotion of cooperation and development of the territories and communities, with emphasis on how different stakeholders contribute to cooperation and development. DEŠA’s project pointed out the importance of fostering and development of non-governmental organizations, through which can be solved numerous individual developmental problems and needs of the people. They also may be the initiators of the various activities for sustainable development. In the era of globalization the activities on the local level become increasingly important. Due to a number of diversities and specificities primarily of regional areas, for the Republic of Croatia is particularly important to support the development of regions, by networking of local needs and initiatives and their coordination. 112 At the same time, decentralization has enabled local authorities and stakeholders from the region to take increasing responsibility for development of their territories and improvement of the life quality of local population. Local development should be sustainable, in order to achieve its sustainability it is necessary to include an economic dimension, taking into account the welfare of the people and local communities, issues of protecting and preserving the environment, technological progress and its impact on the environment and efficient management of local institutions. Therefore, any contribution to these processes, in the form of projects that support the idea of sustainable development of local communities is more than welcome. Date: Reviewers signature: April 13th 2011. doc. dr. sc. Ivona Vrdoljak Raguž 113 Projekt “Jadran, malo poduzetništvo i lokalni razvoj” Adriatico, microimpresa e sviluppo locale 8192/Cospe/CRZ LOKALNI AKCIJSKI PLANOVI DUBROVAČKO - NERETVANSKE ŽUPANIJE (sažetak istraživanja) DEŠA – Dubrovnik Frana Supila 8, 20 000 Dubrovnik Tel: +385 (0)420 145, fax: +385 (0)411 033 E-mail: desa@du.t-com.hr www.desa-dubrovnik.hr Projekt „Jadran, malo poduzetništvo i lokalni razvoj“ e-mail: info@adriatic-centre.com www.adriatic-centre.com
© Copyright 2024 Paperzz
